OVČARSKA PROIZVODNJA
II
dio
Selekcija i oplemenjivanje ovaca u cilju povećanja proizvodnje
tehnologija odgajivanja
Postojeća ovčarska proizvodnja je vrlo variajbilna – heterogena
(varijabilnost između stada, kao i varijabilnost između grla unutar pojedinih
stada). Heterogene strukture stada
Oplemenjivanje postojećih populacija u cilju unapređivanja proizvodnje može se
postići:
- doslednom primjenom selekcije u postojećoj populaciji i
- primjenom ukrštanja sa priplodnjacima plemenitih rasa uz planski odgajivačko
selekcijski rad.
Selekcija i oplemenjivanje neće imati efekta ako se istovremeno ne obezbijedi:
- kontrolisano parenje,
- pravilan izbor roditeljskih parova i usmjeravanja uzgoja u željenom pravcu,
- adekvatna ishrana,
- odgovarajući uslovi smještaja i higijena i
- adekvatna zdravstvena zaštita.
Metode uzgoja:
Uzgajivaču stoje na raspolaganju dvije osnovne metode uzgoja:
uzgoj u čistoj krvi i ukrštanje.
1. Uzgoj u čistoj krvi može biti:
•
•
•
•
Uzgoj u čistoj rasi van srodstva - je najsigurniji metod uzgoj za svakog
ovčara. Ograničene su mogućnosti povećanja proizvodnje (moguće samo
uz oštru sekeciju + varijanti).
Uzgoj ovaca u krvnom srodstvu - (vrlo usko, usko, umjereno i udaljeno)
Ovce dobro podnose uzgoj u srodstvu, ali i kod njih dolazi do slabljenja
vigora, konstituvije, plodnosti. Može se sprovoditi samo uz strogi nadzor
stručnjaka.
Uzgoj po krvnim linijama - za parenje se koristi isti priplodnjak po 4-5
generacija – nosilac linije - formira se linija potomaka od jednog priplodnjaka.
Osvježavanje krvi – primjenjuje se kod uvezenih visokoproduktivnih grla –
da se spriječi izrođavanje, usled pretjerane selekcije u jednom pravcu.
2. Ukrštanje ovaca
Podrazumijeva parenje muških i ženskih jedinki koje pripadaju različitim
rasama ili sojevima ili različitim linijama unutar iste rase.
Ovo je najefikasniji način poboljšanja proizvodnih ili nekih drugih osobina, jer
dolazi do pojave heterozisa – boljeg ispoljavanja životnog vigora - sposobnosti
Vrste ukrštanja:
1. Industrisko ukrštanje može biti: jednokratno, naizmjenično ili unakrsno
i rotacijsko. Dosta se koristi u ovčarstvu a cilj mu je dobijanje jagnjadi za tov.
Primjer jednokratnog ukrštanja:
pramenka x virtemberški ovan
= F1 križnci svi idu u tov, bez obzira na pol
I.
Primjer unakrsnog parenja : pare se dvije rase istog tipa (obje mesnate ili sl.)
I.
Il de france x Virtemberg
F1 melezi muški i lošija ženska - u tov
II. F1 melezi ženski – najbolje x
Il de france ovnovi
III. F2 žensko potomstvo najbolje x Virtembeg ovnovi
Rotacijsko ukrštanje - potrebne su 3 rase, tako da posle svake generacije se
mijenja ovan - jedan od tri izabrane.
Primjer:
I. Ovca: Pramenka
x
ovan: Romanovski
II.
Ovce: F1 melezi
x ovan: Il de france (muski F1 idu u tov)
III.
sva dobijena jagnjad idu u tov
U ovoj šemi pramenka bi dala svojstva mlječnosti
Romanovska bi dala svojstva plodnosti, a
Il de france svojstva dobrog porasta - tovnosti
2. Melioracijsko ukrštanje: primjenjuje se kad se kod neke rase želi parenjem
sa ovnovima plemenitih rasa popraviti njene loše osobine (loša obraslost vunom,
slaba mlječnost i sl).
