ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
Na osnovu þlana 8. taþka A. stav 1. i 2. Zakona o
željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05),
Regulatorni odbor željeznica BiH donosi
413 c
1)
PRAVILNIK
O POSEBNIM TEHNIýKIM USLOVIMA ZA
OPREMANJE STANICA ELEKTRONSKIM SIGNALNOSIGURNOSNIM UREĈAJIMA
GLAVA I
OPŠTE ODREDBE
ýlan 1.
(Predmet Pravilnika)
(1) Ovim Pravilnikom propisuju se posebni tehniþki uslovi za
isporuku i ugradnju staniþnih elektronskih signalnosigurnosnih ureÿaja (u daljem SESS ureÿaji) na ŽS BiH.
(2) SESS ureÿaji koji su predmet ovih posebnih uslova
moraju biti zasnovani na sigurnosno-tehniþkom principu,
što znaþi da se u sluþaju smetnje ili kvara odreÿeni
element (sklop) postavlja automatski u stanje veüe
sigurnosti, kojeg nazivamo signalno-sigurnosno stanje i u
tom stanju ostaje sve do otklanjanja smetnje ili kvara.
SESS ureÿaj koji obezbjeÿuje redovitost i sigurnost
željezniþkog saobraüaja na odreÿenoj pruzi, dionici pruge
i saobraüajnom mjestu za upravljanje i reguliranje
saobraüaja vozova treba da obuhvati:
a) mašinsku opremu (hardver),
b) programsku opremu (softver),
c) ugradnju svih potrebnih sklopova i ureÿaja,
d) osiguranje napajanja: redovno, rezervno i pomoüno
rezervno napajanje,
e) adaptaciju ili izgradnju potrebnih prostorija, i
f)
vanjsku opremu (postavne sprave, signali, kablovi i
kablovski pribor i dr.).
SESS ureÿaj mora biti modularno projektovan. To znaþi
da se pojedine funkcije (npr. signal, kolosijek, skretnica)
izvršavaju u standardizovanim elementarnim modulima, što
omoguüava brzu opravku i uspostavljanje funkcija pojedinog
elementa jednostavnom zamjenom neispravnog modula sa
ispravnim.
ýlan 2.
(Uslovi za ugradnju)
(1) Na prugama ŽS BiH mogu se ugraÿivati SESS ureÿaji i
njihove sastavne komponente, koji ispunjavaju odredbe:
Zakon o željeznicama BiH; Zakon o zaštiti þovjekove
okoline, "Instrukcije za bezbjednost i interoperabilnost
željezniþkog sistema u Bosni i Hercegovini" - propisa i
uputstava za graÿenje i održavanje pruga i pružnih
postrojenja, priznata tehniþka pravila struke za ovu oblast
definirana zakonima i ratificiranim meÿunarodnim
sporazumima þija je potpisnica Bosna i Hercegovina.
(2) Za ugradnju novog tipa SESS ureÿaja i njegovih sklopova
koji se po prvi put ugraÿuju na podruþju ŽS BiH
neophodno je obezbijediti dozvolu za korištenje.
U skladu sa Zakonom o željeznicama BiH, nadležni organ
za izdavanje dozvole za korištenje novog tipa SESS
ureÿaja i njegovih sklopova na ŽS BiH je ROŽ-a BiH.
Izdavanje dozvole za korištenje se vrši u skladu sa
"Uputstvom o postupku i naþinu izdavanja dozvole za
korištenje željezniþkih vozila, ureÿaja, dijelova i opreme
za željezniþka vozila i ureÿaja, dijelova i opreme za
željezniþku infrastrukturu".
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)
10)
11)
12)
13)
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 157
ýlan 3.
(Osnovni pojmovi i skraüenice)
"Upravitelj infrastrukture" je svako javno preduzeüe ili
kompanija koja je odgovorna za uspostavljanje i
održavanje javne željezniþke infrastrukture ili privatne
željezniþke infrastrukture povezane sa javnom
željezniþkom infrastrukturom;
"Regulatorni odbor željeznica - ROŽ" je upravna
organizacija pri Ministarstvu komunikacija i prometa BiH,
þija je organizacija, finansiranje i ovlašüenja definirana u
Zakonu o željeznicama BiH;
"SS ureÿaj" predstavlja skup odreÿenih signalnosigurnosnih sklopova, sa svojim svojstvima i meÿusobnim
vezama, pomoüu kojih se ostvaruje funkcionalna cjelina
za bezbjedno upravljanje saobraüajem na odreÿenom
željezniþkom podruþju;
"Sigurnost-sigurnosno
svojstvo
SS
ureÿaja"
predstavlja njegovo svojstvo, koje karakteriše njegovo
specifiþno ponašanje u sluþaju pojave kvara ili smetnje u
njemu, a to je da ima sigurnosno svojstvo koje ne
dozvoljava da pojava bilo kakve neispravnosti (otkaz u
radu - kvar) koje bi svojim nepravilnim funkcioniranjem
prouzrokovalo ugrožavanje bezbjednosti saobraüaja na
kontroliranom željezniþkom podruþju;
"Pouzdanost" (Reliability) se definiše kao vjerovatnoüa
da üe se potrebna funkcija ostvariti prema zadanim
uslovima u odreÿenom vremenskom intervalu;
"Raspoloživost" (Avalilability) elektronskog SS ureÿaja
predstavlja vjerovatnoüu da üe postrojenje biti spremno za
rad u odreÿenom trenutku;
"Moguünost održavanja" (Maintainability) - pod ovim
pojmom se definiše vjerovatnoüa da üe se odreÿeni rad u
okviru redovnog održavanja jednog dijela sistema pod
odreÿenim pogonskim uslovima bez poteškoüa izvršiti u
odreÿenom vremenu, pod uslovom da se održavanje
izvršava u uslovima i sa korištenjem definiranih
postupaka (procedura) i uz korištenje propisanih sredstava
za održavanje;
"Signalno tehniþka sigurnost" (Safety) se definiše kao
vjerovatnoüa da üe svi dijelovi sistema kao i cijeli sistem
djelovati sigurno pod svim pogonskim uslovima u
odreÿenom trenutku;
"Sigurnosna analiza SS ureÿaja" predstavlja skup
postupaka koji rezultiraju dokumentom u kojem proizvoÿaþ ureÿaja dokazuje, primjenom odgovarajuüih metoda, da je dotiþni SS ureÿaj - postrojenje realizovano na
sigurnosan naþin, tj. da poseduje sigurnosno svojstvo
prema važeüim propisima;
"Signalno sigurnosni monitor" predstavlja monitor
(display) koji uz primjenu posebnih tehniþkih mjera
omoguüava pouzdan vizuelni prikaz stanja elektronskog
signalno-sigurnosnog ureÿaja i vanjske signalno
sigurnosne opreme u realnom vremenu;
"CRS (Customer Requirement Specifications)"
predstavlja specifikaciju uslova za izradu elektronskog SS
ureÿaja. CRS predstavlja dokument sa zahtjevima
investitora isporuþiocu elektronskog postrojenja u vezi sa
isporukom, funkcijama i drugim tehniþkim karakteristikama postrojenja;
"Auto-stop ureÿaj" je ureÿaj koji automatski pokreüe
zaustavljanje voza kod signala u položaju "stoj”, ukoliko
mašinovoÿa nije pravovremeno preduzeo potrebne mjere
za zaustavljanje voza. Auto-stop ureÿaji se sastoje od
pružnog i lokomotivskog dijela;
"ETCS (European Train Control System)" Evropski
sistem za nadzor i upravljanje hodom voza;
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 158
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
14) "GSM-R" - radio sistem za voÿenje željezniþkog
saobraüaja pomoüu mobilne telefonije;
15) "CISPR" - Comité International Spécial des
Perturbations Radioélectriques;
16) "ACC (Area Control Computer)" - podruþni raþunar;
17) "ŽS BiH" - željezniþki sistem BiH;
18) "RAMS" - skraüenica za Reliability, Avalilability,
Maintainability, Safety.
ýlan 4.
(Vrste ESS ureÿaja)
(1) ESS ureÿaje dijelimo na staniþne i pružne.
(2) Staniþnim elektronskim signalno-sigurnosnim ureÿajima
se upravlja i reguliše saobraüaj u staniþnom podruþju
(izmeÿu ulaznih signala) sa veüim ili manjim obimom
centralizacije i automatizacije, zavisno o saobraüajnotehnološkom zadatku stanice, broju i vrsti vozova i
kategorije pruge.
(3) Pružnim elektronskim signalno-sigurnosnim ureÿajima se
upravlja i reguliše željezniþki saobraüaj izmeÿu stanica, a
mogu biti:
a) ureÿaji meÿustaniþne zavisnosti (MZ), pomoüu kojih
se saobraüaj reguliše u staniþnom razmaku, i
b) ureÿaji automatskog pružnog bloka, koji pored
uslova za MZ ostvaruju moguünost slijeÿenja
vozova u jednom smjeru (saobraüaj vozova u
blokovskom razmaku).
ýlan 5.
(Osnovni zadaci SESS ureÿaja)
Osnovni zadaci SESS ureÿaja su:
a) centralno i automatizovano postavljanje i
signaliranje voznih puteva vožnje,
b) centralizovano i automatizovano postavljanje i
signaliranje manevarskih puteva vožnje,
c) osiguranje vožnje vozova od boþnog i þeonog
ugrožavanja ili ugrožavanja od sustizanja,
d) osiguranje vožnje vozova od iskliznuüa i zaostalih
(ostavljenih) vozila na kolosijecima ili skretnicama,
e) osiguranje manevarskih vožnji od iskliznuüa,
boþnog ugrožavanja ili ugrožavanja od sustizanja,
f)
osiguranje predaje ispravne, potpune i sigurne
informacije o uslovima daljnje vožnje mašinovoÿi i
osoblju voza putem svjetlosnih signala,
g) osiguranje prenosa informacija pruga-voz o
uslovima dalje vožnje primjenom taþkastog prenosa
informacija pruga-voz sistemom Indusi I60,
h) osiguranje predaje ispravne informacije otpravniku
vozova-operatoru na upravljaþkom ureÿaju stanice
(radna stanica operatora),
i)
prihvatanje pružnih ureÿaja (APB ili MZ) sa
jednostavnom nadogradnjom osnovnih funkcija,
j)
osiguranje putnih prelaza (CPr) u staniþnom
podruþju te upravljanje i kontrola nad ureÿajima za
osiguranje CPr izmeÿu ulaznog signala i predsignala
(CPr-DK-SP) te prihvatanje i procesuiranje
informacija sa CPr, osiguranih ureÿajem za daljinsku
kontrolu (CPr-DK).
GLAVA II
OSNOVNI PRINCIPI I USLOVI ZA IZVEDBU
ELEKTRONSKOG SS UREĈAJA
ýlan 6.
(Osnovni principi)
(1) Elektronski signalno-sigurnosni ureÿaj (ESSU) se
realizuje na principu podruþja, pri þemu se spoljašnji
ureÿaji po moguünosti rasporeÿuju u podruþja istih
veliþina, paralelno sa glavnim pravcima puta vožnje duž
(2)
(3)
(4)
(5)
(1)
(2)
(3)
(4)
(1)
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
stanice (prolazni putevi vožnje). Svakom od podruþja
pripada po jedan podruþni raþunar, tako da se
odgovarajaüom podjelom na podruþja postigne što veüa
raspoloživost. U podruþnom raþunaru se izvršavaju
funkcije signalne logike, koje su u svim raþunarima iste i
sadrže kompletne saobraüajne zahtjeve naruþioca.
Pri realizaciji ESSU moraju se definirati svi moguüi
putevi vožnje tj. sve moguüe kombinacije start - cilj.
Postavljanje puta vožnje obavlja se sekvencijalno u više
postupnih faza i to:
a) definiranje puta vožnje i ispitivanje odobrenja,
b) trasiranje puta vožnje,
c) traženje i formiranje zaštitnog prostora,
d) prekretanje i blokada skretnica,
e) kontrola zaštitnog prostora,
f)
kontrola meÿuzavisnosti puteva vožnje,
g) postavljanje signala, i
h) zabravljenje i trajna kontrola puteva vožnji.
Komandu za postavljanje puta vožnje daje operator
pomoüu grafiþkog korisniþkog interfejsa, zadavanjem
podataka o startnom i ciljnom elementu i vrsti puta
vožnje. Ova procedura i trenutno stanje postavljanog puta
vožnje se prikazuje na signalno sigurnosnom monitoru u
realnom vremenu, pri þemu otpravnik vozova mora imati
moguünost da potvrdi ili prekine izvršenje zadate
komande.
Ukoliko se prilikom ugradnje SESS ureÿaja vrši
opremanje CPr (putnih prelaza) u staniþnom podruþju ili
na meÿustaniþnom razmaku tada je ureÿaj za osiguranje
CPr u staniþnom podruþju, kao i funkcije ureÿaja za
osiguranje CPr sa daljinskom kontrolom (dio funkcija
koje se odnose na daljinsku kontrolu ovog tipa ureÿaja u
stalno zaposjednutom službenom mjestu) sastavni dio
funkcija koje obavlja ESS ureÿaj.
ýlan 7.
(Princip modeliranja)
Cilj modeliranja je da se omoguüi jednostavna
konfiguracija elektronskih pos-tavnica svih obima, kako
onih sa malim brojem upravljanih jedinica, tako i veoma
velikih postavnica bez veüih intervencija u strukturi
postavnice.
Princip modeliranja elektronske postavnice (vidjeti Prilog
1) predstavlja preslikavanje svih zahtjeva odreÿenog
kolosjeþnog elementa (skretnica, signal, izolovani odsjek,
putni prelaz i dr.) u jedan funkcionalni modul sa
odgovarajuüim softverom. Funkcionalni modul preuzima
zadatke ostvarivanja signalne logike, u skladu sa
saobraüajnim propisima.
Modeliranje omoguüava da se konkretna elektronska
postavnica
konfiguriše
logiþkim
povezivanjem
funkcionalnih modula prema topografiji spoljašnjih
ureÿaja i kolosjeþnoj situaciji vanjskih elemenata. Za
stanice bilo koje veliþine treba da se koristi ista
hardversko - softverska platforma. Konfiguracija sistema
od stanice do stanice treba da se razlikuje samo u broju
upotrebljenih funkcionalnih modula, koji zavisi od broja
elemenata kojima se upravlja.
Fiziþka povezanost funkcionalnih modula i njihova
meÿusobna zavisnost mora biti preslikana u softver
postavnice.
ýlan 8.
(Opšti zahtjevi za signalnu logiku)
Signalna logika elektronske postavnice treba da ispunjava
sljedeüe opšte zahtjeve:
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
a)
(2)
(1)
(2)
(3)
(4)
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
signalna logika se samo jednom izraÿuje na osnovu
specifiþnosti odnosne željezniþke uprave i tipsko
ispitivanje treba da se sprovede nezavisno od
ureÿaja,
b) signalna logika se realizuje i automatski odvija kroz
povezivanje funkcionalnih modula (prema planu
povezivanja) i ne zahtjeva dalja ispitivanja, i
c) da postoji moguünost realizacije postavnica od malih
do najveüih, od stani- þnih do linijskih i þvornih,
samo odgovarajuüim povezivanjem standardnih
modula.
Standardizovani instaliran upravljaþki sistem saobaüajem
(MMI), modularan i struktuiran softver, tipski
komunikacioni sistem i tipski modularan hardver treba da
omoguüe tipski iste elektronske postavnice za sve veliþine
staniþnih konfiguracija.
ýlan 9.
(Uslovi za hardver)
Sistemsko-tehniþke osnovne funkcije, koje treba da
zadovoljava hardver jedne elektronske postavnice su
sljedeüe:
a) hardver elektronske postavnice treba biti modularno
struktuiran, pri þemu, u sigurnosnom dijelu sistema,
osnovni modul treba da je signalno - sigurnosni
(interlocking) raþunar, i
b) u bilo kojoj od poznatih primjena mora da bude
ispoštovan fail-safe princip, tj. zahtjev da sistem
ostane siguran pri svakoj vrsti sluþajnog
pojedinaþnog ispada hardvera koji se smatra
moguüim, u skladu sa SIL 4 (Safety integrity level).
Fail-safe princip treba da bude realizovan tako da se svaka
sigurnosno relevantna funkcija izvodi preko najmanje
dvije meÿusobno nezavisne jedinice.
Za nivo centralnog upravljanja logikom (sigurnosni
raþunar) preferira se primjena fail-safe nivoa 4 (SIL 4) po
principu 2 od 3 na sljedeüim osnovama:
a) raþunarski sistem treba da se sastoji od tri,
meÿusobno nezavisna, identiþno izraÿena i
programirana mikroraþunara (interlocking computer)
koji rade sinhrono i koji u svom sastavu sadrže
komparator za uporeÿivanje izlaznih signala. Pri
tome treüi redundantni sistem nije aktivan (treüi
mikroraþunar u sistemu 2 od 3) ali je u stanju pune
pripravnosti (hot stand by).
b) dijelovi sistema, na osnovu identiþnih programa,
paralelno izvršavaju iste zadatke, pri þemu za
izdavanje izvršne komande, rezultati obrade po oba
kanala moraju biti identiþni.
c) u sluþaju neusaglašenosti rezultata obrade po oba
kanala, ili kvara jednog mikroraþunara, automatski
se ukljuþuje treüi redundantni mikroraþunar u cilju
sigurnosnog izvršavanja ili odbijanja zadate
komande.
U sluþaju da se zbog preklapanja na redundantni sistem
zadata komanda formiranja puta vožnje nije do kraja
realizovala, komanda se poništava, i operater mora, po
preuzimanju sigurnosnih funkcija od strane redundantnog
sistema, komandu ponoviti. Za ponovni postupak operater
na radnoj stanici mora dobiti sljedeüe podatke:
a) sistem djeluje u osnovnom (redovnom) modu, što
znaþi da redudantni sistem nije aktivan (treüi sistem
u sistemu 2 od 3), ali u stanju pune pripravnosti
(treüi sistem je u stanju hot stand by);
b) za sluþaj smetnje na automatskom postavljanju puta
vožnje (ponajprije režim prolaznog saobraüaja) npr.
zbog preklopa na redudantni sistem, sistem
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 159
automatski mora ponoviti operaciju sa redudantnim
sistemom uz javljanje alarma, koji se mora potvrditi
od strane operatera; i
c) ruþno postavljanje (dijalog mašina-þovjek od strane
operatera sa njegove radne stanice) ima prednost
pred automatskim postavljanjem puta vožnje.
(5) Proizvoÿaþ za ponuÿenu opremu mora navesti uslove i
potrebno vrijeme za ponovno uspostavljanje osnovnog
(redovnog) moda.
(6) Za nivo centralnog upravljanja logikom (interlocking
raþunar) se mogu ponuditi i druga sigurnosna i po pitanju
raspoloživosti adekvatna rješenja kao što je sistem "2 x 2
od 2" uz glavni uslov da raspoloživost sistema bude failsafe nivoa 4 (SIL 4).
(7) Raspoloživost se definiše kao vjerovatnoüa da üe
kompletan sistem za specificirani period biti operativan,
tj. da vozovi prema redu vožnje neüe biti ometani od
smetnji sistema. Vjerovatnoüa ispada vitalnih dijelova
ponuÿenog sistema osiguranja tj. vjerovatnoüa opasne
greške (P) po satu mora biti u granicama P10-8/h
odnosno P•10-9/h, u skladu sa SIL 4 (IEC 61508-1 tabela
br. 3). Raspoloživost sistema osiguranja treba da bude
99,9999%.
(8) MTBF (Mean Time Between Failures) se definiše kao
srednje vrijeme izmeÿu dvije smetnje sistema tokom rada
tj. prosjeþan period vremena od otklanjanja jedne smetnje
do detekcije sljedeüe. Za pojedine funkcionalne module
kao što su moduli signala, skretnice i sliþno, MTBF mora
biti veüi od 6 godina, dok za centralne procesorske
strukture mora biti veüi od 10 godina. Ponuÿaþ je dužan
da dostavi podatke o MTBF za kompletno postrojenje
odnosno za pojedine bitne module i štampane ploþe.
(9) Životni vijek ESSU treba biti minimalno 20 godina za
potpuni sistem. Životni vijek postrojenja definiran je kao
period vremena od ugradnje do otkaza odnosno do
zamjene drugim sliþnim ureÿajem. U životnom vijeku
potrebna je nužna podrška isporuþioca u smislu
proširivanja, modifikovanja, servisiranja i isporuke
rezervnih dijelova.
(10) Rješenja koja se baziraju na sistemu signalno-tehniþke
sigurnosti sa korištenjem samo jednog sigurnosnog
(interlocking) raþunara neüe se prihvatiti. Takoÿer sistemi
kod kojih se sigurnost bazira na primjeni odreÿene
programske opreme (softvera) sa dvojnim unosom
podataka, odnosno programske opreme sa unosom
podataka na razliþite naþine i odgovarajuüim testnim
programima nisu zadovoljavajuüi i ta rješenja üe biti
odbaþena kao nepodobna.
