Microsoft Access
U savremenom društvu generiše se ogromna količina podataka vezanih za gotovo
sve aspekte života – bankarski sistemi, telefonski sistemi, web sajtovi, vođenje
poslovanja firmi i kompanija i slično. Ovako velike količine podataka i informacija
nemoguće je ručno pratiti, evidentirati i ažurirati, tako da je obrada ovih podataka
prepuštena kompjuterskim sistemima i bazama podataka.
Osnovni koncepti Baza podataka
Podatak predstavlja simbolički opis nekog objekta (entiteta) ili koncepta koji
postoji u realnom sistemu. Kao takav, podatak ne predstavlja informaciju, ali je s druge
strane sadrži u sebi. Informacija predstavlja obrađeni podatak, odnosno znanje koje je
dobijeno tumačenjem podatka.
Podaci se predstavljaju odgovarajućim modelima podataka. Modeli podataka
razvijali su se kroz više generacija: prva generacija modela podataka – gdje spadaju svi
programski jezici, te se podaci modeliraju na osnovu koncepata tih programskih jezika
(npr. integer – cijeli broj, real – realni broj i slično); druga generacija modela
podataka – model podataka u vidu mreže podataka, model podataka u vidu odgovarajuće
hijerarhije, klasični relacioni model podataka i slično; treća generacija modela
podataka – unapređenje prethodne generacije: prošireni relacioni model podataka, IBM
model podataka, model objekti-veze i slično.
Objekat (entitet) može biti bilo koji realni objekat, događaj ili koncept, koji se
posmatra u cilju prikupljanja, obrađivanja i tumačenja podataka, kako bi se iz njih dobile
odgovarajuće informacije.
Sistem predstavlja skup objekata (entiteta) i svih mogućih veza među njima.
Atribut – osobine pojedinih objekata iz sistema opisuju se odgovarajućim
atributima. Atributi uzimaju svoje vrijednosti iz skupa mogućih vrijednosti koji se naziva
domen. Npr. za objekat STUDENT možemo imati sljedeće atribute čije će vrijednosti
opisivati ovaj objekat: IME, PREZIME, BROJ INDEKSA, PROSJEK OCJENA,
STATUS i slično.
Baza podataka najopštije rečeno, predstavlja struktuirani skup međusobno
povezanih podataka, koju može da koristi i unapređuje više korisnika, odnosno može biti
korišćena od strane više razičitih aplikacija.
Sistemi za upravljanje bazom podataka predstavlja softverski sistem koji
obezbjeđuje osnovne potrebe pri obradi velike količine podataka: pretraživanje i
održavanje podataka, paralelno korišćenje istog skupa podataka, pouzdanost i sigurnost.
Sistemi za upravljanje bazama podataka obično se zasnivaju na nekom modelu podataka.
Kreiranje baze podataka u Access-u
Microsoft Access je programski paket koji se koristi za
kreiranje, upravljanje i korišćenje baza podataka. Startuje se dvostrukim
klikom na ikonicu ukoliko ona postoji na Desktopu, ili izborom opcije
Programs iz Start menija, a zatim Microsoft Access.
Time se otvara prozor sa praznom sivom površinom u
centranom dijelu. U desnom dijelu prozora nalazi se dijalog
kao na slici (Getting Started). Da bi se otpočelo sa radom na
novom fajlu potrebno je kliknuti na opciju Create a new file,
na dnu ovog dijaloga. Za otvaranje već postojećeg fajla u
Access-u potrebno je kliknuti na opciju More kojom se
otvara dijalog Open koji omogućava pronalaženje i otvaranje
željenog fajla.
Po izboru opcije za kreranje novog fajla (Create a
new file) otvara se novi dijalog (New File) prikazan na
narednoj slici.
U dijelu New otvorenog dijaloga dato je više opcija za
kreiranje baze podataka i pravljenje projekata.
Blank database – služi za kreiranje baze podataka bez
korišćenja ikakvih šablona i bez pomoći Wizard-a.
Blank data access page – za kreiranje baze podataka
kojoj se može pristupiti preko Interneta.
Project using existing data i Project new data –služe
za kreiranje baze podataka, tj. projekata u Access-u koji
će biti povezani sa SQL bazom podataka.
