Predstavljamo kulturu: Borovnica (lat. – Vaccinium corymbosum)
Borovnica je višegodišnja, listopadna biljka, a sastoji se od plitkog korijenovog sistema i drvenastih
izdanaka. To je kultura koja se uzgaja širom svijeta. Najve a proizvodnja je organizovana u SAD-u, gdje
se nalaze odre eni tipovi zemljišta sastavljeni od pijeska i male koli ine organske materije, na kojima
borovnica najbolje uspijeva.
Odabir mjesta za sadnju
Kao i kod jagodastog vo a u cjelini, kod sadnje borovnice treba izbjegavati mjesta gdje su bile okopine i
zapuštene ledine, jer za mlado korjenje borovnice mogu biti posebno opasne zemljišne šteto ine. Biljka
koja je dobra za borovnicu je heljda koja ima
izrazitu sposobnost da toleriše nizak pH
zemljišta. Isto tako potrebno je nove plantaže
zasnivati najmanje 150 do 200 m od mjesta
gdje se mogu na i divlje borovnice a to je est
slu aj u okolnim šumama i neobra enim
podru jima. Što se ti e vlage u zemljištu
borovnice ne podnose ni ekstremno suha, a
tako e ni prekomjerno vlažna zemljišta.
Borovnica ima plitak korjenov sistem i može biti
znatno ošte en, ako bude izložen ekstremnoj
suši. Iz tih razloga se plantaže visokožbunaste
borovnice ne mogu zamisliti bez navodnjavanja
sistemom kap po kap. Ina e jedna od osnovnih
radnji za podizanje nasada borovnice je i
obavezna analiza zemljišta.Najbolja zemljišta
za borovnicu su pjeskovite ilova e gdje pH
zemljišta mora biti izme u 4,5-5,0.
Sadni materijal i sadnja borovnice
Najbolje je za sadnju borovnice koristiti, dvije godine stare, kontejnerske biljke. Kontejnerske sadnice su
i skuplje, ali s obzirom na bolji prijem, snažniji porast , a samim tim i ve i prinos puno su isplativije. Izbor
sorte je itakako važan, a naro ito zbog klimatskih uslova, tehnologije uzgoja i naravno tržišne
orjentacije. Najvažniji parametri su datum sazrijevanja, tip planiranog tržišta, raspoloživost radne snage
za berbu te period trajanja berbe. Borovnica, zavisno od kultivara do kultivara sazrujeva od po etka juna
do sredine jula. Sadnja se obavlja krajem jeseni ili po etkom prolje a, a jesenja sadnja ima prednost.
Razmak sadnje, zavisno od sorte je 2,6-2,8 izme u reda, a u redu od 0,9-1,2m. Sadnja može biti u rupe
ili brazde na dubinu 30-40 cm i izvodi se na lakšim (pjeskovitim ) zemljištima. Na težim zemljištima
kakva je ve ina u BiH, dakle periodi no prezasi ena vlagom, borovnica se obavezno sadi na uzdignutim
bankovima visine 30 cm, širine 90-120 cm.
ubrenje visokožbunaste borovnice
Urea i amonijum sulfat su dva azotna ubriva koja se najviše preporu uju za ubrenje borovnice. Svaka
aplikacija hranjiva treba biti bazirana na analizi zemljišta i tkiva biljke, te i samom iskustvu proizvo a a.
Aplikacija bi trebala biti „biološki ispravna“, a to zna i treba proizvesti mjerljivu promjenu u porastu biljke
i statusu hranjiva,bez ve ih gubitaka. Osnovna stvar je da samo ubrenje borovnice treba da bude u
direktnoj vezi sa svim ostalim mjerama kod uzgoja ove visokoprofitabilne kulture, zna i i navodnjavanja,
zaštite usjeva od bolesti, insekata i korova i svih drugih neophodnih mjera.
