BILTEN
Udruženja za gas u BiH - GASBiH
Februar 2012.
Godište XI, Broj 23
ISSN 1512-7117
Iz sadržaja:
Održana X sjednica Skupštine Udruženja za gas
u BiH....................................................................2
Pitanje energije u sporazumu o
stabilizaciji........................... ................................6
Energetska mapa puta za 2050. g....................10
Novi plan za energetsku učinkovitost..................13
Velika gasovodna utrka.......................................15
Evropa gubi uticaj nad kaspijskim gasom............16
Bh-Gas i Botas potpisali memorandum o
razumijevanju......................................................18
Potpisan ugovor o izgradnji gasovoda
Zenica-Travnik.....................................................18
Održana 5. Međunarodna gasna konferencija.....20
Održane 20. i 21. sjednica Koordinacionog odbora
projekta "Harmonizacija zakonske i tehničke
regulative u gasnom sektoru zemalja JE.............30
Novo iz DVGW regulative gas.............................35
Prezentacija:
Prof.dr Aleksandar KNEŽEVIĆ "Neki aspekti
gasnog biznisa"...................................................39
Vozila na prirodni gas (NGV)................................44
Održani skupovi ..................................................47
Naredni skupovi...................................................49
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
1
Informacije iz Udruženja za gas u BiH
Pripremila:
Hajdina Škufca, dipl.ing.maš.
Sekretar Udruženja za gas u BiH
Održana X sjednica Skupštine Udruženja za gas u BiH
Dana 15.03.2012. godine održana
je X-izborna sjednica Skupštine
Udruženja za gas u BiH (GASBiH). Sjednicu su vodili gosp.
Almir BEČAREVIĆ, predsjedavajući
Skupštine i gosp. Milomir DRAGANIĆ,
zamjenik predsjedavajućeg.
Poslije pozdrava i uvodnog dijela, usvajanja dnevnog reda i imenovanja
radnih tijela Skupštine, počeo je prvi
– izvještajni dio sjednice. Izvještaj o
radu Udruženja podnio je gosp. Salih
SELMANOVIĆ, predsjednik Upravnog
odbora. Gosp. Selmanović se u
izvještaju osvrnuo na rad Udruženja
u periodu od prethodne sjednice
Skupštine u kome je Upravni odbor
održao osam sastanaka. Akcenat u
ovom periodu je dat na aktuelnu
problematiku u gasnoj privredi, afirmaciju Udruženja, uticajima zbivanja
na svjetskom energetskom tržištu,
kao i mogućnostima poboljšanja
rada i uslova u gasnom sektoru.
Naveo je također da je Udruženje u
teškom finansijskom položaju te da
pojedine članice trebaju ozbiljno shvatiti svoje obaveze.
Sjednicu su vodili g. Almir Bećarević (lijevo) i
g. Milomir Draganić (desno)
oktobru 2011. godine predstavnici
Udruženja su prisustvovali sjednici
Vijeća IGU-a koja je održana u organizaciju Hrvatske stručne udruge za
plin u Dubrovniku. IGU je na ovoj
sjednici Vijeća vršio izbor zemlje
predsjedavanja IGU-a za period
2015-2018. Tim povodom GASBIH je
imao niz kontakata sa kandidatima.
U junu 2011. godine naše Udruženje
je posjetio gosp. Jay A.Copan, predstavnik Američkog udruženja za gas
Izvještaj o radu u proteklom periodu detaljno je
obrazložio g. Salih Selmanović
Istaknuto je da je bez obzira na sve
poteškoće rad Udruženja zapažen
od strane drugih udruženja i
Međunarodne gasne unije (IGU). U
2
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
(AGA), a u septembru su nas posjetili
gosp. Ik-Hyum Park i gosp. Hak Soo
Lee, predstavnici Korejske gasne
korporacije (KOGAS). Našu podršku
su tražili i predstavnici Qatargas-a,
trećeg kandidata za predsjedavanje
IGU-om. U svim ovim kontaktima
prezentirali smo i našu skromnu gasnu privredu, ali i desetogodišnji rad
na projektu "Harmonizacije tehničke
regulative u gasnom sektoru zemalja
jugoistočne Evrope".
U septembru 2011. godine u Washington-u je održan energetski samit
sa temom „Održiva energetska
rješenja za raznolike svjetske zajednice“. Energetskom samitu je prisustvovao gosp. Mehmedalija Sijarić.
Saradnja sa DVGW-om se nastavlja
kroz realizaciju projekta “Harmonizacija legislative i tehničke regulative u gasnom sektoru zemalja
jugoistočne Evrope”. U dosadašnjem
radu usvojena su 172 tehnička pravila (novi dokumenti i update već usvojenih). Sastanci Koordinacionog
odbora su održani u Sarajevu, a radnih grupa u Sarajevu, Novom Sadu i
Beogradu.
Informacije iz Udruženja za gas u BiH
Broj referata i učesnika jasan su pokazatelj da imamo potencijala za
kvalitetnu saradnju sa kompanijama
i institucijama kako u regionu tako i
šire. Nažalost ovo je i pokazatelj da je
saradnju lakše ostvariti sa stranim institucijama nego sa domaćim.
Potrebno je naglasiti značaj suradnje
sa DVGW-om kada je u pitanju edukacija i u narednom periodu moramo napraviti značjaniji iskorak u tom
pravcu.
privrede iz 17 zemalja, a prezenitarno je 55 stručnih radova.
Gasna konferencija je u potpunosti
ispunila očekivanja kako organizato-
U nastavku izvještajnog dijela
Skupštine gđa Hajdina Škufca, sekretar podnijela je izvještaj o finansijskom poslovanju Udruženja. U
ovom izvještaju je poseban akcenat
dat na neizmirene obaveze prema
Udruženju što je automatski uticalo
i na neizmirenje obaveza Udruženja
prema drugima. U ovom dijelu je dat
i kritičan osvrt na članice koje se ne
uključuju u rad Udruženja.
Sekretarijat Projekta je u suradnji sa
gasnim kompanijama organizirao
sportske igre koje su održane u julu
2011. godine, a učestvovali su svi
učesnici Projekta.
Posebno je važno naglasiti suradnju sa Srbijagas-om, i distributivnim
preduzećima sa područja Hrvatske.
Predstavnici Udruženja su bili prisutni na svim regionalnim skupovima.
Sve prethodno navedeno se na neki
način objedinilo na 5. Međunarodnoj
gasnoj
konferencij.
Konferenciju je organizirao IGT-Sarajevo, a
Udruženje je bilo suorganizator zajedno sa Srbijagas-om, Njemačkim
stručnim udruženjem za gas i vodu
(DVGW), Plinacro-om, Ugetam-om
i Ingas-om, a održana je 27-29 februara. Konferenciji je prisustvovalo
oko 220 stručnjaka iz oblasti gasne
ra, tako i učesnika, te opravdala svoju organizaciju i vrijeme u kojem je
organizirana. Konferencija je pružila
odličnu platformu za dalju razmjenu
informacija i saradnju po pitanjima
obrađenim u okviru tematskih sesija.
Nakon prvog dijela Skupštine
održane su tri prezentacije:
"Zaključci i preporuke 5. Međunarodne gasne konferencije" Izlagač: Hajrudin IBRAHIMOVIĆ, IGT
"Energetska efikasnost – Obaveze
BiH i „izazovi“ za gasnu privredu"
- Izlagač: Semin PETROVIĆ, IGT
"Uloga nove generacije aparata u
energetskoj efikasnosti" - Izlagač:
Admir DELALIĆ, Vaillant BiH.
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
3
Informacije iz Udruženja za gas u BiH
U nastavku rada g. Slavo KRAJIŠNIK je predstavio program rada Udruženja za 2012. godinu. Naglasio je da se
radi o već razmatranom dugoročnom programu rada i
da će Upravni odbor na prvom sastanku definisati urgentne korake kada su u pitanju energetska efikasnost,
ekološki aspekt, debalans cijena energenata i saradnja s
državnim institucijama. Prijedlog finansijskog plana je
iznio g. Milan VELETIĆ, koji je kratko pojasnio da se radi
o planu koji je uzeo u obzir vrijeme u kome se donosi i
stanje u gasnoj privredi.
U toku sjednice izvršen je izbor i imenovanje organa
Udruženja, odnosno predsjedavajućeg i zamjenika
predsjedavajućeg Skupštine, te članova Upravnog odbora.
Imenovani su:
Adnan KRESO (BH-Gas)
- predsjedavajući Skupštine
Milomir DRAGANIĆ (GAS Promet)
– zamjenik predsjedavajućeg Skupštine
Imajući u vidu aktuelni rast cijena prirodnog gasa, ove
prezentacije su naglasile potrebu za racionalnijom
potrošnjom energije i povećanjem energetske efikasnosti. Prezentacije su rezultirale konstruktivnom diskusijom s ciljem iznalaženja mogućnosti da gasna privreda
izvrši „pritisak“ na nadležne državne institucije kako bi se
inicirao pozitivan pomak kako kroz legislativu, tako i u
praksi.
Slavo KRAJIŠNIK (Sarajevogas A.D.)
– predsjednik Upravnog odbora
Salih SELMANOVIĆ (KJKP Sarajevogas)
– potpredsjednik Upravnog odbora
Milomir DRAGANIĆ (GAS Promet)
– član Upravnog odbora
Suad ZELJKOVIĆ (KJKP Toplane Sarajevo)
- član Upravnog odbora
Vinka MRKOVIĆ (Unis MGA)
- član Upravnog odbora
Alen GRADAŠČEVIĆ (Unis Fagas)
- član Upravnog odbora
Dr Džemal PELJTO (IGT)
- član Upravnog odbora
Faruk GABELA (Unioninvest)
- član Upravnog odbora
Mehmed KOLDŽO (Energoinvest)
- član Upravnog odbora.
25. Svjetska gasna konferencija 2012.
Kuala Lumpur, 04. - 08. juni 2012, Malezija
Od 04. - 08. juna 2012. godine Svjetska gasna konferencija održat će se u
Kuala Lumpuru, a nakon toga predsjedanje preuzima Francuska, na čelu sa
sadašnjim potpredsjednikom IGU-a g. Jérômeom Ferrierom. IGU djeluje
kroz pet radnih grupa (WOC) koje slijede gasni lanac: istraživanje i proizvodnju, skladištenje, transport, distribuciju i upotrebu gasa.
Isto tako, u sklopu IGU-a djeluje pet programskih grupa (PGC) koje obrađuju
važne teme o gasu: održivost, strategiju, gasno tržište, UPP i marketing.
Svake tri godine osnivaju se i različiti ad hoc komiteti (Task Force) koji se
bave sadašnjim i budućim problemima razvoja i vizije gasne privrede. Sastanak Savjeta i Izvršnog odbora IGU-a predstavlja najvišu razinu organizacije IGU-a.
4
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
Informacije iz Udruženja za gas u BiH
Sastanak savjeta Međunarodne gasne unije (IGU) održan u Dubrovniku
U organizaciji Međunarodne gasne unije (IGU) i Hrvatske
stručne udruge za plin (HSUP-a) u Dubrovniku je od 03.
do 07. oktobra 2011. godine u hotelu Excelsior održan
"Sastanak Savjeta Međunarodne gasne unije". Sastanku
je prisustvovalo ca. 300 delegata iz 70 zemalja svijeta.
Razgovaralo se o energetskoj sadašnjosti i budućnosti
prirodnog gasa, te je zaključeno kako prirodni gas više
nije samo most prema obnovljivim izvorima energije,
nego i energent budućnosti.
Prvo veče je dobrodošlicu delegatima poželio prof. dr. sc.
Miljenko ŠUNIĆ, predsjednik Hrvatske stručne udruge za
plin. Ovu priliku je iskoristio da naglasi značaj i ulogu
prirodnog gasa u razvoju privrede.
Na glavnom sastanku Savjeta prof. dr. sc. Miljenko ŠUNIĆ
nadopunio je izlaganja o gasnoj privredi RH s nekoliko važnih informacija o korištenju novih tehnologija,
posebno na otocima, te najavio šire uvođenje trigeneracijskih sistema, naročito u bolnicama, te korištenje gasnih uređaja i obnovljivih izvora energije.
Članovi udruženja za gas u BiH s predstavnicima
Američkog udruženja za gas (AGA)
izvršni direktor Instituta gasne tehnologije (Gas Technology Insitute – GTI).
Neposredno prije održavanja sastanka David CARROLL
je imao sastanak s predstavnicima Udruženja za gas BiH.
Ispred Udruženja za gas BiH sastanku su prisustvovali
g. Salih SELMANOVIĆ, predsjednik Upravnog odbora
GASBiH, g. Hajrudin IBRAHIMOVIĆ, direktor IGT-Sarajevo i gđa Hajdina ŠKUFCA, sekretar GASBiH. Američko
udruženje za gas (AGA) predstavljali su g. David CARROLL, g. Jay Copan, gosp. Dave McCurdy i gosp. Larry
T. BORGARD. Razgovaralo se o saradnji, a kroz razgovore
je data podrška za izbor g. CARAOLLA za predsjednika
IGU-a u narednom trogodišnjem periodu. Ovom prilikom je dogovoreno i učešće predstavnika AGA na 5.
Međunarodnoj gasnoj konferenciji planiranoj za februar
2012. godine u Sarajevu.
Dr Walter Thielen, direktor DVGW-a i predsjednik
UO Udruženja za gas u BiH g. Salih Selmanović su ovu
priliku iskoristili za nove poslovne dogovore
Predsjednik IGU-a Datuk Abdul Rahim HASHIM zahvalio
je organizatorima, Hrvatskoj stručnoj udruzi za plin
(HSUP) te sponzorima za, kako je rekao, impresivno organiziran sastanak Vijeća. Dubrovački susret svjetskih
gasnih stručnjaka je važan jer je riječ o posljednjem sastanku Savjeta prije Svjetske gasne konferencije koja će
se održati od 04. - 08. juna u Kuala Lumpuru u Maleziji,
a predsjedavanje IGU-om će iz Malezije prijeći u Francusku.
Na dubrovačkom skupu je izabrano i Predsjedništvo
IGU-a za Trienium 2015–2018, za koje su konkurirali
Katar, Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države. Najviše
glasova dobile su Sjedinjene Američke Države, a za predsjednika je izabran David Carroll, predsjednik i glavni
Kao pripremu za ovaj sastanak u junu 2011. godine GASBiH i Sarajevo posjetio je predstavnik AGA g. Jay COPAN.
Tom prilikom je detaljnije razgovarano o mogućim vidovima suradnje, kako udruženja tako i gasnih kompanija BiH i SAD-a.
U septembru 2011 godine GASBiH su posjetili i g. IkHyun PARK i g. Hak Soo LEE, predstavnici KOGAS-a (Korea Gas Korporation). I ova posjeta je bila organizirana
u cilju promocije KOGAS-a za izbor za predsjedavanje
IGU-om u periodu 2015.-2018. godina. U toku sastanka
Vijeća u Dubrovniku organiziran je i sastanak s g. CHOO,
predsjednikom KOGAS-a.
Ispred Udruženja za gas BiH, na sastanku Vijeća IGU-a
je učestvovao gosp. Salih Selmanović. Tom prilikom su
razmijenjena mišljenja, ali i dati prijedlozi dalje suradnje
Udruženja za gas BiH s ostalim članicama IGU-a, posebno bliže poslovne suradnje s Udruženjima iz regiona.
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
5
Energetika
Pitanje energije u Sporazumu o
stabilizaciji i pridruživanju
Član 107. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju glasi: „Saradnja će biti usmjerena na prioritete
pravne tečevine (acquisa) Zajednice u oblasti energetike, uključujući po potrebi i aspekte nuklearne sigurnosti. Ta saradnja bit će zasnovana na Ugovoru o osnivanju Energetske zajednice, te će
se razvijati s ciljem postepenog integriranja BiH u evropska energetska tržišta“
Potpisivanjem Ugovora o osnivanju energetske zajednice (potpisan 25. oktobra 2005. godine), zemlje potpisnice su se obavezale da će između sebe uspostaviti
zajedničko tržište električne energije i prirodnog gasa
koje će funcionisati prema standardima tržišta energije
EU. Formiran je Sekreterijat Energetske zajednice sa
sjedištem u Beču. Kreirana je Mapa puta-set konkretizovanih zadataka za svakog potpisnika, da bi ciljevi
Ugovora bili ispunjeni.
Pravna stečevina iz područja energetike-u smislu navedenog Ugovora znači:
-Direktivu EZ 2003/54/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od
26.06.2003.g. o zajedničkim pravilima za unutrašnje tržište
električne energije;
-Direktivu EZ 2003/55/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od
26.06.2003. g. o zajedničkim pravilima za unutrašnje tržište
prirodnog gasa;
-Uredbu EZ 1228/2003/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od
26.06.2003. g. o uvjetima za pristup mreži za prekogranične
razmjene električne energije.
BiH je predsjedavala Energetskom zajednicom od
01.1.2009. - 30.6.2009. godine.
Zakon o prenosu, regulatoru i operatoru sistema
električne energije u BiH je stupio na snagu 18.4.2002.
g. i predstavlja početni korak u realizaciji ciljeva reforme
energetskog sektora. Zamisao Zakona je da stvori uvjete za neograničenu i slobodnu trgovinu i kontinuirano
snabdijevanje električnom energijom po definisanom
standardu kvaliteta. Zakon se rukovodi uobičajenim
međunarodnim iskustvima i odgovarajućim direktivama
EU. Namjera ovog Zakona i zakona o električnoj energiji entiteta je da omoguće i ubrzaju stvaranje tržišta
električne energije u BiH, uključivanje u regionalno
tržište, uvođenje konkurencije i zaštite kupaca.
Zakonom o prenosu, regulatoru i operatoru sistema
električne energije u BiH definisane su institucije BiH,
nadležne za elektroprenosnu djelatnost:
- Državna regulatorna komisija za električnu energiju
(DERK) koja ima jurisdikciju i odgovornost nad prenosom električne energije, operacijama prenosnog sistema
6
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
i međunarodnom trgovinom električnom energijom;
- Neovisni operator sistema (NOS) nadležan za upravljanjem pogonom i dispečiranjem prenosne mreže u
BiH i rukovođenje, planiranje i koordiniranje održavanja,
izgradnje i širenja mreže s kompanijom za prenos
električne energije;
- Kompanija za prenos električne energije je nadležna za
prenos, održavanje, izgradnju, proširenje i rukovođenje
elektro-prenosne mreže;
- Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je
nadležno za kreiranje politike i za međunarodnu politiku
BiH u oblasti električne energije.
Entitetskim zakonima o električnoj energiji (Zakon o
električnoj energiji FBiH i Zakon o električnoj energiji RS)
uređuju se pitanja proizvodnje i distribucije električne
energije, snabdijevanje električnom energijom, trgovanje, zastupanje i posredovanje na domaćem tržištu.
U skladu s entitetskim zakonima uspostavljene su entitetske Regulatorne komisije kao specijalizirane, samostalne i neprofitne organizacije nadležne za proizvodnju
i distribuciju električne energije.
Vlada FBiH je 21.9.2010. godine na 157 sjednici utvrdila
Nacrt zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (OIEiK), kao i Nacrt Zakona o električnoj energiji FBiH (upućeni u parlamentarnu proceduru).
Cilj zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (OIEiK) je promoviranje proizvodnje iz
OIEiK radi potrošnje na domaćem tržištu i povećanje
udjela ovako dobijene energije u ukupnoj potrošnji, te
osiguranje razvitka poticajnih mehanizama, regulatornog okvira i tehničke infrastrukture OIEiK. Proizvodnja
električne energije na ovaj način ima višestruke pozitivne
učinke, kao što su zaštita okoliša, smanjenje korištenja
fosilnih goriva, stvaranje povoljnog ozračja za domaće
i inostrane investicije, uvođenje i poticanje upotrebe
novih tehnologija, doprinos održivom razvitku, kao i
povećanje sigurnosti u snabdijevanju električnom energijom. U skladu sa ovim, kao i sa Zakonom o električnoj
energiji, status kvalificiranog prizvođača može steći
onaj ko u pojedinačnom proizvodnom objektu proizvodi električnu energiju koristeći otpad ili obnovljive
izvore, ili se bavi kombiniranom proizvodnjom toplotne
i električne energije na ekonomski primjeren način i u
skladu s mjerama zaštite okoliša.
Energetika
Pod obnovljivim izvorima energije podrazumjevaju se
vodotoci, vjetar, valovi, plima i oseka, biomasa, biogas,
gas iz postrojenja za preradu otpada, poljoprivredni gas,
te geotermalna i akumulirana solarna energija.
Postojeći Zakon o električnoj energiji FBiH je iz 2002. godine, te ga je potrebno uskladiti sa novim direktivama
u oblasti električne energije, kao i harmonizirati sa zakonom u drugom entitetu. Nacrt Zakona o električnoj
energiji FBiH rađen je u saradnji sa USAID-om. Riječ je
novom zakonu jer izmjene i dopune obuhvataju više
od 50% postojećeg Zakona. Zakon predstavlja pravni
okvir za stvaranje uvjeta za razvoj tržišta električne energije i s tog aspekta njegovi ciljevi su da podstiče razvoj, kao i domaća i strana ulaganja u oblasti elektroenergetike; sigurnost snabdijevanja kupaca, uključivanje
u međunarodno tržište, putem jedinstvenog tržišta
električne energije u BiH; ekonomično i racionalno
korištenje električne energije, energetska efikasnost;
uvođenje konkurencije, transparentnosti i sprječavanje
neželjenih efekata monopola; te zaštite okoliša, kao i interesa korisnika sistema.
Na nivou BiH ne postoji Zakon o gasu (Formirana komisija za izradu pravnog akta na niovou BiH-kraj 2007.g.;
održano više sastanaka bez rezultata; rok za izradu nije
ispunjen-31.5.2008.godine. Evropska komisija insistira
na iznalaženju rješenja u skladu s prioritetima SAA i Evropskog partnerstva); RS je usvojila Zakon o gasu, a FBiH
Uredbu o gasu.
BiH su potrebne investicije u elektroenergetski i sektor
gasa:
-potrebno je osigurati sigurno snabdijevanje električnom
energijom (procjene su da će od 2013. godine potrošnja u
BiH premašiti proizvodnju električne energije);
-potrebni su novi proizvodni elektroenergetski kapaciteti;
-gasna mreža je nerazvijena, potrebne su investicije u razvoj mreže.;
Korištenje solarne energije za dobivanje tople vode i grijanja u sektoru stanovanja je beznačajno.
Geotermalna: u BiH ne postoje geotermalne elektrane.
Prirodni gas se 100% uvozi iz Rusije. Godišnja potrošnja
prirodnog gasa je oko 400 mcm.
Nafta (rafinerija Bosanski Brod i rafinerija ulja Modriča).
Tržište nafte u BiH je gotovo 100% zavisno od uvoza
(Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Mađarska).
Razvojna strategija energetike:
Prve inicijative za izradu strategije su se pojavile u periodu početka realizacije projekta Power III (oko 2000
godine) uz podršku Svjetske banke. Zbog nedostatka
podrške entiteta nije došlo do realizacije. U okviru procesa pridruživanja Evropskoj uniji izrada Strategije je bila
jedan od prvih prioritetnih uslova koje BiH nije ispunila
svih ovih godina. U međuvremenu je urađena Studija energetike BiH koja je na bazi raspoloživih informacija dala
prikaz postojećeg stanja u oblasti. Dogovorom Premijera
entiteta prihvaćeno je da se pristupi izradi strategije nakon izrade entitetskih strategija. FBiH je već ranije uradila
Strateški plani i program FBiH (nije usvojen), RS je nedavno usvojila Strategiju energetike RS. Pri izradi ovih dokumenata nije postojala koordinacija među entitetima, niti
je proces javnih konsultacija transparentno organiziran.
BiH značajno kasni u ispunjavanju obaveza preuzetih
kroz potpisivanja međunarodnih ugovora i sporazuma. Sporazum o energetskoj zajednici predviđa
kreiranje pravnog okvira za uspostavljanje slobodnog
energetskog tržišta, promociju investicija u energetski
sektor, te pomoć energetskom sektoru zemalja u tranziciji. Sprovedba ovog sporazuma značajno je usporena,
posebno zbog nedostatka transparentnih energetskih
politika, nedovoljnih ulaganja u energetsku efikasnost,
te spore modernizacije zakonodavstva.
