haber
Broj 69
Maj-Juni 2013 cijena jedna funta
8372... NUMBER OF VICTIMS THAT IS NOT FINAL
Srebrenica holocaust 1995-2013
8372... number of victims that is not final
HUNDREDS LINE THE STREETS TO HONOUR 520 VICTIMS OF SREBRENICA
MASSACRE AS THEY ARE TAKEN TO THEIR FINAL RESTING PLACE
Hundreds of people lined Sarajevo's
main street with flowers in hands
waiting for trucks bearing 520 coffins with the newly identified victims
of 'the worst atrocity since World War
II'.
The trucks carried the bodies of victims of the 1995 Srebrenica massacre as they passed through Sarajevo
today on their way to Srebrenica
where they will be buried.
This Wednesday marks the 17th anniversary of the massacre in which
more than 8,000 Muslim men and
Two women pay their respects as the trucks are driven through Sarajevo
A woman kisses one of the trucks
and a man says a prayer in front of
the presidential building in Sarajevo
Two forensic workers at an ICMP centre near Tuzla in Bosnia are trying to put
names to the uncovered remains from Srebrenica mass graves
boys were killed by Bosnian Serb
forces led by general Ratko Mladic
Identification: A forensic expert of the International Commission on Missing
Persons works on trying to identify the remains of one of the victims of the
massacre
whose trial resumes today at The
The weeping crowd tucked flowers
Hague.
2
8372... number of victims that is not final
Srebrenica holocaust 1995-2013
into canvas covering the trucks as
they drove down a street sprinkled
with ceremonial rose water.
Whispered Muslim prayers turned
louder and mixed with sobbing when
the three trucks appeared Monday.
The 520 sets of remains, identified
through DNA tests, will be buried at a
memorial center near Srebrenica on
Wednesday, the 17th anniversary of
the massacre.
The 1995 massacre in the village of
Srebrenica in Bosnia and Herzegovina has been called the worst atrocity
since the Second World War.
The town was in a UN safe zone but
was only protected by a lightly armoured Dutch peace-keeping force
of 600 men when they were attacked
by Bosnian Serb forces led by general Ratko Mladic in July 17 years
ago.
They rounded up 8,000 Bosniak
(Bosnian Muslim) men and boys
from Srebrenica and surrounding villages before stripping them off their
clothes and possessions and then
executed them and buried them in
mass graves.
Challenge: The newly discovered 520 victims are all to be identified before their
remains are buried on Wednesday
They also forcibly transferred 25,00030,000 women and children to Muslim areas.
Ratko Mladic's trial resumed today at
The Hague where he denies eleven
charges of war crimes and crimes
against humanity.
The BBC reported that an anonymous survivor of the massacre in
Srebrenica will testify today.
The Bosnian Serb leader Radovan
Karadzic is also currently on trial at
The Hague for the crimes he committed during the Bosnian war.
He has been acquitted of one of the
two genocide charges he faces as
prosecutors did not present enough
evidence to support the genocide
count.
However judges have not dismissed
the second a genocide count covering his alleged involvement in the
Srebrenica massacre. His trial will
continue.
A woman puts her hand on one of the trucks carrying 520 out of the 8,000
victims of the Srebrenica Massacre
Read more: http://www.dailymail.
co.uk/news/article-2170949/Hundreds-line-streets-honour-victimsSrebrenica-massacre-taken-finalresting-place.html#ixzz2XzEnChwQ
haber
A single white rose is left on the asphalt after the memorial service in Sarajevo
3
Srebrenica holocaust 1995-2013
8372... number of victims that is not final
SERBIA'S PRESIDENT DECLINES TO DEFINE
KILLING OF 8,000 IN SREBRENICA AS 'GENOCIDE'
(CNN) -- Serbia's president apologized Thursday for the 1995 massacre of 8,000 Muslims in the Bosnian
town of Srebrenica, but declined to
characterize the killings as an act of
genocide.
"I kneel and ask for forgiveness,"
President Tomislav Nikolic told Bosnian TV. "I apologize for the crimes
committed by any person in the name
of Serbia."
Nikolic came under fire last year short
after he was elected by declaring, according to published reports, there
was no "genocide" in Srebrenica.
He has since been urged by Bosnian
leaders to acknowledge the killings,
which the prosecutors at the International Criminal Tribunal for the former
Yugoslavia have described as a systematic extermination.
Srebrenica the focus of Mladic trial
Over a period of five days in July
1995, the Bosnian Serb army conducted a brutal takeover of the town.
About 8,000 men and boys were
President Tomislav Nikolic
rounded up and killed, with many buried in mass graves.
At the time of the massacre, Srebrenica had been designated a U.N. "safe
area" for people, predominantly Bosnian Muslims, trying to escape the
advancing Bosnian Serb army.
The people of Srebrenica, which sits
a short distance from the Serbian
border, were protected by just 100
lightly equipped Dutch peacekeepers. Without reinforcements, the
Dutch were forced to stand aside
while Serb troops took the town.
Then-Bosnian Serb commander-inchief Gen. Ratko Mladic -- now on
trial on charges of war crimes and
crimes against humanity -- allegedly
told one woman everyone taken out
of Srebrenica would be reunited with
their loved ones, according to Serbian TV footage previously shown in
court.
Truckloads of men and boys were
taken from Srebrenica to execution
sites where they were bound, blindfolded, and shot with automatic rifles,
prosecutors contend.
In the aftermath of the massacre, the
United Nations gave NATO the authority to launch large-scale airstrikes
against Serb targets, a move that
eventually forced the Serbs to the negotiating table.
OSLOBOĐEN PELEMIŠ, SREBRENIČANKE U ŠOKU
Momir Pelemiš, oslobođen optužbi za pomaganje u genocidu, što je naišlo na niz osuda majki žrtava.
Vijeće Apelacionog odjeljena Suda
BiH oslobodilo je Momira Pelemiša,
bivšeg
zamjenika
komandanta
Prvog bataljona Prve zvorničke
pješadijske brigade Vojske RS-a
optužbi za pomaganje u genocidu
nad Bošnjacima u Srebrenici, što je
izazvalo šok Srebreničanki.
Oslobađajuća presuda obrazloženo
je, izrečena je usljed nedostatka
dokaza da je Pelemiš učestvovao
u pomaganju pogubljenja više od
1.000 zarobljenih Bošnjaka u Pilici i
obližnjoj farmi Branjevo sredinom jula
1995. godine.
Prvostepenom presudom prvog novembra 2011. Pelemiš je bio osuđen
na 16 godina zatvora zbog pomaganja u počinjenju genocida u Srebrenici.
Sudsko vijeće je tada utvrdilo da je
Pelemiš, kao zamjenik komandanta
Prvog bataljona Zvorničke brigade,
pomogao u ubijanju najmanje 1.000
muškaraca bošnjačke nacionalnosti, zarobljenih na području Pilice u
opštini Zvornik.
Reakcije majki žrtava
Odluka je šokirala srebreničke
majke, javlja agencija Anadolija.
Hatidža Mehmedović, predsjednica
Udruženja ''Srebreničke majke'', koja
je u srebreničkom genocidu izgubila
dva sina, dva brata i muža, kazala je
da je svaki komentar na ovakvu od-
luku potpuno suvišan.
''Nakon
nedavnog
oslobađanja
šefova 'Škorpiona' u Haškom tribunalu i brojnih drugih sramnih presuda,
ovo je konačan dokaz da je jedan
narod trebao biti etnički očišćen uništen. Sud od kojeg smo očekivali
pravdu, evo, stavio se na stranu
izvršioca genocida. Neka i sudijama
sudi dragi Bog. Mi majke se uzdamo u
Božji sud, jer pravde na zemlji nema.
Kako odmjeriti kaznu samo za jedan
ljudski život, a ne više od 8.000 naših
muškaraca i djece koliko je ubijeno u
Srebrenici'', priča Mehmedović.
Munira
Subašić,
predsjednica
Udruženja ''Majke enklava Srebrenica i Žepa'' ističe kako oslobađajuća
presuda Pelemišu ne iznenađuje.
"Ovo je postao politički sud. To nije
sud pravde. Da li ove sudije mogu
mirno spavati kad mi majke kopamo
po jednu kost naše djece? Pelemiš
se na TV-u hvalio da je veliki junak. Postoje dokazi o tome kako je
Pelemiš govorio da ima deset kila
zlata što ih je oteo od muslimanskih
žena. U presudama Haškog tribunala
taj je čovjek izrijekom spominjan kao
zločinac“, govori Munira Subašić,
koja je u genocidu u Srebrenici izgubila sina i muža i još 24 člana porodice, te dodaje:
"Neka ih bude sram. Neka zatvaraju
4
taj sud. Takvim odlukama sud neće
doprinijeti pomirenju. Neka znaju,
zbog ovakvih odluka ponovo se može
očekivati rat ovdje. Ovo je strašno!
Sigurno noćima neću spavati zbog
ovog užasa. Kako ih nije Boga strah?
Imaju li te sudije i tužioci djecu."
Mehmedović veli da se nakon ovakve
presude Pelemišu boji za budućnost
BiH, ali i mladih na kojima svijet ostaje.
Nema mogućnosti žalbe
"Šta znači puštanje ovakvog zločinca
na slobodu? Kakvu budućnost da
očekuju oni koji imaju djecu? Mi
nemamo šta očekivati, mi smo sve
što smo imali izgubili, ali šta u BiH
očekivati kada zločince i genocid
nagrađuju? Ratovi su, očito, projekti, a mi smo samo najobičnija šteta.
Možete misliti kako smo poniženi,
potcijenjeni, omalovaženi ovakvim
presudama. Sipaju nam so na žive
rane. Neka im Bog plati za ovu nepravdu'', rekla je Mehmedović za Anadoliju.
U Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine
nisu htjeli komentirati oslobađanje
Pelemiša, istakavši da je presuda
Apelacionog vijeća konačna i da ne
postoji mogućnost žalbe na nju.
Izvor: Al Jazeera i agencije
8372... number of victims that is not final
Srebrenica holocaust 1995-2013
Sudski patolog doc.dr.sc. Rifat Kešetović
ZA UKOP U SREBRENICI IDENTIFICIRANE
404 ŽRTVE GENOCIDA
Za 404 identificirane žrtve saglasnost da budu ukopane 11. jula u
Srebrenici dale su njihove porodice,
izjavio je sudski patolog doc.dr.sc.
Rifat Kešetović, šef Katedre za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta
u Tuzli i rukovodilac forenzičkog objekta Identifikacijski projekt „Podrinje”
(PIP) u Tuzli.
Kako je rekao dr. Kešetović ovog
11. jula u Memorijalnom centru u
Potočarima moglo bi biti ukopano
409 identificiranih žrtava genocida u
Srebrenici.
Iz Tuzle su u Gradska groblja u Visoko prebačeni posmrtni ostaci 350
identificiranih žrtava.
Među identificiranim žrtvama koje će
biti ukopane 11. jula u Potočarima najstariji muškarac je 1919. godište, a
najmlađi 1981.
Za proteklih deset godina u Memorijalnom centru u Potočarima ukopano
je 5.657 identificiranih posmrtnih ostataka žrtava genocida u Srebrenici
1995. godine.
Dr. Kešetović, koji od 1999. godine
kao osnivač radi u Identifikacijskom
projektu "Podrinje" u Tuzli kaže da
je broj poznatih identiteta ubijenih
Srebreničana do sada oko 7.000.
Najveći broj identifikacija je obavljen
od 2009. do ove godine.
I najveći broj od 404 identificirane
žrtve koje će biti ukopane ovog
11. jula u Potočarima je, kako kaže
SREBRENICA GENOCIDE
Srebrenica genocide, refers to the July 1995 killing of more than 8,000 Bosniak (Bosnian Muslim) men and boys, in and around the town of Srebrenica
in Bosnia and Herzegovina, by units of the Army of Republika Srpska (VRS)
under the command of General Ratko Mladić during the Bosnian War, in the
largest mass murder committed in Europe since World War II. A paramilitary unit from Serbia known as the Scorpions, officially part of the Serbian
Interior Ministry until 1991, participated in the massacre and it is alleged that
foreign volunteers also participated.
In April 1993, the United Nations declared the besieged enclave of Srebrenica
in the Drina Valley of north-eastern Bosnia a "safe area" under UN protection. However, in July 1995, the United Nations Protection Force (UNPROFOR), represented on the ground by a 400-strong contingent of Dutch peacekeepers, Dutchbat, failed to prevent the town's capture by the VRS and the
subsequent massacre.
The Srebrenica massacre is the largest mass murder in Europe since World
War II. In 2004, in a unanimous ruling on the "Prosecutor v. Krstić" case,
the Appeals Chamber of the International Criminal Tribunal for the former
Yugoslavia (ICTY), located in The Hague, ruled that the massacre of the enclave's male inhabitants constituted a crime of genocide. The forcible transfer
of between 25,000 to 30,000 Bosniak women, children and elderly which accompanied the massacre was found to be confirming evidence of the genocidal
intent of members of the VRS Main Staff who orchestrated the massacre.
Wikipedia
dr. Kešetović, identificiran između
prošlogodišnjeg
i
ovogodišnjeg
ukopa.
Identifikacijski projekt „Podrinje” u
Tuzli vrši analizu ljudskih ostataka, uzima uzorke za DNK analizu i
koordinira proces identifikacije oko
8.100 osoba koliko se procjenjuje
5
da je nestalo tokom pada Srebrenice 1995. godine. PIP je osnovan od
strane ICMP-a uz podršku institucija
Bosne i Hercegovine i Tuzlanskog
kantona, među kojima su Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ured kantonalnog tužioca, a u svrhu identificiranja
ovih posmrtnih ostataka.
8372... number of victims that is not final
BEZIMENA BEBA, ŽRTVA GENOCIDA U SREBRENICI, BIT
Srebrenica holocaust 1995-2013
ĆE UKOPANA 11. JULA KRAJ OCA I DJEDA
Da je preživjela genocid u Srebrenici bezimena beba Have i Hajrudina Muhića ovog jula bi slavila punoljetstvo.
Da jedinice Vojske Republike Srpske
(VRS) i MUP-a RS pod vodstvom
generala Ratka Mladića, kojem se
u Haškom tribunalu sudi za genocid, nisu 11. jula 1995. zauzele tu
"zaštićenu zonu Ujedinjenih naroda"
da se, kako je poručio Mladić, osvete
Turcima, bezimena beba Have Muhić
zvala bi se Fatima.
Da streljački vodovi iz Republike
Srpske i Srbije, inspirirani mržnjom,
nisu tog ljeta po bosanskim šumama
i proplancima ubili 8.372 bošnjačkih
dječaka i muškaraca, danas bi Fatimin rođendan slavili njen otac Hajrudin, dvojica amidža i djed.
Da u Bosni nije bilo rata, ni ovog teksta ne bi bilo. No, balkanske priče
uglavnom nemaju sretan kraj.
Skoro svi muškarci iz porodice Muhić
su mrtvi. Ubijeni su u genocidu jula
1995. kada se rodila i bezimena
djevojčica, koja će na 18. godišnjicu
najvećeg zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, u Memorijalnom
centru Potočari biti ukopana nedaleko od oca Hajrudina, dvojice amidža
i djeda.
Porodici Muhić pripadnici vojnih i
policijskih snaga Republike Srpske,
koji su prema presudi Međunarodnog
suda pravde počinili genocid u Srebrenici, gotovo su zatrli trag. Preživio
je tek Havin tada petogodišnji sin. On
danas ima 23 godine i sa majkom živi
daleko od bosanskih šuma i proplanaka, u Francuskoj.
''Molila sam da joj na tabut stave ime,
da moje dijete, ipak, ne bude bez
imena... Rekli su da će javiti. Mislila sam joj dati ime Fatima... Tu su
u Potočarima ukopani svi, pa neka
bude i moja curica'', započinje majka
Hava svoju priču novinaru agencije
Anadolija.
Srebreničke majke godinama s tugom govore kako je najveći zločin
Mladićevih jedinica to što su one danas sretne kada nađu bar jednu kost
svoje djece.
''Dobro sam, malo mi je lakše, jer
znam da mi je dijete pronađeno, da
će biti ukopano, znam gdje su njene
kosti. Sve ove godine sam mislila na
to svoje dijete. Od onog dana kada
su nas razdvojili, kada je onaj vojnik
UNPROFOR-a uzeo moju djevojčicu
i, rekavšiA da je mrtva, da joj se
pupčana vrpca omotala oko vrata,
Hava Muhić (Foto: Anadolija)
odnio da ju sahrani. Nisam bila sig- i da su odnijeli da ju sahrane. Uzeli
urna da je mrtva. Nisu mi dali da je su mi podatke i otišli. Da sam makar
vidim, pa makar bila i mrtva. Da znam vidjela bebu, pa makar i mrtva bila'',
ko je taj koji ju je odnio, ja bih ga i priča potresena Srebreničanka.
danas proganjala da mi objasni zašto Dok se porađala, u blizini holandskih
je sve ove godine krio gdje je moje vojnika bili su i pripadnici srpskih
dijete ukopano i zašto to ranije nije snaga, neki čak odjeveni u uniforme
otkrio'', rekla je Hava Muhić.
vojnika UN-a.
Djevojčicu je rodila u bazi holand''Ne znaš ko je ko od njih. Porodila
skog UNPROFOR-a, nakon pada
sam se između dva i tri sata ujutro.