Berba borovnice
Berba po inje u junu zavisno od sorte do sorte, a bobice borovnice dobijaju plavu boju 3-4 dana prije
postizanja maksimalne slatko e i ukusa. Borovnica se pere svakih 7-10 dana i to u jutarnjim asovima
nakon rose. Osim toga bobice ne bi trebalo brati vlažne, pošto postoji velika opasnost od pojave
gljivi nih oboljenja. Plodovi se nakon berbe skladište, pri emi je relitivna vlažnost 90-95% i u ovim
uslovima plodovi e se održati oko 14 dana.
Mismo u Partneru preko našeg kreditnog proizvoda “Vo ko“ plasirali kredite i našim farmerima, a do
sada su oni zasadili 32,5 dunuma visokožbunaste borovnice. Najsvjetliji primjer u BiH, a i šire je naš
nekadašnji klijent Zukan Edin koji je na svom imanju u Visokom zasadio veliku plantažu na preko 35
dunuma sa oko 8040 stabala ameri ke visokožbunaste borovnice. On je jedan od pionira što se ti e ove
kulture i nadati se da e njegovim stopama krenuti i mnogi drugi, a da e dosta njih koristiti i naše
usluge.
Ljekovita svojstva borovnice
Pono no plava je jedna od najboljih boja kojom je
priroda mogla obojit ovo udotvorno vo e. Želite li
zadržat pam enje? Probajte konzumirat borovnice.
Želite li smanjit faktor rizika od nekih karcinoma?
Znate li odgovor na najbolji prirodni izvor
antitoksi nih sastojaka za optimalno zdravlje?
Neka vam borovnice postanu dio svakodnevne
izhrane. Bez pretjerivanja se može re i da je
biološka vrijednost borovnice mnogo ve a nego
bilo koje druge namirnice. To zna i da je redovna
potrošnja, ak i malih koli ina ovog vo a vrlo
pouzdano sredstvo protiv djelovanja mnogih
initelja koji ugrožavaju zdravlje ovjeka.
Prema nau niku neurologije, James Josephu u
lanku objavljenom u Newsweeku, kad je u pitanju
zaštita mozga, ne postoji ništa što bi moglo zamijenit borovnice. Nazivaju i borovnice (blueberry a brain
berry) vo em za mozak, posebno isti u i antitoksi na i antiupalna svojstva ove vo ne vrste.
Borovnica ima povoljna dejstva na:
•Poboljšanje vida
• iš enje arterija
• Zaštitu od bolesti zbog anti-toksi nih sastojaka
•Ja anje krvnih sudova
•Poboljšanje pam enja
•Zaustavlja urinarnih infekcija
• Sprije avanje pada mentalnih, starosnih i fizi kih sposobnosti
•Pomaže pri kontroli tjelesne težine
Upotreba borovnice
Plod borovnice sadrži u znatnim koli inama vode 8190%, bjelan evina 0,15-1,15%, masti 0,30-0,80%,suhe
materije 10-12,2%, ukupnih še era 7,8-8,8 % ,
invertnog še era 7,6-8,6 %, jabu ne i limunske kiseline
0,18-1,2%, pektina 0,4-0,6%, celuloze 0,5-2,1%,
mineralnih tvari 0,2-1,3%, taninskih materija. Borovnice
imaju višestruku upotrebnu vrijednost. Koristi se za jelo
u svježem stanju, s ili bez še era. Plod šumske
borovnice ima prijatan miris i nakiselo sladak i malo
opor ukus, što je ini vrlo prijatnom za jelo u svježem
stanju. Pored upotrebe u svježem stanju plodovi
borovnice se mogu koristiti kao suhi i prera eni u vino,
rakiju, džemove, razne sokove, juhe, kaše, kola e,
želee, likere, razne napitke od fermetiranih listova,
kompote, sirupe, marmelade i slatko. Pulpa od
borovnice, rashla ena i zamrznuta borovnica
omogu ava njenu dužu upotrebu radi pravljenja
navedenih proizvoda. Plava boja soka borovnice poti e od antocijana mirtilina. Ovu osobinu soka
borovnice koristimo za bojanje alkoholnih (vino, likeri) i bezalkoholnih pi a pri emu ovi proizvodi
dobivaju lijepu plavu boju.
Download

Predstavljamo kulturu: Borovnica (lat. – Vaccinium