Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
KANTON SARAJEVO
Ministarstvo privrede
INFORMACIJA
O STANJU TURIZMA I UGOSTITELJSTVA NA PODRUČJU
KANTONA SARAJEVO SA PRIJEDLOGOM MJERA
Sarajevo, april 2011. godine
SADRŽAJ
UVOD.......................................................................................................................... 3
I TURIZAM................................................................................................................ 3
Stanje.......................................................................................................................... 3
Realizovane aktivnosti............................................................................................... 10
Aktivnosti u toku........................................................................................................ 13
Aktivnosti ostalih institucija i organizacija.............................................................. 15
II UGOSTITELJSTVO.............................................................................................. 18
Smještajni kapaciteti................................................................................................. 18
Promet u ugostiteljstvu............................................................................................. 19
Broj zaposlenih i prosječna plaća............................................................................ 21
Kategorizacija ugostiteljskih objekata..................................................................... 22
III PLANIRANE AKTIVNOSTI................................................................................23
2
UVOD
Informacija o stanju turizma i ugostiteljstva na području Kantona Sarajevo sa
prijedlogom mjera predviñena je za razmatranje Programom rada Vlade Kantona Sarajevo.
Radi preciznijeg uvida u sadašnje stanje, u Informaciji su prezentirani raspoloživi podaci
Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo o ostvarenom broju turista, broju
noćenja, prosjeku zadržavanja turista, raspoloživim kapacitetima i iskorištenosti kapaciteta, te
ostvarenom prihodu i prometu u ovoj oblasti.
U vezi s tim, treba napomenuti da u BiH ne postoji obaveza praćenja prihoda
ostvarenih u turizmu po metodologiji Svjetske turističke organizacije. Ukupni prihodi
ostvareni na nivou Kantona se zvanično ne prate, nego se vrši njihova procjena, tako da nema
realnih podataka o njihovom ostvarenju.
Za kvalitetnu analizu i utvrñivanje trendova, pretpostavka su egzaktne i ažurirane
informacije o glavnim karakteristikama industrije turizma i varijablama koje su vezane za
ekonomsku aktivnost hotela, restorana, putnih agencija, turističkih operatora, prevoza putnika
i angažovanim prijevoznim sredstvima, bruto proizvodnjom, kao i sa troškovnom strukturom i
prihodima u drugim turizmu komplementarnim djelatnostima.
U Informaciji je elaboriran i niz aktivnosti, koje Vlada Kantona Sarajevo kontinuirano
poduzima u cilju unapreñenja i razvoja turizma, uz prijedlog planiranih daljih aktivnosti i
mjera, kako bi se razvojne mogućnosti turizma u Kantonu Sarajevo iskoristile na najbolji
mogući način.
I TURIZAM
Stanje
Turizam se s pravom smatra granom koja na najbolji način osigurava specifičnu ponudu
i ekonomsku valorizaciju domaćeg turističkog proizvoda koji čine elementi tradicije i kulture,
prirodnog naslijeña i izgrañene materijalne kulture, te uslužne i proizvodne komponente
lokalnih turističkih sadržaja.
To je danas brzo rastuća industrija sa rastućim udjelom znanja i visokom dodanom
vrijednošću koja doprinosi društvenom razvoju, rastu GDP-a, zaposlenosti i inevsticija.
Poseban razvojni aspekt turizma ogleda se u ekstremnim efektima koje turizam ima na
niz djelatnosti u ekonomiji i društvu, počevši od proizvodnje hrane i pića, saobraćaja, razvoja
infrastrukture i investicija u destinacijske kapacitete, preko razvoja hotelijerstva, trgovine i
industrije zabave, do pokretanja razvoja niza finansijskih, marketinških i edukacijskih servisa,
promjene u ruralnom, okolinskom i prostornom razvoju zemlje, te podizanju životnog
standarda zemalja koje promoviraju i podržavaju razvoj turizma.
Turizam je kao fenomen poprimio globalne dimenzije u XX vijeku. Po svojim
ekonomskim, sociološkim, psihološkim, političkim i drugim konotacijama, prema mnogim
stručnim mišljenjima, nema pandana u nekoj drugoj pojavi ili fenomenu u savremenom
svijetu. Smatra se da će turistička industrija za par decenija biti, takoreći „rame uz rame”
naftnoj i automobilskoj industriji.
Važnost turizma u svijetu vidi se i po tome što on čini preko 10% ukupnog proizvoda,
preko 11% svjetskog izvoza i blizu 8% ukupne zaposlenosti.
Meñutim, globalna kriza negativno se u posljednje dvije godine odrazila i na razvoj
svjetskog turizma. Prema prognozi Svjetske turističke organizacije (UNWTO), promet u
industriji putovanja od oko 900 miliona turista, koliko ih je bilo rekordne 2007. godine,
mogao bi biti dosegnut tek 2013. godine. Navodi se kako bi se svjetski turizam trebao početi
3
vrlo lagano oporavljati 2010. godine, i to rastom prometa od 1% do 3%. Samo u 2009. godini,
prema ovoj procjeni, izgubljeno je oko 50 miliona noćenja na putovanjima širom svijeta.
Turizam je jedan od jačih potencijalnih aduta privrednog razvoja kako BiH i
Federaciji BiH, tako i Kantona Sarajevo. Svjetska turistička organizacija svrstala je BiH u
najbrže rastuća svjetska turistička tržišta - do 2015. godine trebali bi biti na 3. mjestu po rastu
broja dolazaka gostiju.
U nizu dokumenata ističe se značaj i uloga turizma u razvoju BiH i Federacije BiH,
kao što su Srednjoročna razvojna strategija BiH 2004-2007. godine, program Vlade
Federacije BiH za mandat 2006-2010. godine i najnoviji dokument Strategija razvoja turizma
u Federaciji BiH u razdoblju 2008-2018. godine.
Vlada Federacije, putem Federalnog ministarstva okoliša i turizma, pokrenula je
aktivnosti s ciljem boljeg pozicioniranja turizma kao privredne grane u ukupnom privrednom
razvoju i aktiviranje raspoloživih turističkih potencijala.
Aktivnosti su:
- započete reforme u zakonodavstvu
- izrada Strategije razvoja turizma do 2018. godine
- izrada Master planova za odabrana područja
- izrada Programa sufinansiranja projekata koji imaju za cilj stvaranje prepoznatljivog
turističkog identiteta, povećanje konkurentnosti i kvalitete domaće ponude.
Cilj ovih dokumenata je jače pozicioniranje Federacije BiH kao prepoznatljive
turističke destinacije, te pronalaženje najboljeg modela održivog razvoja turizma.
Ekonomske funkcije turizma koje se ističu u Strategiji razvoja turizma u
Federacji BiH su:
1. Konverzijska funkcija sa potencijalima turizma da pretvara neprivredne resurse u
privredne (npr. neiskorištene prirodne ljepote pretvara u turističku atrakciju koja
donosi prihod)
2. Induktivna funkcija-pokreće proizvodnju za zadovoljavanje potreba turizma (npr.
proizvodnja organske hrane za potrebe stranih turista)
3. Multiplikativna funkcija-turizam pokreće skoro sve grane domaće ekonomije i tako
stvara multiplikatore rasta GDP, zaposlenosti i investicija
4. Akceleratorska funkcija-turizam omogućava ubrzanje regionalnog i lokalnog
razvoja brže od bilo koje druge grane
5. Izvozna funkcija-turizam pospješuje devizni priliv i omogućava poboljšanje platne
bilance zemlje
6. Funkcija poticaja razvoja nerazvijenih područja-turizam je često djelatnost koja
može pokrenuti razvoj nerazvijenih područja koje nije mogao pokrenuti klasični
industrijski razvoj (npr. Općina Trnovo)
7. Funkcija zapošljavanja-turizam je radno intenzivna, ali u novije vrijeme i na znanju
zasnovana djelatnost, koja traži obučen personal i visoke radne, ekspertne i
upravljačke vještine.
Područje Kantona Sarajevo predstavlja zanimljivu turističku destinaciju, što je
rezultat njegovog geoprometnog položaja, izuzetnih i netaknutih prirodnih ljepota, kulturnohistorijskih vrijednosti i pogodnih klimatskih uslova. Na ovom području susreću se različite
kulture, religije i tradicije, što daje dodatnu vrijednost stvaranju specifičnog turističkog
proizvoda i obogaćuje turističku ponudu.
Kanton Sarajevo ima sve preduslove da postane prepoznatljiv centar kulturnohistorijskog, zimskog, lovnog, banjskog, kongresnog, ruralnog, eko turizma, te turizma za
posebna interesovanja
4
U strategiji razvoja Kantona Sarajevo (“Strategija razvoja turizma u GraduKantonu Sarajevo”), turizam i komplementarne djelatnosti pozicionirane su kao bitan faktor
realizacije tri osnovna strateška cilja razvoja do 2015. godine:
- Sarajevo - evropska metropola
- Sarajevo - ambijent unosnog poslovanja
- Sarajevo - ambijent ugodnog življenja
Kao strateška industrijska grana turizam u Kantonu Sarajevo posljednih godina bilježi
zapažene rezultate, u prvom redu zahvaljujući mnogobrojnim turističkim resursima, koji su
preduslov za stvaranje kvalitetnih turističkih proizvoda, a meñu kojima se svojom
atraktivnošću posebno ističu:
−
−
−
−
Planine (Bjelašnica, Igman, Treskavica, Visočica, Trebević, Bukovik, visoravan Nišići)
Rijeke i jezera (Željeznica, Bosna, Crna i Bijela rijeka, Rakitnica, Miljacka, Moščanica,
Misoča, Crno jezero, glacijalna jezera na Treskavici)
Speleološki objekti (Bijambare, Megara, Klokočevica)
Kulturno - istorijsko naslijeñe: veliki broj arheoloških nalazišta, nekropole stećaka,
kulturno - istorijski spomenici, stari zanati.