Srebrenice, u noći sa 12. na 13. juli
Dijete su mi odnijeli, a ja mu ni imena
1995. godine.
nisam stigla dati. Možda su ga dali
Djevojčica je službeno identificirana u zločincima. Niko mi nije dao ni čašu
decembru 2012. godine. Srebrenička vode, ni komad hljeba. Sve je to osbeba je pronađena među pet žrtava tavilo posljedice po mene. Pila sam
ekshumiranih iz masovne grob- tablete protiv depresije i nesanice,
nice formirane u julu 1995. godine moram ići ljekaru. Sve je to dio genou Potočarima. Tu su pronađena i cida nad nama u Srebrenici. Polako
dva starija muškarca, te starija i nas i u miru ubijaju", kazala je Hava.
mlađa žena. To su Daut Mustafić
(1920), Hedib Dizdarević (1938), Be- Prisjetila se da se, osim nje, u bazi
hara Đelilović (1922) i Hajra Mulalić UNPROFOR-a tog dana porodila još
(1976). Grobnica je pronađena kra- jedna Srebreničanka.
jem jula 2012. godine kada je Bosnu i "Ona sada ima dječaka od 18 godina.
Hercegovinu i Potočare posjetio gen- Toliko bi imala i moja djevojčica", kroz
eralni sekretar UN-a Ban Ki-moon.
plač priča potresena majka.
"Nakon pada Srebrenice stigli smo Dodaje da je bila u panici jer nije znau Potočare. Bila sam u jednoj im- la gdje su joj sin, svekrva, otac...
proviziranoj zgradi. Mi smo tu zanoćili.
Srbi su već ušli u Potočare. Mene je "Tek poslije nekoliko dana sam saznastrašno zaboljelo. Svekrva i prija su la gdje su moji najmiliji. Nažalost, moj
me povele da se porodim. UNPRO- suprug i njegova dva brata su otišli
FOR nas je presreo. Objašnjavali su preko šuma. Pokušali su se probiti
im da ja mogu ući u bazu, da meni do slobodne teritorije. Moj svekar
garantiraju život, ali njima ne. I one je ostao u Potočarima. No, svi su
su se vratile, a ja sam ušla u jednu stradali. Niko se nije vratio. Samo
salu. Jedna naša žena me je porodi- iz naše kuće stradala su četvorica
la. Oni su rekli da je dijete mrtvo... muškaraca i, evo, moja beba. Moja
Došla su dvojica u uniformama UN- svekrva je izgubila tri sina", kazala je
PROFOR-a. Holanđani ili šta već, ja Hava novinaru agencije Anadolija.
to ne znam. Rekli su da su uzeli bebu
6
Pored bezimene bebe, kojoj je majka
8372... number of victims that is not final
Srebrenica holocaust 1995-2013
toliko htjela dati ime Fatima, ovog 11.
jula smiraj će pronaći još 407 žrtava
genocida.
Među 408 identificiranih žrtava,
novorođenče iz porodice Muhić je
najmlađa žrtva koja će biti ukopana
ove godine, a najstarija žrtva genocida je Edhem Rahmanović rođen
1919. godine.
Ukopan će biti i Nermin Nerko
Subašić, najmlađi sin Munire
Subašić, predsjednice Udruženja
''Majke enklava Srebrenica i Žepa''.
Munira je pronašla samo dvije kosti
svog voljenog sina.
Svoj smiraj će naći i Šaban Salkić sa
svoja dva sina, Senadom i Smajom,
Hamed Halilović sa sinovima Hasanom i Hamdijom, Šaćir Rizvanović
sa sinovima Mirzetom i Nijazom, kao
i Smajo Ibrahimović sa sinovima Saibom i Salihom i bratom Smailom.
Tabuti s posmrtnim ostacima ubijenih Srebreničana bit će ispraćeni
iz Visokog u utorak 9. jula u 10 sati.
Kolona sa tabutima nastavit će put
prema Sarajevu, kretati se kroz
Alipašinu i Titovu ulicu, a planirano je
da se tužna povorka zaustavi ispred
zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Nakon Sarajeva kolona
će se preko Sokoca, Han Pijeska,
Vlasenice, Milića i Bratunca, uputiti
za Potočare, a dolazak je planiran 9.
jula oko 14 sati.
Tokom proteklih deset godina u
Memorijalnom centru u Potočarima
ukopano je 5.657 identificiranih
posmrtnih ostataka žrtava genocida
u Srebrenici. Sa novim žrtvama u
Potočarima će svoj smiraj naći ukupno 6.065 žrtava.
Grobnicu formirao UNPROFOR
Grobnica u kojoj je pronađena
beba Have i Hajrudina Muhić
karakteristična je po tome što je to
prva grobnica koju nisu formirali srpski, već holandski vojnici.
''Ona se po tome jedina razlikuje
od svih drugih grobnica u kojima je
pronađeno gotovo 7.000 žrtava genocida u Srebrenici. Grobnicu su, ponavljam, napravili vojnici UNPROFORa. Za mene je sporno dugogodišnje
prikrivanje podataka o grobnici. Tek
prije nekoliko godina je na svjetlost
dana izašao podatak da su holandski vojnici napravili grobnicu, da su
tamo sahranjene osobe koje je smrt
zatekla u kampu UN-a u Potočarima.
Za mene je to problematično, za
što se toliko šutjelo, a porodice su
tragale za najmilijima", kazao je za
agenciju Anadolija Amor Mašović,
predsjedavajući Kolegija direktora
Instituta za nestale Bosne i Hercegovine.
Izvor: Anadolija
SREBRENICA
POLITIKA JE UŠLA I U GROBNICE
Serge Brammertz, glavni haški tužitelj, ovih dana je podnoseći polugodišnji izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a, kritikovao bh. vlasti zbog slabih pomaka u traženju nestalih u našoj zemlji. Slično misle i brojna udruženja žrtava u BiH, čiji
članovi još traže kosti najmilijih.
Na dženazama, godišnjicama,
Ali, evo, zadnje tri godine ništa,
okupljanjima,
seminarima,
kazala nam je Šuhra Sinanović,
preživjeli konstantno upozoravaju
predsjednica udruženja koje
da je proces traženja nestalih gookuplja preživjele Bratunčane,
tovo stao. Samo u Podrinju, dijelu
dodajući kako je porodicama
zemlje koji je najviše stradao, pojasno da se sve osobe nikada
rodice traže stotine članova rodneće pronaći, identifikovati i
bine.
ukopati.
Ne trudimo se
Kada je u pitanju Srebrenica, preU Institutu za nestale nam je
ma zvaničnim podacima, u julu
rečeno da je u BiH u 2012. go1995. godine su ubijene 8.372
dini ekshumirano 285 nestalih, a
osobe, a u Potočarima je do sada
godinu ranije 445.
ukopano 5.657 žrtava. Dakle, još
Posljedice
treba ukopati više od 2.700 osoba.
Dakle,
broj
identifikovanih je
Kada je u pitanju 1992, Zvorničani
uglavnom isti kao i prethodnih
traže još 580 najmilijih, Bratunčani
godina, ali je broj pronađenih
300, Vlaseničani nekoliko stoi ekshumiranih manji, što je
tina...
posljedica nedostatka tačnih i
- Vjerujte da se više ne sjećam
pouzdanih informacija o potenkada je zadnja grobnica otvorena.
cijalnim lokacijama pojedinačnih
Jedino ono što je u Potočarima
i masovnih grobnica, rekla nam
Porodice umiru čekajući
bilo (u avgustu prošle godine)
je
Lejla
Čengić, glasnogovornica Inkod bivše fabrike akumulatora, gdje čeka da prođu godine kako bi oni imje bilo nekoliko tijela, kazala nam ali posao, rekla nam je Mehmedović, stituta za nestale osobe BiH.
je Hatidža Mehmedović, predsjed- dodajući da se ništa ne radi otkako je Ona navodi da je dinamiku pronalnica Udruženja Srebreničke majke, cijeli proces prebačen na Institut za aska nestalih nemoguće predvidjeti,
naglašavajući da je politika ušla u nestale osobe BiH.
jer ovaj težak i bolan proces ne zavisi
sve, pa i u grobnice.
- Mi smo očekivali puno veći posao. isključivo od Instituta.
Prema njenim riječima, da je bilo želje Porodice umiru čekajući. Kako se ne - Istražitelji Instituta svakodnevno rade
na terenu i neposredno provjeravaju
i htijenja nadležnih, svi nestali bi se boje Božije kazne, pita se Hatidža.
svaku informaciju. Pokazali su veliki
do sada pronašli i ne bi bilo nikakvih
I
Bratunčani,
koji
traže
još
oko
300
stepen posvećenosti, požrtvovanosti
manipulacija.
- Šta ćemo sa onim osobama koje se najmilijih ubijenih tokom 1992. i 1993. i lične hrabrosti, a proces traženja
nikada neće naći? Hoće li se početi godine, nisu zadovoljni traženjem nestalih, odnosno njihovog pronalaska ovisi od raspoloživih, tačnih i
pričati da nisu ni ubijeni, da je to nestalih.
pouzdanih informacija o lokacijama
Svake
godine
apelujemo,
pogotovo
samo izmišljotina? I ne trudimo se da
se nađu. Ako progovorimo riječ, oni otkako je otišlo na državni nivo, na grobnica, naglasila je Čengić.
odmah kažu nema više grobnica. Za Institut za nestale. Dok se radilo na http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/
grobnice se najvjerovatnije zna, ali se kantonalnim nivoima, nešto smo i bih/politika-je-usla-i-u-grobnice
imali, i ekshumiranih i identifikovanih.
7
Srebrenica holocaust 1995-2013
8372... number of victims that is not final
Priča Emira Omerovića
SREĆA GA SPASILA IZ SREBRENIČKOG OBRUČA
Danas ovaj prijeratni stanovnik sela Sikirići s porodicom živi u Engleskoj i radi kao automehaničar
Emir Omerović, prijeratni stanovnik ali smo za vojsku, civile pa čak i UN- Negdje oko Crnog vrha naišli smo
sela Sikirići, udaljenog 9 kilometara PROFOR praviti hljeb. Pekara je bila na dvojicu braće, boraca Armije BiH
od Bratunca, jedan je od sretnika koji stara na loženje i svakodnevno smo iz Bratunca, jedan je bio teško ranje preživio srebrenički genocid. Dan- samo za strance “koji su nas čuvali” jen a drugi brat nije htio da ga ostavi.
as Emir sa suprugom Hajrom, sinom pravili više od 600 hljebova. Naravno, Pošto sam bio nenaoružan dali su mi
Denisom i kćerkom Amrom živi u En- sve je to bilo začinjeno četničkim gra- pušku i municiju od ranjenog brata i
gleskoj u gradu Guilfordu, udaljenom natama koje su redovno padale po to mi je kasnije, pokazalo se, spasilo
nekih 40 milja od Londona, svakod- gradu. Malo nam je bilo lakše kada život. Da li su se i oni spasili, nikada
nevno prebire svoja sjećanja na rat su nam Unproforci dali struju, a mi nisam sa sigurnošću saznao. Naime,
proveden u Srebrenici, probijanje osposobili mješalice za hljeb pa nis- tokom našeg puta ova grupa u kojoj
kroz obruč i izlazak osmog dana na
sam bio narasla je na nekih 250slobodnu teritoriju. Svoja nezaborav300 ljudi. Oko 40 je bilo pod oružjem,
na sjećanja podijelio je s nama. Evo
ostali su bili goloruki. Uglavnom, ornjegove priče:
ganizovali smo se tako da prvo idu
naoružani da izviđaju teren i da se
Pogibija brata
onda kurir vrati po ostale. Kada smo
“ Nakon završenog stolarskog zanata
bili negdje na potezu između Snagootišao sam u Beograd i zaposlio se
va i Bajkovića, izvidnica je zanoćila
u jednoj građevinskoj firmi. Čim je
na jednom uzvišenju, a nekih 300
krenuo rat u Hrvatskoj ostao sam
slabo naoružanih ostalo je u jednom
bez posla i vratio se u rodno selo. U
šumarku uz potok na nekih kilometar
tom periodu sam se i oženio i šest
iza nas. Ujutro prije polaska poslali
mjeseci prije početka rata dobio sina.
smo kurira po njih.Negdje na pola
Moje selo Sikirići bilo je mješovito,
puta on je sreo jednog od njih koji
pored 30 bošnjačkih porodica bilo je
je bio izbezumljen i koji mu je rekao
isto toliko i srpskih, pa čak i jedna hrda su ih tokom noći opkolili Srbi i
vatska i naravno da smo dolazeći rat
sve odveli nazad prema Srebrenici.
iščekivali sa strahovima i nadanjima.
Nastalo je komešanje jer neki su mu
U početku smo čak zajedno držali
vjerovali, neki nisu, ali jednostavno
straže, ali se sve to raspalo podjelom
prevladalo je mišljenje da moramo
policije u Bratuncu, napadom Srba
dalje, jer u tu šumu niko više nije
na Bijeljinu i Zvornik, svakodnevnim
smio da se vrati i provjeri šta je s ljuhapšenjem uglednih Bošnjaka u BraEmir i Hajra Omerović
dima. S tom grupom koja je brojala
tuncu. Bošnjaci iz Sikirića i ostalih
45 osoba, osmi dan smo se probili do
bošnjačkih sela povukli su se u selo
mo više morali ručno miješati. Krajem Nezluka i slobodne teritorije. Tu su
Piricija i na tom potezu formirali od1993. godine iz Srebrenice ka Tuzli osjećanja bila strašna, od radosti što
brambenu liniju. Međutim, mnogo
otišla je moja supruga sa sinom i to ste preživjeli, do grižnje savjesti za
jače srpske snage potpomognute
mi je na neki način olakšalo situaciju ubijenim rođacima i prijateljima. Jeddobrovoljcima iz Srbije i vojnicima
jer je jedna briga bila manje, koliko- nostavno, to je bilo surovo izvlačenje
takozvane JNA početkom juna razbili
toliko bili su na sigurnom. Kobni 10. gdje su samo jaki i sretni preživjeli.
su tu našu liniju.
juli krenuo je sa žestokim napadom
Mladićevih falangi i Srbi su počeli ulPo dolasku u Tuzlu sastao sam se
Tada je poginuo moj brat Amer
aziti u grad.
s majkom i sestrama, a supruga sa
Omerović, koji je komandovao tom
sinom je već otišla za Englesku i
jedinicom, a pored njega poginuo
Bijeg u šumu
ja sam im se pridružio 1996. gomi je i amidžić Alija i onda su se svi Napustio sam pekaru i pridružio se
dine. Kao i mnogi Srebreničani i ja
preživjeli s familijama povukli u Sre- izbezumljenim masama koje su spas
sam platio veliku cijenu agresije na
brenicu. Dočekala nas je neimaština, tražile u okolnim šumama. Vladala je
moju domovinu, naime, u tom pestrah, neizvjesnost... I u toj muci jed- ogromna konfuzija, ljudi nisu znali šta
riodu izgubio sam oca, brata, dvonostavno čovjek nema vremena da dalje da rade, okolo na sve strane
jicu amdža i njihove sinove, te još
normalno ožali svoje najbliže. Tu sam bili su mrtvi. S mojim poznanicima
dvadesetero članova šire porodice.
se sastao s ostatkom moje porodice, Azizom i Bahrijom i još desetak ljudi,
Ne ponovilo se. Sada u Gulifordu
majkom, ocem i dvjema sestrama. među kojima je bio i vodič iz Cerradim kao automehaničar i da mi je
Odmah po dolasku u Srebrenicu ske, krenuli smo put Konjević-polja
neko u Beogradu rekao da ću stolarpočeo sam raditi u pekari i tu ostao do i Crnog vrha. Na tom putu nagledali
ski zanat zamijeniti pekarskim, potom
jula 1995. godine. Rad u pekari u rat- smo se svega, ali jednostavno, ko je
automehaničarskim, rekao bih mu da
nim uslovima bez struje, kvalitetnog mogao, on je išao dalje, ko nije, on
je lud.”
brašna bio je izuzetno naporan, mor- je ostajao i padao u ruke četnicima.
haber
8
To je bila priča čovjeka koji je prošao
strahote srebreničke golgote i
zahvaljujući sreći uspio da preživi.
8372... number of victims that is not final
Srebrenica holocaust 1995-2013
Amar Mustafić, Srebreničanin u Amsterdamu
PISMO RAHMETLI OCA JOŠ
NISAM PROČITAO!
‘Sjećam se, bio je 11. april 1992. godine. Još su bila četiri dana do mog
desetog rođendana.
”Djeco, pakujte odjeću, idemo u Tuzlu kod rodbine”, govori iznenada mati
a ja dječijim refleksom, ne shvatajući
okruženje i ratnu opasnost, radujem
se posjeti rodbini u drugom gradu i
pakujem nešto odjeće i igrački.
Nakratko, jer nećemo valjda tamo
dugo ostati.
12. april: ’Slušaj mater, sine, voli te
babo’, govori mi otac na polasku, a ja
ni pomislio nisam da njegov glas više
nikada neću čuti.
Smještaj nalazimo kod rodbine u tuzlanskom naselju Solina i tada se
naši životi uozbiljavaju.
15. april: Rođendan bez torte i poklona. Nakon nekoliko sedmica,
smještamo se u prazan stan, par
spratova niže. Vjerujući da ni tu ne
možemo ostati dugo, mama nas
ponovo pakuje i pronalazi smještaj u
praznoj, nedovršenoj kući, praktično
bez prozora, u Siminom Hanu u Tuzli.
Nena, rodica i neki prijatelji nam se
pridružuju. Kreće škola, curice slatke
glavna su tema, mada i igranje rata
postaje svakodnevnica.
U ljeto 1993. godine završim četvrti
razred. S ‘peticom’. Stiže nekim
kanalima pohvalno pismo od oca iz
Srebrenice. Raduje se mom uspjehu
i ponosan je, ali ga nisam pročitao.
