postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:01 Page 1
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:01 Page 2
^asopis ”JP BH Po{ta” d.o.o. Sarajevo
Izdava~:
JP BH Po{ta d.o.o. Sarajevo
Za izdava~a:
Mensud BA[I], generalni direktor
Glavni i odgovorni urednik:
Munib BUJAK
Ure|iva~ki odbor:
Haris [email protected]] (predsjednik),
Dodjeljivanje IMPC koda
Po{tama Srpske propust, ili...?
Sadeta MEZET
(zamjenik predsjednika),
~lanovi: Sadik BAHTI],
^asopis ”Po{tar” registrovan je kod Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture
i sporta Federacije BiH, pod brojem: 02-15-3720/02 od 24.06.2002. godine.
Mirjana DURAKOVI],
Milan DUNOVI], Esad RAMI],
Munib BUJAK
Redakcija:
Alisa LEKI],
Hamdija FULURIJA,
Mirjana DURAKOVI],
Foto: Sanin GRABONJI]
Adresa:
Obala Kulina bana 8
71000 Sarajevo
Tel/fax: 033 252 773
E-mail: bhposta.info posta.ba
www.posta.ba
[tampa:
”SVJETLOST [TAMPA” d.o.o. Sarajevo
Za {tampariju:
Mirsad JELI]
”Po{tar” izlazi periodi~no
Tira`:
2.600 primjeraka
PostEurope - Procjena procesa rada
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:01 Page 3
Saradnja na visokom nivou ........................ 5
Osiguranje na {alterima
BH Po{te
Kvalitet, trendovi i analize ........................ 11
Regionalni projekt
za pobolj{anje po{tanske usluge ...............12
Filatelija je historija koja traje .................. 14
Susret sa starim
i ispra}aj novih penzionera .......................16
Liberalizacija viznog re`ima ..................... 18
Na radnom mjestu .................................... 20
Ekologija .................................................. 22
Suo~iti se ili pasti .................................... 24
Po{te kao shopovi .................................... 25
Britanski po{tanski muzej ........................ 26
Renovirana
Po{ta 71104 Sarajevo
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:01 Page 4
Priredila:
Alisa LEKI]
vjetski po{tanski savez, odnosno njen
Me|unarodni biro za registraciju IMPC
koda, prema svojim pravilima, nije smio
dodijeliti IMPC kod bez stava dr`ave Bosne i
Hercegovine.
BH Po{ta je, sve vrijeme, u svojim direktnim i
indirektnim kontaktima sa kolegama iz druga dva
bh. po{tanska operatera, kao i Agencijom za
po{tanski promet BiH, resornim ministarstvima i
me|unarodnim po{tanskim organizacijama, zastupala stav da dr`ava BiH, kao i sve dr`ave svijeta, a prema pravilima Svjetskog po{tanskog
saveza, treba imati jedan me|unarodni po{tanski
kod. S tim u vezi, insistirali smo na dosljednoj
provedbi Aneksa 9 Dejtonskog sporazuma, gdje
se decidno nala`e formiranje korporacije za
po{tanski promet na nivou dr`ave Bosne i
Hercegovine, u ~ijem sastavu bi bila Izmjeni~na
po{ta sa IMPC kodom, ~ime bi se zadovoljili
zakonski zahtjevi za ravnopravnost svih po{tanskih operatera u BiH.
Uprkos svemu navedenom, Svjetska po{tanska
unija je dodijelila me|unarodni po{tanski kod
Po{tama Srpske.
S tim u vezi, BH Po{ta je reagirala dopisima
upu}enim predsjedniku Svjetske po{tanske unije
gospodinu Edouradu Dayanu, te nadle`nim
dr`avnim ministarstvima i institucijama.
U dopisu Svjetskom po{tanskom savezu insistirali smo na poja{njenju u vezi sa kontradiktornim
Aktuelnosti
S
4
Poštar
Nakon {to je po~etkom ove
godine Svjetska po{tanska unija
dodijelila me|unarodni po{tanski
kod Po{tama Srpske, stav BH
Po{te je da je time na~injen ozbiljan presedan od pravila: jedna
dr`ava, jedan po{tanski kod pravila kojeg je propisao sam
Svjetski po{tanski savez.
izjavama gospodina Rheal LeBlanca, portparola
UPU-a, koji je, u ime Svjetskog po{tanskog
saveza, prvo izjavio za Deutsche Welle i druge
medije da je Svjetski po{tanski savez dodijelio
IMPC kod Po{tama Srpske a.d. na osnovu zahtjeva Ministarstva komunikacija i prometa BiH, da bi
samo dan kasnije u temelju izmijenio svoju
izjavu, tvrde}i da nikakav zahtjev Ministarstva
komunikacija i prometa BiH nije stigao, te da je
sporni IMPC kod dodijeljen na osnovu zahtjeva
Po{ta Srpske a.d., dovode}i tako u sumnju i
nedoumicu kompletnu javnost.
U dopisu smo naro~ito skrenuli pa`nju na
sljede}e:
Bosna i Hercegovina, kao me|unarodno priznata
dr`ava od strane Ujedinjenih nacija, obnovila je
svoje ~lanstvo u Svjetskom po{tanskom savezu
26. januara 1993. godine i tada je registrirana
Izmjeni~na po{ta 71003 Sarajevo, sa IMPC
kodom BASJJA. Od tog datuma, sav me|unarodni promet za i iz Bosne i Hercegovine obavlja se
preko navedene Izmjeni~ne po{te, po{tivaju}i sve
norme Svjetskog po{tanskog saveza. Dakle, ~lanica Svjetskog po{tanskog saveza je dr`ava Bosna
i Hercegovina, a ne po{tanski operatori sami za
sebe.
Ministarstvo komunikacija i prometa BiH jeste
ovlastilo tri javna po{tanska operatora u BiH za
obavljanje univerzalnih po{tanskih usluga.
Me|utim, sami operatori ne mogu podnositi zaht-
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:01 Page 5
jeve za organizaciju me|unarodnog po{tanskog prometa i razmjenu sa
drugim dr`avama, ve} to mora u~initi ovla{teni predstavnik dr`ave BiH u
Svjetskom po{tanskom savezu, a to je Ministarstvo komunikacija i
prometa BiH.
Zatra`ili smo poja{njenje kako je, bez odobrenja Ministarstva komunikacija i prometa BiH, dodijeljen IMPC kod Po{tama Srpske a.d. Banja
Luka i koji su tehnolo{ki kriteriji uzeti u obzir pri dodjeli koda. Po svim
tehnolo{kim kriterijima, jedino Izmjeni~na po{ta 71003 Sarajevo zadovoljava sve kriterije za optimalno obavljanje me|unarodnog po{tanskog
prometa. Od ukupne koli~ine me|unarodnih po{iljki koje prispijevaju u
BiH, oko 70% je adresirano na korisnike sa podru~ja pokrivenosti JP BH
Po{ta d.o.o. Sarajevo, oko 20% za Po{te Srpske a.d. i oko 10% za
Hrvatsku po{tu Mostar. Osim toga, Izmjeni~na po{ta 71003 Sarajevo
udaljena je manje od 10 km od Me|unarodnog aerodroma Sarajevo, a to
je jedini me|unarodni aerodrom u dr`avi koji ima svakodnevne letove za
veliki broj destinacija, {to je preduslov za organizaciju me|unarodnog
po{tanskog prometa.
U vezi sa kvalitetom usluge, istakli smo da se sve po{iljke, koje prispiju
u toku dana na Me|unarodni aerodrom Sarajevo, a glase na primaoce sa
podru~ja pokrivenosti druga dva javna po{tanska operatora u BiH,
prera|uju isti dan i u ve~ernjim satima dostavljaju drugim operatorima.
Na takav na~in se obavlja razmjena {est puta sedmi~no te primaoci na
podru~ju pokrivenosti Po{ta Srpske a.d. Banja Luka i Hrvatske po{te
Mostar nisu nimalo u nepovoljnijem polo`aju u odnosu na korisnike JP
BH Po{ta.
Poznato je da je na~elo Svjetskog po{tanskog saveza da svaka dr`ava
~lanica ima jedinstven me|unarodni obra~un na nivou dr`ave. S tim u
vezi zatra`ili smo poja{njenje na koji na~in je zami{ljeno obavljanje
me|unarodnog obra~una sa drugim dr`avama.
Insistirali smo i na poja{njenju strukture IMPC koda — QMBNXA, koji je
dodijeljen Po{tama Srpske a.d. Banja Luka, kada je poznato da prva dva
slova koda ozna~avaju dr`avu. IMPC kod koji koristi JP BH Po{ta d.o.o.
Sarajevo je BASJJA, gdje je vidljivo da se koristi me|unarodni ISO kod
dr`ave BiH — tj. BA.
Tako|er se postavlja pitanje sigurnosti, naro~ito s obzirom na sveukupnu
situaciju u Bosni i Hercegovini. Svjedoci smo da dr`ave sa daleko boljim
sigurnosnim mjerama imaju problema sa sigurnosnim aspektom organizacije me|unarodnog po{tanskog prometa. Recimo, u SAD je, u posljednjih nekoliko mjeseci, do{lo je do napada putem po{tanskih po{iljki, koje
su sadr`avale eksplozivne naprave.
Ponovo smo se pozvali na na{ dopis broj: 01-8.1-1903/10, od
05.02.2010. godine, gdje smo predlo`ili, u cilju pobolj{anja obavljanja
usluga u me|unarodnom po{tanskom prometu, potpuno po{tivanje
Dejtonskog mirovnog sporazuma i formiranje korporacije za po{tanski
promet, u skladu sa Aneksom 9. Ovim smo jo{ jednom iskazali spremnost da stavimo Izmjeni~nu po{tu 71003 Sarajevo na raspolaganje takvoj
korporaciji, koja bi bila nezavisna od po{tanskih operatora. Na taj na~in
bi se mogao zadr`ati i sistem jedinstva me|unarodnog obra~una, jer je
poznato da svaka dr`ava ~lanica UPU-a mora imati jedinstven obra~un, a
ne podijeljen izme|u vi{e operatora.
Na koncu smo istakli zahtjev da Svjetski po{tanski savez poni{ti Odluku
o dodjeljivanju IMPC koda Po{tama Srpske Banja Luka, te na isti na~in
postupi i sa IMPC kodom dodijeljenim 2005. godine Hrvatskoj po{ti
Mostar.