Postoje tri načina:
a) Ovca Pramenka x ovan merino
posle stroge selekcije potomstvo F1 se pari međusobno
novonastala populacija ima po 50% krvi jedne i druge rase
b) Pare se dvije rase npr: pramenka x merono ovnovi
Od F1 meleza odaberu se najbolja ženska grla x ovnovi merina
- dobijeno potomstvo ima 75% krvi merina i 25% krvi pramenke
- ako se želi konsolidovati taj odnos dalje se pare međusobno
c) Pare se dvije rase:
I.
pramenka x ovan merino
selekcija najboljih F1 meleža muških i ženskih
II. Najbolji ženski F1 melezi x ovnovi merina
(F2 potomstvo 75% krvi merina i 25% krvi pramneke)
III. Najbolje žensko F2 potostvo x najbolji ovnovi F1 potomstva
(dobijeno potomstvo imaju 62,5% krvi merina i 37,5% krvi pramneke)
3. Kombinacijsko ukrštanje - koristi se u cilju stvarnja novih rasa
Za ukrštanje se koristi dvije ili više rasa.
Primjer: ovca Pramneka x ovan Romanovski
ovce F1 melezi x ovan Virtemberg
= trorasno potomstvo koje se dalje pari izmešu sebe.
Dalje stabilizovanje nastalih osobina moguće je formiranjem linija
PREPORUKE
Unapređenje - oplemenjivanje postojeće populacije ovaca moglo bi se odvijati
u sljedećim pravcima:
****************************
• Na gazdinstvima na kojima već dominira sjenički soj ovce i kojima je
glavna orijentacija proizvodnja jagnjećeg mesa oplemenjivanje vršiti
uvođenjem ovnova virtemberške rase (alternativa oplemenjena pirotska).
Rezultat bi bio dobijanje većeg broja jagnjadi i bolje tovne sposobnosti,
brži porast jagnjadi.
•
Na gazdinstvima kod kojih takođe dominira sjenička ovca, ali žele da pored
proizvodnje mesa zadrže i proizvodnju mlijeka, odnosno autohtonih mlječnih
proizvoda ovnove tovnih rasa (virtemberg, il de france) primjenjivati samo kroz
tzv. jednokratno industrijsko ukrštanje, iz kog se dobijeni podmladak koristi
samo za tov, a podmladak za priplod ostavljao iz parenja sa ovnovima sjeničke rase.
•
Na gazdinstvima na kojima su stada po rasnoj strukturi heterogena, odnosno
dominiraju melezi, treba kroz oštru selekciju u stadu i korišćenje za priplod samo
kvalitetnih ovnova sjeničke rase ići na selekciju stada u pravcu što čistije sjeničke
pramenke. Tek u nekoj sljedećoj fazi (poslije najmanje 3 do 4 godine) u ovim
stadima bi se moglo ići na oplemenjivanje virtemberškom rasom ili još bolje samo
jednokratna industrijska križanja i proizvodnju jagnjadi za tov.
• Gazdinstva koja žele da gaje bardoku i stari soj – rudu ili soru treba obavezno
podržati u toj namjeri, jer svakako treba sačuvati tu različitost – ali uz obaveznu
podršku države za tu namjeru.
SELEKCIJA
ili odabiranje grla - postupak u kome se jednim životinjama daje prednost u odnosu
na druge za produžetak naredne generacije.
Natprosječne ostaju za priplod a ispodprosječne se škartiraju.
Prirodna i vještačka selekcija
Metode selekcije koje se primjenjuju u ovčarskoj praksi
(dva osnovna metoda - individualna i masovna)
1. Individualna selekcija primjenjuje kod izbora priplodnih grla na osnovu:
- vrijednosti njihovih kvantitativnih osobina (mlječnost, plodnost, prirast)
- fenotipskih karakteristika (eksterijera)
- poznavanja predaka
- njihovih proizvodnih osobina
Suština je da se svaka individua posebno procjenjuje.
Potrebno je da su: grla obilježena, precizna matična evidencija, pod direktnom kontrolom
ustanove ovlašćene za vođenje selekcije.