Pored toga, u Kantonu Sarajevo izgrañeni su novi i revitalizirani mnogobrojni
postojeći hotelski kapaciteti (Termalna rivijera Ilidža, hoteli Ilidža, hotel Evropa, hotel
Nacional, hotel Bristol i dr), realizuju se atraktivni projekti u pojedinim ruralnim sredinama
(Trnovo, Stari Grad, Ilidža), postižu se značajni uspjesi u oblasti informativno-propagandne
aktivnosti s ciljem potpunijeg informisanja turista o prirodnim i kulturno-istorijskim
resursima.
Za razvoj eko i seoskog turizma posebno su povoljni uslovi na području Općine
Hadžići, Trnovo, Ilidža i Ilijaš, koje obiluju izvorima mineralnih i pitkih voda, šumskim
rezervatima, gdje se nalaze kanjon Rakitnice, Vrelo Bosne, Stojčevac, etno sela, plodna
poljoprivredna zemljišta.
Posebne mogućnosti razvoja turističke privrede Kantona Sarajevo, naročito zimskog
turizma, stvorene su obnovom i izgradnjom novih sadržaja na Bjelašnici i Igmanu.
Turizam za posebna interesovanja, koji je trend u svijetu, pokazuje tendenciju
ubrzanog razvoja, zahvaljujući interesovanju za kulturu, arhitekturu, umjetnost, sport,
muziku, razne hobije.
Kulturnim manifestacijama kao što su Sarajevska zima, Baščaršijske noći, Sarajevo
film festival, MESS, Sarajevski dani poezije, Jazz festival, Meñunarodni festival folklora,
Teatarfest i sl., Sarajevo se predstavlja u očima javnosti i kao kulturna turistička destinacija.
Turizam na širem području Grada (posebno kad je riječ o planinama) doprinio je
valorizaciji privrednih resursa i njihovom uključivanju u ekonomski proces.Turizam je u
velikoj mjeri doprinio u prelijevanju dohotka iz grada u okolicu, koja je zbog nedostatka
drugih resursa bila u ekonomskoj depresiji i upravo se putem turističkog privreñivanja počela
naglo i vidljivo oporavljati. Tako se na području kao što su npr. općine Trnovo, Ilidža,
Hadžići i Ilijaš, od nedavno, turizam stavlja meñu glavne djelatnosti budućeg razvoja.
Pozitivan trend u razvoju turizma u posljednjih nekoliko godina pokazuju sve ocjene
postignutog razvoja (posjete turista, struktura ponude, kapaciteti, ekonomski efekti), što je
preduslov da dostignuti nivo turističke privrede postane solidna osnova za višu, napredniju
fazu razvoja turizma. Smještajni i drugi kapaciteti u funkciji turističke privrede svake godine
povećavaju se po prihvatljivoj stopi, a turistička ponuda kontinuirano se obogaćuje. Krajnji
cilj ovih napora je održiv razvoj i promocija turizma, što predstavlja najveće potencijale za
rast i zapošljavanje bilo kojeg ekonomskog sektora u zemlji.
5
Glavni indikatori razvoja turističke industrije Kantona Sarajevo u 2010. godini
pokazuju blagi porast ili stagnaciju u odnosu na isti period prošle godine, što je najvećim
dijelom posljedica globalne krize.
Pored objektivnih okolnosti (recesija), problemi i slabosti koji još uvijek usporavaju
razvoj turističke privrede na području Kantona Sarajevo, vezani su za:
−
negativan marketing u toku 1990-tih
−
nepostojanje dugoročne strategije razvoja turizma na nivou BiH
−
disharmoničnost propisa unutar entiteta
−
neusaglašenost zakona, kategorizacije i klasifikacije objekata u turizmu sa regulativom
i standardima u zemljama EU
−
pasivan pristup u promociji turizma
−
nediferencirana ponuda
−
nedostatak povezanosti turističkih ponuda
−
nedostatak dodatne turističke ponude
−
neadekvatna saobraćajna infrastruktura
−
nedovoljna turistička signalizacija
−
nedovoljna briga o prirodnim resursima i kulturno-istorijskoj baštini
−
nerazvijeno javno - privatno partnerstvo u turizmu
−
nizak nivo likvidnosti i nedostatak obrtnih sredstava
−
nedostatak subvencija i neodrživost privatnih inicijativa.
Aktivno učešće svih nosilaca vlasti, pravnih i drugih subjekata, koji mogu dati
pozitivan doprinos razvoju sektora turizma, te korištenje komparativnih prednosti i snaga
turističkih resursa, bez obzira na postojeće slabosti i probleme, daju mogućnost da Sarajevo
preñe u višu, napredniju fazu razvoja turističke privrede, kao jedna od najatraktivnijih
destinacija za turiste iz Evrope i Amerike.
−
−
−
−
−
−
−
−
−
−
−
−
Snage turističkih resursa Kantona Sarajevo su:
globalna prepoznatljivost
kulturno istorijska baština
prirodno naslijeñe
turistička tradicija
politički, poslovni i finansijski centar
obrazovni, zdravstveni, sportski centar
geo položaj
pozitivan stav lokalnog stanovništva prema razvoju turizma
klima
strateška dokumentacija i planovi
stručna i naučna podrška(istraživanje, razvoj, inovacije)
jedinstvo različitosti.
Broj turista
Prema podacima Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo u 2009. godini
Kanton Sarajevo posjetilo je 170.612 turista, što je za 2,6% turista više u odnosu na 2008.
godinu. U ukupnoj strukturi 74,8% su strani turisti ili 127.590 turista, što je za 4,8% više u
odnosu na 2008. godinu, a 25,2% su domaći turisti ili 43.022 turista, što je za 3,5% manje u
odnosu na 2008. godinu.
U 2010. godini Kanton Sarajevo posjetilo je ukupno 205.766 turista, što je 20,6% više
u odnosu na 2009. godinu. Od toga je 161.168 stranih turista ili 78,3% ukupnog broja turista,
a 44.598 su domaći turisti ili 21,7% ukupnog broja turista.
6
Prema pregledu Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo „Turisti i noćenja
po zemljama prebivališta“ u 2010. godini, Kanton Sarajevo posjetilo je najviše turista iz
Bosne i Hercegovine 44.598, koji su ostvarili 80.569 noćenja, Hrvatske 27.148 turista, koji su
ostvarili 45.368 noćenja, Slovenije 20.284 turista, koji su ostvarili 29.656 noćenja, Turska
21.128 turista, koji su ostvarili 39.561 noćenja, Srbija 9.550 turista, koji su ostvarili 17.698
noćenja, Njemačka 7.407 turista, koji su ostvarili 15.264 noćenja, Italija 6.859 turista, koji su
ostvarili 12.446 noćenja itd.
BROJ TURISTA U KANTONU SARAJEVO
TURISTI
2006
2007
2008
2009
2010
Strani
94.939
122.935
121.704
127.590
161.168
Domaći
35.483
44.555
44.600
43.022
44.598
Ukupan broj
130.422
167.490
166.304
170.612
205.766
BROJ TURISTA U KANTONU SARAJEVO – STRUKTURA %
STRUKTURA
2006
2007
2008
2009
2010
Strani
72,8
73,4
73,2
74,8
78,3
Domaći
27,2
26,6
26,8
25,2
21,7
Ukupan broj
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
BROJ TURISTA U KANTONU SARAJEVO - INDEXI
INDEXI
2007/2006
2008/2007
2009/2008
2010/2009
Strani
129,5
98,9
104,8
126,3
Domaći
125,6
100,1
96,5
103,7
Ukupan broj
128,4
99,3
102,6
120,6
Izvor podataka: Statistički bilten Zavoda za informatiku i statistiku Kantiona Sarajevo
7
Broj noćenja
U Kantonu Sarajevo u 2009. godini zabilježeno je 324.513 noćenja što je u odnosu na
2008. godinu više za 0,1%. Domaći turisti su ostvarili 75.726 noćenja ili za 4,8% manje u
odnosu na ostvareni broj noćenja u 2008. godini, dok su strani turisti ostvarili 248.787
noćenja odnosno 1,7% noćenja više u odnosu na 2008. godinu.
U Kantonu Sarajevo u 2010. godini turisti su ostvarili 385.433 noćenja što je za
18,8% više u odnosu na 2009. godinu.
Posmatrajući strukturu noćenja u 2009. godini vidljivo je da su strani turisti u
ukupnom broju noćenja učestvovali sa 76,7%, dok su domaći turisti učestvovali sa 23,3% u
ukupnom broju noćenja. U 2010. godini strani turisti su učestvovali sa 79,1% noćenja, dok su
domaći turisti učestvovali sa 20,9% noćenja u ukupnom broju noćenja.