O ovim pitanjima zatra`ili smo i poja{njenje od nadle`nih ministarstava te
zatra`ili da se Ministarstvo komunikacija i prometa BiH aktivno uklju~i u
rje{avanje ovog problema, naro~ito s obzirom da, bez saglasnosti
Ministarstva, te prethodnog usagla{avanja svih interesnih strana (tri
javna po{tanska operatora, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH,
Agencija za po{tanski promet BiH), nije smio biti dodijeljen IMPC kod
jednom od javnih po{tanskih operatora u BiH.
Saradnja
na visokom
nivou
Sarajevu, 24. februara 2011. godine, u prostorijama Generalne direkcije BH Po{te, uprili~en je sastanak na nivou generalnih direktora i uprava kompanija Hrvatska po{ta d.d. (Hrvatska) i JP BH Po{ta
d.o.o. Sarajevo (Bosna i Hercegovina).
Na sastanku je razgovarano o aktualnom trenutku
po{tanske djelatnosti u regionu, Evropi i u svijetu, razmijenjena su iskustva i planovi te dogovoreno ja~anje i
unaprje|enje suradnje izme|u dvije kompanije, koja je,
kako je ocijenjeno, ve} na vrlo visokom nivou.
Predsjednik Uprave Hrvatske po{te d.d. Robert Juki} i
generalni direktor JP BH Po{ta d.o.o. Sarajevo Mensud
Ba{i} usuglasili su se da ovakvi sastanci trebaju biti
~e{}i, na obostranu korist, kako kompanija kojima su na
~elu, tako i korisnika po{tanskih usluga koji po{tanski
promet izme|u Hrvatske i BiH ~ine veoma frekventnim.
U
Poštar
5
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:01 Page 6
Pi{u:
Milan DUNOVI] i Alisa LEKI]
socijacija evropskih po{tanskih operatora PostEuropa, ~iji je
~lan i JP BH PO[TA d.o.o. Sarajevo, kontinuirano ula`e velike
napore kako bi usmjerila po{tanske operatore na koji na~in
mogu pobolj{ati svoje poslovanje, prvenstveno sa aspekta kvaliteta
obavljanja po{tanskih usluga. Poznato je da kvalitet obavljanja usluga ~ini vi{e faktora, ali ovdje se pod pojmom „kvalitet” prvenstveno
podrazumijeva brzina prijenosa po{tanskih po{iljki u unutra{njem i u
me|unarodnom po{tanskom prometu. Naravno da kvalite usluga
podrazumijeva i pouzdanost, odgovornost prema korisnicima, pristup po{tanskoj mre`i te tako neminovno u poku{aju pobolj{anja
brzine prijenosa po{iljki pobolj{avamo i druge tehnolo{ke elemente
poslovanja. PostEurop je jo{ 2008. godine planirao niz akcija na
pobolj{anju kvaliteta usluge BH Po{te, a njihov rad je bio podijeljen
u ove faze:
A
· Odluka top menad`menta da se `eli posvetiti pobolj{anju kvaliteta
· Priprema podataka koje PostEuropu dostavlja operator (BH Po{ta)
· Pripremni sastanak
· Organiziranje tima eksperata
· Definiranje dnevnog reda i logisti~kih potreba za obavljanje pregleda procesa
· Pregled procesa
· Prezentacija o zate~enom stanju
· Detaljni izvje{taj
· Odluka BH Po{te o implementaciji predlo`enih projekata
· Prezentacija za ~lanove Radne grupe za kvalitet PostEuropa o
rezultatima pregleda procesa (oktobar 2008)
· Procjena procesa (28.03.2011.-01.04.2011.)
· Prezentacija i kona~ni izvje{taj na sastanku Radne grupe za kvalitet
PostEuropa (12.04.2011.)
6
Poštar
PostEurop i mi
Prije obavljanja Procjene procesa ve} su zavr{eni prethodni koraci:
· U Sarajevu je, 01.04.2008. godine, odr`an sastanak sa predstavnicima PostEuropa. Cilj sastanka je bio priprema kako bi
PostEurop mogao obaviti pregled procesa rada tzv. Process
Review.
Pripremnom sastanku od strane PostEuropa su prisustvovali gospoda Nuno Bettencourt, operativni menad`er, i Karsten Obro, audit
menad`er, dok su ispred BH Po{te bile prisutne dvije delegacije.
Obavljena je radna posjeta Glavnom po{tanskom centru Sarajevo,
gdje su gosti upoznati sa kompletnim procesom rada i organizacijom
GPC-a.
Nakon zavr{enog obilaska GPC-a, delegacija PostEuropa je obavila
kratki obilazak {alter-sale po{te na Dolac Malti. Tom prilikom su
upoznati sa procesom prijema po{iljki i pripremom za preradu i
otpremu GPC-u.
Na sastanku sa Upravom dru{tva JP BH PO[TA d.o.o. Sarajevo,
predstavnici PostEuropa su upoznali prisutne o pregledu procesa i
tada je planirano da se pregled obavi u periodu od 26.05.2008. do
02.06.2008. godine.
· Sam Pregled procesa je zapo~eo 26.05.2008. godine i obavljao se
paralelno u tri tima.
· Tokom prezentacije o zate~enom stanju, koja se odr`ala za
02.06.2008. godine, menad`mentu BH Po{te su iznesene jake i
slabe ta~ke kao i prijedlozi za unaprje|enje procesa radu u pojedinim segmentima.
Spomenuti su samo sitniji prijedlozi za unaprje|enje kvaliteta
usluge, dok su konkretni projekti bili predlo`eni tek u kona~nom
izvje{taju koji je PostEurop naknadno dostavio.
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:01 Page 7
· Po~etkom oktobra 2008. godine, na sastanku Radne grupe za
kvalitet PostEuropa, prezentirali smo realizirane projekte i {ta
planiramo pokrenuti kako bismo postigli standarde kvaliteta koji se
od nas o~ekuju, a sve u cilju pribli`avanja standarda koje propisuje evropska direktiva - a to je D+3 za 85%, odnosno D+5 za 97%
me|unarodnih prioritetnih pismonosnih po{iljki. "D" predstavlja
dan slanja po{iljke od strane korisnika, a "D+3" je standard koji
podrazumijeva da se 85 % me|unarodnih po{iljaka uru~i primaocu u roku od tri dana od dana D-kada je po{iljka poslana od
strane po{iljaoca.
Prema tada prezentiranim rezultatima, predstavnici PostEuropa su
bili izuzetno zadovoljni zate~enim stanjem u JP BH Po{ta d.o.o.
Sarajevo, o ~emu su i obavijestili pisane medije.
· U periodu od 28.03. do 01.04.2011. godine, obavljena je procjena
procesa rada u BH Po{ti. Sama procjena predstavlja pretposljednju fazu u kompletnom projektu. Tom prilikom u BH Po{ti boravili
su predstavnici PostEuropa - Karsten Obro, audit menad`er, i
Maire Lodi, operativni menad`er.
ori sa predstavnicima HP Mostar u cilju pobolj{anja reda prijevoza
izme|u dva operatora, a sve u cilju zadovoljenja korisnika.
U ve~ernjim satima prvog dana sastanka izvr{ena je analiza rada
Glavnog po{tanskog centra (Slu`ba prerade i Izmjeni~na po{ta), te se
prisustvovalo otpremi zaklju~ka za Banja Luku, kao i rezmjeni
zaklju~aka izme|u po{tanskih centara koja je obavljena u GPC-u.
Tako|er je analiziran rad Izmjeni~ne po{te u drugoj i tre}oj smjeni i
podjela odgovornosti izme|u smjena u smislu prerade po{iljki
(otprema i prispje}e). Predstavnici PostEuropa su tokom posjete
obavili pregled rada zaposlenika te su ostvarivali direktan kontakt sa
njima, tra`e}i njihovo mi{ljenju po pitanju organizacije rada, kao i o
kori{tenju sistema IPS.
Drugi dan je obavljen pregled rada Centra po{ta Sarajevo (Slu`ba za
uru~enje po{stanskih po{iljki i posjeta Po{ti 71104, u cilju analize
podataka o pra`njenju po{tanskih kov~e`i}a, kao i pregled razmjene
sa GPC-om). Predstavnici PostEuropa su tokom posjete obavili pregled rada zaposlenika Centra po{ta Sarajevo, ostvaruju}i direktan
kontakt sa {alterskim radnicima i voditeljem Po{te 71104.
Ni Svjetski po{tanski savez ni PostEurop, kada je u pitanju procjena kvaliteta, ne uzimaju kao olak{avaju}u
~injenicu da BH Po{ta posluje u uvjetima gdje na teritoriju
jedne dr`ave posluju tri po{tanska operatora. Neki }e re}i
da su to ote`ani uvjeti poslovanja. Mi, me|utim, smatramo
da se radi o dodatnom poslovnom izazovu. Upravo u
takvome ozra~ju, zadovoljstvo mi je konstatirati da je od
prethodne procjene rada (2008.) do danas BH Po{ta
zna~ajno unaprijedila kvalitet svojih usluga, sukladno
usvojenim projektima i dinamici. Sretan sam da mogu re}i
da se BH Po{ta na ovim prostorima pona{a, uvjetno
re~eno, kao lokomotiva, koja vu~e i druge i postavlja vi{e
standarde.
Dakle, veoma smo zadovoljni napretkom, ali mi iz evropskog po{tanskog sektora nikad ne mo`emo biti zadovoljni
postignutim. Uvijek moramo postavljati nove ciljeve i te`iti
boljem.
I prije tri godine, nakon jednako zahtjevnog pregleda
procesa dali smo dobre ocjene BH Po{ti. Ove godine te su
ocjene jo{ bolje, a kvalitet u rangu sa evropskim standardima. Ipak, svi mi skupa moramo i mo`emo jo{ vi{e i bolje.
Prvi dan sastanka su obavljene prezentacije Sektora za po{tanski
promet, iz kojih je vidljivo koji projekti su implementirani, a koji su
u fazi implementacije te je nagla{eno da su dva, od predlo`ena velika tri projekta, ve} implementirani:
· Uvo|enje otpreme me|unarodnih zaklju~aka jutarnjim letovima
· Organiziranje Odjeljenja za kvalitet usluge
Tre}i veliki projekat je postizanje boljeg kvaliteta usluge izme|u
Sarajeva i Mostara (podru~je HP Mostar). Trenutno se vode pregov-
Karsten Obro,
audit menad`er
PostEuropa
· Posljednja faza projekta je prezentacija i kona~ni izvje{taj na sastanku Radne grupe za kvalitet PostEuropa, koji }e se odr`ati
12.04.2011. u Dubrovniku.
