ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 27. 5. 2013.
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
VII. ɁȺȼɊɒɇȿ ɈȾɊȿȾȻȿ
ɑɥɚɧ 51.
(ɋɬɭɩɚʃɟ ɧɚ ɫɧɚɝɭ)
Ɉɜɚʁ ɩɪɚɜɢɥɧɢɤ ɫɬɭɩɚ ɧɚ ɫɧɚɝɭ ɨɫɦɨɝ ɞɚɧɚ ɨɞ ɞɚɧɚ
ɨɛʁɚɜʂɢɜɚʃɚ ɭ "ɋɥɭɠɛɟɧɨɦ ɝɥɚɫɧɢɤɭ Ȼɢɏ", ɫɥɭɠɛɟɧɢɦ
ɝɥɚɫɢɥɢɦɚ ɟɧɬɢɬɟɬɚ ɢ Ȼɪɱɤɨ Ⱦɢɫɬɪɢɤɬɚ, ɚ ɢɫɬɢ ʄɟ ɫɟ
ɩɪɢɦʁɟʃɢɜɚɬɢ, ɧɚɤɨɧ ɲɬɨ ɊɈɀ Ȼɢɏ ɨɞ ɟɧɬɢɬɟɬɚ ɞɨɛɢʁɟ
ɩɢɫɦɟɧɭ ɩɨɬɜɪɞɭ ɨ ɩɪɢɯɜɚɬɚʃɭ ɢ ɩɪɢɦʁɟɧɢ ɨɞɪɟɞɛɢ ɨɜɨɝ
ɩɪɚɜɢɥɧɢɤɚ ɭ ɫɜɪɯɭ ɢɡɦʁɟɧɟ ɉɪɢɥɨɝɚ I "ɂɧɫɬɪɭɤɰɢʁɟ ɡɚ
ɛɟɡɛʁɟɞɧɨɫɬ ɢ ɢɧɬɟɪɨɩɟɪɚɛɢɥɧɨɫɬ ɠɟʂɟɡɧɢɱɤɨɝ ɫɢɫɬɟɦɚ ɭ
Ȼɢɏ" ("ɋɥɭɠɛɟɧɢ ɝɥɚɫɧɢɤ Ȼɢɏ" ɛɪ.11/12).
Ȼɪɨʁ 10-01-29-7-128-1/13
23. ɚɩɪɢɥɚ 2013. ɝɨɞɢɧɟ
Ⱦɨɛɨʁ
Ⱦɢɪɟɤɬɨɪ
Ȼɨɪɤɚ Ɍɪɤɭʂɚ, ɫ. ɪ.
Na osnovu þlana 8. taþka A. stav 1. i 2. Zakona o
željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05),
Regulatorni odbor željeznica BiH, donosi
316
PRAVILNIK
O TEHNIýKIM NORMATIVIMA ZA ODREĈIVANJE
VELIýINA OPTEREûENJA I KATEGORIZACIJU
ŽELJEZNIýKIH MOSTOVA, PROPUSTA I OSTALIH
OBJEKATA NA ŽELJEZNIýKIM PRUGAMA
I. OPûE ODREDBE
ýlan 1.
(Predmet pravilnika)
Ovim pravilnikom propisuju se tehniþki normativi za
odreÿivanje veliþina optereüenja i kategorizaciju željezniþkih
mostova, propusta i ostalih objekata na željezniþkim prugama
te na industrijskim prugama i kolosijecima na kojima prometuju
vozovi, za brzine do 160 km / h.
ýlan 2.
(Primjena pravilnika)
Pored objekata navedenih u þlanu 1. ovog pravilnika, ovaj
pravilnik se primjenjuje i pri proraþunu objekata s
kombiniranim željezniþko-cestovnim prometom.
ýlan 3.
(Definicija objekata)
(1) Pod željezniþkim mostovima, u smislu ovog pravilnika,
podrazumijevaju se nosive þeliþne, masivne i spregnute
konstrukcije, s ukupnim rasponom glavnih nosaþa preko 5
m, na ležištima ili zglobovima.
(2) Pod propustima, u smislu ovog pravilnika, podrazumijevaju se nosive konstrukcije s ukupnim rasponom glavnih
nosaþa najviše 5 m.
(3) Ako most ili propust nema izrazita lezišta ili zglobove,
granica od 5 m se odnosi na otvor.
