RADNO – SVEĈANI SEMINAR I SASTANAK ZA TRENERE DEBATNOG PROGRAMA BIH
VOGOŠĆA, HOTEL SUNCE
22. I 23.01.2011.
SUBOTA, 22.01.2011.
I RADIONICA: Uvodni sastanak
PREDAVAĈ: SANJA VLAISAVLJEVIĆ
Na radionici je predstavljen plan rada Seminara i dato pojašnjenje da je plan kreiran na osnovu prepoznatih potreba.
Istaknuto je da je o suĎenju bilo govora na prethodnim seminarima, i da je uloga slušanja u suĎenju veoma bitna te je zbog
toga jedna radionica Seminara posvećena upravo tome.
TakoĎer je naglašen razlog zašto se počinje sa uvoĎenjem novog debatnog formata. U IDEA-i su prepoznati novi debatni
formati koji u debatnom svijetu postaju sve zastupljeniji. Karl Popper (KP) debatni format koji je godinama zastupljen u
Debatnom programu BiH je osnova zbog svog logičkog koncepta, Karl Popper Policy (KPP) je nastavak tog logičkog
koncepta, dok je World Schools Debate Form (WSDF) viši nivo debatnog formata i zahtijeva više rada.
Naglašeno je da Seminar treba da posluţi za razmjenu pozitivnih i negativnih iskustava, kako bi unaprijedili Debatni
program.
Predstavljena je i nova članica bh. debatnog programa: Gimnazija „Ismet Mujezinović“ Tuzla, čiji debatni klub vodi
profesorica Đuldina Čamdţić koja je prisutna na Seminaru.
II RADIONICA: Uloga istraţivaĉkog materijala u pripremi debate
PREDAVAĈ: SANJA VLAISAVLJEVIĆ
Tokom radionice istaknut je značaj istraţivačkog materijala u debati. Svi prisutni su aktivno učestvovali u radionici.
Učesnici su se sloţili sa tvrdnjom da su na takmičenjima debate često nekvalitetne. Najviše je diskutovano o tome kako je
moguće da debatanti predaju mnogo istraţivačkog materijala, a da debate budu loše. U toku debate debatanti često nude
loše argumente, i ne znaju šta je potkrepa i čemu ona sluţi. Naglašeno je da predstavnici klubova utroše mnogo papira i
vremena da naprave gomile materijala, a da nemaju osnovne informacije neophodne za gradnju slučaja. Pregledani su
istraţivački materijali koje je CKD preuzeo od debatnih klubova na takmičenju 26.11.2010. godine i ono što je primijećeno
jeste da veliki dio materijala nije podvučen što je navelo na pitanje da li se materijali uopće koriste ili se predaju samo da bi
se zadovoljila forma, a da nema koristi od onoga što je u dokumentima. Nije primijećena nijedna fus-nota niti napomena u
materijalima koji se predaju i čini se da ga debatanti ne koriste na način koji bi im olakšao gradnju slučaja.
Utisak prisutnih je da se u debatama već dugo ne vidi upotreba istraţivačkog materijala, te da su na prethodnom takmičenju
pobjeĎivali debatanti koji znaju bolje izgovoriti svoje rečenice, a da slušaoci nisu mogli mnogo naučiti. Osnova svake debate
jeste da slušaoci iz nje nešto nauče i zbog toga je neophodno imati dobar istraţivački materijal. Debata je naučni metod koji
počiva na istraţivanju. Ne moţe postojati debata bez istraţivanja. Dok debatant ne usvoji sve aspekte istraţivačkog
materijala on ne moţe pripremiti argumente, a pogotovo formirati pitanja za CX. CX-ovi ne liče na aktivno slušanje, na dobro
pripremljenu strukturu izlaganja, ne liče na strategiju prepoznavanja oponentske strukture i sve je ad hoc, ali ne na osnovu
aktivnog slušanja, već na osnovu ideje da bi nešto moglo dobro zvučati.