Početak 1994. godine, majka hitno
mora na operaciju i tako preko Crvenog križa dobijamo vizu za Njemačku.
12. april 1994. godine: Sjedamo na
autobus i krećemo prema Zagrebu.
Ponovo oproštaj, ovaj put i od drage
domovine.
15. april 1994. godine: Bez i pomisli
na tortu i poklone, sjedimo na autobuskoj stanici na granici s Hrvatskom.
Stižemo u Zagreb i čeka nas put za
Njemačku. Dočekuje nas familija koja
nas vodi u jedno selo kod Frankfurta.
Sedmice prolaze, majka u bolnici, a
mi u izbjegličkoj muci i neizvjesnosti.
Uz Božiju sreću, operacija je uspjela i
majka se oporavlja.
1. oktobar 1994. godine: Svjesni smo
da ni taj mirni kraj ne daje garanciju
za budućnost. Pakujemo ponovo
stvari i ovog puta idemo kod familije
u Holandiju. Škola i zebnja šta će biti
sa Srebrenicom, ocem.
Juli 1995. godine: Majka se sekira,
Srebrenica je pala, a ni traga ni glasa
o babi Šahbazu koga su svi poznavali kao Kemu.
Tek 2003. godine u nekoj masovnoj
Amar Mustafić
grobnici pronalaze dajdžu rahmetli. Prva od mnogih dženaza mojih
Mustafića. Dragog oca pronalaze
tek 2008. godine. Ubijen je, kažu, a
niko ne zna ni kako ni gdje, u julu, u
proboju iz Srebrenice prema slobodi,
kada je svuda marširala smrt do Tuzle.
Juni 2012. godine: Očevo pismo još
nisam pročitao. Kod majke je. Čekam
dan da ga pročitam budućem djetetu na onaj način kao što sam ga
ja zamišljao prije skoro 20 godina,
davne 1993. godine, da istina i poruka budu jače, da ponovo doživim, da
nikad ne zaboravim.’
Tako nam je ovih dana govori Amar
Mustafić, Srebreničanin iz Amsterdama, s gorkim iskustvom izbjeglice i
gubitka velikog broja članova familije
u srebreničkim danima smrti, među
kojima su neprežaljeni otac i dajdža.
S univerzitetskom diplomom ekonomije, ovaj tridesetogodišnjak danas
gleda dalje i pored neprebola u prsima. Živi i radi u holandskoj prijestolnici a utjehu, snagu i inspiraciju za život
pronalazi i u supruzi Amiri, Sarajki, s
kojom je tri godine u braku. I ona je,
kao sedmogodišnja djevojčica, ostala bez majke 1992. u opkoljenom
Sarajevu, a tuga zbog ranog gubitka
najbližih i želja za životom su ih spojili
u omladinskom udruženju Mladi BiH
u Holandiji.
Alosman Husejnović
9
Srebrenica holocaust 1995-2013
8372... number of victims that is not final
EMIR SULJAGIĆ: BOŠNJACIMA I BOSNI
SPREMA SE NOVA PALESTINA
Koordinator Koalicije Prvi mart dr. Emir Suljagić upozorio je u intervjuu za agenciju Anadolija kako se Bošnjacima i
Bosni i Hercegovini sprema nova Palestina!
Pokret ''1. Mart'', koji okuplja organizacije civilnog društva, udruženja
žrtava, boraca, organizacije povratnika, izbjeglih i raseljenih, asocijacije
i pokrete koji djeluju na utvrđivanju
istine i borbi protiv genocida, ali
i zaštiti ljudskih prava, postao je
jedan od glavnih meta vlasti Republike Srpske (RS). Mediji u tom
bosanskohercegovačkom entitetu ga
gotovo redovno negativno tretiraju.
Sam Suljagić često je meta policijskih provjera i poziva na saslušanja,
prijava, a sve češće ga direktno
prozivaju najviši politički dužnosnici
iz RS-a, što je i povod intervjua za
agenciju Anadolija.
Ništa nije slučajno
Analizirajući
seriju
posljednjih
događaja u Bosni i Hercegovini,
uključujući neusvajanje Zakona o jedinstvenom matičnom broju građanina
(JMBG), što je izazvalo lavinu protesta u zemlji, preko ovosedmičnog
pokušaja blokade sporazuma kojima
bi se omogućio promet roba i ljudi
između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, odnosno Europske unije (EU)
od 1. jula, pa sve do pripreme popisa
stanovništva u oktobru ove godine
i otimačine zemljišta Bošnjacima i
Hrvatima u Republici Srpskoj (RS),
ovaj doktorant Univerziteta u Hamburgu krajnje otvoreno upozorava
na temeljito pripremljen scenarij koji
može imati dalekosežne posljedice
pa budućnost BiH.
''Ništa od ovog nije slučajno, pa
ni
pokušaj
predsjedavajućeg
Predsjedništva
BiH
Nebojše
Radmanovića da svojim glasovima
zatvori zapadnu granicu BiH, niti kriza koja je nastala oko izmjena i dopuna Zakona o jedinstvenom matičnom
broju građana (JMBG)... Nije to rezultat lične volje Radmanovića ili,
recimo, ministra civilnih poslova BiH
Sredoja Novića. Riječ je, naprosto, o
politici koja je vrlo dosljedna, a koju
provodi predsjednik RS-a Milorad
Dodik. On je vrlo transparentan u
tome. Kaže da se posvetio tome da
BiH ne bude država. I sve što kaže
to i radi'', govori za agenciju Anadolija Emir Suljagić, čovjek koji je u
srebreničkom genocidu izgubio 13
članova porodice.
Prema njegovim riječima, krajnji cilj
je da se steknu uvjeti za definitivni
raspad BiH i odvajanje entiteta RS
od bh. države, te da probosanske
političke snage to otvoreno trebaju
priznati i zauzeti strategiju s tim u
Emir Suljagić
vezi.
jevu 1992. godine. Neko ko je bacio
''Nema nikakve sumnje da se nama granatu na dijete, nema problema da
sprema Palestina. Nema nikakve na neko drugo dijete, danas, ''baci''
sumnje u to da je krajnji cilj ovog matični broj. Bojim se da neki nisu
procesa da Bošnjaci, Bosanci, ''Os- naučili lekciju iz 1992. godine'', tvrdi
tali'', svi koji ovu zemlju osjećaju ovaj bivši ministar u Vladi Kantona
kao svoju, kako god se identificirali Sarajevo.
i deklarirali se, budu jedan dan za- Dodaje kako nema sumnje da će
tvoreni u geto, da se ovdje napravi nastavak strategije biti realiziran kroz
jedna mala, evropska Palestina. skoro problematiziranje Izbornog zaNemojte sumnjati u to, budite uvje- kona BiH. Ustavni sud BiH je, naime,
reni da se na tome radi. Ja živim u stavio van snage i dijelove Izbornog
RS. Ta vrsta strukturalnog, ako mogu zakona koji se odnose na dvojna
reći, kulturološkog nasilja, potvrđuje imena gradova u RS-u, slično kao u
kakav je krajnji cilj cijelog procesa. slučaju Zakona o JMBG.
Ponavljam, krajnji cilj je da se ovdje napravi mala Palestina gdje bi ''Ta izmjena se mora provesti ili
živjeli svi koji BiH osjećaju kao svoju neće biti održani izbori naredne
domovinu, svoju zemlju. Sa, kao i u godine. Nema sumnje da će Srpslučaju Palestine, više enklava, pop- ska demokratska stranka (SDS) i
ut Tuzle, Bihaća Zenice...'', upozorio Savez nezavisnih socijaldemokrata
je on.
(SNSD), kao i na pitanju matičnog
Kritičan je i prema bošnjačkim i pro- broja, početi da ucjenjuju. Tada će
bosanskim liderima u Sarajevu, kao ove dvije partije tražiti da se ukine
i ukupnu javnost glavnog grada BiH.
Glavni centar za brojanje u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) s ciljem
''BiH nije od Kozije ćuprije do Mari- provođenja manipulacija unutar
jin Dvora u Sarajevu. Ako to misle u općinskih izbornih komisija, kao i
Sarajevu, onda se trebaju pomiriti s zatvaranje izbornih listi. Nemojte
činjenicom da je s druge strane Kozi- imati nikakve sumnje da političari iz
je ćuprije Srbija'', oštar je Suljagić.
RS iskoristiti i tu priliku da ''očerče''
Ističe da je BiH u gotovo identičnoj državu za još neku nadležnost po cipoziciji kao 1992. godine, te da se to jenu da nemamo izbora'', komentira
građanima napokon mora reći.
Suljagić.
''Ne mogu razumjeti tu nevjericu ljudi
da se ne može ponoviti ono što se
90-tih dešavalo u BiH. Ljudi su nam
sve već uradili. Imamo posla s ljudima koji nastavljaju tamo gdje su stali
oni koji su gađali porodilište u Sara-
10
Svi u RS-u govore jednim glasom
Nadalje, kaže kako svi u RS-u govore jednim glasom kada je u pitanju
odnos prema državi BiH, te da, suprotno očekivanjima iz Federacije
BiH, ne žele politički profitirati even-
8372... number of victims that is not final
Srebrenica holocaust 1995-2013
tualnim kritiziranjem vlasti u RS-u na
ovakvim važnim temama.
''Oni svi govore jednim glasom.
Mladen Ivanić, Mladen Bosić i Milorad Dodik se, kada odu u Banju
Luku, svađaju na mrtvo ime, no kada
je riječ o podrivanju ove države, oni
tu govore jednim jezikom, jednim
glasom. Bosić je otvoreno rekao
da RS ni po koju cijenu neće glasati za Zakon o JMBG koji uključuje
registraciona područja koja prelaze
međuentitetsku granicu. Pazite,
hajde da jednom konačno čujemo
nešto od toga što nam ti ljudi govore.
Bosić je rekao da to neće učiniti ''ni po
koju cijenu''! A to znači ni po cijenu da
djeca ovdje umiru! Pazite, to su ljudi
koji su prije samo 20 godina granatirali porodilište u Sarajevu. Neko misli
da će oni imati problem da umjesto
granatama sada tu djecu ''gađaju''
matičnim brojevima. Neće!'', smatra
Suljagić, te u svome stilu nastavlja:
''Sredoju Noviću i Mladenu Bosiću
nije žao što je jedno dijete umrlo. Budite sigurni u to. Je li neko čuo da su
izrazili saučešće zbog toga? Njih ne
zanima hoće li još 100 djece ovdje
umrijeti! Ne znam zašto ne slušamo
te ljude koji su naumili da uzmu
skoro pola ove države i da je negdje
odnesu?! Nažalost, mi i u Sarajevu
imamo glasnogovornike takve Dodikove politike. Imamo ljude koji promoviraju popuštanje ucjenjivačkoj politici koja dolazi iz Banje Luke. Nema
popuštanja! Jer, ovo je generalna
proba za Izborni zakon''.
Upitan da objasni ove optužbe,
Suljagić odgovara kako je krajnji
cilj nadležnosti RS-a nad pitanjem
dodjele matičnog broja - nastavak
etničkog čišćenja tog dijela BiH.
''To znači da bi najmanje 100 hiljada
nesrba koji danas žive u RS u zakonskom smislu prestali da postoje u roku
od godinu dana. Imamo i primjere.
Najmanje 50 djece rođene od 1992.
do 1995. godine su prošle godine ušli
u Policijsku stanicu (PS) Srebrenica
s ličnim kartama izdatim u Tuzlanskom i Sarajevskom kantonu. Svi su
izašli sa poništenim matičnim brojem
i poništenim ličnim dokumentima voljom jedne šalterske službenice! Mi
smo mjesec i po bili uz njih da uopće
ponovo dobiju matični broj. Na kraju
nisu uspjeli da glasaju u Srebrenici.
Isto to se dogodilo djevojci u Prijedoru. Poništen joj je matični broj. Kad je
krenula u proceduru utvrđivanja novog matičnog broja, PS Prijedor je od
nje tražila 20 dokumenata. Kada ih je
sve sakupila, tražili su joj i 21 dokument - uvjerenje da nije mijenjala pol!
Eto, ovakve geste su razloga da iz
RS-a žele nadležnosti nad matičnim
brojem'', odlučan je ovaj aktivista.
Upozorio je kako pojedinci žele privatizirati pitanje JMBG, iako ne ra-
zumiju implikacije zahtjeva RS da se
Zakon o matičnom broju pošto-poto
usvoji.
''Dodik će to dati u to u roku 24 sata
samo da RS dobije svoj matični broj.
A neće mu problem biti da umre 100
djece sve dok RS ne dobije svoj
matični broj'', komentirao je Suljagić,
ogorčen činjenicom da ga i u Sarajevu doživljavaju kao zastupnika unutarizma i centralizma, iako je, veli, za
takvu viziju BiH stradalo 100 hiljada
ljudi.
Prema njegovim riječima, može se
samo zamisliti kakav se ''instrument
diskriminacije i obespravljivanja
nesrba može pretvoriti matični broj
u rukama ovog i svakog narednog
režima u entitetu RS''.
Sve ovo što se u BiH događa u
posljednje vrijeme, smatra Suljagić,
kulminacija je procesa koji traje od
trenutka kada je Milorad Dodik 2006.
godine preuzeo vlast u RS-u sa vrlo
jasnom platformom razbijanja bh.
države.
''Krajnji cilj je čerečenje države i njena de facto podjela. De jure podjela
možda i sačeka, jer je i Milorad Dodik
svjestan da kroz nekoliko godina
neće dobiti međunarodno priznanje'',
otvoreno komentira Suljagić.
Nadalje, govoreći o predstojećem
popisu stanovništva BiH, Suljagić
ističe da se ''identiteti u ovoj zemlji
formiraju oko linije ko te hoće, a ko
neće poslati u logor''.
''Niko od 100 hiljada nesrba koji su
se vratili i žive u RS nemaju nikakvih
dilema ko su i što su, budite sigurni.
To su ljudi koji su već jednom svoj
identitet jako skupo i visoko platili.
Druga stvar je koga ćemo mi tamo
zapravo popisati. Ja se bojim da
ćemo mi Bošnjaci u RS, dakle, u 49
posto teritorije naše zemlje, popisati ostatke zaklanog naroda. U to
možete biti prilično sigurni'', podvukao je.
Otimanje imovine Bošnjaka i Hrvata
RS, po njemu, otvoreno vodi i kampanju otimačine bošnjačke i hrvatske
imovine u RS. Priča da se u Kotorskom u sjevernom dijelu BiH bez
ustezanja otimaju privatne parcele
Bošnjaka, a u Posavini imovina Hrvata.
''Zakon o porezu na nepokretnosti
je zakon napravljen sa samo jednim
ciljem, da se otme zemlja nesrba
u tom entitetu. Situacija alarmantna. Upozoravamo ljude da prijave
svoju imovinu jer 60 hiljada osoba
to još nije učinilo. Zahvaljujući zateznim kamatama koje RS smišljeno
obračunava na ''neprijavljenu imovinu'', Bošnjaci će doći u poziciju da će
vrijednost zemlje koju imaju vještački
biti manja od zaračunatog poreza.
Vlada RS će, na kraju, oduzeti tu
zemlju. To će se masovno događati.
Ne znam kako to niko ne vidi. Slično
11
se dešavalo u Palestini kada je uzimana zemlja Arapa i svi znaju kako
je to završilo. Do sada smo to gledali na dokumentarcima, a sada to
živimo'', rekao je.
Jedinstvo probosanskih snaga
Svakodnevno je u kontaktu sa povratnicima u RS i jedino što oni, kako
kaže, traže jeste jedinstvo probosanskih snaga u BiH.
''Narod, Bošnjaci u RS, hoće da Zlatko Lagumdžija, Bakir Izetbegović,
Fahrudin Radončić, Sulejman Tihić,
Amer Jerlagić budu kao jedan na
ovom. Narod hoće da budu kao
jedan i na pitanju matičnog broja, na
pitanju Izbornog zakona, na pitanju
toga da BiH zaslužuje da bude normalna funkcionalana država koja
može ispunjavati svoje obaveze
prema građanima. To narod hoće i
očekuje i na Marindvoru, a i u Banjoj
Luci'', rekao je Suljagić.
Opravdan bunt građana
Suljagić vjeruje kako postoji opravdan
bunt građana koji je upućen prema
svima. Faktura za korupciju i organizirani kriminal, sveopći nerad, kako
kaže, treba biti upućena svima koji
imaju svoje predstavnike u Parlamentu BiH.
''Ali, ne možemo fakturu za JMBG ispostavit svima. Na isti način na koji
je Radmanović pokušao da zatvori
zapadnu granicu podizanjem ruke,
ministar Sredoje Nović je došao na
sjednicu Vijeća ministara 7. mart i
predložio Zakon koji mijenja Ustav
BiH, njeno političko uređenje i rekao:
''Ili ovo ili djeca neće imati matičnog
broja'', tvrdi on.
Vlada RS-a se ponaša kao Vermaht
Pokret ''1. Mart'' se, rekao je Suljagić,
bori za BiH od Une do Drine i od Save
do mora, i to nije nikakva floskula.
''Ovo je zemlja u kojoj je ozakonjen Ravnogorski četnički pokret
(RČP), a ''1. Mart'' je centralistička
i unitaristička kapanja. Naravno, da
jesmo za unitarizam i centralizam,
za BiH od Une do Drine i od Save
do mora. Ako to ne uradimo mi,
hoće naša djeca. Ali, nećemo stati u
ovome. Nikada. Zato što znamo kako
je boraviti u okupatorskom režimu.