(4) Pod ostalim objektima na željezniþkim prugama, u smislu
ovog pravilnika, podrazumijevaju se:
a) nosive konstrukcije s zemljanom ispunom ispod
zastora, kao i sve vrste konstrukcija koje ne
prekidaju zemljani trup pruge;
b) druge nosive konstrukcije u vidu mostova preko
kojih prelaze željezniþka vozila.
II. OPTEREûENJA OBJEKATA
ýlan 4.
(Podjela optereüenja i utjecaja)
(1) Optereüenja i utjecaji dijele se na:
a) osnovna (O);
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɚɧɚ 53
b) dopunska (D);
c) posebna (P).
(2) Pod osnovnim optereüenjima i utjecajima podrazumijevaju se optereüenja i utjecaji koji se uvijek javljaju na
objektima, i to:
a) stalna optereüenja;
b) optereüenja od prednaprezanja;
c) utjecaji skupljanja i teþenja betona;
d) pokretna optereüenja od voza;
e) dinamiþki utjecaji;
f)
centrifugalna sila;
g) optereüenje pješaþkih staza (za proraþun staza);
h) optereüenja nastala tokom graÿenja.
(3) Pod dopunskim optereüenjima i utjecajima podrazumijevaju se optereüenja i utjecaji koji se javljaju povremeno ili
su od manjeg znaþaja, i to:
a) boþni;
b) sile trenja u ležištima;
c) sile koþenja i sile pri pokretanju voza;
d) optereüenje od vjetra;
e) utjecaji temperature;
f)
utjecaji moguüih pomjeranja graÿevinskog tla.
(4) Pod posebnim optereüenjima i utjecajima podrazumijevaju se optereüenja i utjecaji koji se javljaju sluþajno u
toku eksploatacije objekta, i to:
a) udari vozila o oslonaþke dijelove mosta;
b) udar i termiþki tlak leda;
c) utjecaj prekida voznih vodova kontaktne mreže;
d) seizmiþke sile;
e) utjecaji iskliznuüa vozila.
ýlan 5.
(Kombinacije optereüenja)
Objekti iz þlana 1. ovog pravilnika i njihovi konstrukcioni
dijelovi moraju se provjeriti na istovremeni utjecaj više
razliþitih optereüenja. Postoje sljedeüe kombinacije optereüenja:
O
OD
OPu
OPi
ODPs
ODPl
gdje je:
O - osnovna optereüenja,
OD - osnovna i dopunska optereüenja,
CPu - osnovna i posebna optereüenja od udara vozila i
prekida voznih vodova kontaktne mreže,
OPI - osnovna i posebna optereüenja usljed iskliznuüa
vozila,
ODPs - osnovno, dopunska i posebna optereüenja od
seizmiþkih sila,
Odplate - osnovna, dopunska i posebna optereüenja od
djelovanja leda.
ýlan 6.
(Meÿusobne kombinacije optereüenja)
(1) Ako je u jednom dijelu objekta napon od jednog
dopunskog optereüenja veüi od napona od osnovnih
optereüenja bez vlastite težine i optereüenja od
prednaprezanja, to dopunsko optereüenje, zajedno sa
vlastitom težinom i optereüenjem od prednaprezanja,
uzima se kao osnovno optereüenje.
(2) Ako je jedan dio objekta, pored vlastite težine, optereüen
samo dopunskim optereüenjima, najveüe dopunsko
optereüenje uvršüuje se u osnovna optereüenja.
(3) U toku graÿenja, optereüenje od vjetra mora se uzeti kao
osnovno optereüenje.
(4) Prometna optereüenja pješaþkih staza za javnu upotrebu
(þl. 27. ovog pravilnika) na željezniþkim mostovima
moraju se uvesti:
a) za pješaþke staze, kao osnovno optereüenje;
b) za sve dijelove mosta, kao dopunsko optereüenje.