Izborom opcije Blank database za kreiranje nove baze podataka, otvara se
dijalog koji omogućava da se baza koja će biti kreirana prvo sačuva pod određenim
imenom i na određenoj lokaciji (dijalog File New Database). U polju File name
potrebno je unijeti željeno ime za bazu koja će biti kreirana. Ekstenzija za bazu podataka
kreiranu od strane Microsoft Access-a biće .mdb. U polju Save in potrebno je podesiti
lokaciju na kojoj se želi sačuvati baza podataka, i na kraju kliknuti na dugme Create.
U okvru prozora Microssoft
Access-a pojaviće se i prozor sa
nazivom baze podataka (Baza)
specificiranim u polju File name. Sa
lijeve strane ovog prozora dati su
različiti tipovi objekata: tabele
(Tables), Upiti (Queries), Obrasci ili
forme (Forms), Izvještaji (Reports),
stranice za pristup podacima (Pages),
makroi (Macros). Takođe, u gornjoj
liniji postoje alatke Open, Design,
New, Delete itd. koje služe za
otvranje, dizajniranje, kreiranje, i
brisanje sadržaja.
Kreiranje (dizajniranje) tabele
Tabele su osnovni elementi (objekti) svih programa za kreiranje i upravljanje
bazama podataka, pa time i osnovni objekat u Access-u. Tabele se koriste za smještanje i
memorisanje podataka. Dakle, podaci se čuvaju isključivo u tabelama. Tabele se kao i u
Excel-u sastoje iz kolona i vrsta (redova), odnosno polja koja se nalaze u presjeku
odgovarajućih kolona i vrsta.
Polja mogu sadržati različite tipove podataka: tekstualne podatke, brojeve,
datum/vrijeme, logičko polje (YES/NO), memo polje, brojevi u formatu novčanih valuta,
hiperlink (pokazivač na adresu na Internetu), OLE Object (Object Link Embedding objekat vezan sa drugim programom) i Look Up (polje čiji se prikazani sadržaj nalazi u
drugoj tabeli).
Pri kreiranju baze podataka veoma je bitno postaviti odgovarajući tip polja, jer
efikasnost baze podataka, organizovanost podataka i veličina baze uveliko zavise od
ispravno postavljenog tipa podatka za pojedina polja tabele.
Za kreiranje tabele koristi se pomenuta opcija New iz palete alatki prethodno
opisanog prozora (prozor za rad sa bazom podataka - Database).
U otvorenom prozoru New Table potrebno
je izabrati jedan od ponuđenih načina
kreiranja tabele: Datasheet View i Design
View (ručno kreiranje, dizajniranje tabele),
Table Wizard (kreiranje tabele pomoću
čarobnjaka
wizard,
automatsko
kreiranje), Import Table (umetanje već
kreirane tabele iz neke druge baze
podataka), Link Table (povezivanje sa
tabelom iz druge baze podataka).
Izborom opsije Design view otvara s prozor prikazan na narednoj slici.
U koloni pod nazivom Field name potrebno je upisati ime polja, pri čemu se ne
može upisati više od 40 karaktera.
U koloni Data Type upisuje se tip podatka upisan u polju Field
name. Klikom na neko od polja u koloni Data Type na njegovoj desnoj
strani javlja se strelica. Klikom na strelicu pojavljuje se spisak mogućih
tipova podataka koji su prethodno opisani.
U dijelu Description unosi se opis odgovarajućeg polja.
Field Properties (osobine polja) - dodatne osobine svih tipova podataka (Data type).
Za brojčane podatke (Number) u dijelu Field Properties kartica General javljaju se
sljedeće osobine:
Field Size - veličina polja
Format - način prikazivanja brojeva
Decimal Place - broj decimalnih mjesta
Input Mask - "maska" za unos brojeva (onoliko brojeva koliko sadrži maska toliko će
brojeva morati da unese korisnik)
Caption - tekst koji se pojavljuje kao naziv kolone
Validation Rule – izraz koji ograničava vrijednost koja se unosi u polje (npr. >0
onemogućava unos negativnih brojeva). itd.
Primarni ključ (Primary Key) - je jedno ili više polja koja omogućavaju
povezivanje tabele sa drugim tabelama, indeksiranje podataka i izbjegavanje pojave
redudantnih unosa (unosa koji se javljaju više puta). Primarni ključ se obično definiše
prije unosa podataka, i on mora biti jedinstven. Ukoliko se primarni ključ definiše
naknadno, odnosno poslije unosa podataka, može doći do problema usljed mogućeg
pojavljivanja istih vrijednosti u polju ključa. Pri dodavanju novih unosa u tabeli, polje za
primarni ključ ne može ostati prazno, niti se može duplirati.