Na kraju je bitno napomenuti da zavr{etak projekta ne zna~i i odustajanje od napora BH Po{te na unaprje|enju kvaliteta usluge i drugih
tehnolo{kih procesa koji ne uti~u neposredno na isti. Naprotiv, mislimo da sa novim prijedlozima koje je PostEurop prezentirao imamo
dosta prostora za napredak.
Poštar
7
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:01 Page 8
Pi{e:
Alisa LEKI]
BH Po{ta po~ela je sa pru`anjem
usluge zastupanja osiguranja
imovine i lica na svojim {alterima.
Pogodnost za budu}e korisnike
ovih usluga je veliki broj lokacija
na kojima se pru`aju usluge osiguranja, radno vrijeme po{ti do
ve~ernjih sati te rad subotom.
Cijena pru`enih usluga je ista kao
i kod osiguravaju}ih dru{tava koje
zastupamo pa, u nekim segmentima, i ni`a. Brzina, kvalitet, jednostavnost i niska cijena imperativi su kojima smo se vodili prilikom etabliranja ove usluge.
Posebne pogodnosti predvi|ene
su za zaposlenike BH Po{te.
8
Poštar
Nova usluga
U Centru po{ta Sarajevo, 15. decembra
2010. godine, BH Po{ta po~ela je sa
pru`anjem nove usluge - usluge zastupanja
u poslovima osiguranja. Pored CP Sarajevo,
ove usluge se ve} pru`aju i u CP Zenica i CP
Mostar, a do prve polovine mjeseca maja
2011. godine, ova usluga bit }e dostupna
korisnicima u svim centrima po{ta.
Po~etku rada prethodile su veoma opse`ne
pripreme (polaganje stru~nog ispita
zaposlenika koji }e raditi poslove zastupanja, dobijanje licence za zaposlenike, pribavljanje dozvole za rad BH Po{te, izrada projektnog zadatka i izrada aplikacije za poslove
zastupanja, izrada korisni~kih uputstava,
obuka zaposlenika koji }e usluge osiguranja pru`ati na na{im {alterima, ugovaranje i
potpisivanje ugovora sa osiguravaju}im
dru{tvima, uvezivanje i ogranizacija rada sa
osiguravaju}im dru{tvima itd.
Sve to rezultiralo je novom uslugom za na{e
korisnike - izuzetno efikasnom i brzom, po
istim, tj. najpovoljnijim uvjetima koje mogu
ponuditi osiguravaju}a dru{tva.
U pogodnosti za budu}e klijente mo`emo
ubrojati i veliki broj mjesta-lokacija na kojima se pru`aju usluge osiguranja, radno vrijeme, uglavnom do 20.00 sati uve~er, kao i
rad subotom.
Uvo|enje ove usluge po centrima po{ta ide
postupno jer je bio potreban odre|eni vremenski period, kako bi se, na primjeru
Centra po{ta Sarajevo, sagledalo fukcioniranje kompletnog sistema pru`anja usluge
osiguranja (aplikacija, uputstva za rad, organizacija rada itd.).
Postupak uvo|enja ovih poslova u ostalim
centrima po{ta bio je, tako|er, veoma zahtjevan posao, koji je, u svakom centru po{ta
podrazumijevao specijalisti~ku obukuedukaciju zaposlenika za {alterom koji }e
pru`ati usluge osiguranja, instaliranje
aplikacije te obuku za rad zaposlenika sa
aplikacijom za poslove zastupanja u
poslovima osiguranja, uvezivanje sa
podru`nicama osiguravaju}ih dru{tava sa
kojima su sklopljeni ugovori o zastupanju u
poslovima osiguranja.
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:01 Page 9
Na na{im {alterima mogu se sklopiti
slijede}i ugovori o osiguranju:
Posebne pogodnosti za zaposlenike BH Po{te
Za sve svoje zaposlenike i ~lanove njihovih porodica, BH
Po{ta je pripremila i ugovorila naro~ite pogodnosti, u smislu da odre|ene usluge mogu dobiti na do deset mjese~nih
rata putem administrativne zabrane. S obzirom na ovu
pogodnost, ali i ~injenicu da se radi o usluzi koja se u BH
Po{ti mo`e dobiti po istoj, tj. najpovoljnijoj cijeni, apeliramo
na sve na{e zaposlenike da oni, skupa sa ~lanovima svojih
porodica, koriste ovu uslugu u Po{ti. Masovni odaziv na{ih
zaposlenika je logi~an dom}inski potez, koji }e BH Po{ti
donijeti zna~ajne prihode.
Za sada se mogu}nost pla}anja na rate mo`e koristiti samo u
Kantonu Sarajevo, ali su u toku aktivnosti da i uposlenici svih
ostalih centara po{ta dobiju iste pogodnosti.
Uzimaju}i u obzir naprijed navedeno, pozivamo sve
zaposlenike BH Po{te i ~lanove njihovih porodica, a i {ire, da
usluge osiguranja za svoje li~ne (privatne) potrebe koriste
putem na{ih {altera. Time }ete usluge osiguranja dobiti po
najpovoljnijim uslovima u odnosu na okru`nje, ali }ete,
tako|er, omogu}iti pove}anje prihoda BH Po{te kroz zastupni~ku proviziju od osiguravaju}ih dru{tava.
- Osiguranje od autoodgovornosti (izdavanje police
osiguranja od autoodgovornosti uz pru`anje kompletne
usluge registracije svih vrsta vozila i dostave
saobra}ajne dozvole na ku}nu adresu)
- @ivotno osiguranje
- Dodatno zdravstveno osiguranje
- Kasko osiguranje motornih vozila
- Osiguranje imovine
- Putni~ko zdravstveno osiguranje (od maja 2011.)
JP BH Po{ta d.o.o. Sarajevo kao zastupnik u poslovima
osiguranja trenutno zastupa slijede}a osiguravaju}a dru{tva:
Sarajevo osiguranje d.d. Sarajevo
Bosna Sunce osiguranje d.d. Sarajevo
Poštar
9
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:01 Page 10
Pi{e:
Alisa LEKI]
Iz Centra po{ta Sarajevo
cilju {to kvalitetnijeg pru`anja
usluga svojim korisnicima, BH
Po{ta je realizirala investiju
adaptacije Po{te 71104 Sarajevo,
koja se nalazi u centralnoj sarajevskoj
pje{a~koj zoni, u ulici Ferhadija.
Radovi su zapo~eli 17. januara, a
zavr{eni 27. februara 2011. godine,
prije ugovorenog roka od 45 dana.
Po{ta je otvorena za korisnike 02.
marta 2011. godine.
U
Izvedeni radovi na adaptaciji prostora obuhvatili su:
· popravku i zamjenu dijelova otvaraju}ih povr{ina prozora, sa kompletnom
zamjenom okova;
· reparaciju fasadne stolarije sa zamjenom stakla;
· sanaciju fasade sa uklanjenjem grafita;
· reparaciju pulta;
· oblaganje lica pulta novim plo~ama;
· zamjenu kompletnog spu{tenog stropa;
· obijanje, malterisanje i zavr{nu obrada svih povr{ina zidova;
· izradu i monta`u novih pulteva za pisanje u {alter sali;
· zamjenu zavr{ne podne obloge sa potkonstrukcijom u dijelu {alter sale za
uposlenike i u kancelarijama;
· sanaciju i bojenje radijatora i cijevnog razvoda grijanja,
· zamjenu unutra{njih i vanjskih prozorskih klupica;
· zamjenu instalacija jake i slabe struje (tehni~ka za{tita, telefonija i mre`a) sa
monta`om opreme;
· novi razvod elektri~nih instalacija i rasvjetnih tijela;
· zamjenu krila postoje}ih ugradnih plakara sa bojenjem i reparacijom korpusa;
· zamjenu unutarnje stolarije i bravarije;
· bojenje postoje}e unutarnje stolarije;
· sanaciju sanitarnog ~vora;
· nabavku i izradu nove opreme, radnih stolova sa kasetama i fahovima u zoni
{alterskog pulta (osam radnih mjesta) i kompletan kancelarijski mobilijar za dvije
kancelarije;
· elemente vizualne komunikacije (reklamni pano i dr.);
· nabavku i instaliranje UPS-a za osiguranje rezervnog napajanja, snage 10 kVA
10
Poštar
Ukupna vrijednost investicije adaptacije i opremanja objekta iznosi 93.500,00 KM sa
PDV-om, a izvo|a~ je bila firma „Kolinvest” d.o.o.
Po{ta 71104 Sarajevo po~ela je sa radom 02. marta 2011. godine.
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:01 Page 11
Po{tar, mesar
i trgovac
na kraljevskom
vjen~anju
rgovac, mesar i po{tar iz mjesta u kojem je odrasla
Kate Middleton u Berkshireu, na jugoistoku
Engleske, pozvani su na njezino vjen~anje s princom Williamom 29. travnja, pi{u mediji.
Chan i Hash Shingadia, bra~ni par indijskog podrijetla
koji dr`i trgovinu prehrambenim potrep{tinama, primili
su pro{log tjedna za kraljevsku pozivnicu za vjen~anje
ispisanu zlatnim slovima. @ena je upitala Middletona
(Kateina oca koji `ivi u tom mjestu) mo`e li do}i u sariju na vjen~anje, rekao je Singhadia u razgovoru za Mail
on Sunday. Htjela je nositi tradicionalnu indijsku no{nju
i on joj je odgovorio da je to savr{en izbor.
Mladi kraljevski par ~esto navra}a u tu trgovinu i bra~ni
par Shingadia se brine da uvijek imaju na policama
bombone Haribo koje Kate i William rado jedu i sladoled
s mentom koji William obo`ava.
Pozivnicu je dobio i po{tar Ryan Naylor, kao i mesar
Martin Fidler i njegova `ena, te vlasnici obli`njeg puba u
koji zaru~nici ponekad navrate na pi}e ili na ve~eru.