BROJ NOĆENJA U KANTONU SARAJEVO
NOĆENJA
2006
2007
2008
2009
2010
Strani
209.680
251.499
244.682
248.787
304.864
Domaći
67.289
80.760
79.567
75.726
80.569
Ukupan broj
276.969
332.259
324.249
324.513
385.433
BROJ NOĆENJA U KANTONU SARAJEVO – STRUKTURA %
STRUKTURA
2006
2007
2008
2009
2010
Strani
75,7
75,7
75,5
76,7
79,1
Domaći
24,3
24,3
24,5
23,3
20,9
Ukupan broj
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
8
BROJ NOĆENJA U KANTONU SARAJEVO - INDEXI
INDEXI
2007/2006
2008/2007
2009/2008
2010/2009
Strani
119,9
97,3
101,7
122,5
Domaći
120,0
98,5
95,2
106,4
Ukupan broj
119,9
97,6
100,1
118,8
Izvor podataka: Statistički bilten Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo
Prihod od turizma
Ostvareni prihod od turizma u 2008. godini je 32,2 miliona KM što je za 3,3% više
nego u prethodnoj godini.
U strukturi ukupno ostvarenog prihoda u 2008. godini prihodi od noćenja učestvuju sa
85,5 % odnosno iznose 27,5 miliona KM i veći su za 3,8% u odnosu na ostvarene prihode u
2007. godini.
U narednom priodu bilo bi neophodno afirmisati domaću ponudu uz podizanje nivoa i
kvaliteta usluga vezanih za prateće turističke sadržaje i vanpansionsku potrošnju.
Obzirom da Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo od januara 2009.
godine ne prati ostvareni prihod od turizma, iako je Ministarstvo privrede tražilo da se isti
prati i redovno objavljuje u Statističkom biltenu, u narednom periodu nećemo moći iskazivati
podatke o ostvarenom prihodu od turizma kao i davati uporedne pokazatelje vezane za isti.
(u KM)
OSTVARENI PRIHOD OD TURIZMA
PRIHODI
2005
2006
2007
2008
Od noćenja
20.266.757
21.883.495
26.501.431
27.517.655
Ostali prihodi
3.199.608
4.531.888
4.663.194
4.675.483
Ukupno
23.466.365
26.415.383
31.164.625
32.193.138
9
OSTVARENI PRIHOD OD TURIZMA – STRUKTURA %
STRUKTURA
2005
2006
2007
2008
Od noćenja
86,4
82,8
85,0
85,5
Ostali prihodi
13,6
17,2
15,0
14,5
Ukupno
100,0
100,0
100,0
100,0
OSTVARENI PRIHOD OD TURIZMA - INDEXI
INDEXI
2006/2005
2007/2006
2008/2007
Od noćenja
107,9
121,1
103,8
Ostali prihodi
141,6
102,9
100,3
Ukupno
112,6
117,9
103,3
Izvor podadaka: Statistički bilten Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo
Realizovane aktivnosti
U proteklom periodu pokrenut je niz značajnih investicionih projekata, prvenstveno na
području olimpijskih planina Igmana i Bjelašnice, u cilju razvoja zimskog turizma.
U skladu sa strateškim opredjeljenjima, Biznis plan za područje Igmana i
Bjelašnice je na naučnoj i iskustvenoj osnovi ponudio pravce daljeg razvoja ovog područja u
svim segmentima, kao i upravljanje širim područjem Bjelašnice i Igmana i definisao detaljne
prijedloge o mogućim ukupnim sadržajima, u cilju plasiranja područja od lokalnog ski centra
do regionalnog rekreativnog centra, konkurentnog evropskim centrima.
Biznis plan tretira destinacije za skijanje i smještaj skijaša na području Igmana i
Bjelašnice, uz prijedlog novih aktivnosti koje će omogućiti život planini tokom čitave
godine.
-
-
Plan takoñer preporučuje:
jednog operatera, koji će upravljati centrom (nadležan za operativne aktivnosti u
zatvorenom i otvorenom, razvoj, unapreñenje i opće usluge menadžmenta, prodajni i
marketinški menadžment, te finansijski i administrativni menadžment)
ureñenje javnog turističkog ureda zaduženog za promociju turizma
10
-
podršku partnerstvu izmeñu javnog i privatnog sektora, kako bi se optimalizirala sva
raspoloživa sredstva
organizovanje okvira urbanog planiranja u cilju koordinacije razvoja (vezu izmeñu
urbanog planiranja, prostornog ureñenja i javnih objekata)
uspostavljanje zakona o koncesijama, da bi se omogućilo djelovanje privatnog
menadžmenta i partnerstvo sa investitorima.
Cilj je stvoriti različite proizvode širokog spektra, koji će omogućiti dužu turističku
sezonu, te privući nekoliko ciljanih grupa turista (skijanje, izleti, zdravstveni centri, saloni
ljepote, konferencijski objekti, restorani, prodajni objekti i poslovi, multimedijalni centri i
rekreativni objekti koji su integrirani u prirodno okruženje).
Investicije se vezuju za projekte na Babinom dolu, Malom polju i Velikom polju, te
izgradnju dodatnih hotelskih i smještajnih kapaciteta, nabavku opreme za razvoj tih centara,
izgradnju parkinga, biznis centara, zdravstvenog i prehrambenog centra, proširenje i
adaptaciju postojećih skijaških područja, izgradnju ski-liftova i objekata za iznajmljivanje
opreme, te drugih sadražaja.
Da bi se ostvarili svi ciljevi plana, odnosno implementirale sve aktivnosti iz Biznis
plana, predviñena su ulaganja od 207 miliona EUR. Najveći intenzitet ulaganja predviña se za
period 2010-2015.g, do kada je potrebno investirati oko 135 miliona EUR. Ukoliko bi se
realizirale planirane investicije, očekivani prihod od turizma na Igmanu i Bjelašnici do 2014.
godine iznosio bi 7,5 miliona EUR.
Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo učestvovalo je u finansiranju izrade Biznis
plana, čija implementacija nije moguća do donošenja novog Prostornog plana za područja
od posebnog značaja za Federaciju BiH, bez kojeg nije moguće poduzimati nikakve
grañevinske i infrastrukturne radove.
Najvažniji projekat Općine Trnovo, ali i Kantona Sarajevo u cilju razvoja
zimskog turizma, jeste izgradnja javnih i turističkih sadržaja na Bjelašnici i Igmanu, koji
je planiran u više faza. U završenoj prvoj fazi urañena je infrastruktura, vertikalna i
horizontalana signalizacija, bankine, piknik placevi, odmorišni restorani, ski liftovi, staza za
trčanje na Velikom polju, riješeno odlaganje smeća, postavljene nove i rekonstruisane stare
instalacije vertikalnog transporta-ski lifta, instalisana oprema za prodaju i kontrolu karata,
postavljeno ozvučenje i rasvjeta na dijelu spust staze, nabavljena specijalna mašina za
ureñenje ski staze i topovi za vještačko osnježivanje.
Druga faza, koja predviña obnovu porušenih i izgradnju novih hotelskih i
apartmanskih kapaciteta, je u toku.
Ministarstvo privrede je sufinansiralo dva značajna projekta za razvoj zimskog
turizma: projekat „Vještačko zasnježivanje skijaških terena” i projekat „Vertikalni
transport”.
Cilj ovih projekata je produženje trajanja skijaške sezone, čime bi se povećao broj
posjetilaca, kao i prosječno trajanje boravka turista, što treba da se povoljno odrazi na dalji
razvoj zimskog turizma.
U I fazi realizacije projekta „Vještačko zasnježivanje skijaških terena“ (u
organizaciji KJP ZOI 84 „Olimpijski centar“, d.o.o. Sarajevo) završene su aktivnosti i radovi
na izradi akumulacije (pripremni radovi, nabavka i ugradnja trafo stanica, nabavka
vodootporne barijere), te izvršena nabavka opreme za osnježivanje terena na Bjelašnici (pet
topova za snijeg za osnježenje donjeg dijela spust staze na Babinom dolu). Ukupna vrijednost
izvršenih ugovorenih radova iznosila je 2.000.885,00 KM, od čega je Vlada Kantona
Sarajevo odobrila iz Budžeta za 2008. i 2009. godinu iznos od 1.448.139,00 KM. U toku je
realizacija II faze Projekta (poglavlje Aktivnosti u toku).
11
Projekat Vertikalni transport planiran je u II faze: I faza obnova postojećih žičara i
II faza izgradnja nove moderne kabinske žičare.
U I fazi projekta Vertikalni transport završene su aktivnosti koje se odnose na
Projekat sanacije dvosjedne žičare Crni vrh na lokalitetu „Štinji do“ na Bjelašnici
(pripremni radovi, izrada elektro projekta, nabavka i isporuka opreme, te montažni radovi).
Ministarstvo privrede izdvojilo je 506.000,00 KM za realizaciju ovog projekta.
Trenutno su na Igmanu i Bjelašnici raspoložive i u funkciji dvije žičare: dvosjedna
novoobnovljena na Štinjem dolu na Bjelašnici (za koju se predviña da će povećati kapacitet
prijevoza skijaša za 40%) i trosjedna žičara na Igmanu, te 5 ski liftova na Bjelašnici i 3 baby
lifta na Igmanu.
Za dalji razvoj i unapreñenje zimske turističke ponude potrebna je izgradnja novih
modernih kapaciteta-žičare u skladu sa meñunarodnim zahtjevima i standardima, što je
predviñeno u II fazi projekta Vertikalni transport. Za izgradnju savremene kabinske
žičare (ureñene u dvije sekcije dužine 2.700 metara, kapaciteta 97 kabina za po 8 osoba, koja
bi povezala Babin do sa vrhom Bjelašnice, čime bi se stvorio čitav kompleks staza za
skiješe), neophodno je izdvojiti cca 20 miliona KM.