GLAVA III
FUNKCIONALNI NIVOI ELEKTRONSKOG SS
UREĈAJA
ýlan 10.
(Diferenciranje na nivoe)
Funkcije elektronske postavnice se distribuiraju na
funkcionalne nivoe (Prilog 2), koji meÿusobno komuniciraju
preko standardizovanih interfejsa, pri þemu postoje
nesigurnosni i sigurnosni nivoi.
ýlan 11.
(Nesigurnosni nivoi elektronske postavnice)
(1) Nesigurnosni (opciono sigurnosni) nivoi služe za
realizaciju kontrolno-upravljaþkih funkcija elektronske
postavnice. Saobraüajem treba da se upravlja lokalno, na
upravljaþko - kontrolnom, tj. otpravniþkom nivou,
centralno, na dispeþerskom odnosno na nivou supervizije,
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 160
(2)
(3)
(4)
(5)
(6)
(7)
(8)
(9)
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
koji mogu biti realizirani sa ili bez sigurnosnog
funkcioniranja.
Nivo za centralno i lokalno upravljanje saobraüajem se
uobiþajno sastoje od nesigurnosnih ureÿaja. Funkcije
upravljanja i kontrole mogu se izvršavati saglasno
sigurnosnim (fail-safe) principima upotrebom specijalnih
procedura.
Na nivou lokalnog upravljanja neophodan je interfejs
þovjek-mašina (Man Machine Interface - MMI) sa
odgovarajuüim ureÿajima za unos (tastatura, miš/tablo) i
prikaz (monitori), raþunar za servis i dijagnostiku i
inteligentni komunikacioni interfejs za vezu sa nivoom
supervizije. Lokalni nivo upravljanja, kao i nivo
supervizije, može se realizovati sa standardnim,
komercijalno raspoloživim, hardverom.
Za prikazivanje stanja elemenata, komponenata i ureÿaja
elektronskog signalno-sigurnosnog postrojenja, kao i za
prikazivanje informacija relevantnih za upravljanje
saobraüajem na konkretnom željezniþkom podruþju
koriste se monitori. Kao pomoüno informaciono sredstvo
za operatera može da se koristi i informaciona tabla, na
kojoj su prikazani (po geografskom principu) izvršni
organi i kolosjeþni odsjeci za detekciju prisustva pružnih
vozila.
Upravljanje/opsluživanje (komunikacija þovjek-mašina)
treba da se vrši pomoüu standardizovanih menija
(dijaloga), koji su dostupni na medijumu za prikaz (u
daljem tekstu - monitor). Meniji mogu da se ukljuþuju po
potrebi, a na monitoru je potreban jasan i lako razumljiv,
grafiþki prikaz informacija (grafiþki korisniþki interfejs).
Svaka akcija operatora treba da ima za posljedicu
reakciju, optiþku ili akustiþnu, kao potvrdu da je sistem
preuzeo upravljanje, pri þemu pogrešne komande sistem
odbija da izvrši. Pristup moguüim funkcijama
opsluživanja operatora treba da zavisi od njegovih
unapred definiranih prava, tj. neophodno je da se operator
može najaviti sistemu samo sa svojom odreÿenom šifrom.
Šifre treba da su organizovane u grupe, tako da postoji
podjela prema nivou ovlašüenja.
Za realizaciju zaštiüenih komandi u vanrednim
okolnostima funkcioniranja elektronskog signalnosigurnosnog postrojenja, operater koristi posebne
elemente na primjenjenom komandnom organu, uz
primenu propisane procedure. Manipulacije operatera
kojima se zaobilaze zavisnosti, moraju biti tako ostvarene
da se njihovo korištenje registruje (memoriše). Ove
manipulacije se moraju memorisati najmanje 72 þasa.
Raþunar za servis i dijagnostiku treba da obezbjeÿuje
informacije o stanju sistema; memoriše greške i smetnje u
sistemu, štampa ih i stavlja na raspolaganje za dalju
obradu.
U funkcioniranju elektronskog signalno-sigurnosnog
postrojenja sljedeüi dogaÿaji zajedno sa vremenom
njihovog dešavanja, moraju da se registruju na štampaþu:
a) manipulacije operatera za zaštiüene komande
b) odreÿene smetnje u funkcioniranju postrojenja koje
su navedene u specifikaciji uslova za postrojenje,
c) operaterove primjedbe ili napomene, koje se odnose
na funkcioniranje postrojenja, i
d) sve redovne manipulacije operatera.
Razmjena podataka na nivou lokalnog upravljanja treba
da se vrši preko standardne magistrale podataka (npr.
PROFIBUS).
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
ýlan 12.
(Sigurnosni nivoi elektronske postavnice)
(1) Sigurnosne funkcije elektronske postavnice su
distribuirane po sljedeüim nivoima:
a) nivo centralnog upravljanja logikom (Interlocking
Level),
b) nivo signalne logike za izvršavanje funkcija
specifiþnih željezniþkih propisa i funkcije
upravljanja i kontrole, i
c) fiziþki nivo za upravljanje/postavljanje i kontrolu
spoljašnjih elemenata korištenjem njihovih interfejs
modula.
(2) Gore navedeni sigurnosni nivoi elektronske postavnice
moraju biti tako realizirani da se obezbijedi sigurnosno
funkcioniranje elektronske postavnice.
ýlan 13.
(Nivo centralnog upravljanja logikom)
Nivo centralnog upravljanja logikom elektronske
postavnice treba da vrši sistemsko upravljanje i ostvaruje vezu
sa nivoom signalne logike s jedne i nivoom (lokalnog)
upravljanja saobraüajem s druge strane. To se ostvaruje
signalno - tehniþki sigurnim raþunarskim sistemom koji treba
da vrši:
a) prihvatanje i memoriranje procesnih stanja nivoa
signalne logike,
b) upravljanje sigurnosnim podacima i smetnjama
(kvarovima) logiþkih nivoa; prenos sigurnosnih
podataka izmeÿu raþunara i prenos informacija o
statusu upravljanih elemenata do MMI i raþunara za
servis i dijagnostiku,
c) obrada ulaznih podataka, dobijenih od MMI, u
pogledu formalnih i logiþkih grešaka i njihove
prihvatljivosti i validnosti (valjanosti),
d) prenos valjanih podataka na nivo signalne logike,
e) generiranje standardnih informacija o statusu
sistema za potrebe raþunara za servis i dijagnostiku,
f)
upravljanje konfiguracijom elektronske postavnice i
stanjem elektronskog postrojenja - aktiviranje
dijelova postrojenja za dati put vožnje, i
g) upravljanje specifiþnim podacima za konkretni put
vožnje.
ýlan 14.
(Nivo signalne logike)
(1) Nivo signalne logike sastoji se od podruþnih raþunara i sa
prethodnim nivom povezan je preko postavniþkog (dalje
interlocking) bus-a. Kao prenosni medijum koriste se
bakarni ili optiþki kablovi. Potrebno je omoguüiti
konfiguraciju sistema sa centralizovanim i daljinski
upravljanim podruþnim raþunarima (vidjeti Prilog br. 3).
(2) Podruþni raþunari (Area Control Computer - ACC) sadrže
specifiþni željezniþki korisniþki softver, za upravljanje
saobraüajnim procesom i pokretaþki softver (drajvere), za
upravljanje i kontrolu spoljašnjih ureÿaja (skretnice,
signali, kontrola izolovanih odsjeka i dr.). Korisniþki
program se jednom implementira, prema zahtjevima
odnosne željezniþke uprave i u svim raþunarima je isti.
Unošenje konkretnih podataka o topografiji (kolosjeþnoj
situaciji) vrši se pomoüu raþunara sa nivoa centralnog
upravljanja logikom. Nivo signalne logike realizuje se
pomoüu signalno - tehniþki sigurnog raþunarskog sistema.
ýlan 15.
(Interlocking bus)
(1) Informacije preko "Interlocking bus"-a prenose se putem
telegrama sa standardnom strukturom, tj. sastavljenog od
glave telegrama, dijela sa podacima i sigurnosnog
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
dodatka, pri þemu se sigurnost pri prenosu podataka
postiže pomoüu sigurnosnog koda.
(2) Interlocking bus se realizuje redudantno, tako da raþunari
primaju sve telegrame dvokanalno i pri kvaru u jednom od
kanala za prenos podataka sistem može da radi sa jednim
kanalom.
(3) Procedura prenosa telegrama se zasniva na sigurnosnim
principima.
(4) Sigurnosne informacije moraju biti zaštiüene u prenosu od
grešaka unutar samog sistema, grešaka od ispada
komponenata, grešaka u programskom paketu ili od
vanjskih izvora smetnji. Ponuÿaþ za ponuÿeni sistem
prenosa sigurnosne informacije mora dati podatak o
realizovanoj redudantnosti - Hamming-ovoj distanci
realizovanoj pri odabranom sistemu prenosa.
ýlan 16.
(Fiziþki nivo)
Nivo spoljašnjih ureÿaja (fiziþki nivo) sadrži: unutrašnje
dijelove postrojenja (interfejsi za spoljašnje ureÿaje, unutrašnje
kabliranje do završnog kablovskog rama, meÿurazdjelnik) i
spoljašnje dijelove postrojenja (spoljašnje kabliranje, izvršne
ureÿaje).
GLAVA IV
SOFTVER ELEKTRONSKOG SS UREĈAJA
ýlan 17.
(Modularnost softvera)
Softver elektronske postavnice (Prilog 4) treba koncipirati
da bude modularan i sastoji se od:
a) sistemskog softvera,
b) baznog softvera,
c) aplikativnog (za korisnika specifiþnog) softvera,
d) softvera za pokretanje interfejsa upravljanih modula,
i
e) podataka specifiþnih za konkretno postrojenje.
ýlan 18.
(Sistemski softver)
U sistemskom softveru su implementirane sve radne
funkcije raþunarskog sistema. Sastoji se iz operativnog sistema,
komunikacionog softvera, softvera za (re)startovanje raþunara,
interrupt (prekid) rutina, on-line test programa, tajmera i dr.
Ovim softverom se obezbjeÿuje da raþunarski sistem
funkcioniše na fail-safe naþin.
ýlan 19.
(Bazni softver)
Baznim softverom se odreÿuju i dodjeljuju funkcionalni
nivoi sistemskom softveru, odnosno raþunarskom sistemu.
Bazni softver, u principu, sadrži:
a) specifiþnu logiku za željezniþke aplikacije,
b) sigurnosne funkcije,
c) softverski interfejs za implementaciju komande i
kontrole,
d) komunikacione protokole,
e) softverski interfejs za elemente topografije, i
f)
projektni interfejs za promjene kolosjeþne situacije.
Sistemski i bazni softver, su nezavisni od zahtjeva
korisnika.
ýlan 20.
(Aplikativni/korisniþki softver)
(1) Aplikativni (korisniþki) softver sadrži zahtjeve specifiþne
za korisnika (specifiþne saobraüajne i signalne propise i
pravila odnosne željezniþke uprave).
(2) Aplikativni softver treba da sadrži sljedeüe module:
a) za specifiþnu logiku korisnika,
b) za vezu sa raþunarom za dijagnostiku i održavanje,
c)
d)
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 161
za MMI aplikacije,
za individualno upravljanje elementima koloseþne
situacije, i
e) za prikljuþenje ETCS-a.
(3) Softver za pokretanje interfejsa upravljanih modula
upravlja meÿuvezom izmeÿu aplikativnog softvera i
interfejsnih modula za pojedine upravljane elemente.
Saglasno elementima kojima se upravlja, ovi programi se
prilagoÿavaju zahtjevima korisnika.
GLAVA V
ZAHTJEVI SIGURNOSTI I KONTROLA KVALITETA
ýlan 21.
(Koncept sigurnosti)
(1) ESSU mora da ispuni sigurnosne zahtjeve u željezniþkom
saobraüaju koji služe za zaštitu života i zdravlja ljudi i
zaštitu materijalnih dobara. Istovremeno je potrebno
vjerovatnoüu nastajanja opasnih stanja u sistemu smanjiti
na minimum.
(2) Koncept sigurnosti sistema treba da sadrži ovladavanje
otkazima i izbjegavanje sistematskih grešaka.
(3) Ovladavanje otkazima se zasniva na definiranju tehniþkih
sigurnosnih uslova koji sadrže:
a) pretpostavke nastajanja greške,
b) mjere za izbjegavanje greške,
c) mjere za prepoznavanje greške, i
d) mjere za otklanjanje greške.
(4) Cilj izbjegavanja sistematskih grešaka je da se minimizira
pojava ljudskih grešaka, odnosno da se drže toliko malo
vjerovatnim da ureÿaj/sistem može da bude sigurnosno
odgovoran. Proces sprovoÿenja menadžmenta kvaliteta
treba da obuhvati þitav životni ciklus ureÿaja i saþinjavaju
ga faze dokaza kvaliteta koje se daju izvještajem o
kvalitetu. Preporuþuje se da se ovde vodi raþuna o
instrukcijama iz ISO 9001.
(5) Mikroprocesorski podržana sigurnosna programabilna
upravljaþka logika mora zadovoljiti sve kriterije
zahtjevane za sigurnosnu logiku izvedenu putem releja.
(6) ESSU mora biti baziran na principu sigurnosno-tehniþkog
rješenja (fail safe). Sistem se definiše kao sigurnosan kada
bilo koja pogrešna funkcija djeluje u operacionom
pogledu sigurno i prouzrokuje vraüanje sistema u stanje
koje je poznato kao sigurnije. Pod tim treba
podrazumijevati sljedeüe:
a) jedna smetnja mora prilikom otkrivanja sigurno
iskljuþiti moguünost da druga ili višestruke smetnje
ili njihove kombinacije ugroze sigurnost, i
b) ne smije biti moguüa smetnja koja üe uzrokovati
promjenu stanja objekta ako to nije samo u
sigurnosnom znaþenju.
(7) Pod gore navedenim se podrazumijeva i sljedeüe:
a) nije moguüa smetnja, ukljuþujuüi i djelovanje
smetnje koja dopušta prekoraþenje brzine voza, koja
bi, inaþe, bila dopuštena da sistem nije u smetnji, i
b) jedna smetnja mora prilikom otkrivanja sigurno
iskljuþiti moguünost da druga ili višestruke smetnje
ili njihove kombinacije ugroze sigurnost.
(8) Sigurnosni nivo (SIL - safety integrity level) mora biti na
4 (þetvrtom) stepenu prema standardu BAS EN 50129 za
cijeli ESSU.
(9) Ponuÿaþ mora u svojoj ponudi izriþito navesti sve
parametre u vezi RAMS, saglasno standardima BAS EN
50126, BAS EN 50128 i BAS EN 50129.
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 162
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
ýlan 22.
(Šemotehniþki kvarovi)
(1) Šemotehniþki kvarovi sa kojima se mora raþunati za
vanjsku signalno sigurnosnu opremu, nezavisno da li je
sistem konstruktivno centralizovan ili decentralizovan
(signali, skretniþke postavne sprave, izolovani odsjeci) i
ukoliko se dio upravljanja realizira relejima (npr. signalni
ormariü, šinske prikljuþne glave i sliþno) te þinjenicom da
se vanjski elementi uvijek sa upravljaþkom logikom
povezuju putem kablova su sljedeüi:
a) prekid kablovskih žila,
b) meÿusobni dodir kablovskih žila,
c) dodir kablovskih žila sa zemljom,
d) neprivlaþenje releja,
e) neotpuštanje releja,
f)
prekid otpornika, kratki spoj onemoguüiti
konstruktivno,
g) nezatvaranje kontakata releja,
h) kratki spoj na signalnoj sijalici,
i)
prijevremeno privlaþenje releja, ako su vezani za
vanjsku signalno sigurnosnu opremu,
j)
prekid namotaja releja, djelimiþan ili potpun kratak
spoj,
k) prekid, proboj i smanjenje kapaciteta kondenzatora,
l)
prekid i proboj diode,
m) prekid i proboj optokaplera,
n) prekid
provodnika
na
transformatorima
i
prigušnicama (kratki spoj i dodir sa masom
konstruktivno sprijeþiti),
o) dodir sa vlastitim ili stranim naponom, i
p) pojava indukovanog napona u kablovima bez
dozemnog spoja ili sa dozemnim spojem
u
bližem i daljem kraju.
(2) Ponuÿaþ treba dostaviti, zavisno o konstrukciji sistema i
naþina realizacije upravljanja komanda i kontrola, pregled
šemotehniþkih kvarova od kojih osigurava strujne
krugove.
ýlan 23.
(Memoriranje bitnih stanja)
Sigurnosno memoriranje bitnih stanja ureÿaja koja moraju
ostati saþuvana (memorirana) kod nestanka bilo kojeg napona u
bilo kojem trenutku su:
a) položaj skretnice ili iskliznice,
b) presjecanje skretnice,
c) blokiranje skretnice,
d) pojedinaþno pritvrÿenje skretnice,
e) pritvrÿenje puta vožnje,
f)
pritvrÿenje puta pretrþavanja,
g) pritvrÿenje boþne zaštite,
h) pritvrÿenje manevarskog puta vožnje,
i)
blokiranje zaštite CPr,
j)
smjer privole (kod APB i MZ), i
k) odobren lokalni rad sa lokalnim postavljaþem ili
lokalnom postavnicom.
Pogonske smetnje ne smiju promijeniti postojeüe stanje
kontroliranog elementa.
ýlan 24.
(Pouzdanost)
(1) Pouzdanost odreÿuje srednje vrijeme izmeÿu dvije
smetnje (MTBF) i srednje vrijeme popravka (MMTRprosjeþno vrijeme od detekcije do popravke).
(2) Period vremena obavještavanja osoblja održavanja od
strane operatora i vremena potrebnog osoblju održavanja
za dolazak na mjesto smetnje nije ukljuþen u MTTR.
(3)
(4)
(5)
(6)
(7)
(1)
(2)
(3)
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
Ponuÿaþ mora prezentovati podatke o MTBF za þitav
sistem, module i štampane ploþe.
Pouzdanost elektronskog signalno sigurnosnog sistema se
definiše kao dozvoljeni broj smetnji za period od 100
godina na 100 funkcijskih jedinica. Funkcijska jedinica
kao dio unutrašnje opreme koji kontroliše i upravlja
jednim elementom vanjske signalno sigurnosne opreme.
Ispad se definiše kao smetnja koja traje do 5 minuta na
jednom vremenskom elementu. Ispadi koji su posljedica
više sile, fiziþkog ošteüenja ili grubi ispad koji je
posljedica ispada glavnog napojnog sistema, ne uzimaju
se u obzir pri procjenu pouzdanosti signalno sigurnosnog
sistema.
Od ponuÿaþa se zahtjeva da izvrši procjenu pouzdanosti
cijelog sistema koji moraju uzeti u obzir sljedeüe
elemente:
a) srednje vrijeme ispada (MDT) do 4 sata,
b) srednje vrijeme izmeÿu smetnji (MTBF) preko dvije
godine,
c) raspoloživost preko 99,9999%, i
d) potpuni ispad sistema do 5 sekundi/godinu.
Od ponuÿaþa se, takoÿe, zahtjeva da vrijeme ispada
predstavi u obliku proraþuna.
Jednostavnost i efikasnost održavanja zavisi o razliþitim
parametrima kao što su:
a) osposobljenost službe održavanja,
b) vrijeme potrebno za rutinske poslove pri održavanju,
c) kvalitet dokumentacije (priruþnik) za održavanje,
d) dostupnost do modula i drugih komponenti sistema,
e) procjena kojom se odreÿuje jednostavnost i
efikasnost održavanja mora uzeti u obzir sljedeüe
podatke:
preventivno održavanje ne smije zahtijevati
više od dva sata godišnje za unutrašnje
sklopove sistema,
vrijeme otklanjanja smetnji je u prosjeku do 15
minuta,
75% svih otklanjanja smetnji mora biti moguüe
izvršiti za manje od 20 minuta, i
vrijeme potrebno da se ponovo restartuje
sistem pri kvarovima veüeg obima mora biti
najviše 5 minuta od tenutka izvršene opravke.
ýlan 25.
(Redundansa)
Redundansa (zaliha) sistema se zahtijeva za sve dijelove
signalno sigurnosnih sistema koji obavljaju vitalne
funkcije osiguranja željezniþkog saobraüaja i upravljaju
jednim ili sa više vanjskih elemenata signalno sigurnosne
opreme.
U trenutku kad je ukljuþen redundantni sistem svi
signalno sigurnosni ureÿaji moraju funkcionirati sa
jednakim moguünostima.