Trgovci u Buckleburyju, mjesta{cu s 2000 stanovnika,
ka`u za Kate i Williama da su jednostavni i
otvoreni.Vjen~anje na kojemu }e biti gotovo 1900
uzvanika odr`at }e se u Westminsterskoj opatiji.
T
Kvalitet,
trendovi
i analize
Na{a kompanija ostaje dosljedna opredjeljenju da se, na
putu unaprje|enja poslovanja, {to vi{e oslanja na vlastite
snage, kombiniraju}i pritom iskustvo starih, iskusnih kadrova sa poletom i novim znanjima na{ih mladih stru~njaka.
Takav kurs uveliko polu~uje o~ekivane rezultate, pa ih i
prema{uje.
Na dva radna sastanka (18.01. i 03.03.2011. godine), koje su za uposlenike BH
Po{te organizirali Sektor za razvoj i informacioni sistem i Slu`ba marketinga, u
najboljem svjetlu se pokazalo kako BH Po{ta prati trendove, oslu{kuje potrebe
korisnika i ~ini sve kako bi proces pru`anja usluga bio {to kvalitetniji i efikasniji, na zadovoljstvo korisnika, ali i uposlenika na{e kompanije.
Ispred Sektora za razvoj i informacioni sistem vidjeli smo prezentacije nove
{alterske aplikacije, nove {alterske usluge „mobilni {alter„, novog ERP rje{enja
i elektronskog protokola. Slu`ba za marketing predstavila nam je rezultate
Analize istra`ivanja tr`i{ta prodaje usluga dr`avnim i federalnim organima i institucijama, potom su predstavljeni i rezultati Analize usluga „direktne po{te„
(neadresiranih tiskovina), Analize efekata ugovora koji je BH Po{ta sklopila sa
listom Oslobo|enje te Analize mjerenja zadovoljstva korisnika po{tanskih usluga metodom „Tajni kupac/korisnik„.
Alisa LEKI]
Poštar
11
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:01 Page 12
Pi{e:
Milan DUNOVI]
Aktivnosti Svjetskog po{tanskog Saveza i PostEuropa
Sofija
U Sofiji (Bugarska) je, od 15. do 17.02.2011.
godine, odr`an drugi workshop Regionalnog projekta za pobolj{anje po{tanske usluge za ovla{tene
javne po{tanske operatore jugoisto~ne Evrope.
Pored doma}ina Bugarske po{te i organizatora
workshopa Svjetskog po{tanskog Saveza i
PostEuropa, sastanku su prisustvovala sva tri
javna po{tanska operatora iz BiH te predstavnici
javnih po{tanskih operatora iz Hrvatske, Srbije,
Turske, Rumunije, Albanije i Makedonije.
rvi dan sastanka, 15.02.2011. godine, svi operatori su imali
zadatak da prezentiraju razvojni plan, koji je, zapravo, pregled
poduzetih i planiranih aktivnosti po pitanju pobolj{anja
po{tanske usluge u odnosu na stanje prezentirano na prvom workshopu odr`anom u oktobru pro{le godine u Istanbulu. Mi smo iznijeli
neka na{a pobolj{anja, za koja smatramo da }e dobiti na ve}em
zna~aju nakon nedavnog formiranja Odjeljenja za kvalitet usluge, koje
je u sastavu Slu`be za me|unarodni po{tanski promet. Pored toga,
tre}eg dana sastanka detaljno su prezentirana sva pobolj{anja za sve
operatore te je evidentno da je na odre|enim poljima postignut
P
12
Poštar
zna~ajan napredak i za BH Po{tu. Prvi dan smo, tako|er, prezentirali
snimanje kvaliteta usluge u unutra{njem po{tanskom prometu, koje se
obavlja na osnovu Metodologije za snimanje kvaliteta. Istakli smo da
je metodologija zastarjela i da imamo plan da je modificiramo za snimanje koje }e se obaviti naredne godine. Tako|er je nagla{eno da je,
u skladu sa Op}im uvjetima za obavljanje po{tanskih usluga, koji su
usvojeni na dr`avnom nivou, prvi put propisan standard kvaliteta u
unutra{njem po{tanskom promet koji je sada:
D+1 za 80% po{iljki
D+2 za 85% po{iljki
D+3 za 90% po{iljki
U Op}im uvjetima za obavljanje po{tanskih usluga je navedeno da su
operatori obavezni jednom godi{nje vr{iti mjerenje kvaliteta prijenosa
po{tanskih po{iljki. Jo{ uvijek nije jasno definirano na koji na~in je
zami{ljeno mjerenje kvaliteta, te da li }e ovaj na~in propisati Agencija
za po{tanski promet BiH ili operatori.
Drugi dan sastanka bio je posve}en izno{enju podataka o EMS performansama, kao i kvalitativnim elementima iskori{tenosti IPS za sve
prisutne po{tanske operatore. Za BH Po{tu je nagla{eno da je
neophodno uvesti razmjenu podataka na nivou po{tanskih zaklju~aka
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:01 Page 13
za pismonosne zaklju~ke, jer to do sada nije
funkcioniralo. Tako|er je prezentirano da je
neophodno definirati {to je mogu}e ve}i broj
partnera za razmjenu EDI poruka, na svim
nivoima i za sve kategorije po{iljki.
Predstavnik Svjetskog po{tanskog saveza
gospodin Said Regragui u svojoj je
prezentaciji kao slabu ta~ku BH Po{te predstavio i razmjenu PREDES i RESDES poruka
samo za paketske zaklju~ke. Kod performansi
za uru~enje i poku{aj uru~enja po{iljki u
odnosu na prispjele po{iljke (H/I u odnosu na
D doga|aj u IPS-u) pojasnili smo da je rezultat za EMS po{iljke od pribli`no 70% i za
pakete oko 60% jako visok uzme li se u obzir
da je, od ukupnog prispje}a po{iljki oko 70%
za korisnike BH Po{te, te da imamo problem
sa razdu`enjem po{iljki za druga dva operatora koji jo{ uvijek ne koriste aplikaciju IPS.
Predlo`en je i prelazak na novu verziju IPS-a
te je predlo`ena ili verzija 5.03, ili 5.11, za
koju se smatra da je bolja od 5.03. Sa druge
strane, u Hrvatskoj i Srbiji su ve} pokrenute
aktivnosti na implementaciji verzije 5.03 te je
predlo`eno da se informati~ari iz regiona
pove`u u cilju zajedni~kog rje{avanja eventualnih pote{ko}a u kori{tenju nove verzije IPSa, kako bi se izbjegle konsultantske intervencije PTC-a (Postal Technology Center)
Svjetskog po{tanskog saveza, za koje bi se
morala izdvojiti zna~ajna sredstva. Smatramo
da predstavnici Sektora za po{tanski promet i
Sektora za razvoj i informacione sisteme,
zajedno sa korisnicima sistema iz Glavnog
po{tanskog centra, zajedni~ki mogu obaviti
migraciju sa postoje}e verzije IPS-a 4.23 na
5.03 ili 5.11, bez intervencija UPU-a. Tehni~ki
uslovi za ovu migraciju su, izme|u ostalog,
kori{tenje SQL-a 2005 ili 2008.
Tre}i dan sastanka izvr{ena je analiza prijedloga pobolj{anja rada Sorting-centra i
Izmjeni~ne po{te Bugarske po{te, koje su
posje}ene u ve~ernjim satima drugog dana
sastanka. Tom prilikom smo i mi dali
konkretne prijedloge za unaprje|enje i optimizaciju rada te su na{i prijedlozi unijeti u
akcioni plan za Bugarsku po{tu. Na narednom
workshopu }e predstavnici Bugarske po{te
imati zadatak da izvr{e prezentaciju ostvarenja akcionog plana.
Na kraju tre}eg dana sastanka je za sve
u~esnike izvr{en pregled, po ocjenama predstavnika UPU-a i PostEuropa, postignutih
pobolj{anja u odnosu na prvi workshop
(Istanbul).
Poštar
13
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:01 Page 14
Pi{e:
Munib BUJAK
Razgovor s povodom
Filatelija je
historija koja traje,
ostaje u sje}anju
Ovih dana BH Po{tu, odnosno Slu`bu marketinga, posjetile su
u~enica Amina Brali} i njena profesorica geografije Jasenka
Pujo-Vasi}. Tom prigodom, direktor marketinga BH Po{te
Mugdim Mand`uka uru~io im je prigodne poklone. Razlog ovom
susretu je saznanje da je Amina pasionirani filatelista te da u
stru~nim ~asopisima pi{e sa puno ljubavi i znanja o filateliji.
Jedan od svojih ~lanaka objavila je i u Geografskom ~asopisu.
Iskoristili smo ovu priliku da ne{to vi{e saznamo o Amini,
njenim hobijima, {koli...
Od kada datira Va{a ljubav prema filateliji?
- Ljubav prema filateliji datira od malih nogu.
Zapravo, naslijedila sam je od svoje majke, jer
je i ona sakupljala po{tanske marke. Uvijek
sam pregledala njena pisma sa po{tanskim
markama i u njima vidjela historiju koja traje,
koja ostaje u sje}anju. Me|utim, sa filatelijom
sam po~ela u ~etvrtom razredu osnovne {kole.
[ta je za Vas filatelija?
- Biti filatelista zna~i biti istra`iva~. To nije
samo puko sakupljanje sli~ica odre|enog formata i sadr`aja, ve} i izgra|ivanje samoga
sebe. Zahtijeva da osoba bude pa`ljiva, strpljiva, uporna i predana radu. Tako|er, filatelista
je organiziran i kreativan, jer njegov album
sadr`i marke koje se redaju prema odre|enim
pravilima, a koja prema njegovom osje}aju za
estetiku mo`e sebi prilagoditi. Dra` sakupljanja jeste u tome {to nikada ne znate koja }e vam
marka pripasti, ni kada }ete je prona}i. ^esto
one marke koje ne o~ekujemo u datom ternutku budu upravo one koje smo dugo
pri`eljkivali. A bez obzira koliko ih imamo, za
svaku znamo kako, kad i od koga smo je
dobili. Svaka ima svoju posebnu pri~u i nosi
neponovljivu uspomenu.
14
Poštar
Da li ste ne{to novo nau~ili zahvaljuju}i
filateliji?