Samo zakonodavno i regulativno uređen sektor je atraktivan za investitore:
-neophodno implementirati Mapu puta-uslove iz Ugovora
o energetskoj zajednici;
-sektor gasa nije regulisan na transparentan način;
-nisu zaštićeni ni potrošaći ni kompanije u lancu snabdijevanja gasom.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) također
zahtjeva usvajanje evropskih direktiva i standarda vezanih za energetiku. Također se kasni sa sprovedbom
većine obaveza iz ECSEE (Energy Community of South
East Europe), kao što su baza podataka o potrošnjiupotrebi energije, liberalizacija tarifa, priprema planova
za subvencioniranje ugroženih grupa, modrenizacija
zakonodavstva, izrada efikasnih strategija za investicije
u plinsko-energetski sektor, usklađivanje plinovopda s
potrebama, te izrada zakonodavstva za zaštitu potrošača.
Energetski resursi:
Glavni energetski izvor za proizvodnju električne energije čini ugalj (oko 85% potrošnje uglja se koristi u termoelektranama). BiH ima veliki hidropotencijal –nivo
iskorištenosti je oko 40%. U BiH postoji 14 velikih hidroelektrana ukupnog instalisanog kapaciteta 2100 MW.
Trenutno nema u pogonu vjetroelektrana, ali 12 ispitanih lokacija imaju dobar potencijal. Mogući potencijal
vjetroelektrana je 600 MW.
Biomasa -najznačajniji izvor drvena masa iz šuma i
drvena masa iz drvne procesne industrije. Ona se prvenstveno koristi u seoskim i priurbanim područjima kao
primarni izvor za grijanje i za potrebe kuhanja.
Solarna: u BiH ne postoje solarne i PV elektrane.
BiH je potpisala Ugovor o energetskoj povelji (ECT)
1995, i ratificirala ga 2000. godine. ECT je zakonski
obavezujući okvir za sve potpisnice. Ugovor pretpostavlja uspostavljanje zakonskog okvira koji poboljšao i promovirao dugoročnu saradnju u energetskom sektoru, na
osnovu komplementarnosti i uzajamne koristi u skladu
sa Evropskom poveljom. Osnovni elementi ECT-a su:
-zaštita investicija (osiguranje nediskriminatornog tretmana za ulagače, naknada za eksproprijaciju, slobodan
transfer kapitala);
-trgovina energijom zasnovana na STO propisima;
-slobodan tranzit energije;
-međunarodna arbitraža u slučaju spora među stranama;
-poboljšanje regulatorne transparentnosti.
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
7
Energetika
Uz navedeno, ECT pretpostavlja saradnju između vlada
po pitanjima razmjene tehnologija, otvaranja finansijskih tržišta i poboljšanja konkurentnog okruženja.
Prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, BiH nije
ispravno sprovela energetske propise EU na način na
koji to zahtjeva ECT. Naročito, BiH nije reformisala sektor gasa, te bilježi kašnjenje u reformi sektora električne
energije. Pravilan rad Elektroprenosa BiH uveliko je
onemogućen zbog loše uprave i političkih uplitanja.
Najveći problem je nedostatak saradnje između entiteta koji onemogućava implementaciju propisa na nivou
države. U slučaju prirodnih nepogoda ili nesreća, bez energetske strategije i sa ograničenim energetskim rezervama, moglo bi doći do katastrofe.
Ugovor o energetskoj povelji (ECT) u članu 19. sadrži
Protokol o energetskoj efikasnosti i pripadajućim problemima okoline (PEEREA). Ovaj Protokol zahtjeva od
potpisnica da u energetskim projektima obezbjede ekonomski efikasan način minimiziranja negativnog uticaja
na okoliš. Posljednji izvještaj o provođenju PEEREA u
BiH identificirao je probleme u nedostatku sveukupne
energetske politike na državnom i entitetskim nivoima,
finansiranju energetski efikasnih politika i zastarjelom
pravnom okviru. ECT također zahtjeva podnošenje Kombiniranog izvještaja o investicionoj klimi i strukturi tržišta
(ICMS) koji opisuje opću investicijsku klimu u sektoru.
BIH je podnijela ovaj izvještaj početkom 2010. godine i
on će biti objavljen na web stranici ECT-a do kraja 2010.
godine.
Zadovoljavanje standarda i zahtjeva EU, uključujući
Tehničku pomoć i razmjenu informacija (TAIEX) Evropske komisije, od ključne je važnosti za BiH. Ove politike
moraju biti efikasne najkasnije do 2030. godine. Indikativni razvojni plan proizvodnje je potrebno provoditi najmanje u slijedećih 10 godina. Kako bi FBiH i RS uspješno
usvojile standarde EU ili acquis communautaire potrebno je da:
- usvajaju politike i razvijaju institucije bez preklapanja;
razviju, usvoje i provedu sveobuhvatnu državnu energetsku strategiju i potrebne zakone; provedu planove
djelovanja entiteta za restrukturiranje energetskog sektora;
- nastave sa izvršavanjem planova za ograničavanje i
privatizaciju sektora električne energije koji su odobrile
obje vlade;
- razviju održivi i transparentni plan autorizacije razvijanja novih projekata koje odobravaju oba entiteta; - organiziraju distribuciju operatora sistema;
- započnu rješavanje regulatornih pitanja u vezi sa obnovljivom energijom;
- osiguraju konsolidirani sistem reguliranja energije i
gasa koji je u skladu sa ECT-om;
- osiguraju da pitanja vezana za socijalno ranjive korisnike budu ispravno tretirana;
- započnu daljinsko očitavanje brojila za električnu energiju što je prije moguće, obzirom da je to neophodno za
punu imlementaciju Tržišnih pravila u svrhe potpunog
osvarenja funkcije bilanasa tržišta.
EU zahtjeva da BiH ispuni obaveze iz ECT punom primjenom acquis-a o internom tržišt gasa i električne energije i o prekograničnoj razmjeni po pitanju električne
energije. Sektor uglja također mora proći reformu, uz
pravljenje i provođenje pratećih planova kao i rješavanje
regulatornih pitanja. Sektor gasa mora ubrzati reformu
komunalnih usluga i uspostavljenih operatora sistema
prijenosa distribucije, kao i razviti interno tržište gasa.
BiH je u samoj početnoj fazi kada je riječ o zadovoljavanju standarda EU. Razlozi za ovo su nedostatak saradnje i
koordinacije između dva entiteta, što usporava progres
u smislu zadovoljavanja standarda kako u EU, tako i ECTa. Ovakva situacija opstruira stvaranje i funkcioniranje
tržišta održive energije i sigurnog snabdijevanja energijom.
Izvori:
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju; Koordinacija izrade
sektorske razvojne strategije i strategije razvoja-Energetski
sektor BiH, MVTEOBiH; westernbalkans.info-Istraživanje iz
oblasti energije BiH; Vlada FBiH; CPE-Izvještaj o politikama
energetskog sektora u BiH, septembar 2010.g.; Energija 21.
vijeka-preduslov industrijskog, ekonomskog i društvenog
razvoja (međunarodni poslovni forum perspektive, MVTEOBIH)
EU smanjila emisiju gasova s efektom staklene bašte BRISEL,10 oktobar 2011.
Svih 27 članica Evropske unije (EU) smanjilo je za 15,5
posto emisiju gasovoda sa efektom staklene bašte od
1990. do 2010, objavila je Evropska komisija (EK). "Ekonomija regiona je u tom periodu porasla za 41 procenat",
istaknuto je u saopćenju EK, prenijela je ruska agencija
RIA Novosti. Emisija gasova je opadala šest godina zaredom do 2009. zaključno, ali je prošle godine došlo do porasta od 2,3 procenta. EK realizuje program na smanjenju
atmosfernog zagađenja, uz mnogobrojne nove propise,
ali za sada se ne uklapa u zacrtane ciljeve. Program,
usvojen 2009. predviđa smanjenje emisije gasova sa
8
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
efektom staklene
bašte u zemaljamačlanicama EU za
20 % tokom 30 godina, od 1990. do
2020.
Posljednja istraživanja pokazuju da će EU u tom periodu
uspjeti da smanji emisiju za samo 15,3 procenta. Zbog
toga EK ističe da su neophodne dodatne mere za stimulisanje smanjenja atmosferskih zagađenja.
Energetika
Poruka učesnicima IV sastanka Pododbora za energetiku
Sarajevo, 15.11.2011.
Komesar za energetiku Günther
Oettinger uputio je sljedeću poruku učesnicima četvrtog sastanka
Pododbora za energetiku Evropske
unije i Bosne i Hercegovine, koji se
održavao u Sarajevu.
“Ekselencije, dame i gospodo! Izuzetno
mi je zadovoljstvo što danas mogu da
se obratim učesnicima godišnjeg sastanka Pododbora za energetiku Bosne
i Hercegovine i EU. Energetika je jedno
od pitanja koje se nalazi na vrhu liste
pitanja EU. Bez energetske bezbjednosti, nema ni državne bezbjednosti.
Bez održive energetike, ne možemo
imati energetsku bezbjednost. Ovo
ne važi samo za EU. Ovo važi sa sve
zemlje svijeta. Energetska bezbjednost
više nije samo pitanje sigurnog snabdijevanja. Snabdijevanje sad isto tako
mora biti održivo, dostupno, čisto i sigurno.
“Održiva energetika, sigurno energetsko snabdijevanje i konkurentna tržišta
predstavljaju suštinske ciljeve evropske energetske politike. Unutrašnje energetsko tržište EU postaje sve važniji
i nezamjenjiv instrument ekonomskog rasta koji garantuje konkurentnost, bolju uslugu i veću bezbjednost
isporuke. U potpunosti funkcionalno
unutrašnje energetsko tržište garantuje slobodan protok električne energije i gasa preko granica. Usklađuju
se pravila tržišta i funkcionisanja
mreže 27 zemalja članica. Energetsko
tržište Evropske unije je otvoreno za
konkurentnost, a kupci iz reda industrijskih potrošača, kao i iz reda
domaćinstava mogu da biraju operatere za snabdijevanje električnom
energijom i gasom.
“Kako bi bio omogućen slobodan protok gasa i električne energije, kvalitetna
prenosna mreža, mađusobno povezana sa drugim zemljama, od suštinske
je važnosti za garantovanje bezbjednog snabdijevanja energijom. Možda
ste čuli za najnoviji prijedlog Komisije
vezano za novi program “Povežimo
Evropu”. Energetika je ključna komponenta ovog novog programa. 2009.
godine, u sred zime, Bosna i Hercegovina je direktno iskusila posljedice potpune blokade isporuke gasa. Efekat
rusko-ukrajinskog spora o gasu bio je
tako jak za vašu zemlju zato što gasovodna mreža nije dovoljno povezana
Günther Oettinger
sa vašim susjednim zemljama. Ali nije
samo to u pitanju. Osnovna pravna
regulativa o gasu ne postoji.
“Takva energetska blokada sa svim
svojim negativnim posljedicama za
građane i privredu je još žalosnija s
obzirom da Bosna i Hercegovina, kao
dio regionalnog energetskog tržišta,
posjeduje bitan neiskorišten potencijal za proizvodnju energije.
“Činjenica da vaša zemlja ne učestvuje
na odgovarajući način u regionalnom
energetskom tržištu jugoistočne Evrope onemogućava da vaša preduzeća
i potrošači koriste prednosti članstva
Bosne i Hercegovine u Energetskoj zajednici. Apelujem na političke učesnike
da u potpunosti iskoriste mogućnosti
koje pruža Energetska zajednica i
njena politička i stručna podrška,
između ostalog za reformski proces
koji ste započeli 2008. godine potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju sa EU.
“Pozivam Bosnu i Hercegovinu da
ovom reformskom procesu da novi
zamah, konkretno daljnjim otvaranjem energetskog tržišta. Pozdravljam prve korake koje ste preduzeli
omogućavajući pravo kupcima koji
nisu iz reda domaćinstava da biraju
svog distributera električne energije.
Sad je vrijeme da se uradi još više kako
biste postigli cilj potpunog otvaranja
tržišta do 2015. godine, kao što je nedavno dogovoreno na Savjetu ministara Energetske zajednice u Moldaviji.
“Dozvolite da kažem da imate sve
razloge da to uradite: Bosna i Hercegovina raspolaže velikim resursima
obnovljive energije. 2010. godine su
skoro polovinu vaše električne energije proizvodile hidrocentrale. Zaista
su veoma značajni potencijali za dalji
razvoj obnovljive energije, u elektroenergetskom, u sektoru toplotne energije i hlađenja, te sektoru transporta.
Bosna i Hercegovina je smještena u
središtu zapadnobalkanskog regiona i
mogla bi, uz odgovarajuću energetsku
politiku, imati stratešku ulogu u proizvodnji energije, njenom prenosu i distribuciji, u regionu ali i šire.
Bosna i Hercegovina je jedini značajan
neto izvoznik električne energije u
regionu. Vaša zemlja bi mogla ostvarivati veću dobit zahvaljujući svojoj
jedinstvenoj situaciji uz bolju koordinaciju ukupne energetske politike
koja ima za cilj maksimiranje vašeg
značajnog potencijala i privlačenja investitora iz privatnog sektora.
„To podrazumijeva da je Bosni i Hercegovini potrebna energetska strategija
na nivou cijele zemlje. Ova strategija
bi omogućila bolje domaće i regionalno planiranje i dugoročni razvoj
energetske politike. Strateški koncept
politike koji su izradila dva entiteta
ne ograničavaju uspostavljanje jedne
zajedničke energetske politike za
cijelu zemlju. Jedini uslov je efektivna
i efikasna koordinacija između dva
entiteta zajedno sa državnim nivoom
kako bi se izbjeglo preklapanje i nedosljedno planiranje.
“Poštovane dame i gospodo, ubjedljiva dugoročna energetska strategija
će investitorima dati pozitivan signal
da je vaša energetska politika kredibilna i pouzdana. Buduća efektivna
integracija Bosne i Hercegovine u regionalno energetsko tržište će vam
omogućiti prodaju električne energije
mnogo dalje od sadašnjih granica. To
je već svakodnevna praksa u Evropskoj
uniji.
“Dozvolite da u ovom kontekstu naglasim da je pravilno funkcionisanje
preduzeća za elektroenergetski prenos u Bosni i Hercegovini od ključne
važnosti da bi vaše elektroenergetske
mreže bile međusobno povezane sa
mrežama drugih zemalja.
“Dame i gospodo, unutrašnje energetsko tržište je prijeko potreban element unutrašnjeg tržišta EU. Da nije
tako, mi ne bismo bili konkurentni u
svjetskoj ekonomiji. Bosna i Hercegovina se priprema da se za nekoliko godina pridruži EU. Siguran sam da ćete
biti u mogućnosti da iskoristite prednosti ovog zajedničkog tržišta, ako
ništa u interesu građana vaše zemlje.
Hvala vam mnogo za pažnju. Želim
vam svima konstruktivan sastanak u
Sarajevu.” Izvor: ceppei
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
9
Energetika
Energetska mapa puta za 2050. godinu:
siguran, konkurentan i nisko-karbonski
energetski sektor je moguć
Evropska komisija
Da bi se postigao cilj smanjenja
emisija za više od 80% do 2050. godine, evropska proizvodnja energije će morati biti gotovo potpuno
dekarbonizirana. Kako to postići
ne remeteći isporuke energije i
konkurentnost pitanje je na koje odgovor daje Energetska mapa puta za
2050. godinu koju je predstavila Evropska komisija.
Na osnovu analize niza scenarija,
dokument opisuje posljedice beskarbonskog energetskog sistema i
potrebni okvir politike. To bi trebalo
omogućiti zemljama članicama da
izvrše zahtijevane energetske izbore
i stvore stabilnu poslovnu klimu za
privatne investicije, posebno do
2030. godine. Komesar za energiju, Günther Oettinger je izjavio:
"Samo će novi energetski model
u konačnici učiniti naš sistem sigurnim, konkurentnim i održivim.
Sada imamo evropski okvir za neophodne mjere politike koje se trebaju poduzeti kako bi se osigurale
prave investicije."
Analiza je zasnovana na ilustrativnim
scenarijima, stvorenim kombinovanjem na različite načine četiri glavna
pravca dekarbonizacije (energetska
efikasnost, obnovljivi energetski izvori, nuklearna energija i skupljanje i
skladištenje karbona - CCS). Nijedan
se vjerovatno neće ostvariti, ali svi
scenariji jasno pokazuju set opcija
"bez kajanja“ za naredne godine.
Energetska mapa puta za 2050. godinu identifikuje brojne elemente
koji imaju pozitivne utjecaje u svim
okolnostima, te tako definiraju neke
ključne ishode, kao što su:
• Dekarbonizacija energetskog
sistema je tehnički i ekonomski
izvodljiva. Svi scenariji dekarbonizacije omogućavaju ostvarenje
cilja smanjenja emisija i u konačnici
mogu biti jeftiniji od trenutnih politika.
10
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
• Energetska efikasnost i obnovljiva energija su presudni. Bez obzira
na određeni energetski miks koji je
odabran, za ispunjenje CO2 ciljeva
u 2050. godini neophodna je veća
energetska efikasnost i važan rastući
udio obnovljive energije. Scenariji
takođe pokazuju da će električna energija igrati veću ulogu nego sada.
Gas, nafta, ugalj i nuklearna energija
su takođe uključeni u sve scenarije u
različitim omjerima, omogućavajući
zemljama članicama da održe
fleksibilne opcije u svom energetskom miksu pod uslovom da dobro
povezano unutrašnje tržište bude
brzo realizirano.
• Potrebna je ekonomija razmjera.
Evropski pristup će rezultirati nižim
troškovima i sigurnom isporukom
u poređenju sa nacionalnim paralelnim programima. To uključuje
zajedničko energetsko tržište koje
bi trebalo biti dovršeno do 2014. godine.
• Rane investicije koštaju manje.
Odluke o investicijama za neophodnu infrastrukturu sve do 2030.
godine moraju se donijeti sada, jer
se infrastruktura izgrađena prije
30-40 godina treba zamijeniti. Ako
se djeluje odmah, mogu se izbjeći
skuplje promjene za dvadeset godina. Energetska evolucija Evropske
unije svakako zahtijeva modernizaciju i mnogo fleksibilniju infrastrukturu kao što su prekogranične
interkonekcije, "inteligentne" elektroenergetske mreže i moderne nisko-karbonske tehnologije za proizvodnju, prenošenje i skladištenje
energije.
Pozadina
• Obuzdati rast cijena. Danas
uložene investicije će utrti put
najboljim cijenama u budućnosti.
Cijene električne energije će sigurno
narasti do 2030. godine, ali nakon
toga mogu padati zahvaljujući nižim
troškovima isporuke, politikama
štednje i poboljšanim tehnologijama. Nad troškovima će prevagnuti
visok nivo održivih investicija dovedenih u evropsku ekonomiju, s njima povezana lokalna radna mjesta,
te smanjena ovisnost o uvozu. Svi
scenariji dolaze do dekarbonizacije
bez većih razlika u pogledu ukupnih
troškova ili implikacija sigurnosti
isporuke.
Evropska komisija je u martu 2011.
objavila ukupnu mapu puta dekarbonizacije koja pokriva cijelu ekonomiju. Analizirani su svi sektori
– proizvodnja energije, transport,
domaćinstva, industrija i poljoprivreda. Komisija je takođe pripremala
sektorske mape puta, među kojima
je Energetska mapa puta za 2050.
godinu posljednja, fokusirane na
cijeli energetski sektor.
Cilj mape puta je da se postignu ciljevi
snižavanja nivoa karbona za 2050.
godinu, istovremeno poboljšavajući
evropsku konkurentnost i sigurnost
isporuke. Zemlje članice već planiraju nacionalne energetske politike za
budućnost, ali je neophodno ujediniti snage u koordiniranju njihovih napora unutar šireg okvira. Mapu puta
će pratiti daljnje inicijative politike o
specifičnim područjima energetske
politike u narednim godinama,
počev od prijedloga o unutrašnjem
tržištu, obnovljivoj energiji i nuklearnoj bezbjednosti naredne godine.
Dodatne informacije
The Energy Roadmap 2050
http://ec.europa.eu/energy/energy2020/roadmap/index_en.htm
Energetika
Evropska komisija je odlučila da uključi sekretarijat Energetske zajednice (EZ)
za člana koordinacione grupe za gas...
BEČ – Evropska komisija je odlučila
da uključi sekretarijat Energetske
zajednice (EZ) za člana koordinacione grupe za gas, što će, osim zemljama EU, omogućiti i članicama EZ
(Albanija, BiH, Crna Gora, Hrvatska,
Makedonija, Moldavija, Srbija, Ukrajina i UNMIK) lakšu koordinaciju u
vanrednim situacijama vezanim za
snabdijevanje prirodnim gasom. Iz
Sekretarijata je saopšteno da odluka
podvlači značaj zajedničkog evropskog (EU-27 i EZ) pristupa pitanju
sigurnosti snabdijevanja prirodnim
gasom. Koordinaciona grupa za gas,
kao savjetodavno tijelo EK, ima osnovnu ulogu da omogući usaglašenu
akciju radi obezbjeđivanja snabdijevanja gasom zemljama članicama
i vanrednim situacijama na prostoru
EU i (sada) jugoistočne Evrope. Sekretarijat EZ, sa sjedištem u Beču, je
najavio da će slati najmanje dva puta
godišnje upitnike svojim članicama
vezane za njihovu sposobnost da
se suoče s eventualnim prekidima
u snabdijevanju prirodnim gasom.
Sekretarijat će provjeravati i mjere
koje su zemlje članice EZ pripremile
za vanredne situacije za razne grupe
potrošača ovog energenta, dodaje
se u saopštenju. www.energy-community.org
Zajedničko energetsko tržište u EU do
2014. neizvjesno
Energetska zajednica usvojila „Treći
paket“ EU pravila za tržišta struje i gasa
Evropski povjerenik za energetiku Günther Oettinger izrazio je sumnju da će Evropska unija ostvariti svoj cilj da
do 2014. uspostavi jedinstveno evropsko tržište gasa i
struje. "Sumnjam da je taj cilj ostvariv do tog roka", rekao
je Oettinger na konferenciji u Bruxellesu.
KIŠINJEV, 6.10.2011. – Savjet ministara Energetske zajednice (EZ) jugoistočne Evrope usvojio je na sastanku
u Kišinjevu (Moldavija), 6. oktobra, pravila Evropske
unije o unutrašnjem tržištu električne energije i prirodnog gasa, poznat kao „Treći paket“.
Ugovorne strane sada imaju zakonsku obavezu da
implementiraju ova pravila najkasnije do januara 2015.
„EZ je referenca za regionalnu suradnju u oblasti energetike. Usvajanje trećeg paketa obilježava značajan
korak naprijed u EZ i pokazuje da su ugovorne strane
spremne da prevaziđu postojeće prepreke i da napreduju zajedno sa svojim partnerima iz Evropske unije
prema Panevropskom energetskom tržištu“, izjavio je
Ginter Etinger, evropski komesar za energetiku.
Odluka Ministarskog savjeta uključuje precizne rokove
za sprovođenje određenih odredbi, kao što su pravila
o razdvajanju, ili o certifikaciji operatera prijenosnog
sistema iz trećih zemalja, i razjašnjava uloge institucija
EZ u praktičnoj primjeni usvojenih pravila. Ministarski
savjet je, štaviše naglasio potrebu da se bez odlaganja
počne usklađivanje mrežnih pravila u regionu s onima
u EU.
Na sastanku u Kišinjevu je, po prvi put, Ministarski savjet EZ raspravljao po konceptu razvoja regionalne energetske strategije. Cilj je da se definišu regionalni okviri
na osnovu kojih bi se mogle dalje razvijati i usklađivati
nacionalne strategije. Najzad, Ministarski savjet je odobrio plan implementacije razvoja gasne infrastrukture
u EZ, na osnovu koncepta „gasnog prstena“, koji treba
da poveže tržišta i doprinose sigurnosti snabdijevanja
u regionu.
Sporazum o Energetskoj zajednici je stupio na snagu u
julu 2006. EU je u julu 2009. usvojila treći zakonodavni
paket za interno EU tržište prirodnog gasa i električne
energije. Članice Energetske zajednice su Albanija, BiH,
Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Srbija,
Ukrajina i UNMIK. U Kišinjevu je za posmatrača u EZ
primljena i Jermenija.