Uslovi za preklapanje sa osnovnog na redundantni naþin
(mod) rada su:
a) prekopþavanje na osnovni (normalni) mod rada, po
otklanjanju smetnji je moguüe od strane operatera
samo sa njegove radne stanice u uslovima da pri toj
manipulaciji na podruþju koje je pokriveno SS
ureÿajem nije formiran put vožnje niti se ostvaruje
realizacija tog puta vožnje od strane voza,
b) u sluþaju nemoguünosti izvršenja puta vožnje isti se
opoziva, a ukoliko se opoziv ne prihvati zbog
prekopþavanja na redundantni mod, u tom sluþaju
operater mora opozvati (razriješiti) put vožnje koji
nije realizovan upotrebom posebnog postupka za
opoziv, i
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
c)
(1)
(2)
(3)
(1)
(2)
(3)
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
sistem redovno funkcioniše u osnovnom modu
djelovanja ili djeluje u redundantnom modu što mora
biti jasno pokazano indikacijama na monitorima
operatera na njegovoj radnoj stanici.
ýlan 26.
(Sigurnosna analiza)
Za ESSU proizvoÿaþ je obavezan da izradi sigurnosnu
analizu. Proizvoÿaþ ESSU je dužan da ovjeri i potpiše
dokumentaciju o izvršenoj sigurnosnoj analizi postrojenja.
Uslovi za ostvarivanje sigurnosnog sistema moraju biti u
skladu sa objavom UIC 738 "Procesiranje i prenos
sigurnosnih informacija".
Sigurnosna analiza treba da obuhvati:
a) podatke u kom obliku (formi) ESSU mora da
zadovolji zahtjeve signalno-tehniþke sigurnosti,
b) funkcionalnu analizu cjelokupnog ESSU (hardvera,
softvera, interfejsa) u dozvoljenim radnim uslovima
(klima-tehniþkim i elektromagnetnim),
c) stanje i posljedice na cjelokupno ESSU kod pojave
smetnji na elementima, podsklopovima i sklopovima
(komponente),
d) stanje i posljedice na cjelokupno ESSU kod
pojedinaþnih i višestrukih otkaza na elementima,
podsklopovima i sklopovima (komponente),
e) propise koji su korišüeni pri izradi sigurnosne
analize, i
f)
tehniþku dokumentaciju (liste sa podacima za koje
dijelove ESSU-a je vršena analiza).
Ako se ESSU sastoji od više sigurnosnih sklopova, za
svaki sklop mora se izraditi posebna sigurnosna analiza.
Pri tome treba praviti razliku izmeÿu sklopova nezavisnih
od primjene i sklopova zavisnih od primjene. Kod izrade
sigurnosne analize pojedinaþnih sklopova mora se analiza
dati prema formi od 2a do 2f. Ukoliko se u postupku
izrade sigurnosne analize u nekim sluþajevima utvrdi da
nije potrebno sprovesti kompletan postupak po stavu 1.
ovog þlana, onda se za to mora dati obrazloženje.
ýlan 27.
(Kontrola kvaliteta)
Kvalitet i sigurnost signalno-sigurnosnih ureÿaja mora
odgovarati sljedeüim standardima:
UIC, ERRI, DIN/VDE 0891, BAS EN 50124; BAS EN
50126; BAS EN 50128; BAS EN 50129; BAS EN 501591 EN 50129-2, UIC 91/440, UIC 736, ISO 9000-9004. SS
ureÿaji proizvedeni po drugim standardima se mogu
prihvatiti samo ako su ti standardi po zahtjevima jednaki
ili viši od navedenih. Od ponuÿaþa se zahtijeva da u
svojoj ponudi specificira standarde po kojima su
ponuÿena oprema i ureÿaji proizvedeni.
Materijali upotrijebljeni pri izradi opreme i ureÿaja
moraju odgovarati zahtijevanim standardima i moraju po
vrsti, sastavu i tehniþkim svojstvima na najbolji moguüi
naþin odgovarati svojoj specifiþnoj primjeni u skladu sa
najboljim tehniþkim postupcima. Materijal oprema i
ureÿaji moraju biti novi i prvorazrednog kvaliteta, u
skladu sa klasama najnovijeg izdanja odgovarajuüeg
standarda.
Izvoÿaþ je dužan da konstantno sprovodi program
kontrole kvaliteta u skladu sa standardima ISO 9000 i ISO
9001. Program kontrole kvaliteta mora da sprijeþi
nastanak grešaka, pravovremeno otkrivanje onih koje se
nisu mogle sprijeþiti te da definiše uslove za njihovo
otklanjanje. Izvoÿenje kontrole kvaliteta kao i postupci na
otklanjanju nedostataka ne smiju biti razlog eventualnog
kašnjenja realizacije projekta.
(4)
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 163
Laboratorije moraju biti organizovane i opremljene prema
opštim uslovima za ispitne laboratorije definirane
standardom EN 45001.
GLAVA VI
TEHNIýKO-TEHNOLOŠKI USLOVI IZVOĈENJA
ýlan 28.
(Opšti uslovi izvedbe)
(1) ESSU je univerzalni sigurnosni sistem najmanje onakvih
performansi kao što imaju moderni elektro-relejni
signalno sigurnosni ureÿaji potpune centralizacije.
Staniþni sigurnosni ureÿaji moraju imati odgovarajuüu
moguünost dometa upravljanja obzirom na konkretne
udaljenosti od sigurnosne logike odnosno moguünost
upravljanja þitavim podruþjem službenog mjesta za koji se
projektuje centralizacija.
(2) ESSU mora ispunjavati sve funkcije i uslove zavisnosti u
skladu sa odobrenim projektom i važeüim pravilnicima i
propisima ŽS BiH.
(3) ESSU ureÿaj mora imati:
a) moguünost jednostavne nadogradnje i izmjene (kako
u softverskom tako i u hardverskom paketu) u
sluþaju izmjene obima opremanja stanice signalnosigurnosnim ureÿajima (kolosjeþne slike ili
promjena tehnološkog procesa stanice),
b) moguünost prilagoÿenja (interfejs) prema postojeüim
i u buduünosti novougraÿenim ureÿajima osiguranja
staniþnih razmaka i stanica i putnih prelaza: staniþni
signalno sigurnosni ureÿaj automatski pružni blok
(APB) ili ureÿaj meÿustaniþne zavisnosti te ureÿaj
za osiguranje CPr,
c) moguünost prilagoÿenja za povezivanje SESS
ureÿaja sa postojeüim vanjskim SS ureÿajima (za
sluþaj da se po zahtjevu UI zadržavaju npr. postavne
sprave, svjetlosni signali sa postojeüim signalnim
ulošcima ili sl.),
d) moguünost jednostavnog povezivanja u sistem
daljinskog upravljanja i reguliranja saobraüaja (TK)
za sluþaj naknadne ugradnje sistema TK povezivanje
na centar daljinsko upravljanje CPP,
e) moguünost jednostavne nadogradnje za povezivanje
sa sistemom ETCS (evropski sistem za kontrolu i
voÿenje vozova),
f)
moguünost javljanja broja voza,
g) automatsko postavljanje puta vožnje na osnovu
unesenog broja voza i reda vožnje pomoüu
raþunarske konfiguracije u CPP, i
h) SESS ureÿaj može biti izveden kao centralizovan ili
decentralizovan.
ýlan 29.
(Unutrašnji dio elektronskog SS ureÿaja)
Unutrašnji ureÿaji ESSU se sastoji od:
a) sklopova sigurnosne mikroprocesorski podržane
logike, u skladu sa poglavljima II, III, IV i V ovih
tehniþkih uslova,
b) radne stanica operatora (elektronska postavnica),
c) radne stanica službe održavanja,
d) glavni kablovski razdjelnik, i
e) napojnog ureÿaja.
ýlan 30.
(Mikroprocesorski podržana sigurnosna logika)
(1) Centralna mikroprocesorski podržana sigurnosna logika
mora po svim paramatrima i konfiguraciji odgovarati
uslovima iz poglavlja II, III, IV i V ovih tehniþkih uslova,
te mora biti hardverski izvedena u modularnoj izvedbi u
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 164
(2)
(3)
(4)
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
(6)
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
evroformatu radi jednostavne zamjene neispravnih
jedinica.
Centralna mikroprocesorski podržana sigurnosna logika
mora imati kao periferiju prikljuþenu fiksnu radnu stanicu
službe održavanja ili posebno osiguran port za prikljuþak
prenosne radio stanice službe održavanja (laptop sa
printerom), kako bi se olakšalo detektovanje defekata i
otklanjanje kvarova i smetnji.
Dodatni zahtjev na softverski i hardverski paket koji se
isporuþuje su moguünost naknadnog proširenja staniþnih
kapaciteta do 30% te naknadno prikljuþenje ureÿaja APB,
MZ i CPr bilo u staniþnom podruþju bilo na
meÿustaniþnom razmaku. U sluþajevima da gore navedeni
ureÿaji veü postoje, softverski i hardverski paket to mora
odmah omoguüiti prilikom instalacije uz predviÿanje
odgovarajuüih interfejsa.
U sklopu centralne upravljaþke sigurnosne logike
obavezno predvidjeti memorijski dio - registrator
dogaÿaja, koji registruje sve manipulacije i pojave
promjene stanja. Kapacitet ovog memorijskog dijela je
takav da su podaci pouzdano pohranjeni za period od
najmanje 7 dana. Moguünost ispisa iz registratora
dogaÿaja mora biti izvedena na dva nivoa (detaljna za
službu održavanja, i ispis selektivnih podataka relevantnih
za operatiku voÿenja saobraüaja za službu upravljanja
saobraüaja).
ýlan 31.
(Radna stanica operatora - elektronska postavnica)
Predloženi sistem za radnu stanicu operatera mora imati
sigurnosni display za prikaz signalno-sigurnosnog stanja
vanjske opreme þitavog službenog mjesta, kao i prikaz
pojedinih djelova tog sistema, posebno za sluþaj ispada
pojedinog elementa iz funkcije (elektronski zoom ili
elektronsko soþivo). Preklop sa pojedinog stanja þitavog
upravljanog podruþja na detaljniji prikaz samo jednog
dijela kolosjeka mora biti moguü na radnoj stanici
operatera ali samo kada se na upravljanom podruþju ne
izvršavaju vožnje (vozne ili manevarske) vozova.
Nepravilan rad radne stanice (kao periferije
mikroprocesorke strukture) ili nepravilni postupak
operatora ne smije ni u kojem sluþaju prouzrokovati
smetnje ili kvarove na elektronskom signalnosigurnosnom sistemu. Pri pojavi smetnji ili kvara na
nekom od elemenata ureÿaja na monitoru se mora pojaviti
odgovarajuüa signalizacija i mora se javiti akustiþni
alarm. Akustiþni alarm se može iskljuþiti poslije potvrde
od strane operatera kao znak da je prihvatio odreÿeno
javljanje.
Radna stanica operatora (elektroniþka postavnica) mora
biti izgraÿena u konfiguraciji od jednog ili više monitora
na odgovarajuüim stolovima, koji su rasporeÿeni tako da
ergonomski odgovaraju uslovima rada operatera u cilju
što lakšeg upravljanja i kontrole stanja signalno
sigurnosnih ureÿaja stanice.
Na stolu radne stanice operatera mora postojati slobodan
prostor za telekomunikaciono manipulativno sredstvo
(manipulativni telefon, prikljuþci na pružne vodove i
lokalnu telefoniju stanice).
Sve informacije, uputstva ili naredbe moraju biti pokazane
na sigurnosno tehniþki naþin i moraju pokazivati stvarno
stanje u realnom vremenu.
Stanje vanjske signalno-sigurnosne opreme mora biti
prikazano na kolosjeþnim slikama koje koristi operater.
Svi podaci i informacije prikazani na monitoru, te izrazi i
nazivi na tastaturi moraju biti na lokalnom jeziku
naruþioca.
(7)
(8)
(9)
(10)
(11)
(12)
(13)
(1)
(2)
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
Sve informacije, javljanja i njihov prikaz na monitoru
moraju biti prethodno usaglašene i odobrene od UI.
Monitor u boji (VDU-video display unit) mora biti sa
ravnim ekranom, odgovarajuüe veliþine za prikaz cijelog
podruþja (stanice i odsjeka pruge na obe strane) na kojem
se upravlja saobraüajem. Minimalne dimenzije ovog
monitora su 19 inþa.
Monitor mora biti zaštiüen od direktnog osvjetljenja
sunþanim svjetlom. Ureÿaj mora omoguüiti da se na
monitoru osim kompletnog podruþja stanice može
pokazati uveüana slika djela staniþnog podruþja zajedno
sa svim elementima potrebnim za postavljanje voznih
puteva, pojedinaþno rukovanje pojedinim od elemenata
vanjskih signalno sigurnosnih ureÿaja kao i pomoüne i
prisilne manipulacije.
Štampaþ za potrebe operatera služi za štampanje javljanja,
poruka i evidentiranje prisilnih i pomoünih rukovanja.
Pomoüne i prisilne radnje koje se posebno evidentiraju su:
a) postavi signalni znak 12 a ili 12 b,
b) prinudno postavni signal na "stoj" u stanici ili na
pruzi,
c) prinudno razrješi put vožnje,
d) opozovi put vožnje ili manevarski put vožnje,
e) prebaci zauzetu skretnicu,
f)
prebaci presjeþenu skretnicu,
g) iskljuþi putni prelaz,
h) odobren lokalni rad,
i)
oduzet lokalni rad,
j)
prisilno upravljanje iz CPP (centralna pružna
postavnica) prebaþeno na mjesno upravljanje, i
k) postavi (resetuj) u osnovno stanje brojaþ osovina.
Ponuÿeni štampaþ mora biti visokog kvaliteta i
pouzdanosti jer jedino sa takvim karakteristikama može
ostvariti svoju namjenu, ukoliko doÿe do smetnji ili kvara
mora se ovo stanje pokazati na monitoru uz zvuþni alarm.
Štampaþ za zapis posebnih komandi mora biti tako
konstruiran i spojen da nije moguüe uticati na njegov rad.
Operateru se takoÿe mora dati pravovremena poruka da üe
doüi do nestanka papira za štampanje. Rezerva papira
mora odgovarati minimalno za 24 sata rada operatera.
Komande se ureÿuju i izdaju putem tastature
(kombinacijom brojeva, slova, znakova ili punim tekstom)
ili mišem. Ispisana komanda se predaje na izvršenje nakon
potvrde "izvršenje".
Rukovanje tastaturom ili mišem se mora onemoguüiti
neovlašüenim licima upotrebom hardverskog (brava i
kljuþ) i softverskog rješenja (šifra i lozinka).
ýlan 32.
(Radna stanica službe održavanja)
Radna stanica službe održavanja mora biti ugraÿena kao
posebna radna stanica u prostoriji za smještaj centralne
mikroprocesorski podržane sigurnosne logike.
Radna stanica službe održavanja se sastoji od:
a) dijagnostiþkog raþunara,
b) monitora u boji za pregled þitavog staniþnog
podruþja sa moguünošüu poveüavanja odabranog
dijela,
c) monitora u boji za sistem otkrivanja greški
(dijagnostiþki monitor) za pokazivanje stanja
sistema koji se kontroliše. Na ovom monitoru se
moraju pokazati sve greške i kvarovi,
d) tastature za lociranje i otklanjanje smetnji ili kvara, i
e) štampaþa za poruke o greškama koje inicira ili daje
dijagnostiþki sistem te za automatski unos podataka
o vremenu nastanka greške, njene lokacije, kao i
vremena otklanjanja.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
(3)
(4)
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
(6)
(7)
(8)
(1)
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
Svi podaci i druge informacije na radnoj stanici službe
održavanja moraju biti prikazani ili štampani na lokalnom
jeziku naruþioca (investitora). Radna stanica službe
održavanja mora biti projektovana u skladu sa
savremenim ergonomskim standardima, te po vanjskom
izgledu (boja i oblik) mora biti usklaÿena sa ostalom
opremom.
Od isporuþioca opreme se zahtijeva da ponudi mobilnu
radnu stanicu službe održavanja sa moguünošüu
prikljuþenja na mjesto radne stanice službe održavanja u
stanici za sluþaj kvara ili paralelno na udaljeno mjesto radi
daljinske kontrole održavanja sistema.
ýlan 33.
(Dijagnostika)
Sistem za otkrivanje smetnji i kvarova (dijagnostika) mora
biti prilagoÿen operacijskim zahtjevima i mora omoguüiti
da se bez poteškoüa i sa najmanje napora sistem vrati u
redovno stanje.
Sistem samodijagnostike mora da omoguüi otkrivanje
smetnji u neaktivnom dijelu redundantnog sistema.
Pogonska spremnost redudantnog sistema koji nije
aktivan mora se stalno provjeravati bilo automatski
(samodijagnoza) bilo povremenim ruþnim komandama
operatera, tako da se blagovremeno otkrije svaki kvar ili
smetnja i da se redudantni sistem održava u pripremnom
(hot stand by) stanju, kako bi po potrebi potpuno preuzeo
funkciju redovnog sistema. Preklop sa redovnog na
redudantni sistem se mora moüi ostvariti automatski ili po
naredbi operatera.
Elementi (sklopovi) na kojima je došlo do smetnje (kvara)
koji je otkrio sistem za dijagnostiku mogu se pokazati na
razne naþine ali primjenjeni sistem dijagnostiþke
signalizacije mora biti takav da se smetnja i element na
kojem je smetnja pokaže na što neposredniji i logiþan
naþin. Pri ovom je potrebno ponuditi sljedeüa rješenja:
upotrijebiti numeriþki i alfanumeriþki display sa
tabelama za dešifriranje poruka (skraüenice ili pun
tekst),
signalizaciju putem LED dioda za pojedinaþne
module, i
dodatni štampani podaci registrovani na štampaþu
radne stanice za održavanje i testiranje ureÿaja.
Isporuþilac opreme/ponuÿaþ mora predložiti metodu ili
sistem za dijagnostiku takav, da kada se primjeni, ne utiþe
(ne stvara uticaje) na signalno-sigurnosno djelovanje
sistema SS ureÿaja.
Poruke koje se štampaju na štampaþu koji je periferija
radne stanice za održavanje se ne smije pojaviti kao ispis
na štampaþu koji je sastavni dio radne stanice operatera.
Iz gore opisanog jasan je zahtjev da se operateru daje na
raspolaganje dio informacija o stanju sistema, dovoljnih
da može u svim uslovima obavljati zadatak upravljanja i
reguliranja saobraüaja (naþelno isti obim kao kod
klasiþnih elektro relejnih postavnica).
Za sluþaj ispada sistema za dijagnostiku mora se stanje
ispada dijagnostiþkog sistema alarmirati. Dužnost osoblja
održavanja je da redovno provjerava pravilnu funkciju
alarmiranja, te sistema za javljanje smetnji, kao i sistema
za dijagnostiku.
ýlan 34.
(Krajnji kablovski razdjelnik)
Krajnji kablovski razdjelnik (KKR) je element sastavljen
od jednog ili više stalaka sa prikljuþnicama namijenjen za
prikljuþenje kabla do vanjskih SS ureÿaja, kablovskih
veza izmeÿu ormara signalno-sigurnosne logike
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 165
(procesorska struktura) sa kontrolerima, te I/O modulima i
modulima interfejsa, te za povezivanje ormara
procesorske strukture sa njenim periferijama (radna
stanica operatora i dijagnostiþka oprema za potrebe
održavanja).
(2) Prostor za ugradnju elemenata i spajanja prikljuþnih
kablova mora imati rezervu do 30% radi eventualnih
naknadnih proširenja.
(3) Sve kablovske i žiþane prikljuþnice za spajanje
unutrašnjih i vanjskih kablova i ožiþenja moraju biti u
modularnoj izradi korištenjem elemenata, kojima se
vodiþi spajaju bez lemljenja i bez vijþanog pritezanja.
Ispitni napon prikljuþnica meÿusobno kao i prema kuüištu
(metalnom profilu) koji ih nosi je 2000 Vef 50 Hz u
trajanju od 1 minute. Prikljuþne taþke moraju biti vidljivo
i trajno oznaþene.
ýlan 35.
(Uslovi okoline)
(1) Razmatra se klimatska, mehaniþka i elektriþna
podnošljivost. Kako se uticaj elektriþne vuþe smatra
radnim uslovom elektriþne okoline, to sva oprema mora
raditi pouzdano i sigurno u takvim uslovima.
(2) Sklopovi, mikroprocesorski podržana sigurnosna logika,
ulazno-izlazni moduli, kontroleri, napajenje, AKU
baterije, prenaponska zaštita i prikljuþnice za vanjske i
unutrašnje kablove smještaju se u namjenske prostorije
staniþne zgrade, koji su izgraÿeni pri izgradnji zgrade,
odnosno u raspoložive druge prostorije uz adaptaciju.
Može se ponuditi i smještaj u kontejner ili sliþno. Radna
stanica operatora je u adaptiranoj prostoriji otpravnika
vozova.