Otvorena je diskusija kako debatanti u klubovima prikupljaju i rade sa istraţivačkim materijalom. Dati su različiti primjeri– od
toga da se u klubu iščitavaju materijali, da debatanti istraţuju tezu i iz pronaĎenog materijala podvlače dijelove, do toga da
treneri moraju dati inicijativu itd. Istaknuto je da kada se radi o miksanim ekipama često se dogaĎa da debatanti već
unaprijed imaju pripremljene govore i ne ţele koristiti ono što je neko drugi u timu predloţio. Postavljeno je i pitanje da li se
istraţivački materijal koristit za CX, kao i kako postaviti mehanizme za provjeru da li je istraţivački materijal korišten kako bi
debate bile kvalitetne. Naveden je primjer Nove istraţivačke metodologije (NIM) koju su koristile ranije generacije
debatanata.
Zaključeno je da je istraţivački materijal NEOPHODAN za DOBRU debatu. Ako se preskoči korištenje istraţivačkog
materijala onda debata postaje nekvalitetna. Debatanti treba da razgovaraju o materijalu, naprave brainstorming, onda teze
argumenta, pa se vraćaju istraţivačkom materijalu na osnovu kojeg se pravi obrazloţenje i potkrepa. Debatanti ponekad
koriste potkrepu samo jednom za cijeli slučaj i zato su debate nekvalitetne i debatanti ostvaruju slabije rezultate u debatama
protiv kolegama iz Regiona. Naglašeno je da istraţivački materijal nije nešto što dolazi naknadno. ISTRAŢIVAČKI
MATERIJAL JE DEBATA!
Na kraju je podijeljen istraţivački materijal sa prethodnog takmičenja sistemom slučajnog odabira i dat zadatak svim
učesnicima da iz materijala izdvoje 3 argumenta za i protiv teze „Prevencija maloljetničkog prestupništva je bolja od
sankcije“, kao i da ocjene istraţivački materijal koji su koristili.
III RADIONICA: Uloga slušanja u suđenju
PREDAVAĈI: AZIJADA JUKAN I ABDULAH BEĆIROVIĆ
Na početku radionice dato je objašnjenje o značaju slušanja u procesu suĎenja i koliko je to bitno za objektivnog suca.
Naglašeno je da jednu od veoma vaţnih uloga u debati imaju sudije koji odlučuju koja je ekipa bila bolja. Rijetko se dešava
da o tome odlučuje i publika. Zato je vaţno za suca da sluša, ocijeni debatu i kaţe debatantima šta su dobro uradili, a u
čemu su bili manje uspješni, kao i da pravilno popuni sudački listić.
Potom je uslijedilo izlaganje A1 i A2 (pripremljenih govora) i CX, tokom kojih su učesnici vodili zabilješke. Konstantina Mutić i
Zoran Jozić iznijeli su svoje govore na tezu „O ukusima treba raspravljati“. Nakon izlaganja uslijedila je analiza govora iz
zabilješki kako bi se usporedilo koliko različito se čuju isti govori.
Dato je nekoliko savjeta kako uspješno slušati i sve to pribiljeţiti:
- Fokusirati se na sadrţaj, odnosno ono šta je rečeno
- Eliminisati emocije koje bi mogle uticati na donošenje nepravilne odluke i eliminisati ono što se ţeli čuti, a fokusirati
se na ono što se zaista čuje
- Fokusirati se na debatante i debatu (Ne gledati okolo.)
- Slušati aktivno i razmišljati o suštini poruke koju dobivamo od debatanata.
- Gledati kako debatanti meĎusobno komuniciraju.
- Zabiljeţiti najbitnije stvari koje mogu pomoći u donošenju pravilne odluke
- Obratiti paţnju na jasnoću argumenata, sposobnost iznošenja plana, sposobnost pronalaţenja nedostataka u
argumentima koje nude oponenti te na to da li su debatanti iznijeli benefite.