Evropski propisi o liberalizaciji energetskih tržišta dogovoreni su 2009. u cilju povećanja konkurentnosti i
sniženja cijena za potrošače putem otvaranja mreža za
distribuciju plina i struje novim operaterima. Evropska
komisija je pokrenula kazneni postupak protiv 18 država
članica koje do 3. ožujka nisu prenijele te propise u nacionalno zakonodavstvo. Među njima su Velika Britanija,
Francuska i Španjolska.
Drugi visoki evropski dužnosnik rekao je da propise o
liberalizaciji tržišta moraju pratiti ulaganja u nove kapacitete za distribuciju energije kako bi se postiglo pravo
unutarnje tržište. "Propisi i razvoj infrastrukture moraju
ići ruku po ruku", rekao je Philip Lowe, glavni ravnatelj
Opće uprave EK za energetiku. "Fizička interkonekcija
mora podržati propise koje želite provesti."
Evropska komisija predložit će uskoro nove propise za
poboljšanje planiranja i financiranja energetske infrastrukture, procijenivši da je u idućem desetljeću u to
potrebno uložiti gotovo bilijun eura.
Jedan od prioriteta prijedloga bit će povezivanje gasnih
i električnih mreža 27 država članica kako nijednoj ne
bi manjkalo energije. To se dogodilo nekoliko zemalja
kada je u siječnju 2009. prekinut uvoz ruskog gasa preko
Ukrajine. "Sretni smo što smo došli do zaključka da bi,
zahvaljujući već provedenim propisima, samo jedna
zemlja mogla biti znatno pogođena poremećajima u opskrbi", rekao je Lowe, ne imenujući tu zemlju, no poznato
je da o ruskom gasu u EU najviše ovisi Bugarska. Hina,
5.10.2011
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
11
Energetika
Osam članica EU kasni u
liberalizaciji tržišta struje i gasa
Evropska komisija upozorila je osam članica EU da imaju
rok od dva mjeseca da otvore za konkurenciju svoje mreže
za transport gasa i električne energije ili će ona pokrenuti
proceduru protiv njih pred Evropskim sudom pravde.
Osam članica EU trebaju u roku od
dva mjeseca da usklade svoje zakone sa novim evropskim propisima
u oblasti energetike koji predviđaju
liberalizaciju tržišta, ali i razdvajanje
djelatnosti proizvodnje i transporta
energenata.
Novi propisi su dio napora za uspostavljanje jedinstvenog energetskog tržišta u EU koje bi, pošto
bude konačno formirano u 2014. godini , trebalo da podstakne i privredni rast Unije.
Komisija je navela da analizira mjere
koje su preduzele članice koje su
samo djelimično prenijele direktive,
kao i da će u narednim mjesecima
odlučiti o odgovarajućim koracima.
Evropska komisija je preduzela korake protiv monopola u sektoru gasa
i električne energije u septembru
2011, kada je otvorila proceduru
protiv 18 članica, uključujući Francusku, Veliku Britaniju i Španiju, koje
su ključne zemlje na evropskom energetskom tržištu.
"Ovih osam zemalja - Španija, Holandija, Luksemburg, Bugarska, Rumunija, Slovačka, Kipar i Estonija - nisu
apsolutno ništa učinile da bi se
uskladile (sa propisima EU)", rekla
je portparol evropskog komesara
za energetiku Marlen Holcner (Marlene Holzner) i naglasila da te zemlje nisu čak ni pokušale da to učine.
Članice EU su imale rok do 3. marta
2011. da svoje zakone usklade sa evropskim propisima prema kojima se
energetska tržišta moraju otvoriti za
konkurenciju kako bi se potrošačima
omogućilo da biraju preduzeća koja
će ih snabdijevati gasom ili strujom.
Cilj je i da se kompanijama u tom
sektoru omoguće jednaki uslovi na
tržištu.
Sve članice su imale rok da početkom
marta prošle godine usklade zakone
sa direktivama o električnoj energiji
i gasu iz trećeg energetskog paketa
koji, također, predviđa razdvajanje
proizvodnje, s jedne strane, i transporta energenata s druge strane. To
razdvajanje djelatnosti treba da stupi na snagu 2012.
U saopštenju Evropske komisije
se navodi da Španija, Holandija,
Luksemburg, Bugarska, Rumunija,
Slovačka i Kipar nisu obavjestile da
su uskladile zakone sa direktivama
o gasu i električnoj energiji, a da Estonija to nije učinila u vezi sa Direktivom o gasu. Komisija je 27. februara uputila pismo članicama i dala im
rok od dva mjeseca da usklade svoje
zakone kako se ne bi pokrenula procedura protiv njih pred Evropskim
sudom pravde.
U saopštenju Evropske komisije
navodi se da treći energetski paket
sadrži ključne odredbe za pravilno
funkcionisanje energetskih tržišta,
uključujući nove propise o razdvajanju mreža, propise o većoj nezavisnosti i nadležnosti nacionalnih regulatornih tijela i boljem funkcionisanju
snabdjevanja krajnjih korisnika.
12
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
U februaru 2011. šefovi vlada ili
država EU saglasili su se da je do
2014. potrebno dovršiti stvaranje
jedinstvenog energetskog tržišta.
Da bi se to postiglo potrebno je da
članice u potpunosti prenesu zakone EU o jedinstvenom tržišta gasa
i električnoj energije u nacionalne
zakone.
Proces otvaranja energetskog tržišta
u EU za konkurenciju počeo je pre 10
godina, čime su građanima i privredi
omogućeni veći izbor, niže cjene,
bolja usluga i veća sigurnost u snabdjevanju. Od jula 2004. godine mala
preduzeća u svim članicama mogu
da promjene snabdjevača gasom i
strujom, a od jula 2007. svi potrošači
imaju tu mogućnost.
U članicama su formirana nezavisna
nacionalna regulatorna tijela koja
prate poslovanje i snabdjevanje
u energetskom sektoru. Evropska
komisija pomoću njihovih godišnjih
izvještaja prati prilike na tržištu i otkriva prepreke i nedostatke.
Pozadina
Evropska komisija je u septembru
2007. iznijela prijedloge o daljem
otvaranju tržišta gasa i električne
energije. U julu 2009. Evropski parlament i Savjet EU usvojili su treći
paket propisa za jedinstveno tržišta
gasa i struje u EU. Taj set propisa je
stupio na snagu 3. septembra 2009.
godine, a članice EU su imale rok od
18 mjeseci da prenesu direktive u nacionalne zakone, kao i još tri propisa
- o uslovima pristupa transportnim
mrežama prirodnog gasa, uslovima
pristupa mreži za prekograničnu
razmjenu struje i o formiranju Agencije za saradnju energetskih regulatornih tijela.
Stvaranje jedinstvenog energetskog tržišta, čije je uspostavljanje
predviđeno za 2014, trebalo bi da
poveća rast EU za 0,6% do 0,8% bruto
domaćeg proizvoda do 2020, ali još
mnogo toga ostaje da se uradi, rekla
je protparola evropskog komesara
za energetiku.
Izvor: Euractiv.rs i AFP, 28.2.2012.
Energetika
Novi plan za energetsku učinkovitost
Ušteda energije je jedan od najjeftinijih načina za poboljšanje sigurnosti opskrbe energijom, kao i smanjenje emisije stakleničkih plinova i
ostalih zagađivača. To je razlog zašto
je 2007.godine EU postavila cilj za
uštedu od 20% u potrošnji energije
do 2020. godine.
20% cilj se odnosi na uštedu od 368
miliona tona naftnog ekvivalenta
(Mtne) do 2020.godine u odnosu na
projecirane potrošnje u toj godini od
1842 Mtne. Ovo treba postići EU kao
cjelina.
Prema
najnovijim projekcijama
Komisije, koje uzimaju u obzir mjere
koje su provođene na nacionalnoj
i europskoj razini do kraja decembra 2009.godine, očekuje se da
potrošnja u 2020. bude 1678 Mtne,
što je ekvivalent uštedi od samo 9%
u odnosu na prethodnu projekciju .
To je ilustrirano na slici 1.
● Sektor izgradnje (stambene i
poslovne zgrade): još uvijek postoji
niska svijest o prednostima, slaba
mobilizacija raspoloživih sredstava
za pokrivanje početnih troškova, i
nedostatak ptrebnih vještina radne
snage.
● Industrija: značajna poboljšanja
su postignuta, ali energija nije glavna
briga u mnogim proizvodnim procesima, zbog niske svijesti (posebno
za mala i srednja poduzeća) i niske
dostupnost sredstava za pokrivanje
početnih troškova.
Trenutne procjene pokazuju da su
sektori koji zaslužuju najviše pažnje
stambeni, transportni i tercijarni.
Glavna poboljšanja također su
potrebna u transformaciji energetskog sektora, ako se želi postići ukupni
20% cilj.
Zašto postoji potreba za plan energetske učinkovitosti? Šta je sa zakonskim prijedlozima?
Slika 1: Projekcije korištenja primarne energije za EU do 2020 .
Izvor: Opća uprava za energiju
Zašto je tako malo napretka?
Brojni tržišni i regulatorni propusti
su odgovorni za to:
● Upravljanje: značaj energetske
učinkovitosti je povećan u posljednjih nekoliko godina, ali još uvijek
nije dovoljno visoko na dnevnom
redu u politici, miks politika je često
nedovoljan ili previše tiho sročen za
rješavanje svih izazova, te u mnogim
slučajevima postoji loša koordinacija
politika.
Komunikacija je strateški dokument
koji određuje ideje za obvezujuće
mjere za štednju energije. U nekoliko
mjeseci uslijedit će zakonski prijedlozi s vrlo konkretnim obvezujućim
mjerama. Što se tiče nacionalnih
ciljeva učinkovitosti energije, Evropska komisija prvo će pratiti provedbu nacionalnih ciljeva energetske
učinkovitosti postavljenih u kontekstu Evrope 2020 i provjeriti u 2013.
godini da li će se ispuniti 20% evropski cilj. Ako pregled u 2013. godini
pokaže da ukupni cilj EU vjerojatno
neće biti postignut, Komisija će u
drugoj fazi razmotriti predlaganje
pravno obvezujućih nacionalnih
ciljeva za 2020.
Šta je predloženo u novom planu
energetske učinkovitosti?
Plan se usredotočuje na instrumente
kako bi se aktivirao proces obnove
u javnim i privatnim zgradama ,
u svrhu poboljšanja energetske
učinkovitosti kućanskih aparata koji
se koriste u njima, i na poticanje energetske učinkovitosti u kućanstvima i
industriji.
Za javni sektor, Evropska komisija
predlaže sljedeće obvezujuće mjere:
● Od tijela javne vlasti treba zahtijevati da se obnovi najmanje 3% od
njihovih zgrada (po površini) svake
godine. To je otprilike dvostruko
od stvarne stope obnove. Kada javna tijela iznajmljuju ili kupuju
postojeće zgrade, trebaju uvijek biti
u najboljim raspoloživim klasama
energetske učinkovitosti.
● Visoki standardi energetske
učinkovitosti sistemski bi trebali biti
primijenjen kada tijela javne vlasti
kupuju robe (npr. uredske uređaje),
usluge (npr. energiju) i radove (npr.
preuređenje zgrade). Zbog velike
količine javne potrošnje (17% BDPa ili oko € 2.000 milijardi ,a javne
zgrade su oko 12% od EU izgrađenog
prostora), to bi moglo poslužiti kao
snažan upravljački program za veći
tržišni unos energetske učinkovitosti
i razvoj potrebnih vještina i znanja.
Za privatni sektor građevinarstva , Europska komisija predlaže:
● Države članice su pozvane uvesti
mjere - u skladu s nacionalnim imovinskim zakonima - za rješavanje
problema podijeljenih poticaja. To
znači da su troškovi obnove podijeljeni između stanara i stanodavca u slučaju iznajmljivanja zgrada
i stanova.
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
13
Energetika
Za energetske firme predlaže se:
Energetske firme moraju omogućiti
svojim kupcima da smanje svoju potrošnju energije. To može
poprimiti različite oblike. U Velikoj
Britaniji na primjer, veliki dobavljači
električne energije i gasa su obavezni po zakonu da smanje potrošnju
energije za svoje kupce po unaprijed
definiranoj razini. Energetske firme
plaćaju za nove instalacije u privatnim kućama za smanjenje potrošnje
energije. Oni pokriju svoje troškove
preko cijena energije. Drugi model
je zatražiti od firmi za energetske
usluge da učine potrebne investicije.
Za industriju se predlaže:
● Velike firme moraju učiniti redovne
i nezavisne energetske preglede
. Oni ih moraju organizirati sami.
Države članice se potiču da razviju
poticaje za firme koje uvode sistem
upravljanja energijom kao sistemski
okvir za racionalno korištenje energije.
● Razmjena najboljih praksi za energetsku učinkovitost i projekti
usmjerene na jačanje kapaciteta za
upravljanje energijom predloženi su
za mikro i male firme.
Kakav je uticaj na potrošače plana
energetske efikasnosti?
Kombinirani učinci pune provedbe
postojećih i novih mjera imaju potencijal za generiranje finansijske
Slika 2 - Finalni potencijal uštede energije u EU 27 u 2020.
(kao postotak projekcija u 2007.)
uštede do € 1000 po kućanstvu
godišnje; poboljšanje evropske industrijske konkurentnosti, stvaranje
do 2 miliona radnih mjesta.
Kroz plan energetske učinkovitosti,
Komisija ima za cilj:
● Angažiranje s industrijom i
udruženjima potrošača stvaraju
prave uslove za bolju informiranost,
računi moraju biti jasni i poslani redovno klijentima odražavajući stvarne troškove.
● Postavljanje pristupa pametnih
mreža i pametnog mjerenja detaljnije u narednih mjeseci. To će pomoći
potrošačima da detaljnije saznaju
gdje su konzumirali i koliko energije.
Biće moguće razložiti informaciju sve
do posebne sobe ili čak i određenog
uređaje.
Koja je razlika između "energetske
učinkovitosti" i "uštede energije"?
Dok se dva pojma često koriste
naizmjenično, tehnički, "energetska
učinkovitost " znači manje korištenje
energetskih inputa održavajući
odgovarajuće razine ekonomske
aktivnosti ili usluga; " ušteda energije" je širi pojam koji uključuje i
smanjenje potrošnje kroz promjene
ponašanja ili smanjenje ekonomske aktivnost. Primjeri uštede energije bez poboljšanja učinkovitosti
su manje grijanje soba zimi, manje
korištenje automobila ili korištenje
postavke za uštedu energije na
kompjuteru.
Izvor: Centar za podršku i promociju
evropskih integracija
Source: Odyssee indicators, Build-up
14
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
Vijesti iz svijeta
Velika gasovodna utrka
Nekoliko gasovodnih projekta natječu se jedan s drugim
kako bi oživili južni gasni koridor - neodređen plan za opskrbu Europe plinom iz Kaspijskog mora i Bliskog istoka.
"Južni gasni koridor " je viđen kao dio 'novog puta svile
"za prometne i energetske veze između Europe i kaspijske regije. Europski političari su imenovali projekt, dok
energetske firme i vlade pokušavaju udahnuti život u
njega gurajući konkretne projekte.
Najpoznatiji projekt gasovoda u južnom gasnom koridoru je Nabucco. No, drugi manje projekti, kao što
su gasovod Trans-Adriatic (TAP), Interkonektor TurskaGrčka-Italija (ITGI) ili Interkonektor Azerbejdžan-GruzijaRumunija (AGRI) imaju potencijal da budu važan element južnog gasnog koridora, pa čak i da dovedu u
pitanje budućnost Nabucca.
Međutim, neke vlade, a posebno Rusija, guraju svoje
projekte bez obzira na njihove cijene i učinkovitosti.
Doista, neki od projekata gasovoda mogu se promatrati
kao više 'politički', dok drugi, čini se, izgledaju da imaju
više poslovnog smisla.
Politike su važan faktor pri razmatranju ruta za različite
projekte. AGRI, na primjer, bi prevozio ukapljeni gas
brodovima preko Crnog mora, zaobilazeći i Tursku i Ukrajinu. Ruski Južni tok također će zaobići Ukrajinu, preko
velikog off-shore dijela kojim se izbjegavaju ukrajinske
teritorijalne vode. Nabucco, sa svoje strane, vrlo je ovisan
o svom tranzit aranžmanu s Turskom, jer se oko pola od
planiranog gasovoda proteže diljem te zemlje.
Južni tok, planirani gasovod za dovođenje ruskog plina
u Evropu, ima veći kapacitet nego Nabucco, slične ciljne
datume za završetak i u velikoj mjeri će doprijeti do istih
srednjoevropskih klijenata. U teoriji, Južni tok mogao bi
nositi gas iz Kavkaza, jer ruski državni energetski monopolist Gazprom nudi konkurentne cijene za zemlje koje
proizvode gas poput Azerbejdžana ili Turkmenistana.
Politika također igra ulogu u činjenici da su neki projekti poput Nabucca priznat kao 'od evropskog interesa".
Međutim, ostali projekti koji ne uživaju isti status, kao
i Južni tok, dobili su potporu od nekih zemalja članica
EU: Bugarske, Rumunije, Mađarske i Grčke. Ako se oba
pokrenu, nejasno je koja će biti pozicija tih zemalja i EU.
Svi gasovodni projekti, uključujući i Nabucco i Južni tok,
inkorporiraju dijelove postojećeg cjevovoda. Kada se svi
projekti stave na istu kartu, jasna preklapanja između
nekoliko različitih projekata - koji koriste iste postojeće
sekcije – postaju vidljiva. Ono što postaje očito također
jeste to da su mnoge od planiranih novih sekcija vrlo
slične od jednog projekta do drugog.
Uz Južni tok, slabo oglašeni projekt pod imenom Bijeli
tok, ukrajinska inicijativa, također može biti viđen kao
konkurent južnom gasnom koridoru, jer ima za cilj
dovesti plin od Kavkaza preko Gruzije i Ukrajine u Rumuniju uz dalje isporuke Srednjoj Evropi.
Najveći politički faktor, međutim, jeste onaj koji bi u
konačnici osigurao zalihe. Nacrt Europske komisije spominje Azerbejdžan i Turkmenistan, kao i Irak i zemlje
Mašreka. Druge zemlje poput Uzbekistana i Irana bi se
dodale kada to dopuste politički uvjeti.
Za Evropu, izgradnja previše cjevovoda bi imala malo
smisla. Iako bi potencijalno uveli konkurenciju između
različitih dobavljača, visoki troškovi izgradnje također
će vjerojatno napuhati cijene za potrošače. S poslovne
strane, povrat će biti premali da opravda nekoliko projekata, što znači neki će morati biti odbačeni.
Znakovito je, svi EU projekti, trenutno predloženi u okviru južnog koridora, oslanjaju se na gas iz Azerbejdžana,
barem u prvoj fazi. Ali, kako stručnjaci za gas priznaju,
ako se Azerbejdžan odlučili za prodaju svog gasa u Rusiju, cijela filozofija Južnog koridora bi se raspala. Izvor:
Euractiv
Neki, poput ruskog Južnog toka, čak i imaju potencijal
da postanu “ubice” Nabucca, čineći nevažnim ovaj glavni
projekat EU.
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
15
Vijesti iz svijeta
Evropa gubi uticaj nad kaspijskim gasom!
Trka za pristup regionu bogatom rezervama gasa ne odvija se onako kako bi EU željela
Višegodišnje nadmetanje oko gradnje cjevovoda kojima bi se transportovao gas iz Kaspijskog regiona
ka potrošačima u Evropi, ulazi u
završnu fazu. Međutim, ta trka za
pristup regionu bogatom prirodnim
rezervama gasa ne odvija se onako
kako bi Evropska unija željela. Dobijanje kaspijskog gasa je jedan od
prioriteta energetske strategije Evropske unije, kako bi diverzifikovala
uvoz, odnosno smanjila zavisnost od
Rusije, najvećeg snabdjevača starog
kontinenta ovim energentom.
Region Centralne Azije
Pravljenje cjevovoda ka Centralnoj
Aziji može otvoriti “koridor” za uvoz
gasa iz jednog od najbogatijih regiona ovim energentom, gde su veliki proizvođači poput Azerbejdžana
i Turkmenistana. Na ovaj cjevovod
mogao bi da se priključi i gas iz Iraka, a dugoročno i iz Irana. Međutim,
posljednji razvoj događaja pokazuje
da EU – koja je uložila dosta napora
u posljednjoj deceniji u podršci otvaranju tržišta gasa na kaspijskom
tržištu – gubi kontrolu nad njima.
Zbog toga, Evropa može ostati bez
uticaja nad gasovodom kojim bi trebalo da se snabdijevaju potrošači na
starom kontinentu. Sigurnost njenog snabdijevanja će umesto toga zavisiti od kompanija koje prodaju gas.
Na takav zaključak navodi nekoliko
trendova.
Najprije, opada važnost gasovoda
Nabucco, koji je dugo smatran prioritetnim projektom Evropske unije.
Evropska komisija je uložila dosta
napora u njegovu promociju. Prvobitno je predviđeno da bude dug
skoro 4 hiljade kilometara, protežući
se od istočne granice Turske sa Gruzijom i Irakom, preko Bugarske i Rumunije ka Austriji.
Procijenjeno je da bi njegova gradnja koštala 8 milijardi eura, mada ima
procjena da bi na kraju „ceh“ dostigao 12 pa čak i 15 milijardi, a kapacitet iznosio 31 milijardu kubnih
metara gasa – otprilike dva puta više
16
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
nego konkurentski
gasovodi. Evropska
komisija je podržala
Nabucco
upravo
zbog
njegove
veličine, što je, na
kraju, postalo njegovo prokletstvo.
Ideja je bila da Nabucco bude najveći
gasovod. Međutim,
izvori gasa u kaspijskom bazenu i
na Bliskom istoku,
namijenjeni izvozu
za Evropu, za sada
su oskudni.
Ogromno gasno polje Shah Deniz u
Azerbejdžanu treba da bude okosnica u snabdijevanju Evrope ovim
energentom iz kaspijskog regiona.
Međutim, Shah Deniz može da
obezbijedi samo 10 milijardi kubnih metara gasa za Evropu, dok ostali potencijalni izvoznici, kao što su
Turkmenistan i Irak, još nisu spremni
da obezbijede bilo kakvu količinu za
stari kontinent.
Zbog manjka gasa, Nabucco konzorcijum, u kome su između ostalog njemački RWE AG i austrijski
OMV AG, predložili su smanjivanje
ovog projekta: prema novoj verziji
gasovod Nabucco bi se završavao u
Bugarskoj i imao samo polovinu kapaciteta u odnosu na prvobitnu zamisao.
Od Grčke preko Albanije do Italije
Onda su azerbejdžanska gasna i
naftna kompanija SOCAR i turski
Botas predložili krajem decembra
sopstvenu verziju cjevovoda kojim
bi se transportovao gas preko Turske. Ovaj projekat je nazvan TANAP
(transanatolski projekt gasovoda).
Ovaj razvoj događaja može biti veliki udarac za Evropsku uniju nakon
višegodišnjeg političkog lobiranja
za gradnju Nabucca, jer to znači da
bi izgubila kontrolu nad uvoznim
rutama. S idejom o gradnji TANAP-a,
kontrola tranzita gasa bi se izmjestila
od evropskih kupaca gasa ka prodavcima izvan članica EU. Gradnjom
TANAP-a, azerbejdžanska i turska
kompanija bi također držale kontrolu nad snabdijevanjem Evropske
unije iz drugih zemalja u regionu,
kao što je Irak.
Treće, British Petroleum (BP), britanski energetski gigant, saopštio je da je
konzorcijum Shah Deniz 2 – u kome
ova kompanija ima ključnu ulogu –
odlučio da uđe u ekskluzivne pregovore o projektu Transantlantik cjevovod (Trans Adriatic Pipeline - TAP)
kojim bi se dopremao gas u Italiju.
Okosnicu TAP-a čine dvije kompanije
van Evropske unije: norveški gigant
Statoil ASA i švicarski ElektrizitätsGesellschaft Laufenburg. Njemački
E.ON AG ima relativno malo učešće
u TAP-u.