Vjerujte, čak 49 posto naše zemlje je
okupirano. Vlada RS, sve institucije
RS se prema nesrbima ponašaju
kako se Vermaht ponašao od 1941
do 1945. godine. Taj dio zemlje je
okupiran. Imamo puno pravo da radimo na tome da oslobodimo taj dio
te teritorije i da živimo kao slobodni
građani u svojoj zemlji'', zaključio je
Emir Suljagić u intervjuu za agenciju
Anadolija.
http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/
bih/emir-suljagic-bosnjacima-i-bosnisprema-se-nova-palestina
Iz Networka
NAKON 20 GODINA PONOVO U SARAJEVU
UVIJEK SAM SE ŽELJELA VRATITI
Prim. dr. Emina Sarajlija-Pavlović, specijalista ginekolog i perinatolog, iako je postigla izuzetnu karijeru u Londonu,
vratila se u Sarajevo i otvorila privatnu polikliniku
Prim. dr. Emina Sarajlija-Pavlović, svog bogatog iskustva stečenog u ski radila u Whipps Cross Hospital,
specijalista ginekolog i perinatolog, Engleskoj i najnovijih metoda koje da bih se upoznala sa njihovim sispostigla je reputaciju poznatog i sam naučila u najnaprednijim klinika- temom rada, savladala medicinsku
priznatog ginekologa u Londonu. ma, svojim građanima pružim vrhun- terminologiju na engleskom jeziku,
Nakon dvadeset godina provedenih sku uslugu otvaranjem ginekološkog što mi je bilo važno da bih mogla
u Engleskoj, vratila se u Sarajevo i akušerskog servisa za žene. Okol- nastaviti svoju medicinsku karijeru.
da ostvari svoju životnu ambiciju sa nosti koje su se podudarile su nap- Volontirala sam punih šest mjeseci
željom da primjenom svog bogatog ravile moj povratak uzbudljivim i final- na ginekološkom odjeljenju Whipps
iskustva stečenog u Engleskoj svojim na odluka je bila dosta lagana.
Cross Hospital. Nekoliko mjeseci
građanima pruži vrhunsku uslugu otsam samo posmatrala sve što se
Kada ste došli u Englesku, u kojim
varanjem ginekološkog i akušerskog
dešava oko mene, da bi mi kasnije
klinikama ste radili, za šta ste se
servisa za žene.
dozvolili i da aktivno učestvujem u
specijalizirali?
pregledima pacijenata i operacijama.
Početkom rata odlučila sam da
Možete li se predstaviti našim
Mislim da su zapazili moj entuzijazam
čitaocima, kada ste završili medicinu i odem u inostranstvo sama sa dvoje
i iskustvo, tako da sam imala sreće
maloljetne djece. Nisam ni znala
gdje ste sve radili?
da se prijavim na konkurs za speciDiplomirala sam na Medicin- gdje idem, samo sam uzela djecu sa
jalizanta iz ginekologije u istoj bolnskom fakultetu u Sarajevu 1972. sobom i bježala. Našla sam se u Enici i dobila prvi posao. Ali prije nego
godine, nakon toga sam položila gleskoj, u Londonu sa 46 godina. Ništo sam uopšte mogla aplicirati za
specijalistički ispit iz ginekologije i kada ranije nisam učila engleski jezik.
posao, morala sam se registrovati u
akušerstva 1979. godine i nastavila Cijelu prvu godinu intenzivno sam
ljekarsku komoru u Londonu. Kao što
raditi na Ginekološko-akušerskoj
znate, preporuka je veoma važna da
klinici u Sarajevu sve do 1992.g .
biste dobili posao. Ja nisam nikoga
Titulu primarijus sam dobila 1989.
imala niti znala, a bez dvije preporuke
godine.Svoje radno iskustvo u
nisam mogla aplicirati za posao. JedBosni i Hercegovini sam stekla na
nu preporuku mi je dala škola gdje
Ginekološko-akušerskoj klinici u Sasam učila engleski jezik, i drugu prerajevu, uključujući učešće na brojnim
poruku sam dobila od pokojnog prof.
stručnim skupovima i polaganjem
dr. Momira Macanovića, za koga
stručnih kurseva.
sam u posljednjem momentu saznala da je u Londonu. Nikad ga ja niti
U zemlji u kojoj mladi doktori jedva
moja djeca nećemo zaboraviti, jer
čekaju da odu iz nje, Vi ste među
bez njegove preporuke ja ne bih nirijetkima koji su se odlučili na povrakad dobila posao. Pošto sam morala
tak. Šta Vas je navelo na to?
raditi i u dežurama, a imala maloljetIako sam živjela 20 godina u Lonnu djecu, morala sam i taj problem
donu i imala puno dobrih iskustava,
Prim. dr. Emina Sarajlija-Pavlović
riješiti na taj način da sam djecu smuvijek sam imala namjeru da se vrajestila u boarding školu. Tako sam
tim u Sarajevo, gdje sam odrasla i
se sa svojom djecom viđala svaki
provela većinu svog života. Tako sam učila opšti engleski jezik, a onda sam
drugi vikend. Bio je to veoma težak
došla do ideje da osnujem polikliniku upisala kurs medicinskog engleskog
period za mene i moju djecu, i sada
u Sarajevu, sa željom da primjenom jezika. Tada sam paralelno volonterzaplačem kad o ovome pišem. Tako
sam počela ponovo specijalizaciju iz
ginekologije i akušerstva od početka.
To za mene nije bio problem, jer sam
ja to znanje i veliko iskustvo već imala, samo mi je jezik bio velika barijera. Ali kroz svakodnevni rad, komunikaciju s pacijentima, a pogotovo
uz veliku pomoć sestara i babica, ja
sam svaki dan pomalo napredovala
s engleskim jezikom. S mojim vePrim. dr Emina Sarajlija-Pavlović,
likim iskustvom koje sam već stekla
Specijalista Ginekologije i Akušerstva, je osnivać i direktor Poliklinike Sarana Ginekološkoj klinici u Sarajevu,
Vita u Sarajevu. Nakon 20 godina provedenih u Engleskoj gdje je radila u
oni su se divili mojim manuelnim
vodećim univerzitetskim bolnicama u Londonu, vratila se u Sarajevo i osnovala vještinama, babice su me zavoljele,
Polikliniku Sara-Vita.
ja sam ih učila kao i mlade kolege, a
oni zauzvrat mene učili i pomagali mi
Poliklinika Sara-Vita pruza široki spektar usluga iz: ginekologije i perinasa engleskim jezikom. Poslije jedne
tologije, opste i plasticne hirurgije, dermato-venerologije. neurologije i psihijatrije. Opremljena je sa jednodnevnom hirurgijom, gdje se obavljaju operacije godine rada u ovoj bolnici, javila
sam se na konkurs za dr. registrar
sa lokalnom ili opstom anestezijom.
ginekologije i akušerstva u Royal
Mozete posjetiti polikliniku na www.sara-vita.com ili tel. 033973441
Sussex County Hospital u Brightonu
12
Iz Networka
i opet dobila posao. Kasnije su mi rekli
da sam imala najbolje preporuke iz prethodne bolnice. Ovdje sam radila dvije
godine, poslije sam se vratila u London
i radila u Northwick Park and St. Marks
Hospital, zatim prešla u Newham General Hospital gdje sam radila pet godina,
Whittington University Hospital i druge.
Tada sam već dobila ponudu da radim
prvo u privatnoj klinici u West LondonEaling, a onda sam počela raditi privatnu praksu full time, radeći u privatnim
ginekološkim klinikama u Brixtonu, Ealingu i Harley Streetu u Londonu, sve
do juna 2012. godine, kada sam se vratila u Sarajevo.
Kako ste se snašli u Sarajevu i kako vam
je na novom poslu?
Kad sam došla u Sarajevo, na sreću
sam stupila u kontakt sa starim kolegama sa kojim sam prije rata radila
na Klinici za ginekologiju i akušerstvo
u Sarajevu. Naročito mi je puno pomogao moj dragi prijatelj prim. dr. Faruk
Haverić, tako da sam se brzo snašla i
uklopila. Osnivanje poliklinike je bilo
dosta naporno, ali u isto vrijeme i zadovoljstvo, jer sam u svom Sarajevu.
Poliklinika Sara-Vita se nalazi u Importane centru a više detalja možete naći
na našem website: www.sara-vita.com.
Ali na kraju svega, veoma mi je drago
da radim sada u svojoj Poliklinici SaraVita u Sarajevu, i željela bih da razvijem
svoju praksu još više.
BE NEXT an exciting new opportunity for Birmingham-based young people
Are you:
ing entry to all performances,
o
aged 14-19?
discussions, workshops and
o
interested in theatre?
events.
o
living in Birmingham?
o
The chance to work
o
a speaker of more than one
with an Arts Award advisor
language?
and gain a nationally recogif so, BE Next is for you!
nised qualification.
BE FESTIVAL is an international
oA
theatre festival featuring brilliant
new shows from all over Europe. It
takes place from 2-6 July 2013 at the
AE Harris Factory (in the Jewellery
Quarter).
BE FESTIVAL is all about crossing
borders between different languages
and cultures, so if you speak a different language at home or English
is your second language and you’re free
dinner
pass.
interested in theatre then we want to o
Your travel costs to the venhear from you!
ue.
BE Next is the festival’s company-in- o
The chance to meet lots of
training, which will be led by two pro- people from different countries and
fessional theatre artists from Spain backgrounds.
and the UK, who were involved in o
The opportunity to take part
successful productions at last year’s in the BE Next summer school beBE FESTIVAL.
tween August 27th & September 7th
It’s free to join, and it offers:
and perform alongside 100 other
young people at the Four Squares
o
7 days of afternoon work- Weekend arts festival in Birmingham.
shops between June 26th & July 6th. For more information or to express
On the final day you will perform your your interest in joining BE Next,
work at the festival to a public audi- please contact: T: 07891 957698 ence.
E: [email protected] W :
o
A free festival pass, includ- www.befestival.org
JACQUES MOLYNEUX PRIDRUŽILA SE AKCIJI STERILIZACIJE PASA
VETERINARKA IZ VELIKE BRITANIJE POMAŽE TIMOVIMA U SARAJEVU
Predsjednica "Royal College of Vet
Surgeonsa" iz Velike Britanije Džekiz
Molineks
(Jacques
Molyneux)
pridružila se nedavno timu na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu da
bi pomogla u masovnoj sterilizaciji i
kastraciji pasa.
Molineks je kazala da je prvi put
u Sarajevu te da je naš grad ljepši
nego što je očekivala, ali također je
primijetila da je prisutan ogroman
problem sa psima lutalicama.
- Masovno ubijanje pasa nije nikakvo
rješenje, zato bi zakon o zaštiti i
dobrobiti životinja trebalo što prije
implementirati i tako prevazići probleme ove vrste. Trajno rješenje nije
ubijanje pasa. Sterilizacija i kastracija su put ka uspostavljanju potpune
kontrole - navela je.
Prema procjeni stručnjaka, na sarajevskim ulicama ima više od 11.000
pasa, a akcijom koju provodi britanska organizacija "Dogs Trust BH"
stanje će se znatno popraviti.
- Ovo nije jedini način rješavanja
krupnog problema, ali je najbolji i
najefikasniji da bi za otprilike sedam
godina Sarajevo imalo potpuno
Molyneux (lijevo) radi operacije zajedno sa studentima i veterinarima
drugačiju sliku - kazala je Molineks.
em jednom ugrizao nekoga, trebao
Menadžer britanske organizacije za bi biti uspavan.
zaštitu životinja "Dogs Trust BH" Anel - Nema potrebe za mijenjanjem
Bećirović naveo je da će u konačnici postojećeg zakona i predlaganjem
projekt biti uspješniji nego što je plan- novih, skupljih stavki, jer bi se zairano, a zaključno s jučerašnjim datu- kon trebao implementirati ovakav
mom operirano je oko 2.200 pasa.
kakav jeste. Eutanazija se predlaže
za ulične pse koji su stari, za one s
Ne treba mijenjati zakon
amputiranim dijelovima tijela i za one
Prema procjeni veterinara, ako je koji imaju neke zarazne bolesti - kapas agresivan, odnosno ako je bar- zao je Bećirović.
13
Iz Networka
U rezidenciji ambasadora Velike Britanije u BiH
PROSLAVLJEN ROĐENDAN KRALJICE ELIZABETE II
Ambasador Velike Britanije u Bosni i Hercegovini Nigel Casey večeras je u svojoj rezidenciji upriličio svečani prijem u
povodu obilježavanja rođendana njenog kraljevskog veličanstva kraljice Elizabete II.
Promocija Britanije
igurati građanima da što
On je istakao kako je sremanje osjete posljedice
tan što je kraljicin rođendan
toga, naveo je Casey.
večeras proslavljen sa britanskim vremenom. Naime,
Ambasador Velike Briu vrijeme svečanog prijema u
tanije u BiH istakao je
Sarajevu je propadala kiša, a
i kako je imao susret
obližnje planine i brda bili su
sa predsjednikom SDA
prekriveni izmaglicom.
Sulejmanom
Tihićem,
Predstavljena je i kampanja
koji spada u redovni
Great Britain koja je započela
sastanak koje ima sa
još prije godinu, odnosno u
političkim vođama u Bosvrijeme prije održavanja Olni i Hercegovini na koimpijskih igara 2012. u Lonjem je upravo bilo riječi o
donu.
političkoj situaciji u zemCilj kampanje je, kako je relji kao i dešavanjima od
kao ambasador Casey, da se
prošle sedmice - protespredstave i ponude svi astima širom gradova BiH.
pekti kojim raspolaže Ujedin- Za Ujedinjeno Kraljevsjeno Kraljevstvo.
tvo mirni protesti su leRaditi u interesu građana
galni način iznošenja javnog mišljenja
- Na jedinstven način mi želimo da Ambasador Casey je istakao kako svi građana. S druge strane, agencije za
promoviramo kako sport, biznis, očekuju da se Vijeće ministara i Par- provođenje zakona dužne su da osikulturu, tako i druga polja kojim lamentarna skupština BiH vrate da guraju normalan i nesmetan rad inraspolaže naša država, istakao je rade svoj posao čim prije u interesu i stitucija BiH.
na dobrobit građana, te da nema i ne
ambasador Casey.
http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/
smije biti vremena za gubljenje.
bih/u-rezidenciji-ambasadora-veNezaobilazna situacija u izjavi ambasadora Velike Britanije u BiH bila je - Mora se hitno reagirati posebno u like-britanije-u-bih-proslavljen-rodi trenutna situacija u Bosni i Herce- domenu skorog ulaska Hrvatske u jendan-kraljice-elizabete-ii
Evropsku uniju. Vlasti BiH moraju osgovini.
Velika Britanija - protesti
VEĆA PRAVA AZILANTIMA
Proteklog vikenda u nekoliko engleskih gradova Bristolu, Sefildu,
Mancesteru, Notingemu, Birmingemu, kao i u škotskom Glasgovu
održani su mirni protesti kojim se
tražilo od vlade Velike Britanije humaniji tretman prema azilantima.
Informaciju više o ovim mirnim protestima dao nam je predsjednik
bosanskohercegovačke asocijacije
iz Birminghama i uposlenik ASIRT
organizacije koja se brine o azilantima Edin Hromadžić: „Samo u Birmingemu peticiju koja zahtijeva da
se tražiocima azila u Velikoj Britaniji
Edin Hromadžić
Detalj sa demonstracija u Birminghamu
odobri pravo na rad, dok se njihov je sa malodobnom djecom ili azilanti
slučaj konačno ne riješi, potpisale koji potpišu zahtjev za "dobrovoljni"
su stotine građana. Naime, u Velikoj povratak. U isto vrijeme tražioci azila
Britaniji tražioci azila, koji uglavnom nemaju pravo da rade. Stoga hiljade
dolaze iz zemalja zahvaćenih ne- azilanata, mnogi od njih koji su u
mirima poput Sirije, Afganistana, Velikoj Britaniji i preko deset godina
Demokratske Republike Kongo, Pal- preživljavaju uglavnom od pomoći
estine, Somalije ili Iraka nemaju pra- koju dobijaju od nevladinih organivo na finansijsku, ali ni daljnju pravnu zacija i dobrotvornih društava. “Iz
pomoć, ukoliko im je zahtjev za azil ovog primjera definitivno se vidi da
u prvoj instanci odbijen. Ovo se čak se ekonomska kriza koja je zahvatila
odnosi i na trudnice do sedam mjese- Veliku Britaniju itekako odrazila i na
ci trudnoće. Jedini izuzetak su famili- ovaj humani sektor.
14
Iz Networka
Portsmuth - Selma Adžem
NA MUZIČKOJ POZORNICI EVROPE
U više navrata pisali smo o mladoj
Goraždanki Selmi Adžem koja na
muzičkoj pozornici Evrope krči sebi
put. Naravno, za to je glavni adut
njen izuzetan glas. Za ovo ljeto svoje
fanove Selma je počastila novom obradom Merlinove pjesme Lelo, koja je
prije mjesec dana postavljena na You
Tube i za to vrijeme više od 100.000
ljudi je odslušalo Selminu izvedbu.
Naravno, nismo propustili priliku da
pitamo Selmu o motivima zašto baš
Merlin i ova pjesma: “Pa jednostavno
zato što je Merlin legenda i njegovu
prvu pjesmu Sve je laž koju sam
obradila na You Tube je do sada
pregledalo preko 130.000 slušalaca.
Nakon toga obradila sam Merlinovu
drugu pjesmu Lelo i po odzivu publike vidim da sam pogodila u “sridu”.