Sredstva za izradu studije opravdanosti i idejni projekat Izgradnje vertikalnog
transporta, sufinansiralo je Ministarstvo privrede iz Budžeta Kantona Sarajevo u iznosu od
300.000,00 KM.
Sredstvima za Investiciono i tekuće održavanje sportsko-rekreacionog centra
„Zetra”, koji posluje u okviru KJP ZOI 84 „Olimpijski centar“, d.o.o. Sarajevo,
sufinansirani su dodatni radovi na održavanju prostora streljane, poboljšanju rasvjete u
dvorani „Zetra“, te projekat saniranja oštećenja na nekadašnjoj pisti za brzo klizanje, u
vrijednosti od 300.000,00 KM
Sufinansiran je i projekat „Višenamjenska balon hala“, koji se odnosi na prostor
piste za brzo klizanje na Zetri. Zahvaljujući vazdušnom balonu postavljenom za natkrivanje
piste za brzo klizanje, moći će se formirati ledena ploha izvan prostora dvorane „Zetra“, a
tokom ljetne sezone ispod balona planirane su postavke teniskih, malonogometnih i drugih
sadržaja, što doprinosi ekonomskoj isplativosti nabavke balona. Postavkom balona jednim
dijelom se smanjuje i prodor vode u skladišne prostore, što je bio dugogodišnji problem sa
zakupcima prostora.
Završena je I faza obnove „Doma mladih“, koji je prije rata bio korišten kako za
komercijalne svrhe (sajmovi, kongresi, koncerti, igranke, disko večeri) tako i za
nekomercijalne aktivnosti (dječje izložbe, galerije slika, probe kulturno-umjetničkih društava,
rok grupa, dramskih i muzičkih sekcija), čime će se omogućiti zadovoljenje potreba omladine
grada Sarajeva kulturnim, naučnim, odgojnim i drugim sadržajima, u čijem je finansiranju
Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo učestvovalo sa 6 miliona KM.
Za obnovu II faze Doma mladih planiran je iznos od 3.024.268,39 KM (za izvoñenje
radova 1.824.268,39 KM i za nabavku opreme 1.200.000,00 KM), od čega je Ministarstvo
privrede izdvojilo 500.000,00 KM na ime radova na djelimičnoj sanaciji i ureñenju objekta i
nabavku opreme (zračnog sistema grijanja, ventilacije i klimatizacije).
S obzirom na visinu već uloženih sredstava u adaptaciju objekta Doma mladih te
značaj Centra Skenderija i Doma mladih, kako za razvoj sportske kulture, tako i za promociju
turizma na području Grada i Kantona Sarajevo, do obezbjeñenja sredstava za nastavak
izgradnje i obnove Doma mladih u II fazi, postoji potreba za investiciono i tekuće
održavanje zastarjele tehnologije, koju je teško održavati. U tu svrhu Ministarstvo privrede
do sada je uložilo 1.100.000,00 KM (u 2010. godini 300.000,00 KM).
12
Zbog visoke vrijednosti investicionih radova, navedene projekte nije moguće
realizirati budžetskim sredstvima, već treba pronaći modalitete za privlačenje privatnog
kapitala, što je detaljnije obrazloženo u poglavlju Aktivnosti u toku.
U cilju oživljavanja omladinskog turizma, obnovljen je, nekad najpoznatiji
omladinski hostel u BiH, hostel „Feri” na Igmanu. Projekat obnove hostela se smatra
važnim korakom u procesu revitalizacije područja Igmana i Bjelašnice, koji treba da
doprinese cjelokupnom razvoju države.
Na lokalitetu Zmijske stijene na Ilidži završena je prva faza projekta “Termalna
rivijera Ilidža”, koji predstavlja najveći turistički objekat ove vrste u BiH i ima poseban
značaj za razvoj termalnog turizma i podsticaj regionalnog razvoja, a u koji je do sada
uloženo oko 32 miliona KM.
Nakon provedenog postupka privatizacije, mnogobrojni sarajevski hoteli su prošli
fazu rekonstrukcije i obnove kapaciteta.
Obnovljeni su hoteli „Terme“, "Hercegovina", „Austria“, „Hungary“, „Bosna“ i
stavljeni u funkciju banjsko-rekreativnog centra sa svim neophodnim sadržajima, te hoteli
„Central“, koji je zadržao nekadašnji izgled, sa novim unutrašnjim rekreativnim sadržajima
(bazen, sauna, fitnes kabinet, turska kupatila) i „Evropa“, kojem je vraćen nekadašnji prestiž
i sjaj, kao i obnova hotela „Bristol“. Završni su i radovi na izgradnji najmodernijih
poslovnih centara:”BBI”centar (otvoren na prostoru nekadašnje robne kuće „Sarajka”),
„Importane” centar.
Završen je i jedan od najvećih kapitalnih projekata Grada - Izgradnja olimpijskog
bazena na Otoci, te izgradnja prvog poslijeratnog javnog toaleta u Vilsonovom šetalištu.
U okviru prve faze razvoja eko turizma na području općine Trnovo, izrañen je
Master plana razvoja eko turizma za ovo područje, koji predstavlja jedan od najvećih
projekata ovakve vrste na prostoru jugoistočne Evrope, a radi se na principima i iskustvima
evropskih turističkih destinacija.
Glavni cilj projekta "Razvoj ruralnog ekoturizma u Šabićima i na Bjelašnici"
jeste razvoj i plasman ponude novog turističkog proizvoda zasnovanog na lokalnim prirodnim
resursima, kulturno historijskom naslijeñu, bogatoj gastronomskoj ponudi i ljudskim
potencijalima sela Šabići i ostalih sela Bjelašnice, uz punu primjenu ekoloških standarda za
očuvanje životne okoline.
Projekt predviña organiziranje i uključivanje seoskih domaćinstava u proizvodnju i
certificiranje proizvodnje organske hrane, proizvodnju turističkih suvenira, osposobljavanje
mladih za pružanje usluga turističkih vodiča.
Posebno će se poboljšati položaj žena na Bjelašnici kroz njihovo educiranje i
uključivanje u turističku ponudu proizvoda u segmentu pripremanja tradicionalne hrane,
prihvata gostiju u svojim rekonstruiranim kućama i izradom tradicionalnih rukotvorina u
savremenom dizajnu.
Na inicijativu i uz finansijsku podršku Ministarstva privrede, Privredna komora
Kantona Sarajevo izradila je Studiju „Razvoj poduzetništva na selu”, koja posebno tretira
mogućnost organizovanja poduzetničkih aktivnosti u turizmu na području svih općina
Kantona Sarajevo. S obzirom da je potražnja za ovim vidom turizma jako velika, smatra se da
će turizam za mnoga seoska domaćinstva postati osnovna djelatnost. Stoga bi turizam na
seoskom gospodarstvu trebao imati naglašenu ulogu u razvoju ruralnih sredina
i
uravnoteženog razvoja cijelog područja Kantona.
U cilju uspješne valorizacije razvojnih resursa i podizanja konkurentske sposobnosti
privrede Kantona Sarajevo u oblasti turizma, na osnovu potpisanog Protokola sa Privrednom
komorom, Ministarstvo privrede sufinansiralo je i izradu dviju studija:
13
−
−
Sistem stimulativnih i podsticajnih mjera za oblast turizma i
Osnovni turistički itinereri za obilazak Grada i Kantona Sarajevo.
Efekti sufinansiranja izrade ovih projekata treba da se pokažu
implementacije, koja se očekuje u narednom periodu.
tek u fazi
Aktivnosti u toku
Recesija je dovela do pada turističkih aktivnosti u BiH u 2009. i u 2010. godini. Jedna
od negativnih posljedica globalne ekonomske recesije na privredu BiH je i usporen rast
investicija, usljed čega su mnogi projekti morali biti odgoñeni za bolja vremena.
Tako je Ministarstvo privrede u 2010.godini (kao i u 2009. godine) planiralo sredstva
za sufinansiranje samo nekoliko najznačajnijih projekata koji su u funkciji razvoja turističke
privrede na području Kantona Sarajevo, a odnose se na dalju izgradnju sistema vještačkog
osnježivanja na olimpijskim planinama, te sanaciju i investiciono održavanje već postojećih
sportsko-turističkih objekata (Ledena dvorana „Skenderija“ i Dom mladih). Dio finansijskih
sredstava za realizaciju ovih projekata obezbijeñen je u 2010. godini i iz kreditnih sredstava.
Projekat vještačkog zasnježivanja skijaških staza pokrenut je radi obezbjeñenja
sigurnosti skijaša i produženja trajanja skijaške sezone na olimpijskim planinama, te
promocije mogućnosti za uspješno organiziranje svjetskih kup takmičenja na olimpijskim
planinama, što je bitan poticaj razvoju zimskog turizma.
Nakon završetka I faze (koja je sufinasirana u 2008 i 2009. godine u ukupnom iznosu
od 1.448.139,00 KM), projektom II faze planirani su radovi na produženju trase
osnježivanja sa akumulacijom 2, za obezbjeñenje potrebne količine vode. Za ovaj projekta
Ministarstvo privrede iz Budžeta za 2010. godine izdvojilo je 2.000.000,00 KM iz kreditnih
sredstava. U toku su završni radovi koji se odnose na ureñenje staza, sanaciju parkinga na
Babinom dolu i rekonstrukciju nogometnog igrališta, a sastavni su dio ovog projekta.