(3) Potrebno je da elektronski sklopovi sigurnosne logike ne
traže posebne uslove okoline, kao na primjer klimatizaciju
(smještaj u posebno zidani objekat ili kontejner). Za sluþaj
da je ponuÿeni sistem strukturalno decentralizovan, tada
se decentralizovana oprema (koncentratori) ugraÿuje u
tipske betonske kuüice, kontejnere ili ojaþane plastiþne ili
metalne ormare, takoÿe bez potrebe za uslovljavanjem
vanjskih klimatskih uslova.
(4) Proizvoÿaþ treba propisati uslove za opremu za vrijeme
transporta i uskladištenja.
(5) Zahtjevi izdržljivosti u odnosu na klimatske uslove
definirani su u normama IEC 60721-3-3 i IEC 60721-3-4,
koji su za ŽS BiH sljedeüi:
a) za unutrašnje ureÿaje -5 do + 40ºC, i
b) za vanjsku opremu (raþunajuüi i elektronsku u kuüici
CPr -30 do +70ºC).
(6) Zahtjevi izdržljivosti u odnosu na mehaniþke uticaje
definirani su u normama IEC 60068-2-6, IEC 60068-2-27
i IEC 60068-2-31.
(7) Zahtjevi izdržljivosti u odnosu na elektromagnetske
uticaje (visokonaponski dalekovodi, elektrovuþa, 25 kV,
50 Hz i drugo) definirani su u normama: EN 61000-4-2
(statiþki elektricitet), EN 61000-4-3 (elektromagnetna
polja), EN 61000-4-4 (impulsni uticaji), te parametri koji
se moraju poštivati pri projektovanju i konstrukciji prema
objavi ORE NoA118 RPI.
(8) Zahtjevi za mjere i naþine zaštite definirani su u
normama: EN 60000-4-2 (izvedba) IEC 60536
(klasifikacija).
(9) Zahtjevi za dimenzioniranje izolacija i ispitni naponi
definirani su u normi EN 50178.
(10) Zahtjevi za zaštitu od prenapona, proboja i atmosferskih
pražnjenja definirani su u normi EN 50122.
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 166
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
(11) Oprema ne smije isijavati elektromagnetno zraþenje u
veüem iznosu nego što je dopušteno preporukama CISPR
(Meÿunarodni specijalni komitet za radio smetnje) i to :
a) od 150-500 kHz max 10 mV; i
b) od 0,5-30 MHz max 5 mV.
(12) Oprema mora zadovoljavajuüe raditi pod uticajem Xzraka do 0.5 mR/h.
(13) Ugraÿena vanjske oprema i betonske kuüice, kontejneri
(odnosno materijalni i plastiþni ormari) sa temeljenjem
trebaju izdržati djelovanje vjetra brzine 50 m/s.
(14) Vanjska opema mora odgovarati najmanje zahtjevima koji
su navedeni u standardu IP 54, sa naglaskom da ostalo kao
što su ormari za decentralizovanu opremu, kablovski
ormar, šinski prikljuþni ormariüi, brojaþi osovina, pružni
AS ureÿaji te ukljuþni i iskljuþni elementi CPr moraju biti
vodonepropusne izrade.
ýlan 36.
(Zaštita od prenapona i elektromagnetnih uticaja)
(1) Isporuþena i ugraÿena oprema i ureÿaji mora ispunjavati
uslove pouzdane funkcije i biti otporna (neosjetljiva) na
indukovane napone i atmosferska pražnjenja. Ponuÿaþ je
dužan predložiti takva tehniþka rješenja zaštite koja jasno
dokazuju da su predviÿene zaštitne mjere od prenapona i
uticaja koji su posljedica vanjskih uticaja ili prenapona
þiji su izvori atmosferskog pražnjenja ili elektronaponski
uticaji u zoni instalacije cjelokupnog staniþnog
elektronskog signalno-sigurnosnog ureÿaja takvi da ne
utiþu na sigurnosno funkcioniranje sistema, ne smanjuju
njegovu raspoloživost i štiti kako ureÿaje od ošteüenja
tako i osoblje koje ureÿajem upravlja ili ga održava.
(2) Svi elementi moraju biti zaštiüeni u skladu sa odredbama
DIN VDE 0845-T1, te EB50121-4, EN 61000-4-2 i EN
61000-4-3.
(3) Elementi (sklopovi) zaštite moraju biti modulirane
izvedbe radi lakše zamjene a ugraÿuju se ili u sklopu
ormara centralne logiþke strukture ili na krajnji kablovski
razdjelnik.
GLAVA VII
SISTEM NAPAJANJA I NAPOJNI UREĈAJ
ýlan 37.
(Opšti tehniþki uslovi za sistem napajanja)
(1) Opšti tehniþki uslovi za napojne ureÿaje SS postrojenja
definirani Pravilnikom 413 b, važe i za napojne ureÿaje
elektronskih SS postrojenja.
(2) Napojni ureÿaj mora biti odabran i projektovan tako da
omoguüi pouzdan rad elektronskog SS ureÿaja u svim
uslovima rada, kako prikljuþka na osnovno, rezervno ili
pomoüno rezervno napajanje, te da se prekopþavanje sa
jednog izvora na drugi vrši neprekidno bez uticaja na
pouzdan rad elektronskog SS ureÿaja (sistem neprekidnog
napajanja - UPS).
(3) Napojni ureÿaj mora obezbijediti kako neprekidno
napajanje u zadanom vremenskom periodu tako mora
imati sve potrebne izvode po veliþini napona, njegovoj
stabilnosti, frekvenciji i sl., u skladu sa tehniþkim
zahtjevima centralne signalno-sigurnosne programabilne
logike, vanjskih signalno-sigurnosnih ureÿaja i ostalih
perifernih ureÿaja.
(4) Tipska blok šema sistema napajanja za elektronski SS
ureÿaj je data u prilogu 5. Moguüe je ponuditi i drugu
konfiguraciju napojnog ureÿaja, uz ostvarivanje osnovnog
principa da svi bitni dijelovi sistema osiguranja moraju
imati tri nezavisna izvora napajanja.
(5) Ureÿaj za napajanje, svojom logikom i konstrukcijom,
mora za sva tri energetska izvora sadržavati sve potrebne
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
mjerne i kontrolne elemente, þiji izlazi služe kako za
uspostavljanje odreÿenog uklopnog stanja tako i za prenos
javljanja stanja na sigurnosnu logiku, a preko nje kako
javljanje stanja na monitor radne stanice operatera, tako i
na registrator dogaÿaja i radnu stanicu službe održavanja.
(6) Isporuþilac opreme üe predložiti optimalan broj javljanja i
potrebnih komandi koje se prihvataju na radnoj stanici
operatora u vezi sa indikacijama stanja napojnog ureÿaja u
cjelini i njegovih relevantnih funkcionalnih jedinica ili su
u vezi sa probnim testiranjima rada napojnog ureÿaja pri
razliþitim izvorima napajanja.
ýlan 38.
(Izvori napajanja ESS ureÿaja)
(1) ESS ureÿaj mora imati sljedeüe izvore napajanja:
a) osnovno napajanje iz distributivne niskonaponske
mreže 3x380 V/50 Hz,
b) rezervno napajanje iz kontaktne mreže uz potrebnu
transformaciju i konverziju napona kontaktne mreže
25 kV/50 Hz na napon 3x380 V/50 Hz, i
c) pomoüno rezervno napajanje iz AKU baterija uz
upotrebu odgovarajuüeg UPS ureÿaja (Uninterrupted
Power Supply), u skladu sa BAS EN 60146 i BAS
EN 62040.
(2) Sistem za napajanje dodatno treba imati sponjno izvedeno
prikljuþno mjesto za prikljuþak pokretnog dizel agregata
odgovarajuüe snage u odgovarajuüem zaštitnom kuüištu
za vanjsku montažu.
ýlan 39.
(Osnovno napajanje ESS ureÿaja-energetski prikljuþak)
(1) Energetski prikljuþak za napojni ureÿaj izvesti preko
posebne transformatorske stanice 10/04 kV (predviÿena
samo za potrebe napajanja signalno sigurnosnih ureÿaja),
odgovarajuüe prikljuþne snage raþunajuüi sa rezervom do
30%, ili iz posebno osiguranog izvoda na odgovarajuüoj
postojeüoj trafostanici lokalnog elektro distributera.
(2) Energetski prikljuþak izvesti u skladu sa energetskom
saglasnošüu nadležnog lokalnog elektro distributera, te
odgovarajuüih normi IEC VDE za ovu oblast
(VIDEO100- T 200; T410, T520 i T540).
(3) Energetski prikljuþak od posebne trafostanice do
prikljuþnog ormara u stanici je potrebno izvesti
podzemnim energetskim kablom odgovarajuüeg presjeka.
U sluþaju da se energetski prikljuþak realizira sa postojeüe
trafostanice lokalnog elektro distributera, može se koristiti
i samonosivi nadzemni energetski kabl, u skladu sa
energetskom saglasnošüu nadležnog lokalnog elektro
distributera.
(4) Isporuþilac opreme je obavezan da na svoj teret izvede
energetski prikljuþak sa distributivne mreže 3x380 V/50
Hz.
ýlan 40.
(Rezervno napajanje ESS ureÿaja)
Kao rezervno napajanje projektovati i izvesti napajanje iz
kontaktne mreže 25 kV/50 Hz ugradnjom tipske stubne
trfostanice 25 kV/0.23 kV odgovarajuüe snage uz potrebnu
pripadajuüu opremu kao što su: noseüi stub trafostanice, razni
rastavljaþi, visokonaponsko osiguranje, prikljuþni niskonaponski ormariü sa niskonaponskim osiguraþima, te pretvaraþ
220 V/3x380 V. Dovod od stubne trafostanice do prikljuþnog
staniþnog ormara izvesti odgovarajuüim podzemnim
energetskim kablom, u skladu sa odobrenim projektom.
ýlan 41.
(Pomoüno rezervno napajanje ESS ureÿaja)
(1) Kao pomoüno rezervno napajanje koristiti napajanje iz
AKU baterija preko odgovarajuüeg UPS-a.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
(2)
(3)
(4)
(5)
(6)
(1)
(2)
(3)
(4)
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
Kapacitet baterija predvidjeti za 3 satnu rezervu. Pri
odreÿivanju kapaciteta baterije raþunati da je oþekivani
broj manipulacija operatera u skladu sa saobraüajom od
50 pari vozova/24h, te da se za potrebe manipulacije pri
manevriranju predvidi 10 do 15% rezerve. Takoÿe
predvidjeti odgovarajuüu rezervu kapaciteta obzirom na
starenje baterije, a u svemu prema tehniþkim uslovima
definiranim u Pravilniku 413 b.
Ponuÿeni UPS mora biti isporuþen u skladu sa odredbama
normi BAS EN 60146 i BAS EN 62040.
Šum ugraÿene napojne automatike raþunajuüi i rad UPS u
pogonu ne smije prelaziti 65 dB, mjereno na 1m od
ureÿaja.
Oprema napojne automatike UPS-a üe se ugraditi u
odgovarajuüe metalne ormare, a na istim üe se prikazati
odreÿena javljanja stanja odnosno funkcijskih jedinica i
sklopova elemenata za davanje pomoünih komandi za
ukljuþenje i testiranje, te održavanja koji su bitni za
pouzdano napajanje sistema, te pri obavljanju potrebnih
periodiþnih mjerenja prilikom redovnog održavanja ili
otklanjanja smetnji i kvarova, a po preporuci isporuþioca
opreme.
Isporuþene AKU baterije moraju biti olovne oklopljene
bezodržavajuüe baterije projektovanog kapaciteta.
ýlan 42.
(Tehniþki uslovi za ispravljaþe)
Ispravljaþi su ureÿaji koji pretvaraju ulazni naizmjeniþni
napon u jednosmjerni i koriste se za napajanje SS ureÿaja
odnosno za punjenje i dopunjavanje AKU baterija.
Konstrukcija, funkcije i karakteristike izlaznih napona
ispravljaþa, moraju biti prilagoÿeni zahtjevima i uslovima
rada SS ureÿaja, odnosno SS postrojenja koje napaja.
Ispravljaþ mora garantovati siguran, neprekidan i stabilan
izlazni jednosmerni napon.
Ispravljaþ radi u paralelnoj sprezi, sa akumulatorskom
baterijom odgovarajuüeg kapaciteta u cilju obezbjeÿenja
neprekidnog napona napajanja SS ureÿaja. Ispravljaþi
moraju biti tako konstruirani i dimenzionirani da u
uslovima nominalnog ulaznog napona sa varijacijama do
± 10%, napajaju SS ureÿaje konstantnim jednosmernim
naponom, uz dozvoljene varijacije odnosno taþnošüu
regulacije od ±2% od zadane vrijednosti nominalnog
napona napajanja i da istovremeno održavaju prema
akumulatorskim baterijima 2,23 V ±2% üeliji, sa
moguünošüu automatskog nadopunjavanja akumulatorske
baterije do 2,35 V±2%/üeliji.
Ispravljaþ mora konstruktivno biti tako izveden, da pri
prekidu naizmjeniþnog napona napajanja ispravljaþa
omoguüi potpuno iskorištenje predviÿenog kapaciteta
paralelno spregnute akumulatorske baterije od strane SS
ureÿaja kojeg napaja. Da bi se potpuno iskoristio kapacitet
akumulatorske baterije, kao rezervnog izvora napajanja
SS ureÿaja i istovremeno zadovoljile granice radnih
napona SS ureÿaja, ispravljaþi se mogu raditi za sistem
napajanja SS ureÿaja ili postrojenja sa dijeljenom
akumulatorskom baterijom, za konvertorski sistem
napajanja ili za bilo koji drugi sistem napajanja.
U normalnim pogonskim uslovima, kada je prisutan
naizmjeniþni napon napajanja, ispravljaþi moraju
istovremeno da napajaju SS ureÿaje u dozvoljenim
granicama, pri svim optereüenjima od 0-100% i da
održavaju napon prema akumulatorskim baterijama na
2,23 V ±2%/üeliji sa moguünošüu nadopunjavanja
akumulatorskih baterija do 2,35 V ±2%/üeliji u
automatskom radu.
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 167
ýlan 43.
(Konstrukcija ispravljaþa)
(1) Ispravljaþi moraju biti savremene konstrukcije sa
ugraÿenom savremenom opremom za pretvaranje
naizmeniþnog napona u jednosmjerni napon, opremom za
zaštitu, ruþnu i automatsku regulaciju i signalizaciju svih
radnih stanja ispravljaþa. Ako su konstruirani za ugradnju
zajedno sa ostalim ureÿajima UPS-a, moraju biti
modularnog tipa tako da je moguüa jednostavna zamjena
neispravnog ispravljaþa ispravnim u sluþaju kvara.
(2) Zavisno od strujnog optereüenja za koje su ispravljaþi
namijenjeni i zavisno od toga da li se ispravljaþi
predviÿaju za rad u sistemu napajanja sa dijeljenom
baterijom ili za konvertorski sistem napajanja, njihova
konstruktivna izvedba može biti u više varijanti, što
predlaže isporuþilac SS opreme.
(3) U konstrukciji ispravljaþa nastojati da se teži ugraÿeni
elementi (transformatori, prigušnice) lociraju u donjem
dijelu ormara ispravljaþa.
(4) Na prednjoj strani ormara u koji su smješteni ispravljaþi
moraju biti ugraÿeni potrebni mjerni instrumenti,
komandni prekidaþi za mjerne instumente i svjetlosna
signalizacija.
(5) U ormaru u kojem je smješten ispravljaþ, ugraditi posebnu
uzemljivaþku bakarnu sabirnicu i oznaþiti je žuto zelenom
bojom. Na tu uzemljivaþku sabirnicu povezati sve metalne
mase ispravljaþa. Presjek bakarne sabirnice dimenzionirati
prema nominalnom strujnom optereüenju ispravljaþa,
uveüanom za 20%.
(6) Kod
ožiþenja
glavnih,
pomoünih,
komandnih,
regulacionih i ostalih strujnih krugova u ispravljaþu voditi
raþuna o propisanim bojama izolacije pojedinih vodova,
krajeve vodova oznaþiti odgovarajuüim brojevima.
Takoÿe treba vidno odvojiti i obilježiti nizove rednih
stezaljki za napone ispod i iznad 65 V.
(7) Na ormaru ili u ormaru ispravljaþa, na vidnom mjestu
mora biti postavljena tablica, na kojoj su upisane osnovne
karakteristike ureÿaja i to: proizvoÿaþ, fabriþki broj i
godina proizvodnje, tip ureÿaja, nominalni naizmjeniþni
napon, nominalna ulazna naizmeniþna struja i nominalna
izlazna jednosmerna struja.
(8) Dovod naizmjeniþnog napona napajanja ispravljaþa mora
biti obezbijeÿen odgovarajuüim osiguraþima, smještenih u
ormaru ili u elektroenergetskom razvodnom ormanu
naizmjeniþnog napona, koji je lociran u istoj prostoriji
ispravljaþa.
(9) Izlazni jednosmjerni napon svake ispravljaþke jedinice
mora biti obezbijeÿen odgovarajuüim osiguraþima.
(10) Svi elementi i oprema koji se ugraÿuju u ispravljaþ moraju
biti provjereno dobrog kvaliteta, a proizvoÿaþ ispravljaþa
je obavezan da za 10 godina od dana isporuke obezbjeÿuje
sve rezervne dijelove ili odgovarajuüu zamjenu za iste.
Ovi uslovi ne važe samo za ispravljaþke jedinice veü i za
sve ureÿaje u sklopu ispravljaþkog postrojenja.
ýlan 44.
(Elektriþne karakteristike ispravljaþa)
(1) Ulazni naponi za ispravljaþe su naizmjeniþni, i to:
a) za monofazne ispravljaþe 220 V, 50 Hz, i
b) za trofazne ispravljaþe 3x380/220 V, 50 Hz.
(2) Svaka ispravljaþka jedinica mora imati konstantan izlazni
jednosmjerni napon u svim radnim režimima SS ureÿaja
koje napaja i to:
a) kod kontinualne promjene optereüenja ispravljaþa od
0-100% i istovremenim promjenama ulaznog napona
napajanja u granicama od -10% do +5% od svoje
nominalne vrijednosti sa promjenom frekvencije u
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 168
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
granicama 50 Hz ±5%, izlazni jednosmjerni napon
ispravljaþa mora biti u granicama ±2% od svoje
nominalne vrijednosti, odnosno od zadane
vrijednosti nominalnog napona napajanja potrošaþa.
b) kod kontinualne promjene optereüenja ispravljaþa od
0-100% i istovremenim promjenama ulaznog
naizmjeniþnog napona napajanja u granicama -15%
do +10% od svoje nominalne vrijednosti, sa
promjenom frekvencije u granicama 50 Hz ±5%,
izlazni jednosmerni napon ispravljaþa mora biti u
granicama ±3%, od svoje nominalne vrijednosti
odnosno od zadane vrijednosti nominalnog napona
napajanja potrošaþa.
(3) Pri pojavi nesimetrije izmeÿu faze nominalnog napona
napajanja ispravljaþa do vrijednosti 10% (odnosi se na
trofazne ispravljaþke jedinice), izlazni jednosmjerni napon
mora biti u granicama ±2% od svoje nominalne
vrijednosti.
(4) Kod trenutnih promjena optereüenja za ±10% od njegovog
nominalnog strujnog optereüenja, pri nominalnom naponu
i nominalnoj frekvenciji ulaznog naizmjeniþnog napona
napajanja, promjena izlaznog jednosmjernog napona ne
smije biti veüa od ±4% uz uslov da u roku od 100 ms
doÿu u okvire dozvoljene tolerancije od ±2%. Ovo se
mjerenje vrši pri optereüenju ispravljaþa 50% od njegovog
nominalnog strujnog optereüenja.
(5) Vrijednost
stepena
iskorištenja
ispravljaþa
pri
nominalnom strujnom optereüenju i nominalnom
naizmjeniþnom naponu napajanja ne smije biti manji od
0,75 za trofazne ispravljaþe odnosno 0.6 za monofazne
ispravljaþe.
(6) Ispravljaþka jedinica mora da ispunjava sve zahtjeve ovih
tehniþkih uslova, odnosno IEC 146, za rad u
temperaturnom opsegu okoline od -25 - +750C i vlažnosti
40-75%.
(7) Mora biti onemoguüena skokovita promjena izlaznog
jednosmjernog napona pri promjeni optereüenja,
ukljuþenja ili iskljuþenja odnosno pri razliþitim radnim
uslovima rada ispravljaþa.
(8) Svaki ispravljaþ mora imati ugraÿenu odgovarajuüu
zaštitu
od
nedozvoljenih
vrijednosti
ulaznog
naizmjeniþnog napona, koji može proizvesti ošteüenje
ispravljaþa. Ova zaštita treba da djeluje na automatsko
iskljuþenje naizmjeniþnog napona napajanja i daje
svjetlosni i zvuþni alarm.