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɚɧɚ 54
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
(5)
Ako se pored osnovnog javljaju i dopunska optereüenja,
od dopunskih optereüenja moraju se istovremeno uzeti
sljedeüa optereüenja:
a) utjecaji temperature i sile pri koþenju ili sile pri
pokretanju. Kada se vrši superpozicija sila dugog
šinskog traka (Ft) sa silom pokretanja ili koþenja,
uzima se samo polovica sraþunate vrijednosti sile
dugog šinskog traka, Ft;
b) utjecaji temperature i utjecaji moguüih pokreta
temelja, ili
c) optereüenja od vjetra i boþnih udara s utjecajima
moguüih pokreta temelja, ili
d) sile koþenja ili sile pri pokretanju i utjecaji moguüih
pokreta temelja.
(6) U konkretnim sluþajevima su moguüe dopune
kombinacija optereüenja iz stavka (5) ovog þlana.
(7) Za signalne mostove mjerodavna je, po pravilu,
kombinacija osnovnog i dopunskog optereüenja.
(8) Za mostove u krivini moraju se uzeti istovremeno
djelovanja centrifugalne sile i boþnih udara.
(9) Kombinacija osnovnog, dopunskog i posebnog
optereüenja seizmickih sila odreÿuje se prema propisu o
tehniþkim normativima za graÿenje u seizmiþkim
podruþjima.
III. OSNOVNA OPTEREûENJA I UTJECAJI
ýlan 7.
(Stalna optereüenja)
U skupinu stalnih optereüenja spadaju:
a) vlastita težina konstrukcije;
b) težina ostalih dijelova tereta;
c) stalni tlak zemlje;
d) stalni tlak vode;
e) sile od voznih vodova.
ýlan 8.
(Vlastita težina konstrukcije)
(1) Pod vlastitom težinom konstrukcije, u smislu ovog
pravilnika, podrazumijeva se težina svih dijelova nosive i
oslonaþke konstrukcije (nosaþi, oporci i s1icno).
(2) Vlastita težina konstrukcije izraþunava se prema
projektiranim dimenzijama i zapreminskim masama
danim u Tabelama u standardu HRN C7.123.
(3) Vlastita težina konstrukcije izraþunata prema stvarnim
dimenzijama mora se usporediti sa pretpostavljenom
težinom.
(4) Proraþun objekata iz þlan 1. ovog pravilnika mora
ponoviti ako je raziika izmeÿu raþunskih veliþina vlastite
težine i stalnog tereta s kojim je vršen proraþun i stvarnih
veliþina veüa od 3% u odnosu na ukupnu veliþinu utjecaja
na konstrukciju ili njezin dio.
ýlan 9.
(Težina ostalih dijelova tereta)
(1) Težinu ostalih dijelova tereta þine:
a) težina konstrukcije gornjeg stroja pruge (traþnice,
pragovi, sigurnosne traþnice, zastor od tucanika,
kolosijeþni pribor i s1.), sa elementima danim u
tablici 1;
b) zapreminske mase materijala, prema normi HRN
C7.123;
c) na zasvedena mostovima: težina þeonih zidova i
ispune izmeÿu þeonih zidova, a za obalne stupove i
težina kamene naslage iza stupova koja se nalazi na
istom temelju izmedu paralelnih krila. Ako je objekt
zasut nasipom, uvodi se i pritisak zemlje;
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 27. 5. 2013.
Tabela 1.
Težine po jednom kolosjeku (kN/m)
1. Tipovi voznih šina
- 60 E1
........................................... 2 x 0.60 = 1.20
- 49 E1
........................................... 2 x 0.49 = 0.98
- 45
........................................... 2 x 0.45 = 0.90
2. Kolosijeþni pribor
...........................................
0.40
3. Armiranobetonski pragovi
...........................................
4.58
4. Mostovski drveni pragovi dužine ...........................................
2.70
2,60 m
5. Sigurnosne šine - uzima se njihova stvarna težina, a kolosijeþni pribor prema
ovoj tabeli
a)
težina svih predmeta koji su postavljeni na most,
odnosno koje most nosi.
(2) Od tereta iz toþke a) ovog þlan moraju se posebno
izdvojiti oni koji se ponekad mogu ukloniti (tucanik, kod
optereüenja prednapregnutih mostova).
ýlan 10.