Cilj projekta “Rekonstrukcija ledene dvorane KC Skenderija”, u sastavu KJP
Centar “Skenderija”, d.o.o. Sarajevo, je zaštita ledene dvorane od daljeg propadanja, u svrhu
poboljšanja sportskih terena, čime bi se doprinijelo stvaranju boljih uslova za rekreaciju
mladih ovog grada, a što je u skladu sa Strategijom prevencije protiv maloljetničkog
prijestupništva za BiH, te usvojenog Akcionog plana za provedbu iste.
Iz kreditnih sredstava u 2010. godini sufinsnirani su radovi na realizaciji ovog
projekta u vrijednosti od 500.000,00 KM (u 2009.godini iz Budžeta izdvojeno 300.000,00
KM).
Navedeni projekti se reliziraju u organizaciji KJP ZOI 84-Opimpijski centar, d.o.o.
Sarajevo i KJP Centar „Skenderija“, d.o.o. Sarajevo, čija je imovina proglašena javnim
dobrom (skijaške staze, objekti, oprema, poslovna zgrada).
-
Status kantonalnih javnih preduzeća je slijedeći:
organizovana su kao kantonalna javna preduzeća
nisu budžetski korisnici (njihov rad i poslovanje ne finansiraju se iz Budžeta Kantona
Sarajevo)
ne raspolažu vlastitim sredstvima potrebnim za realizaciju velikih projekata vezanih za
neophodnu rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih turističkih kapaciteta
ne mogu se kreditno zaduživati.
14
-
Planirani prioritetni projekti u narednom periodu su:
Projekat izgradnje vertikalnog transporta na skijalištima (kabinska žičara) na Igmanu i
Bjelašnici
nastavak projekta Vještačko zasnježivanje
projekat Upojni bunar na Bjelašnici (prikupljanje površinskih voda za pumpni sistem za
punjenje akumulacije za vještački snijeg)
rekonstrukcija rasvjete na Bjelašnici i rasvjeta nordijske staze na Igmanu
signalizacija i obilježavanje u Ski centru Bjelašnica-Igman
sanacija dvorane Zetra
nastavak projekta izgradnje i obnove Doma mladih u II fazi
Projekat ureñenja platoa Skenderija
sanacija Sajamske dvorane na Skenderiji
saniranje prilaznog puta platoa iza dvorane „Mirza Delibašić“
projekat Iluminacije vanjskih fasadnih dijelova objekta Skenderija
sanacija ventilacionog sistema u Privrednom gradu Skenderija.
Realizacija ovih projekata zahtijeva značajna ulaganja finansijskih sredstava i
kontinuirano održavanje. U tu svrhu, u narednom periodu treba pokušati obezbijediti novčana
sredstva i to:
- kreditnim zaduživanjima (npr. dugoročni hipotekarni kredit)
- pronalaženjem načina za privlačenje privatnog kapitala (putem javno-privatnog
partnerstva, koncesije i sl.).
Za naredni period planiran je i nastavak investicionih radova na drugoj fazi
urbanističkog projekta “Bjelašnica 2”, koja se odnosi se na obnovu hotelskih i apartmanskih
smještaja, a koji treba da obezbijedi cca 2.000 novih ležajeva.
Predviña se izgradnja pošte, banke, podzemne garaže sa nadzemnim klizalištem,
sportske dvorane, bazena, ambulante čime će Babin do dobiti novi izgled i namjene, te postati
epicentar modernog zimovališta. Osim centralnog sadržaja, predviña se i izgradnja dječijeg
odmarališta, hotela, pansiona i apartmana.
Planom projekta ”Bjelašnica 3 Donja Grkarica” predviñena je gradnja golf terena.
O značaju projekta izgradnje “Bjelašnica”, govori podatak da bi ovaj centar, kada
bude potpuno razvijen, mogao obezbijediti veliki broj radnih mjesta u sarajevskoj regiji.
U drugoj fazi projekta “Termalna rivijera Ilidža”, biće uloženo preko 40 miliona
eura u izgradnju hotelskog kompleksa, te kongresnog i wellness centra.
Iz Budžeta Kantona za 2010. godinu odobrena su sredstva u iznosu od 91.000,00 KM
za dodjelu podsticaja zanatlijama-obrtnicima, u skladu sa Uredbom o kriterijima i postupku
za ostvarivanje prava na podsticajna sredstva za očuvanje i razvoj tradicionalnih i starih
zanata-obrta. Sredstva su namijenjena za poboljšanje uslova rada zanatske radionice,
školovanje učenika, nabavku repromaterijala, troškove zakupnine, izlaganje na
specijalizovanim sajmovima, sufinansiranje troškova za organiziranje manifestacija i izložbi u
kojima se vrši edukacija i predstavljanje tradicionalnih i starih zanata-obrta i sl.
Zbog ograničenja budžetskih sredstava, te stvorenih i prenesenih obaveza za
finansiranje projekata iz 2009. godine, Ministarstvo privrede nije raspisalo Javni poziv za
dodjelu sredstava podsticaja turizma za 2010. godinu.
Aktivnosti ostalih institucija i organizacija
Turistička zajednica Kantona Sarajevo osnovana je na osnovu Zakona o turističkim
zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH (''Službene novine Federacije BiH'', broj
15
19/96 i 28/03), sa zadatkom utvrñivanja postojećeg stanja, resursa i kapaciteta na ovom
području, unapreñenja opštih uslova boravka turista, podizanjem kvaliteta usluga u turizmu,
ugostiteljstvu i drugim komplementarnim uslugama, organizovanja, prezentacije i
unapreñenje turističkog proizvoda i usluga koje pružaju pravna i fizička lica, unapreñenje
vanpansionske potrošnje itd.
-
Turistička zajednica ima status pravnog lica koje ne ostvaruje profit, a finansira se iz:
članarina
boravišne takse
budžeta općina, kantona, federacije
zajmova
dobrovoljnih priloga.
Prikupljena sredstva boravišne takse i članarine rasporeñuje se 80% Turističkoj
zajednici kantona i 20% Turističkoj zajednici Federacije BiH.
Sredstva prikupljena kroz boravišne takse i članarine se prema uredbama Vlade
Federacije BiH rasporeñuju za unapreñenje turizma (40%), namjenski za obnavljanje
kulturno-historijskog i prirodnog naslijeña (20%) i za pokrivanje materijalnih troškova i bruto
plata zaposlenih (40%).
Ministarstvo privrede, kao nadležno ministarstvo za ovu oblast, po navednom Zakonu
nema nikakve ovlasti kojima bi uticalo na rad Turističke zajednice Kantona Sarajevo ili
izvršilo kontrolu njenog poslovanja. Nema zakonske obaveze na osnovu koje bi bilo
omogućeno nadleženom kantonalnom ministarstvu da izvrši uvid u godišnje planove rada,
finansijske planove, godišnje izvještaje o radu i finansijske izvještaje, kao ni izvještaje o
prikupljenim sredstvima na ime boravišne takse i članarine turističke zajednice. Sva obraćanja
i inicijative federalnom nadležnom ministarstvu u cilju izmjene Zakona u tom pravcu, nisu
dala rezultate.
Ni nacrtom novog Zakona o izmjenima i dopunama Zakona o turističkim zajednicama
i promicanju turizma u Federacije BiH, koji je u proceduri, nisu riješeni problemi kao što su
kontrola utroška uplaćenih sredstava odnosno namjensko trošenje istih, kao ni nadležnosti i
zadaci kojima bi turističke zajednice trebale biti nosioci razvoja i unapreñenja ove oblasti.
Treba napomenuti i da je Vlada Federacije BIH, prema Programu mjera za
ublažavanje globalne ekonomske krize i unaprijeñenja poslovnog ambijenta iz decembra
2009. godine, donijela Uredbu o članarinama u turističkim zajednicama („Službene novine
Federacije BiH”, broj 18/09), kojom je smanjena stopa izdvajanja za turističke zajednice od
strane preduzeća povezanih sa turizmom i fizičkih osoba koje se bave djelatnostima turizma u
Federaciji BiH za 50%.
Sarajevska regionalna razvojna agencija “SERDA” inicirala je potpisivanje protokola
o prihvatanju i finansiranju projekta “Tunel spasa”, kao kulturno-historijske i turističke
destinacije. Potpisnici Protokola, resorna ministarstva i zavodi Kantona Sarajevo, Općine
Novi Grad i Ilidža, Muzej Sarajeva i Grad Sarajevo, podržali su izradu Studije
izvodljivosti realizacije ovog projekta, s obzirom na višestruki značaj ratnog tunela. U
Studiji, koju je napravio Ekonomski institut Sarajevo, napominje se da tunel prema
UNESCO-voj konvenciji o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, ima sve predispozicije
da se nañe na listi zaštićenih spomenika kulture. Tunel spasa je jedinstven fenomen, koji
svjedoči o najduljoj opsadi nekog grada u savremenoj historiji.
Koncept uspostavljanja formalne Zone unapreñenja poslovanja za područje
Baščaršije (ZUPB), koji je inicirala Organizacija USAID podržali su i realizovali Općina
Stari Grad, Grad Sarajevo, Kanton Sarajevo, JKP ”Park” i JKP ”Rad”, te udruženja
privatnih poslovnih subjekata i pojedinaca.
16
Model ZUP-a trebao bi da postane odličan okvir za rješavanje problema Baščaršije i
uspješniju realizaciju njenih ogromnih komercijalnih potencijala kao turističke destinacije, te
ključni učesnik i dio cjelokupnog menadžment plana koji je neophodan da bi Baščaršija bila
upisana na UNESCO-vu listu svjetske i kulturne baštine, a što bi dodatno povećalo i turističku
atraktivnost Kantona.