Komentari su izuzetno povoljni,
mnogi su pohvalili ovu akustičnu
obradu Merlinovog hita i naravno da
sam jako zadovoljna. Inače, u realizaciji ovog projeka prateći vokali bili
su Bosanci iz Londona, bračni par
Mujesira i Željko Mastnak, članovi
nekadašnjeg London Sevdah Hora
i režiserka Nerma Meahadžić. Veliko hvala dugujem mom pratećem
bendu “Selma & The Sound” u kojem
akustičnu gitaru svira moj vjerenik
Jonny Ertl, kapiten FC Portsmuth.”
Podsjetimo se, Selma se prijavila na
učešće u tv-showu Tražim zvijezdu,
pod nazivom Teenstar, u organizaciji
njemačke TV kuće RTL 2. Na ovom je
takmičenju mladih tinejdžerskih zvijezda Selma bila jedina predstavnica
Austrije. Među oko 7.000 prijavljenih
kandidata najprije je ušla među njih
40, a potom s još 13 mladih zvijezda iz Austrije, Njemačke i Švicarske
nastupila i u finalu festivala “Teenstar”. U to vrijeme je snimila svoju
prvu kompoziciju, koja se nalazi na
zajedničkom CD-u učesnika finala.
Drugi popularni zabilježeni nastup
Selma je imala u još jednom tv-showu
pod nazivom Popstars, u izdanju
njemačke TV kuće Pro7, gdje je
došla do posljednje faze takmičenja,
među 10 kandidata.
Kako je nastala 'Lelo'
Nakon povratka iz Sarajeva, Selma
je odlučila raditi na novoj bosanskoj pjesmi kako bi i dalje širila ljepote svoje rodne Bosne i dijelila ih
sa svojim fanovima u Ujedinjenom
Kraljevstvu. Tako je sa svojim bendom 'Selma and The Sound' snimila
jednu od svojih najdražih pjesama u
etabliranom 'Yellow Arch' studiju u
Sheffieldu. Nema se tu više toga za
Lelo – detalj iz 'Yellow Arch' studija u Sheffieldu
reći o toj predivnoj pjesmi 'Lelo', Dine mislila da sanjam."
Merline i priči koja je prati...
Mujesira i Željko Mastnak su podrijetlom iz Banje Luke i članovi su
U vrijeme proba za pjesmu 'Lelo' i sn- "Sevdalinka" zbora u Londonu.
imanja svog prvog albuma 'Special Oduševljena što ih je tako upoznala
To Me' koji izlazi na tržište sljedeći u vozu, Selma ih je pozvala zajedno
mjesec, Selma je upoznala divan sa svojom dragom rodicom Nermom
stariji bračni par u vozu na svom da sudjeluju sa svojim glasovima
povratku za London.
u izvedbi pjesme 'Lelo'. Kako kaže,
'Bilo je to kao san', kaže Selma. Na- Selma je neizmjerno ponosna i sret-
Željko i Mujesira Mastnak
kon napornog dana proba, zaspala je
u vozu. "Kad sam se probudila, čula
sam kako neki ljudi pričaju na bosanskom. Nije uobičajeno čuti ljude kako
pričaju na tvom maternjem jeziku u
polupraznom vozu koji vozi s pustog istoka zemlje prema Londonu!
Kako sam tada bila usred proba za
'Lelo' i maštala o svim sjajnim idejama kako da izvedemo novu izvedbu te pjesme, najednom je sve
sjelo na svoje mjesto. Mislila sam da
sam ponovno u Bosni na putu za
Sarajevo, a ne usred Engleske. Čula
sam te drage ljude kako pričaju o
"krumpiruši" i "bureku" i zaista sam
15
na što je pronašla svoj mali "bosanski zbor" i to sasvim slučajno.
Od malih nogu, Selma je voljela
slušati pjesme Dine Merlina i izvoditi
ih tada, a i sada, pred svojom familijom, prijateljima i fanovima diljem
svijeta. Njezini fanovi u Engleskoj
posebno vole čuti izvedbe tih pjesama, jer ti predivni stihovi bude zanimanje o pričama koje nose. Selmi
nije dugo trebalo da shvati kako je
pronašla svoj poseban način da
približi ljepote Bosne ljudima diljem
svijeta.
Haberi iz Asocijacija
Bosnia & Herzegovina Centre Derby
BOSANSKI LJEPOTAN ZABLISTAO PUNIM SJAJEM
Novi centar počeo je raditi prije desetak dana * Izgradnja je trajala 8 mjeseci, objekat je ukupne površine 370m2
Bosnia & Herzegovina Centre
ernu cestu. Novi centar će se
Derby zasijao je svojim punim
prije svega koristiti za potrebe
sjajem i svojom ljepotom obasbosanskohercegovačke zajao centralni dio grada Derbija.
jednice u Derbiju. Naši proNovi centar počeo je raditi prije
fesinalni radnici svim zaindesetak dana, a potpisnik ovih
teresiranim
Bosancima
i
redova imao je čast da se prije
Hercegovcima i dalje će
nekoliko dana “upozna” sa ovim
pružati potrebne servisne
ljepotanom. Kako su domaćini
usluge, tu će se organizovati
i najavili, centar je prvo počeo
razni treninzi i kursevi koji
raditi, a polovinom jula poće pomoći u još boljem osvodom otvaranja objekta biće
posobljavanju naših građana.
napravljena mala svečanost
U objektu će se održavati
za predstavnike gradskih vlasti
dopunska nastava na bosanDerbija, a najesen svečano otskom jeziku, svoje mjesto
varanje biće priređeno i za komimaće i folklorna sekcija,
pletnu bosanskohercegovačku
potom društveni klub i narazajednicu na Ostrvu. Menadžer
vno naš mali džemat u kocentra Ferid Kevrić dao nam je
jem će se odvijati vjerske akniz korisnih informacija o ovom
tivnosti. Pored toga centar će
višenamjenskom objektu: “Prvo
koristiti i druge manjinske zabih iskoristio priliku da zahvalim
jednice iz grada Derbija s kogradskim vlastima Derbija što
jima mi imamo dugogodišnju
Primopredaja objekta
su ispoštovali dogovor i umjesto Nedavno je izvršena i kompletna primopredaja ob- dobru saradnju. Svima njima
našeg starog centra samo nekih jekta, ključeve u ime gradske vlade Derbija predao je omogućit ćemo mjesto u našoj
15 metara dalje napravili nam Dave Powner, a u ime bosanskohercegovačke asoci- velikoj kancelariji, a takođe na
potpuno novi objekat. Takđe ko- jacije primio je menadžer centra Ferid Kevrić. Inače, raspolaganju će im biti velika
ristim priliku da zahvalim našoj Dave Powner je bio odgovoran za kompletnu izgrad- sala u prizemlju za društvene
ambasadi u Londonu koja je nju Inner Ring Roada ispred britanskog Ministarstva aktivnosti sa pratećim objeksvojim prisustvom i posjetama za transport i komunikacije, i s njim je rukovodstvo tima.” Na kraju Ferid nam je
gradskoj vladi Derbija pomogla bosanskohercegovačke asocijacije sarađivalo punih otkrio i najveći razlog zašto je
da se ubrza gradnja. Izgradnja 9 godina dok nije konačno dobijen ovaj prelijepi ob- bosanskohercegovačka zaobjekta trajala je 8 mjeseci, ob- jekat.
jednica u Derbiju dobila novi
Dio objekta koji će za svoje potrebe koristiti Bošnjački džemat Derbi svojim
donacijama opremili su članovi zajednice. Tako je Midho Kapetanović kupio
dva ćilima, Alma Pašić i Ferid Kevrić po jedan. Osim džume i vjeronauke u
centru će se i ove godine po ustaljenoj praksi odvijati ramazanske i bajramske aktivnosti.
jekat je ukupne površine 370m2,
plus parking za osam vozila, tu je
lift za invalidna lica, solarni paneli,
ventilacija, uglavnom napravljen je
prema najnovijim tehničkim zahtje-
vima i veoma je funkcionalan. Gradnja objekta koštala je 540 000 funti,
a to je sve financiralo Britansko ministarstvo prometa koje je na mjestu
našeg starog centra napravilo mod-
16
Prilikom našeg boravka u bh. centru
u Derbiju svoju aktivnost imala je
somalijska zajednica koja je predstavila izložbu o genocidu u Darfuru. To će biti stalna postavka tako
da će u narednih nekoliko mjeseci
svi posjetioci centra biti upoznati sa
genocidom u ovoj afričkoj zemlji.
centar udaljen od centra grada samo
nekih 200 metara. To je zato, kako
Haberi iz Asocijacija
Kružni tok će dobiti ime po našoj
domovini
mu je rekao jedan od čelnika gradske
vlasti “što je bh. zajednica u Derbiju
jedna od najbolje organizovanih i integrisanih manjinskih grupa u ovom
gradu”. Uz to već postoje najave iz
gradske opštine da će se kružni tok
uz Bosanski centar nazvati po imenu
naše domovine, tako da će buduće
generacije taj dio grada Derbija sigurno vezati za ime Bosne i Hercegovine. Za kraj, šta drugo reći nego
dragi naši Bosanci i Hercegovci u
Derbiju, sretno Vam bilo u novom
bosanskohercegovačkom ljepotanu.
17
Haberi iz Asocijacija
Bh. dopunska škola u Birminghamu
PODIJELJENA SVJEDOČANSTVA UČENICIMA
UZ PJESMU HILMIJE DERVIŠIĆA
Podjela svjedočanstava organizovana je u okviru ljetnog sijela i zabave za sve članove bosanskohercegovačke asocijacije
iz Birminghama
Učenici bh dopunske škole Birmingham sa svjedočanstvima
Proteklog
vikenda
podjelom
svjedočanstava u Victoria Social
Clubu zvanično je završena školska
godina u bosanskohercegovačkoj
dopunskoj školi u Birminghamu.
Ovo je jedna od najstarijih dopun-
dini koju je pohađalo 30 učenika od
kojih je 28 uspješno završilo školsku
godinu, dok je dvoje đaka odustalo
tokom godine. U školi su nastavu
još izvodili učitelji Dževdana Gološ
i Emir Bolić, te vjeroučitelji Elvir ef.
Slavljenici Enes Ćatibušić i Azra Bašić
skih škola na Ostrvu i raditi je
počela davne 1994. godine. U
njenim klupa sjedilo je više od 200
učenika, a za katedrom je stajalo
desetak učitelja. U uvodnom izlaganju učiteljica Azra Bašić prisutine
je informisala o protekloj školskoj go-
Suvad Halvadžić
Huseinović i Ada Dedić. Učenici su
radili prema planu i programu za
dopunsko obrazovanje koje nažalost
i dalje ne prate potrebni udžbenici,
pa su se učitelji kao i do sada morali
snalaziti za adekvatne lekcije. Ipak,
najvažnija stvar je da škola ide utab-
18
anim stazama, da ima zainteresirane
djece i da je sve manje roditelja koji
se prave “Englezi”, koji misle da njihovoj djeci ne treba dopunska škola
na maternjem jeziku. Kako i priliči u
svečanim situacijama, rukovodstvo
bosanskohercegovačke asocijacije
je malim poklonima obradovalo sve
učitelje, te dvojicu učenika Enesa
Čatibušića i Suvada Halvadžića,
koji su završili osmogodišnje obrazovanje. Uz to posebna plaketa
uručena je učiteljici Azri Bašić, koja
u oktobru slavi 20 godina rada u
bosanskohercegovačkim dopunskim
školama u Velikoj Britaniji.Taj jubilej
biće obilježen na posebnoj svečanosti
u oktobru mjesecu. Inače, ova podjela svjedočanstava organizovana
Haberi iz Asocijacija
Dobra zabava uz pjesmu Hilmije Derviševića
je u okviru ljetnog sijela i zabave za
sve članove bosanskohercegovačke
asocijacije iz Birminghama. Naime,
rukovodstvo asocijacije je odlučilo da
besplatnim ulazom na party počasti
sve učenike, roditelje i članove
udruženja za prošlogodišnji volonterski trud. Za dobru atmosferu pobrinuo se odlični kantautor i pjevač
Hilmija Dervišić, koji je nedavno u
okviru Hayat Produktion izdao svoj
prvi album. Pjevao je Hilmija za sve
generacije, za svačiju dušu, od sevdalinke do modernih pjesma, a malo
mu je u tome pomogao i domaći
pjevač Nermin Bogdanić.
Birmingham Refugee Week
PREDSTAVLJANJE MANJINSKIH NARODA
Manifestacija koja slavi doprinos izbjeglica i imigranata britanskom društvu održana polovinom juna
Tradicionalna manifestacija The jinske narode u BirminghaRefugee Week, koja slavi doprinos mu, uključujući Crveni krst,
izbjeglica i imigranata britanskom ASIRT i The Refugee Council
su prezentirale svoj rad. Tu
su naravno bili i predstavnici Bosanskohercegovačke
asocijacije iz Birminghama
koji su prezentirali poster
"Everyone is a foreigner
somewhere", rad Jasne
Čorović kao i nezaobilazni
magazin HABER. Posjetioce
su zabavljali brojni muzičari,
svirajući muziku iz raznih
krajeva svijeta, a najbolji utisak su ostavili članovi grupe
Reedemption, muzičari porijeklom iz Konga. Afrički ritam
ovogodišnja manifestacija je bila jako
je digao sve prisutne na noge. Kuri- skromna, jer evidentna ekonomska
društvu, održana je prošle subote ozitet ove grupe je da u punom sas- kriza u Velikoj Britaniji prvo se osjeti
u Midlands Art Centre. Brojne or- tavu broje 17 članova.
u nevladinom sektoru.
ganizacije koje predstavljaju man- Inače, kao i protekle godine
i Edin Hromadžić
Poziv preživjelim borcima slavne 28. Podrinjske divizije
ZAJEDNO PRVI PUT NAKON RATA
Prvi put nakon rata u Sarajevu 14.
jula 2013. okupiće se preživjeli borci slavne 28. Podrinjske divizije na
čelu sa svojim komandantom Naserom Orićem. Pripreme za ovu smotru su u toku. Člana Organizacionog
odbora Muju Delića, Srebreničanina
sa privremenom adresom u Engleskoj, pitamo za informaciju više:
”Ideja je potekla prije godinu dana,
a Naser Orić, Abdusamed Džozić i
moja malenkost smo već augusta
prošle godine u Tuzli skupili oko 200
pripadnika divizije i dogovorili okvirne
aktivnosti oko ove manifestacije. Nakon toga polovinom aprila u Tuzli je
formiran i Organizacioni odbor, na
čijem čelu je Naser Orić, a tada je
donesena odluka da se obilježavanje
održi u Sarajevu. Prvo bi na stadionu
Koševo bila izvršena smotra jedinice,
a nakon toga u dvorani Zetra bit će
priređen prigodan kulturno-zabavni
Mujo Delić
program i zajednički iftar. Očekuju se
visoki gosti, prestavnici Armije BiH i
političke ličnosti iz cijele zemlje, te
oko 30.000 Podrinjaca koji će doći
19
da uveličaju ovo prvo obilježavanje.
Podršku ovom skupu dale su podrinjske opštine, mnoge organizacije i
veliki broj pojedinaca”. Inače, Mujo
Delić je preživio golgotu Srebrenice
i među prvima se 1995. godine probio na slobodnu teritoriju, a od 2000.
godine živi u Engleskoj. Njegov zadatak je da obavijesti što više boraca
ove divizije koji sada žive u više od
80 zemalja na svim kontinentima.
Stoga Mujo Delić moli sve medije u
domovini i dijaspori da objave ovu informaciju i poziv borcima slavne 28.
Podrinjske divizije da dođu u Sarajevo 14. jula 2013. godine. Svi oni koji
trebaju informaciju više, neka se jave
na Mujin mail [email protected]
com ili telefone u Engleskoj: mob.
004 (0) 7805842410 kućni 0044 (0)
1483821646 kako bi podrobnije bili
upoznati sa programom manifestacije.
Haberi iz Asocijacija
INTERVJU SA SEMIROM JAKUPOVIĆ, DOBITNICOM PRESTIŽNE VOLONTERSKE NAGRADE WESTMINSTER
COUNCIL-A
NEOPJEVANI HEROJI
Od 300 Westminster volontera naša nastavnica Semira je izabrana kao jedna od top tri volontera u kategoriji Dedication
Award za predanost volonterskom radu
Ovo nije prvi put da pokušavam
napisati nešto o nastavnici Semiri
Jakupović, no svaki put kada je pitam
za intervju, kaže mi: “Nemojte mene,
ima ljudi puno više zaslužnih od mene
da se o njima piše.” No, ispostavilo se
da se Westminster Council ne slaže s
našom nastavnicom. Učiteljica Semira je nagradu dobila za svoj rad u
bosanskohercegovačkoj dopunskoj
školi Victoria u Londonu, gdje volonterski radi od 1996. godine.
Naime, ona je bila pozvana na
svečani događaj Westminster Community Awards 2013, koji je organizirao The City of Westminster Council, London i koji je održan 6. juna
2013. godine u Victory Services Club,
Marble Arch, London. Od 300 Westminster volontera naša nastavnica
Semira je izabrana kao jedna od top
tri volontera u kategoriji Dedication
Award za predanost volonterskom
radu i o njoj kažu:
Volonter od 1996. godine
“Over the last 17 years Semira has
dedicated her time to voluntarily
teaching Bosnian and Herzegovinian
refugees and now their children, assisting them in integrating into their
local community.”
I Dedication Award koju ste dobili od Westminster Council je više
nego zaslužena. Kako ste proveli to
svečano veče i možete li nam opisati
kako ste se osjećali kada su prozvali
Vaše ime kao ime jednog od pobjednika?