Istovremeno, norveški Statoil je jedan od ključnih partnera u Shah
Denizu 2. Ideja je da se kompletiranje projekta TAP nastavi sa konzorcijumom Shah Deniz i italijanskom,
albanskom i grčkom vladom. Za
sada ne postoji međuvladin sporazum o projektu TAP, ali se spominje
u dogovoru između Italije i Albanije
potpisanom 2009. Kritičari smatraju,
također, da je slabost ovog projekta
izostanak italijanskog partnera, zbog
čega će teško dobiti dozvolu vlade u
Rimu da finalna destinacija gasovoda bude u Italiji.
Vijesti iz svijeta
Source: Trans-Adriatic Pipeline
TAP
Trasa TAP-a, dugačka oko 800 kilometara, trebalo bi da krene od Komotinija u Grčkoj, u blizini granice s Turskom,
preko Albanije, do San Foca u Italiji. Ovaj gasovod biće dio Južnog koridora koji je označila EU. S budžetom od
1,5 milijardi eura, TAP se smatra najkraćim i najekonomičnijim gasovodom na ovom koridoru.
Ideja je da se unaprijede postojeća
mreža turskih gasovoda i učini kompatibilnom s projektom TANAP. Projekt TAP treba da profunkcioniše
2017. g. kojim će biti transportovano
godišnje 10 milijardi kubnih metara
kaspijskog gasa, a maksimalni kapacitet bi iznosio 20 milijardi kubnih
metara. To znači da bi izgradnjom
projekta TAP kontrola nad infrastrukturom ostala u rukama prodavaca
gasa izvan Evropske unije.
U slučaju problema da se transportuje gas preko Italije, British Petroleum razmatra i rutu preko centralne
Evrope.
Istovremeno, grčka i italijanska vlada
ostaju privržene projektu ITGI, čija
su okosnica italijanski Edison i DEPA,
koja je pod kontrolom grčke vlade, a
jedan od partnera je i turski Botas. U
igri je i opcija distribucije gasa preko
gasovoda jugoistočne Evrope (South
East Europe Pipeline - SEEP) preko
postojećih regionalnih gasovoda, kojima bi se pridodali novi interkonektori, kao i ruski projekt Južni tok koji
će, kako tvrdi premijer Vladimir Putin, biti građen uprkos nezvaničnim
informacijama da Moskva odustaje
od ovog gasovoda zbog ekonomske
krize i smanjene tražnje za gasom.
Autor Radio Slobodna Evropa | Objavljeno
24.2.2012.
TAP nije odabran za Shah Deniz
Ministar energetike Turske
Taner Yildiz
Turska više ne podržava u potpunosti projekat izgradnje plinovoda
Nabuko, kojim će se transportirati
prirodni plin iz Kaspijskog mora
u Evropu. Umjesto toga, zemlja će se usredotočiti na sopstveni
konkurentni projekat, Trans-anadolijski plinovod (TANAP), najavio
je turski Ministar energetike Taner
Yildiz. Turska će nastaviti biti dijelom konzorcija sastavljenog od šest
zemalja koje podržavaju projekat
Nabucco, međutim, njen prioritet
će biti TANAP, koji se razvija zajedno sa Azerbejdžanom.
Generalni direktor Prekojadranskog
gasovoda (TAP), Kjetil Tungland, izjavio je da je TAP još uvijek u opasnosti
da bude gubitnik u odluci koji gasovod će transportovati gas sa polja
Shah Deniz, uprkos tome što je njegov
rival ITGI ispao iz trke.
podržavati ITGI,
to je u redu,"
rekao je. "Ali što
se tiče gasa sa
polja Shah Deniz, ITGI je sada
nebitan."
"Još uvijek postoji rizik, naravno, da bi
Shah Deniz mogao odabrati SEEP ili
Nabucco," izjavio je generalni direktor,
kako prenosi New Europe. Međutim,
s obzirom da je rivalska trasa ITGI
izbačena iz trke, TAP konzorcij očekuje
punu podršku Grčke i Italije za Prekojadranski gasovod, rekao je.
On je također izjavio da je TAP konzorcijum u "ekskluzivnim pregovorima" sa
Shah Deniz konzorciumom kao jedina
opcija za tranzit gasa duž talijanske
trase. Prošlog mjeseca je predstavnik
Shah Deniz konzorcija pod vodstvom
BP-a izjavio da ITGI više nije mogući
izbor za transport gasa, ukoliko Italija
bude odabrana kao najodrživiji tranzitni pravac za gas.
"Očekujemo punu podršku iz Atene i
Rima jer je dobra stvar u vezi ove odluke ta da su Grčka i Italija odabrane
kao preferirana trasa kada je Shah
Deniz odabrao TAP," izjavio je on za
“New Europe”. Mada je izjavio da
poštuje odluku obiju država kome će
dati podršku, očigledno je da je ITGI
van trke za transport azerbejdžanskog
gasa. "Dakle ako odaberu da nastave
Kjetil Tungland
"Pregovarački tim pod vodstvom
SOCAR-a je donio odluku da pokrene
ekskluzivne pregovore sa TAP-om
o južnoj trasi gasovoda kroz Italiju,"
rekao je predstavnik. http://www.naturalgaseurope.com, 05.3.2012.
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
17
Vijesti iz BiH
BH-Gas i turski BOTAŞ potpisali memorandum o razumijevanju
ANKARA - U Ankari je 24.11.2011. g.
potpisan Memorandum o razumijevanju između uprava turske nacionalne kompanije "Botaş'' Petroleum
Pipeline Corporation i "BH-Gas“ d.o.o.
Sarajevo s ciljem nastavka uspješne
suradnje ovih kompanija, bazirane
na prethodno uspostavljenim poslovnim odnosima, a uz prethodnu
suglasnost Vlada Turske i Federacije
BiH.
Memorandum o razumijevanju
predviđa saradnju dviju kompanija
na: projektima interkonekcije (potpisnice će istraživati na razvoju projekata interkonekcije između nji-
Posjeta predstavnika
Vlade Federacije BiH
BH-Gas-u
Sarajevo, 09.02.2012.
SARAJEVO - Desnica Radivojević,
dopredsjednik Vlade Federacije
BiH, i ministri Enver Bijedić, Damir
Mašić, Vjekoslav Čamber i Ante
Krajna su posjetili kompaniju „BHGas“. Posjeta je realizirana na osnovu zaključka Vlade da se aktivno
uključe sva ministarstva u sagledavanju trenutne situacije u javnim
kompanijama koje su od vitalnog
značaja za organizaciju i normalno
odvijanje društvenog života.
Ministri su upoznati sa režimom i
načinom snabdijevanja gasom svih
potrošača u BiH. Istaknuto je da
su svi potrošači prirodnog gasa u
Bosni i Hercegovini uredno opskrbljenji potrebnim količinama, te da
će takva situacija ostati i u narednom periodu, s obzirom na to da
BH-Gas nema najavu reduciranja
isporuke od prodavca "Gazprom
Export" Rusija. Naprotiv, ispoljeno
je veliko razumijevanje uz isporuku
većih količina gasa u odnosu na
planirane.
Pored ovog, ministri su upoznati o
razvojnim planovima kompanije
BH-Gas.
18
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
hovih gasnih sustava i interkonekcije
njihovih mreža preko trećih zemalja);
projektima transporta (potpisnice
će istraživati mogućnosti za razvoj transportnih projekata u regijiu jugoistočne Europe koji prolaze
kroz Bosnu i Hercegovinu i Tursku);
kupovine gasa (Botaş će pomoći
BH-Gasu u slučaju kupovine gasa
na trećim tržištima na kojima Botaş
ima ili može imati određeno učešće i
utjecaj); tehničke podrške (potpisnice
će dogovoriti programe obuke za njihove uposlenike u svakoj zemlji po
potrebi), kao i razmjeni know-how-a
(potpisnice i partneri će razmjenjivati
neophodne informacije obzirom na
kretanja tržišta, pogotovo u vezi projekata kombinirane gasno-parne kogeneracijske elektrane).
Navedene aktivnosti će biti predmet
posebnih sporazuma, čime će se
BH-Gasu omogućiti prisustvo i aktivno učešće u regionalnim gasnim
koridorima, gdje je pozicija turske
kompanije "Botaş'', kao jednog od
lidera regije, od presudnog značaja,
priopćeno je iz BH-Gasa. Izvor: BH-Gas
Potpisan ugovor o izgradnji gasovoda
Zenica - Travnik
SARAJEVO - BH-Gas d.o.o. Sarajevo i konzorcij Monter-Strojarske montaže d.d. Zagreb - GP
"Put" Sarajevo su 23. januara
2012. godine u glavnom gradu
Bosne i Hercegovine potpisali
Ugovor o izgradnji gasovoda
Zenica - Travnik.
Gasovod Zenica – Travnik,
kao prva faza gasifikacije
Srednjobosanskog kantona, proglašen je projektom
od interesa Federacije BiH na bazi
odluke iz 2008. godine, a u sklopu
“Programa prioritetnih razvojnih
projekata u FBiH” – Program javnih
investicija. Temeljem ove odluke,
BH-Gas d.o.o. je pokrenuo aktivnosti
osiguranja kreditnih aranžmana kod
Evropske banke za obnovu i razvoj
radi finansiranja ovog Projekta, i tako
je obezbjeđen kredit od 17 miliona
EUR.
Izgradnja gasovoda će omogućiti
gasifikaciju četiri općine u Srednobosanskom kantonu obezbjeđujući
snabdijevanje alternativnim gorivom za industriju, centralni sistem
zagrijavanja i domaćinstva u gradovima Busovača, Vitez, Novi Travnik
i Travnik. Na osnovu obaveza iz
kreditnog aranžmana potpisan je
Sporazum između Vlada Federacije
BiH i Srednjobosanskog kantona,
kojim je Kanton preuzeo obavezu sprovođenja aktivnosti dodjele
koncesija za razvoj distributivne
mreže u navedenim općinama
kako bi po izgradnji ovog gasovoda
bilo obezbjeđeno inicijalno tržište
prirodnog gasa. Izgradnja gasovoda
podrazmijeva i izgradnju pratećih
objekata na gasovodu kao što su:
blok stanice, otpremno-prijemne
čistačke stanice, mjerno-regulacione
stanice. Posebno je važno napomenuti da se uz izgradnju gasovoda
polažu prvi put i cijevi za optički kabel za potrebe BH-Telecoma.
U izgradnji gasovoda biće uključene
domaće kompanije iz građevinske
operative,
kao
i
mašinskomontažerskih radova. Oko 60%
od ukupnih radova predstavljaju
građevinski radovi koje će raditi
domaće kompanije, a i dio mašinskomontažerskih radova od oko 15% je
dodijeljen domaćim kompanijama,
odnosno kompanijama Energoinvest IMQ i Unis Fagas.
Vijesti iz BiH
Očekuje se da će izgradnja gasovoda
trajati 12 mjeseci. Ovim projektom
BH-Gas nastavlja sa realizacijom
planiranih projekata razvoja gasne
mreže u zemlji, a što će u konačnici
doprinijeti priključenju BiH u regionalne i evropske gasne koridore. Pre-
ma riječima v.d. direktora BH-Gas-a Adnana Krese, gasovod Zenica - Travnik,
kao prva faza gasifikacije Srednjobosanskog kantona (SBK), proglašen je
projektom od interesa Federacije BiH
(FBiH) na bazi odluke iz 2008. godine, a
u sklopu "Programa prioritetnih razvo-
jnih projekata u FBiH" - Program javnih
investicija.
Ceremoniji potpisivanja ugovora, uz
poslovne partnere BH-Gasa, prisustvovali su i predstavnici Federalne vlade,
te Parlamenta FBiH. Izvor: BH-Gas,
23.1.2012.
Stručnjaci iz Plinacra u posjeti direkciji DVGW-a u Bonn-u
U organizaciji predstavništva DVGW u Sarajevu
organizirana je posjeta stručnjaka iz Plinacra
DVGW direkciji u Bonn-u.
U toku jednodnevne posjete direkciji DVGW-a u Bonn-u
stručnjaci Plinacra su imali priliku da se pobliže upoznaju s
Njemačkim stručnim udruženjem za gas i vodu.
Dipl.ing. Uwe KLAAS je gostima iz Hrvatske prezentirao
njemačku regulativu vezanu za kvalitet i osobine prirodnog
gasa, te novim trendovima vezanim za primjenu biogasa.
Posebna pažnja se posvetila evropskoj i internacionalnoj
regulativi vezanoj za kvalitet gasa, prije svega aktivnostima
Evropskog udruženja za prekograničnu trgovinu gasom
EASEE-gas (European Association for the Streamlining of Energy Exchange – gas) i direktivama urađenim za olakšavanje
prekograničnog prometa(CBP), Common Business Practice),
kao i o acu u pogledu kvaliteta prirodnog gasa H. Gosp.
KLAAS je prezentirao i najnovije aktivnosti vezane za Mandat
M 400 Evropske komisije koji se odnosi na izradu standarda
za prirodni gas H putem CEN-a, kao i Mandat M 475 za izradu
standarda za biometan. Za ispunjenje ovog Mandata, CEN je
osnovao projektni komitet CEN/TC 408.
Drugi dio posjete je bio posvećen temama „Mjerenje gasa“
i „Obračun gasa“. Dipl.-Ing. Christian HERRMANN, nadležni
Christian Herrmann, Uwe Klaas, Josip Jovanovac, Dario
Ferenčaba, Zdenko Vučinić , Aida Bučo-Smajić, Silvija Krsnik
referent za oblasti mjerenje gasa i termički obračun gasa u
DVGW-u, je goste iz Plinacra prvo upoznao sa zakonskim okvirnim uslovima, prvenstveno zakonom i uredbama vezanim
za baždarenje mjernih uređaja koji se koriste u službenom
prometu. Dalje je predavanje bilo fokusirano na pravne osnove primjene tehničkog pravila DVGW G 685 „Termički
obračun gasa“ u SR Njemačkoj, kao i koncept mjerenja velikih količina gasa.
Aida Bučo-Smajić, DVGW
Tehnička regulativa DVGW-a i rezultati projekta „Harmonizacija zakonske
i tehničke regulative za gasni sektor zemalja jugoistočne Evrope“
prezentirani u Ministarstvu ekonomije Republike Makedonije
Na poziv Ministarstva za ekonomiju
Republike Makedonije organizirana je posjeta predstavnika DVGW
Njemačkog stručnog udruženja za
gas i vodu, glavnom gradu Makedonije, Skopju.
Predstavnicima Ministarstva ekonomije, republičkim inspektorima
i predstavnicima gasnih kompanija je gđa Hiltrud SCHÜLKEN,
nadležni referent za internacionalnu suradnju DVGW prezentirala zakonske okvire za primjenu
tehničke regulative za gas u SR
Njemačkoj, kao i sistem tehničke
samouprave gasne privrede koja
počiva na dugogodišnjoj tradiciji
spajanja tehničkih inovacija, sigurnosti i ekonomičnosti. Posebnu
pažnju učesnika su pobudili rezultati regionalnog projekta izrade
tehničke regulative na bazi DVGW
regulative koju je prezentirala gđa
BUČO-SMAJIĆ, projekt menadžer
za jugoistočnu Evropu DVGW-a.
Tehnčka regulativa izrađena u okviru projekta „Harmonizacija zakonske i tehničke regulative u gasnom
sektoru zemalja jugoistočne Evrope“ pruža mogućnost primjene
savremene i sa zahtjevima Evropske
unije harmonizirane tehničke regu-
lative s rješenjima vrlo bliskim praksi. Ministarstvo ekonomije Makedonije je prvo pozitivno iskustvo
s regulativom DVGW-a steklo pripremom Pravilnika za gasovode
od PE. Planirano je aktivnije učešće
predstavnika Makedonije na ovom
projektu, a g. Goran NIKOLOVSKI je
zvanično ispred Ministarstva ekonomije R Makedonije imenovan
za člana grupe za implementaciju
tehničkih pravila izrađenih u okviru
regionalnog projekta.
Aida Bučo-Smajić, DVGW
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
19
Održana 5. Međunarodna gasna konferencija
Održana 5. međunarodna gasna konferencija regiona jugoistočne Evrope
Prirodni gas u svjetlu novih
intencija na energetskom tržištu
Rast uloge prirodnog gasa na energetskim tržištima jugoistočne Evrope kroz primjenu novih
tehnologija i u sinergiji sa obnovljivim izvorima energije, a u uslovima smanjenja uloge nuklearne energije na evropskoj i svjetskoj energetskoj sceni
Sarajevo, 27. - 29. februar 2012.
Pod pokroviteljstvom Ministarstva industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, Ministarstvo
energije, rudarstva i industrije Federacije BiH i uz
podršku Međunarodne gasne unije (IGU) održana je 5.
Međunarodna gasna konferencija regiona jugoistočne
Evrope pod nazivom ''Prirodni gas u svjetlu novih intencija na energetskom tržištu''. Domaćin konferencije je
bio Kanton Sarajevo, a suorganizatori Njemačko stručno
udruženje za gas i vodu (DVGW), Udruženje za gas u BiH,
Srbijagas iz Srbije, Ugetam iz Turske, Plinacro iz Hrvatske
i Ingas iz Makedonije. Kao i na ranijim konferencijama
i na ovoj su vrijedni uposlenici IGT-a dali svoj maksimum u organizaciji i pored poteškoća u izmjeni termina
održavanja uslijed vremenskih nepogoda.
Pored predstavnika gasne privrede i eminentnih
stručnjaka iz gasnih kompanija iz regiona i šire (Hrvatska, Srbija, Slovenija, Makedonija, Albanija), konferenciji su prisustvovali i predstavnici IGU (Međunarodne
gasne unije), UN ECE Gas centra, Evropske Komisije,
Energetske zajednice jugoistočne Evrope, GIZ, USAID,
kao i predstavnici gasnih asocijacija i gasnih kompanija iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Francuske, Danske,
20
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
Norveške, Turske, i Ukrajine. Konferenciji je prisustvovalo
oko 220 učesnika. Organizatori i učesnici su konferenciju
ocijenili veoma uspješnom i smatraju da je u potpunosti
ispunila očekivanja.
U toku trodnevnog rada prezentirano je 55 referata iz 11
zemalja u okviru 7 tematskih sesija:
1 - Stanje i perspektive gasnog sektora u EU i svijetu;
2 - Razvoj gasnih projekata i sistema u regiji, njihovo
povezivanje i uklapanje u evropske tokove prirodnog gasa;
3 - Nove tehnologije za korištenje prirodnog gasa i obnovljivi izvori energije;
4 - Tehnička pravila, standardi i edukacija kadrova u gasnom sektoru;
5 - Energetska efikasnost – uloga prirodnog gasa;
6 - Kogeneracijska postrojenja na prirodni gas – uticaj i
značaj na tržište, toplotne i električne energije; i
7 - Primjena informaciono-komunikacijskih (ICT) tehnologija u gasnom sektoru
Održana 5. Međunarodna gasna konferencija
Federalni ministar energije, rudarstva i
industrije g. Erdal Trhulj
Pomoćnica ministra industrije, energetike i rudarstva RS gđa Jasna Lukić
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal
Trhulj otvorio je petu Međunarodnu gasnu konferencije
regiona jugoistočne Evrope. Trhulj je naglasio da resorno ministarstvo aktivno sudjeluje i podržava energetske
projekte, pa tako i projekte razvoja gasne transportne
mreže.
Učesnike konferencije u uvodnom dijelu pozdravili su
i poželjeli im uspješan rad pomoćnica ministra industrije, energetike i rudarstva RS Jasna Lukić, dr. Džemal
Peljto, premijer Kantona Sarajevo Fikret Musić, Miroslav
Malobabić iz Srbijagasa, prof. dr Umit Dogay Arinc iz
Turske, g. Vladimir Đurović iz Hrvatske, g. Fikret Nasić iz
Gradske plinare Zagreb-Opskrba.
Dr Miroslav Malobabić,
Srbijagas, Srbija
Predsjednik Org. odbora i bivši direktor IGT-a Dr Džemal Peljto
Prof. Dr Umit Dogay Arinc, Ugetam,Turska
Vladimir Đurović, Plinacro, Hrvatska
Planirana izgradnja nekoliko gasnih transportnih pravaca prema zapadnoj
Evropi koji će prolaziti kroz ovaj region doprinela je da države ovog regiona
počnu aktivnije planirati ulogu prirodnog gasa u svojim energetskim strategijama. S druge strane, nedovršena regulacija gasnog sektora u pojedinim zemljama čini poslovanje gasnih kompanija veoma otežanim i neekonomičnim.
Sve to utiče na realizaciju planiranih projekata razvoja gasnih mreža unutar
pojedinih zemalja, ali i njihovu međusobnu povezanost.
Fikret Nasić, GPZ, Hrvatska
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
21
Održana 5. Međunarodna gasna konferencija
UVODNA IZLAGANJA
Uvodno izlaganje pod naslovom „Tehnički okviri za gas danas i sutra - Uloga tehničkog udruženja“ je održao
dr Walter THIELEN, generalni direktor DVGW-a.
Dr Walter THIELEN, Generalni direktor DVGW-a, Njemačka
Već 150 godina Njemačko stručno udruženje DVGW e.V.
pruža podršku gasnom sektoru u vidu tehničkog znanja i iskustva, tehničkih pravila i osiguranja sigurnosti.
Prilagođeno razvoju gasne tehnologije i evropskog energetskog sektora kao takvog, Udruženje je unaprijedilo
svoje aktivnosti ne gubeći iz vida glavne ciljeve: tehničku
sigurnost gasnih sistema i zaštitu okoline. Politički fokus
na energiji koja dolazi iz nekonvencionalnih resursa
sada pred DVGW stavlja izazov da razvije nove pravce za
(prirodni) gas u kombinaciji sa drugim tehnologijama,
kao i za korištenje gasne infrastrukture za skladištenje
električne energije. Uz sve prethodno navedeno, evropska harmonizacija tehničkih standarda bi mogla u
budućnosti promijeniti ulogu nacionalnih udruženja
kakvo je i DVGW.
Energenti i energetski sistemi u usporedbi
Dr Hartmut KRAUSE
Dr Hartmut KRAUSE, Direktor Instituta za gasnu
tehniku i okoliš DBI GmbH
22
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
U predavanju su predstavljeni osnovni okvirni uslovi za
snabdijevanje energijom do kućnog priključka, posebno troškovi i gubici različitih lanaca snabdijevanja energijom. Dalje su prezentirani scenariji budućeg razvoja
strukture energenata do 2050. godine u kojem se slijede
različiti pravci razvoja. Osnovu za usporedbu predstavlja scenario „Trend“, u kojem se dalje nastavlja trenutno
stanje već implementiranih mjera energetske politike.
U scenariju „Energetski koncept“ (trenutni energetski
koncept Savezne vlade Njemačke) je postavljena forsirana gradnja vjetroelektrana i solarnih fotonaponskih
uređaja kao i izlazak iz nuklearne energije bez uzimanja
u obzir potencijala energenta gasa. Razvijen je scenario
„Inovativna ofanziva“ u kojem je uzeta u obzir jača integracija obnovljivih energenata u gasnu infrastrukturu
kroz proizvodnju biogasa, Power-to-Gas tehnologije i
SNG proizvodnja iz biomase. Prognoze se zasnivaju na
realnom razvoju cijena energenata, tehnologija, kapaciteta za proizvodnju postrojenja i održivom potencijalu
sirovina.
Održana 5. Međunarodna gasna konferencija
Edukacija i obuka su od presudnog značaja
za kompanije i pojedinačne eksperte da bi
mogli uvećati svoje znanje i kompetencije
u smislu primjene tehnologije, a posebno u
smislu tehničkih pravila. I jedno i drugo su
osnova za projektovanje, izgradnju, funkcionisanje i održavanje sigurne i pouzdane
infrastrukture; i jedno i drugo su ključni
faktori za bezbjednost radnika, okoline i
javnosti - bili su ključni zaključci prezentacija koje su održali gđa. Hiltrud SCHÜLKEN iz DVGW-a, Hajdina ŠKUFCA i mr Semin
PETROVIĆ iz IGT-a.
Predavanja na temu Koncesije u gasnoj privredi
održala je gđa Evelyn PANIS iz
kompanije EVN Croatia plin Hrvatska.