U ambijentu Baščaršije stvoriće se zona poslovanja koja će se unaprijediti i imati
višestruki značaj kroz razne vidove poslovanja, te zaštitu zanatstva, unaprijeñenje
hotelijerstva, gastronomije i ostalih autentičnih grana koje mogu doprinijeti razvoju turizma.
Zona će biti formalna organizacija privatnih firmi i pojedinaca unutar jasno odreñenog
gradskog područja, osnovana radi povećanja njihove poslovne dobiti.
Projektom “Zaštićenog područja Bijambare”, koji je finansiran od strane
Evropske komisije u BiH i Kantona Sarajevo, predviñeno je ureñenje i zaštita ovog
izuzetnog područja na Općini Ilijaš, koje obuhvata 370 ha površine guste zimzelene šume.
Drugi važan potencijal Općine Ilijaš su termalne vode Podlipnik, koje će biti predmet analiza
sa aspekta izdašnosti i temperature vode, u cilju izrade Elaborata o razvoja banjskorekreativnog turizma na ovom području.
Donošenjem Zakona o proglašenju spomenika prirode Vrela Bosne, stvorene su
pretpostavke za pokretanje aktivnosti na zaštiti i unapreñenju ovog područja.
Ministarstvo privrede podržalo je realizaciju projekta Revitalizacija „valoriziranih
prirodnih vrijednosti u okviru spomenika prirode „Vrelo Bosne”. Projekat podrazumijeva
ureñenje prostora u okviru granica Spomen parka, u smislu očuvanja i zaštite prirodnog
naslijeña, kao i mogućnosti unapreñenja i razvoja turizma i rekreacije, te uključenje u
turističku ponudu. Time bi se ujedno doprinijelo i poboljšanju socijalnih i ekonomskih uslova
lokalnog stanovništva, kroz razvoj uslužnih i drugih djelatnosti. Planirani radovi se odnose na
sanaciju staza na ostrvima i trim staze, izgradnju kamenog zida na ostrvu IV, sanaciju
parkovskog mobilijara-parkovske klupe, korpe za otpatke, sanaciju hladnjaka, ureñenje
zelenih površina.
Završen je Projekat “Kočije i kočijaši/Fijakeri i fijakeristi - mogućnosti
modernizacije i stavljanja u funkciju zaštite okoline i turističke ponude Ilidže i Sarajeva.
Zaštićena područja Skakavac, Bijambare i Vrelo Bosne stavljene su u 2010. godine
pod ingerenciju Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja (bivša JU
Spomenik prirode „Vrelo Bosne“), na osnovu Odluke Skupštine Kantona Sarajevo. U okviru
nove ustanove postojaće tri sektora pod čijim će nadzorom biti ova područja, čime će se
smanjiti troškovi njihovog održavanja. Na osnovu postojeće planske dokumentacije vršiće se
njihov daljni razvoj, korištenje i promovisanje, kako bi ova područja pogodna za razvoj eko
turizma još više oživjela.
Projekat „Kuća zanata” je dio Programa „Seenet translokalna mreža za saradnju
izmeñu Italije i jugoistočne Evrope”, kojeg vodi i finansira Regija Toskana, a tehnički
partneri su: Opća uprava za privredni razvoj Regije Toskana i UCODEP( sad „Oxfam”),
Kanton Sarajevo, gradovi Sarajevo, Mostar i Skopje i Općina Stari Grad Sarajevo. Cilj
ovog projekta iz oblasti kulturnog turizma je povezivanje čaršija-starih jezgri Sarajeva,
Mostara i Skoplja sa komplementarnim kulturno-historijskim naslijeñem
Kuća zanata će biti višefunkcionalni objekta koji će sadržavati galeriju sa
rukotvorinama starih i tradicionalnih zanata, zatim suvenirnicu, te pokretne radionice, gdje će
turisti moći ineraktivno učestvovati u izradi. Vjeruje se da će Kuća zanata pokrenuti interes
oživljavanja starih zanata, a postojeće zanate staviti u izbor onim zanatlijama koji iskažu
interes da svoju djelatnost „certificiraju” kroz zvanične institucije, kako bi bili tipični
reprezenti starogradske čaršije, koji bi stvarali široku lepezu proizvoda, koji su prijeko
potrebni za zaštitu kultirno-historijskog naslijeña.
17
Općina Stari Grad u saradnji sa Kantonom Sarajevo radi na projektima obnove i
rekonstrukcije Baščaršije, trenutno na popločavanju i iluminaciji, te obnovi fasada. S
obzirom na želju i potrebu da se staro jezgro grada sačuva, te napravi kvalitetna turistička
ponuda, Općina Stari Grad predlaže da Kanton donese odluku o proglašenju Baščaršije
zonom od posebnog interesa za Kanton Sarajevo.
Najznačajniji projekti Uprave Grada Sarajeva koji treba da doprinesu razvoju
turizma su Projekat obnove žičare za Trebević, Projekat obnove Gradske vijećnice,
restauraciju Trga osloboñenja-Alija Izetbegović, izgrañeni Spomenik ubijenoj djeci
Sarajeva, kao i postavljanje turističke signalizacije na frekventnim mjestima.
Općina Novi Grad, u saradnji sa Zavodom za zaštitu kulturno-historijskog naslijeña,
pokrenula je i projekat zaštite i rekonstrukcije jedinog registriranog spomenika kulture sa
ovog područja, “Kuća Hadžihalilovića”.
U okviru prve faze projekta “Park šume Mojmilo” (Arboretum), koji je uvršten u
Strategiju razvoja Općine Novi Grad na nivou srednjoročnog projekta za narednih 5 godina, a
koji uz Općinu Novi Grad finansiraju i agencija SERDA, švedski donator SIDA i
Njemačka ambasada u BiH, urañeno je ograñivanje lokaliteta, postavljanje drvenog mosta
za pješake, ureñenje terasa sa podzidima za sadnju grmlja i cvijeća, postavljanje i eko
oglasnih ploča sa edukativnim sadržajem, izgradnju otvorenog amfiteatra za potrebe
edukacije, te ostali potrebni urbani mobilijar. Podržana je i ideja da se, ukoliko budu
obezbijeñeni tehnički uvjeti, na padinama brda Mojmilo izgradi staza za skijanje i sanjkanje,
te žičara koja bi prevozila skijaše s podnožja na vrh brda Mojmilo.
Projekat Općine Novi Grad „Doprinesimo razvoju turizma osobnim stvaralačkim
radom”, ima za cilj podizanje svijesti učeničke populacije o vrijednostima prirodnog i
kulturno-istorijskog naslijeña u njihovom okruženju, te poticanje mladih da kroz stvaralaštvo
daju svoj doprinos očuvanju i promociji prirodnog i kulturno-istirijskog naslijeña kao
turističkog proizvoda, a sve u smjeru razvoja turizma.
Projekti Općine Ilidža uglavnom se odnose na planiranu obnovu infrastrukture,
posebno puteva (Hrasnička cesta - Stojčevac, šetalište pored Željeznice, izgradnja autentične
zemunice iz doba neolita na Butmiru), ureñenje Velike aleje (predviñene posebne staze za
pješake, bicikliste i fijakere), te idejni projekti izgradnje tramvajske pruge ka Hrasnici i žičare
od Hrasnice do Igmanu i Bjelašnice (predviñeno za prostorni plan Kantona Sarajevo do
2023.godine).
Projekti razvoja turizma u Općini Trnovo odnose se na razvoj seoskog turizma.
Planirana je izgradnja eko-etno sela, revitalizacija katuna, rekonstrukcija postojećih
stambenih objekata za mogućnost prijema gostiju i obnova starih vodenica, u sklopu čega
izgradnja vidikovca, odmorišta, drvenih mostića, likovne kolonije za djecu, te pretvaranje
dvije vodenice u mini muzeje. Obnovom vodenica stvoriće se preduslov za razvoj turizma u
Umoljanima, što će biti jezgro razvoja eko i etno turizma i stimulans za proizvodnju zdrave
hrane.
II UGOSTITELJSTVO
Ugostiteljska djelatnost i pružanje ugostiteljskih usluga na području Kantona Sarajevo
obavljaju se pod uslovima propisanim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Ugostiteljska
djelatnost, u smislu ovog Zakona, podrazumjeva pripremanje hrane i pružanje usluga
prehrane, pripremanje i posluživanje pića i napitaka i pružanje usluga smještaja.
18
Kao prateća grana turizma, ugostiteljska djelatnost na području Kantona Sarajevo ne
razvija se značajnijim tempom i ne ostvaruje efekte koji se od nje očekuju.
Smještajni kapaciteti
Smještajni kapaciteti su pretpostavka za osiguranje odgovarajućeg prostora koji
omogućavaju privremeni boravak turiste.
Prema podacima Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo, u decembru
2009. godine na području Kantona Sarajevo evidentirano je 59 poslovnih jedinica koje
raspolažu smještajnim kapacitetima, što je za 9% poslovnih jedinica više u odnosu na
decembar 2008. godine. Krajem decembra 2010. godine, na području Kantona Sarajevo,
evidentirana je 61 poslovna jedinica, što je za 3,4% poslovnih jedinica više u odnosu na isti
period 2009. godine
Kanton Sarajevo u decembru 2009. godine, u smještajnim kapacitetima raspolagao je
sa 2.983 sobe, što je za 11% više u odnosu na broj soba u 2008. godini. Krajem decembra
2010. godine u smještajnim kapacitetima zabilježeno je 2.890 soba, što je za 3,1% manje u
odnosu na isti period 2009. godine.