Hvala Vama što ste u ime BHCUK
prepoznali moj trud i našli vremena
za komunikaciju s organizatorima
svečanosti i moju nominaciju. Ja sam
sigurna da ima još mnogo naših ljudi
koji su zaslužni i koji trebaju izići iz
anonimnosti. Na ceremoniji su nas
opisali kao “unsung heroes” (neopjevani heroji). Sebe lično smatram
običnim čovjekom, koji čini male
stvari, sa željom da napravi veliku
promjenu.
Naravno, veoma me raduje činjenica
što su stranci prepoznali značaj
etničkih manjina i njegovanja maternjeg jezika i moga truda. Drago mi je
što sam se mogla dokazati u onome
za što sam se školovala, te pomoći
mnogim učenicima da nauče čitati
i pisati, sklopiti prijateljstva za cijeli
zivot, čime je i moj život dobio poseban smisao.
Svečano veče na Westminsteru
sam provela u prelijepom ambijentu,
spontanoj atmosferi, okružena volonterima, članovima njihovih porodica,
te članovima žirija i čelnim ljudima
iz općine Westminster, kao što su
Meho Jakupović (suprug), Semira Jakupović (u sredini) i Lord Mayor
Westminster Council-a Sarah Richardson (gradonačelnica)
Clr Phillipa Roe, lider Westminster
City Councila, mr. Gareth Owen iz
Voluntary Centre Westminster, te
gradonačelnica pomenute općine,
koja nam je i dodijelila priznanja.
Nisam bila ni svjesna šta ovo
priznanje znači, dok nisam čula da
je za Westminster Community Award
nominovano 300 osoba, a ja sam se
našla u užem izboru od 24 osobe.
Bilo je osam kategorija za nagrade, a
u svakoj kategoriji po tri osobe.
Osjećaj ponosa
Sve ove godine sam kao i moje
ostale kolege nastavnici radila ne
očekujući previše, ali kada sam čula
svoje ime, a posebno ime zemlje iz
koje potičem, to je u meni stvorilo još
veći osjećaj ponosa na moje porijeklo
i moju zajednicu o kojoj su i ostali
mogli čuti.
Također
sam
bila
pozitivno
iznenađena kada sam čula šta su ostale nominovane osobe uradile za komunu, a posebno pobjednica u mojoj
kategoriji, gospođa Sandra Kitchen,
koja je u svojoj organizaciji volonter
već 33 godine, što je ravno jednom
radnom vijeku i vrijedno divljenja.
Tada mi se ono što sam ja učinila
činilo malim.
Također sam čula inspirativne priče
o drugima koji su nailazili na velike
prepreke, doživljavali mnoge uspone
i padove, ali se bez obzira na teškoće
nikada nisu predali.
Žao mi je što zbog ograničenog broja
prisutnih na ceremoniji više ljudi nije
moglo prisustvovati.
Kada i kako ste počeli raditi s
bosansko-hercegovačkom djecom u
Londonu?
20
Sa djecom u Londonu počela sam
raditi u martu 1996. godine. Naša
dopunska škola već je bila osnovana
i počela s radom, prije nego što sam
ja stigla, a radila je u prostorijama
tadašnje Ambasade BiH. Zbog velikog optimizma, patriotizma i zainteresovanosti naših ljudi da njihova
djeca pohađaju školu na maternjem
jeziku, u to vrijeme povećavao se i
broj učenika, a samim tim i potrebe
za većim prostorom i većim brojem
nastavnog osoblja. Kada je škola
preseljena u prostorije IZ na Cricklewoodu 1996. godine, ja sam se
također pridružila iskusnom timu
prosvjetnih radnika i vjeroučitelja, od
kojih sam kao nastavnik sa malo radnog iskustva u odnosu na njih, mogla
mnogo toga naučiti. Godine 2011.
škola se preselila u rentirane prostorije škole Haverstock, da bi 2003.
godine prešli na područje općine
Westminster, gdje smo ostali sve
do danas. U tom periodu smo samo
jednu godinu radili u prostorijama
Ambasade BiH u South Kengsingtonu, a ostatak u prostorijama Migrants Resource Centra u kojima je
nekoliko godina bilo sjedište BHCUK,
te u prostorijama Abbey Centra, gdje
se nastava još uvijek održava. Ovaj
intervju je i izvrsna prilika da odam
poštovanje onima koji su inicirali njeno osnivanje i pomogli joj da opstane
već dvije decenije, jer dobro znamo
da je dopunsko školstvo u inozemstvu na dobrovoljnoj osnovi. Ja sam
samo jedna karika u tom čvrstome
lancu koji čuvamo kao uspomenu na
BiH.
Haberi iz Asocijacija
Hvala svima koji pomažu
Zbog toga bih željela da ovom prilikom zahvalim svim asocijacijama,
vjerskoj zajednici, institucijama, prosvjetnim radnicima, vjeroučiteljima,
profesionalnom osoblju, koordinatorima, roditeljima volonterima, a
posebno učenicima koji su dali svoj
doprinos u radu škole koja krajem godine obilježava 20 godina postojanja.
Željela sam da pisanjem svakog
pojedinačnog imena iskažem svoju
zahvalnost, ali sam iz straha da nekoga ne izostavim, od toga odustala.
Hvala svima koji su bili i još uvijek
jesu dio jedne velike slagalice koja se
zove “Prva bh. dopunska škola London”.
Vaša poezija i Vaš novinarski rad su
svima poznati. Kada ste počeli pisati i
kada ćemo moći nabaviti Vašu zbirku
poezije?
Poeziju sam počela pisati još u
srednjoškolskim danima, više za svoju dušu i nikada nisam bila dovoljno
hrabra da svoje pjesme pošaljem za
objavljivanje. Kada sam stigla u Englesku, a posebno nakon preživljenih
ratnih trauma i nostalgije za najmilijima, ponovo sam osjetila potrebu da
ono što mi je na duši prenesem na
papir. U pisanju sam vidjela način da
se oslobodim emocionalnog tereta,
a poezija mi je davala osjećaj slobode i neopterećenosti bilo kakvim
normama. Iz anonimnosti sam izašla
prije šest, sedam godina, a reputaciju stekla tek u poznim godinama.
Za moje pjesme interes je pokazalo
KNS pjesničko udruženje (Kultura
Novo Sarajevo), koje je nas nepoznate pjesnike iz dijaspore predstavilo BiH i široj pjesničkoj javnosti. Moram spomenuti gospodina Ibrahima
Osmanbašića, osnivača i predsjednika udruženja, te pjesničke velikane
Mišu Marića i Idriza Saltagića, koji su
mi dali “vjetar u leđa”. Moje pjesme
do sada su objavljivane u zajedničkim
zbrikama KNS-a: “Gravitacija riječi”,
“Balkansko pero”, “Duhovna konekcija”, “Kapija Istoka i Zapada”, te “Izvan
dometa” koja izlazi ove godine i biće
promovisana na KNS književnim susretima u Sarajevu 24. augusta 2013.
godine.
Moja, kao i biografije mojih kolega
pjesnika koji žive i stvaraju u Londonu, objavljene su i u publikaciji
“Ko je ko u BiH dijaspori” posredstvom Ministarstva za izbjegla i
raseljena lica BiH i gospođe Ane
Judi. Za “mladog“ pjesnika to je velika podrška, posebno ako se uzme u
obzir činjenica da u publikaciji zauzimaju mjesto naši poznati pjesnici koji
imaju na desetine objavljenih djela.
Moja samostalna zbirka pjesama je
spremna, zaokružena je i ima neku
cjelinu, samo čeka na neka bolja finansijska vremena. Nadam se da će
ugledati svjetlo dana, a prije svega mi
je drago što su moje pjesme prije bilo
kakve samostalne promocije dobile
potvrdu svoga kvaliteta i od adekvatnih institucija i lica. Osim zbirki,
objavljivane su i na stranicima KNS,
kozarac.eu, kozarac.mutnik, glasnaroda.ba, te u listu “Haber”, čiji sam
stalni dopisnik već šest godina.
Iako po struci nisam novinar, amaterski se volim baviti novinarstvom i
uglavnom pišem članke o aktivnostima naše škole, BHCUK, te obrazovanju. Sa “Haberom” imam veoma
dobru saradnju i ovom prilikom zahvaljujem na ukazanom povjerenju.
Semira, puno Vam hvala i želimo
Vam sve najbolje u budućem radu.
Nastavnica Semira je inspiracija svima nama – pokazala nam je da se
iskrena sreća može pronaći samo u
Award for Bosnian Samra Kahriman
pomaganju drugima. Gledajući njen
rad proteklih godina mene je lično
inspirisalo da se pridružim volonterskom radu. Imam još puno toga
da naučim, ali sva sreća nastavnica
Semira je tu da mi pomogne!
Moj suprug i ja već nekoliko godina
dovodimo svojih četvoro djece u BHCUK školu Victoria, gdje nastavnica
Semira radi. Vrijeme u školi im je
povećalo samopouzdanje i dalo
jasan identitet, tako da kada odu u
“bijeli svijet” znaju ko su i šta su, što
je nešto najbitnije što možemo svoju
djecu naučiti.
Vedrana Kovačević-Jalisi
CELEBRATIONS AT MY TIME
FOR ADULTS LEARNERS’ WEEK
Award winner Samra Kahriman with proud parents in law Fedzra and Abid Kahriman
There are celebrations at Birmingham’s My Time – employee Samra
Kahriman has won the Trinity College
London Building Life Skills through
ESOL (English for Speakers of Other
Languages). My Time itself has also
won the Learning for Health Project
National Award.
Samra will received her award at a
reception in Leicester on 22 May and
the company at reception in London
on 20 May.
Samra came to the UK from Bosnia
in 2010 with only basic English. Today, she is fluent, has acquired five
Level 2 National Vocational Qualifications (NVQs) in courses including
communication and business administration and is working at My Time
as a floating support worker for vulnerable adults with long term mental
When I first arrived my English
was not very good and I quickly became isolated and lost my
confidence,” Samra explained.
“Things began to change for me
when I was given the chance
to volunteer at My Time. Everyone here has encouraged and
supported me; my English improved, my confidence returned
and I gained new skills and qualifications. I’ve worked hard to
justify their faith in me and I’m
incredibly proud to be receiving
this award.”
21
Birmingham
NAGRADA ZA SAMRU
Već treći broj zaredom u našem
Haberu donosimo lijepe vijesti o mladim djevojkama i ženama iz Birminghama koje su nagrađene za svoj rad
i trud. Ovaj put nagrada je otišla u
ruke Samre Kahriman, a priznanje je
dodijelio Trinity College London za
njen uspjeh u brzom savlađivanju engleskog jezika.
Naime, Samra je prije tri godine u Birmingham došla sa osnovnim znanjem jezika, vrijedno je učila i sada
govori tečni engleski i zahvaljujući
tome već duže vrijeme na raznim
projektima radi u organizaciji My
Time.
Nagrada Samri Kahriman uručena
je na prigodnoj svečanosti 22. maja
u Lesteru, a osim Samre jako su
sretni bili njeni svekar i svekrva Abid
i Fedžra Kahriman, dugogodišnji aktivisti iz Birminghama.
health issues, having become a full
time employee in May 2012. She is
also planning to undertake in NVQ in
Health and Social Care.
“When I first arrived my English was
not very good and I quickly became
isolated and lost my confidence,”
Samra explained.
Haberi iz Asocijacija
Dizajner Armin Draganović
UZOR MLADIM LJUDIMA
Oduvijek su ga zanimali automobili, njihov oblik, performance, linije, konture, aerodinamika i sve ostalo što mi ne
primjećujemo
U životu svakog dječaka definitivno postoje dvije ljubavi od same
spoznaje života, to je ljubav za fudbal i ljubav za automobile. Sjetimo
se sebe ili svojih sinova da su nam
prve igračke bile ili male formule ili
sportski autići. Armin Draganović nije
bio izuzetak. Oduvijek su ga kažu
zanimali automobili, njihov oblik, performance, linije, konture, aerodinamika i sve ostalo što mi ne kako ovog
dječaka, tako i mnogih naših dječaka
i djevojčica. Protjeran je s rodnog
ognjišta i prije nego li je i zapamtio mjesto primjećujemo. Rođen u
Ključu od oca Hamde i majke Emire
oktobra 90-e godine, kada su ratni
psi već uveliko počeli da laju i slute
sumornu budućnost svog rođenja.
Otac Hamdo, logoraš iz Manjače,
uspio je da sastavi svoju pokidanu
porodicu i svoj život kao i mnogi
od nas nastavi u tuđini, u njihovom
slučaju u Londonu. Uobičajeno
pitanje: “Šta ćeš biti kada porasteš”,
mnogima stvara zabune i konfuzije,
ali za Armina nikada nije bilo dileme.
Ljubav prema automobilima je uvijek
bila najdominantnija. Počeo je crtati
i kopirati razne modele automobila,
a onda spontano počeo i crtati svoje skice nekih imaginarnih modela
ne znajući da je to nešto njegovo
i ničije drugo i nešto što će odrediti
njegovu budućnost. Završio je kao
odličan učenik osnovnu i srednju
školu, potom 3D Art and Designe
na Kingston Colledgeu. Vrijedno je
i napomenuti da je Armin takođe
završio i Bosansku dopunsku školuVictoria, što mu je uveliko pomoglo da poboljša svoj bosanski jezik.
Prije četiri godine je upisao prestižni
kurs na Coventry-skom univerzitetu
Automotive Designe, to je bila godina kada je ovaj univerzitet dobio
prestižnu nagradu za dizajn Ferrary
Auarde. Vrijedno je radio i kao prvi
član svoje šire porodice dobio univerzitetsku diplomu na ponos svoje
porodice, a i nas šire bh. zajednice
u dijaspori i matici. Za diplomski rad
se odlučio za nešto atipično, nešto
što svako ne bi imao petlje da uradi.
Njegov projekat se zove “Zastava
Koral”, baziran je na starom Yugi,
novi moderni auto na električni pogon sa modernim izgledom da bi mu
i velike marke pozavidjele. Zašto baš
Zastava, pitao sam ga, a on kaže
da je bio zaintrigiran automobilom iz
Armin Draganović
prošlosti naše zajedničke nam domo- Šta za budućnost, kuda sada, pitamo
vine o kome mu je pričao otac i pri- Armina. „Prvo na zasluženi odmor,
jatelji. Popularni Fićo, Stojadin,Yugo naravno u Bosnu i Hercegovinu, a
sve to mu je bila inspiracija i iza- onda kao i većina mladih ljudi u UK-u
zov da napravi nešto bolje i ljepše, u potragu za internshipom ili poslom
nešto što je u skladu i harmoniji sa ili čak i nastavak školovanja, nije još
siguran šta će biti od toga. Jedna
stvar je sigurna, ideja mu ne manjka,
kao i novih kreacija što sam siguran
da će jednog dana uroditi plodom.
Što se nas tiče, možemo mu samo
čestitati i poželjeti sretnu budućnost.
Armin je još jedan Bosanac koji razbija stereotipe o našim ljudima kao
fizičkim radnicima nepodučenim i
neobrazovanim, još jedan Bosanac
koji nas sve čini ponosnim i ko zna
možda i jedan Bosanac u čijem dizajniranom automobilu ćemo se provozati jednog dana. Veliki Bosanac i
patriota, general Jovan Divjak je osnovao fondaciju Obrazovanje gradi
BiH prepoznavši vrijednost visokog
obrazovanja kako u BiH tako i u svijetu pa s tim u vezi i naš Armin može
Redizajnirani Yugo
poslužiti kao uzorni model mnogim
mladim ljudima sa bh. prostora da
prirodom, nešto što je ekološki pri- se uhvate ukoštac s naukom i svoju
hvatljivo, nešto što znači budućnost. budućnost grade na višem i boljem
Ovaj concept ili projekat je elaboriran nivou.
i predstavljen u glinenom modelu na
Senadin Selimić
izložbi univerziteta kao finalni rad
našeg Armina.