EVN Croatia Plin je kćerkakompanija austrijskog EVN
AG-a, multi-utilitarne energetske uslužne kompanije
koja djeluje u 20 evropskih
zemalja. EVN AG snabdijeva
energijom preko 3,6 miliona potrošača i ima 50 godina iskustva u projektima
isporuke gasa. EVN Croatia
Plin je ključni investitor u
Evelyn PANIS, EVN Croatia plin, regiji Dalmacije i izgradit će
ukupno 1.450 kilometara
Hrvatska
gasne mreže sa potencijalom
od 130.000 potrošača.
O razvoju gasnih projekata u BiH i regiji, kao i
uključivanje u evropske tokove prirodnog gasa
govorili su priznati stručnjaci iz zemlje i regiona.....
Dr Stavri Dhima, Albanija
Vladimir Đurović, Plinacro, Hrvatska
Globalna vizija za gas Put ka održivoj energetskoj budućnosti
Hans RIDDERVOLD, Direktor sekretarijata IGU-a
U svom izlaganju gosp. Riddervold je istakao prednosti prirodnog gasa u odnosu na druge vrste
energenata. Naglasio je da je i 47% niža emisija
stakleničkih gasova na bazi životnog ciklusa u
odnosu na ugalj. Posebna prednost prirodnog gasa
je mogućnost njegovog kombinovanja sa obnovljivim izvorima energije kao što su energija vjetra
i solarna energija jer se gas brzo stavlja u pogon
kada privremeno nestane sunca i vjetra.
Dodatno treba istaći da ukupna zaliha gasa
(dugoročno upotrebljiva) iznosi više od 850 triliona
m3, a do sada je proizvedeno tek 66 triliona m3.
Nadžida Ninković, BH-Gas,BiH
Valérie Ducrot, UN ECE Gas Centre,
Švicarska
Dr Dame Dimitrovski, UKIM, Makedonija
Saša Ilić, Srbijagas, Srbija
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
23
Održana 5. Međunarodna gasna konferencija
OKRUGLI STO
Prvog dana konferencije, održan je i Okrugi sto na temu
„Uticaj regulacije tržišta na status gasnog sektora
regiona“, na kojem su učestvovali predstavnici regulatornih agencija za energiju iz BiH, Hrvatske i Albanije,
predstavnik Sekretarijata Energetske Zajednice, predstavnici Ministarstava nadležnih za oblast prirodnog
gasa, kao i predstavnici menadžementa gasnih kompanija.
konkurentna, održiva, sigurna i ekološka energija glavni
izazov i prioritet BiH, a integracija njenog energetskog
potencijala i sistema u evropsko energetsko tržište bez
alternative - rekao je u svom govoru Mirsad SALKIĆ.
Voditelji okruglog stola (s lijeva na desno): Nikola Vištica, Mirsad
Salkić, Amira Pintul
Fokus okruglog stola je bio na slijedećim pitanjima: - uticaj trećeg EU energetskog paketa na zemlje Energetske
zajednice, tarifni sistemi, poticaji i uloga privatnog finansijskog sektora u razvoju gasne privrede. Uvodničar i
moderator ovog Okruglog stola je bio g. Mirsad SALKIĆ,
predsjednik ECRB (Regulatornog Odbora Energetske Zajednice).
Bosna i Hercegovina je zemlja složene unutarnje strukture sa specifičnim regulatornim okvirom u sektoru energije u kojem djeluju tri regulatorna tijela sa podjeljenim
ovlaštenjima i koji u pravnom i institucionalnom smislu
još nije potpuno zaokružen. Ukupna tranzicija i proces institucionalnog približavanja Evropskoj uniji odvija se uz
određene poteškoće. Iako se znaju različito interpretirati
određena pitanja utemeljenja, funkcionisanja i razvoja
ključnih subjekata odgovornih za odvijanje energetskih
djelatnosti i energetski sistem u zemlji, neupitno je da je
24
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
Nikola VIŠTICA iz Hrvatske energetske regulatorne
agencije (HERA) je iznio nekoliko stavova o tome što se
dešavalo u Hrvatskoj u dijelu regulacije (razvoja) tržišta
gasa u zadnjih 10 - 15 godina. Naveo je dvije stvari koje
su neophodne za razvoj tržišta: 1 - Regulativa (poznat
regulatorni okvir koji omogućava investicije i daje jednu
izvjesnost ulaganja u bilo koje područje); 2 - Tehnički
preduvjeti (razvoj plinskih sustava i interkonekcija).
O stanju i dešavanjima u FBiH govorila je u nastavku gđa
Amira PINTUL iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije naglašavajući da se puno toga treba uraditi kako
bi ispunili obaveze koje nas očekuju. Što se dešavalo i
koliko se uradilo u Republici Srpskoj izvjestio je g. Petar
MUNIŠIĆ iz Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske.
Zaključci okruglog stola i preporuke konferencije dati su
dalje u tekstu.
Održana 5. Međunarodna gasna konferencija
PROMOCIJA
Promociju tehničkog pravila za unutrašnje gasne instalacije TRGI-G 600 i Komentara tehničkog pravila "Gasne instalacije u praksi" su vodili direktor IGT-a g. Hajrudin IBRAHIMOVIĆ, Hajdina ŠKUFCA, Mehmedalija SIJARIĆ i generalni
direktor DVGW-a dr Walter THIELEN.
Ovo je bila i prilika da se uruče zahvalnice za izuzetni doprinos radu radnih grupa i Koordinacionog odbora g. Rolfu
GÜNNEWIGU i g. Josefu SANDERU. U njhovom odsustvu zahvalnice je preuzela gđa. Hiltrud Schülken iz DVGW-a.
ZAKLJUCCI I PREPORUKE KONFERENCIJE
• Gasna konferencija je u potpunosti
ispunila očekivanja kako organizatora, tako i učesnika, te opravdala svoju organizaciju i vrijeme u kojem je
organizirana. Konferencija je pružila
odličnu platformu za dalju razmjenu
informacija i saradnju po pitanjima
obrađenim u okviru tematskih sesija,
posebno po pitanju interkonekcija
transportnih sistema uz istovremenu
diverzifikaciju izvora snabdijevanja,
izrade tehničkih pravila za gas, kao
i edukacije/treninga svih subjekata
gasne privrede, čime će se ostvariti
pretpostavke za veću pouzdanost
i sigurno snabdijevanje prirodnim
gasom cijelog regiona.
- Prirodni gas ima svoju budućnost
i u svijetu i regionu jugoistočne Evrope. Realne potrebe za gasom u regionu zapadnog Balkana su oko 20
mlrd m3, dok je sadašnja potrošnja
na nivou 1/3 tog iznosa. Razlog tome
je prije svega različit nivo razvijenos-
ti gasne infrastrukture i izvora snabdijevanja, a Bosna i Herceegovina je
s te strane posebno u nepovoljnom
položaju.
- U svrhu očuvanja i poboljšanja statusa prirodnog gasa na energetskom
tržištu u budućnosti, gasna privreda
treba promovisati njegove komparativne prednosti kao „najčišćeg“
fosilnog goriva (doprinos smanjenju emisije GHG), i goriva koje se
„najlakše“ kombinuje s sistemima
obnovljivih izvora energije. Iz istog razloga neophodno je razvijati
koncepte i tehnologije za pripremu
gasnih distributivnih mreža za
budućnost (inteligentne/pametne
gasne mreže) i podržavati uvođenje
inovativnih gasnih tehnologija na
tržižte.
• Aktualno stanje transportnih
gasovoda u regionu karakterišu
pojedinačni, međusobno nepove-
zani ili nedovoljno povezani transportni sistemi, što predstavlja prepreku stvaranja zajedničkog gasnog
tržišta i dugoročno značajno utiče
na pouzdanost snabdijevanja krajnih korisnika u ovom regionu (to se
posebno odnosi na Bosnu i Hercegovinu). Već duže vrijeme postoje
različiti planovi interkonekcije gasnih sistema zemalja ovog regiona,
ali, nažalost, do sada se na njihovoj
realizaciji (izgradnji) nije puno uradilo iz različitih objektivnih i subjektivnih razloga. Prije same realizacije
bilo kojeg od planiranih gasovoda
(SOUTH STREAM, NABUCCO, TAP,
IAP, ADRIA LNG...), potrebno je raditi na proširenju raspoloživih kapaciteta u okviru postojećih gasnih
sistema zemalja regiona (posebno
skladišta prirodnog gasa), kao i na
pojedinačnoj međusobnoj interkonekciji susjednih zemalja.
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
25
Održana 5. Međunarodna gasna konferencija
generacijskim
postrojenjima). Potrebno je
maksimalno
iskoristiti
postojeće EU fondove u
svrhu edukacije (posebno o regulaciji tržišta)
i provođenja demonstracijskih projekata.
•
Problem energetike
našeg vremena kreće se
unutar dileme za potrebom obezbjeđenja garancija snabdjevanja energijom s jedne strane i
za potrebom sprečavanja
(ublažavanja) klimatskih
promena s druge strane,
kao posljedice masovnog
korištenja fosilnih goriva.
Populistički scenario je
sklon favorizovanju primjene obnovljivih izvora
energije za rješavanje
Konferenciju je zatvorio direktor Istraživačkooba navedena probrazvojnog centra za gasnu tehniku g. Hajrudin lema. Međutim, obnovIBRAHIMOVIĆ. Zahvalio se svim sudionicima kon- ljivi izvori energije nisu
ferencije i autorima radova koji su prezentirani dovoljni za rješavanje
na ovoj konferenciji, a posebnu zahvalu uputio je problema snabdjevanja
timu za provedbu organizacionih priprema ove energijom u svijetu i
konferencije: uposlenicima IGT-a, Sarajevogasa, zahtjevaju gorivo kao
volonterima, prevodiocima i osoblju hotela.
podršku. Prirodni gas je,
bez sumnje, idealno goProjekte interkonekcije susjednih ze- rivo za ovu namjenu. Upravo zato
malja unutar regiona, kao i proširenja interes gasne privrede jeste zalaggasnih sistema unutar pojedinih ze- anje za energetsko balansiranje kroz
malja potrebno je međusobno usa- sinergiju prirodnog gasa i obnovglasiti u regionu, kako bi oni postali ljivih izvora energije što bi trebalo
dio jedinstvene gasne mreže i tržišta biti utemeljeno i u nacionalnim engasa u regionu.
ergetskim strategijama. Prirodni gas
je čist, dostupan, pouzdan, efikasan i
• Zemlje regiona moraju što prije bezbjedan izvor energije i kao takav
dovršiti regulaciju tržišta u skladu je od vitalnog značaja u održivoj ens obavezama koje su preuzeli kroz ergetskoj budućnosti.
Ugovor o uspostavi energetske Zajednice i druge sporazume s EU (to • U okviru EU Direktive 2009/73 (član
se posebno odnosi na Bosnu i Herce- 8.) propisana je obaveza osiguranja
govinu, gdje je taj proces na samom definisanja kriterija tehničke sigurnpočetku), odnosno tražiti od zako- osti i izrada i objavljivanje tehničkih
nodavaca da nadležni organi pris- pravila kojim se utvrđuju minimalni
tupe prenosu kompletne EU legisla- tehnički projektni i pogonski zahtjevi
tive o gasu u nacionalnu legislativu. za gasna postrojenja i instalacije.
Legislativa EU o prirodnom gasu, Takođe, sličana zahtjev je definisan
uključujući i onu koja se odnosi na i u Ugovoru o uspostavi Energetske
regulaciju tržišta, je dovoljno široka Zajednice (član 21-23). Ovaj zahtjev
da se mogu uvažiti sve nacionalne iz navedene EU Direktive i Ugovora
specifičnosti svake pojedine zemlje. o uspostavi Energetske Zajednice je
Od nadležnih državnih institucija je još uvijek na početku implementacipotrebno tražiti podršku u izgrad- je kada su u pitanju zemlje regiona
nji kapaciteta za prirodni gas (kako jugoistočne Evrope. S druge strane,
za snabdijevanje, tako i za primjenu kroz projekat "Harmonizacija legprirodnog gasa, prije svega u ko- islative i tehničke regulative u gas26
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
nom sektoru zemalja jugoistočne
Evrope", koji se realizira već 9 godina pod pokroviteljstvom DVGW-a
i u kojem aktivno sudjeluju subjekti
gasne privrede iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije, izvršena je
priprema oko 150 tehničkih pravila
za gas koji bi mogli biti osnova za
sve zemlje regiona za ispunjavanje
zahtjeva o izradi tehničkih pravila za
gas. Odnosno, pripremljena tehnička
pravila bi mogla biti usvojena, uz
jezičke i pravne adaptacije i bez
izmjene tehničkog sadržaja u svim
zemljama regiona kao generalno
primjenjiva (opće priznata) tehnička
pravila. Značajnu ulogu u tome bi
mogao i trebao imati Sekretarijat Energetske Zajednice.
• Zemlje EU su kroz svoje dokumente
definisale svoje ciljeve o značajnom
povećanju energetske efikasnosti.
Također, zemlje EU, ali i zemlje regiona su donijele Nacionalne akcione
planove za povećanje energetske
efikasnosti (NEEAP). Pored toga, desetine općina (lokalnih zajednica) iz
zemalja regiona su donijele Akcione
planove održivog razvoja (SEAP) u
kojima su se obavezale na smanjenje
emisije CO2, povećanje energetske
efikasnosti i korištenja obnovljivih
izvora energije do 2020. godine. U
svim tim planovima, u svrhu njihovog ostvarenja data je određena,
ponegdje i značajna, uloga prirodnon gasu. Gasna privreda regiona
mora se upoznati s tim planovima i
iskoristiti svoju šansu koja joj je data.
• Nadležne institucije zemalja regiona trebaju obezbjediti ravnopravno tržišno natjecanje (iste startne
pozicije) za sve energente uzimajući
u obzir najbolje prakse iz zemalja
EU, prije svega u pogledu uređenja
efikasnog korištenja energije, ne
miješanja u formiranje cijena energije, „pravednog“ tretiranja uticaja
pojedinih energenata na okoliš,
„pravednog“ subvencioniranja (opreme i materijala, a ne cijena energije).
Informaciono-komunikacione
tehnologije su u zemljama EU
definitvno postale sastavni dio u
svim segmentima gasne privrede i
zauzimat će sve značajnije mjesto u
budućnosti.
Održana 5. Međunarodna gasna konferencija
Gasna privreda zemalja regiona još
uvijek nedovoljno koristi sve prednosti koje te tehnologije mogu
pružiti u poslovanju subjekata gasne
privrede i u narednomo periodu
treba posvetiti značajnu pažnju i
resurse tom pitanju.
prirodnog gasa i bolju poziciju na energetskom tržištu. Definisanje novih
postrojenja za proizvodnju električne
energije iz gasa, po mogućnosdti kogeneracijskih postrojenja i njihovo
uvrštavanje u strateške ciljeve zemalja regiona, dovelo bi do bržeg
razvoja gasne infrastrukture, prije
svega gasnih mreža, i mogućnosti za
korištenje prirodnog gasa i u drugim
sektorima. Bez toga, mnogi sadašnji
planirani gasni transportni vodovi
i disgtributivne mreže u zemljama
regiona, posebno u Bosni i Hercegovini, ne mogu biti isplativi, odnosno
atraktivni za investitore.
• Proizvodnja električne energije iz
prirodnog gasa, posebno u kogeneracijskim postrojenjima predstavlja
veliku šansu za povećanje primjene
•
Prethodno izložena zaključna
razmatranja sadrže u sebi i preporuke za dalje djelovanje nadležnih
institucija zemalja regiona, subjeka-
ta gasne privrede, kao i određenih
međunarodnih institucija koje se
bave energetikom i aktivno su
prisutne u regionu. Posebno bi bilo
značajno da te institucije razmotre
bržu i efikasniju saradnju u oblasti
interkonekcije i tehničkih pravila
za gas kao dva značajna preduslova za efikasniju saradnju u oblastima ekologije i novih tehnologija za
primjenu gasa, te da ubrzaju planirane i iniciraju nove projekte gasne
privrede regiona..
Organizator konferencije će ove
zaključke dostaviti svim učesnicima
konferencije, kao i drugim subjektima koji su nadležni za gasni sektor,
a nisu bili prisutni na konferenciji.
Organizacioni odbor
IZLOZBA
Na izložbi su svoje proizvode i usluge predstavile sljedeće kompanije: ELOB-Elektroobjekti d.o.o, Zagreb (Hrvatska),
VAILLANT d.o.o. Sarajevo (BiH), ELEKTROCENTAR PETEK d.o.o. Ivanić Grad (Hrvatska), PA-EL d.o.o. Veliko Trgovišće
(Hrvatska), UNIS-FAGAS d.o.o. Sarajevo (BiH), UDRUŽENJE ZA GAS U BiH, HEAT Holding GmbH, Beč (Austrija),
ARMSTRONG-KOBILŠEK d.o.o. Mengeš (Slovenija), GASTEH Inđija (Srbija), REUS INŽENJERING, Zagreb (Hrvatska),
BOSCH, Sarajevo (BiH), IMAS, Sarajevo (BiH).
.....ARMSTRONG-KOBILŠEK d.o.o., VAILLANT d.o.o.
.....PA-EL, d.o.o.
.....UNIS FAGAS d.o.o.
.....GASTECH Inđija, HEAT Holding
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
27
Održana 5. Međunarodna gasna konferencija
.....ELEKTROCENTAR PETEK, Ivanić Grad, Hrvatska
.....REUS INŽENJERING, Zagreb, Hrvatska
.....BOSCH, Sarajevo, BiH
.....PA-EL, Zagreb, Hrvatska
.....ELOB, Zagreb, Hrvatska
.....IGT, Sarajevo, BiH
28
.....IMAS Sarajevo, Udruženje za gas u BiH
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
Održana 5. Međunarodna gasna konferencija
O gasu se razgovaralo i u večernjim satima u prijatnoj atmosferi bečke kafane hotela "Europa" uz specijalitete
nacionalne kuhinje i zvuke internacionalne muzike mladih vokalistica.
Vesela i opuštena atmosfera nastavljena je i drugog dana u etno restoranu 'Koliba' hotela Termag na olimpijskoj
ljepotici Jahorini. Druženje je upotpunjeno i "sportskim aktivnostima", a snijega je bilo i na pretek....
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
29
Projekt «Harmonizacija tehničke regulative za gasni sektor u zemaljama jugoistočne Evrope»
Održane dvije sjednice Koordinacionog odbora Projekta
"Harmonizacija zakonske i tehničke regulative za gasni
sektor u zemljama jugoistočne Evrope"
20. sjednica Koordinacionog odbora "Harmo-
nizacija zakonske i tehničke regulative za gasni sektor
u zemljama jugoistočne Evrope" održana je 07.12.2011.
godine u prostorijama IGT-a. U odsustvu predsjednika
Koordinacionog odbora g. Michaela BUCKLERA, ovom
sjednicom je predsjedavao g. Hajrudin IBRAHIMOVIĆ,
direktor IGT-a.
Nakon pozdravnog obraćanja predložen je sljedeći
dnevni red:
1. Usvajanje zapisnika sa 19. sjednice
2. Izvještaj sekretara Koordinacionog odbora o
zaključcima sa 19. Sjednice KO
3. Izvještaj o radu radnih grupa
4. Prezentacija gđe. Hajdine Škufca na temu
" Edukacija kao preduslov primjene tehničkih pravila
u praksi"
5. Prijedlog projektnog zadatka za izradu elaborata o
organizacijsko-pravnim pretpostavkama
implementacije tehničkih pravila u gasnom sektoru
6. Plan rada Koordinacionog odbora za 2012. godinu
O realizaciji zaključaka sa zadnje sjednice izvjestila je gđa
Ela Brkić. Na zadnjoj sjednici data je inicijativa da se pristupi izradi projektnog zadatka u kojem bi se definisali zadaci radne grupe za implementaciju tehničke regulative.
Pripremljen je prijedlog projektnog zadatka i prezentiran je pod tačkom 7. dnevnog reda ove sjednice. U okviru ove tačke diskutovalo se o formiranju radne grupe
za implementaciju.
Izvještaje o radu radnih grupa podnijeli su, za radnu grupu RG 6 mr Semin Petrović, a za radnu grupu RG 10 gđa
Hajdina Škufca.
Radna grupa RG 6 za transport i distribuciju gasa je u
2011. godini održala ukupno 6 sastanaka. Na sastanku
u Novom Sadu koji je održan u augustu 2011, DVGW
ekspert za transport i distribuciju gasa g. Detlef JAGODZINSKI održao je, za članove radne grupe, cjelodnevno
predavanje na temu „Stanje evropske standardizacije/Aktualni razvoj DVGW-regulative za oblast transporta i distribucije gasa“.
Nakon usvajanja dnevnog reda uslijedile su rasprave,
prijedlozi i donošenje zaključaka po pojedinim tačkama.
Za ovaj sastanak radna grupa je pripremila 14 dokumenata na usvajanje i to:
Zapisnik sa 19. sjednice se usvaja s obavezom sekretarijata da izvrši dopunu zapisnika vezano za tačku Ad
6 za koju je gđa Aida Bučo-Smajić tražila da se donesu
odgovarajući zaključci jer se radi o jednoj vrlo zanimljivoj temi koju je gđa Hiltrud SCHÜLKEN prezentirala na
zadnjoj sjednici Koordinacionog odbora, a govorilo se o
„Regionalnom komunikacijskom konceptu upoznavanja šire javnosti s tehničkom sigurnosti u snabdijevanju gasom i gasnom tehnikom za primjenu gasa
u domaćinstvima” .
G 465-4 Aparati za mjerenje koncentracije gasa s različitim
mogućnostima primjene
G 468-2 Osoba koja vrši detekciju gasa – Školski plan
G 474 Mjere za siguran pogon gasovoda u zonama uticaja
rudarskih aktivnosti
G 479 Projektovanje, izgradnja i pogon gasnih postrojenja
u područjima opasnosti od visokih vodostaja
G 485 Digitalni interfejs za uređaje za mjerenje gasa
G 487 Gasna ekspanziona postrojenja-projektovanje,
montaža, pogon
30
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
Projekt «Harmonizacija tehničke regulative za gasni sektor u zemaljama jugoistočne Evrope»
G 491 Postrojenja za regulaciju pritiska gasa za ulazne
pritiske do uključujući 100 bar; Projektovanje, proizvodnja,
montaža, ispitivanje, stavljanje u pogon i pogon
G 495 Gasna postrojenja - Održavanje
G 498 Protočne posude pod pritiskom u cjevovodima i
postrojenjima za snabdijevanje gasom putem mreže vodova (postrojenja snabdijevanja gasom)
G 687 Minimalni tehnički zahtjevi za mjerenje gasa
G 689 Minimalni tehnički zahtjevi za operatera mjernog
mjesta gasa
GW 10 Katodna zaštita od korozije podzemnih spremnika i
gasovoda od čelika -Puštanje u pogon i nadzor
GW 15 Naknadno oblaganje cijevi, armatura i fazonskih
komada;Plan školovanja i ispitivanja
GW 350 Zavareni spojevi na cjevovodima od čelika kod
snabdijevanja gasom - Izrada, ispitivanje i ocjenjivanje
Prihvaćen je prijedlog g. MIroslava MALOBABIĆA iz
Srbijagas-a za imenovanje g. Milana ZZDRAVKOVIĆA za
predsjednika radne grupe 6, uz zahvalnost za dosadašnji
angažman gosp. Nikoli ŠIBULOVU, koji zbog novih
obaveza preuzetih u kompaniji nije više u mogućnosti
da obavlja funkciju predsjednika radne grupe.
G 665 Kvalifikacioni zahtjevi za preduzeća koja vrše kontrolu sistema odlaznih gasova i sistema opskrbe zrakom za
sagorijevanje
Prva tri tehnička pravila su imala uobičajenu proceduru
preuzimanja DVGW tehničkih pravila, dok je četvrti dokument G 665 – „Kvalifikacioni zahtjevi za preduzeća
koja vrše kontrolu sistema odlaznih gasova i sistema
opskrbe zrakom za sagorijevanje”, prošao specifičanu
proceduru. Ovaj dokument nosi oznaku njemačkog
DVGW dokumenta G 665, međutim, to je u potpunosti
novi dokument koji su pisali članovi radne grupe 10, a
koji je kao nacrt usvojen na 16. sjednici Koordinacionog
odbora, 22. decembra 2009. godine. Nakon usvajanja
nacrta G 665, sprovedena je javna rasprava na području
Bosne i Hercegovine. Nakon toga, dokument je ponovo
usaglašen na radnoj grupi i sada se predlaže Koordinacionom odboru na usvajanje. Planira se da se ovaj dokument nakon usvajanja prevede na njemački jezik i
pošalje DVGW-u na zaključno usvajanje.