Primjer: Ukoliko se želi kreirati tabela koja će omogućiti vođenje evidencije
studenata, potrebno je najprije u odgovarajuća polja (Field name) u okviru pogleda za
dizajniranje (Design View) unijeti nazive koji se odnose na podatke vezane za studente:
broj indeksa, Ime, Prezime, Status i slično. Ujedno pri tome je potrebno definisati svaki
tip polja, a u dijelu
Description opisati na
šta se odnosi sadržaj
tog
polja
(radi
pojašnjenja u slučaju
da bazu koristi više
korisnika). Da bi
sačuvali tabelu iz File
menija
glavnog
prozora potrebno je
izabrati opciju Save
As,
i
zatim
u
novootvorenom
dijalogu upisati ime
ćelije. Tabela dobija
izgled kao na slici.
Unošenje podataka u tabelu
Kad su dizajnirana i formatirana polja tabele, potrebno je preći na unos konkretnih
podataka u tabeli. To je moguće uraditi na više načina. Ukoliko je prozor za dizajniranje
tabele još uvjek otvoren, u okviru glavnog prozora postoji dodatna linija alatki kao na
slici. Klikom na prvu alatku (alatka View) ove linije prelazi se u pogled na tabelu koji
omogućava unos konkretnih podataka.
Drugi način je da se zatvori prozor za
dizajniranje tabele, pri čemu ostaje otvoren
prozor Database i u njemu kreirani dizajn
tabele. Klikom na dizajn (koji je sačuvan pod
određenim imenom), a zatim na opciju
Open, kao što je naznačeno na slici, otvara
se tabela za unos konkretnih podataka.
Primjer: Tabela sa unešenim vrijednostima koja odgovara dizajnu kreiranom u
prethodnom primjeru data je na slici. Nazivi kolona tabele odgovaraju nazivima polja
(Field name) iz prikaza za
kreiranje dizajna tabele. Ukoliko
postoji potreba da se dodefiniše
neko polje, tj da se vrše bilo kakve
izmjene u pogledu dizajna tabele,
potrebno je umjesto na opciju
Open izabrati opciju Design.
Sortiranje unešenih podataka u tabeli
Da bi se sortirali podaci koji su unešeni u
odgovarajuću tabelu potrebno je najprije selektovati
kolonu koja će predstavljati kriterijum za sortiranje (po
kojoj će se vršiti sortiranje). Selektovanje kolone vrši se
klikom na naziv te kolone (kao u Excel-u). Zatim, se
nakon desnog klika na selektovanu kolonu otvara spisak
opcija kao na slici iz koga treba izabrati opciju Sort
Ascending (sortirati u rastućem poretku) ili Sort Descending (sortirati u opadajućem
poretku).
Filtriranje podataka
odnosno njihovo izdvajanje iz
tabela – vrši se pomoću alatki Filter by Selection. Naime,
potrebno je izabrati polje koje će služiti kao kriterijum za
filtriranje, zatim kliknuti na alatku ili desnim klikom otvoriti
spisak opcija sa kog treba izabrati Filter by Selection (kao na slici).
Aktiviranjem alatke Filter by Form
omogućava se izbor više različitih polja kao
kriterijuma za filtriranje. Za prijavu ili uklanjanje filtera koristi se alatka Apply/Remove
Filter
.
Pretraživanje tabele u cilju pronalaženja određenih zapisa vrši se izborom opcije (alatke)
Find, pri čemu se otvara dijalog u koji je potrebno unijeti zapis koji se traži. Nađeni zapis
će biti selektovan u okviru tabele.
Brisanje podataka odnosno zapisa iz tabele vrši se izborom opcije (alatke) Delete.
Najprije je potrebno selektovati redove tabele koje je potrebno izbrisati.
Povezivanje tabela
Između tabela moguće je uspostaviti Relacije (Relationships), odnosno
uspostaviti veze koje omogućavaju bolje iskorišćenje baza podataka, veću efikasnost,
lakše filtriranje podataka (s toga su relacione tabele i relacione baze podataka jako
značajne).
Vrste relacija kojima se tabele mogu povezivati su 1:1 (jedan prema jedan), 1:N
(jedan prema više) i N:M (više prema više).