IV RADIONICA: Znaĉaj međuklupskih druţenja, Kultura ponašanja u toku debate
PREDAVAĈI: BRANKA MALINIĆ ĈUGALJ I RASIM HALILAGIĆ
Tokom radionica istaknuto je da su meĎuklupska druţenja veoma bitna aktivnost i da treba iznaći načina da se ona odvijaju
bar dva puta godišnje. Svi učesnici su učestvovali u radionici i popunili upitnik o tome koje su odlike dobrog debatanta i
dobrog trenera. Najčešće istaknute karakteristike dobrog debatanta su: vaspitan, vrijedan, odgovoran, samokritičan, dobar
govornik. Najčešće istaknute karakteristike dobrog trenera su: podstiče, vodi, savjetuje, kritikuje, prihvata kritiku.
Zaključeno je da meĎuklupska druţenja direktno sluţe razvijanju dijaloga, promovisanju suţivota, nenasilne komunikacije,
interkulturalnog dijaloga i i zbliţavanja mladih u BiH, te da se svi debatanti raduju ovoj aktivnosti.
V RADIONICA: Problemi sa kojima se susreću debatni klubovi u toku rada
PREDAVAĈ: SNEŢANA ĈOKIĆ
Predavačica je iznijela svoje lično iskustvo o problemima u radu kluba i na taj naći otvorila diskusiju o tome sa kojima se
problemima u radu suočavaju ostali debatni klubovi. Naglašeno je da se većina klubova susreće sa brojnim problemima
poput nedostatka prostora za rad, neredovnim terminima odrţavanja sekcije, nepriznavanjem sekcije u okviru radne norme,
te teškoćama u prepoznavanju dobrog debatanta i nedostatkom motivacije debatanata koji su članovi debatne sekcije.
Učesnici sa duţim staţem u Programu prisjetili su se ranijih generacija debatanata i odličnih takmičenja i meĎuklupskih
druţenja, kao i mnogo većeg broja realiziranih aktivnosti . Ukazano je na potrebu organiziranja seminara za debatante kao i
aktivnije zagovaranje za uvoĎenje debate u škole (u obrazovnom sistemu RS-a postoji modularna nastava, gdje se debata
izučava kao nastavna metoda).
VI RADIONICA: Argumenti – pojam i vrste, afirmacijska i negacijska argumentacijska linija
PREDAVAĈI: SANID ZIRAK I NASIHA MULAHALILOVIĆ
Radionica se sastojala iz tri dijela. U prvom dijelu voditelj radionice Nasiha Mulahalilović objasnila je što je argument i koje su
vrste argumenta. U drugom dijelu voditelji radionice su dali zadatak učesnicima radionice da u vremenskom periodu od 10
minuta daju argumentacijske postavke A-tima i N-tima. Tokom radionice postavljana su različita pitanja:
1. Koji je osnovni zadatak afirmacijske odnosno negacijske ekipe u debati KP i KPP debatnog formata?
2. Kada i na koji način se ti zadaci sprovode?
3. Na čemu počiva sama argumentacijska struktura afirmacijske odnosno negacijske ekipe?
4. Šta afirmacijska ekipa opovrgava?
5. Šta negacijska ekipa pobija?
6. U kojim govorima negacijska ekipa koristi benefite CX-a?
7. Treba li, kada i zašto negacijska ekipa uvodi svoj plan u KPPDF?
8. Kako se zovu posebne radnje koje u svom izlaganju koristi negacijska ekipa?
Odgovore na pitanja su zajedno davali svi učesnici radionice.
U trećem dijelu voditelj radionice Sanid Zirak zaključio je ovu radionicu.
NEDJELJA, 23.01.2011.
VII RADIONICA: Govor i stil
PREDAVAĈ: ZORAN JOZIĆ
Radionica je otpočela uvodnim govorom o historijatu govora i dijelovima govora. Nakon toga je uslijedilo objašnjenje stila –
„Stil to je sam čovjek.“, stil je dio temperamenta. Dio stila je uroĎen, a dio se uči kroz prezentaciju: jezik (sa što manje
korištenja stranih izraza „bio je involviran“), tempo govora (miran, staloţen), ritam riječi (usklaĎen sa sadrţajem govora), ton
(ozbiljan, povišen), izgovor/dikcija, poloţaj tijela (opušten ali i ozbiljan), mimika, ponavljanje, retoričko pitanje. Stil
podrazumijeva i korektan odnos prema protivniku. Korištenje metafora je takoĎer vrlo popularno.