2. Masovna selekcija - podrazumijeva izbor grla za priplod na osnovu eksterijera.
- Ovaj vid selekcije odvija se kroz postupak “izlučivanje” ovaca lošeg fenotipa,
slabog zdravlja, niske produktivnosti.
nema podataka o porijeklu, produktivnosti – tako da to predstavlja početnu selekciju.
Početna selekcija (masovna) bazira se na:
- procjeni dobi po zubima
- utvrđivanje zdravstvenog stanja po kondiciji,
- izgled vimena i polnih organa i indirektna procjena mlječnosti.
- na osnovu navedenih pokazatelja sva grla se razvrstavaju u klase (I, II, III i IV)
 I klasa sve ovce koje su dobro razvijene , pravilno građene, sa dobro izraženim rasnim
karakteristikama, runom isključivo bijele boje;
 II klasa - dobro i pravilno razvijene ali sa nedovoljno izraženim rasnim
karakteristikama
 III klasu – grla sitnije građe, zaostala u porastu i sa nedovoljno izraženim rasnim
odlikama i
 IV klasa – su sve ostale ovce koje se moraju škartirati.
Masovnom selekcijom moguće je postići dobre rezultate samo kod osobina koje sa
visokim stepenom nasljedstva – vuna i njena svojstva.
Najefikasniji način selekcije – jedini pravi način slekcije postiže se ocjenom
oplemenjivčke vrijednosti grla, utvrđivanjem selekcijskog indeksa i drugih parametara.
Grupno kooperativni model selekcije – nije uslov da su stada brojna, drže se u istim
uslovima ishrane, njege i sl.
Sastoji se u formiranju nukleus stada visokoproizvodnih ovaca iste rase.
Tehnologija odgajivanja tokom proizvodnog ciklusa
- kalendar radova tokom proizvodnog ciklusa Proizvodni ciklus ovaca traje tokom cijele godine.
Sastoji se od perioda sjagnjenosti ovce, perioda laktacije i perioda zasušenosti.
Tokom proizvodnog vijeka ove tri faze se stalno smjenjuju.
1. Formiranje (izbor) stada za pripust
Ako je prethodilo zimsko jagnjenje formiranje stada za pripust vrši se već u julu.
Iz priploda se izlučuju:
- starije ovce,
- ovce kojima se klimaju zubi,
- ovce slabih proizvodnih kapaciteta,
- izlučuju se grla sa tvrdokornim prisustvom šepavosti,
- grla sa hroničnim mastitisom ili nekom drugom bolešću i sl. .
Umjesto njih u priplod se uvode mlada grla dviske ili šiljegvice pod uslovom da:
- imaju minimalno 75% tjelesne mase odraslih grla,
- po opštem izgledu i konformaciji da su u skladu sa rasom kojoj pripadaju.
Na osnovu broja odabranih plotkinjaa bira se odgovarajući proj priplodnjaka, obavezno
ubrajajući i broj rezervnih ovnova.
Ovan mora biti: zdrav, dobro razvijen, živahan i snažan, omalo agresivan – sa dobro
izraženim polnim odlikama, da eksterijerom zadovoljava sve standarde rase.
Obavezno provjeriti stanje zadnjih nogu i papaka.
Iako je ovca je poliestrična životinja, ipak je parenje sezonskog karaktera.
Sa aspekta sezone parenja ovca je životnja kratkog dana – što znači da se polni žar normalno
javlja samo u ranu jesen i eventualno u proljeće - periodi kad se smanjuje broj svjetlosnih
sati.
Ova izrazita sezonalnost pojave polnog žara čini ovčarstvo nedovoljno akumulativnom
proizvodnjom.
Zato se danas primjenjuju razne metode za izazivanje polnog žara:
• skraćivanje dnevne svjetlosti – zamračivanjem objekata
• indukcija i sinhronizacija estrusa - upotrebom raznih hormona
• flašing metoda – odnosno pojačana ishrana zelenom voluminoznom hranom
• prisustvo ovnova u blizini – djelovanje feromona.