Za uspostavljanje relacija koristi se opcija Relationships iz Tools menija ili
istoimena alatka sa linije alati (kao na slici).
Time se otvara dijalog Show table kao na
slici, koji omogućava izbor tabela koje će
učestvovati u relaciji (na slici to su dvije postojeće
tabele Evidencija studenata i Evidencija
kolokvijuma i ispita). Da bi se tabele mogle
povezivati neophodno je da se primarni ključ iz
jedne tabele pojavljuje kao spoljašnji ključ druge
tabele.
Na narednoj slici su ilustrovane tabele Evidencija studenata i Evidencija kolokvijuma i
ispita.
Dakle, primarni ključ iz tabele Evidencija studenata (Broj Indeksa), predstavlja spoljašnji
ključ za tabelu Evidencija kolokvijuma i ispita. Na taj način je omogućeno povezivanje
tabela preko ovog parametra.
Klikom na odgovarajuću tabelu a zatim i na dugme ADD u dijalogu Show table,
tabele koje se žele povezati se pojavljuju u okviru prozora Relationships.
Izabrane tabele se povezuju tako što se lijevim tasterom miša prevlači primarni ključ
jedne tabele do istog parametra druge tabele koji za nju predstavlja spoljašnji ključ. Pri
tome se otvara i dijalog koji omogućava dodatna podešavanja vezana za uspostavljanje
relacije.
Table/Query
i
Related
Table/Query predstavljaju tabele
koje se povezuju. U datim
poljima ispod tabela koje se
povezuju nalazi se parameter na
osnovu kojeg se vrši povezivanje
tabela, a u odjeljku Relationship
Type dat je tip relacije (One-toMany, 1:N). Klikom na dugme
Create kreira se relacija (veza)
između tabela.
Primjer: Kreirane tabele Evidencija studenata i Evidencija kolokvijuma i ispita poslije
povezivanja prikazane su na slici.
Dakle, nakon povezivanja tabela, u onoj tabeli koja sadrži primarni ključ sa lijeve
strane pojavljuju se plusevi. Klikom na bilo koji plus pojavljuje se pridruženi sadržaj (red
odnosno vrsta) iz druge tabele (tabele sa kojom je povezana preko ključa), kao što je
ilustrovano na slici.
Kreiranje upita (Queries)
Pri radu sa bazama podataka upiti se koriste kao sredstvo za efikasno izdvajanje
potrebnih informacija iz baza podataka, odnosno za filtriranje podataka na osnovu
željenih kriterijuma koje postavlja korisnik.
Upiti (Queries) se kreiraju tako što se
najprije izabere opcija Queries sa lijeve strane
prozora Database, i potom opcije New. U
otvorenom dijalogu New Query potrebno je
izabrati opciju Design View i kliknuti na dugme
OK. U dijalogu Show Table, koji se sljedeći
pojavljuje, potrebno je izabrati tabele na osnovu
kojih se pravi upit (tabele se dodaju sekektovanjem naziva tabele i klikom na Add).
Upiti najčešće ne treba da sadrže sva polja tabela na osnovu kojih se kreiraju, već samo
ona koja zadovoljavaju potrebe korisnika. S toga je u polju Field potrebno upisati polja
(nazivi kolona) koja se žele prikazati, a u polju Table – tabelu iz koje se odabiraju željena
polja. Postavljanjem polja Sort na jednu od dvije moguće vrijenosti (Ascending ili
Descending) moguće je sortirati podatke u upitu. U polju Criteria mogu se zadati željeni
kriterijumi, odnosno uslovi za izdvajanje i prikazivanje podataka u okviru upita (>,<, = i
slično).
Primjer: Potrebno je na osnovu tabela Evidencija studenata i Evidencija kolokvijuma i
ispita napraviti upit koji će sadržati kolonu Ime i kolonu Prezime iz tabele Evidencija
studenata, kao i kolone Ukupno poena i Ocjena iz tabele Evidencija kolokvijuma i ispita.
Pri tome potrebno je da upit pruži informacije samo o studentima koji imaju više od 70
ukupnih poena.
Dakle, definisana su polja koja su potrebna u upitu (Field: Ime, Prezime, Ukupno poena,
Ocjena), zatim tabele iz kojih su pojedina polja. Postavljena je i opcija sortiranja po
opadajućem poredku (Descending) pri čemu se sortiranje vrši po koloni Ukupno poena.