22
Haberi iz Asocijacija
Fahira Hasedžić o folklornim sekcijama iz Birminghama i Derbia te odnosu prema njima
DJEČIJI OSMJEH U KOLU NEMA CIJENU
Uspješno prezentuju Bosnu i Hercegovinu, njenu kulturu i tradiciju u Velikoj Britaniji i stoga bi trebali imati mnogo
bolji tretman
Tradicionalni susret „Bh. dopunKao koreograf obje folklorne grupe i
skih škola“ još jednom je opravdao
ovoga puta upućujem zamjerku svim
svrhu organizovanja ovakvih susredosadašnjim organizatorima susreta
ta. Sve škole su dale svoj doprinos
bh. škola jer nikada nisu imali sluha
i pokazale da su u protekloj školskoj
i razumijevanja za naporan rad folkgodini veoma marljivo radile. Velorne sekcije, koliko se znoja prolije
liko hvala domaćinima iz Londona
na probama tokom cijele godine, a
koji su se potrudili da sve protekne
djeci se ne dozvoli više od 7 minuu najboljem redu. Kao i prethodnih
ta da se predstave i pokažu šta su
godina tako i ove sveukupni dojam
postigla. Sa svake probe i djeca i koupotpunile su dvije folklorne grupe
reograf odu kući potpuno mokri. Za
„Bosanski biseri“ iz Derbya i „Mlavrijeme od 7 minuta oni mogu odigradost Bosne“ iz Birminghama. Veliki
ti dva kola i ništa više, iako na repizazov i teret dokazivanja i opravdanertoaru imaju puno, puno više. Ako
ja postojanja ove godine je bio na
neko misli da je škola i školski proFahira Hasedžić
folklornoj grupi iz Birminghama, jer da im kažem ko je bolji, ali nikada gram važniji od bh. kulture i tradicikao što je poznato prošle godine na nisam mogla odabrati jednu stranu. je, onda folklorne grupe ne trebaju
istom susretu Bh. dopunskih škola Svoj kvalitet su dokazali na mnogim ni dolaziti na te susrete. Folklor je
ova grupa je doživjela pravi fijasko i nastupima koje su imali ove godine. fizički i psihički timski rad i nemoguće
veliko razočarenje. Problem nije bio
je djetetu dati domaći zadatak pa da
u djeci koja su došla potpuno nepripremljena, već u neiskustvu njihovog novog, a sada bivšeg koreografa Edine. Nakon tog neuspjeha,
Fahira Hasedžić je ponovo preuzela
ove folklorne grupe i to je bio pun
pogodak. Nakon njihovog nastupa
08.06.2013. u Londonu, njihovoj
sreći i sreći njihovih roditelja nije bilo
kraja. Ovoga puta to su bile suze
radosnice. Predivan nastup koji je
oduševio sve prisutne dao im je krila
i želju da rade još više. A naravno i
moje srce je bilo veliko i sretno puno
ljubavi za svu tu djecu kojima je ovaj
Mladost Bosne Birmingham
nastup bio prijeko potreban jer su
stalno ponavljali tokom proba kako Posebno su oduševili prisutne na nešto nauči kod kuće. Sve što su
ovaj puta žele da dokažu da oni za- proslavi Dana vatrogasaca u Derbyu, ove dvije folklorne grupe do sada
ista mnogo vrijede, da mnogo znaju, gdje je njihov nastup bio popraćen pokazale, postigle su isključivo na
samo im treba čvrsta i iskusna ruka gromoglasnim aplauzima cijelim probama. Ukoliko se i ubuduće ništa
koja će ih voditi u pravome smjeru. tokom njihovog nastupa. Nakon ne promijeni povodom ovoga pitanja,
Sve čestitke „Mladosti Bosne“: Dana bh. škola predstoje im još 3-4 najvjerovatnije više nećemo dolaziti
Medina i Emina Musić, Selma i
Tarik Bektić, Selma Bogdanić,
Aida i Naida Dautović, Lejla Karić,
Haris i Nejra Gazibegović, Ajla i
Rajan Hadžović , Emina Mekić,
Ernes Damastagić, Hana Cerić i
Elma Bešić iz Birminghama.
A folklorna grupa „Bosanski biseri“ iz Derbya: Sara i Deen
Gopo, Adna Bjelobrvić, Emina
Hrnčić, Sana i Sara Akram, Emina
Tutić i Aldijana Pobrić već nekoliko godina potvrđuju svoj renome.
Marljivo su radili i pripremali se za
ovaj dan, jer ipak tu je sada bila i
konkurencija druge folklorne grupe.
Svi prisutni u Londonu za Dan škola
su sa oduševljenjem gledali njihov
nastup, a ja sam primila sve pohvale i čestitke od bh. ambasadora
i gospođe Jasmine Turajlić, predstavnice bh. ambasade. Uvijek je bio
tu negdje prisutan neki takmičarski
duh između ove dvije folklorne grupe
i pitanje: “Ko će biti bolji, ko će dobiti
veći aplauz“. Često bi me salijetali
Bosanski Biseri Derby
nastupa prije nego odu na zasluženi
školski raspust. Ali već ove godine s folklorom na susrete bh. škola.
probe će održavati u novim prostori- Sve čestitke objema folklornim
jama jer je bh. kuća Derby završena grupama i mnogo im hvala što su
i useljena, tako da im predstoje ljepši uljepšali i ovaj susret Bh. dopunskih
škola. Dječiji osmijeh u kolu zaista
dani i puno bolji uslovi.
nema cijenu.
23
BiH dopunske škole
U Londonu održani 15. susreti bh. dopunskih škola u Velikoj Britaniji
ODLIČNA ATMOSFERA I LIJEPO DRUŽENJE
Izvanredni domaćini u zaista uslovnim prostorijama elitne Pilmico Acadamije ponovo su bili članovi
bosanskohercegovačke asocijacije Victoria iz Londona
Pod pokroviteljstvom Bosnia UK Networka proteklog vikenda u prelijepim
prostorijama Pilmico Academije u
Londonu održana je tradicionalna
kulturno-sportska manifestacija susret BiH dopunskih škola u Velikoj Britaniji. Izvanredni domaćini u zaista
uslovnim prostorijama elitne Pilmico
Acadamije ponovo su bili članovi
bosanskohercegovačke asocijacije
Victoria iz Londona. Oni su se svojski potrudili da ovi jubilarni 15. susreti proteknu u odličnoj atmosferi i
lijepom druženju.
Na manifestaciji su učestvovale bh.
dopunske škole iz Birminghama,
Victoria London, Hertforda, Coventrya i Derbya, folklorne sekcije
Biseri Bosne iz Derbya i Mladost
Bosne iz Birminghama. Prigodnim
riječima učesnicima su se u ime
bosanskohercegovačke ambasade u
Londonu obratili ambasador Mustafa
Mujezinović i koordinator za dopunske škole Jasmina Turajlić, predsjednik SSDBiH Zaim Pašić, predsjednica Bosnia UK Networka dr. Zdenka
Besara, a u ime domaćina predsjednica Vedrana Kovačević-Jelisi.
Fatiha ili minuta šutnje za poginule
Program je počeo podsjećanjem
na genocid u Srebrenici i domaćini,
učenici bh. škole iz Londona povodom toga pripremili su jedno izvanredno muzičko sjećanje na ovu
najveću tragediju Bošnjaka u bližoj
historiji. U sklopu toga skupu se obratio Sedin ef. Šahman, vjeroučitelj u
londonskoj školi. On se svojim prigodnim govorom sjetio poginulih u
proteklom ratu i prisutne pozvao da
učenjem Fatihe ili minutom šutnje
odaju počast svim žrtvama.
Nakon toga u oficijelnom dijelu progra-
zabavno-umjetničkim
programom
predstavili su svoj jednogodišnji rad
i trud svojih učitelja. Bilo je tu šaljivih
pjesmica, recitacija, kratkih drama,
Ambasador Mustafa Mujezinović
ma naša djeca, onako kako to samo
oni znaju, svojim kratkim, ali efektnim
Nadia Traynor- Herenda
igrokaza, a nije nedostajalo ni novih
plesnih koreografija, odličnih likovnih
i literarnih radova, suza i radosti na
sportskom takmičenju.
Nagrađeni mozaik škola Derby
24
Raznovrstan program
Teško je reći ko je bio najbolji, ali
sudeći prema reakciji publike odličnu
BiH dopunske škole
prezentaciju imala je bh. dopunska škola iz Coventrya i Londona,
svojom plesnom tačkom ponovo su
oduševile Emina Hrničić i Sara Gopo
iz Derbya. Osvježenje ovogodišnje
manifestacije bili su Nadia i Robert
Traynor-Herenda, koji su u pratnji
učenika iz škole Hertfortshire odlično
izveli nekoliko sevdalinki i naravno
izmamili zasluženi aplauz prisutnih.
Standardno dobar nastup imale su
folklorne sekcije Mladost Bosne iz
Birminghama i Bosanski biseri iz
Derbya, koji su izveli po dvije tačke.
Škola Derby
Škola Birmingham
Sara Gopo i Emina Hrnčić
Inače, ova jubilarna 15. po redu
manifestacija dječijeg stvaralaštva,
lijepe pjesme, sportskog nadmetanja
i nadasve divnog druženja, pokazala
je da za njegovanje tradicije i kulture
Bosne i Hercegovine ovdje u Engleskoj ne treba puno brinuti. Garant
za to su naši vrijedni aktivisti, učitelji,
koordinatori, učenici i naravno njihovi
roditelji.
Nagrađeni učesnici
Više od 150 mališana, učenika bh.
dopunskih škola u Velikoj Britaniji
učestvovalo je u takmičarskim aktivnostima na ovim susretima mladosti i stvaralaštva. Pobjednici su
svi koji su učestvovali. Ipak, zarad
takmičarskog duha izdvajamo pobjednike u kategoriji likovnih radova:
prvo mjesto pripalo je bh. školi iz
Derbya za neobičan mozaik sastavljen od 20 malih slika, koje je radilo
svako dijete, a na kraju sveukupno
daje sliku ljiljana. Drugo mjesto pripalo je Hani Buljko (London) za kanvas na temu “Bosanski ćilim”, a treće
mjesto Sumayi Mehanović-Felić za
sliku “Bosanska džezva”.
Škola Coventry
U sportskom dijelu takmičenja bilo
je jako zanimljivo na fudbalskom
turniru. Nakon izvođenja penala
šampioni su postali fudbaleri iz Hertfordshire, srebro je pripalo momcima
Škola Hertfotshire
25
BiH dopunske škole
iz Coventrya, a treći su bili dječaci
iz Birminghama. Najbolji strijelac je
bio Adel Grozdanić, a za najboljeg
igrača proglašen je Aldin Paratusić.
U atletskim natjecanjima najbolja
je bila Lejla Karić iz Birminghama,
koja je pobijedila u dvije discipline i
kući odnijela dvije zlatne medalje.
Zlatno odličje pripalo je i Mustafi
Dediću i Emini Draganović iz Londona, Aldinu Paratusiću iz Hertfordshira, Adnanu Kabliću iz Coventrya.
Srebrene medalje osvojili su Ziha
Hasanbegović i Edvin Kablić iz Coventrya, Medina Musić iz Birminghama, Aldin i Fadin Omerović, te Lejla
Paratusić iz Hertfordshira. Bronzom
oko vrata okitili su se: Emina Hatić
Coventrya, Lejla Rizvanović, Šejla
Batt i Amir Hrustić Hertfordshire,
Fahrudin Dergić i Rayan Hadžović iz
Birminghama.
Škola Victoria London
Hvala učiteljima
Jedno veliko hvala našim učiteljima
iz Engleske koji svojim volonterskim
radom održavaju škole. Vedrana
Kovačević-Jelisi i Semira Jakupović
(London), Sabit Jakupović (Hertfordshire), Azra Bašić, Dževdana Gološ
i Emir Bolić ( Birmingham i Derby),
Senadin Selimić (Coventry), te Fahira Hasedžić, folklorni koreograf
iz Nottinghama koja vodi folklorne
sekcije Birmingham i Derby.
Mladost Bosne Birmingham
Riječ domaćina: Vedrana KovačevićJelisi : Požrtvovanost i entuzijazam
volontera na visokom nivou
Ono što treba istaći je požrtvovanost
naših domaćica, koje su bez obzira
na veliku prezauzetost svojim svakodnevnim obavezama insistirale
na pripremanju domaće tradicionalne kuhinje. Na bogatoj trpezi našli
su se mnogi bosanski specijaliteti,
a posebnu draž cijeloj manifestaciji
dali su torte i kolači koji su dekorisani
u vidu bh. zastave. Restoran “Appetite”, vlasništvo porodice Zengin i
prodavnica “Magaza”, u vlasništvu
Amira Salkića, su takođe donirali
hranu za ovu manifestaciju.
Ovom prilikom u ime domaćina još
jednom zahvaljujemo svim našim
donatorima, volonterima, gostima,
nastavnicima i učenicima na ukazanom povjerenju, finansijskoj i moralnoj podršci. Također pohvala ide na
adresu učenika iz svih naših škola,
uključujući i naše mlade voditeljice
i muzičare, koji su i ovom prilikom
pokazali da su DJECA UKRAS SVIJETA, kao što reče i jedna od pjesama koje su pjevali.
Bosanski Biseri Derby
Nadam se da će doći neka bolja vremena za dopunske škole, koje su bez
Detalj sa takmičenja
26
BiH dopunske škole
obzira na teške materijalne uslove
opstale već dugi niz godina. Sama
Lejla Karić dvije zlatne medalje
Šampioni tim Hertfortshire
činjenica da se već 15 puta zaredom,
bez ikakvih prekidanja, održava ovaj
skup govori o upornosti naših
ljudi da sačuvaju obrazovanje
na maternjem jeziku koje je
itekako važno za očuvanje naše
kulture i tradicije. Ne mogu a da
se sa žaljenjem ne osvrnem na
školu iz Manchestera koja nije
imala sredstava da dođe na ovaj
skup, te školu iz Guildforda, koja
zbog istih razloga nije ni počela
raditi. Zato koristim ovu priliku
da još jednom apeliram na sve
one koji mogu da pomognu,
kako bi naše škole nastavile raditi u septembru.
TAKOĐE VELIKO, VELIKO
HVALA DONATORIMA I VOLONTERIMA:
BiH UK Network, BHCAC (BiH
Community Advice Centre), BiH
Udruženje Derby, Adi i Jasmina
Bibezić, Šaha Muratović, Anes
Cerić, prodavnici “Magaza” i
restoranu “Appetite”. Adi i Jasmina Bibezić, Ahmet i Gospe
Hadžić, Besima Zengin, porodica Vukelić, porodica Zulić,
Jasmina Buljko, Mirsad i Jasmina
Bakalović, Vedrana i Wajahat Jalisi,
Semira, Meho i Adnan Jakupović,
Farko Selman, Namik Alimajstorović,
Mirnesa i Almir Dedić, Mediha
Salešević, Emirela Serezlić, Haris
i Sabina Kazazić, Zehra i Senad
Kalamujić, Zumra i Edina Kulenović,
Endira i Šaha Muratović, Ludmila
Felić, Vesmija Naska Kekić, Sabiha
Jakupović, Vildana Zelceska, Sedin
ef. Šahman, Azra Dizdarević, Suada
Jusufović, Mevlida Džafić, Derviša
Podrug, Zerina Delkić, Zinka Eminić,
Esad Količić i Dina Lemeš.
Pripremili:
Namik Alimajstorović
Semira Jakupović
Vicešampioni Coventry
27
BiH dopunske škole
Pogled iz Coventry-a na rad Bosanskohercegovačke zajednice u Velikoj Britaniji
PONOSAN SAM NA NAŠU ŠKOLU I ZAJEDNICU
Bosanska dopunska škola je definitivno centralna aktivnost Bh. zajednice u Coventryu i to nije sporno, jer nešto treba da
bude, ali je još bitnije da je ta zajednica stvarno postala Zajednica zahvaljujući toj školi.
Često se zapitam da li “sam” ili “smo”
učinio ili učinili dovoljno na afirmaciji
naše bh. zajednice u Velikoj Britaniji. To isto vrijedi i za dopunske
škole kao centralnu aktivnost naših
asocijacija širom GB. Ako ćemo biti
iskreni i pošteni prema sebi i odgovorni prema zajednici, reći ćemo, pa
mogli smo i više, ali u isto vrijeme ne
treba biti neskroman i priznati da se
ipak uradilo dosta. Možda ova izjava
zvuči kontroverzno pa ću to malo kasnije i objasniti šta sam mislio s ovim
reći, ali za početak da se vratim na
XV susrete naših dopunskih škola.
Jubilarni, kako ga domaćini nazvaše,
s pravom možemo biti ponosni da se
održavaju i to u kontinuitetu pa koristim ovu priliku da svim zaslužnim
Škola Coventry
čestitam i odam priznanje na zadima. Pitam se zašto i mi to isto ne busa. Ponosan sam na našu školu i
ista velikom dostignuću. Kad kažem
radimo, zašto ne forsiramo i ne gu- na našu zajednicu i iskreno želim da
dostignuću, možda to zvuči pompezramo pod nos tu sramnu činjenicu postanemo još veći i bolji zarad naše
no i prepotentno, ali ja čvrsto vjerui mrlju na obrazu Evrope i svijeta djece.
jem da je ovo jedno veliko dostignuće
pa i naših sugrađana Srba koji ga Da se vratim na kontroverzu sa
da se kao nova zajednica u ovoj
počiniše zarad neke politike ili os- početka članka. Da li smo mogli više
zemlji, zajednica logoraša, bolesnika
vete. Sve se radi da se razvodni i i bolje ili da li možemo više i bolje,
medicinskih evakuanata i prognanika
umanji velićina zločina i da se kao možemo. Cijeli programi su postali
uspjela da organizuje i iznjedri drusvi izjednače, kao eto svi ste isti i svi pomalo stereotipni i pomalo dosgu generaciju koja je ponosna zvati
ste isto radili pa bi najbolje bilo da se adni, potrebno je osvježiti nekako
se bosanska. Prvo čestitka našim
to nekako polako gurne pod tepih i ove naše susrete nečim novim i
domaćinima u Londonu na gostu zaborav. Imamo historijsku odgo- nadahnutijim. Možda mi učitelji treoprimstvu i odlično organizovanoj
vornost prema šehidima i poginulim bamo malo više pomoći od naše
priredbi pomenuću samo gospođe
borcima i nevinim žrtvama da to ne omladine koja je stasala i ponikla iz
Samiru i Vedranu, a preko njih i sve
dozvolimo pogotovo mi koji živimo u naših dopunskih škola tako da idemo
ostale volontere i volonterke koji su
Evropi da svoju djecu učimo o tome, ukorak s vremenom. Da pokušamo
se zaista potrudili da nam boravak u
a samim tim Srebrenicu otrgnemo od da napravimo sintezu naše baštine
Londonu bude ugodan. Nepotrebno
zaborava.
s ovim modernim, da budemo prihje govoriti šta je sve bilo dobro ili ne
Ja kao učitelj dopunske škole se tru- vatljiviji i razumljiviji našim mladim.