U sastavu RG 10 je također došlo do promjene.
Dugogodišnji mentor ove radne grupe g. Josef SANDER
iz DVGW-a, radi odlaska u penziju ne može više vršiti ovu
dužnost te je na njegovo mjesto, već početkom 2011.
godine postavljen g. Kai-Uwe SCHUHMANN, nadležni
referent DVGW-a za primjenu gasa.
Predložena četiri tehnička pravila ove radne grupe su
jednoglasno usvojena od strane Koordinacionog odbora, a dodatno je zaključeno da se tehničko pravilo G 665
prevede na njemački jezik i uputi DVGW-u na saglasnost.
.....radna grupa RG 6 "Transport i distribucija gasa"
Sekretar radne grupe za primjenu gasa RG 10
gđa. Hajdina ŠKUFCA veoma detaljno je dala pregled
dosadašnjeg rada te grupe. Od zadnjeg sastanka KO,
održanog u julu 2011. godine, radna grupa je održala dva
sastanka (juli 2011. – Sarajevo; oktobar 2011. - Novi Sad).
Radna grupa je na predhodna dva sastanka obrađivala
8 dokumenata, a za usvajanje Koordinacionom odboru
predlaže 4. Preostala 4 dokumenta su obrađena na radnoj grupi, ali je postojala potreba da se DVGW-u upute
pitanja zbog izbjegavanja nejasnoća u primjeni navedenih tehničkih pravila. Odgovori se očekuju do narednog sastanka radne grupe na kojem će isti biti usvojeni
u konačnoj verziji.
Za ovaj sastanak Koordinacionog odbora, radna grupa
RG 10 odnosno Sekretarijat projekta je pripremio finalne
verzije četiri tehnička pravila i to:
G 459-3 Mogućnosti smanjenja troškova izvedbe
kućnog priključka
G 624 Naknadno zaptivanje gasnih vodova u gasnim instalacijama (inovirano izdanje)
G 621 Gasne instalacije u laboratorijama i naučnotehničkim nastavnim prostorijama – Projektovanje, izrada,
izmjene, održavanje i pogon (inovirano izdanje)
U nastavku sjednice održana je prezentacija gđe Hajdine ŠKUFCE iz IGT-a na temu „Edukacija kao preduslov
primjene tehničkih pravila u praksi”
Kontinuiranim obrazovanjem postižemo potrebne
vještine, sposobnosti i znanja koji su nam neophodni
kako bismo adekvatno primjenjivali aktuelna dostignuća
i aktivno učestvovali u razvoju gasne privrede. Želja svakog distributera je postizanje sigurnosti korisnika, imovine, zaposlenika i okoliša. To se može postići isključivo
adekvatnom primjenom tehničke regulative, a što je
opet u direktnoj vezi sa edukacijom kadrova, odnosno
učesnika u izgradnji i održavanju gasnog sistema.
Poseban akcenat se stavlja na stručno usavršavanje
(seminari, kursevi, workshopovi, okrugli stolovi, razmjena iskustava, i sl). Iznalaženje sistemskog pristupa i
sistemskih rješenja edukacije na nivou firmi je od velikog
značaja. Plan i program seminara i kurseva pripremljen
je po stručnim područjima i ciljnim grupama slušalaca,
a sastoji se iz dva dijela, i to Plana stručnog osposobljavanje (jednomjesečni i višemjesečni kursevi) i Plana
stručnog usavršavanja (jednodnevni ili višednevni seminari).
Kada je u pitanju edukacija ne smijemo se osloniti samo
na uobičajeni pristup učenju, treba uzeti u obzir sve
mogućnosti i sve vidove edukacije (učenje na daljinu,
cjeloživotno učenje, neformalno obrazovanje), rekla je
na kraju svog izlaganja gđa. Škufca.
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
31
Projekt «Harmonizacija tehničke regulative za gasni sektor u zemaljama jugoistočne Evrope»
"Nakon usvajanja ca 160 tehničkih pravila slijedi najteži
dio posla, a to je implementacija tehničkih pravila u
praksi" je na početku svog govora rekao dr Džemal PELJTO prezentirajući narednu tačku dnevnog reda s temom
"Prijedlog projektnog zadatka za izradu elaborata o
organizacijsko-pravnim pretpostavkama implementacije tehničkih pravila u gasnom sektoru“. U ovom
projektnom zadatku definisani su zadaci radne grupe za
implementaciju u obliku elaborata ili novog tehničkog
pravila (po uzoru na G 1000 i GW 100) koje bi bilo osnova
za primjenu tehničke regulative u zemljama učesnicama
Projekta. Tema dalje diskusije je bila formiranje Radne
grupe za imlementaciju tehničke regulative i imenovanje njenih članova, kao i usaglašavanje prijedloga Projektnog zadatka, te definisanje zadataka radne grupe za
implementaciju.
Zaključci ove tačke bili su:
1. Prema zaključcima s 18., 19. i ove 20. sjednice, potrebno je do naredne sjednice KO delegirati članove kako
bi se formirala Radna grupa za imlementaciju tehničke
regulative i imenovali njeni članovi.
2. Formirana Radna grupa za implementaciju treba da
usaglasi i usvoji Projektni zadatak za izradu elaborata o
organizacijsko-pravnim pretpostavkama implementacije tehničkih pravila u gasnom sektoru.
3. Jedan od ključnih zadataka radne grupe za implementaciju treba da bude „Regionalni komunikacijski koncept
za tehničku sigurnost“.
Plan rada Koordinacionog odbora i radnih grupa za
2012. godinu je dostavljen svim članovima. Posebno
je naglašena važnost redovnog prisustvovanja članova
radnih grupa sastancima, jer se putem radnih grupa odvija know-how transfer i stiču znanja potrebna za razumjevanje i primjenu tehničkih pravila u praksi, te se stoga
preporučuje kompanijama da omoguće svojim predstavnicima redovno prisustvo sastancima.
Pod tačkom razno, predsjedavajući sjednicom
g. Hajrudin IBRAHIMOVIĆ je konstatovao promjenu direktora u transportnoj kompaniji BH-GAS, koja je učesnik
u projektu, te predlaže da se umjesto dosadašnjeg člana
g. Almira BEČAREVIĆA, potvrdi imenovanje novog direktora BH-Gasa, odnosno novog člana Koordinacionog odbora ispred te kompanije g. Adnan KRESO. Prijedlog je
jednoglasno usvojen i kao takav unesen u zapisnik ove
sjednice.
21. sjednica Koordinacionog odbora "Harmo-
nizacija zakonske i tehničke regulative za gasni sektor u
zemljama jugoistočne Evrope" je održana 26.2.2012. godine u prostorijama hotela "Europe" u sklopu održavanja
5. Međunarodne gasne konferencije regiona jugoistočne
Evrope. Na ovoj sjednici Koordinacioni odbor je jednoglasno usvojio sljedeće dokumente predložene od
strane radne grupe za primjenu gasa (RG 10) i to:
G 616 Određivanje zeta-vrijednosti za fazonske i spojne
komade u cjevovodima i lambda-vrijednosti valovitih
cjevovoda unutrašnjih gasnih instalacija
G 264 Prirodni gas kao gorivo – Uzimanje uzoraka
i analize
VP 616 Valovite cijevi od nehrđajućeg čelika za gasne
instalacije
G 651 Punionice prirodnog gasa (inovirano izdanje)
G 493-1 Kvalifikacioni kriteriji za preoizvođače
postrojenja za regulaciju pritiska i mjerenje gasa
Koordinacioni odbor je potvrdio imenovanje
g. Ibrahima KARAHODŽIĆA iz „KJKP Sarajevogas“-a
kao novog člana radne grupe RG 10.
Izvještaj pripremila:
Ela Brkić, IGT
Naredni sastanci radnih grupa Projekta
Radna grupa 6 „Transport i distribucija gasa“ će naredni sastanak održati od 18. do 20. aprila u direkciji DVGWa u Bonn-u. U okviru sastanka će g. Detlef JAGODZINSKI
održati predavanja „Aktuelni razvoj nacionalne i evropske tehničke regulative za transport i distribuciju gasa“.
Radna grupa 10 „Primjena gasa“ će od 5. do 7. juna
održati sastanak u prostorijama Srbijagas-a u Beogradu. Mentor radne grupe g. Kai-Uwe SCHUHMANN će
za članove radne grupe održati dva predavanja „TRGIeksperti“ i „Tehničko pravilo DVGW G 1020 – Osiguranje
kvaliteta za projektovanje, izradu, izmjene, održavanje i
pogon gasnih instalacija“.
32
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
.....radna grupa RG 10 "Primjena gasa - Široka potrošnja"
- TRGI + Komentar +
prateća tehnička pravila
Obavezna lektira za eksperte u gasnoj struci
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
33
34
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
Novo iz DVGW-a
Pripremila:
Aida Bučo-Smajić, dipl. ing.hem.
DVGW projekt menadžer za jugoistočnu Evropu
[email protected]
Novo iz DVGW regulative gas
G 493-1 nacrt "Kvalifikacioni kriteriji za projektante i
proizvođače postrojenja za mjerenje i regulaciju pritiska gasa i postrojenja za utiskivanje biogasa"
Izdanje 12/11, za članove DVGW-a EUR 20,59, za ostale
EUR 27,45
Kvaliteta i sigurnost su se u gasnoj struci uvijek veoma
cijenili. To je potrebno osigurati također i u budućnosti.
Jedna od bitnih pretpostavki za to je certificiranje
preduzeća. Osnova za to je radni list DVGW-a G 493-1
čije je 5. izdanje u obliku nacrta dostupno stručnoj javnosti na raspravu. Radni list DVGW-a G 493-1 sadrži personalne i materijalne zahtjeve za preduzeća koja projektuju i/ili grade, kao i montiraju do spremnosti za pogon:
- postrojenja za mjerenje i regulaciju pritiska gasa prema
radnim listovima DVGW-a G 491 i G 492 i/ ili postrojenja
za utiskivanje biogasa prema privremenoj ispitnoj podlozi DVGW-a VP 265-1(u daljem tekstu će se nazivati gasna postrojenja).
Zahtjevi u pogledu kvalificiranosti za preduzeća koja
projektuju, proizvode i/ili montiraju do spremnosti za
pogon, su novost u ovom izdanju tehničkog pravila. Oni
uključuju odgovarajuće zahtjeve za postrojenja za regulaciju pritiska gasa i mjerenje.
Iskustva iz prošlosti pokazjuju da uvijek postoji povod
za diskusiju kada projektovanje gasnih postrojenja vrše
necertificirana preduzeća. Da bi se otvorila mogućnost
za certificiranje također i za preduzeća koja se isključivo
bave projektovanjem gasnih postrojenja, u radni list je
uvrštena grupa 3 „Projektovanje“.
Projektovanje gasnih postrojenja mogu vršiti samo
preduzeća koja su dokazala svoju osposobljenost certificiranjem prema grupi 1 ili grupi 3. Na ovaj način se popunila dosadašnja praznina u regulativi DVGW-a. Dalje
se vodilo računa o konkretnim zahtjevima u području
zaštite od eksplozije koja su također navedena i u radnom listu DVGW G 491.
Preduzeća koja se angažuju za projektovanje, izradu, montažu, do spremnosti za pogon i održavanje
postrojenja za regulaciju pritiska gasa i mjerenje, kao i
postrojenja za utiskivanje biogasa moraju posjedovati
potrebne kvalifikacije i isto dokazati.
Kvalificiranost za proizvodnju se smatra dokazanom,
kada preduzeće koje vrši gradnju postrojenja ispunjava zahtjeve radnog lista DVGW G 493-1 i posjeduje
odgovarajuću potvrdu prema radnom listu DVGW G
493-1. Projektovanje, proizvodnju i montažu gasnih
postrojenja bez certificiranja po ovom radnom listu
smiju vršiti samo preduzeća koja su u okviru obuhvatnog vođenja pogona primarno ili kao pružalac usluga
nadležni za montažu, pogon i održavanje, odn. samo za
montažu i održavanje energetskih postrojenja, a za te
poslove potrebne personalne kvalifikacije i organizaciju
su dokazali u okviru ispitivanja Menadžmenta tehničke
sigurnosti (TSM ispitivanje) prema radnom listu DVGW
G 1000, u okviru područja mreže navedenog u TSM potvrdi. Pri tome je preduslov da su ispunjeni personalni i
tehnički uslovi navedeni u radnom listu DVGW G 493-1.
Odgovorna stručna lica se interno u okviru preduzeća
(pogona) imenuju u pisanom obliku.
Navedeni kvalifikacioni kriteriji su pretpostavke za certificiranje preduzeća za projektovanje, proizvodnju i
montažu gasnih postrojenja.
Opći zahtjevi relevantni za certificiranje, kao i pravila za
postupak certificiranja su utvrđena npr. u “Poslovniku za
certificiranje stručnih preduzeća” DVGW CERT GmbH i
moraju odgovarati najmanje ovim zahtjevima. Certifikat
služi kao dokaz kvalificiranosti preduzeća prema investitorima, odn. naručiocima posla.
Uostalom, i dalje važi da u pretpostavke za sigurno snabdijevanje gasom pripada tehnički besprijekorno projektovanje, proizvodnja i montaža gasnih postrojenja.
Ovaj zahjtev može biti ispunjen samo kada se angažuju
preduzeća koja posjeduju certifikat za gradnju gasnih
postrojenja prema ovom radnom listu.
Pravila koja definišu izuzetke predstavljena su u području
važenja.
U okviru Sektorske direktive Evropske Zajednice od 31.
marta 2004. godine (2004/17/EZ) o dodjeli ugovora u
području snabdijevanja vodom i energijom, saobraćaju i
telekomunikacijama, postojeći postupak certificiranja se
može koristiti kao prekvalificiranje na evropskom nivou.
Rok za prigovore: 30. mart 2012.
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
35
Novo iz DVGW-a
Informacija Gas br. 7 "Tehnička specifikacija za
realizaciju interfejs mjesta“
6. izdanje 11/2011, Download je besplatan
"Tehnička specifikacija za realizaciju interfejs mjesta"
dopunjuje radni list DVGW G 485 "Digitalni interfejsi za
aparate za mjerenje gasa (DSfG)", tako da je moguć razvoj prekidača i radnih programa (hardware i software) za
mjerne aparate i dodatne uređaje koji imaju mogućnost
digitalnih interfejsa.
Dokazala se procedura aktualiziranja ove tehničke
specifikacije svake dvije do tri godine. Na osnovu promjena na tržištu gasa i iz toga rezultirajućih tehničkih
zahtjeva, posebno u pogledu nadzora i komunikacije
podataka, u 6. izdanju su uvrštena sljedeća proširenja:
- osiguranje elemenata podataka s osobinama arhiviranja uz pomoć digitalnog potpisa i primjenom telegramskog polja PTB;
- nove liste podataka za instancu revizije i jedinice za
daljinski prijenos podataka;
- redakcijske dopune i korekture.
Redakcijski završetak 6. izdanja je bio u septembru
2011. Digitalni interfejsi prema DSfG su i dalje standard
u njemačkoj gasnoj struci. Zbog toga će se radna grupa
„Aktualiziranje DSfG“ i dalje truditi da obuhvati tehničke
promjene na tržištu u ovoj specifikaciji i iste unificira.
Zbog obima specifikacije se kod 4. prerade tehničke
specifikacije iskoristila prilika da se kompletan dokument podijeli u tri pregledna dijela. Sva tri dijela se mogu
slobodno snimiti/download-ovati sa internet stranice
DVGW-a.
GW 335-B2-B1 nacrt "1. dodatni list uz radni list
DVGW GW 335-B2:2004-09 Sistemi plastičnih cjevovoda u distribuciji gasa i vode - Dio B2: fazonski komadi od PE 80 i PE 100"
Izdanje 11/2011, za članove DVGW-a EUR 15,97, za ostale
EUR 21,29
Dodatni list je uradila projektna grupa „Plastični materijali u snabdijevanju gasom i vodom“ po nalogu
tehničkog komiteta „Distribucija gasa“ i „Konstruktivni
dijelovi u sistemi za snabdijevanje vodom“. Sadrži prije
svega prilagođeni obim ispitivanja iz radnog lista DVGW
GW 335-B2 iz septembra 2004. godine. U pogledu zahtjeva sadržana je samo jedna dopuna električnih karakteristika u pogledu novih većih prečnika koji se nalaze na
raspolaganju. Dodatni list važi zajedno s radnim listom
DVGW GW 335-B2 iz septembra 2004.
Rok za prigovore: 30. mart 2012.
36
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
G 5305-2 nacrt "Prekidači protoka gasa (GS – „gas
stop ventili“) za vodove za snabdijevanje gasom“
Izdanje 9/11, za članove DVGW-a EUR 27,61 za ostale
EUR 36,82
Tehnički komitet "Konstruktivni dijelovi i pomoćni materijal - gas" je, prema poslovniku GW 100, zaključio
da privremenu ispitnu podlogu VP 305-2 promijeni u
tehničku ispitnu podlogu G 5305-2. U okviru promjene
je poduzeto prilagođavanje na aktuelnu strukturu regulative i redakcionalno prilagođavanje teksta relevantnog
za certificiranje, dodatno je aktualizirana referentna lista
regulative.
Prekidači protoka gasa GS prema G 5305-2 prekidaju
dotok gasa za sistem vodova priključen iza, kada se
prekorači zadati protok zatvaranja, npr. uslijed mehanički
uslovljenog istrujavanja „curenja“ (zahvat bagerom) s
odgovarajuće velikim poprečnim presjekom otvora.
Ova tehnička ispitna podloga važi za zahtjeve i ispitivanja prekidača protoka gasa GS do nazivnog prečnika DN
50 s definiranim smjerom protoka. Vrši se pogon s gasovima prema radnom listu DVGW G 260 (izuzev tečnog
naftnog gasa u tečnoj fazi). U skladu s radnim pritiskom
se dijele na tipove A (15 mbar do 100 mbar), B (0,1 bar do
5 bar), C (25 mbar do 5 bar) i D (25 mbar do 1 bar).
Rok za prigovore: 30. decembar 2011.
G 5614 Nacrt "Nerastavljivi cijevni spojevi za
metalne gasne vodove; pres spojevi"
Izdanje 9/11, za članove DVGW-a EUR 20,59; za ostale
EUR 27,45
Tehnički komitet "Konstruktivni dijelovi i pomoćni materijal - gas" je, prema poslovniku GW 100, zaključio
da privremenu ispitnu podlogu VP 614 promijeni u
tehničku ispitnu podlogu G 5614. U okviru promjene je
poduzeto prilagođavanje na aktuelnu strukturu regulative i redakcionalno prilagođavanje teksta relevantnog
za certificiranje, dodatno je aktualizirana referentna lista
regulative.
Ova tehnička ispitna podloga važi za zahtjeve i ispitivanja metalnih presspojeva za spajanje cijevi i dijelova
cjevovoda od metala, koji prema glatkim zidovima zaptivaju metalno ili nemetalno. Ova ispitna podloga ne
važi za presspojeve koji se koriste za podzemne vodove.
Presspojevi moraju biti pogodni za vodove u kojima se
vrši pogon s gasovima prema radnom listu DVGW G 260.
Ova tehnička ispitna podloga važi za presspojeve koji
se koriste u gasovodima za spoljašnje prečnike cijevi d
≤ 108 mm i do nazivnog pritiska od 5 bar (PN 1 ili PN 5).
Za područje primjene u unutrašnjim gasnim vodovima
prema radnom listu DVGW G 600 (TRGI) i TRF moraju
imati povećanu termičku izdržljivost.
Rok za prigovore: 30.12.2011. godine
Novo iz DVGW-a
G 5634 nacrt "Sigurnosni zatvarači za unutrašnje
gasne instalacije"
Izdanje 9/11, za članove DVGW-a EUR 20,59; za ostale
EUR 27,45
Tehnički komitet "Konstruktivni dijelovi i pomoćni materijal - gas" je, prema poslovniku GW 100, zaključio
da privremenu ispitnu podlogu VP 634 promijeni u
tehničku ispitnu podlogu G 5634. U okviru promjene je
poduzeto prilagođavanje na aktuelnu strukturu regulative i redakcionalno prilagođavanje teksta relevantnog
za certificiranje. Dodatno je aktualizirana referentna lista
regulative, materijali crvene bronze prilagođeni evropskim i internacionalnim standardima i isključeni su zaptivni materijali prema DIN EN 682.
Radni list DVGW G 600 (TRGI) upućuje na pasivne mjere
za otežavanje manipulativnih zahvata na gasnim instalacijama, pored ostalog i upotrebom sigurnosnih
zatvarača. Pri tome se radi o „čepovima/kapama“ kao
sigurnosnim elementima na krajevima cjevovoda, i koji
se mogu otvoriti samo s posebnim alatom.
Ova tehnička ispitna podloga važi za zahtjeve i ispitivanje jednodjelnih ili višedjelnih sigurnosnih zatvarača (kao
što su sigurnosni čepovi, sigurnosne kape ili sistem) koji
dolaze u kontakt s gasom prema radnom listu DVGW G
260 (ne sa tečnim naftnim gasom u tečnoj fazi) u gasnim intalacijama prema DVGW-G 600 (TRGI) i TRF, do
nazivnog prečnika DN 50 (veličina navoja 2) i nazivnog
pritiska 5 bar. Sigurnosni uređaji, koji ne dolaze u kontakt
s gasom se, također, mogu ocjenjivati i certificirati prema
ovoj tehničkoj ispitnoj podlozi.
Rok za prigovore: 30. decembar 2011. godine.
Radni list G 465-2 na engleskom jeziku "Gas lines with
operating pressures up to and including 5 bar - Repair"
Izdanje 9/11, za članove DVGW-a EUR 20,59; za ostale
EUR 27,45
Radi se o prijevodu na engleski jezik radnog lista G 4652 "Gasni vodovi s pogonskim pritiskom do 5 bar - popravke", izdanje 04/2002. Ovo izdanje se može dobiti
samo putem download-a kao pdf.
Radni list G 469 na engleskom "Pressure testing methods for gas transmission/gas distribution"
Izdanje 6/10, za članove DVGW-a EUR 24,80; za ostale
EUR 33,06
Radi se o prijevodu na engleski jezik radnog lista G 469
"Ispitivanje pod pritiskom gasnih transportnih/distributivnih vodova", izdanje 06/2010. Ovo izdanje se može
dobiti samo putem download-a kao pdf.
Radni list G 459-1 na engleskom "Gas service lines for
operating pressures up to 4 bar; design and construction"
Izdanje 7/98, za članove DVGW-a EUR 27,61; za ostale
EUR 36,82
Radi se o prijevodu na engleski jezik radnog lista G 459-1
"Kućni priključci gasa za pogonske pritiske do 4 bar; projektovanje i izvođenje", izdanje 07/1998. Ovo izdanje se
može dobiti samo putem download-a kao pdf.
Radni list G 459-1-B1 na engleskom jeziku "Supplement
G 459-1 Gas Service Lines"
Izdanje 12/03, za članove DVGW-a EUR 15,97 ; za ostale
EUR 21,29
Radi se o prijevodu na engleski jezik dodatnog lista uz
radni list G 459-1 "Kućni priključci gasa“, izdanje 12/2003.
Ovo izdanje se može dobiti samo putem download-a
kao pdf.
Radni list G 465-1 na engleskom jeziku "Inspection of
gas pipework systems with operating pressures up
to 4 bar"
Izdanje 11/97, za članove DVGW-a EUR 20,59; za ostale
EUR 27,45
Radi se o prijevodu na engleski jezik radnog lista G 465-1
"Ispitivanje gasne mreže pogonskog pritiska do 4 bar; izdanje 11/1997. Ovo izdanje se može dobiti samo putem
download-a kao pdf.