Postavljen je i dodatni uslov: ukupni poeni moraju biti iznad 70 da bi bili sastavni dio
upita.
Da bi vidjeli kreirani upit kao rezultat prethodnih podešavanja (dizajniranja) potrebno je
upit prvo sačuvati (iz fajl menija odabrati opciju Save As i u otvorenom dijalogu upisati
željeno ime za upit). Upit se zatim pojavljuje u okviru prozora Database (na slici je
prikazan upit pod nazivom Upit 1). Potrebno je selektovati kreirani upit (Upit 1) i izabrati
opciju Open kao na slici. Upit kreiran u prethodnom primjeru (Upit 1) prikazan je na slici
desno)
Kreiranje Formi (Forms)
Forme za unošenje i pregledanje podataka su posebni obrasci koji omogućavaju
sigurniji i jednostavniji rad sa bazama podataka, naročito sa aspekta ove dvije operacije
nad bazama (unos i prikaz).
Pored standardnog izgleda okvira za unos i pregledanje podataka postoje i okviri
sa nizom naprednih opcija, sa slikama, podobrascima, komandnim tasterima (Command
Button), kombo poljima (Combo Box) i slično.
Da bi se kreirao obrazac odnosno forma (Forms)
za unos i pregled podataka, potrebno je u prozoru
Database izabrati sa lijeve strane opciju Forms a zatim
u liniji alatki opciju New kao na slici.
Time se otvara novi dijalog (New Form) koji omogućava izbor načina kreiranja
novog obrasca sa sljedećim opcijama:
Design View - dizajniranje obrasca ručno pri
čemu se sve opcije moraju podesiti.
Form Wizard – kreiranje obrasca uz pomoć
wizard-a (set dijaloga koji omogućavaju
jednostavno podešavanje) koji većinu opcija
postavlja automatski.
AutoForm: (Columnar, Tabular, Datasheet)
omogućava kreiranje obrasca na osnovu tabele
koja je odabrana i načina na koji se žele
predstaviti polja za unos podataka.
Chart Wizard - kreiranje obrasca sa
grafikonom uz pomoć wizard-a
PivotTable Wizard – kreiranje obrasca upotrebom izvedene tabele iz podataka
U polju na dnu prethodnog dijaloga (New Form) potrebno je izabrati tabelu
(moguće je izabrati i upit) za koji se kreira obrazac (Choose the table or query where
the object’s data comes from). Poslije odabranog načina kreiranje obrasca i tabele za
koju se obrazac pravi potrebno je kliknuti na opciju OK.
Izborom opcije Design View za kreiranje obrasca (koja ujedno pruža najveće
mogućnosti za kreativnost) pojavljuje se prozor u okviru koga se kreira obrazac. Osim
glavnog prozora, prisutna je i tabela za koju se obrazac kreira kao i poseban set alatki
(Toolbox).
Polja iz tabele (Broj Indeksa, Ime, Prezime, Status) potrebno je jedno po jedno prevući
(lijevim tasterom miša) iz tabele (u gornjem desnom uglu) na površinu obrasca. Svako od
prenesenih polja može se pozicionirati na željeno mjesto (pomjeranjem uz pritisnut lijevi
taster miša).
Formatiranje polja u okviru obrasca
Svako kreirano polje na površini obrasca može se dodatno formatirati. Klikom na
polje koje treba dodatno formatirati, a zatim
izborom opcije Properties iz View menija
glavnog prozora (prozora Microsoft Access-a)
otvara se dijalog za podešavanja, kao na slici.
Ovaj dijalog se otvara i dvostrukim klikom na
polje.
Dijalog za podešavanje sastoji se iz pet kartica :
Format, Data, Event, Other, All.
U kartici Format moguće je podesiti
poziciju polja (Left, Top), veličinu polja (Width,
Heigh), da li će polje biti vidljivo (Visible), način
prikazivanja ivica polja (Border Style, Border
Color, Border Width), način ispisivanja teksta u
okviru polja (Font Color, Font name, Font Size,
…), i slično.
U okviru kartice Data moguće je podesiti
izvor podataka, kontrolisati unos podataka i
slično.
Event kartica služi za kontrolu događaja
koji se startuju sa odgovarajućom operacijom nad
poljem (npr. pokretanje određenog programa).
U kartici All sadržane su sve osobine iz prethodnih kartica.