Radionica je protekla u diskusiji o ad homimemu, artikulaciji glasova, o teškoćama sa usklaĎivanjem sadrţaja i prezentacije,
značaju pripreme za dobar govor. Zaključeno je da i debatanti i treneri više paţnje trebaju posvetiti ovom elementu.
VIII RADIONICA: Pregled aktivnosti CKD
PREDAVAĈI: NADINA BALAGIĆ I SEDIKA CERIĆ
Radionica je otvorena izlaganjem Nadine Balagić o aktivnostima CKD koje su realizirane u 2010. godini:
- Snimljene su 43 TV Emisije „Debate o debati“
- 3 javne debate o maloljetničkom prestupništvu
- Svjetsko debatno takmičenje u Kataru (WSDF)
- Svjetsko debatno takmičenje u Holandiji (KP i KPP)
- Javna debata „Otvoreni dijalog u otvorenom društvu“ sa Premijerom RS-a Miloradom Dodikom i Visokim
predstavnikom Valentinom Inckom
- Evaluacija rada trenera u 2009./2010. školskoj godini i informiranje direktora škola o tome
- Putovanja na takmičenja i seminare: Skopje, Beograd, Ljubljana, Zagreb, Ohrid.
- Organizacija internacionalnog takmičenja „B&H Open“
- Učešće na internacionalnom takmičenju Budva open - učestvovao klub Centra za slijepu i slabovidnu djecu i
omladinu Sarajevo i nagraĎen za značajan doprinos debati.
Nakon toga je uslijedio pregled evidencije trenera i napomenuto da tabele sa svim evidencijama i certifikacijom mogu
pogledati na web stranici. Postavljeno je pitanje neredovnog izvještavanja o radu debatnih klubova i priloga za debatne
novosti. Razgovarano je o značaju Debatnih novosti i naglašeno da one izlaze svakog mjeseca od aprila 1997. kada je
Debatni program počeo sa radom. Ukoliko mladi smatraju da ne treba postojati neko glasilo debatnog programa i mogućnost
razmjene ideja i iskustava, i nadopunjavanje argumentacije na ponuĎene teme koje su date u novinama, CKD tu aktivnost
moţe ukinuti. Problem za škole je u tome što se Debatne novosti nalaze na web stranici, a ne dolaze u škole isprintane.
Problem za CKD je što bi distribucija novina školama zahtijevala velika finansijska sredstva koja CKD trenutno nema.
Predloţeno je da se u Debatnim novostima objavljuju tekstovi o novim debatnim formatima, da sadrţe o neke edukativne
elemente i drugačiji kreativni oblici (pjesme, pričice, karikature), različite materijale sa radionica i seminara.
Učesnici stariji po staţu prisjetili su se i procesa certifikacije koje je prethodnih godina provodio Ranko Milanović i velikog
broja zadataka koji su u tom procesu prolazili kao i velikom broju tablica i odstupanja koje je on prezentirao.
U drugom dijelu radionice učesnici su informirani o planovima za naredni period: brojni seminari, okrugli stolovi, javne debate
o maloljetničkom prestupništvu, javne debate izvan sektora obrazovanja (poput debate sa gospodinom Inckom i gospodinom
Dodikom), tematske sjednice, veliko takmičenje gdje se biraju debatanti za svjetsko takmičenje, internacionalno takmičenje
takmičenjem „B&H Open“, odlazak bh. ekipe na Svjetsko debatno takmičenje u Tursku…
U završnici radionice izvršena je analiza istraţivačkog materijala koji je jučer podijeljen. Svi učesnici su dali komentare na
istraţivački materijal i pokušali iznijeti 3 argumenta na zadatu tezu. Zaključeno je da materijal treba biti klasificiran,
konkretniji, sa navedenim svakim izvorom, sitnim napomenama u tekstu. Naglašena je potreba upotrebe NIM-a koja u
potpunosti uključuje debatanta u proces istraţivanja i taj proces čini lakšim.
Download

radno – sveĉani seminar i sastanak za trenere