Primjer farmera sa ovog područja
Priprema ovaca za pripust:
Podrazumijeva da se ovce posle prethodne proizvodne sezone dovedu u dobru priplodnu
kondiciju – i za to je potrebno bar 3 nedjelje prije parenja.
To se u našim uslovima postiže uglavnom primjenom tzv. flašing metode,
Potrebno je da u tom periodu ovce dobiju na težini bar 3 do 5 kg.
Ako se ovce muzu bilo bi dob ro da se zasuše bar 3-4 nedjelje prije pripusta.
Poboljšanjem kondicije osigurat će se: intezivnije mrkanje, kraći period mrkanja,
ovuliraće i oplodiće se veći broj jajnih ćelija i može se dobiti i do 20% više jagnjadi.
Čime se provodi “flašing”?:
-držanjem na kvalitetnoj paši, a u nedostatku obavezna prihrana sa 200 do 400 g ovsa ili ječma.
- Obavezan oprez – ovce se ne smiju pretoviti.
Priprema ovnova za pripust mora trajati duže – bar dva mjeseca prije početka pripusta .
- ovnovi se moraju držati odvojeno od ovaca i dobro hraniti.
- Hrana bogata bjalančevinama, mineralnim materijama (Ca, Fe), vitaminima (A, D, E)
To se postiže:
- napasanjem na dobrim pašnjacima
- prihranom u početku sa 250 g a sa početkom sezone parenja i do 1,3 kg koncentrata
Da se poveća polna aktivnost:
- Ovnovima se daje isklijali ječam i ovas (vit E), mrkva, pa i svježa jaja.
Tehnike pripusta:
1. Divlje ili slobodno - u prirodi dok su stada na paši
- Ne zna se kad je bilo tačno parenje, ne zna se koj je priplodnjak
- Ovnovi više puta skaču na po jednu ovcu i brzo se iscrpljuju
- Ne može se praviti plan pripusta
- Ovo je veoma neracionalan način korišćenja priplodnjaka
- Na jednog ovna dolazi 20 do 25 ovaca – najviše 30; a na dvisca 10 do 15 ovaca.
2. Haremsko parenje
Jedan priplodnjak se odredi tačno određenom broju plotkinja (30 do 40)
- Ovo je bolje od divljeg načina, jer se zna od kojeg je priplodnjaka potomstvo, ali se
ne zna datum osjemenjavanja
- Nije praktično što se grla moraju držati u većem broju grupa
- Nešto je lakše ako se priplodnjaci puštaju samo tokom noći
3. Klasno parenje
- Plotkinje se svrstavaju u klase prema kvalitetu
- svakoj klasi – grupi dodjeljuje priplodnjaka istog ili boljeg kvaliteta – ako treba da
iskoriguje neku osobinu
- ni ovdje se ne zna tačno vrijeme parenja, ali se ipak vrši određeni nivo selekcije
- pri ovakvom načinu parenja na 1 ovna može doći 40 pa i do 60 ovaca.
4. Individualno parenje ili parenje iz ruke
- To je najbolji način parenja – primjenjuje se u savremenom ovčarstvu
- Svakoj pojedinačno plotkinji se dodjeljuje odgovarajući priplodnjak.
- Vrši se odabir roditeljskih parova.
- Koristi se u zapatima gdje se provodi uzgajivačko selekcijski rad
- Na taj način je potpuna kontrola priploda.
- Dosta zahtjevna i skupa metoda jer se životinje moraju držati u štali.
- U ovom načinu pripusta na 1 ovna može doći i do 80 ovaca.
Ako se vrši neki drugi vid pripreme za pripust –
Sinhronizacija estrusa hormonalnim preparatima (15 dana pomoću intravaginalnih spužvica)
4 – 5 dana nakon toga dolazi do pojave estrusa
Posebna pažnja se mora obratiti na pripremu ovna.
• Velike vrućine smanjuju libido – polni nagon
• manji broj ovaca dolazi na 1 ovna (5 do max. 10)
Faza koncepcija i bremenitosti
U prve tri nedjelje nakom pripusta oplođena jajna ćelija još nije pričvršćena za uterus.