- Ne samo da sam nau~ila mnogo o BH Po{ti,
nego i o svojoj zemlji. Jedna po{tanska marka
mo`e re}i mnogo vi{e od onoga {to zaista jeste
njena tema. Bez i da se pogleda na ime zemlje
u kojoj je ra|ena, prema stilu {tampanja, te
obliku slova i bojama mo`e se vidjeti njeno
porijeklo. Svaka je jedinstvena i prepoznatljiva.
Ona ne predstavlja samo obilje`avanje posebne prigode, ve} predstavlja cijelu jednu kulturu. Na njima se mo`e vidjeti na~in `ivota ljudi,
panorame gradova, stil obla~enja, znamenitosti zemalja, historijske li~nosti i doga|aji i
jo{ mnogo vi{e. Voljela bih da se jo{ vi{e publicira ono {to radi BH Po{ta, kako bi na{e
marke i sve ono {to radi ova institucija bilo
bolje predstavljeno cijelom svijetu. Postoje
ljudi kojima je stalo do toga.
[ta bi poru~ili mladim ljudima koji bi htjeli
postati filatelisti?
- Moja poruka je jednostavna: „Samo naprijed!„ A ukoliko imaju nedoumica ili `ele saznati vi{e, neka ne istra`uju samo internet; neka
do|u u prostorije BH Po{te i dobit }e odgovore na sva pitanja iz prve ruke.
Amina Brali} je u~enica tre}eg razreda
srednje {kole „Druga gimnazija„. Bila je
u~enica generacije u svojoj osnovnoj
{koli i u~estvovala na brojnim takmi~enjima od kojih su joj najinteresantnija bila
ona iz matematike, informatike i fizike,
zbog ~ega je i izabrala matemati~ko-informati~ki smjer u Gimnaziji. Svi {kolski
predmeti su joj podjednako zanimljivi, a
isti~e da je formula za odli~an uspjeh
samo dobra organizacija. Nakon srednje
{kole namjerava upisati Elektrotehni~ki
fakultet iz ljubavi prema programiranju.
Slobodno vrijeme provodi u dru`enju sa
vr{njacima, ~itanju knjiga, slu{anju
muzike, izra|ivanju nakita i rje{avanju
sudoku-a. Osim skupljanja po{tanskih
maraka, hobi joj je i skupljanje parfemskih bo~ica.
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:01 Page 15
Direktor marketinga,
gosp. Mugdim Mand`uka
uru~io je skromni poklon
Amini Brali}
Preuzeto iz ”Geografskog lista”
Od davnina ljudi komuniciraju
putem pisama
D
anas se ~ini sasvim logi~nim zalijepiti
po{tansku marku na kovertu i poslati pismo.
No, nije uvijek bilo tako...
Prvobitno su pisma kroz po{tu prolazila
nepla}ena jer je po{tarinu trebalo naplatiti od
primaoca prilikom dostave. Napla}ivanje je
predstavljalo problem jer je primaoc trebao
platiti dostavu, a kada bi on to odbio, pismo se
vra}alo nazad, tako da bi putovalo dva puta i to
besplatno. Rowland Hill je uveo dvije inovacije:
unaprijed pla}ene koverte i samoljepljive
po{tanske marke. Prve marke su se pojavile u
prodaji 1840., a po~ele su se koristiti od 6. maja
iste godine u Engleskoj. Iako su koverte zbog
svog dizajna u prvo vrijeme bile ismijane, marke
su prihva}ene odmah. Po{tanske tarife odre|ene
su prema udaljenosti putovanja i prema te`ini
pisma. Uvedeno je pravilo da se po{tarina pla}a
unaprijed i da se unutar Velike Britanije prevozi
po istoj fiksnoj tarifi (1 peni za svakih pola unce
a to je 1,45 g). Bile su marke od 1 penija u crnoj
boji i od 2 penija u plavoj boji a na njima je bio
profil kraljice Viktorije.
Prve marke {tampane su na listovima papira,
bez i~ega {to bi ih me|usobno odjeljivalo. Tako
se svaka pojedina~na markica izrezivala makazama ili no`em. Tokom perioda od 1848. do 1854.
godine britanska po{tanska slu`ba se prilagodila za proizvodnju maraka me|usobno odvojenih
sitnim rupicama, tj. perforacijama.
Mada uglavnom pravougaonog oblika, marke se
izdaju u razli~itim oblicima, pa su do sada bile
trokutaste, okrugle ili petostrane. Najpoznatija
trokutasta je „Rt dobre nade„. Dr`ave Siera
Leone i oto~je Tonga izdale su samoljepljive
marke u obliku razli~itog vo}a, Butan je izdao
marku sa dr`avnom himnom na vinilnoj plo~i
koja se mogla slu{ati na gramofonu. [vicarska
je napravila marke koje su bile dijelom od ~ipke,
te je ~ak izdala jednu marku od drveta, dok su
SAD izdale jednu marku od plastike. Njema~ka
je izdala marku koja je u cjelosti bila izra|ena od
sinteti~kih hemikalija, a u Holandiji su izdane
marke od srebrne folije.
Prvi zaljubljenici u po{tanske marke su bila
djeca i tinejd`eri. Odrasli su to smatrali dje~ijom
igrom. Filatelija predstavlja sakupljanje i
prou~avanje po{tanskih maraka, koverti s
markama, razglednica i drugog materijala koji se
dostavlja putem po{te. Prvi pravi kolekcionari
markica pojavili su se 1860-tih. Marke su se
~uvale na razli~ite na~ine: nizanjem na uzice,
lijepljenjem na tapete, u knjige... Kona~no,
1889. godine izumljeni su albumi sa prozirnim
d`epovima, presavijenih i gumiranih na jednoj
strani, koji su se lahko skidali, tako da ne o{tete
marke. Postojali su mnogi slavni filatelisti, no
najbogatije kolekcije su ipak u kraljevskim
porodicama.
Filatelija u BiH po~inje izdavanjem prvih
po{tanskih maraka u ljeto 1879. godine.
Okupacijom BiH od strane Austro-Ugarske
monarhije, dolazi do izdavanja posebnih
po{tanskih maraka za teritoriju BiH 1. jula 1879.
Prva po{tanska marka je sive boje u nekoliko
varijanti i prikazuje dvoglavog austrougarskog
orla sa grbom i ima vrijednost jednog nov~i}a
(kreuzer).
Vrijednost nekih maraka imaju ve}e vrijednosti
od nominalne i tra`ene su na tr`i{tu.
Gre{ke u printanju vezane za neke po{tanske
marke donose njihovim imaocima veliku dobit,
jer zaljubljenici posebnih izdanja daju velike
novce samo da bi se domogli takve vrijednosti.
Tako je 2003. godine „Naopaka Jenny„ - markica koja je imala naopa~ke isprintanu sliku
aviona, prodata za 150.000 dolara, a 2005. u
septembru ~etiri takve marke neki kolekcionar je
platio 2.970.000 dolara. Marke po{tanskog
ureda Mauricijusa su me|u najrje|ima i najvrjednijima na svijetu. Poznate su pod nazivom
„Plavi peni„ i „Crveni peni„. Na njima je pisalo
„Post Office„ umjesto „Post Paid„. Tek na kasnijim printovima ta je gre{ka uo~ena i ispravljena.
Amina BRALI]
Po{tar
15
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:01 Page 16
Priredila:
Na{i penzioneri
Mirjana DURAKOVI]
Franjo
Tur~i},
H
alid Me
{i}, Sa
dik Bah
ti} i Mu
Susret
sa starim
i ispra}aj
novih
penzionera
Na incijativu OSO CP Biha}, 10.12.2010.
godine, zvani~no i prikladno obilje`en je
odlazak, poslije 40 godina rada dvoje
uposlenika u penziju, Munire Beganovi} i
Halida Me{i}a.
Halid Me{i} od 1998. godine radio je na
radnom mjestu glavnog zanatlije u CP
Biha}, dok je Beganovi} Munira sav radni
sta`, od pripravnika do penzije, provela u
PTT-u, odnosno CP Biha}.
Munira Beganovi} po~ela je sa radom u
16
Poštar
nira Be
ganovi}
Drage na{e kolege penzioneri, ve} drugi broj na{eg i va{eg ~asopisa
„Po{tar” dostavljamo na va{u ku}nu adresu. @elja nam je da i poslije
odlaska u penziju ostanemo u kontaktu, bar putem ovog ~asopisa.
Stoga, vrlo rado pi{emo o vama. Bilo bi nam drago kada bi se i vi javljali
sa svojim pismima - gdje ste, kako provodite penzionerske dane,
nedostaje li vam po{ta i sl? O~ekujemo sa rado{}u va{a pisma. Za ovaj
broj pripremili smo ispra}aj jo{ nekoliko na{ih kolega u penziju. @elimo
im da dugo i u lijepom zdravlju koriste svoje zara|ene penzije.
jedinici po{tanske mre`e 77101 Biha}, gdje
se obu~ila, ali i pripremila za sve po{tanske
poslove. Poslije desetogodi{njeg rada na
po{tanskom {alteru, kao primjeran, vrijedan
i izuzetno kolegijalan radnik, Munira
Beganovi} po~inje obavljati poslove kontrole na gotovinskim prihodima u
zajedni~kim slu`bama PTT-a, odnosno CP
Biha}. Te poslove obavljala je do zadnjeg
radnog dana u Po{ti. Svoje dugogodi{nje
iskustvo, ali i ste~eno znanje u po{tanskom
poslovanju, uvijek i rado dijelila je Munira
sa radnim kolegama.
Na sam ispra}aj ovo dvoje penzionera, koji
je dobio notu lijepe i velike proslave, odazvao se veliki broj uposlenika CP Biha}, kao
i desetak radnika BH Telecoma.
Na kraju, ispred radnog kolektiva CP Biha},
Sadik Bahti}, upravnik CP Biha}, uz kratko
obra}anje prisutnim, uru~io je Muniri i
Halidu prigodne poklone.
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:01 Page 17
Samo poslije dvije sedmice, 27.12.2011.
godine, CP Mostar u svojim novim poslovnim prostorijama, organizirao je dru`enje sa
penzionisanim uposlenicima ovog centra. To
je bila prilika da se ponovo sretnu biv{e
kolegice i kolege i da evociraju uspomene iz
radnih dana provedenih u Po{ti te da razmijene mi{ljenja sa sada{njim uposlenicima
Po{te.