Kanton Sarajevo u 2009. godini, u smještajnim kapacitetima raspolagao je sa 6.037
ležaja, što je za 11% više u odnosu na 2008. godinu. Krajem decembra 2010. godine, u
smještajnim kapacitetima bilo je 5.726 ležaja, što je za 5,2% manje u odnosu na isti period
2009. godine.
Godina
INDEX
2006
2007
2008
2009
2010
2007/
2006
2008/
2007
2009/
2008
39
51
54
59
61
131
106
109
103,4
Broj
soba
2.178
2.546
2.699
2.983
2.890
117
106
111
96,9
Broj
ležaja
4.334
5.040
5.440
6.037
5.726
116
108
111
94,8
Broj
posl. jed.
2010/
2009
Izvor podataka: Statistički bilten Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo
Iskorištenost kapaciteta i prosječna dužina boravka
Prema podacima Zavoda za planiranje razvoja Kantona “Turizam u Kantonu Sarajevo
1999-2008”, u Kantonu Sarajevo u 2008. godini iskorištenost kapaciteta iznosila je 16,3% i u
posmatranom periodu ima tendenciju pada po prosječnoj stopi od 4%.
Prosječna dužina boravka turista u Kantonu Sarajevo u 2008. godini je 1,9 dana, što je
manje u odnosu na 2007. godinu kada je iznosila 2 dana. U 2009. godini kao i u 2010. godini
prosječna dužina boravka turista u Kantonu Sarajevo bila je 1,9 dana.
19
Zvanične pokazatelje o iskorištenosti kapaciteta treba uzeti sa rezervom, obzirom da
se prijava i odjava turista ne vrši u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima kojima je
regulisana prijava i odjava turista.
U cilju povećanja iskorištenosti kapaciteta kao i povećanja dužine boravka turista u
Kantonu Sarajevo neophodno je klasične usluge koje gosti dobivaju (smještaj, hrana, piće)
obogatiti dodatnim kvalitetnijim sadržajima, kao i bogatijom turističkom ponudom.
Promet u ugostiteljstvu
Ostvarena vrijednost prometa u ugostiteljstvu u 2009. godini iznosi 62,8 miliona KM,
što je za 8,8% manje u odnosu na prethodnu godinu. U strukturi ukupno ostvarenog prometa u
ugostiteljstvu prihodi od smještaja učestvuju sa 54,4%. Smanjenje prihoda uočeno je na
smanjenju prihoda od pića za 28,6%, smanjenju prihoda od hrane 29,1%, kao i na smanjenju
ostalih prihoda za 47,2%, dok je uočen rast prihoda od smještaja za 24%.
Ostvarena vrijednost prometa u 2010. godini iznosi 65,7 milona KM, što je za 4,6%
više u odnosu na 2009. godinu. U strukturi ukupno ostvarenog prometa prihodi od smještaja
učestvuju sa 56,5% i veći su u odnosu na 2009. godinu za 8,7%.
(u KM)
OPIS
PROMET U UGOSTITELJSTVU
2006
2007
2008
2009
2010
7.381.613
12.463.278
12.768.858
9.118.834
8.816.779
12.050.721
13.206.733
24.564.593
17.426.202
17.481.425
Prihodi od
smještaja
21.883.495
26.705.181
27.539.197
34.150.646
37.116.152
Ostali
prihodi
2.208.653
3.576.389
3.906.821
2.062.157
2.280.700
UKUPNO
43.52.482
55.951.581
68.779.469
62.757.839
65.695.056
Prihodi od
prodaje
pića
Prihodi od
prodaje
hrane
20
OSTVARENA VRIJEDNOST PROMETA – STRUKTURA %
STRUKTURA
2006
Prihodi od
prodaje pića
Prihodi od
prodaje hrane
2007
2008
2009
2010
13,4
16,9
22,3
18,6
14,5
26,6
27,7
23,6
35,7
27,8
Prihodi od
smještaja
50,3
47,7
40,0
54,4
56,5
Ostali prihodi
5,1
6,4
5,7
3,3
3,5
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
Ukupno
OSTVARENA VRIJEDNOST PROMETA - INDEXI
INDEXI
2007/2006
2008/2007
2009/2008
2010/2009
Prihodi od
prodaje pića
168,8
102,5
71,4
96,7
Prihodi od
prodaje hrane
109,6
186,0
70,9
100,3
Prihodi od
smještaja
122,0
103,1
124,0
108,7
Ostali prihodi
161,9
109,2
52,8
110,6
Ukupno
128,6
122,9
91,2
104,6
Izvor podataka: Statistički bilten Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo
21
Broj zaposlenih
U turističko-ugostiteljskoj djelatnosti u 2009.godini bilo je uposleno 5.131 radnik.
Posmatrajući broj uposlenih u ukupnoj privredi u 2009. godini vidljivo je da na
ugostiteljstvo otpada 4,4% od ukupnog broja uposlenih u privredi.
U decembru 2010. godine u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti bilo je uposleno 5.506
radnika, što je 4,6% od ukupnog broja uposlenih u privredi.
GODINA
2006
2007
2008
2009
2010
Ukupno
privreda
95.314
109.639
118.418
119.532
118.459
Ugostiteljstvo
3.784
4.131
4.934
5.306
5.506
Struktura(%)
3,9
3,8
4,2
4,4
4,6
Izvor podataka: Statistički bilten Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo
Prosječna plaća
Prosječna neto plaća u 2009. godini u ugostiteljskoj djelatnosti iznosila je 636,62 KM
što je za 4,8% više u odnosu na prosječnu plaću u 2008. godini.
Prosječna neto plaća zaposlenih u ugostiteljstvu u 2009. godini čini 65,4% ostvarene
prosječne neto plaće u ukupnoj privredi u 2009. godini.
Prosječna neto plaća u decembru 2010. godine iznosila je 597,83 KM što je za 6,1 %
manje u odnosu na 2009. godinu.
GODINA
2006
2007
2008
INDEX
2009
XII/2010
2007/
2008/
2009/
XII 2010/
2006
2007
2008
2009
Privreda
764,61
836,3
941,34
972,85
1.018,84
109,4
112,6
103,3
104,7
Ugostiteljstvo
555,17
582,09
607,39
636,62
597,83
104,8
104,3
104,8
93,9
Struktura(%)
72,6
69,6
64,5
65,4
58,7
Izvor podataka: Statistički bilten Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo
22
Kategorizacija ugostiteljskih objekata
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (“Službene novine Federacije BiH“, broj 32/09)
stupio je na snagu 19.05.2009. godine.
Navedenim Zakonom i provedbenim aktima, koji su doneseni na osnovu istog, nisu
regulisane nadležnosti Kantona, niti kategorizacija ugostiteljskih objekata čije se kategorije
označavaju sa dvije i tri zvjezdice, pa je u narednom periodu na osnovu uputstva Federalnog
ministarstva okoliša i turizma bilo potrebno donijeti Kantonalni zakon o ugostiteljskoj
djelatnosti i izvršiti usklañivanje postojećih vrsta i kategorija ugostiteljskih objekata sa
zakonom utvrñenim odredbama.
Prema programu rada Vlade Kantona Sarajevo planirano je da se nacrt Zakona o
ugostiteljskoj djelatnosti razmatra u martu 2011. godine. Ministarstvo privrede pripremilo je
Nacrt Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i isti dostavilo Ministarstvu pravde i uprave i Uredu
za zakonodavstvo Vlade Kantona Sarajevo na mišljenje. Ured za zakonodavstvo Vlade
Kantona Sarajevo dostavio je svoje stručno mišljenje na Nacrt Zakona o ugostiteljskoj
djelatnosti, te izmeñu ostalog konstatovao:
•
da ne postoji pravni osnov za donošenje kantonalnog Zakona o ugostiteljskoj
djelatnosti iz razloga što je oblast ugostiteljstva regulisana federalnim Zakonom o
ugostiteljskoj djelatnosti,
•
da treba pokrenuti inicijativu za dopunu federalnog Zakona o ugostiteljskoj
djelatnosti, kojim će se precizno regulisati naprijed navedena pitanja.
Ministarstvo privrede će u najkraćem roku pokrenuti inicijativu i uputiti je u dalju proceduru.
Komisija za provoñenje ispitnog postupka kategorizacije ugostiteljskih objekata treće,
četvrte i pete kategorije, koja se obilježava sa tri, dvije i jednom zvjezdicom, imenovana od
strane ministra privrede Kantona Sarajevo, na području Kantona Sarajevo kategorisala je 74
ugostiteljska objekata za smještaj i prehranu, od čega:
•
49 objekata vrste hotel iz grupe „Hoteli“, i to: 30 hotela sa tri zvjezdice, 15 hotela sa
dvije zvjezdice i četiri hotela sa jednom zvjezdicom,
•
11 objekata vrste motel iz grupe „Hoteli“, i to: 2 motela sa tri zvjezdice, 8 motela sa
dvije zvjezdice i jedan motel sa jednom zvjezdicom,
•
3 objekta vrste pansion iz grupe „Hoteli“, i to: 2 pansiona sa tri zvjezdice i 1 pansion
sa jednom zvjezdicom,
•
1 objekat vrste hotelsko naselje iz grupe „Hoteli“, i to kao hotelsko naselje druge
kategorije koja se obnilježava sa dvije zvjezdice.