U tom periodu dolazi lako do gubitka embriona - pa je veoma važan tretman životinja u
tom periodu – posebno je bitno nastavitiu sa dobrom ishranom i mjeseca dana nakon pripusta.
Naredna dva mjeseca (II i III mjesec gravidnosti) nisu neophodni posebni tretmani u ishrani.
Porast ploda je još uvijek mali - tako da se hranidbene potrebe svode na uzdržne.
Te potrebe se mogu zadovoljiti iz dobre kabaste hrane.
Nakon 90 dana , tj. IV i V mjesecu bremenitosti - plod raste ubrzano i neophodno je
ovce početi prihranjivati koncentrovanim hranivima - bolje zrnastim hranivima
3-4 dana pred jagnjenje obavezno je isključivanje koncentrovanih hraniva iz obroka.
Jagnjenje
Odgoj jagnjadi – posisaju kolostrum i narednih 10 do 15 dana mlijeko je jedina hrana
Jagnje udvostruči tjelesnu masu za oko 15 dana.
Bila bi neophodna aplikacija jagnjadima E-vita selena tokom prve sedmice života.
Jagnjad se posle 10 dana odlučuju a pustaju na podoj 3-4 puta.
Prihrana jagnjadi - počinje posle 2 nedjelje kvalitetnim sijenom i koncentratom.
Treba iskoristiti prva dva mjeseca porasta - tada jagnje najbolje koristi hranu – ima
najbolju konverziju (ikorišćava do 75% konzumirane hrane).
Izbor jagnjad za priplod - za remont
- Prva selekcija i odabir jagnjadi za priplod vrši se u vrijeme odbića - sa oko 2,5 do
3 mjeseca.
- Biraju se grla od najboljih roditeljskih parova - po mogućnosti iz blizanačkih
poroda (od majke koja je rodila i odgojila blizance)
-G rla moraju biti korektne građe i zdrava
- da se provjeri eventualne pojave hermafroditizma – odlike oba pola na jednom grlu
Takva grla ne treba ostavljati za priplod.
- Provjeriti postojanje eventualnih anomalija – skraćenje donja vilice i sl.
Jagnjad za priplod se umjereno hrane (paša i prihrana koncentrovanom hranom,
ali ne smiju se pretoviti.
Priplodni podmladak može ući u pripist – parenje, ako je dostigao fizička i fiziološka
zrelost, odnosno samo ako je ostvarilo minimalno 75% tjelesne mase odraslog grla.
Objekti za ovce
Da bi se ostvarila dobra proizvodnja pored rase, dobre selekcije i ishrane mora
se obezbijediti i adekvatan smještaj.
To je neophodna karika u lancu prozvodnje.
Ljetnji smještaj – torovi - jednostavan i najbolji ambijent za ovce.
Zimski period mora se obezbijediti:
- zaštita od kiše, snijega i vjetra
- dobri uslovi za jagnjenje i prihvat jagnjadi
• Poželjno je da su objekti: tvrde gradnje, sa dobrom termoizolacijom, osvjetljenjem,
ventilacijom ili prirodnim provjetravanjem,
• Idealna temperatura u objektu tokom zime je 10 do 14 stepeni,
Veoma bitan zahtjev – najbitniji – je obezbjeđenje dovoljne površine objekata
Potrebe u podnoj površini za pojedine kategorije su:
- ovnovi 2 m 2 i 4 m3 vazduha,
- negravidne ovce 1,2 m2 i 3-3,5 m3 vazduha
- gravidnim ovcama 1,5 m2 i 3,5 4 m3 vazduha
- ovca sa jagnjetom 2 m2 i 4 m3 vazduha
Osvjetljenje u objektu: površina prozora = 1/20 površine poda, tj.
na 20 m2 podne površine treba da dođe 1 m2 prozora
Poželjna relativna vlažnost je oko 80%.
Obratiti pažnju na vlagu i promaju u objektima
Download

OVČARSKA PROIZVODNJA