[ef Odjeljenja unutra{nje za{tite Elmedin
Mahmutovi}, koji je pripremio i dostavio ovu
informaciju redakciji ~asopisa ”Po{tar”, isti~e
da je ovaj lijepi obi~aj 'dru`enja' ponovo
o`ivio uz asistenciju i organizaciju Sindikata
Centra po{ta Mostar. Ka`em, ponovo o`ivio,
jer je ovakvo okupljanje bilo praksa jo{ u vrijeme biv{eg JP PTT.
Na po~etku susreta, prisutnim se obratio v.d.
predsjednik Sindikata Centra po{ta Mostar
Enes Kodro i tom prilikom po`elio im je
dobrodo{licu te izrazio zahvalnost na dosljednom provo|enju vrlo bitnog na~ela koje postoji u slo`enom sistemu kakav je Po{ta, a to je
na~elo savjesnosti i po{tenja.
Rije~i dobrodo{lice uputio je i upravnik
Centra po{ta Mostar Esad Rami}, koji nije
krio zadovoljstvo {to se ovo dru`enje de{ava
ba{ u vrijeme kada je on upravnik CP i da vidi
da sada{nji zaposlenici nisu zaboravili svoje
biv{e radne kolege.
Esad Rami} u toku svog govora, prisutnim
penzionerima odao je priznanje za njihov
ulo`eni trud i rad, putem kojeg su neki vi{e ili
manje ostavili neizbrisiv trag u po{tanskom
sistemu te istakao da ovakva dru`enja treba
~uvati i njegovati, jer na kraju, gotovo svi
}emo se na}i u poziciji da budemo penzioneri. Kao odgovor na rije~i dobrodo{lice u
ime penzioniranih radnika zahvalio se biv{i
upravnik CP Mostar Ibro Habibija, po`eljev{i
sre}u i zdravlje svim prisutnim i izraziv{i
`eljenje {to neki nisu mogli da do|u. Posebno
`aljenje iskazao je zbog onih koji nisu vi{e
me|u `ivima. Kao mali znak pa`nje Sindikat je
uru~io prisutnim penzionerima i nov~ane
poklone koji }e, makar na kratko, pobolj{ati
njihov skromni penzionerski bud`et.
Tokom trosatnog dru`enja moglo se naslutiti
kako su na{i penzioneri bili ugodno
iznena|eni, ali i obradovani ovim malim
gestom pa`nje. Jedan od njih je to prokomentirao na duhovit na~in: «Nama starima
ne treba ni{ta osim malo pa`nje i puno
lijekova».
Susret
starih
i novih
penzionera
Poštar
17
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:02 Page 18
Pi{e:
Sarajevo, Zetra 03.02.2011.
Mirjana DURAKOVI]
Mnogi
eminentni gosti
svojim prisustvom
uveli~ali su
ovaj znanstvenostru~ni skup
Zajedni~ki koncert filharmonijskih
orkestara iz BiH i Albanije
Tre}eg februara u sarajevskoj
Zetri, a potom {estog februara
2011. godine u glavnom gradu
Albanije, odr`ani sve~ani koncerti u ~ast odluke o bezviznom
re`imu. Sarajevskom koncertu
prisustvovao veliki broj osoba iz
javnog i politi~kog `ivota BiH i
Albanije. Specijalna go{}a
mecosopranistica
Bernarda
Fink-Inzko. JP BH Po{ta d.o.o.
Sarajevo dalo puni doprinos
odr`avanja ove kulturne manifestacije, izdavanjem prigodne
filatelisti~ke koverte i po{tanskog `iga.
18
Poštar
Olimpijskoj dvorani Juan Antonio
Samarach u Sarajevu, 3. februara
2011. godine, odr`an je zajedni~ki
koncert filharmonijskih orkestara iz Sarajeva i
Tirane, posve}en liberalizaciji viznog re`ima
za gra|ane BiH i Republike Albanije.
Na koncertu, ~iji je organizator Vlada FBiH, a
visoki pokrovitelj Predsjedni{tvo BiH, nastupili su solisti i hor Opere Narodnog
pozori{ta Sarajevo, Orkestar Sarajevske filharmonije, te solisti, hor i orkestar Opere i
baleta Narodnog pozori{ta Albanije.
Organizacija koncerta predstavlja realizaciju
nedavnog dogovora vlada Federacije BiH i
Republike Albanije da zajedni~ki i sve~ano
obilje`e liberalizaciju viznog re`ima za
gra|ane BiH i Albanije. Na po~etku programa
izvedene su himne Albanije, BiH i Evropske
unije.
Umjetnici su izveli, arije, duete i kompozicije
za horove iz djela poput Hasanaganice,
U
Nabucca, Seviljskog berbera, Figara itd.
Dirigenti su bili Miroslav Homen i Zhani Ciko.
Na sceni je nastupilo oko devedeset muzi~ara.
Od doma}ih solista nastupili su Adema
Pljevljak Krehi}, Aida ^orbad`i}, Denis
Isakovi}, a gost koncerta bila je supruga
visokog predstavnika u BiH Bernarda FinkInzko. Od solista Iz Tirane nastupili su
Marijana Leka, Eva Golemi, Vikena Kamenica,
Armaldo Kllogeri, Yllber Gjini i Armando Lika.
- Ovo je prvi korak u kulturnoj saradnji BiH i
Albanije. Za mjesec-dva grupa novinara i turisti~kih operatera putuje u Albaniju kako bi se
upoznala sa svim njenim kulturnim i
turisti~kim bogatstvima. Nakon toga, krajem
septembra istim povodom grupa stru~njaka iz
Albanije do}i }e u BiH. Cijela godina bit }e u
znaku razmjene kulturnih ba{tina izme|u ove
dvije zemlje- kazao je ambasador Albanije u
BiH Flamur Ga{i.
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:02 Page 19
Poštar
19
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:02 Page 20
Pi{e:
Mirjana DURAKOVI]
Na radnom mjestu
Predanost poslu
uvijek daje rezultate
Otkrovenje je sa koliko ljubavi, istrajnosti,
radnog elana i danas, poslije 31-godinu
kontinuranog rada u Po{ti, obavlja Safeta
Avdi}. Ljubazna, okretna, predana poslu,
omiljena i u kolektivu i kod korisnika. Ova
53-godi{nja Gora`danka u`iva u svom
poslu, u kontaktu sa strankama i stalnoj
okru`enosti sa ljudima, a nikad nije stigla
nijedna reklamacija ili zamjerka na njen rad.
- Za po~etak bih zamolila da se predstavite
~itaocima lista 'Po{tar'?
Zovem se Safeta Avdi}, ro|ena sam 1958.
godine, osnovnu i srednju {kolu zavr{ila sam
u Gora`du, gdje i danas `ivim i radim.
- Godine radnog iskustva su za Vama, kako je
sve po~elo?
Ne znam trebam li re}i da je sve po~elo, davne
1979. godine, jer vrijeme u Po{ti meni je proteklo nevjerovatno brzo, gotovo neosjetno i
~ini mi se kao da je bilo ju~e kad sam po~ela
raditi u po{ti Gora`de. To je i prvi susret sa
poslom, bila sam mlada, bez radnog iskustva,
ali pomno sam pratila {ta rade starije kolege,
slu{ala i prihvatala njihove savjete, spoznavala i u~ila po{tanska pravila. Bila sam
zadovoljna kako tada, tako i danas.
Nau~ila sam da mi je stranka sve, da
ljubazno{}u, osmijehom i znanjem moram
pomo}i uvijek i u svemu, samo da bi korisnik
bio zadovoljan.
- Koji su poslovi i zadaci koje trenutno
obavljate?
Pro{la sam sva radna mjesta koja se nalaze u
{alter-sali Po{te, a najdu`e sam se zadr`ala na
blagajni, gdje se vr{e sve vrste uplata, mjenja~ki poslovi, platni promet itd. U sklopu trezorskih poslova obavljam i posao glavnog
blagajnika, tu sam da obezbjedim sva
nov~ana sredstva za normalan rad {altera i
drugih po{ta Vitkovi}i, Mravinjac, Ilova~a,
Ustikolina, Pra~a i naravno Gora`de. Zatim, tu
su zadu`enja, razdu`enja, obra~uni penzija i
pakovanje novca za isplate WU, socijalnih
davanja itd.
Uz ove poslove obavljam i posao kontrolora u
po{ti 73101 Gora`de.
20
Poštar
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:02 Page 21
- Koliko je Va{ posao dinami~an,
interesantan...?
Sve u svemu, moj posao je veoma dinami~an,
nije monoton, svaki dan rad sa mojim kolegama, strankama, sa bankama. Svi poslovi, sve
komunikacije obavljaju se profesionalno, uz
veliko razumijevanje, povjerenje i super ide,
fala Bogu.
- Koji su Vam `ivotni principi pomogli da i
nakon 30 godina jo{ uvijek u`ivate u poslu?
Iako se nakada osjeti umor, lijepa rije~ sve
otkloni, jer znam da, ustvari, moj nastup u
komunikaciji sa strankama, na~in uspostavljanja, ali i fleksibilnost u odr`avanju kontakta sa bilo kojom bankom predstavljam moju
po{tu, a ja `elim da ona bude najbolja u
svemu.
S obzirom da sam u~ila od starije generacije
po{tanskih radnika, a i sama sam stari
po{tar, pri obavljanju svih poslova mora se
po{tovati rad i red, sve mora biti ura|eno na
vrijeme, precizno, ta~no i krajnje profesionalno. Osim toga, veliko je zadovoljstvo imati
skladan i dobar me|uljudski odnos, a to se
posti`e samo iskreno{}u, ljubazno{}u i
korektno{}u u opho|enju sa saradnicima i
strankama.
Sve radne kolegice iskazale su, uglavnom, uobi~ajeno mi{ljenje
o Safeti: vrijedna, komunikativna, uvijek spremna pomo}i, jednostavna osoba koja zahvaljuju}i komunikativnosti i kontaktima
ste~enim dugogodi{njim radom u Po{ti, brzo rije{i sve poslovne
zadatke. Safeta je osoba koja sve po{tanske poslove ima u
malom prstu''.
,- Da li i sa kakvim te{ko}ama se susre}ete na
poslu?