Radni list DVGW G 652 "Aparati za punjenje prirodnim gasom i postrojenja za punjenje prirodnim gasom"
Izdanje 9/11, za članove DVGW-a EUR 20,59; za ostale
EUR 27,45
Novi radni list DVGW G 652 "Aparati za punjenje prirodnim gasom i postrojenja za punjenje prirodnim gasom"
popunjava prazninu koja je nastala izuzimanjem malih
postrojenja prirodnog gasa za punjenje vozila iz radnog
lista G 651/VdTÜV M 510 „Punionice prirodnog gasa“, jer
mali aparati i postrojenja za punjenje prirodnog gasa bez
rezervoara prirodnog gasa nisu mogli ispuniti zahtjeve
drugog izdanja koji su jasno povećani u odnosu na prvo
izdanje.
Važi za projektovanje, gradnju,opremanje, isporuku, ispitivanje, stavljanje u pogon i pogon aparata za punjenje
prirodnim gasom i postrojenja za punjenje prirodnim
gasom, koji se priključuju na gasnu mrežu javnog snabdijevanja i na taj način se i snabdjevaju.
Radni list je namijenjen kako proizvođačima koji s ovim
tehničkim pravilom dobijaju osnove za projektovanje
postrojenja i dijelova postrojenja, tako i operaterima, kojima su predočeni minimalni zahtjevi za siguran pogon.
Radni list istovremeno služi i kao ispitna podloga za ispitivanje aparata, odn. postrojenja za punjenje prirodnim
gasom.
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
37
Novo iz DVGW-a
Ova smjernica prikazuje pravila tehnike, koji u rezultatu
vode tome da se može vršiti trajno siguran pogon aparata i postrojenja za punjenje prirodnog gasa. Pošto su
postupci dobijanja dozvole i puštanja u pogon različiti
u ovisnosti od lokacije, potrebno je pravovremeno
usaglašavanje proizvođača i operatera. Dalje je potrebno voditi računa, da kvalitet prirodnog gasa u mreži ne
pokriva u potpunosti radni list G 260, potrebno je da odgovara strožijim zahtjevima standarda DIN 51624, i koje
gas mora zadovoljiti prilikom punjenja vozila.
Radni list DVGW G 264 "Prirodni gas kao gorivo –
Uzimanje uzoraka i analize"
Izdanje 7/11, za članove DVGW-a EUR 15,97; za ostale
EUR 21,29
U odnosu na izdanje objavljeno 2009. godine, u radni
list DVGW G 264 "Prirodni gas kao gorivo – Uzimanje
uzoraka i analize" je uvršteno do sada i u internacionalnim standardima nedostajući postupak za određivanje
sadržaja nafte u prirodnom gasu, koji je u okviru DVGW
istraživanja razvjen na Institutut Engler-Bunte.
Dalje, je modificiran postupak uzimanja uzoraka, jer se
pokazala, da je MSR tehnika na nekim punionica bila
nekompatibilna s dosadašnjim postupkom.
Također novina je uzimanje u obzir vlastitog pogonskog
nadzora, koja se prije svega odvijala primjenom mobilnih jedinica za analizu, koje su se nalazile u pogonu od
objavljivanja prvog izdanja, i koje su pružale operateru
punionice jednu sliku o sastavu gasa na punionici prirodnog gasa, bez vršenja dokazivanja u okviru službene
provjere.
Radni list DVGW G 410 nacrt "Prikupljanje podataka
o stanju i događajima vezanim za gas"
Izdanje 7/11, za članove DVGW-a EUR 27,61; za ostale
EUR 36,82
Ekspertna grupa „Sigurnost za borbu protiv požara“
Saveznog ministarstva za istraživanje i tehnologiju je
1979 godine zahtjevao od gasne struke, stvaranje statistike šteta i nesreća.
Ovu neophodnost je DVGW ispunio u cirkularnom pismu
G 5/1980 od 16. jula 1980. godine i zahtjevom za svoje
članove da preuzmu vlastitu odgovornost i učestvuju na
prikupljanju podataka od 1. januara 1981. godine.
Pravni i tehnički okvirni uslovi su se temeljno promijenili od uvođenja statistike šteta i nesreća. Uprkos
unapređenoj modifikaciji iz 2010. godine, upravni
komitet DVGW „Snabdjevanje gasom“ je preporučio
temeljnu preradu i modernizaciju, što je izvršeno objavljivanjem radnog lista DVGW G 410.
Ovaj radni list je urađen u projektnoj grupi "Prikupljanje
strukturnih podataka, upravnog komiteta „Snabdijevanje gasom“. Kriteriji prikupljanja podataka opisani u ovom
radnom listu mijenjaju dosadašnje kriterije traženja
38
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
podataka statistike šteta i nesreća u području gasa
Njemačkog stručnog udruženja za gas i vodu DVGW.
Nova statistika obuhvata sljedeće kriterije traženih podataka:
- podaci o postojećem stanju za gasovode, kućne
priključke i gasno-tehnička postrojenja;
- podatke o događajima na gasovodima, kućnim
priključcima i gasno-tehničkim postrojenjima, kao
i korisničkim postrojenjima za primjenu gasa u
domaćinstvima i zanatstvu ;
- prijavu mirisa gasa;
- prijavu o prekidu snabdjevanja u skladu s Zakonom o
energetskoj privredi.
Operateri gasovoda i gasno-tehničkih postrojenja, koji
vrše pogon gasnih posrojenja prema Zakonu o energetskoj privredi, obavezni su da dostavljaju podatke prema
načelima ovog radnog lista.
U okviru izrade radnog lista generiran je jedinstveni,
modularni model podataka s mogučnošću proširivanja.
Potrebni podaci se prikupljaju putem eletkronskog formulara kojeg je DVGW stavio na raspolaganje i na kojem
korisnici mogu unositi podatke, odn. eletktronskog interfejsa (Gas-Voda–Statistika GaWaS)
Rok za prigovore: 31.10.2011
Radni list DVGW GW 128 "Jednostavni radovi premjeravanja mreža za snabdjevanje; Plan školovanja"
Izdanje 7/11, za članove DVGW-a EUR 15,97; za ostale
EUR21,29
Zadnjih godina su u pogledu kvaliteta značajno porasli
zahjtevi za premjeravanje (geodetsko snimanje) i dokumentaciju mreža za snabdjevanje. Tkz. „ručna skica“ (Butterbrotskizze) kao klasična skica sa terena se s današnjeg
gledišta nemože više akceptirati.
Tako je utvrđeno i u novom radnom listu DVGW GW
120 u tačci 4.2 „Premjeravanje“, gdje se za jednostavne
tehničke radove premjeravanja zahtijeva angažman osoblja koje je minimalno školovano prema GW 128, da bi se
osiguralo da se radovi premjeravanja i dokumentiranja
vodova i postrojenja za snabdjevanje izvršavaju s neophodnom pažnjom i stručnom kompetentnošću. Najkasnije pri analizi podataka i dalje vođenih IT-aplikacija se
primijeti loš kvalitet podataka i prouzrokuju se visoki naknadni troškovi. Na osnovu tehničkog pravila GW 128 se
od 1998. godine provode mjere kvalificiranja. U novom
izdanju tehničkog pravila GW 128 su ugrađena iskustva
iz školovanja. Pored toga su uvršteni kriteriji traženi iz
prakse, koji prave razliku između „jednostavnih“ premjeravanji i „kompleksnih“ premjeravanja. Školovanja koja
provodi DVGW su već usklađena s novim GW 128.
Prezentacija
Neki aspekti gasnog biznisa
Autor:
Prof. dr Aleksandar KNEŽEVIĆ
CETEOR, Sarajevo
e-mail: [email protected]
Proizvoditi Negadžule
Niko danas ne osporava da je u energetici najbolja mjera poboljšanje
energijske efikasnosti na strani
korištenja energije. Ukoliko neko
potroši manje energije (a pri tom
zadovolji svoje potrebe na bazi energije), tada na tržištu preostaje energije za drugog korisnika. Ovaj vid energije se popularno naziva Negadžul
(za razliku od megadžula, mjere za
količinu energije). Isto tako poznato
je da su investicije u negadžule rentabilnije od investicija u megadžuile),
te da se uložena sredstva vraćaju
ranije. Pri tom ne treba osporavati
ni gradnju novih termoelektrana,
ili najmanje zamjenskih blokova za
postojeće blokove u BiH koji su zastarjeli, neekonomični i okolinski
neprihvatljivi u današnjim uslovima.
Ali kada se gradi termoelektrana
uložena sredstva se ne vraćaju dok
se ne ugradi i posljednji zavrtanj, dok
kod ulaganja u negadžule, od naselja do naselja, od fabrike do fabrike,
sredstva se vraćaju vrlo brzo. Danas
niko ne sporava značaj i prednosti
podsticanja povećanja efikasnosti
na strani korištenja energije, ali stvari
u Bosni i Hercegovini idu vrlo sporo.
Defektno tržište
Energetika je privredna grana koja
od prirodnih oblika energije proizvodi standardizirane oblike, vrši njihov transport i distribuciju. Ona to
radi na tržištu. Tržište energije Bosne
i Hercegovine je, ne samo još uvijek
neizgrađeno, nego i defektno. Tržište
nije mjesto gole ponude i potražnje.
Država određuje pravila igre, veličinu
igrališta i delegira sudiju. Na tom
igralištu se nadmeću firme iz ener-
gijskog biznisa. Međutim, u BiH oni
i dalje igraju na zasebnim igralištima,
različite veličine, sa različitim pravilma, čak i sa neodgovarajućim sudijama. Osnovno što treba obezbjediti
na tržištu energije su: (1) međusobno
razumijevanje kupca i prodavca i (2)
shvatanje okruženje tržišta.
Neporazum između kupca i prodavca energije u BiH je zaista veliki.
Prodavac prodaje energiju „na komad“ (prodaje masu energenta ili
količinu energije datih parametara).
Prema definiciji, energija je fizička
veličina koju niko nikada nije ni vidio
ni osjetio (niko nije ni vidio ni osjetio
toplotnu energiju, on osjeti temperaturu, a ne energiju; isto je i sa drugim vidovima energije). Znači, kupcu
ne treba energija u formi količine,
njemu treba efekat (učinak) energije.
Njemu ne treba 3 tone uglja, nego
topao stan; ne treba mu 20 kWh
električne energije, nego da je prostorija osvjetljena mjesec dana, itd.
A isti efekat se može postići sa dva,
tri, četiri, pet, ili šest puta manjim ili
višim utroškom energije. Problem je
u tome što kupac ne zna da efikasno
troši energiju, on ne zna da nezna, pa
nikoga i ne pita. Prodavač energije
zna da kupac nezna, ali neće da mu
kaže kako da efikasno koristi energiju. Prodavač uporno prodaje energiju „na komad“, šalje fakture i na bazi
njih knjiži prihod, bez obzira što kupac koji neefikasno troši energiju ne
može da je plati. Rezultat može biti
veliki poremećaj na tržištu energije,
time i ukupnom tržištu. Ko je odgovoran za ovo? Očito država koja kreira
pravila igre, te svi učesnici na tržištu
energije, osim korisnika energije.
Drugi problem tržišta je nerazumi-
jevanje okruženja tržišta energije.
Mnogi u BiH okruženje vide primarno kroz zaštitu okoline i klimatske
promjene. Oni vide samo ambalažu
u koju je upakovano okruženje.
Ciljevi energijskog tržišta su, ovim
redom: (i) zapošljavanje u zemlji i
opšti društveno-ekonomski razvoj,
(ii) sigurnost u snabdijevanju energijom i (iii) zakonski uslovi zaštite
okoline. Nema danas ekonomije
bez ekologije, ali – mora biti pravilo
- nema ni ekologije bez ekonomije.
Ekonomska strana tržišta energije,
posebno značaj zapošljavanja, se
u Bosni i Hercegovini zanemaruje.
Konferencije međunarodnog tijela
za klimatske promjene (Kopenhagen
2009, Kankun 2011, Durban 2011)
daju mršave rezultate, jer one zemlje koje su odgovorne za klimatske
promjene, ne prihvataju ni jednu
mjeru ukoliko ne vide kako će postići
dodatno zapošljavanje u svojim zemljama. Jedino male zemlje nasjedaju
na priče o klimatskim promjenama,
te investiraju skromna sredstva koja
imaju na raspoloaganje, praktično u
zapošljavanje razvijenih zemalaj.
U BiH se često pristup Evropskoj
uniji vidi kao prepisivanje direktiva
EU. Pri tome riječ direktiva se razumije kao naređenje, a ne kao uputa
za donošenje nacionalnog zakonodavstva. Direktiva daje ciljeve EU, a
svaka država treba da na bazi svojih uslova (tehnoloških, društvenih,
ekonomskih, ekoloških i okolinskih)
donese svoje propise. Ciljevi na
području energije u EU su, sada je
jasno, zapošljavanje i ekonomski razvoj, sigurnost u snabdjevanju i suzbijanje klimatskih promjena, ali samo
u obimu u kome ono neće ugroziti
prva dva cilja.
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
39
Prezentacija
Njemačka, na primjer, u cilju
zadržavanja kapitala (da se uspori
odlazak kapitala u Kinu) realizira programe energijske efikasnosti u zgradarstvu (toplotna zaštita objekata
u državama EU se ne može vršiti u
Kini), te podstiče razvoj tehnologija
(povećanje energijske efikasnosti i
na bazi obnovljivih izvora energije)
koje se mogu izvesti.
Sam sindikat u BiH u borbi za standard radnika nikada nije spomenuo
riječ energija. Što se vlada u BiH tiče,
vjerovatno je najlakše upravljati
državom kada je visoka nezaposlenost, tada radnici nemaju ni hrabrosti
ni snage da se bore za bolje uslove
rada i života, time i za razvoj države.
Kako je tamo energijsko tržište
uređeno, Njemačka uvodi ekonomske podsticaje, te nove tehnologije
postaju tržišno konkurentne.
Država BiH treba da upravlja energijom suprotno nego što to ona danas radi. Energijom se ne upravlja
kroz cijene energenata, nego kroz
troškove energije.
Bosna i Hercegovina (ne samo ona,
i druge zemlje koje su na putu ka
EU), nema jasne ciljeve energijskog razvoja, a smatra se da se ide u
EU tako što se prepisuju direktive,
prepisuje njemački sistem podsticaja direktno, ili od drugih koji su
to ranije prepisali od Njemaca. Tako
BiH ima propise kojim se podstiče
zapošljavanje u Njemačkoj ili nekoj
drugoj zemlji EU, a ne u svojoj zemlji.
Od 10 radnih mjesta koja se otvaraju
gradnjom i korištenjem vjetroelektrana u 20 godina, 7,5 se otvara u
Njemačkoj i samo 2,5 u Bosni i Hercegovini). S druge strane građevinski
sektor u BiH je krizi, smanjuje se broj
radnih mjesta. Bilo bi pravilnije da
se umjesto u Njemačkoj podstiče
zapošljavanje u BiH u oblasti zgradarstva (utopljavanje zgrada, sistemi
grijanja). Na taj način bi se smanjila potrošnja energije u zgradama
(posebno je značajno smanjenje
potreba za uvozom zemnog gasa),
te bi građani kupljeni gas, odnosno,
toplotnu energiju, mogli i da plate.
U oblasti industrije, naša preduzeća
u prosjeku troše 3 – 5 puta više energije po jedinici dobili od preduzeća
u EU. Treba znati da taj broj ne zavisi samo od energetskog sektrora
preduzeća, nego od efikasnosti svih
drugih sektora u preduzeću. Problem
velikog troška za energiju domaći
menadžment rješava niskim platama radnika. Radnici ne upozoravaju
na ovaj problem, jer nisu edukovani
u vezi efikasnog korištenja energije,
a u uslovima visoke nezaposlenosit
kažu „Daj šta daš“.
40
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
Kako država upravlja energijom
Koja je razlika između cijene i troška?
Cijena je na primjer 15 feninga po
kWh, a trošak je 50 KM mjesečno.
Država upravlja tako što, iako cijene
energije rastu, njenim djelovanjem
(na povećanje efikasnosti korištenja
energije) troškovi ne rastu. Da li je to
moguće? Naravno da je to moguće.
To je jedino moguće. Zato i postoji
vlada.
Upravljanje cijenama energije je besmisleno. Ukoliko se poveća cijena
energije, onda će kupac da se odrekne drugih roba, pa će doći do pada
proizvodnje u drugim sektorima. Na
kraju će korisnici energije u privredi,
kao i oni koji pružaju usluge povećati
svoje cijene, te prodavač energije
neće osjetiti efekte povećanje cijene energije. Ukoliko se ne poveća
cijena energije, onda će prodavač
energije da posluje sa gubitkom,
dizaće kredite, plaćati kamate, neće
imati sredstava za razvoj. Znači, nije
dobro ni povećati, ni ne povećati
cijene energije. Cijene energije
treba da određuje konkurentno
tržišta, a država treba da pomogne
građanima i privredi da ne dođe do
porasta troškova korištenja energije.
Ukoliko država upravlja troškovima
energije (a ne cijenama), onda će
ona podsticati povećanja efikasnosti
korištenja energije. Pošto cijene energije rastu (i treba da rastu da bi se
stvorila sredstva za zaštitu okoline
i suzbijanje klimatskih promjena),
isporučioci energije će imati dovoljan prihod za svoj razvoj, a korisnici energije neće imati povećane
troškove. Znači, ukoliko cijena energenta poraste, na primjer sa 15 feninga po kWh na 17, trošak koji je bio
50 KM mjesečno, treba da ostane na
istom nivou – 50 KM mjesečno. Cijene energije neminovno rastu, ali
je zadatal države (vlade) da osigura
da troškovi ne rastu. Vuk sit, ovca na
broju – ukoliko je pastir dobar.
Infrastruktura države za energijsku
efikasnost
Da bi država upravljala troškovima
korištenja energije, ona treba da
uspostavi određenu infrastrukturu.
Najvažnija karika te infrastrukture
je savjetovalište za energijsku efikasnost za građene i mali biznis.
Ova savjetovališta se finansiraju
iz budžeta, ali je njihov doprinos
punjenju budžeta mnogo veći od
troškova njihovog rada. Slijedeće
je postojanje savjetnika (određena
stručna institucija) koja pomaže kod
planiranja razvoja energijskog sektora na nižim nivoima organizacije
države. Nadalje, država treba da
uspostavi različite oblike edukacije
građana (preko medija, web portala
i na druge načine.
Najvažnija uloga države je da spriječi
rasipanje energije u budžetskim
ustanovama. Najveće rasipanje energije je u ustanovama gdje se predlaže
i usvaja budžet, jer te ustanove prvo
podmire sebe, a onda dijele drugima koliko ostane. Veliko rasipanje
energije je u školama, zdravstvenim
ustanovama i drugim bužetskim institucijama. Ovaj problem se rješava
veoma lako. Izvrši se energijski audit
(stručni pregled, obično ga rade dva
čovjeka dva dana) koji ukaže koliko
je za dati tip zgrade i funkciju potrebno energije. I ne da se više sredstava
za grijanje nego što je to objektivno
potrebnp. Tako se bez ikakvih investicija može smanjiti potrošnja energije u tim ustanovama za najmanje
25 %. Za veće smanjenje potrošnje
energije potrebna su ulaganja.
Prezentacija
Ako se nekome pomogne da uštedi
na primjer 20 % energije, onda taj
korisnik energije neće imati ništa
protiv toga da se jedinična cijena
energije poveća za 10 %. Tako su
zadovoljni i i prodavac i kupac energije; oba su doživjeli za po 10 %
veću efikasnost – jedan je smanjio
trošak, a drugi povećao prihod. Na
tom principu posluju društva za
energijske usluge - ESCO društva
(engl. Energy Service COmpany).
Društvo ESCO investira u utopljavanje zgrada, zamjenu tehničkih
sistema. Iz ušteda naplaćuje svoj rad
i podmiruje investicione troškove.
Ostatak uštede dijeli sa korisnikom
energije, a pri tome preuzima pun
rizik projekta. Za razliku od ostataka
Evrope i bivše Jugoslavije, u Bosni
Hercegovini i Srbiji društva ESCO
ne postoje. Za svaku lokalnu zajednicu bi bilo korisno postojanje ESCO
društava. Za početak bi ona mogla
biti u državnom vlasništvu, a kada
se posao razvije, takva društva bi se
mogla privatizirati.
Potencijali i barijere
Kada se radi u uvođenju promjena,
a ovdje se očito radi o tome, uvijek
se ustanove potencijali i barijere. A
ovdje se radi o velikoj promjeni, sa
sistema isporuke energije prelazi se
na sistem korištenja energije; energijom se više neće baviti samo
energetičari nego svi. Potencijali za
energijsku tranziciju u BiH su veliki
(niska efikasnost i u oblasti zgradarstva i u industriji. Ekonomičnim
ulaganjima u oblasti zgradarstva bi
se mogla prepoloviti potrošnja energije, smanjiti uvoz zemnog gasa,
imati veće količne električne energije za izvoz, odnosno manje potrebe
za uvoz iza 2017. godine kada neke
termoelektrane izađu iz pogona (a
novih nema). Značajno bi se podstakla zaposlenost. Ulaganjima u energijsku efikasnost u privredi stvorio
bi se prostor za povećanje dohotka,
odnosno nova sredstva za razvoj,
povećanje profila i povećanje plata.
Ali u BiH su i barijere veoma velike. Barijere su nedostatak svijesti
i znanja, nedostatak odgovornosti
vlasti prema pravilima struke i prema građanima, nedostatak propisa
i lutanja na planu donošenja propisa. Međunarodne organizacije
u BiH (US Aid, GIZ, UNDP i druge)
koordinirano i veoma stručno
rade na pojedinačnim projektima
poboljšanja korištenja energije u
cijeloj BiH, te na donošenju potrebne
zakonske regulative, čime se otklanjaju barijere znanja. Treba se uključiti
o programe podrške međunarodnim
organizacijama, posebno u cilju
donošenja zakonodavstva u oblasti
energijske efikasnosti.
Početak radova na izgradnji gasne mreže u Vogošći, MZ Blagovac
Na području mjesne zajednice Blagovac počeli su radovi
na izgradnji distributivne gasne mreže visokog i niskog
pritiska u dužini od 1 200 m. Riječ je o nastavku realizacije projekta „Razvoj gasnog sistema Kantona Sarajevo-Gasifikacija Općine Vogošća“. Vrijednost navedenog
projekta je oko 300.000,00 KM. Sredstva su obezbjeđena
od strane Ministarstva prostornog uređenja Kantona
Sarajevo, Ministarstva finansija Kantona Srajevo, KJKP
“Sarajevogasa”, Sarajevske regionalne razvojne agencije
SERDA i Općine Vogošća.
Današnjem početku radova prisustvovali su Muhamed
Kozadra, ministar finansija Kantona Sarajevo, Salih
Selmanović, direktor KJKP „Sarajevogas", Edin Smajić,
načelnik Općine Vogošća sa saradnicima, Faruk Cerić,
projekt menažer iz Sarajevske regionalne razvojne agencije SERDA te predstavnici firme „HIKNET“ d.o.o. Semizovac. Ukoliko dozvole vremenski uvjeti, radovi bi trebali
biti gotovi za 25 radnih dana.
Jedan od ciljeva projekta je stvaranje uslova da se
na području mjesne zajednice Blagovac u oko 700
domaćinstava dovede i koristi prirodni gas kao ekološki
prihvatljiv energent, kao i podrška razvoju privrede i
izgradnji neophodne infrastrukture u Vogošći. Izvođač
radova je firma “HIKNET” d.o.o.Semizovac. Izvor: Hina
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
41
42
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
43
Vozila na prirodni gas (NGV)
Izvještaj Evropske asocijacije za maj 2011.
Transport 2050. godine: NGVA Europe podržava Bijelu knjigu i
poziv na veću upotrebu alternativnih goriva
Manuel LAGE
NGVA Europe
Generalni direktor
Siim Kallas, potpredsjednik Evropske komisije i komesar
odgovoran za transport
NGVA Europe, Asocijacija za vozila
na prirodni i bio-gas, podržava Bijelu
knjigu, objavljenu 28. marta, i poziv
na veću upotrebu alternativnih i
čistih goriva za vozila.
Bijela knjiga Komisije o transportu
ima za cilj dramatično smanjenje
ovisnosti Evrope o uvoznoj nafti
i smanjenje karbonskih emisija u
transportu za 60% do 2050. godine.
Metan (prirodni gas/biometan) se
spominje kao jedna od alternativa
i može igrati važnu ulogu kako bi
se pomoglo da se dostignu ključni
ciljevi za 2050. godinu.