Iz skupnine „Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“ kategorisano
je:
•
1 kamp treće kategorije koja se obilježava sa tri zvjezdice
•
Sobe za iznajmljivanje kod 6 fizičkih i 1 pravnog lica, i to: kod 2 fizička lica sobe za
iznajmljivanje treće kategorije koja se obilježava sa jednom zvjezdicom, kod 3 fizička
lica sobe za iznajmljivanje druge kategorije koja se obilježava sa dvije zvjezdice, kod
jednog fizičkog lica sobe za iznajmljivanje prve kategorije koja se obilježava sa tri
zvjezdice i kod jednog pravnog lica sobe za iznajmljivanje prve kategorije koja se
obilježava sa tri zvjezdice.
•
1 kuća za odmor kategorisana sa tri zvjezdice.
23
Komisija za provoñenje ispitnog postupka kategorizacije ugostiteljskih objekata prve i
druge kategorije, koja se obilježava sa pet i četiri zvjezdice, imenovana od strane Federalnog
ministarstva okoliša i turizma, na području Kantona Sarajevo provela je ispitni postupak u 9
ugostiteljskih objekata i ispostavila rješenje za 3 hotela prve kategorije, koja se obilježava sa
pet zvjezdica (Holiday inn, Radon plaza, Europa) i 6 hotela druge kategorije, koja se
obilježava sa četiri zvjezdice (Hollywood, Terme, Hercegovina, Exluzive, Sarajevo, City
boutique).
III PLANIRANE AKTIVNOSTI
I pored ogromnih potencijala, turizam u BiH se nalazi u početnoj fazi razvoja. Stoga je
potrebno što više planski obogaćivati turističku ponudu u smislu stalne inovacije turističkog
proizvoda i kontinuiranog poboljšanja svih njegovih komponenti, a kao primarni cilj postavlja
se stvaranje prepoznatljivog i kvalitetnog turističkog proizvoda.
Strategija razvoja turizma u FBiH za period 2008-2018 godina otvara nove
perspektive za turizam na ovom području.
Meñu ključnim ciljevima je porast broja turista u 2018. godini na 924.000, sa stopom
rasta od 4% i dostizanje broja noćenja od 3.262.000 sa stopom rasta od 8%, a to znači
povećanje aktivnosti turističke destinacije i duži boravak turista. Broj ležajeva trebalo bi da se
poveća sa 36.000 u 2007. godini na 64.000 u 2018. godini, uz istovremeno podizanje kvaliteta
rasta GDP i zaposlenosti sa udjelom u GDP od 9,3% u 2018. godini na 5,6% u 2018. godini.
Najveća prepreka je u nedostatku sredstava kojima bi se izvršila modernizacija i
rekonstrukcija kapaciteta, ostvarila diferencijacija turističke ponude i kreirao opći imidž
Federacije i BiH kao poželjne turističke destinacije.
Realizacija zacrtanog obima investicija (1,5 mld. Eura) zahtijevaće velike napore na
promoviranju novih oblika finansiranja ulaganja u turizam u Federaciji BiH, posebno u sferi
javnih i privatnih investicija, te razvoju javno-privatnog partnerstva. Za takve aktivnosti
potrebno je unaprijediti prostorno planiranje, izradu master planova ureñenja turističkih
destinacija i mikro lokacija za investicije i tržišno pozicioniranje. Traži se integrirana
aktivnost u kojoj se za poduzetnički sektor stvaraju potrebni uslovi da se izgrañena
konkurentnost u turizmu prevede u kvalitetu ponude, investicije, zapošljavanje, turističke
prihode i produktivnost i profitabilnost poduzetničkog djelovanja.
Analize turističkih potencijala u Kantonu Sarajevo pokazuju da turizam može dati
mnogo veće efekte od dostignutih i snažnije doprinijeti privrednom razvoju i zapošljavanju.
Sarajevski kanton, prema broju prijavljenih turista, učestvuje na području Federacije
BiH sa 50-60%, a na nivou BiH četvrtina svih dolazaka odnosi se na Sarajevo. To ukazuje na
velike šanse da se u narednom periodu uz realno postavljene ciljeve, čiji bi efekti ostvarenja
bili povećanje prihoda od turizma, povećanje učešća turizma u BDP-u Kantona i veća
zaposlenost u turističkoj privredi, doprinese bržem ukupnom razvoju Kantona.
Preduslovi daljeg razvoja turističkih resursa Kantona Sarajevo su:
-
bolja pozicioniranost na tržištima
valorizacija kulturno-istorijske baštine i kulturnih manifestacija
valorizacija ruralnog i planinskog područja
diverzifikacija područja i proizvoda
kreiranje novih turističkih proizvoda i novog imidža
stalno unapreñenje integralnog kvaliteta ponude
razvoj trgovine i infrastrukture
24
-
unapreñenje planinskog i seoskog turizma
unapreñenje sajamskog i kongresnog turizma
organizovanja sportskih manifestacija
mogućnost cjelogodišnjeg poslovanja.
Postavljeni ciljevi odnose se na:
-
produženje broja dana zadržavanja turista na ovom području
podizanje kvalitete turističke ponude
obogaćivanje vanpansionske potrošnje
povećanje prihoda i prometa u turističkoj privredi
smanjenje stihijnosti u pružanju usluga
poboljšanje prostornog ureñenja Kantona Sarajevo.
Da bi se dostigli postavljeni ciljevi, turizam bi trebalo podržati nizom sistemskih
mjera, stimulacija i podsticaja, što bi trebalo da bude dugoročno opredjeljenje Kantona
Sarajevo.
U cilju uspješne valorizacije raspoloživih razvojnih resursa i podizanja konkurentske
sposobnosti privrede, Ministarstvo privrede je iniciralo izradu i implementaciju jednog broja
projekata i aktivnosti od općeg značaja za privredni razvoj Kantona Sarajevo, izmeñu kojih je
i projekat Sistem stimulativnih i podsticajnih mjera za oblast turizma.
Cilj projekta je razvijanje sistema podsticajnih mjera za još snažniji razvoj turizma kao
strateške oblasti privrede u Kantonu Sarajevo, u svim njegovim aspektima. Studijom „Sistem
stimulativnih i podsticajnih mjera u turizmu“, koju je izradila Privredna komora Kantona
Sarajevo, želi se ukazati na značaj donošenja stimulativnih i podsticajnih mjera u Kantonu
Sarajevo, kako bi se putem sistemskih rješenja dinamizirao ne samo razvoj turističkougostiteljske djelatnosti, nego ukupni privredni razvoj.
U Studiji akcenat se stavlja na podsticaje razvoju turizma, koji se mogu ostvariti
indirektno, kroz stvaranje pretpostavki i ambijenta za razvoj poslovanja i direktno, kroz
neposredne stimulacije subjektima turističke privrede.
Indirektni podsticaji i mjere za razvoj turizma odnose se na:
- izgradnju putne i komunalne infrastrukture
- zaštitu okoline
- obrazovanje kadrova za turizam
- razvoj javnog i privatnog partnerstva
- standardizaciju i kategorizaciju turističkih kapaciteta
- razvoj kantonalnog turističkog brenda,
- promociju turističkih potencijala KS
- jačanje inspekcijskog nadzora u ovoj oblasti.
Direktni podsticaji razvoja turizma odnose se na:
- regresiranje kamata po kreditima za izgradnju i rekonstrukciju smještajnih
kapaciteta i drugih aktivnosti na povećanju kategorije objekata
- realizaciju projekata u oblasti receptivnog turizma
- stimulacije turističkim agencijama i hotelijerima
- izgradnju osnovne turističke infrastrukture
- zapošljavanje radne snage
- izradu promotivnih materijala i unapreñenje marketinga turističke ponude
- organizovanje turističke berze, tematskih skupova , seminara
- razvoj izletničkog turizma
- podsticaj razvoja omladinskog i ruralnog turizma
- učešće na domaćim i ino-sajmovima
25
-
izradu dizajna i proizvodnju suvenira
uvoñenje meñunarodnih standarda kvaliteta (ISO, HACAP).
Za uspješno provoñenje aktivnosti u razvoju turizma neophodno je primjenjivati sve
razvojne i druge programe podrške koje turizmu mogu pružiti federalne, kantonalne i lokalne
vlasti i drugi subjekti zainteresovani za ovaj sektor.
Aktivnosti i mjere koje bi se mogle realizirati u Kantonu Sarajevo:
- donošenje Zakona o javno privatnom partnerstvu, Zakona o koncesijama
- kreditiranje razvoja turističkih kapaciteta
- poticajne mjere za samozapošljavanje i razvoj malog porodičnog poduzetništva u
turizmu
- osmišljavanje novih turističkih proizvoda
- razvoj tradicionalnih zanata-podsticaji
- podsticaj izrade suvenira
- obuka kadrova
- razvoj zadruga-eko proizvodnja
- podsticaj razvoja turizma na selu i omladinskog turizma i sl.
- agresivnija promocija destinacije.
Realizacija pomenutih aktivnosti i mjera doprinijela bi da poduzetnici i stanovnici
destinacije Kantona Sarajevo na vrijeme prepoznaju mogućnosti korištenja raznih pogodnosti
za poduzetničke investicije i planove.
U cilju omogućavanja daljeg uspješnog rasta svih parametara karakterističnih za
turizam u Kantonu Sarajevo, u narednom periodu neophodno je da izvršni i zakonodavni
organi, općine, komorski sistem, udruženja iz oblasti ugostiteljstva i turizma, te pravni
subjekti iz ovog sektora, u svojim planovima i programima rada utvrde svoj dio obaveza, u
skladu sa svojom nadležnošću.
26
Download

I N F O R M A C I J A o turizmu i ugost. 2010