Kad je1999. godine do{lo do ukidanja Zavoda
za platni promet , a poslove preuzela banka, ja
sam se na{la u novoj i nepoznatoj situaciji,
po~ela sam da obavljam trezorski posao.
To je za mene bila donekle prelomna godina,
sve ispo~etka, ponovo u~iti, ostvariti kontakte
sa bankama, ljiudima druga~ijeg profesionalnog opredjeljenja i stila rada.
Moram priznati da sam bila upla{ena od
nepoznatog, a sa druge strane to je bio i veliki izazov, od kojeg nisam mogla, ali ni htjela
odustati. Danas, kompetentno vladam ovim
poslom i sve te~e dobro, ~ak predobro.
- Iz va{eg dugogodi{njeg po{tanskog iskustva imate li neku poruku, posebno namijenjenu
mla|im kolegama, ali i svim uposlenicima BH
Po{te?
U stvari to je posao koji jako puno volim i s
ljubavlju obavljam, nikada mi nije palo na
pamet da bih mijenjala to {to imam. Ponovo
kada bih se rodila opet bih izabrala po{tu i rad
u njoj, a svima koji rade u Po{ti poru~ila bih
da se sa ljubazno{}u, osmijehom, razumijevanjem i, naravno, profesionalno{}u odnose
prema na{im korisnicima i na{oj po{ti.
Poštar
21
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:02 Page 22
Pi{e:
[efika POLJI]
Ekologija
Ekolo{ki menad`ment
u funkciji odr`ivog razvoja
Po{to su UN ovu godinu i zvani~no proglasili Me|unarodnu
godinu {uma, UPU (Svjetski po{tanski savez) dao je svoje
u~e{}e u podizanju svijesti o va`nosti za{tite {uma kroz 40to Me|unarodno takmi~enje u pisanju pisama za mlade.
„[ume igraju va`nu ulogu u o~uvanju klimatske stabilnosti i
stabilnosti okoli{a a ova tema je u skladu sa inicijativama
koje je na{a organizacija poduzela da pomogne zemljama
~lanicama i ovla{tenim po{tanskim operatorima da smanje
uticaj po{tanskih aktivnosti na klimatske i okoli{ne promjene,” izjavio je Edouard Dayan, generalni direktor UPU-a.
Na{a kolegica iz Centra po{ta Tuzla, [efika Polji}, priprema
svoj postdiplomski rad na ovu temu. Preuzeli smo dio teksta
koji tretira ovu savremenu problematiku ~ovje~anstva.
asovna proizvodnja i potro{nja,
tokom devedesetih godina dvadesetog vijeka, je problem degradacije
`ivotne sredine. Zabrinutost proizilazi iz jednostavne ~injenice da sve vrijednosti prirode
koje ~ovjek koristi na ovoj Planeti su
ograni~ene. Svako njihovo nekontrolisano
tro{enje i uni{tavanje smanjuje njihov ukupni volumen za egzistenciju sada{njih i
budu}ih generacija. Sa razvojem civilizacije,
a naro~ito u savremenim uslovima, ~ovjek
svojom aktivno{}u remeti ekolo{ke principe i
nepo{tovanjem ekolo{kih zakonitosti
naru{ava stabilnost biosfere dovode}i u
pitanje opstanak `ivota na Zemlji. Intenzivna
urbanizacija proizvela je brojne debalansije u
rasporedu privrede i stanovanja u prostoru.
M
22 Poštar
Globalni ekolo{ki problemi (eksternalije),
nastali su zaga|ivanjem `ivotne sredine, a
briga o o~uvanju okoli{a je postala bitan zajedni~ki problem.
Ekolo{ki menad`ment je menad`ment ~ije
aktivnosti imaju ili mogu imati uticaj na
za{titu `ivotne sredine, a defini{e se i kao
kontrola svih ljudskih aktivnosti koje mogu
imati uticaj na `ivotnu sredinu i na kvalitet
`ivotne sredine.
Menad`eri su u poziciji da mogu donositi
odluke u domenu tehnolo{kog i ekonomskog
razvoja, na bazi koncepcije stabilnog i
uskla|enog — razvoja, koje uzimaju u obzir
socijalne, zdravstvene, politi~ke, eti~ke i kulturne faktore. Stoga je makro pristup konceptu odr`ivog razvoja i dr`avna intervencija kao
komplementator, imperativ ekonomksog
razvoja.
Ekolo{ko upravljanje bazira se na novim konceptima, po~ev od kreatora politike odr`ivog
razvoja pa do sveukupne javnosti, da shvati
zna~aj u ostvarivanju za{tite okoline u vrijeme
~estih globalnih ekolo{kih incidenata.
^ovje~anstvo se neminovno pribli`ava ta~ki
kada glavni predmet izu~avanja mora biti borba
za opstanak.
Kao predmet, Ekolo{ki menad`ment uklju~uje
znanja o uticajima entrpogenog uticaja
ekonomskog, tehnolo{kog razvoja na
okru`enje.
Ekolo{ki menad`ment u industriji, podrazumijeva upravljanje industrijskim preduze}ima uz
prihvatanje ekolo{kih zahtjeva i standarda (ISO
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:02 Page 23
14000). Time se na mikro nivou obuhvata,
odnosno potencira:
1. strate{ko planiranje i upravljanje
2. sprovo|enje ekolo{kog nadzora i kontrole
svih poslovnih aktivnosti
3. nezavisna spoljna kontrola i verifikacija
ekolo{kih performansi preduze}a i
4. prihvatanje ekolo{ke odgovornosti
Iako `eli da je podredi sebi, ~ovjek je u potpunosti zavisan od prirode. U ovom svjetlu je
potrebno razviti ekolo{ku politiku.
Kao {to se mo`e zaklju~iti iz prethodno
istaknutih specifi~nosti istra`iva~kog problema, predmet istra`ivanja u Pristupnom radu
jeste Ekolo{ki menad`ment sa svim
specifi~nostima problema sa kojima se susre}e
u upravljanju preduze}em i njegovim poslovanjem.
Naime, okoli{, obrazovanje i upravljanje
odr`ivim razvojem ne mo`emo promatrati
odvojeno, potreban je integralni pristup koji je
temelj svakog razvoja.
Stoga se u radu ukazuje na na~in djelovanja
Ekolo{kog menad`menta u razli~itim segmentima javnog sektora.
Op{ti cilj Pristupnog rada jeste da se naglasi
uloga i va`nost Ekolo{kog menad`menta i afirmi{u novi koncepti kojima se rje{avaju
ekolo{ki problemi nastali ubrzanim razvojem u
savremenom dobu tj. cilj je da se teorijski pribli`i pojam Ekolo{kog menad`menta i posebno
da se naglasi zna~aj njegovog djelovanja u
uslovima ekolo{ke krize.
Obra|en je razvoj Ekolo{kog menad`menta
tokom historije kako bi se ukazalo na njegov
veliki zna~aj u poslovanju savremenog doba, te
koja je njegova uloga u funkciji odr`ivog razvoja uop{te, tj. kako i koliko Ekolo{ki
menad`ment mo`e pomo}i efikasnijem
funkcionisanju privrede, ali i sveop{tem standardu i kvalitetu `ivota stanovni{tva.
Akcenat je, tako|er, stavljen na pojam i uzroke
ekolo{ke krize, sa posebnim osvrtom na industrijalizaciju i probleme prirodnih resursa,
urbanizaciju kao uzrok ekolo{ke krize, brz i
nekontrolisan prira{taj stanovni{tva i klimatske
promjene.
Istaknut je i zna~aj Koncepcije ekolo{kog
menad`menta u obrazovanju, kao i va`nost
Deklaracija o za{titi `ivotne sredine.
Po{tar
23
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:02 Page 24
Pi{e:
Jacob Skowronek
Trendovi
ehnolo{ke inovacije zaista su ozbiljan izazov, uporediv sa
onim {to se de{ava u muzi~koj industriji, gdje je digitalna opcija potpuno istisnula tradicionalne tehnologije.
Po{ta se danas suo~ava sa istim izazovima - kako sa deregulacijom, tako i sa stalnim napretkom tehnologije.
U samome startu, po{tanski sektor ima brojne prednosti povjerenje, integritet, infrastrukturu, sna`nu mre`u i lojalno
osoblje. Ipak, samo po sebi sve to ne}e zna~iti mnogo ukoliko
se na|e na~ina odgovoriti zahtjevima korisnika koje smo
naveli na po~etku i koji se stalno mijenjaju i pove}avaju.
Za tinejd`ere i mlade ljude op}enito, po{ta postaje zastarjela.
Po{ta mora sna`no odgovoriti na ~injenicu da, recimo, milioni
i milioni mladih danas koriste Facebook kao sredstvo
besplatne komunikacije. A ta brojka se pove}ava iz dana u
dan. E-mail vi{estruko prema{uje ove cifre, komuniciranje
mobitelima tako|er. Danas se svako ko ne koristi ova sredstva komunikacije smatra „srednjovjekovnim ljudskim bi}em„.
Kako bilo, po{tanski sektor se mora uklju~iti u ovu utakmicu.
Poslovna politika ne smije biti defanzivna. Po{ta mora i}i
svuda gdje se ljudi okupljaju, svuda gdje je predmet njihovoga interesa, mora tra`iti svoje mjesto i osmi{ljavati aktivnosti
sukladne predispozicijama po{te. Recimo, ogromne su
mogu}nosti po{te kao posrednika izme|u konzumenata i
kompanija/organizacija. Ideja je bezbroj. Po{ta mora biti uvijek u blizini doga|anja ako `eli pre`ivjeti.
Ipak, mnoge po{te u svijetu nijemo i fatalisti~ki promatraju
ove promjene, i{~ekuju}i vlastiti kraj — da budu pojedene u
d`ungli biznisa.
Ali, zaista, kraj po{tanskog sektora ne mora biti takav. Ve}
postoje napredne tehnologije primjenjive u po{ti. Samo treba
napraviti prave izbore i povu}i prave poteze. Brand po{te je
najve}e bogatstvo. A u biznisu, znamo, povjerenje u instituciju je klju~no. Samo treba malo vi{e inicijative; potrebno je
otvoriti o~i, sagledati situaciju, odbaciti konzervativnu
poslovnu politiku i uhvatiti korak sa novim tehnologijama i
principima. Vjerujte da to korisnici jedva ~ekaju.