(9) Ispravljaþ mora imati ugraÿen odgovarajuüi regulacioni
ureÿaj, koji vrši kontrolu izlaznog jednosmjernog napona i
automatski iskljuþuje ispravljaþ iz rada ako je taj napon
izvan dozvoljenih granica radnih napona SS ureÿaja.
ýlan 45.
(Tehniþki uslovi za konvertore/pretvaraþe jednosmjernog
napona)
(1) Statiþki pretvaraþi su ureÿaji za pretvaranje jednosmjernog napona u jednosmjerni viši ili jednosmjerni niži
napon (u daljem tekstu konvertori) i koriste se u
sistemima napajanja SS postrojenja.
(2) Konvertori se izraÿuju kao serijski konvertori i kao
samostalne pretvaraþke jedinice.
(3) Konvertori kao samostalne pretvaraþke jedinice, koriste se
za napajanje ureÿaja, þiji se radni naponi razlikuju od
osnovnog napona napajanja centralnog ispravljaþkog
napojnog postrojenja. Za sve uslove rada konvertora kao
samostalne naponske jedinice za strujna optereüenja od 20
A i iznad 20 A, mora postojati moguünost paralelnog rada
više konvertora sa potpuno automatskim ukljuþenjem,
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
(6)
(7)
(8)
(9)
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
ravnomjerne raspodjele optereüenja i moguünost
iskljuþenja konvertora.
ýlan 46.
(Konstrukcija konvertora)
Konvertori moraju biti savremene konstrukcije sa svim
ugraÿenim elementima za pretvaranje, mjerenje,
signalizaciju i zaštitu.
Konvertor sa svim ugraÿenim elementima za pretvaranje
jednosmjernog napona u jednosremi viši ili jednosmjerni
niži napon, sa ugraÿenom regulacionom opremom,
opremom za zaštitu, komandnom i signalnom opremom i
drugo, mora þiniti jedinstvenu i samostalnu funkcionalnu
cjelinu.
Sva ugraÿena oprema kojoj je potreban pristup za vrijeme
normalnog rada i periodiþnog održavanja mora biti
pristupaþna i zamjenljiva sa prednje strane.
Sva ugraÿena oprema u konvertoru mora biti obilježena u
skladu sa prateüom tehniþkom dokumentacijom, a oprema
ugraÿena na prednjoj strani konvertora vidno namjenski
obilježena.
Na ormaru konvertora, na vidnom mjestu mora biti
postavljena tablica, na kojoj su upisane osnovne
karakteristike ureÿaja: proizvoÿaþ, fabriþki broj i godina
proizvodnje, tip ureÿaja, snaga i ulazno izlazne naponske i
strujne karakteristike.
ýlan 47.
(Elektriþne karakteristike konvertora)
Nominalni ulazni napon konvertora je jednosmjerni napon
iz centralnog ispravljaþkog napojnog sistema kojim se
napajaju SS ureÿaji i može biti 24 V, 48 V, 60 V.
Konvertori, kao samostalne jedinice za napajanje SS
ureÿaja, koriste kao ulazni napon standardne radne napone
SS ureÿaja i opreme i to: 24 V, 48 V, 60 V.
Izlazni napon konvertora kao samostalnih jedinica za
napajanje SS ureÿaja mogu biti razliþiti, zavisno od radnih
napona SS ureÿaja ili dijela SS ureÿaja koje napajaju.
Nominalni izlazni napon iz konvertora kao samostalnih
jedinica za napajanje SS ureÿaja u sklopu centralnog
napojnog postrojenja mogu biti : 24 V, 48 V, 60 V, 120 V.
Izlazni napon konvertora kao samostalne napojne jedinice,
mora biti u granicama ±2% od vrijednosti nominalnog
napona odnosno zadane vrijednosti napona SS ureÿaja
koga napajaju, pri svim promjenama ulaznog
jednosmjernog napona u granicama ±10% i promjenama
strujnog optereüenja od 1 do 100%.
Maksimalna vrijednost napona šuma, odnosno
maksimalna dozvoljena valovitost izlaznog jednosmjernog napona konvertora je do 200 mV, pri svim strujnim
optereüenjima konvertora od 1 do 100 % od nominalnog.
Stepen iskorištenja konvertora pri njegovom strujnom
optereüenju 80% od nominalnog, ne smije biti manji od
0,75.
Kod promjena optereüenja konvertora za ±10% od
njegovog nominalnog strujnog optereüenja mjerenog pri
50% nominalne struje pri nominalnom ulaznom naponu,
promjena izlaznog jednosmjernog napona konvertora ne
smije biti veüa od ±4% uz uslov da u vremenu od 100 ms
doÿe u dozvoljene granice ±2%.
Sve elektriþne i mehaniþke karakteristike ugraÿene
opreme u konvertorskoj jedinici, moraju da ostanu
nepromijenjene pri radu ureÿaja u temperaturnom opsegu
okoline od 0 - 45°C i relativne vlažnosti vazduha od 40 do
75%.
Svaka konvertorska jedinica mora imati ugraÿene
odgovarajuüe osiguraþe na ulazu i na izlazu jednosmjer-
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
nog napona. Ovi osiguraþi moraju biti visokouþinski,
ukoliko su veüi od 25 A.
(10) Svaka konvertorska jedinica mora imati ugraÿenu
odgovarajuüu zaštitu od nedozvoljenih vrijednosti
izlaznog jednosmjernog napona. Ova zaštita mora
djelovati na automatsko iskljuþenje konvertora iz rada.
ýlan 48.
(Tehniþki uslovi za invertore)
(1) Statiþki pretvaraþi jednosmjernog napona u naizmjeniþni
napon (u daljem tekstu: invertori) su ureÿaji koji služe za
konvertovanje ulaznog jednosmernog napona u izlazni
naizmjeniþni napon odgovarajuüe frekvencije (50 Hz ili
83,3 Hz).
(2) Invertori se prikljuþuju na izlaz ispravljaþa i AKU baterije
þime garantuju da prekid osnovnog (distributivna mreža) i
rezervnog napajanja (napajanje sa kontaktne mreže) neüe
dovesti do prekida rada SS ureÿaja za þiji rad je potreban
naizmjeniþni napon.
(3) Invertori za napajanje SS ureÿaja moraju uvijek raditi u
sistemu: mreža-dizel-ispravljaþ-akumulatorska baterijainvertor.
(4) Ako se redovno napajanje SS ureÿaja vrši uvijek preko
invertora, tada ovaj sistem mora imati rezervni invertor,
koji üe se automatski ukljuþiti u sluþaju kvara osnovnog
invertora.
(5) U sistemu neprekidnog napajanja SS ureÿaja, invertor
može raditi kao aktivna rezerva, u kom sluþaju je preko
statiþke sklopke stalno prikljuþen sa naponom napajanja
SS ureÿaja. U sluþaju ispada mrežnog napona iz bilo kog
razloga, invertor preko statiþke sklopke preuzima
napajanje SS ureÿaja, bez ikakvog prekida u njihovom
napajanju.
(6) Ukljuþenje i iskljuþenje statiþke sklopke za napajanje SS
ureÿaja mrežnim naponom ili preko invertora i obratno,
mora se vršiti automatski s tim što mora postojati
moguünost ruþnog ukljuþenja ili iskljuþenja.
(7) Statiþka sklopka mora omoguüiti potpunu neprekidnost u
napajanju SS ureÿaja, pri prebacivanju napona napajanja
sa invertora na mrežu i obratno. Iz tog razloga,
maksimalno dozvoljeni vremenski interval u kome
statiþka sklopka mora da obavi ovu funkciju je 2 ms.
ýlan 49.
(Konstrukcija invertora)
(1) Invertori moraju biti savremene konstrukcije, sa
ugraÿenom savremenom opremom za pretvaranje
jednosmjernog napona u naizmjeniþni napon. Invertori sa
svim elementima za pretvaranje, regulaciju, zaštitu i
drugo, mogu biti izraÿeni okviru napojnog postrojenja ili
kao samostalna funkcionalna cjelina.
(2) Invertor kao samostalna funkcionalna jedinica treba da
ima ugraÿene sljedeüe instrumente: voltmetar za mjerenje
izlaznog naizmjeniþnog napona, ampermetar za mjerenje
izlazne naizmjeniþne struje i frekvenciometar za mjerenje
frekvencije izlaznog naizmjeniþnog napona. Svi
instrumenti moraju biti klase taþnosti minimalno 1,5.
(3) Sva ugraÿena oprema kojoj je potreban pristup za vrijeme
normalnog rada i periodiþnog održavanja mora biti
pristupaþna i zamjenljiva sa prednje strane.
(4) Na ulazu u invertor na dovodnom vodu jednosmjernog
napona, mora postojati glavni rastavljaþ ili osiguraþ bez
obzira na njegovu snagu.
(5) Ormar - stalak invertora mora imati ugraÿenu
uzemljivaþku sabirnicu, preko koje se prikljuþuje zaštitno
uzemljenje ugraÿene opreme invertora i metalna
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 169
konstrukcija stalka - ormara invertora. Sabirnica mora biti
propisno obilježena žuto-zelenom bojom.
(6) U ormaru - stalku invertora mora biti vidno postavljena
tablica sa karakteristikama invertora (ulazni jednosmjerni
napon, izlazni naizmjeniþni napon i frekvencija, snaga,
fabriþki broj i godina proizvodnje invertora).
(7) Za sve ugraÿene elemente, proizvoÿaþ je dužan
obezbijediti rezervu ili odgovarajuüu zamjenu i to za 10
godina od dana isporuke invertora.
ýlan 50.
(Elektriþne karakteristike invertora)
(1) Ulazni jednosmjerni naponi mogu biti razliþiti, zavisno od
zahtjeva naruþioca. Izlazni naizmjeniþni naponi mogu biti
monofazni ili trofazni, zavisno od vrste potrošaþa, u
skladu sa odobrenim projektom i zahtjevima UI.
(2) Izlazni naizmjeniþni napon invertora mora biti u
granicama ±2,5% od njegove nominalne vrijednosti, a
frekvencija 50 Hz ±1% i 83 1/3 Hz ±1%, pri promjenama
ulaznog jednosmjernog napona u granicama +20%, -10%
od njegove nominalne vrijednosti i pri kontinualnim
promjenama optereüenja invertora od 0 - 100% pri cos
ij=0,85 induktivno. Faktor izobliþenja sinusoide ("klir
faktor") izlaznog naizmjeniþnog faznog napona invertora
može biti maksimalno do 5%, za sva optereüenja do 100%
nominalne snage invertora.
(3) Pri skokovitim promjenama optereüenja za 30%
nominalne snage kod 50% optereüenja i pri promjeni
ulaznog napona i cos ij =0,7-1, vršna vrijednost izlaznog
napona pri ovoj prelaznoj pojavi u odnosu na vršnu
vrijednost nominalnog sinusoidalnog napona ne smije
prekoraþiti vrijednost 20%, s tim da u vremenu manjem
od 30 ms doÿe u date granice.
(4) Invertor mora da podnosi motorne potrošaþe do 20%
nominalne snage.
(5) Invertor mora biti dimenzioniran tako da podnese
preoptereüenje 10% od svoje nominalne snage u vremenu
od jednog þasa.
(6) Sva naprijed navedene vrijednosti invertor mora da
ispunjava kada je temperatura prostorije u kojoj je
smješten u granicama od 0° do 70°C a relativna vlažnost u
granicama 40% do 75%, za nadmorsku visinu do 800 m.
(7) Vrijednost stepena iskorištenja invertora pri nominalnom
optereüenju i nominalnom jednosmjernom naponu
napajanja, ne može biti manje od 0,65.
(8) Faktor snage cos ij invertora pri optereüenju 80% od
njegovog nominalnog optereüenja i pri nominalnom
ulaznom jednosmernom naponu i nominalnom izlaznom
naizmjeniþnom naponu i frekvenciji, ne smije biti manji
od 0,85.
(9) Svaka zasebna invertorska jedinica treba imati ugraÿenu
svjetlosnu i zvuþnu indikaciju sljedeüih kvarova i stanja:
nestanak izlaznog naizmjeniþnog napona iz invertora,
izlazni napon iz invertora je izvan uslovljenih granica,
frekvencija izlaznog naizmjeniþnog napona iz invertora je
izvan uslovljenih granica, ispad osiguraþa (pregorijevanje)
na izlaznom naizmjeniþnom naponu iz invertora na
distributivnom vodu prema SS ureÿajima, ispad osiguraþa
(pregorijevanje) na ulaznom jednosmjernom naponu
napajanja invertora, SS ureÿaji se napajaju zaobilazno sa
mrežnim naponom, ispad osiguraþa (pregorijevanje) na
zaobilaznom mrežnom naizmjeniþnom naponu napajanja
SS ureÿaja.
(10) Na dovodnom vodu jednosmjernog napona napajanja
invertora kao i na odvodnom vodu ili odvodnim vodovima
naizmjeniþnog napona iz invertora, moraju biti u okviru
samog invertora ili invertorskog stalka ormara ugraÿeni
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 170
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
odgovarajuüi osiguraþi. Takoÿe, u invertoru moraju biti
ugraÿeni odgovarajuüi osiguraþi i prekidaþi za zaobilazno
napajanje SS ureÿaja mrežnim naizmjeniþnim naponom.
(11) Svi elementi koji se ugraÿuju u invertor moraju biti
zaštiüeni od oþekivanih strujnih i naponskih udara.
Invertor mora imati ugraÿenu zaštitu od strujnog
optereüenja, kao i zaštitu od preniskog i previsokog
izlaznog naizmjeniþnog napona. Obje ove zaštite treba da
djeluju na automatsko iskljuþenje invertora iz rada.
(12) U ormaru - stalku invertora mora postojati odgovarajuüa
sabirnica za uzemljenje. Svi elementi koji mogu doüi pod
opasan napon moraju biti vezani na ovu sabirnicu, koja se
povezuje na zaštitu od previsokog dodirnog napona.
(13) Za jednofazne invertore do snage 15 kVA i za trofazne
invertore do snage 25 kVA, hlaÿenje mora biti prirodno.
ýlan 51.
(Dijagnostika i servis napojnih postrojenja)
Dijagnostika treba da obezbijedi praüenje režima rada
napojnog postrojenja, koje omoguüava pravovremeno
servisiranje. Na napojnom ureÿaju potrebno je pokazivanje i
snimanje režima rada kompletnog napojnog postrojenja preko
pokaznih dioda-sijalica, mjernih instrumenata, displeja i
memorijskih elemenata.
ýlan 52.
(Indikacije stanja osnovnog i rezervnog napajanja)
(1) Kod pokazivanja stanja osnovnog napajanja, potrebno je
predvidjeti:
a) pokazivanje prisutnosti vrste napajanja i ukljuþenosti
napajanja, i
b) pokazivanje napona, struje i frekvencije.
(2) Kod pokazivanja stanja pomoünog rezervnog napajanja,
potrebno je predvidjeti indikaciju stanja punjenja
akumulatorske baterije i napona akumulatorske baterije i
to:
a) pokazivanje režima punjenja akumulatorske baterije
sa veliþinom struje punjenja,
b) stanje napona akumulatorske baterije prema
kontrolnim veliþinama: ispod 55,5 V, 62±2 V i
preko 68 V, i
c) veliþinu struje potrošaþa iz same akumulatorske
baterije.
ýlan 53.
(Indikacije stanja invertora)
Kod pokazivanja stanja invertora (50 Hz, 83 1/3Hz) treba
predvidjeti:
a) ukljuþen glavni ili rezervni invertor (ovo se odnosi
za UPS sa dva invertora),
b) napajanje invertora iz mreže ili baterije,
c) veliþina napona i struje prikljuþenih potrošaþa, i
d) frekvencija.
ýlan 54.
(Indikacije napajanja potrošaþa)
(1) Potrebno je da postoje sljedeüe indikacije:
a) veliþina struje prekretanih skretnica pojedinaþno ili
u lancu,
b) ukljuþenje ili iskljuþenje skretniþkog osvetljenja, i
c) ukljuþeno ili iskljuþeno grijanje skretnica.
(2) Potrebno je da postoje sljedeüe indikacije o stanju
napajanja signala:
a) naponi napajanja signala dan-noü, i
b) naponi trepüuüeg napajanja.
(3) Potrebno je da postoje sljedeüe indikacije o stanju
napajanja šinskih strujnih kola:
a) naponi napajanja glavne i pomoüne faze, i
b) frekvencija napajanja šinskih strujnih kola.
(4)
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
Potrebno je da se na odgovarajuüi prihvatljiv naþin
realizuju indikacije ostalih potrošaþa:
a) napajanje putnih prelaza (PP) u staniþnom podruþju,
i
b) napajanje pružnih ureÿaja APB i PP na otvorenoj
pruzi.
ýlan 55.
(Alarmi napojnog ureÿaja)
(1) Potrebno je na odgovarajuüi naþin alarmirati sljedeüa
neregularna stanja napojnog sistema:
a) nestanak napajanja svih vrsta izvora napajanja,
b) napajanje sa rezervnog invertora (u konfiguraciji sa
dva invertora),
c) neispravnost ispravljaþa-napunjenje baterije,
d) stanje baterije ispod 55,5 V i ispod 60 V,
e) smetnje
u
napajanju
potrošaþa:
signala,
elektropostavnih sprava, šinskih kola, pružnih
ureÿaja i dr,
f)
najava zemljospoja tj. proboj izolacije, i
g) najava previsoke temperature.
(2) U telekomandni centar treba prenijeti osnovna
pokazivanja kao što su:
a) prisutnost svih izvora napajanja,
b) ispravnost napona baterije,
c) ukljuþenje glavnih i rezervnih invertora (u
konfiguraciji sa dva invertora),
d) napajanje signala dan-noü,
e) ukljuþenje skretniþkog osvetljenja,
f)
ukljuþenje grijanja skretnica, i
g) ukljuþenje alarma napojnog postrojenja.
(3) U telekomandni centar treba prenijeti osnovne komande
kao što su:
a) ukljuþenje ili iskljuþenje pomoünog rezervnog
napajanja (AKU baterija),
b) ukljuþenje ili iskljuþenje glavnog ili rezervnog
invertora (u konfiguraciji sa dva invertora),
c) ukljuþenje ili iskljuþenje napajanja iz distributivne
mreže ili KM ,
d) ukljuþenje ili iskljuþenje napajanja signalima dannoü,
e) ukljuþenje i iskljuþenje napajanja skretniþkog
osvetljenja,
f)
ukljuþenje ili iskljuþenje napajanja grijanja
skretnica, i
g) iskljuþenje alarma napojnog postrojenja.
ýlan 56.
(Podaci za dijagnostiku koji se memorišu)
Svi režimi rada napojnog ureÿaja, koji se odnose na
promjene elektriþnih parametara i najave svih vrsta alarma,
treba da se trajno registruju u memoriji. Memorirane podatke
treba premjestiti u centar za održavanje napojnih ureÿaja, ili
snimiti na odgovarajuüi elektronski medij u samom postrojenju.
GLAVA VIII
INDIKACIJE I KOMANDE ZA
ELEKTRONSKE SIGNALNO-SIGURNOSNE UREĈAJE
ýlan 57.
(Osnovna stanja i komande za elektronske SS ureÿaje)
(1) Isporuþilac opreme/ponuÿaþ je obavezan da u okviru
svoje tehniþke ponude dostavi osnovni skup komandi,
indikacije stanja elemenata i puteva vožnji, naþin
zadavanja puteva vožnji, monitorski prikaz kao i druge
funkcionalne karakteristike SS ureÿaja kojeg nudi, a sve u
skladu sa najnovijom generacijom MMI (man-machine
interface) u pogledu sintakse i dijaloga þovjek-mašina.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
(2)
(1)
Ponuÿeni MMI mora minimalno da omoguüi prikaz stanja
i funkcije opisane u ovom dokumentu, pri þemu se
pojedine indikacije i monitorski prikaz mogu razlikovati
od opisa datih u nastavku.
ýlan 58.
(Osnovna stanja i komande glavnih signala)
Stanja signala sa 3 (tri) svjetiljke:
R.B.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
(2)
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
Opis stanja
Svijetli glavna nit crvenog svjetla, pomoüna nit ispravna
Svijetli glavna nit crvenog svjetla, pomoüna nit neispravna
Glavna nit crvenog svjetla neispravna, svijetli pomoüna nit
Svijetli glavna nit zelenog svjetla
Svijetli pomoüna nit zelenog svjetla
Svijetli glavna nit žutog svjetla
Svijetli pomoüna nit žutog svjetla
Signal je neosvijetljen
Signal bez kontrole stanja
Signal blokiran u stanju zabranjene vožnje
R.B.
(7)
Opšte indikacije elementa signala se sastoje od razliþitih
dijelova: indikacija signalnog znaka, indikacija stope
(stuba), indikacija pristupa signalu i naziv elementa.