(Stalni pritisak zemlje)
(1) Stalni pritisak zemlje kao stalno optereüenje na zidove i
stupove, na njihove temelje i krila uzima se u proraþun
prema stvarnoj raspodjeli tog optereüenja, i to:
a) stalan vertikalni pritisak zemlje je težina zemlje koja
leži na horizontalnim i nagnutim površinama
objekta, poveüana stalnim optereüenjem na površinu
zemlje. U proraþun se uzimaju težina zemlje i
optereüenje koji se nalaze nad površinom osnove
djela objekta koji se raþuna;
b) pritisci zemlje na stupove i zidove usljed stalno
prisutnih zemljanih masa i eventualno optereüenih
temelja mogu biti:
Aktivan pritisak zemlje - Ea;
Miran tlak zemlje - Em;
Tlak zemlje uslijed zbijanja - Ez;
Potisak zemlje - Ep.
(2) Aktivan pritisak zemlje, u smislu ovog pravilnika, jeste
najmanji pritisak koji nastupa usljed vlastite težine tla i
optereüenja na tlu iza objekta. Aktivan pritisak zemlje
uzima se kod popustljivih dijelova objekata koji se mogu
tako zakrenuti ili pomjeriti da u tlu nastupe klizne ravni.
Pokreti zida dovoljni za nastanak aktivnog pritiska
javljaju se, po pravilu, kod slobodno pokretljivih
graÿevinskih objekata na rastresitom zemljištu i kod
roštilja na šipovima. Kod raznih zidova, u sluþaju srednje
gustih do gustih nevezanih vrsta tla iu sluþaju krutih do
polukrutih vezanih vrsta tla, aktivni tlak uzima se u obzir:
a) kada tangens kuta vrtnje oko toþke u nožici dosegne
vrijednost 0,002;
b) kada tangens kuta vrtnje oko toþke u tjemenu
dosegne vrijednost 0,005;
c) kada se pri paralelnom pomjeranju stupa ili zida
ostvari pomijeranje U = 1/1000 visine stupa ili zida.
(3) Miran pritisak zemlje, u smislu ovog pravilnika, jeste
pritisak od utjecaja neporemeüenog tla i optereüenja na tlo
iza objekta, bez pokretanja zida.
Miran pritisak zemlje izuma je za izraþun kod dijelova
objekata þija je veza sa susjednim objektom tako kruta da
pokret u smjeru pritiska zemlje nije moguü, npr.. kod konzolnih
krila, zatim kod oporaca sa izraženim U ili L oblikom osnove
temelja, ili kod krutih objekata izmeÿu zidova temeljne jame.
Ovaj pritisak se uzima u proraþun i kod dijelova objekata kod
kojih treba da se sprijeþi svaki pokret u smjeru pritiska zemlje i
kod onih koji su fundirani neposredno na nepopustljivom
stijenovitom tlu, tako da je pokret u smjeru pritiska zemlje
nemoguü. Navedeni uvjet se primjenjuje u iznimnim
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 27. 5. 2013.
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
sluþajevima, i za dijelove objekta koji su
s postavljeni preko
krutog temelja od šipova na stijeni.
(4) Pritisak zemlje uslijed zbijanja ispunee iza zida uzim
ma se u
proraþunn:
a) za krute nepomjeerljive dijelove objekta
o
(kod koojih se
p
tla) Pz
P = 40 kN/m2
raþþuna s mirnim pritiskom
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɚɧɚ 55
b)
za pomjeerljive dijelove objekta (kod kojih
k
se raþuna
s aktivnim
m pritiskom tla)
a) Pz = 25kN/m2.
Vrijednost tlaaka zemlje ussljed zbijanja uzima se u
proraaþun, ako je ovaa vrijednost veüüa od drugih sttalnih pritisaka
zemljje. Ovaj pritisaak se uzima daa djeluje na po
ovšinu koja se
zbija. Ovaj pritisak se ne superpoonira sa vrijedn
nostima drugih
pritissaka zemlje (slik
ka 1).
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɪɚɧɚ 56
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ
ɤ, 27. 5. 2013.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 27. 5. 2013.
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɚɧɚ 57
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɪɚɧɚ 58
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ
ɤ, 27. 5. 2013.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 27. 5. 2013.
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɚɧɚ 59
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɪɚɧɚ 60
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
Slika 5.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ
ɤ, 27. 5. 2013.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 27. 5. 2013.
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɚɧɚ 61
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɪɚɧɚ 62
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ
ɤ, 27. 5. 2013.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 27. 5. 2013.
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɚɧɚ 63
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɪɚɧɚ 64
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ
ɤ, 27. 5. 2013.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 27. 5. 2013.