Umetanje kontrolnih tastera
Umetanje kontrolnih tastera obezbijeđeno je opcijama iz Toolbox-a koji se
pojavljuje zajedno sa površinom obrasca pri izboru opcije Design View. Klikom na neki
od kontrolnih tastera, a zatim na željeno mjesto na površini obrasca, vrši se postavljanje
tastera na obrazac.
Prva dva tastera predstavljaju taster za selektovanje objekata
(Select Object - strelica) i taster za postavljanje kontrolnih
funkcija i makroa uz pomoć wizard-a (Control wizard).
Option Button – opcioni taster (obično se postavlja više ovakvih
tastera koji simbolizuju više opcija).
Check Box – taster za čekiranje (štrikiranje).
Command Button – komandni taster.
Combo Box – kombo polje.
Primjer 1:
Potrebno je napraviti bazu podataka za poslovanje hotela. Baza treba da
sadrži tri tabele: u tabeli Gosti nalaze se polja Ime i Prezime, Br Lične karte (primarni
ključ), Datum dolaska, Datum odlaska, i Broj sobe; u tabeli Sobe nalaze se polja Broj
sobe (primarni ključ), Kategorija i Sprat; u tabeli Cijene nalaze se polja Kategorija
(primarni ključ) i Cijena.
Na narednim slikama prikazane su tabele kreirane u Design View.
Ime i Prezime je dizajnirano
kao polje za unos tekstualnih
podataka (Text), Br Lične
karte
je
numeričkog
karaktera (Number) i ujedno
je postavljeno za primarni
ključ tabele (desnim klikom
na polje i izborom opcije
Primary
key),
Datum
dolaska i Datum odlaska su
podešeni kao polja za unos
datuma (Date/Time) pri
čemu je u kartici General
podešen i format datuma kao
Short date. Osim toga za Datum dolaska podešena je i automatska vrijednost (Default
value) na tekući datum (Now()). Na kraju Broj sobe je numeričkog karaktera. Tabelu je
potrebno sačuvati pod imenom Gosti (iz File menija opcija Save As).
Polje Broj sobe je numeričkog
karaktera (Number) i definisano je kao
primarni ključ tabele Sobe. Polje
Kategorija je tekstualnog karaktera
(Text), a polje Sprat numeričkog
(Number).
Polje Kategorija je tekstualnog tipa (Text) i
definisano je kao primarni ključ ove tabele.
Polje cijena ima karakter novčane valute
(Currency), a u kartici General (polje
Format) moguće je podesiti konkretnu valutu
(npr. Euro) Tabelu je potrebno sačuvati pod
nazivom Cijene.
Nakon dizajniranja tabela neophodno je unijeti konkretne podatke u tabelu. Dakle, po
dizajniranju tabela i zatvaranju odgovarajućih prozora u Design View pogledu, potrebno
je u prozoru Database selektovati neku tabelu u koju se žele unijeti konkretni podaci, i
zatim izabrati opciju Open (ili dvostruki klik na željenu tabelu). Time se otvara prozor za
unos podataka. Na sljedećim slikama prikazane su tri kreirane tabele poslije unošenja
vrijednosti.
Sljedeći korak je povezivanje ovih tabela, odnosno uspostavljanje relacija između tabela
(na osnovnu primarnih odnosno spoljašnjih ključeva).
Iz Tools menija potrebno je izabrati opciju Relationships i u tako otvorenom dijalogu
izabrati tabele koje će učestvovati u relaciji. S obzirom da je u konkretnom slučaju
potrebno povezati sve tri tabele koje su kreirane, selektovanje svake od njih (posebno) a
zatim izbor opcije Add omogućava njihovo dodavanje u prozoru Relationships.
Broj sobe je primarni ključ za tabelu Sobe a spoljašnji ključ za tabelu Gosti te se
povezivanje ove dvije tabele vrši preko polja Broj sobe. S druge strane polje Kategorija
je primarni ključ za tabelu Cijene a spoljašnji ključ za tabelu Sobe, pa se povezivanje ove
dvije tabele vrši na osnovu polja Kategorija.
Napomena: Povezivanje tabela se vrši tako što se najprije definiše polje na osnovu koga
se vežu tabele, a zatim se to polje iz tabele u kojoj ono predstavlja primarni ključ prevuče
do tabele u kojoj predstavlja spoljašnji ključ.