Indikacija signalnog lika pokazuje stvarni signalni lik na
terenu. Oblik indikacije (kružni, romboidni, kvadratni i
sl.) zavisi od vrste signala (glavni signal, predsignal,
graniþni kolosjeþni signal, manevarski signal za zaštitu
kolosjeþnog puta). Stopa signala se u osnovi može
koristiti za prikaz kvara sijaliþne niti sijalice (trepüuüa
svjetlost odgovarajuüe boje). Naziv elementa se može
iskoristiti za prikaz stanja blokiranja signala. Naziv
elementa je nezavisan od drugih indikacija signala.
Signalni znaci glavnih signala i dopunskih signala
postavljaju se redovno kroz komande za formiranje puta
vožnje. Osim ovog naþina postavljanja signala, predvidjeti
i sljedeüe posebne komande:
a) PSS - postavi signal na "stoj" uz registraciju,
b) SSS - postavi sve signale na "stoj" uz registraciju,
c) PPC - postavi na signalu pozivni signal (signalni
znak 12a ili 12b) uz registraciju,
d) PIO - postavi na signalu signalni znak "polazak" ili
"prolaz" slobodan,
e) UIO - ugasi na signalu signalni znak "polazak" ili
"prolaz slobodan",
f)
BUS - blokiraj upotrebu signala, i
g) OUS - odblokiraj upotrebu signala.
ýlan 59.
(Osnovna stanja i komande graniþnih kolosjeþnih i
manevarskih signala)
Stanja graniþnog kolosjeþnog signala:
(8)
Stanja prostornog signala:
R.B.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Opis stanja
Svijetli glavna nit crvenog svjetla, pomoüna nit ispravna
Svijetli glavna nit crvenog svjetla, pomoüna nit neispravna
Svjetli glavna nit zelenog svjetla
Svjetli pomoüna nit zelenog svjetla
Svjetli glavna nit žutog svjetla
Svjetli pomoüna nit žutog svjetla
Prostorni signal je neosvijetljen
Signal bez kontrole stanja
(1)
R.B.
1.
2.
3.
Stanja prostornog predsignala:
R.B.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
(5)
Opis stanja
Svijetli glavna nit crvenog svjetla, pomoüna nit ispravna
Svijetli glavna nit crvenog svjetla, pomoüna nit neispravna
Glavna nit crvenog svjetla neispravna, svjetli pomoüna nit
Svjetli glavna nit žutog 1 svjetla
Svjetli pomoüna nit žutog 1 svjetla
Svjetli glavna nit zelenog svjetla
Svjetli pomoüna nit zelenog svjetla
Svjetli glavna nit žutog 2 svjetla
Svjetli pomoüna nit žutog 2 svjetla
Signal je neosvijetljen
Signal bez kontrole stanja
Signal blokiran stanju zabranjene vožnje
(4)
U naþelu, osnovni indikator signala na monitoru
elektronske postavnice treba da sadrži elemente kao na
sljedeüoj slici:
Stanja signala sa 4 (þetiri) svjetiljke:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11
12.
(3)
(6)
R.B.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
4.
Opis stanja
Svjetli glavna nit žutog svjetla
Svjetli pomoüna nit žutog svjetla
Svjetli glavna nit zelenog svjetla
Svjetli pomoüna nit zelenog svjetla
Prostorni predsignal je neosvijetljen
Predsignal bez kontrole stanja
Stanja ponavljaþa predsignaliranja:
Opis stanja
Svjetli glavna nit bijelog svjetla i glavna nit žutog svjetla
Svjetli pomoüna nit bijelog svjetla i glavna nit žutog svjetla
Svijetli glavna nit bijelog svjetla i pomoüna nit žutog svjetla
Svijetli pomoüna nit bijelog svjetla i pomoüna nit žutog svjetla
Svijetli glavna nit bijelog svjetla i glavna nit zelenog svjetla
Svijetli pomoüna nit bijelog svjetla i glavna nit zelenog svjetla
Ponavljaþ predsignaliranja bez kontrole stanja
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 171
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
(2)
Opis stanja
Svjetli glavna nit crvenog svjetla 1 i glavna nit crvenog svjetla 2
Svjetli pomoüna nit crvenog svjetla 1 i glavna nit crvenog svjetla 2
Svijetli glavna nit crvenog svjetla 1 i pomoüna nit crvenog svjetla 2
Svijetli pomoüna nit crvenog svjetla 1 i pomoüna nit crvenog svjetla
2
Svijetli glavna nit bijelog svjetla 1 i glavna nit bijelog svjetla 2
Svijetli pomoüna nit bijelog svjetla 1 i glavna nit bijelog svjetla 2
Svijetli glavna nit bijelog svjetla 1 i pomoüna nit bijelog svjetla 2
Svijetli pomoüna nit bijelog svjetla 1 i pomoüna nit bijelog svjetla 2
Svijetli samo jedno crveno svjetlo (glavna ili pomoüna nit)
Graniþni kolosjeþni signal je neosvijetljen
Graniþni kolosjeþni signal bez kontrole stanja
Stanja manevarskog signala za zaštitu kolosjeþnog puta:
R.B.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Opis stanja
Svijetli glavna nit crvenog svjetla
Svijetli pomoüna nit crvenog svjetla
Svijetli glavna nit bijelog svjetla
Svijetli pomoüna nit bijelog svjetla
Manevarski signal je neosvijetljen
Manevarski signal bez kontrole stanja
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 172
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
(3)
Signalni znaci graniþnih kolosjeþnih i manevarskih
signala upravljaju se redovno kroz komande za formiranje
voznih ili manevarskih puteva vožnje. Osim ovog naþina
zadavanja komandi, potrebno je predvidjeti i posebne
pojedinaþne komande:
a) PGS - postavi graniþni kolosjeþni signal na "stoj", i
b) PMS - postavi manevarski signal na "stoj".
ýlan 60.
(Stanja dopunskih signala)
Uz pretpostavljeno tehniþko rješenje sa serijski spojenim
sijalicama u dva strujna kruga, stanja su sljedeüa:
R.B.
1.
2.
3.
4.
R.B.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
(2)
a)
POS - prebaci skretnicu (promjeni položaj
skretnice),
b) PZS - prebaci zauzetu skretnicu (uz registraciju),
c) PPS - prebaci presjeþenu skretnicu (uz registraciju),
d) PBS - pojedinaþno blokiraj skretnicu, i
e) OBS - opoziv blokiranja skretnice.
ýlan 62.
(Stanja i komande za iskliznicu)
Stanja iskliznice
(1)
R.B.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Opis stanja
Dopunski signal neosvijetljen
Dopunski signal osvijetljen, ispravna oba strujna kruga
Dopunski signal osvijetljen, ispravan jedan strujni krug
Neispravna oba stujna kruga
ýlan 61.
(Stanja i komande za skretnicu)
Osnovna stanja skretnice koja treba da budu prikazana na
monitoru elektronske postavnice su:
(1)
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
(2)
Opis stanja
Iskliznica na kolosjeku / zatvorena
Iskliznica van kolosjeka / otvorena
Iskliznica u prebacivanju (iz otvorenog u zatvoreni položaj i obrnuto)
Iskliznica blokirana u boþnoj zaštiti
Iskliznica nasilno otvorena
Iskliznica blokirana pojedinaþnom komandom
Iskliznica bez kontrole položaja
Lokalni rad iskliznicom
U naþelu, osnovni indikator iskliznice na monitoru
elektronske postavnice treba da sadrži elemente kao na
sljedeüoj slici:
Opis stanja
Skretnica u desnom položaju (D)
Skretnica u lijevom položaju (L)
Skretnica nema kontrolu ispravnog položaja
Skretnica u prebacivanju
Skretnica presjeþena
Skretnica zauzeta
Skretnica blokirana u voznom putu vožnje, manevarskom putu
vožnje, boþnoj zaštiti ili u putu pretrþavanja
Skretnica blokirana pojedinaþnom komandom
Lokalni rad skretnicom
U naþelu, osnovni indikator skretnice na monitoru
elektronske postavnice treba da sadrži elemente kao na
sljedeüoj slici:
(3)
Pojedina stanja iskliznice iz stava 1. se prikazuju
odgovarajuüom promjenom osnovnog indikatora sa
prethodne slike, pri þemu je prelazna stanja (prebacivanje
iskliznice) potrebno prikazati odgovarajuüom trepüuüom
indikacijom a stanje zauzeüa/blokiranja ili neredovno
stanje, crvenom bojom.
Posebne pojedinaþne komande, koje treba omoguüiti su:
a) POI - postavi iskliznicu na kolosjek,
b) OIZ - otvori iskliznicu,
c) BIZ - blokiraj iskliznicu, i
d) OBI - odblokiraj iskliznicu.
ýlan 63.
(Stanja i komande za elektriþnu bravu)
Stanja jednopoložajne elektriþne brave:
(4)
(3)
(4)
Pojedina stanja skretnice iz stava 1. se prikazuju odgovarajuüom promjenom osnovnog indikatora skretnice, pri
þemu je prelazna stanja (prebacivanje skretnice) i stanje
kvara potrebno prikazati trepüuüom indikacijom u
odgovarajuüoj boji. S obzirom da za presjeþenu skretnicu
položaj ne može biti utvrÿen, oba indikatora kraka i srce
skretnice treba da trepere.
Skretnice se redovno postavljaju i blokiraju postavljanjem
voznog ili manevarskog puta vožnje. Osim ovog naþina
rukovanja skretnicama, potrebno je predvidjeti i sljedeüe
posebne komande za pojedinaþno rukovanje skretnicama:
(1)
R.B.
1.
2.
3.
4.
(2)
Opis stanja
Kljuþ u elektriþnoj bravi
Kljuþ slobodan
Kljuþ blokiran u elektriþnoj bravi u boþnoj zaštiti ili manevarskom
putu vožnje
Kljuþ u elektriþnoj bravi, nema kontrole kljuþa
Stanja dvopoložajne elektriþne brave:
R.B.
1.
2.
3.
4.
5.
Opis stanja
Kljuþ "+" u elektriþnoj bravi
Kljuþ "-" u elektriþnoj bravi
Kljuþ slobodan
Kljuþ blokiran u elektriþnoj bravi u boþnoj zaštiti ili manevarskom
putu vožnje
Kljuþ "+" ili "-" u elektriþnoj bravi, nema kontrole kljuþa
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
(3)
Za elektriþnu bravu predvidjeti sljedeüe posebne komande:
a) BEB - blokiraj kljuþ u elektriþnoj bravi, i
b) OBB - opoziv blokiranja kljuþa u elektriþnoj bravi
(oslobodi kljuþ).
ýlan 64.
(Stanja ukrštaja)
R.B.
1.
2.
3.
4.
5.
(1)
(1)
(1)
1.
2.
Opis osnovnih stanja
3.
Ukrštaj zauzet
Ukrštaj slobodan
Vožnja preko ukrštaja blokirana u smjeru a-c ili c-a
Vožnja preko ukrštaja blokirana u smjeru b-d ili d-b
Ukrštaj bez kontrole ili u kvaru
4.
5.
6.
7.
Mogu se ponuditi i indikacije za druga stanja izolovanog
odsjeka kao što su "Zabrana postavljanja voznog/
manevarskog puta vožnje usljed radova na kolosjeku" i sl.
(3) Kolosjeci koji nisu izolovani, odnosno koji nisu
kontrolirani od strane SS ureÿaja, takoÿe trebaju biti
prikazani na monitoru postavnice (npr. bijela boja).
(4) Svaki kvar izolovanog odsjeka indicira se kao zauzeüe
kolosjeka (crvenom bojom).
ýlan 68.
(Osnovna stanja i uslovi za meÿustaniþnu zavisnost - MZ)
(1) Za osiguranja saobraüaja vozova izmeÿu stanica, staniþni
elektronski SS ureÿaj može biti opremljen funkcijama MZ
kojim se dopuštenje za vožnju voza izmeÿu stanica
realizira ureÿajem. Bezbjedonosni uslovi koji se
provjeravaju za dobivanje privole za odreÿeni smjer su:
a) kompletan pružni odsjek izmeÿu stanica u smjeru
traženja dopuštenja je slobodan,
b) izlazni signali uputne stanice su u položaju "stoj" nije formirana i signalizirana suprotna vožnja, i
c) ulazni signal uputne stanice je na "stoj" (predhodna
ulazna vožnja razriješena).
Za brojaþe osovina potrebno je omoguüiti posebne
komande kao što su:
a) BOOP - ukljuþenje osnovnog položaja BO (reset) uz
registraciju, i
b) BONO - brojaþ osovina ukljuþiti u aktivno stanje.
ýlan 66.
(Stanja i komande za ureÿaje putnih prelaza)
U naþelu, osnovni indikator ureÿaja putnog prelaza na
monitoru elektronske postavnice treba da sadrži elemente
kao na sljedeüoj slici:
(3)
(4)
Odgovarajuüa prelazna stanja (ukljuþenje i iskljuþenje
ureÿaja PP) kao i neredovna stanja (smetnja, kvar i dr.)
trebaju biti definirana upotrebom osnovnog indikatora, a
što üe se usaglasiti u dokumentu CRS.
Ureÿaj putnog prelaza se ukljuþuje automatski sa
postavljanjem voznog puta vožnje. Ureÿaj putnog prelaza
aktiviran voznim putem vožnje se može iskljuþiti samo
komandom za prinudno razrješenje postavljenog puta
vožnje.
Sistemom osiguranja je potrebno predvidjeti posebne
komande:
a) za davanje odnosno oduzimanje lokalnog rada nad
ureÿajem za osiguranje putnog prelaza, i
b) za prinudno iskljuþenje ureÿaja putnog prelaza, ako
se prevoženjem voza ureÿaj nije automatski sam
iskljuþio. Upotreba ove komande se posebno
registruje.
Opis stanja
Izolovani odsjek slobodan, nije postavljen put vožnje (npr. linija žute
boje)
Izolovani odsjek slobodan, postavljen vozni put vožnje (npr. linija
zelene boje)
Izolovani odsjek slobodan, postavljen manevarski put vožnje (npr.
linija plave boje)
Izolovani odsjek zauzet (linija crvene boje)
Izolovani odsjek bez indikacije stanja
Izolovani odsjek u kvaru (prekid napajanja, indikacija slobodnosti
kolosjeka nije prikazana nakon što je voz prošao ili ako se indikacija
zauzeüa kolosjeka nije pojavila pri nailasku voza na izolovani
odsjek).
Izolovani odsjek blokiran za postavljanje puta vožnje (zabrana
upotrebe)
(2)
Opis stanja
Brojaþ osovina slobodan (odsjek kontroliran sa brojaþem slobodan)
Brojaþ osovina zauzet (odsjek kontroliran sa brojaþem zauzet)
Brojaþ osovina blokiran (odsjek kontroliran sa brojaþem blokiran)
Brojaþ osovina u kvaru
(2)
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 173
ýlan 67.
(Stanja izolovanog odsjeka)
Osnovna stanja izolovanog odsjeka su:
R.B.
ýlan 65.
(Stanja i komande brojaþa osovina)
Stanja brojaþa osovina su:
R.B.
1.
2.
3.
4.
(2)
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
(2)
(3)
Odlazni i dolazni indikatori se koriste za indikaciju smjera
privole i za indikaciju opšteg stanja bloka (npr: redovno
stanje, zakljuþan i slobodan, zakljuþan i zauzet, aktiviran
zahtjev, greška interfejsa).
Potpuna kontrola slobodnosti pružnog odsjeka izmeÿu
stanica se ostvaruje pomoüu þetiri (4) para brojaþa
osovina (ili pomoüu izolovanih odsjeka) koji kontrolišu
slobodnost tri (3) odsjeka na tom rastojanju a to su
odsjeci:
a) prilazni odsjek stanice A (na slici iznad oznaþen kao
odsjek Ng1), koji poþinje od kraja predskretniþkog
izolovanog odsjeka a završava na oko 530 m iza
predsignala PsA,
b) pružni odsjek (na slici iznad oznaþen kao POG), i
c) prilazni odsjek stanice B (na slici iznad oznaþen kao
odsjek Ng2), koji poþinje na oko 530 m ispred
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 174
(4)
(5)
(6)
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
predsignala PsB a završava na poþetku
predskretniþkog odsjeka
stanice B.
Ostali sigurnosni kriteriji iz stava 1. ovog þlana se prenose
izmeÿu elektronskih postavnica susjednih stanica pomoüu
posebnih sklopova ISDI (interfejsi za funkciju
meÿustaniþne zavisnosti).
Izlazni put vožnje iz stanice "A" prema stanici "B" može
se postaviti samo ako je pruga izmeÿu ove dvije stanice
slobodna od željezniþkih vozila, ako je odpravnik vozova
stanice "B" dao dopuštenje da se razmatrana vožnja može
postaviti i ako svi izlazni signali u stanici "B" prema
stanici "A" pokazuju signalni znak "Stoj", te da je
prethodni voz ušao u uputnu stanicu (ulazni signal stanice
B pokazuje "stoj").
Kad su ispunjeni navedeni uslovi, otpravnik stanice "A"
može postaviti izlazni put vožnje. Taj put vožnje sastoji se
od dva dijela. Prvi dio je izlazni put vožnje koji poþinje od
izlaznog signala stanice "A" a završava na kraju ulaznog
predskretniþkog odsjeka prema ulaznom signalu za
suprotni smjer vožnje. Drugi dio puta vožnje, kojeg je
obezbijedio ureÿaj meÿustaniþne zavisnosti, se nastavlja
na izlazni put vožnje pa do poþetka ulaznog
predskretniþkog odsjeka stanice "B".
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
(3)
(1)
Osnovne komande za sistem grijanja skretnica su "ukljuþi
grijanje skretnica" i "iskljuþi grijanje skretnica".
ýlan 70.
(Indikatori napona na signalima)
Osnovna indikatori napona na signalima su:
R.B.
1.
2.
3.
(2)
Opis stanja
Dnevni napon na signalima
Noüni napon na signalima
Indikacija prelaska sa dnevnog na noüni napon (ili obrnuto), kod
ruþnog ukljuþenja
U naþelu, osnovni indikator aktuelnog napona na
signalima može da bude kao na sljedeüoj slici, uz dodatne
indikacije stanja 3. opisanog u prethodnom stavu ovog
þlana:
(7)
(8)
(1)
Razrješenje postavljenog puta vožnje se takoÿe dešava u
dva dijela. Prvi dio kada voz napusti predskretniþki odsjek
stanice "A", a drugi dio kad voz napusti prilazni odsjek
stanice "B" (odsjek Ng2 sa slike). Nakon ovoga se ureÿaj
MZ dovodi u poþetni položaj (vidjeti prikaz iz stava 1.
ovog þlana) u kojem ni jedna od susjednih stanica nema
dopuštenje - privolu.
U sluþaju neke greške (smetnja na brojaþu osovina) ureÿaj
MZ se ne može automatski vratiti u neutralni položaj. U
neutralni položaj MZ se dovodi posebnim rukovanjem
koje üe obaviti otpravnik u stanici koja ima dopuštenje
(privolu). Ta se radnja registruje za stranu stanice na kojoj
se radnja obavila, a naþin davanja komande za rukovanje
(resetovanje lažno zauzetih odsjeka izmeÿu stanica) se
odreÿuje CRS-om.
ýlan 69.
(Stanja i komande za sistem grijanja skretnica)
Osnovna stanja sistema grijanja skretnica su:
R.B.
1.
2.
3.
4.
(2)
Opis stanja
Grijanje skretnica ukljuþeno
Grijanje skretnica iskljuþeno
Kvar ili smetnja u sistemu grijanja skretnica
Stanje sistema grijanja skretnica bez kontrole
U naþelu, osnovni indikator stanja ureÿaja grijaþa
skretnica na monitoru elektronske postavnice može da
bude kao na sljedeüoj slici, uz dodatne indikacije stanja
opisanih u prethodnom stavu ovog þlana:
(3)
(1)
Osnovne komande za ruþno ukljuþenje odgovarajuüeg
napona na signalima su "ukljuþi dnevni napon" i "ukljuþi
noüni napon".
ýlan 71.
(Stanja za APS-automatski prolazni saobraüaj)
Osnovni stanja APS-a su
R.B.
1.
2.
(2)
Opis stanja
Automatski prolazni saobraüaj iskljuþen
Automatski prolazni saobraüaj ukljuþen
U naþelu, osnovni indikator za APS može da bude kao na
sljedeüoj slici:
(3)
(1)
Potrebno je definirati posebne komande za ukljuþenje/
iskljuþenje automatskog prolaznog saobraüaja.
ýlan 72.
(Indikator odrona)
Indikacija detektora odrona se koristi radi spreþavanja
ugrožavanja saobraüaja kada doÿe do pojave klizišta koje
može ugroziti kolosijek. Indikacija detektora odrona se
može koristiti i kao detektor poplave.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
(1)
ýlan 73.
(Indikator podruþja lokalnog rada)
Osnovni stanja podruþja lokalnog rada su
R.B
1.