T
Ljudi dana{njice ve} su naviknuti na instant
komunikaciju. Korisnici o~ekuju ekstremno brz
servis, visokog kvaliteta i sa sna`nom
tehnolo{kom podr{kom. Kada je u pitanju
po{tanki sektor, koji je suo~en sa padom mase
po{tanskih usluga - ovo bi trebalo zvu~ati zabrinjavaju}e. Ali samo na prvi pogled. Inventivan
menad`ment }e u ovakvoj situaciji vidjeti priliku, a
ne problem. Resursi su ogromni - povjerenje koje
gra|ani imaju u po{tu i sna`na infrastruktura. Taj
brand treba razvijati u pravcu razvijanja novih i
druga~ijih mre`a i kanala.
24
Po{tar
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:03 Page 25
Trendovi
~
z
to i
L
uze
e
r
S TA
P
PO
a
pis
aso
Diljem svijeta, prostori u kojima po{tanski operateri pru`aju svoje usluge su na atraktivnim lokacijama. S obzirom na tendenciju pada klasi~nih
po{tanskih usluga, nije li vrijeme da po{te po~nu
nalikovati prodavnicima, koje }emo susresti na
svakoj prometnoj ulici.
o{tanski sektor tradicionalno je najkonzervativniji sektor, u
kojem su promjene evolucijski spore. Upravo zbog toga jo{
uvijek nije do{lo do adekvatnog kori{tenja po{tanskih prostora, koji se u urbanim sredinama nalaze na iznimno atraktivnim i
frekventnim lokacijama.
Po{te diljem svijeta kao da se stide napraviti taj veliki korak i premostiti tendenciju pada klasi~nih po{tanskih usluga. Ve}ina po{tanskih operatera registrirana je na na~in da se mogu baviti trgovinom.
Pa za{to se ova mogu}nost tako malo, neadekvatno i nestrate{ki
koristi.
Bolje bi nam bilo da ozbiljno porazmislimo o tendenciji pada
klasi~nih po{tanskih usluga, da se trgnemo iz tog na{eg konzerva-
P
Pi{e:
Andrew Pickering
tizma i sporosti i razmislimo o trgovini. U tom smislu ne treba
gledati minimalisti~ki, u smislu da to trebaju biti male trgovinice
sa malim zaradama. Ne, naprotiv, treba razmi{ljati mnogo ambicioznije, recimo — po{te kao partner velikim trgova~kim lancima,
{to otvara ogromne lukrativne mogu}nosti.
Dakako, sve ovo je na drugom mjestu nakon stalnog razvoja
klasi~nim po{tanskih usluga, pobolj{anja kvalitete, efikasnosti,
stalnog usvajanja svjetskih standarda, modificiranja postoje}ih
usluga itd.
Po{tanske organizacije generalno su u idealnoj poziciji za veliko
uklju~ivanje u trgova~ke tokove — one imaju kapacitet, ne samo
da se udru`e sa velikim trgova~kim centrima; ti kapaciteti predodre|uju ih da mogu postati najja~a trgova~ka mre`a u svakoj
dr`avi. Po{tanske poslovnice nalaze se na svim glavnim,
prometnim ulicama. U njima uglavnom ima dovoljno mjesta za
dobro osmi{ljenu trgovinu sa dobro selektiranom ponudom
proizvoda.
Dakle, atraktivni prostori su tu, registracija za bavljenje trgovinom je tu, osoblje je, tako|er, ve} tu. Samo treba malo
menad`erske incijative i vizionarstva. Zaposlenici trebaju biti
malo pametniji, snala`ljiviji, malo bolje instruirani, pa da im uz
te proizvode dok ih prodaju, ili dok im napla}uju ra~une ili primaju po{iljke, predstave pogodnosti novih po{tanskih usluga,
pa i da im prodaju, recimo, po{tanske marke i sl.
Poštar
25
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:03 Page 26
Kratak osvrt u historiju po{te
U zgradi Freeling House u Phoenix
Place u Londonu nalazi se jedan od
najpoznatijih po{tanskih muzeja - muzej
Royal Maila. Muzej svojom impresivnom
gra|om pokriva 360 godina britanske
po{tanske povijesti sa bogatom zbirkom
po{tanskih dokumenata, maraka i
`igove, mapa, postera, fotografija te
objekata poput uniformi po{tanskih
slu`benika, strojeva za sortiranje,
po{tanskih sandu~i}a ili po{tanskih vozila. Osim izlo`enog materijala, muzej
omogu}ava pristup bogatome arhivu
dokumenata te aktivno sudjeluje na
mnogim izlo`bama i organizira predavanja. [etnja kroz ovaj interesantan
muzej rezultirala je mnogim, za nas
novim, saznanjima i zanimljivim podacima o povijesti po{tanske slu`be u
Ujedinjenom Kraljevstvu. Zakora~imo u
tu bogatu i dugu povijest...
edamnaesto stolje}e uzima se kao po~etak moderne
po{te - 1635. kralj Charles I. je otvorio kraljevsku po{tu
(do tog vremena privilegiju samo kraljevskoj slu`bi) za
javnu upotrebu. Po{ta se u to vrijeme prenosila kuririma
pje{acima, konjanicima i ko~ijama. Po{tarina je ovisila o te`ini
po{iljke i udaljenosti, a pla}ao ju je primalac. Iz ovog "prvog
stolje}a javne po{te" poti~e i prvi slu`beni znak kojim se
ozna~avale po{iljke. Godine 1661. generalni postmajstor
postaje Henry Bishop, koji, kao jednu od novina, uvodi po{tanski `ig sa datumom. Radilo se o malom okruglom `igu sa
S
26
Poštar
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:03 Page 27
oznakom dana i mjeseca kad je
po{iljka poslana. @igovi sa datumom uvedeni su zbog bolje kontrole po{tanske slu`be, kako bi se
sprije~ila nepotrebna ka{njenja
po{iljki. Ovi `igovi dobili su naziv
"Bishop's mark", po ~ovjeku koji ih
je prvi uveo u upotrebu. Muzej
Royal Maila u svojoj zbirci ima
jedan od najstarijih primjeraka ovog
`iga koji poti~e iz 1664. godine.
Slijede}i veliki doga|aj u razvoju
britanske i svjetske po{te dogodio
se ne{to manje od dvije stotine
godina kasnije uvo|enjem prve
po{tanske marke 1840. godine.
Po{tanskom markom prekinut je
sistem slo`enog pla}anja po{tarine
sa malo mogu}nosti kontrole - od
1840. sve po{iljke do 1 unce, bez
obzira kamo god poslane (unutar
Velike Britanije), napla}ivale su se
jednako - 1 penny.
Muzej ima mnogo dokumenata
vezanih uz Hillovu reformu i,
dakako, sve o prvoj po{tanskoj
marki.
Kona~no muzej prati razvoj prijenosa po{te u protekla dva
stolje}a, sa posebnim osvrtom na
razli~ite transportne tehnologije: od
ranih prijenosa pje{acima, konjima,
preko
`eljeznice,
zra~ne
i
helikopterske po{te te raketne
po{te.
U sekciji o transportu po{te mo`e
se saznati mnogo informacija,
me|u kojima su neke neo~ekivane
pa ~ak i bizarne. Evo nekoliko
podataka koje, vjerujemo, niste
znali:
- prva zra~na po{ta na svijetu organizirana je privremeno na relaciji od
Londona do Windsora povodom
krunidbene sve~anosti Georga V, 9.
septembra 1911. Godine,
- popularni po{tanski sandu~i}i, koji
~ine dio kulturne ba{tine, uvedeni
su 1853. godine. Njihov dizajn izradio je Anthony Trollope,
- London je dobio svoju po{tansku
podzemnu `eljeznicu 1927. i od
tada njenim prugama prenosi se
samo po{ta, ~ime je izbjegnuta
gradska gu`va i ubrzan prijenos
po{te,
- sa udaljenog oto~i}a St. Kilda
udaljenog 80 km od Hibrida, po{ta
se, u periodu od 1855. do 1930.,
prenosila metodom "poruke u boci"!
Sva sakupljena po{ta stavljala se u
bocu koja je pak stavljana u drveno
deblo. Za prijenos te "po{tanske
boce" koristila se povoljna morska
struja koja bi za plime dovukla
deblo do otoka. Po{tanska bi uprava nagradila onog ko je na{ao ovo
neobi~no po{tansko prometalo!
Filatelistima }e svakako biti najzanimljivija bogata i obilna zbirka maraka iz po{tanske povijesti, u kojoj se
nalaze mnogi poznati primjerci i privatne zbirke. Najpoznatija je zbirka
R.M. Phillipsa, darovana 1965.
godine. Zbirka se sastoji od 45
albuma maraka i 39 albuma
po{tanskih `igova. Od najzna~ajnijih primjeraka tu su pisma R. Hilla te
probni otisci Penny Black, plavog 2
pennyja kao i prvi svjetski FDC pismo sa Penny Black i `igom
prvog dana upotrebe!
Dobar dio muzejske zbirke
posve}en je prvoj marki - Penny
Black. Tu je jedinstven probni otisak
cijele plo~e {tampan 1. aprila 1840.
u {tampariji Perkins Bacon & Fetch,
koji se od originala razlikuje po
tome {to u donjim uglovima maraka
nisu {tampana slova koja su im
odre|ivala poziciju.
Tu je jo{ i osam prodajnih araka
prve marke, dodu{e nekompletni
jer im svakome nedostaje poneka
marka (cijeli arak prve marke nije
nigdje sa~uvan). Od 1926. ovdje se
pohranjuju probni otisci i eseji.
Me|u zanimljivijima, tu je komplet
proba maraka sa likom novookrunjenog kralja Edvarda VIII, pripremljenim za izdavanje 1936. godine.
Marke su povu~ene zbog kontroverznog dizajna, a graver Eric Gill
nastavio je s radom na markama
koje nikada nisu iza{le jer je kralj u
me|uvremenu abdicirao.
Na po~etku 21. stolje}a jo{ jedna
zanimljivost vezana uz kraljevsku
porodicu: blok izdan 2000. godine
povodom 100. ro|endana Kraljice
Majke prikazuje ~etiri `ivu}e generacije kraljevske obitelji.
Po{tar
27
postar39:postar 17.qxd 18.4.2011 9:03 Page 28
Download

Untitled - JP BH Pošta