Bijela knjiga, na primjer, ističe
važnost CNG-a, LNG-a i biogasa za
cestovni transport na srednje i velike udaljenosti i sektoru brodarstva
(za cilj je postavljeno smanjenje od
barem 40% u emisijama brodarstva).
Ali metan će takođe dati važan doprinos kako bi se postigao primarni
cilj da u gradovima više ne bude automobila na konvencionalni pogon,
da se poboljša lokalni kvalitet zraka i
smanji izloženost buci. On će morati
biti podržan razvojem odgovarajuće
infrastrukture punionica za nova
vozila. Velike flote gradskih autobusa, taksija i dostavnih vozila su
44
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
naročito podesne za uvođenje alternativnih pogonskih sistema i goriva,
navodi knjiga.
"Prirodni gas i biometan danas predstavljaju stvarnu postojeću alternativu gorivima dobivenim iz nafte
(dizel, benzin i LPG) i sigurno za
slijedeću deceniju takođe, tako da
moramo mnogo više iskoristiti CNG
i LNG i njihov ogroman potencijal da
odmah smanje emisije stakleničkih
gasova i dekarboniziraju transport",
rekao je generalni direktor NGVA Europe, Manuel Lage.
Potpredsjednik Siim Kallas je bio
samouvjeren kada je prezentirao
ambicioznu Bijelu knjigu u Briselu:
"Transport 2050. godine je mapa
puta za konkurentan transportni
sektor koji povećava mobilnost i
smanjuje emisije.
Mi možemo i moramo uraditi oboje.
Široko ukorijenjeno uvjerenje da se
mobilnost mora smanjiti da bi se borilo sa klimatskim promjenama jednostavno nije istinito.
Konkurentni transportni sistemi su
od vitalne važnosti za sposobnost
Evrope da konkuriše u svijetu, za ekonomski rast, stvaranje radnih mjesta
i za svakodnevni kvalitet života ljudi.
Ograničavanje mobilnosti ne dolazi
u obzir; a niti nastavak poslovanja po
starom. Mi možemo prekinuti ovisnost transportnog sistema o nafti
bez žrtvovanja njegove efikasnosti i
ugrožavanja mobilnosti. To može biti
obostrani dobitak."
Na političkoj manifestaciji koju je organizovao EuropeanVoice kako bi se
diskutovalo o sadržaju Bijele knjige
u Evropskom parlamentu 29. marta,
rukovodilac EU poslova Matthias
Maedge je istakao da će drugim alternativama kao što su električna
vozila ili gorive ćelije trebati više
vremena da uđu na tržište, dok je
tehnologija motora sa sagorijevanjem prirodnog gasa, koja je kompatibilna sa postojećom tehnologijom
proizvodnje motora, već dokazana i
iza sebe ima zrelu industriju.
Jedan od panelista, Martin Rocholl,
direktor Evropske fondacije za klimu,
je rekao da je prirodni gas možda
najpotcjenjenije alternativno gorivo.
Komisija i NGVA Europe se slažu u
činjenici da je slijedeća decenija presudna za postizanje ciljeva za 2050.
godinu, te trebamo djelovati odmah.
Vozila na prirodni gas (NGV)
U ovom svjetlu, važno je spomenuti da prirodni gas npr. predstavlja prelazni put ka hidrogenu jer se
prirodni gas može miješati sa i do
30% hidrogena, što bi pomoglo da
se pokrene i razvije logistika i proizvodnja hidrogena širom Evrope.
Bijela knjiga pod naslovom "Mapa
puta ka jedinstvenom evropskom
transportnom području – u pravcu
konkurentnog i resursno-efikasnog
transportnog sistema" povrh toga
naglašava potrebu za investicijama
u insfrastrukturu, kako bi se garantiralo alternativno punjenje gorivom
širom cijele Evrope. NGVA Europe
pozdravlja ovaj pristup, jer je ra razvoj infrastrukture dobro povezane
mreže punionica CNG-a i L-CNG-a
presudan za dalji razvoj tržišta.
NGVA Europe poziva na jasnu
političku izjavu u korist metana i
traži državno finansiranje za podršku
izgradnji punionica prirodnog gasa/
biometana.
Širom EU postoji oko 3.000 punionica za prirodni gas/biometan, a
industrija vezana za NGV-e je već
napravila investicije od približno 1,5
milijardi eura, ali biće potrebno investirati barem još dva puta toliko
da Evropa bude u potpunosti uvezana sa ovim čistim alternativnim
gorivom. Članice NGVA Europe su
spremne da daju svoj doprinos, ali
evropski akcioni plan za minimalnu
mrežu punionica će biti od suštinske
važnosti.
NGVA Europe je već duboko
uključena u razradu “Izvještaja evropske ekspertne grupe o budućim
transportnim gorivima”, prezentiranog u januaru 2011. godine, koji
je bio jedan od osnovnih referentnih
dokumenata za Bijelu knjigu o transportu. NGVA Europe takođe aktivno
doprinosi grupi na visokom nivou
CARS 21 (Konkurentni automobilski
regulatorni sistem za 21. stoljeće).
Posljednji doprinos NGVA Europe na
sastanku CARS 21 WG1 početkom
marta se može vidjeti na http://circa.
europa.eu/Public/irc/enterprise/automotive/library?l=/cars_working_
groups/innovation_infrastructur/
meeting_04032011
Izvor: Evropska komisija, NGVA Europe
Bijelu knjigu i sve s njom povezane
dokumente (radni dokument osoblja i saopštenja za novinare) možete
preuzeti ovdje:
http://ec.europa.eu/transport/strategies/2011_white_paper_en.htm
Srdačan pozdrav,
NGVA Europe... za održivu mobilnost
2011. se upravo završila.
Koji napredak je učinjen i šta su očekivanja za 2012. godinu?
Mjesečna kolumna
Peter BOISEN
Dešavanja u 2011. godini:
• Socijalne bune u sjevernoj Africi i
na Bliskom Istoku
• Tsunami katastrofa u Fukushimi i
posljedice za nuklearnu industriju
• Veoma brzi razvoj događaja vezanih za gas iz škriljaca i druge nekonvencionalne gasove
• Rapidan prelaz u mnogim zemljama sa nuklearne energije na kogeneracijske elektrane na prirodni gas
• Bum u LNG brodarskoj industriji
(danas sa dnevnim troškovima najma broda u iznosu do $150,000)
• Libijski građanski rat koji utječe na
određivanje cijena sirove nafte (sada
stabilizirane na iznad 100$ po barelu)
• Nastavljen snažan ekonomski rast
u Aziji koji dovodi do brzorastuće
potražnje za energijom
• Brzi rast potražnje za energijom je u
velikoj mjeri zadovoljen ugovorima
za isporuku novih količina LNG-a
• Very fast growth within the renewable energy sector - new
wind, solar, or wave power
projects every day
• Veoma brzi rast unutar sektora obnovljive energije –
novi projekti vjetrene, solarne
i energije talasa svakog dana
• Izvjesni neuspjesi u sektoru obnovljive energije
kao što je finansijski krah
američke kompanije Solyndra, proizvođača solarnih fotonaponskih panela
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
45
Vozila na prirodni gas (NGV)
• Rastuća zabrinutost zbog efekata
deforestacije stavlja kočnicu na razvoj biodizela i bioetanola
možda konačno biti voljna da ponudi OEM-proizvedena LD CNG vozila
• HD vozila sa pogonom na LNG će
doživjeti skok prodaje
• Rastući interes za opciju proizvodnje biometana iz otpada, ali bez
koncenzusa da li da se gas koristi za
električnu energiju ili kao gorivo
• Brzi rast upotrebe prirodnog gasa
kao goriva u HD transportu tereta na
velike distance i u Sjevernoj Americi
i u Evropi
• Nastavljen snažan interes širom svijeta za upotrebu NGV-a kao sredstva
za smanjenje aerozagađenja u urbanim područjima
• Buđenje interesa za NGV-e teškog
opterećenja u Latinskoj Americi
• Procvat prodaje NGV-a u brzorazvijajućim ekonomijama u Aziji
• Evropski OEM proizvođači svih
vrsta cestovnih vozila sve više pokazuju interes za proširivanje ponude NGV-a (nove ponude vozila
teškog opterećenja iz Volvoa, Ivecoa
i MAN-a, te nove ponude vozila lakog opterećenja iz Fiata, Volkswagena, Audija, Seata, Škode, Opela i
Daimlera)
• Nastavljen izuzetno snažan fokus
na električna vozila, ali i postepeno
shvatanje da su ova vozila većinom
gradska opcija i takođe vrlo skupa
• Brodarska industrija se konačno priprema za nove zahtjeve – područja
kontrole emisija sumpora od 2015.
godine, zahtjevi IMO vezani za emisije NOx i čvrstih čestica važeći za sve
nove brodove od 2016. godine
• Brodarske kompanije su počele
naručivati brodove sa pogonom na
LNG, a u isto vrijeme razmatraju skraberska postrojenja u postojećim
brodovima kako bi zadovoljili 2015
SECA zahtjeve (područja kontrole
emisija sumpora).
• Afričke države počinju pokazivati interes za upotrebu vozila sa
pogonom na domaći prirodni gas ili
biometan
• SAD se čine spremne da prihvate
predloženi novi zakon o prirodnom
46
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
gasu koji podržava upotrebu NGVa, a EU je prepoznala potrebu da
podrži razvoj infrastrukture koji će
omogućiti povećanu upotrebu HD i
LD NGV-a
• Pri balansiranju kratkoročnih finansijskih pitanja u odnosu na
dugoročne
ekološke
prijetnje,
političari se često opredjeljuju za
kratkoročne finansijske koristi (kao
što je to pokazala Kanada na sastanku u Durbanu).
• Unutar EU je tokom 2011. godine
vruća tema bio prijedlog koji se
odnosi na minimalno oporezivanje
goriva, koje u osnovi uključuje primjenu istog poreza na sva goriva, bez
obzira na ekološke aspekte, te ignorisanje potrebe da se podrži razvoj
podesne infrastrukture punionica za
nove opcije goriva. Originalni prijedlog sa početka 2011. godine bi, ako
se prihvati, efektivno uništio tržište
NGV-a.
Šta će se vjerovatno desiti u 2012.
godini?
• Najvjerovatnije ćemo vidjeti rapidan razvoj LNG terminala širom
planete
• Naručivat će se sve više brodova
koji koriste pogon na LNG
• Vozila teškog opterećenja koja se
koriste u prometu na dugim relacijama će sve više koristiti LNG kao
gorivo
• Vozovi sa pogonom na dizel će
početi da prelaze na pogon na dualno gorivo
• Možda ćemo vidjeti nova konceptna rješenja za letjelice sa pogonom
na LNG
• Automobilska industrija SAD-a će
• Nova ponuda LD vozila iz Volkswagen Grupe (Audi, Seat, Škoda i VW)
će, nadamo se, biti uspješna. Ova
vozila nude alternativu smanjenju
emisija u vidu niskih troškova i niskih
emisija.
• Moguće je da će francuski OEM-ovi
(PSA i Renault) početi da nude CNG
vozila koja koriste turbo motore
smanjene zapremine
• Infrastruktura punionica prirodnog
gasa će biti poboljšana dodavanjem
L-CNG punionica koje opslužuju
potrebe i LNG i CNG vozila
• Azijski OEM-ovi će nastaviti da
proširuju svoje ponude LD CNG vozila
• Latinoameričke zemlje će sve više
podržavati upotrebu HD urbanih
vozila na prirodni gas
• Iran će nastaviti da razvija najsavremenija CNG vozila
• Različite bliskoistočne države će se
povesti za primjerom Irana u odnosu
na upotrebu NGV-a
• Kineski proizvođači automobila će
se ne samo fokusirati na domaću
prodaju NGV-a, već će takođe početi
izvoziti LD CNG vozila
• Japanski OEM-ovi bi mogli konačno
razmotriti potrebu ponude CNG automobila širom svijeta. Oni su sada
fokusirani na hibridna i električna
vozila, ali budućnost uključuje druge
opcije.
Ukratko; Prirodni gas će u 2012. godini nastaviti da pruža veoma interesantnu alternativu konvencionalnim
gorivima.
Potencijali su enormni. Pored prirodnog gasa, takođe moramo uzeti u
obzir moguću upotrebu biometana
proizvedenog iz različitih otpadnih
resursa – opcija koja nije samo klimatski neutralna, već zapravo vodi
'negativnim' emisijama stakleničkih
gasova.
Održani skupovi
Otvorena izložba "Može zima i bez dima"
05. mart 2012, Sarajevo, BiH
U okviru Manifestacije „Sarajevska zima“, a povodom
40. godišnjice od donošenja Odluke o zaštiti zraka od
zagađivanja u Sarajevu, Regionalni centar za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja u Jugoistočnoj Evropi (REIC) uz podršku Ministarstva prostornog uređenja
i zaštite okoliša Kantona Sarajevo je organizovao od 05.
do 09. marta ove godine niz aktivnosti.
Prvi dan je pomoćnica ministra za zaštitu okoliša Kantona Sarajevo Zijada Krvavac otvorila Izložbu „Može zima
i bez dima“ u Galeriji „Novi hram“. Na izložbi su govorili
g. Ibrahim Spahić, direktor Festivala 'Sarajevska zima', dr.
Midhad Aganović koji je predstavio projekt' Zaštita okoline', te prof. dr Aleksandar Knežević.
Ovom prilikom, prisutni su se prisjetili da se Grad Sarajevo već 1965. godine susreo sa problemom zagađenosti
zraka, jednom od posljedica nagle urbanizacije i industrijalizacije, te da je vrhunac zagađenosti bio u
periodu od 1965. do 1970. godine. Iz tog razloga, Sarajevo je 1972. godine donijelo Odluku o zaštiti zraka
od zagađivanja, od kada počinje organizovana borba
za čistoću zraka. I tada je uložen obiman organizovani
naučno-istraživački i društveni rad da bi se zaustavilo
povećavanje zagađivanja i da bi se postiglo smanjivanje
zagađivanja zraka u gradu uz obezbjeđenje toplotnog
komfora za rad i življenje.
Inače, ovom izložbom su predstavljeni značajni koraci
koji su napravljeni u proteklih 40 godina kao i postignuti
rezultati u smanjivanju emisije zagađujućih materija i
poboljšanju kvaliteta zraka sa ciljem da učinjeno bude
pokretač novih aktivnosti koje će obezbijediti viši standard života i rada u Gradu.
Prof. dr. Aleksandar Knežević je predstavio „pionire čistog
zraka“, a dr. Midhad Aganović govorio o programu mjera
za saniranje ugrožene životne sredine koji je pokrenut
početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća i dobijanju prvog zajma od Svjetske banke.
Poruka sa otvaranja Izložbe „Može zima i bez dima“ je
ujedno i prilika da se osvrne na prošlost i dobije vizija
budućnosti. A vizija budućnosti je proistekla iz stručnog
skupa, koji je održan u utorak 06. marta u četiri sesije
sa diskusijama. Edin Čelik iz Sarajevogasa govorio je na
temu „Prirodni gas u funkciji kvaliteta zraka u Kantonu
Sarajevo“, Plamenko Tais iz Agencije „ Dvokut Pro“ na
temu „Mjerenja i analize kvaliteta zraka u Sarajevu“, te
Vedad Suljić i Elvedin Adžem iz „Ceteora“ o „Registru
emisija u zrak i kvalitetu zraka u Sarajevu i „Energetskoj
efikasnosti na strani potrošnje“.
Edin Čelik, KJKP Sarajevogas
Na ovom stručnom skupu utvrđeni su sljedeći zaključci,
a koji se odnose na tri karakteristične etape borbe za
čistoću zraka u Sarajevo, i to:
• poboljšanje kvaliteta sagorijevanja ložišta na ugalj
(sobne peći i kotlovi), čime je povećana efikasnost na
strani proizvodnje energije u periodu 1972 – 1978. godine
• dovođenje prirodnog gasa u Sarajevu koji je gorivo bez
sumpora i kojim se može osigurati sagorijevanje bez pojave produkata nepotpunog sagorijevanja iz 1979. godine, i
• povećanje efikasnosti na strani korištenja energije čime
se postižu niži troškovi, manje zagađivanje, smanjenje
zavisnosti od uvoza i zapošljavanje domaćih preduzeća
u oblasti građevinarstva, mašinstva, usluga i drugih
privrednih djelatnosti od 2010. godine.
Također je konstatovano da se u proteklih 40 godina Sarajevo bavilo izvorima energije, a danas i u budućnosti
će se baviti efikasnim korištenjem energije. Povećanje
energijske efikasnosti je ključno pitanje za razvoj Kantona Sarajevo.
U Galeriji „Novi hram“ prof. dr. Aleksandar Knežević je
održao predavanje za studente Mašinskog fakulteta i
građane Sarajeva na temu „Upravljanje kvalitetom zraka
u Kantonu Sarajevo“.
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
47
Održani skupovi
Održan gat 2011
25. oktobar 2011, Hamburg, SR Njemačka
Zajednička fotografija dijela učesnika iz regiona
Oko 3.000 posjetilaca na gat-u 2011 – vodeći stručni
skup potpuno u znaku energetskih promjena
U Hamburgu održan 50. jubilarni gat 2011.
S novom orjentacijom njemačke energetske politike popravile su se perspektive gasne privrede. U energetskom
konceptu savezne vlade iz septembra 2010 godine gas
skoro da nije imao značajniju ulogu, dok danas gas predstavlja ključnu tehnologiju. “Danas znamo da tko želi
brzu integraciju obnovljivih izvora energije u energetski
sistem, ne može zaobići gas. Gas je više tehnologija za
premoštavanje, i predstavlja ključ za svijet obnovljivih
formativni skup po svim tehničkim, strateškim i inovativnim temama. Zanimljivim diskusijama o najnovijim
energetsko-političkim i tehnološkim razvojima gat se
ponovo pokazao jakom platformom za dijalog između
tehnike, privrede i politike. DVGW je sa svojom kampanjom o inovacijama koja je pokrenuta 2009. godine pružio
struci odlučujuće impluse u pogledu inovacije gasa kao
energenta.
Ove godine se gat održao po 50-ti put. Gat se od svog
početka 1962. godine razvio u najvažniji vodeći događaj
gasne struke u Njemačkoj. Kongres je na 4.700 kvadratnih metara izložbenog prostora pratio najveći sajam
Urban Odar, Zoran Kibarovski, Jurij Juren (Energetika Ljubljana),
Hajrudin Ibrahimović (IGT), Hiltrud Schülken, Aida Bučo-Smajić
(DVGW), Salih Selmanović (Sarajevogas)
gasne privrede u Njemačkoj. Kongresni program u trajanju od dva dana s uvodnom večeri u okviru izložbe se
ponovo pokazao uspješnim. Ukupan paket sastavljen iz
zanimljivih predavanja, stručne gasne izložbe i informativinom uvodnom večerom je ostavio vrlo dobar dojam
kako na učesnike tako i na izlagače.
Ove godine će se gat 2012 organizirati istovremeno s
godišnjom konferencijom o vodi DVGW (wat) 2012 od
25. do 26. septembra 2012 na zajedničkom mjestu u
Drezdenu. More information: www.gat-dvgw.de
Pauza se iskoristila za stručne razgovore.
S lijeva na desno: Aida Bučo-Smajić, Josef Sander, Dr Miroslav
Malobabić i Hajrudin Ibrahimović
energija”, pojasnio je Prof. dr. Matthias Krause, predsjednik Njemačkog stručnog udruženja za gas i vodu
DVGW u okviru 50 gat (godišnja stručna konferencija
za gas), koji se održao od 25. – 26. oktobra 2011. godine
u Hamburgu. Oko 3.000 eksperata gasne struke i preko
180 izlagača su ponovo pokazali da je gat najvažniji in-
48
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
Pripremila: dipl.ing. Aida Bučo-Smajiić,
DVGW projekt menadžer za jugoistočnu Evropu
Naredni skupovi
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
49
Naredni skupovi
S avjetovanja , skupovi u 2012. godini
11. PLINARSKI FORUM
22. - 23. mart 2012.
Zagreb, Hrvatska
www.em.com.hr/plinarski_forum
8th South East European Congress on EE & RES
Međunarodni kongres iz područja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije
28. - 30. mart 2012.
Sofija, Bugarska
www2.viaexpo.com/en
SAGRA 2012 34. međunarodni sajam građevinarstva i prateće građevinske industrije (nekadašnji
sajam Gradnja i obnova)
28. - 31. mart 2012.
Sarajevo, BiH
www.skenderija.ba
European Energy Conference (E2C) /Evropska energetska konferencija
17. - 20. april 2012.
Maastricht, Nizozemska
www.skenderija.ba
38. MEĐUNARODNI SAJAM GRAĐEVINARSTVA
24. - 28. april 2012.
Beograd, Srbija
www.seebbe.com
27. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin
09. - 11. maj 2012.
Opatija, Hrvatska
www.hsup.hr
Gas & Power Business Forum 2012
11. maj 2012.
Sofia, Bulgaria
www.gasandpowerforum.eu
27. Međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća
14. - 18. maj 2012.
Beograd, Srbija
www.beogradskisajamtehnike.rs
9. HRVATSKI SEMINAR O TLAČNOJ OPREMI
24. maj 2012.
Zagreb, Hrvatska
www.em.com.hr/tlacna_oprema
TGC 2012 - Turkmenistan Gas Conference 2012
29. - 31. maj 2012.
50
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
Avaza, Turkmenistan
www.turkmenistangascongress.com
Naredni skupovi
GAS 2012. Naučno-stručni skup o gasu i gasnoj tehnici
22. - 25. maj 2012.
Kladovo, Srbija
www.gasas.org.rs
25th WORLD GAS CONFERENCE
04. - 08. juni 2012.
Kuala Lumpur, Malaysia
www.wgc2012.com
II MEĐUNARODNI SAJAM ENERGIJE, INDUSTRIJE I RUDARSTVA
05. - 08. juni 2012.
Tuzla, Bosna i Hercegovina
www.tuzlanskisajam.ba
NGV Bologna 2012
19. - 21. juni 2012.
Bolonja, Italija
www.ngv2012bologna.com
10th European Forum Gas 2012 in Dresden - Standardisation: Is it worth it?
Organized by MARCOGAZ and GERG, hosted by DVGW
20. juni 2012.
Drezden, Njemačka
www.european-forum-gas.com
GAT 2012 Godišnji stručni skup o prirodnom gasu
25. - 26. septembar 2012.
Drezsden, Njemačka
www.gat-dvgw.de
10. SKUP O PRIRODNOM PLINU, TOPLINI I VODI
3. MEĐUNARODNI SKUP O PRIRODNOM PLINU, TOPLINI I VODI
26. - 28. septembar 2012.
Osijek, Hrvatska
www.konferencija-plin.com
World Independent & Junior Oil and Gas Congress
02. - 04. oktobar 2012.
London, Velika Britanija
www.tuzlanskisajam.ba
8. MEĐUNARODNI SAJAM ENERGETIKE
10. - 12. oktobar 20012.
Beograd, Srbija
www.sajam.co.rs
10. Međunarodno znanstveno-stručno savjetovanje ENERGETSKA I PROCESNA POSTROJENJA
i 5. Međunarodni FORUM O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE
www.em.com.hr/eipp
24. - 26. oktobar 2012.
Rovinj, Hrvatska
Osnivač Biltena: Udruženje za gas u Bosni i Hercegovini (GAS BiH)
Izdavač: Istraživačko-razvojni centar za gasnu tehniku - IGT
Gradačačka 142, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina;
Tel. ++387 (33) 61 06 00; Fax: ++387 33 65 05 93; e-mail: [email protected]
Odobrava: dr.sc.Džemal Peljto; Urednica: Ismeta Hasanbegović; Zamjenik urednice: Vojko Radovanović
Redakcija u sastavu: Nihada Glamoč (KJKP Sarajevogas), Hajdina Škufca (IGT), Semin Petrović (IGT),
Emir Lagumdžija (IGT), Nadžida Ninković (BH-GAS), Aida Bučo-Smajić (Predstavništvo DVGW-a u Sarajevu)
Prijevodi s engleskog: Maja Gribajčević
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
51
52
BILTEN GASBiH Februar 2012, br. 23
Download

Udruženja za gas u BiH