2.
3.
4.
5.
(2)
Opis stanja
Podruþje lokalnog rada nije aktivno (poþetno stanje), interfejs u redu
Podruþje lokalnog rada nije aktivno (poþetno stanje), kvar interfejsa
Podruþje lokalnog rada aktivirano (prelazno stanje)
Podruþje lokalnog rada aktivno i pod nadzorom
Podruþje lokalnog rada nije aktivno, gubitak nadzora ili kvar tastera
(1)
U naþelu, osnovni indikator za lokalni rad može da bude
kao na sljedeüoj slici:
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 175
puta vožnje treba biti lociran na kolosjeku prije poþetnog
signala, može da ima þetvrtast oblik. Krajnji indikator
puta vožnje treba biti lociran na kolosijeku do odredišta
puta vožnje i može da ima oblik kruga. Oba indikatora
mogu biti u mirnom, trepüuüem i ugašenom stanju (ima
oblik i boju prikaza kolosjeka do koga se nalazi) u
kombinaciji sa sljedeüim bojama:
a) crvenom (za razrešenje puta vožnje),
b) zelenom (za glavne puteve vožnje), i
c) plavom (za manevarske puteve vožnje).
ýlan 75.
(Postupak postavljanja puta vožnje)
U principu, komanda za postavljanje voznog ili manevarskog puta vožnje, sistemu se zadaje odgovarajuüom
manipulacijom mišem (ili tastaturom) po sljedeüem
postupku:
a) klikom na oznaku poþetnog signala - start (indikator
signala dobija okvir i istovremeno se pokazuju
moguüe pojedinaþne komande za selektovani
element),
b) klikom na odgovarajuüi komandni taster bira se vrsta
puta vožnje (vozni ili manevarski put vožnje),
c) klikom na oznaku krajnjeg signala - cilj (selektovani
put vožnje biva markiran odgovarajuüom bojom
(zelena za glavne puteve vožnje, plava za
manevrske), i
d) klikom na komandni taster (npr. IZV) za izvršenje
date komande.
(3)
(4)
(1)
(2)
Odgovarajuüa prelazna i neredovna stanja pri lokalnom
radu trebaju biti prikazana upotrebom navedenog
osnovnog indikatora, sa trepüuüim indikacijama
odgovarajuüe boje.
Za lokalne postavljaþe je potrebno omoguüiti posebne
komande kao što su:
a) ALR - aktiviranje lokalnog rada (vanjski elementi sa
kojima se može rokovatia sa ploþe lokalnog rada se
posebno markiraju kao znak da je istim
onemoguüeno rukovanje sa elektronske postavnice.
Istovremeno se skretnice izvan podruþja lokalnog
rada moraju automatski postaviti u boþnu zaštitu
prema podruþju lokalnog rada),
b) OLR - oduzmi lokalni rad,
c) PLR - prinudno aktiviranje lokalnog rada (za zadavanje ove komande moraju biti ispunjeni odreÿeni
uslovi kao što su: komanda za normalno aktiviranje
lokalnog rada odbijena, nema postavljenih puteva
vožnji koji zapoþinju ili završavaju u podruþju
lokalnog rada, niti jedan element kojim se upravlja
sa ploþe lokalnog rada ne smije biti element od koga
zavisi uspješno postavljanje nekog puta vožnje, da
nema greške u tasterima lokalnog postavljaþa, da se
skretnice koje pružaju boþnu zaštitu podruþju
lokalnog rada mogu postaviti u boþnu zaštitu i dr.).
Upotreba ove komande se mora posebno
registrovati, i
d) PDL - prinudno deaktiviranje lokalnog rada, takoÿe
uz registraciju
upotrebe ove komande.
ýlan 74.
(Indikatori puteva vožnji)
Indikatori puta vožnje se koriste za vizualni prikaz
trenutnog stanja postavljanog puta vožnje nakon
zadavanja komande za postavljanje puta vožnje.
U principu, za svaki put vožnje su potrebna dva zasebna
indikatora i to poþetni i krajnji indikator. Poþetni indikator
(2)
Za vozne i manevarske puteve vožnje je potrebno
predvidjeti komande kao što su: postavi vozni
(manevarski) put vožnje, blokiraj/odblokiraj vozni
(manevarski) put vožnje, razriješi vozni (manevarski put
vožnje), hitno razriješi vozni (manevarski) put vožnje i dr.
ýlan 76.
(Stanja puteva vožnji)
(1) U procesu postavljanja nekog puta vožnje, sistem
elektronskog osiguranja prolazi kroz nekoliko stanja/faza i
to:
a) izvršavanje testa dostupnosti,
b) oznaþavanje puta vožnje,
c) zabravljivanje puta vožnje,
d) kontroliranje puta vožnje (put vožnje pod
kontrolom),
e) kontroliranje puta vožnje sa vozom u prilazu, i
f)
izgubljena kontrola nad putem vožnje.
(2) Svako od navedenih stanja treba da ima odgovarajuüe
indikacije na monitoru elektronske postavnice, kako bi
otpravnik vozova znao u kom stanju je proces postavljanja
puta vožnje i da bi mogao pravovremeno preduzeti
odgovarajuüe radnje u procesu regulisanja željezniþkog
saobraüaja.
ýlan 77.
(Izvršavanje testa dostupnosti)
Nakon zadavanja komande za postavljanje puta vožnje,
svi elementi (skretnice u putu vožnje i boþnoj zaštiti, izolovani
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 176
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
odsjeci u putu vožnje i boþnoj zaštiti, put pretrþavanja i dr.)
potrebni za realizaciju datog puta vožnje prolaze kroz test
njihove dostupnosti. Ovim testom se provjerava stanje
zauzetosti potrebnih elemenata za namjeravani put vožnje od
strane drugih inkompatibilnih oznaþenih ili postavljenih puteva
vožnji. Ako neki od potrebnih elemenata nije dostupan, put
vožnje se ne može postaviti i zadata komanda za postavljanje
puta vožnje üe biti odbijena (prilog br. 6.).
ýlan 78.
(Oznaþavanje puta vožnje)
(1) Nakon testa dostupnosti, svi slobodni kolosjeþni elementi
puta vožnje se na monitoru oznaþavaju posebnom bojom,
zavisno od vrste puta vožnje (glavni put vožnje: zelena,
manevarski: plava). Svi oznaþeni elementi više nisu
dostupni za upotrebu u drugim putevima vožnji.
(2) Nakon oznaþavanja, sistem provjerava da li su skretnice
potrebne za realizaciju zadatog puta vožnje u
odgovarajuüem pravilnom položaju. Ako nisu, sistem
automatski prebacuje sve skretnice þiji trenutni položaj
nije odgovarajuüi. Tokom prebacivanja skretnica, trepere
odgovarajuüi indikatori skretnica.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
(2)
(3)
(1)
Poþetni signal je otvoren sve dok se kontrolišu svi uslovi
puta vožnje ili dok se poþetni signal prinudno ne postavi
na pojm "stoj", odnosno dok se postavljeni put vožnje ne
razriješi odgovarajuüom komandom.
Kontroliran put vožnje bez voza u prilazu može biti
razriješen od strane otpravnika vozova normalnom
komandom, bez kašnjenja, þija upotreba se ne mora
registrovati.
ýlan 81.
(Kontroliran put vožnje sa vozom u prilazu)
U sluþaju da je voz zaposjeo prilazni odsjek (prostor
izmeÿu predsignala i ulaznog signala), poþetni i krajnji
indikator pokazuju mirno zeleno svjetlo. Dodatno,
pojavljuje se crveni trougao ispred ulaznog signala koji
oznaþava da se voz približava putu vožnje.
(3)
(1)
(2)
Oznaþen put vožnje se može poništiti odgovarajuüom
manipulacijom (ili zadavanjem odgovarajuüe komande),
bez registrovanja.
ýlan 79.
(Zabravljivanje puta vožnje)
Svaka od skretnica u putu vožnje se automatski
zabravljuje kada dostigne odgovarajuüi pravilan i ispravan
položaj za namjeravanu vožnju. Stanje zabravljenja svake
skretnice se neprekidno nadgleda i kontroliše pomoüu
indikatora blokiranja skretnice.
Ako su sve skretnice na postavljanoj stazi zabravljene u
odgovarajuüim položajima, stanje puta vožnje se
prebacuje sa "oznaþen" na "zakljuþan/zabravljen". U tom
sluþaju, indikator poþetka puta vožnje poþinje da treperi.
(2)
Kontroliran put vožnje sa vozom u prilazu može biti
razriješen od strane otpravnika vozova, upotrebom
posebne komande za razrješenje koja se aktivira sa
vremenskim kašnjenjem od 90 sekundi. Odbrojavanje
vremena kašnjenja se prikazuje pomoüu trepüuüeg
poþetnog indikatora u crvenoj boji.
(3)
(3)
(1)
Zabravljen put vožnje može biti razriješen od strane
otpravnika vozova upotrebom normalne komande, bez
vremenske zadrške, þija upotreba se ne mora registrovati.
ýlan 80.
(Kontrola postavljenog puta vožnje)
Put vožnje je pod kontrolom ako su svi uslovi za
postavljanje datog puta vožnje ispunjeni (osigurana
kontrola svih elemenata u postavljenom putu vožnje,
osigurana kontrola puta pretrþavanja, osigurana kontrola
boþne zaštite, putni prelazi u staniþnom podruþju
zatvoreni i dr.) i u skladu sa pojmom otvorenog poþetnog
signala. Ovo stanje se pokazuje preko mirnog krajnjeg i
poþetnog indikatora.
Ako je voz zauzeo postavljenu stazu tokom odbrojavanja
vremena razrješenja od 90 sekundi, data komanda za
razrješenje kontroliranog puta vožnje üe se poništiti. To üe
se prikazati preko mirnog crvenog indikatora za glavne
puteve vožnje.
Eventualna
upotreba
komande
za
razrješenje
kontroliranog puta vožnje sa vozom u prilazu se posebno
registruje.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
(1)
(2)
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
ýlan 82.
(Gubitak kontrole nad putem vožnje)
Stanje puta vožnje "gubitak kontrole puta vožnje"
pokazuje da je put bio pod kontrolom i da je ona sada
izgubljena iz bilo kog razloga (kvar na izolovanom
odsjeku, gubitak kontrole skretnice i sl.). Sistem üe
automatski zatvoriti ulazni signal. Nije moguüe ponovo
otvoriti ovaj signal bez razrješenja prethodno
postavljanjenog puta vožnje.
Za pokazivanje stanja "gubitak kontrole puta vožnje" koji
je nastao usljed kvara na izolovanom odsjeku, poþetni
indikator treba da treperi u zelenoj boji (ili plavoj boji za
manevarske puteve vožnji) a krajnji indikator i dalje da
pokazuje mirno zeleno svjetlo (ili mirno plavo svjetlo za
manevarske puteve vožnje). Kvar izolovanog odsjeka se
prikazuje kao zauzeüe izolovanog odsjeka (crvena boja).
(1)
ýlan 84.
(Razrješenje puta vožnje vozom)
Putem vožnje se automatski razrješava odsjek po odsjek
pri kretanju voza, nakon sekvencijalnog zaposijedanja i
oslobaÿanja odsjeka postavljenih staza.
(2)
(1)
(3)
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 177
(2)
Za pokazivanje stanja "gubitak kontrole puta vožnje" koji
je nastao usljed kvara na skretnici, poþetni indikator se
gasi a krajnji indikator i dalje treba da pokazuje mirno
zeleno svjetlo (ili mirno plavo svjetlo za manevarske
puteve vožnje). Gubitak kontrole nad skretnicom se
prikazuje trepüuüim indikatorom kraka skretnice u zelenoj
boji (ili plavoj ako se radi o manevarskoj vožnji). Bez
obzira na gubitak kontrole, sve skretnice ostaju i dalje
zabravljene u zadatom putu vožnje.
Uslovi za razrešenje odsjeka C su sljedeüi:
a) pružni odsjek C je veü zaposjednut i osloboÿen,
b) pružni odsjek D je zaposjednut,
c) potvrda da je odsjek B veü razriješen, i
d) poþetni odsjek A može biti slobodan ili zaposjednut.
ýlan 85.
(Automatsko razrješenje puta pretrþavanja)
Nakon što je voz u potpunosti zaposjeo krajnji odsjek,
kada se postepeno izvrši razrješenje puta vožnje do
krajnjeg odsjeka i kada je put pretrþavanja slobodan,
automatski poþinje odbrojavanje vremena od 30 sekundi
za razrješenje puta pretrþavanja.
Indikacija vremena razrješenja puta pretrþavanja može biti
prikazana preko zelenog trepüuüeg indikatora odredišta
puta vožnje.
(3)
(1)
ýlan 83.
(Hitno razrješenje puta vožnje)
U sluþaju hitne potrebe nastale zbog gubitka kontrole nad
postavljenim putem vožnje u bilo kom položaju voza (voz
u prilazu, voz zaposjeo postavljeni put vožnje, voz prošao
ulazni signal, jedan dio postavljenog puta vožnje
razriješen), potrebno je predvidjeti posebnu komandu za
hitno razrješenje postavljenog puta vožnje.
(2)
Komanda za hitno razrješenje postavljenog puta vožnje se
izvršava sa kašnjenjem od 90 sekundi. Jednom kada poþne
teüi, vrijeme hitnog razrješenja puta vožnje se ne može
više zaustaviti, tj. ova komanda se uvijek izvršava bez
obzira na trenutni položaj voza. Vrijeme razrješenja se
prikazuje preko treptanja krajnjeg indikatora u crvenoj
boji. Upotreba ove komande se obavezno registruje.
Po isteku vremena od 30 sekundi, automatski se
razrješava i put pretrþavanja. Ukoliko se put pretrþavanja
zaposjedne tokom vremena razrješenja, razrješenje puta
pretrþavanja se stopira i indikator odredišta puta vožnje se
vraüa na mirnu indikaciju. U ovom sluþaju, put vožnje se
mora razriješiti pomoüu komande za hitno razrješenje puta
vožnje.
ýlan 86.
(Greške u zaposijedanju odsjeka)
(1) Ako na postavljenoj stazi puta vožnje nakon stanja
zaposjednutosti slijedi stanje slobode/oslobaÿanja a da
sljedeüi odsijek nije zaposjednut u pravcu putovanja u
vremenu tolerancije od 2 sec, kažemo da je došlo do
greške u zaposijedanju. Ovo stanje je potrebno snimiti kao
grešku u zaposijedanju postavljenog puta vožnje.
(2) Ukoliko je sistem registrovao i snimio grešku u
zaposjedanju u putu vožnje, put vožnje se može razriješiti
samo posebnom komandom za hitno razrješenje puta
vožnje. Postepeno razrješenje puta vožnje više nije
moguüe.
GLAVA IX
MONITORSKI PRIKAZ
ýlan 87.
(Prijava operatera za rad)
Prijava operatora na MMI (interfejs þovjek-mašina) je
neophodna kako bi se kontrolirao pristup sistemu osiguranja.
Ostvaruje se preko korisniþkog naloga koji se sastoji od imena
korisnika, lozinke i korisniþke grupe.
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 178
(1)
(2)
(1)
(2)
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
ýlan 88.
(Prikaz na monitoru)
Svaki prikaz na monitoru treba biti podijeljen na odreÿena
podruþja:
b) indikator vrijeme/datum,
c) komandni tasteri,
d) linija unosa/linija potvrde, i
e) linija dijagnostiþkih poruka.
Generalni prikaz kompletnog monitorskog prikaza neke
stanice sa prateüim funkcionalnim aktivnim dijelovima
ekrana, može da izgleda kao na slici iz priloga broj 7.
ýlan 89.
(Indikatori ispravnog rada monitora)
Monitorski prikaz sistema osiguranja mora biti siguran,
što znaþi da:
a) sistem osiguranja garantuje da prikaz na ekranu
odgovara stanju na terenu,
b) da se registruje bilo kakva greška opreme, i
c) da se o grešci u sistemu operater odmah obavještava
(u realnom vremenu).
U principu, indikator o radu monitora treba da sadrži
elemente kao na sljedeüoj slici:
(1)
(2)
(3)
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
i procesora radne stanice, provjeru kablova i interfejsa
izmeÿu radne stanice i monitora i dr.
ýlan 90.
(Komandni tasteri)
Pomoüu komandnih tastera se sistemu osiguranja zadaju
komande za izvršavanje funkcija upravljanja saobraüaja,
komande za upravljanje raznim prikazima slike na
monitoru (uveüan kolosjeþni prikaz, prikaz elemenata sa
greškom, prikaz verzije softvera i sl.), pregled grešaka u
sistemu, provjeru sigurnosti rada MMI interfejsa i sl.
Sve postojeüe komande u elektronskom sistemu
osiguranja treba da budu podijeljene na tri (3) komandna
nivoa:
a) komandni nivo 0, komanda se uvijek može izvršiti
bez posebnog potvrÿivanja,
b) komandni nivo 1 i 2, ove komande zahtijevaju
posebnu pažnju operatera te je nakon njihovog
zadavanja sa komandom "IZV" potrebno izvršiti
njihovu potvrdu sa tasterima IT1 i IT2 sa ili bez
unošenja posebne lozinke operatera.
Komande nivoa 1 i 2 su vezane za sigurnost a to su npr.:
prebaci zauzetu skretnicu, prebaci presjeþenu skretnicu,
hitno razrješenje puta vožnje, razrješenje puta vožnje sa
vozom u prilazu, oprezan ulazak u stanicu sa 20 km/h,
ukljuþi/iskljuþi APS, prinudno iskljuþenje ureÿaja putnog
prelaza, prinudno aktiviranje/deaktiviranje lokalnog rada i
druge komande koje se detaljno definišu prilikom izrade
dokumenta CRS.
a)
b)
c)
d)
e)
Indikator boje/rada prikazuje sve boje koje može da
prikaže sigurnosni monitor. Sam indikator treba biti
podijeljen na dva dijela i to gornji statiþni dio i donji
trepüuüi dio. Pomoüu gornjeg dijela ovog indikatora
operater može vizuelnim poreÿenjem prepoznati bilo
kakve nepravilnosti vezane za boje odreÿenog
kolosjeþnog prikaza. Donji trepüuüi dio služi kao potvrda
operateru da slika na ekranu nije "zaleÿena". Ukoliko
donji dio indikatora ne trepüe, prikaz na monitoru nije
siguran.
Brojaþ (Counter-CT) prikazuje broj upotrebe posebnih
komandi vezanih za sigurnost.
Indikator ažurnosti slike ekrana ("A") prikazuje dali je
prikaz na monitoru aktuelan tj. dali su najnovije poruke iz
sistema osiguranja proslijeÿene i prikazane na monitoru.
Ako je trenutni prikaz aktuelan, indikator je bijele boje.
Crveni indikator znaþi da radna stanica operatera još
uvijek obraÿuje poruke iz sistema osiguranja.
Indikator obrnutog uþitavanja slike na ekranu ("R")
predstavlja indikator sigurnosne provjere prikaza po tzv.
proceduri "obrnutog uþitavanja prikaza na ekranu". Ovom
procedurom se prikaz na ekranu uþitava unazad po obadva
kanala a zatim se dobijeni rezultati meÿusobno uporeÿuju.
Samo ako radna stanica otpravnika vozova proÿe ovaj
test, prikaz na ekranu se smatra sigurnim. Nesiguran
prikaz na ekranu se oznaþava sa crvenim "R" indikatorom,
dok je siguran prikaz oznaþen sa bijelim "R" indikatorom.
Ako prikaz na ekranu nije siguran, mogu se izvršavati
komande samo nultog nivoa dok se komande prvog i
drugog komandnog nivoa odbijaju.
Pored navedenih indikacija o radu monitora, potrebno je
predvidjeti posebne komande za provjeru RAM memorije
Bilo koja zadata komanda, bez obzira da li se unosi
pomoüu miša ili tastature, prikazuje se u liniji za unos podataka
(UNOS:). Nakon pritiska na taster IZV, sistem osiguranja
provjerava zadatu komanda i ako je unos ispravan i moguü,
komanda se prenosi u red POTV i sekvencijalno izvršava.
ýlan 91.
(Linija dijagnostiþkih poruka)
Dijagnostiþke linije se koriste da prikažu najmanje dvije
zadnje dijagnostiþke poruke.
GLAVA X
SIGURNOSNE ZAVISNOSTI
ýlan 92.
(Glavni putevi vožnje)
(1) Glavni putevi vožnje regulišu kretanje putniþkih i teretnih
vozova u stanici. Zahtijevi kontrole i signalizacije glavnih
puteva vožnje su:
a) nije postavljen neki drugi put vožnje inkompatibilan
sa željenim,
b) postavljena staza i put pretrþavanja su slobodni,
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
c)
(2)
(3)
(4)
(5)
(6)
(7)
(8)
(1)
(2)
(3)
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
skretnice na postavljenoj stazi i poþetne skretnice u
putu pretrþavanja u odgovarajuüem zabravljenom
položaju,
d) da je ostvarena kontrola nad boþnom zaštitom
postavljene staze, i
e) da je ostvarena kontrola puta pretrþavanja,
ukljuþujuüi i boþnu zaštitu puta pretrþavanja.