Na ovaj način su tabele povezane tako da tabela Cijene ima direktnu vezu sa tabelom
Sobe (veza je označena plusom), i indirektnu vezu sa tabelom Gosti (preko tabele Sobe).
Na narednoj slici je prikazana veza između tabela Sobe i Gosti.
Veza između tabele Cijene sa tabelom Sobe i preko nje sa tabelom Gosti:
Primjer2: Na osnovu tabela iz Primjera1 potrebno je kreirati upit koji će omogućiti
da se pri njegovom startovanju prvo javlja dijalog koji zahtijeva upis imena gosta, a po
upisu imena daje pregled koji sadrži i broj dana koje je gost proveo u hotelu, i sračunatu
cijenu smještaja odnosno pansion, čime bi se maksimalno pojednostavila, ubrzala i
automatizovala procedura pri odjavljivanju gosta.
Pri kreiranju upita potrebno je, kao što je ranije rečeno, u okviru prozora Database
izabrati najprije opciju Queries, a zatim i opciju New (Design View). Time se otvara
poseban prozor za kreiranje upita. Najprije je u dijalogu Show Table potrebno odabrati
sve tabele čija će polja učestvovati u kreiranju upitu.
Klikom na pojedine tabele u okviru kartice
Tables a zatim i na dugme Add tabele se
dodaju na površinu predviđenu za
kreiranje upita.
Polja (Field) koja će sadržati Upit su:
Ime i Prezime iz tabele Gosti
Broj dana koji se računa pomoću naredbe DateDiff, oduzimanjem datuma odlaska i
dolaska u hotel Broj dana : DateDiff(‘d’,[Datum dolaska],[Datum odlaska])
Pansion koji se računa množenjem cijene (po danu) i broja dana koje je gost proveo u
hotelu  Pansion : Cijena * [Broj dana]
U polju Criteria (kriterijum ili uslov) upisuje se: [unesi ime], čime je postavljen uslov da
se prije pojavljivanja pregleda koji će sadržati naznačena polja, pojavljuje dijalog u kom
se traži da se unese ime gosta.
Upit je potrebno sačuvati pod određenim imenom
(opcija Save As iz File menija glavnog prozora
Microsoft Access-a) čime se on pojavljuje na listi
Queries u prozoru Database (u primjeru upit je nazvan
Upit 1).
Dvostrukim klikom na upit u prozoru Database (sa
gornje slike) ili selektovanjem tog upita, a zatim izborom
opcije Open, najprije se pojavljuje uslov, odnosno dijalog
koji zahtijeva unos imena. Po unosu imena gosta
(podrazumijeva se da ime tog gosta postoji u tabeli Gosti)
i klikom na taster OK, pojavljuje prikaz dobijen
kreiranjem upita kao na narednoj slici (za unešeno ime Jovan Jovanović) .
Dakle, ovakav prikaz podataka iz
različitih tabela pruža u stvari samo
one informacije koje su potrebne
recepcioneru pri odjavljivanju
gosta, bez nepotrebnog gomilanja podataka o kojima bi korisnik morao voditi računa.
Primjer3:
Na osnovu istih tabela iz Primjera1 potrebno je kreirati upit koji će
omogućiti automatsku promjenu cijena tako što će se startovanjem upita pojavljivati
dijalogu u kome se unosi procentualna promjena cijene (broj procenata dijeljen sa sto).
Poslije izbora opcija za kreiranje upita u prozoru Database (Queries , New , Design
View) potrebno je iz dijaloga Show Table koji se pojavljuje odabrati samo tabelu Cijene.
Iz Query menija glavnog prozora (prozora
Microsoft Access-a) potrebno je izabrati opciju
Update Query koja omogućava pojavljivanje
polja Update to: kao na slici. U polju Field
potrebno je upisati samo Cijena iz tabele
Cijene, a u polju Update to :
[Cijena]+[Cijena]*[unijeti procentualnu promjenu]
Upit je potrebno sačuvati pod nekim imenom (u primjeru :
Promjena cijena).
Startovanjem upita (dvostrukim klikom na ikonicu) u okviru
prozora Database pojavljuje se najprije dijalog koji zahtijeva
unos promjene cijena (kao na slici). Po unosu zahtijevane
promjene, klikom na OK biće izvršene promjene cijena u
koloni Cijena tabele Cijene.
Download

Microsoft Access