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɚɧɚ 65
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɪɚɧɚ 66
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ
ɤ, 27. 5. 2013.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 27. 5. 2013.
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɚɧɚ 67
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɪɚɧɚ 68
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ
ɤ, 27. 5. 2013.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 27. 5. 2013.
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɚɧɚ 69
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɪɚɧɚ 70
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ
ɤ, 27. 5. 2013.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 27. 5. 2013.
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɚɧɚ 71
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɪɚɧɚ 72
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ
ɤ, 27. 5. 2013.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 27. 5. 2013.
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɚɧɚ 73
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɪɚɧɚ 74
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ
ɤ, 27. 5. 2013.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 27. 5. 2013.
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɚɧɚ 75
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɪɚɧɚ 76
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ
ɤ, 27. 5. 2013.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 27. 5. 2013.
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɚɧɚ 77
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɪɚɧɚ 78
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ
ɤ, 27. 5. 2013.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 27. 5. 2013.
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɚɧɚ 79
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɪɚɧɚ 80
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ
ɤ, 27. 5. 2013.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 27. 5. 2013.
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɚɧɚ 81
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɪɚɧɚ 82
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ
ɤ, 27. 5. 2013.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 27. 5. 2013.
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɚɧɚ 83
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɪɚɧɚ 84
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ
ɤ, 27. 5. 2013.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 27. 5. 2013.
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɚɧɚ 85
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɪɚɧɚ 86
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ
ɤ, 27. 5. 2013.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 27. 5. 2013.
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɚɧɚ 87
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɪɚɧɚ 88
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ
ɤ, 27. 5. 2013.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 27. 5. 2013.
ɋ Ʌ ɍɀ Ȼ ȿ ɇɂ ȽɅȺɋ ɇɂ Ʉ Ȼ ɢɏ
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɚɧɚ 89
ORIZACIJA OBJEKATA
O
VI. KATEGO
A. Opüe odreedbe
ý 42.
ýlan
(Kategorizacijja prema optereeüenju)
Objekti na željezniþkim
m prugama kattegoriziraju se pprema
najveüem ddozvoljenom osovinskom optereüenju ((P) i
optereüenju ppo dužnom meetru (P) teretn
nih vozova, oddnosno
prema shemam
ma optereüenjaa za teška vozilaa na objekte:
a) obbiþan režim prom
meta;
b) proomet naroþitih pošiljaka.
ý 43.
ýlan
(Obbiþan režim)
Objekti na željezniþkim
m prugama za obiþan
o
režim prrometa
u
moraju ispunjjavati sljedeüe uvjete:
a) daa mogu primiti neograniþen
n broj mjeroddavnih
terretnih kola s dva mjerodavn
na vuþna voziila za
maaksimalno dozzvoljenu brzinu
u teretnog vozza na
dioonici pruge na kojoj
k
se nalazi objekt;
o
b) daa mogu primiti neograniþen
n broj mjeroddavnih
terretnih kola s dva mjerodavn
na vuþna voziila uz
sm
manjenje brzine na promatranom odsjeku prugge.
ý 44.
ýlan
(Narooþite pošiljke)
Objekti na željezniþkkim prugama za
z promet narroþitih
pošiljaka morraju ispunjavatii sljedeüe uvjetee:
a) daa mogu da primee promet teških
h vozila;
b) daa mogu u komppoziciju teretno
og voza mjeroodavne
kaategorije da se ubace vuþna, odnosno
o
teretnaa kola
višše potkategorijee posebnim uvjeetima, i to:
Samo odreÿÿeni broj terettnih kola ili vvuþnih
vozila,
Teretna i vuuþna vozila sa sustavom ranžžiranje
pri kojem see ubacuju "rasteereüujuüi vozilaa",
Meÿusobne kombinacije navedenih uuvjeta
prometa.
ý 45.
ýlan
(Tabelarni pregled)
m prugama za obiþan
o
režim prrometa
Objekti na željezniþkim
i za promet nnaroþitih pošiljjki svrstavaju se prema intennzitetu
optereüenja, u sljedeüe kateggorije:
Tabela 15.