Boþna i þeona zaštita glavnim signalima se ostvaruje
pokazivanjem signalnog znaka zabranjene vožnje.
U obezbijeÿenom putu vožnje voza, svjetlosni graniþni
koloseþni signali koje odnosni voz smije da proÿe bez
zaustavljanja moraju pokazivati signalni znak "vožnja
dozvoljena”. Graniþni kolosjeþni signali na susjednim
kolosijecima sa kojih se može ugroziti obezbijeÿeni put
vožnje voza moraju pokazivati signalni znak "vožnja
zabranjena".
U obezbijeÿenom putu vožnje voza svi manevarski signali
za zaštitu kolosjeþnog puta moraju pokazivati signalni
znak "manevriranje slobodno". Na susjednim kolosjecima
sa kojih se može ugroziti dati put vožnje vozu ovi signali
moraju pokazivati signalni znak "manevriranje
zabranjeno".
Prevoženje graniþnog kolosjeþnog signala i manevarskog
signala za zaštitu kolosjeþnog puta koji pokazuje signalni
znak "vožnja zabranjena" odnosno "manevriranje
zabranjeno", mora izazvati pokazivanje glavnog signala u
pojam zabranjene vožnje.
Ako se graniþni kolosjeþni signal ili manevarski signal za
zaštitu kolosjeþnog puta ne upali, ili na graniþnom
kolosjeþnom signalu, svijetli samo jedna sijalica, glavni
signal se mora postaviti, odnosno zadržati, u pojmu
zabranjene vožnje.
Signalni znak "manevriranje slobodno" dat manevarskim
signalom kod izlaznog signala važi za manevarske vožnje
samo ukoliko glavni signal pokazuje signalni znak "stoj".
Kada se vozu dozvoljava ulazak u stanicu signalnim
znakom 12a "oprezan ulazak u stanicu sa 20 km/h",
manevarski signali za zaštitu kolosjeþnog puta u putu
vožnje voza moraju pokazivati signalni znak
"manevriranje slobodno".
ýlan 93.
(Manevarski putevi vožnje)
Manevarski putevi vožnje su predviÿeni za manevarske
operacije pri ograniþenim brzinama. Postavljanje
manevarskog puta vožnje nije zavisno od stanja
izolovanih odsjeka (zauzeti ili slobodni) na manevarskoj
stazi.
Uslovi za postavljanje manevarskog puta vožnje su:
a) da nije postavljen vozni put vožnje,
b) skretnice na postavljenoj stazi zabravljene u
odgovarajuüem položaju, i
c) obezbijeÿena boþna zaštita manevarskom putu
vožnje.
Na skretnicama i ukrštajima, manevarski put vožnje mora
imati boþnu zaštitu. Boþna zaštita se ostvaruje na sljedeüi
naþin:
a) skretnicom ili skretnicama postavljenim u štitni
položaj i blokiranim u njemu,
b) iskliznicom na kolosjeku i blokiranom u tome
položaju,
c) graniþnim kolosjeþnim signalom ili manevarskim
signalom za zaštitu kolosjeþnog puta ili glavnim
signalom sa pojmom zabranjene vozne vožnje, i
d) dio kolosjeka izmeÿu skretnica ili ukrštaja u
manevarskom putu vožnje i drugih skretnica ili
ukrštaja u boþnoj zaštiti mora biti slobodan.
(4)
(5)
(6)
(7)
(1)
(2)
(3)
(4)
(1)
(2)
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 179
Izolovani odsjeci u podruþju boþne zaštite moraju biti
slobodni, što je uslov za postavljanje manevarskog puta
vožnje. Promjena stanja bilo kojeg izolovanog odsjeka
(zauzeüe ili greška) u podruþju boþne zaštite, mora u roku
od 2 sekunde postaviti manevarski signal za zaštitu
kolosjeþnog puta vožnje ili graniþni kolosjeþni signal u
pojam zabranjene vožnje (manevriranja).
Skretnice u manevarskom putu vožnje, odnosno u boþnoj
zaštiti, moraju biti blokirane u položaju za namjeravanu
vožnju odnosno u odgovarajuüem štitnom položaju. U
sluþaju gubitka kontrole nad skretnicom, sistem
osiguranja mora u roku od najviše 1 sekunde izvršiti
ukljuþenje crvenih sijalica na onim graniþnim kolosjeþnim
signalima ili manevarskim signalima za zaštitu
kolosjeþnog puta koji štite skretnicu.
Zaštita od pozadnjih vožnji obezbjeÿuje se automatskim
postavljanjem manevarskih signala za zaštitu kolosjeþnog
puta ili graniþnog kolosjeþnog signala u položaj "vožnja
zabranjena", nakon razrješenja prvog izolovanog odsjeka
iza njih.
Manevarski put vožnje se razrješava postepeno,
oslobaÿanjem prevezenih izolovanih odsjeka u pravilnom
redosljedu. Skretnica u boþnoj zaštiti se razrješava
istovremeno sa skretnicom (ukrštajem) kojoj daje boþnu
zaštitu.
ýlan 94.
(Izolovani odsjeci)
Prevoženi izolovani odsjeci se nalaze direktno u voznom
putu vožnje i izvršavanjem puta vožnje bivaju zauzeti i
osloboÿeni. Ne prevoženi izolovani odsjeci se nalaze u
boþnoj zaštiti ili putu pretrþavanja.
Pri razrješenju voznog puta vožnje, izolovani odsjeci u
putu pretrþavanja ili boþnoj zaštiti se tretiraju kao
izolovani odsjeci u voznom putu vožnje.
Stanje "izolovani odsjek slobodan" se mora neprekidno
kontrolirati. Signalni znak za dozvoljenu vožnju na
glavnom, graniþnom kolosjeþnom ili signalu za zaštitu
kolosjeþnog puta za ulaz u odsjek, je stalno i neposredno
zavisan od stanja slobodnog izolovanog odsjeka.
Prevezeni element voznog puta vožnje (izolovani odsjek
kolosjeka ili skretnice) se razrješava ispunjenjem sljedeüih
uslova:
a) odnosni izolovani odsjek mora biti prvo zauzet a
zatim osloboÿen, i
b) sljedeüi izolovani odsjek u smjeru vožnje mora biti
zauzet.
ýlan 95.
(Skretnice u boþnoj zaštiti puta vožnje)
Skretnica u boþnoj zaštiti mora biti kontrolirana i
blokirana u odgovarajuüem štitnom položaju. Greška u
pravilnom položaju skretnice koja je u boþnoj zaštiti
mora, najkasnije u roku od 1 sekunde, da dovede do
postavljanja glavnog, graniþnog kolosjeþnog ili
manevarskog signala za zaštitu kolosjeþnog puta u položaj
zabranjene vožnje. Skretnica u boþnoj zaštiti se razrješava
istovremeno sa skretnicom u putu vožnje, kojoj daje
boþnu zaštitu.
U primjeru ispod, skretnica broj 2 svojim položajem ne
može dati boþnu zaštitu voznom putu vožnje preko
skretnice broj 3. Meÿutim, u ovom sluþaju boþna zaštita
se ostvaruje pomoüu manevarskog signala ML2
blokiranim u položaju zabrane manevriranja. Istovremeno,
zahtjev za boþnu zaštitu se prosleÿuje skretnici broj 1.
koja se mora postaviti i blokirati za vožnju u pravac.
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 180
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
(2)
(3)
U primjeru ispod, skretnica broj 1. se mora postaviti da
svojim položajem daje zaštitu prvom postavljenom
voznom putu vožnje (PV1). Sljedeüem postavljenom putu
vožnje (PV2) ne može dati boþnu zaštitu svojim
položajem, veü sa manevarskim signalom MP1
blokiranim u položaju zabrane manevriranja. Ako se put
vožnje PV1 prvi razriješi, skretnica 1. se odmah i
automatski prebacuje u položaj boþne zaštite za PV 2.
(1)
U primjeru iznad, skretnica broj 4. svojim položajem ima
moguünost da štiti i osigurava skretnicu broj 1. ili
skretnicu broj 2, koje se u postavljenom putu vožnje
nalaze u položaju za vožnju kroz lijevi krak. Za ostvarenje
te funkcije, skretnica broj 4. se može nalaziti u bilo kojem
položaju (nije potrebno imati kontrolu pravilnoga
položaja) i ne mora biti blokirana. Pri tome manevarski
signali MD3 i MP4 moraju biti blokirani u pokazivanju
signalnog znaka "zabranjeno manevriranje" i izolovani
odsjeci skretnica 3. i 4. moraju biti slobodni.
ýlan 98.
(Dvostruko štitne skretnice u zaštiti puta vožnje)
Dvostruko štitna skretnica je skretnica u takvoj
kolosjeþnoj vezi, koja svakim svojim položajem daje
boþnu ili þeonu zaštitu jednom od dva moguüa puta
vožnje, koje je inaþe moguüe postaviti istovremeno. U
sluþaju postavljanja dva istovremena puta vožnje, ova
skretnica svojim položajem obezbjeÿuje boþnu zaštitu
prvom postavljenom putu vožnje.
(1)
(2)
ýlan 96.
(Skretnice u þeonoj zaštiti voznog puta vožnje)
ýeona zaštita voznog puta vožnje se obezbjeÿuje
položajem skretnica, ako to omoguüava kolosjeþna
situacija stanice.
Skretnica u þeonoj zaštiti se mora automatski postaviti i
blokirati u zaštitni položaj prije nego što je skretnica kojoj
daje þeonu zaštitu blokirana.
(2)
(3)
(3)
U primjeru iznad, za odabrani put pretrþavanja, skretnica
broj 3. mora biti u desnom položaju, da bi dala þeonu
zaštitu voznom putu vožnje ulaza.
(4)
(4)
(1)
U primjeru iznad, skretnice 2. i 3. štite put pretrþavanja od
ugrožavanja sa boka i sa þela, zato moraju biti u štitnom
položaju u pravac i u tome položaju blokirane.
ýlan 97.
(Jednostruko štitne skretnice u zaštiti puta vožnje)
Jednostruko štitne skretnice imaju dva štitna položaja za
jedan vozni put vožnje.
(1)
(2)
U datom primjeru na slici iznad, pretpostavimo da je
skretnica broj 1. prva postavljena u voznom putu vožnje
PV1. Zaštita od þeonog ugrožavanja ovog puta vožnje se
ostvaruje prebacivanjem i blokiranjem skretnice broj 3. u
štitni položaj po lijevom kraku. Pri tome je uslov za
postavljanje drugog voznog puta vožnje PV2 potrebno da
manevarski signal za zaštitu kolosjeþnog puta MP3 bude
postavljen i blokiran da pokazuje signalni znak
"manevriranje zabranjeno" i da izolovani odsjek skretnice
broj 3. bude slobodan.
Ako se prvo izvrši vožnja PV1, skretnica 3. üe se
razriješiti po oslobaÿanju izolovanog odsjeka skretnice
broj 1. a skretnica broj 3. üe se automatski postaviti u
štitni položaj za PV2 ili üe se trepüuüom svjetlošüu dati
znak da se može pojedinaþno postaviti u štitni položaj za
PV 2.
Ako je u ovom primjeru PV1 manevarski put vožnje,
skretnica broj 3. üe se blokirati u štitnom položaju za dati
manevarski put vožnje. Zatim üe se postaviti PV2, koji
kao vozni ima prednost, te üe se automatski izvršiti
promjena položaja skretnice 3. u štitni za PV2
(prebacivanje u desni krak), a manevarskom putu vožnje
üe dati boþnu zaštitu blokiranjem MP3 u pokazivanju
signalnog znaka "zabrana manevriranja".
ýlan 99.
(Središna skretnica u voznom putu vožnje)
Središne skretnice u putu vožnje su locirane ispred
startnog signala (izlaznog signala).
Kod voznih puteva vožnje izlaza, put vožnje se raþuna od
zadnje osovine voza, te se ove skretnice u pogledu
zavisnosti obraÿuju kao dio puta vožnje.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
(1)
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
ýlan 100.
(Izlazi vozova sa dijeljenih kolosjeka)
Uslovi zavisnosti koji trebaju biti ispunjeni za postavljanje
izlaznog puta vožnje sa dijeljenog kolosjeka, ako je
lokacija voza kao na sljedeüim slikama su:
a) središna skretnica broj 8. mora ostati zabravljena i
kontrolirana u desnom položaju,
b) skretnica broj 7. mora ostati zabravljena u desnom
položaju radi boþne zaštite,
c) graniþni kolojeþni signal MD8 pokazuje zabranu
vožnje radi zaštite od sustizanja i
d) graniþni kolosjeþni signal MP7 pokazuje zabranu
vožnje radi pružanja boþne zaštite.
(1)
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 181
ýlan 101.
(Ulazi vozova na dijeljene kolosjeke)
Kod kratkih ulaznih puteva vožnje voza na podijeljeni
kolosjek, središna skretnica se posmatra kao dio puta
vožnje, s tom razlikom što se ista razrješava uz vremensku
zadršku od 30 sekundi.
(2)
(2)
(3)
Skretnica broj 8. üe se automatski razriješiti kada se
oslobodi njena izolacija a skretnica broj 7. nakon što se
razriješi skretnica broj 8.
Uslovi zavisnosti koji trebaju biti ispunjeni za postavljanje
izlaznog puta vožnje sa dijeljenog kolosjeka ako je
lokacija voza kao na sljedeüoj slici su:
a) središna skretnica broj 8. mora ostati zabravljena i
kontrolirana u lijevom položaju,
b) skretnica broj 7. mora biti zabravljena i kontrolirana
u lijevom položaju, i
c) manevarski signali MD8 i MD7 moraju biti
postavljeni u pojam zabranjene vožnje radi pružanja
boþne zaštite.
(4)
Ako izlazni put vožnje poþinje od graniþnog kolosjeþnog
signala (vidjeti sliku ispod), uslovi za postavljanje dugog
izlaznog puta vožnje su sljedeüi:
a) skretnica 8. je zabravljena u pravilnom i ispravnom
položaju za vožnje po desnom kraku,
b) skretnica broj 7. je zabravljena za vožnju u pravac
(boþna zaštita),
c) izolovani odsjeci skretnica broj 7. i 8. slobodni,
d) izolovani odsjek izmeÿu skretnice broj 8. i izlaznog
signala slobodan, i
e) izlazni signal pokazuje slobodnu vožnju.
U prethodnom primjeru, uslovi za postavljanje kratkog
ulaznog puta vožnje, pored uslova blokiranja pozadnjih
skretnica, slobodnosti izolacija i ostalih uslova, potrebno
je:
a) da skretnica broj 8. bude blokirana u pravilnom i
ispravnom položaju za vožnje
po
lijevom
kraku,
b) da skretnica broj 7. bude blokirana u lijevom kraku
(boþna zaštita), i
c) da izolovani odsjeci skretnica broj 7. i 8. budu
slobodni.
(3) Ukoliko je voz tokom vremena razrješenja nagazio
izolaciju središne skretnice broj 8, ova skretnica ostaje i
dalje blokirana u lijevom kraku i tada se može razriješiti
samo posebnom komandom za hitno razrješenje.
(4) Kod prolaza vozova preko dijeljenih kolosjeka (dugi
ulaz), uslovi zavisnosti su isti kao kod postavljanja
glavnih puteva vožnji.
ýlan 102.
(Veza izmeÿu aktivacije INDUSI balize i signalnog pojma)
(1) INDUSI balize su povezane sa glavnim signalima i
predsignalima, instalirane su na kolosijeku kako bi
obezbijedile podatke za sistem automatske zaštite voza
(automatic train protection - ATP). Ponavljaþi
predsignala, manevarski signali i graniþni signali nisu
povezani sa INDUSI balizama.
(2) Rezonantna frekvencija balize u zavisnosti od pokazivanja
glavnog/prostornog signala
Signalni pojam
Crvena (sig. pojam 4)
Tamna stapanjem
Crvena - Žuta 2 (12a)
Zelena (5a ili 5b)
Zuta (6)
Zelena trepüuüa (7)
Zelena-Žuta (11)
Zuta 1 trepüuüa - Žuta 2 (8)
Zuta 1 trepüuüa - Zelena (9)
Zuta 1 trepüuüa - Zelena trepüuüa (10)
(3)
2000 Hz
Nema aktivnih baliza
1000 Hz
1000 Hz
Rezonantna frekvencija balize u zavisnosti od pokazivanja
predsignala
Signalni pojam
Žuta (13)
Zelena trepüuüa (15)
Zelena (14)
Aktivirane INDUSI balize
2000 Hz
Aktivirane INDUSI balize
1000 Hz
1000 Hz
Nema aktivnih baliza
GLAVA XI
ODRŽAVANJE SISTEMA I ŠKOLOVANJE OSOBLJA
ýlan 103.
(Održavanje sistema)
(1) Ponuÿaþ opreme je obavezan da za službu održavanja,
osim radne stanice službe održavanja koja se ugraÿuje u
svaku stanicu, isporuþi i mobilnu opremu (laptop i
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 182
(2)
(3)
(4)
(5)
(1)
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
prenosni štampaþ) za kontrolu rada i otkrivanje smetnji i
kvarova, radi analize rada ureÿaja/sklopova u nadreÿenim
tehniþkim službama održavanja u kompaniji.
Vanjski dio signalno sigurnosnih ureÿaja se održava u
skladu sa procedurama Pravilnika 400, uz primjenu
posebnih uputstava za održavanje izraÿenih od strane
isporuþioca opreme.
Za održavanje unutrašnjeg elektronskog dijela SS ureÿaja,
predvidjeti tri nivoa korektivnog održavanja i to:
a) zamjena neispravnih komponenti hardvera i
prilagoÿavanje i nadogradnja softvera,
b) zamjena neispravnih štampanih ploþa, i
c) zamjena neispravnih modula.
Zamjena
neispravnih
komponenti
hardvera
i
prilagoÿavanje odnosno nadogradnja softvera, se obavlja
u tvornici ili u specijalno opremljenom servisu. Zamjenu
neispravnih štampanih ploþa i neispravnih modula treba
da vrši posebno obuþeno željezniþko osoblje.
Procedura korektivnog održavanja zasniva se na
indikacijama smetnji prema on line programima
utvrÿivanja smetnji. Program utvrÿivanja i lokacija
smetnji mora biti takav da omoguüi nivo održavanja 2 i 3.
Proizvoÿaþ treba predložiti proceduru prilikom zamjene
neispravnog modula ili štampane ploþice i proceduru
verifikacije poslije zamjene. Takoÿe treba predložiti
postupke i verifikaciju nakon "totalnog" ispada.
ýlan 104.
(Obuka osoblja)
Isporuþilac opreme teba da u ponudi predvidi:
a) program obuke osoblja održavanja,
b) plan organizacije održavanja na nivou 1, i
c)
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
popis neophodnih test instrumenata i specifikaciju
rezervnih djelova za dvogodišnji period.
(2) Isporuþilac opreme je obavezan da u toku eksploatacije
SS ureÿaja predlaže i implementira sva poboljšanja do
kojih je došao kasnijim razvojem.
(3) Isporuþilac opreme je obavezan da definiše sva
dijagnostiþka mjerenja koja treba izvoditi, kao i terminski
plan izvoÿenja navednih mjerenja.
(4) Isporuþilac opreme je dužan da predloži program obuke
operativnog osoblja (osoblja koje rukuje SS ureÿajem), uz
primjenu softvera za simulaciju saobraüajnih situacija.
(5) Isporuþilac opreme je dužan da isporuþi tehniþku
dokumentaciju za obuku u skladu sa usvojenim
programom obuke najkasnije 20 dana prije poþetka
teoretske obuke i drugih oblika osposobljavanja kako
službe upravljanja saobraüajem tako i osoblje službe
održavanja signalno-sigurnosnih ureÿaja.
GLAVA XII
PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
ýlan 105.
(Stupanje na snagu)
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima
entiteta i Brþko Distrikta, a isti üe se primjenjivati, nakon što
ROŽ BiH od entiteta dobije pismenu potvrdu o prihvatanju i
primjeni odredbi ovog pravilnika u svrhu izmjene Priloga I
"Instrukcije za sigurnost i interoperabilnost željezniþkog
sistema u BiH" ("Službeni glasnik BiH" br. 11/12).
Broj 10-01-29-7-240-1/14
13. augusta 2014. godine
Direktor
Doboj
Borka Trkulja, s. r.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 183
PRILOZI
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 184
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 185
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 186
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 187
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 188
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 189
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 190
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 191
Ȼɪɨʁ 68 - ɋɬɪɚɧɚ 192
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 1. 9. 2014.
Download

PRAVILNIK - podaci.net