Kategorije moosta
A'
A"
A
B1
B2
Najveüe dozvoljen
no optereüenje
po osovinni (kN)
po dužnom
d
metru (kN//m)
1200
35
40
1400
1600
50
1800
50
1800
64
C2
200
64
6
C3
200
72
7
80
8
C4
200
64
6
D2
225
72
7
D3
225
80
8
D4
225
Katego
orije A' i A" su uved
dene na mreži željez
ezniþkih pruga koje se ne mogu
razvrstati u kategoriju A prema
p
kategorizacijji UIC-a.
ýlan 466.
(Tabelarni, teškka vozila)
Objekti na željjezniþkim pruggama za promet teških vozila
kao vrsta prometnih naroþitih ppošiljki svrstav
vaju se prema
šemaama optereüenja datim u þlaanu 21. ovog pravilnika, u
sljedeeüe kategorije:
Tabela 16.
Kategorije
K
mosta
Optereüenje tteškog vozila
Brzina km/h
šem
ma
S1
S2
S3
S4
S5
S6
S7
S8
SW
W/-2
SW
W/-2
SW
W/0
SW
W/0
SW
W/1
SW
W/1
SW
W/2
SW
W/2
10
80
10
80
10
80
10
80
ýlan 477.
(Ko
od karegorizacijje, obavezno)
Pri kategorizaaciji objekta nna željezniþkim
m prugama u
proraaþun se uzim
maju sva opptereüenja pro
opisana ovim
praviilnikom.
B. Po
ostupak katego
orizacije
ýlan 488.
(Postupak
(
kateggorizacije)
Objekti na žeeljezniþkim pru
rugama kategorriziraju se za
obiþaan režim prometa tako što se:
a) izvrši staatiþki proraþun ssa svim potrebn
nim dokazima,
pri þemu
u se za pokrettno opterüenje uzima shema
UIC 71 i dinamiþki kkoeficijent prem
ma þlanku 25.
ovog pravilnika;
b) elementi konstrukcije kkoji ne zadovo
oljavaju uvjete
mu UIC 71 provjeravaju mjerodavnom
za shem
shemom realnih vozovaa i dinamiþkim koeficijentom
prema þlaanku 25. ovog ppravilnika.
Ȼɪɨʁ 40 - ɋɬɪɚɧɚ 90
ɋɅɍɀȻȿɇɂ ȽɅȺɋɇɂɄ Ȼɢɏ
ýlan 49.
(Kategorizacija mostova za teška vozila)
Objekti na željezniþkim prugama kategoriziraju se za
promet teških vozila kao vrsta prometa naroþitih pošiljki tako
što se:
a) izvrši statiþki proraþun sa svim potrebnim dokazima,
pri þemu se za pokretno optereüenje uzima shema
mjerodavnog teškog vozila i dinamiþki koeficijent
prema þlanku 25. ovog pravilnika;
b) elementi konstrukcije koji ne zadovoljavaju uvjet za
shemu mjerodavnog teškog vozila provjeravaju za
prvu nižu kategoriju teških vozila pomnoženu
dinamiþkim koeficijentom prema þlanku 25. ovog
pravilnika.
ýlan 50.
(Kategorija cijelog objekta)
Za kategoriju cijelog objekta na željezniþkim prugama
mjerodavan je element nosive konstrukcije s najvišim stupnjem
iskorištenosti i upotrebljivosti.
VII. ZAVRŠNE ODREDBE
ýlan 51.
(Stupanje na snagu)
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima
entiteta i Brþko Distrikta, a isti üe se primjenjivati, nakon što
ROŽ BiH od entiteta dobije pismenu potvrdu o prihvatanju i
primjeni odredbi ovog pravilnika u svrhu izmjene Priloga I
"Instrukcije za sigurnost i interoperabilnost željezniþkog
sistema u BiH" ("Službeni glasnik BiH" br.11/12).
Broj 10-01-29-7-128-1/13
Direktor
23. aprila 2013. godine
Borka Trkulja, s. r.
Doboj
Na temelju þlanka 8. toþka A. stavak 1. i 2. Zakona o
željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05),
Regulatorni odbor željeznica BiH, donosi
316
PRAVILNIK
O TEHNIýKIM NORMATIVIMA ZA ODREĈIVANJE
VELIýINA OPTEREûENJA I KATEGORIZACIJU
ŽELJEZNIýKIH MOSTOVA, PROPUSTA I OSTALIH
OBJEKATA NA ŽELJEZNIýKIM PRUGAMA
I. OPûE ODREBE
ýlanak 1.
(Predmet pravilnika)
Ovim pravilnikom propisuju tehniþki normativi za
odreÿivanje veliþina optereüenja i kategorizaciju željezniþkih
mostova, propusta i ostalih objekata na željezniþkim prugama
te na industrijskim prugama i kolosijecima na kojima prometuju
vlakovi, za brzine do 160 km / h.
ýlanak 2.
(Primjena pravilnika)
Pored objekata navedenih u þlanku 1. ovog pravilnika,
ovaj pravilnik se primjenjuje i pri proraþunu objekata s
kombiniranim željezniþko-cestovnim prometom.
ýlanak 3.
(Definicija objekata)
(1) Pod željezniþkim mostovima, u smislu ovog pravilnika,
podrazumijevaju se nosive þeliþne, masivne i spregnute
konstrukcije, s ukupnim rasponom glavnih nosaþa preko 5
m, na ležištima ili zglobovima.
ɉɨɧɟɞʁɟʂɚɤ, 27. 5. 2013.
(2)
Pod
propustima,
u
smislu
ovog
pravilnika,
podrazumijevaju se nosive konstrukcije s ukupnim
rasponom glavnih nosaþa najviše 5 m.
(3) Ako most ili propust nema izrazita lezišta ili zglobove,
granica od 5 m se odnosi na otvor.
(4) Pod ostalim objektima na željezniþkim prugama, u smislu
ovog pravilnika, podrazumijevaju se:
a) nosive konstrukcije s zemljanom ispunom ispod
zastora, kao i sve vrste konstrukcija koje ne
prekidaju zemljani trup pruge;
b) druge nosive konstrukcije u vidu mostova preko
kojih prelaze željezniþka vozila.
II. OPTEREûENJA OBJEKATA
ýlanak 4.
(Podjela optereüenja i utjecaja)
(1) Optereüenja i utjecaji dijele se na:
a) temeljna (O);
b) dopunska (D);
c) posebna (P).
(2) Pod temeljnim optereüenjima i utjecajima podrazumijevaju se optereüenja i utjecaji koji se uvijek javljaju na
objektima, i to:
a) stalna optereüenja;
b) optereüenja od prednaprezanja;
c) utjecaji skupljanja i teþenja betona;
d) pokretna optereüenja od vlaka;
e) dinamiþki utjecaji;
f)
centrifugalna sila;
g) optereüenje pješaþkih staza (za proraþun staza);
h) optereüenja nastala tijekom graÿenja.
(3) Pod dopunskim optereüenjima i utjecajima podrazumijevaju se optereüenja i utjecaji koji se javljaju povremeno ili
su od manjeg znaþaja, i to:
a) boþni;
b) sile trenja u ležištima;
c) sile koþenja i sile pri pokretanju vlaka;
d) optereüenje od vjetra;
e) utjecaji temperature;
f)
utjecaji moguüih pomjeranja graÿevinskog tla.
(4) Pod posebnim optereüenjima i utjecajima podrazumijevaju se optereüenja i utjecaji koji se javljaju sluþajno u
toku eksploatacije objekta, i to:
a) udari vozila o oslonaþke dijelove mosta;
b) udar i termiþki tlak leda;
c) utjecaj prekida vlaþih vodova kontaktne mreže;
d) seizmiþke sile;
e) utjecaji iskliznuüa vozila.
ýlanak 5.
(Kombinacije optereüenja)
Objekti iz þlanka 1. ovog pravilnika i njihovi
konstrukcioni dijelovi moraju se provjeriti na istovremeni
utjecaj više razliþitih optereüenja. Postoje sljedeüe kombinacije
optereüenja:
O
OD
OPu
OPi
ODPs
ODPl
gdje je:
O - temeljna optereüenja,
OD - temeljna i dopunska optereüenja,
CPu - temeljna i posebna optereüenja od udara vozila i
prekida vlaþih vodova kontaktne mreže,
OPI - temeljna i posebna optereüenja usljed iskliznuüa
vozila,
ODPs - osnovno, dopunska i posebna optereüenja od
seizmiþkih sila,
Odplate - temeljna, dopunska i posebna optereüenja od
djelovanja leda.
Download

316 PRAVILNIK