tako dobro na ovim susretima, jer
dim da djeci pričam o tome i učim ih Ne znam možda ovo nekome izgleda
kao i na svim ostalim u prošlosti bilo
da razlike između holokausta i Sre- “lupanje” i “mlaćenje prazne slame”,
je i jednih i drugih, a moj je moto da
brenice nema i kada god da pomenu ali to je moje zapažanje i mislim da
su domaćini učinili i dali sve od sebe
ovo, prvo moraju misliti i na ovo dru- imam pravo kada ovo govorim. Ništa
da manifestacija uspije i to se opet
go, ne zato što se to desilo nama, nije dovoljno dobro da ne bi modesilo. U ova teška vremena kada je
nego zato što je “čovjek čovjeku os- glo biti bolje i ovo ne govorim o XV
teško dobiti funtu za bilo kakve fondtao vuk” i šanse su da se opet može susretima kao manifestaciji, nego o
ove pa u ozračju te činjenice svaka
desiti ako ne nama, ono nekome dru- programima škola. Mi učitelji imamo
čast i hvala lijepo. Vidjeli smo dosgome.
puno razloga da budemo nezadovoljta različitih programa, nešto novo,
Bosanska dopunska škola je defini- ni tretmanom kako od naše vlade i
nešto već viđeno, nešto edukativno,
tivno centralna aktivnost Bh. zajed- ambasade, tako i uopšte i od lokalne
a nadasve mi se svidjelo da se cennice u Coventryu i to nije sporno, jer zajednice, ali poziv nas obavezuje na
tralna nota skupa dala Srebrenici. Ni
nešto treba da bude, ali je još bitnije profesionalnost i obavezuje da istrau kom slučaju ne umanjujući značaj
da je ta zajednica stvarno posta- jemo. Apelujem na sve zajednice da
i srazmjere zločina i genocid zvanog
la Zajednica zahvaljujući toj školi. podrže svoje nastavnike, da im poholokaust, ne prođe dan da nešto
Tražila se karta više u autobusu da mognu svojim idejama i volonterskim
ne čujemo o tome što u medijima, a
se dođe na skup škola, a nekada radom, jer su oni ipak moralni stubošto u neposrednom razgovoru s ljuse nije moglo napuniti ni pola auto- vi naših zajednica i neko u koga se
gleda kao primjer pa i vi im vjerujete
šaljući im vlastitu djecu da ih uče –
zar ne?
haber
28
Senadin Selimić,
učitelj dopunske škole u Coventry-u
BiH dopunske škole
BH. dopunska škola Victoria London
UČENICI I NASTAVNICI IDU NA ZASLUŽENI ODMOR
Polovinom juna, uspješno je završena školska 2012/13. godina * Dvadeset šest učenika “Prve bh. dopunske škole London” su zajedno sa svojim nastavnicima i roditeljima uživali u dodjeli uvjerenja
Nakon uspješne organizacije 15.
skupa bh. dopunskih škola u Londonu, dugotrajnih priprema i želje da
sve prođe u najboljem redu, konačno
je došlo i vrijeme za odmor. Ove
godine smo bili odlučili da umjesto
uobičajenog završetka školske godine i podjele uvjerenja u razredu,
organizujemo zajednički teferič ili
piknik u Hyde Parku.
Nažalost, snove o prelijepom ljetnom danu, uživanju u jelu i sportskim
aktivnostima, brzo je uništila kiša. Na
brzinu smo morali promijeniti plan i
pronaći drugu mogućnost da se sastanemo. S obzirom na činjenicu da su
kiše sastavni dio života u Engleskoj,
to i nije bilo neko iznenađenje, pogotovo u junu kada se približava tenisko takmičenje Wimbldon, koje skoro
nikada ne protekne bez kiše.
Vođeni onom narodnom da “nas
ništa ne smije iznenaditi”, brzo smo
se snašli i utočište našli u obližnjem
kupoprodajnom
centru
Whitley,
skupili se u Starbucksu i uz kafu
ostali ćaskajući nekoliko sati. Bilo
je mnogo smijeha na račun cijele
situacije, a posebno na komentare
“da nas mašallah ima mnogo” i da
nas je lako skupiti kad su u pitanju
druženja. Ja bih uz ovo još dodala da
se roditelji iz naše organizacije rado
odazivaju i kada je u pitanju rad, što
su uostalom i toliko puta dokazali.
Jedan od roditelja me je iskreno i
nasmijao svojom dosjetkom, rekavši:
“ Ljudi u Africi se mole za kišu. Zašto
se mi ovdje u Engleskoj ne bismo
Street, London,
SW1P 3 BU. Više informacija
možete dobiti i putem emaila [email protected] ili veca@
gmail.com.
Uvjerenja u pravim rukama
molili za sunce?”
Ali, kada su međuljudski odnosi u
redu, kada i u ovom svakodnevnom
trčanju za životom svako nađe lijepu
riječ za svakoga, onda je i to “sunce”
koje nas grije i otapa maske leda.
Dvadeset šest učenika uspješno
je završilo školsku 2012/ 13. godinu. Nastavnice Semira Jakupović
i Vedrana Kovačević-Jalisi podijelile su uvjerenja našim učenicima i
poželjele im sve najbolje i u budućem
školovanju. Sigurna sam da su pored
slatkiša, te specijalnih nagrada u Mc
Donaldu i Pizza Expressu, učenici
dobili još nagrada za svoj trud.
Nadam se da ćemo s istim entuzijazmom i optimizmom krenuti i u školsku
2013/14. Godinu, čiji se početak
planira za 14. septembar 2013. godine u Abbe Centru, 34 Great Smith
HABER
PRETPLATNI KUPON
IME I PREZIME.................................................................
ADRESA.............................................................................
...........................................................................................
TEL ...................................................................................
GODIŠNJA PRETPLATA IZNOSI £15
Ček naznačiti na: BH UK NETWORK
Molimo da ovaj kupon, zajedno sa čekom pošaljete na adresu:
BiH UK NETWORK, BOSNIA HOUSE, 36 MEDLEY ROAD,
BIRMINGHAM B11 2NE
29
Sumaya Mehanović
Ovim putem pozivamo sve zainteresovane roditelje koji imaju djecu
starosti od 6 do 15 godina da nam
se pridruže u dopunskom obrazovanju na maternjem jeziku i očuvanju
našeg kulturnog identiteta od zaborava.
Svim
učenicima,
nastavnicima,
roditeljima u dopunskim školama
čestitamo na završenoj 2012/ 13.
godini uz želju da što ljepše provedu
ljetne praznike.
CIJENA OGLASA U
HABERU
1/16 strane £25
1/8 strane £40
1/4 strane £65
1/2 strane £100
1/1 strana £200
Oglasi na web stranici £30
Oglasi na kolornim stranicama skuplji su za 50% od
gore navedenih cijena
Humanitarne aktivnosti
Mančester
ZA LIJEČENJE ALIJA AGANOVIĆA SKUPLJENO 2000 FUNTI
Humanitarnu akciju podržao i centarfor Evertona i hrvatski reprezentativac Nikica Jelavić, koji je donirao značajnu
sumu novca od £500.
Proteklog vikenda naši građani iz kompletnog prihoda. Kao i uvijek, i iz okolnih gradova Mančestera pa
Mančestera i okolnih gradova organzahvaljujemo svim dobrim ljudima
izovali su donatorsko veče u restoranu
koji su se potrudili da putuju toliko
Due Fratelli na kojoj su skupljali doankilometara da bi uveličali našu zabaciju za liječenje 9-mjesečnog dječaka
Posebnu zahvalnost izražavamo
Alija Aganovića iz Sarajeva koji je
centarforu Evertona i hrvatskom
obolio od leukemije i kome je novac
reprezentativcu
Nikici Jelaviću
potreban za presađivanje koštane
koji je donirao značajnu sumu
srži u Njemačkoj. Za samo jednu
novca od £500. Nažalost, zbog
noć skupljeno je £2000, a informaciju
svojih sportskih obaveza Nikica
više o ovoj humanitarnoj akciji dobili
nije mogao prisustvovati našoj
smo od neposredne oganizatorice
zabavi pa mu ovim putem želimo
Amele Kopčić iz Mančestera: “Aliju
iskazati zahvalnost u ime porodice
Aganoviću je nedavno dijagnozirana
Aganović i njihovog malog Alija.
leukemija (AML5). Za par sedmica Ali
putuje u Njemačku gdje će se izvršiti
postupak
presađivanja
koštane
vu. Veliki novačni doprinos dali su:
srži, tretman koji je neophodan u
Sefer, Mirela, Leila Melisa Haskić,
Sefer Haskić i Amela Klopčić
liječenju njegove bolesti. Novac se
Zekija, Samir Mirela, Dzula Mehmesakupljao za dodatne troškove koje
dalija i Hanisa Bečić, Hidajet Adnana
njegovi roditelji moraju da snose naš muzičar Sefer Haskić u ovakvim Selma i Alma Haudrić, Adisa Avdo
Matrić-Isaković, Adis Senada i Amela
Kopčić, Nedzad Hida i Amir Nakić,
Hamza i Džula Vugdalić, Belma i Lee
McGuire, Nedžmija Anita i Melisa
Djuherić, Besim Fata i Ajdin Krkić,
Aida Izetbegović, Ismir Hodzić i Aida
Alić, Ismet Bulka Armin, Damira i
Nermin Aruković, Edin Minka Senija
i Jasmina Odobasić, Ibrahim Elvedin
i Pelin Klajić, Mina Muratović, Sadeta i Denis Suhonjić, Maida i Fikret
Zenkić, Maria Roberts, Hasan i Sekana Bajraktarević, Tervin i Mersiha
Mohyuddin, Snežana i Asim Fržina,
Samira i Jasmin Dajić, Šemso
Alibegović, Pašo Muminović, Sahar i
Detalj iz Manchestera
Jerry Pridham, Medisa i John Carvill,
tokom njegovog boravka i liječenja u situacijama nastupio je besplatno, Safer i Samira Osmani, Sanja i AmNjemačkoj. Vjerovatno što se radilo o dao je sve od sebe da nam pruži ren Ramić, Hasan Adžemović, Esmaloj bebi, odziv na ovu humanitarnu muziku, zabavu i odličnu atmosferu meralda Whittingham, Damir (Dado)
i Dada Talić, Jeremy and Eve Bolchover, Amna i Enes Ramić , Nicole
Mellor, Šemsudin Kalabić, Demir
Kurtović, Ermin i Edin Gredelj, Samir
Husetić i Almir i Minela Ahmić
Inače, ova akcija traje do polovine
juna i svi koji žele da se uključe novac
mogu dostaviti nama ili svoj doprinos mogu uplatiti direktno na račun
u Sarajevu: BENEFICIARY BANK:
RAIFFEISEN BANK DD BOSNA I HERCEGOVINA
SWIFT CODE: RZBABA2S
ADDRESS: ZMAJA OD BOSNE BB
SARAJEVO BIH, FULL BENEFICIARY
NAME: MERISA AGANOVIC
Humana zabava za sve uzraste
zabavu bio je iznad svih očekivanja.
Ova humanitarna zabava održana je
u restoranu Due Fratelli, u vlasništvu
naših dragih Bosanaca braće Klajić,
koji su za ovu akciju izdvojili 10% od
kako za stare tako i za mlade. Naši
gosti Bosanci i njihovi engleski prijatelji pokazali su svoju solidarnost,
dobru volju i srdačnost onda kad je
najpotrebnije. Imali smo posjetioce
30
FULL BENEFICIARY ADDRESS: BARUTHANA DO 9 SARAJEVO
IBAN CODE: BA391612000027276893
Humanitarne aktivnosti
UČENICI ZAVODA MJEDENICA ŠUTIRALI KA
IMPROVIZIRANOM GOLU ASMIRA BEGOVIĆA
U Zavodu za specijalno obrazovanje Mjedenica bh. nogometni reprezentativac Asmir Begović i predsjednik Specijalne
olimpijade za BiH Enver Ćosićkić potpisali su ugovor o saradnji.
Kako je Ćosićkić, prilikom potpisi- ambasador Specijalne olimpijade. Vi- Nakon potpisivanja ugovora, Begović
vanja ugovora, naveo, prvi golman dim da tu treba dosta pomoći i promi- se, u sportskoj dvorani Zavoda
nogometne reprezentacije BiH je po jeniti mišljenje ljudima kako bi se Mjedenica, družio i fotografisao sa
svim mjerilima pravi čovjek za am- popravilo stanje sporta u cijeloj BiH. učenicima zavoda. Nakon toga, svi
basadora za djecu sa intelektualnim Želimo da promovišemo šta zapravo učenici su dobili priliku da Begoviću
teškoćama.
Specijalna olimpijada radi, kakve šutiraju ka golu, a jedan od učenika
"Mi smo prepoznali njegovu vrijednost
kao čovjeka i kao ličnosti, koja može
mnogo doprinijeti promociji osoba sa
intelektualnim teškoćama. Još veće
nam je zadovoljstvo što je Begović
vrhunski sportista te sjajan čovjek.
Ubijeđeni smo da ćemo zajedničkim
snagama doprinijeti uključivanju
osoba sa invaliditetom u društvene
tokove naše zajednice. Sa Asmirom
na čelu mislimo ćemo ostvariti bolje
rezultate i privući veću pažnju javnosti. Očekujemo da će uspješno izvršiti
nemali broj obaveza i sa najvećom
uspješnosti obavljati svoju funkciju",
rekao je Ćosićkić.
Podsjetimo, Begović je, u glasanju
sportskih novinara, izabran i za Idola
nacije zemlje, a poručio je kako će
mu u budućnosti jedan od ciljeva biti
inkluzija osoba sa poteškoćama u
društvo te da će se upoznati sa trenutnim stanjem i da želi da pomogne
gdje god treba da se popravi stanje u
BiH i sportu.
"Za mene ovo puno znači i velika mi
je čast što su me pitali da postanem
Asmir Begović i učenici Zavoda MjedenicaFoto: Feđa Krvavac/Klix.ba
uspjehe imaju, koliko pomažu djeci,
koliko im je pomoć potrebna te koliko
ljudi tu rade i volontiraju. Ako budemo
pokazali dobre strane toga, vjerovatno će svima biti bolje i da će djeca i
ljudi koji se bore za sport dobiti nešto
za svoje uspjehe", izjavio je Begović
za Klix.ba.
mu je izrecitovao pjesmu o Zavodu
Mjedenica.
Specijalna olimpijada u BiH osnovana je 2006. godine, a osnovni cilj
joj je da se osobe sa specijalnim
potrebama kroz sportske aktivnosti
kvalificiraju kao produktivni i ravnopravni članovi društvene zajednice.
ZAVODA PAZARIĆ - APEL ZA POMOĆ
Dragi prijatelji,
S obzirom da je svako od Vas već
dokazao da je spreman pomoći drugom, naročito bolesnim ljudima ostvaljenim na margini društva, obraćam
vam se sa molbom da ukoliko ste u
mogućnosti pomognete i ovaj put korisnicima Zavoda Pazarić.
Naime zbog nedostatka finansijskih sredstava ove godine nismo u
mogućnosti planirati odlazak djece
na more. Svake godine u suradnji sa
Dječijim domom "Bijela" naši korisnici
su u grupama odlazili na more u Crnu
Goru. To je dio godine koji sa velikim
nestrpljenjem očekuju. Već pitaju kad
će putovati, ko je u kojoj grupi, kako
će se sunčati, plivati, družiti sa prijateljima. Veliko razočarenje će biti
ukoliko ne uspiju "ugledati sunce"
ovog ljeta. S obzirom na bolest sa kojom se moraju nositi, i nose se često
herojski, cilj nam je barem koliko smo
svi zajedno u mogućnosti unijeti svijetlost u njihove živote.
Stoga dragi prijatelji, obraćam Vam
se da ukoliko ste u mogućnosti
zajedničkim
trudom,
i
Vašom
humanošću, donesemo osmjehe na
lica ljudima smješetnim u Zavodu.
Ukupno je potrebno nešto više od
20. 000 KM. U ime naših korisnika
zamolit ću Vas da svako u skladu sa
mogućnostima pomogne, ili proslijedi ovu Molbu svojim prijateljima
ili poslovnim saradnicima koji su u
mogućnosti obezbijediti finansijsku
podršku za Sretnije ljeto ovih ljudi.
31
Uz veliku zahvalnost na pažnji i
dosadašnjem pomaganju i zalaganju za korisnike Zavoda Pazarić,
toplo Vam se zahvaljujem i srdačno
pozdravljam. Ukoliko budete trebali
neke dodatne inf. možete me kontaktirati i na broj 062 556 889.
U prilogu je mali Projekat (prezentacija) kojom ćete dobiti jasniji uvid u
potrebe oko realizacije.
Srdačan pozdrav,
Sabina Čajić
Odnosi s javnošću
JU Zavod za zbrinjavanje mentalno
invalidne djece i omladine Pazarić
Bosanskohercegovačka dijaspora
MEDIJIMA U BiH
Da li će država Bosna i Hercegovina konačno početi da brine za 1,5 miliona
raseljenih Bosanaca i Hercegovaca.
PODRŠKA SVJETSKOG SAVEZA DIJASPORE BIH INICIJATIVI ZA DONOŠENJE
ZAKONA O DIJASPORI BIH
Poštovani,
Uz dužno poštovanje, želimo upoznati javnost da Svjetski savez dijaspore
Bosne i Hercegovine koji ima podršku skoro svih organiziranih oblika bh. dijaspore, podržava svaki pokušaj da se izmjene zakoni koji su doprinijeli da se
naši izbjegli i raseljeni građani jos više udalje od matične domovine poput Zakona o državljanstvu BiH, Zakona o popisu stanovništva i mnogih drugih koji
otežavaju zalaganje za očuvanje identiteta i narušavaju status bh. građana u
dijaspori. Upravo zbog toga, sa velikom pažnjom, pratimo dešavanja vezana
za inicijativu da se u 2013. godini konačno donese državni Zakon o dijaspori
koju je na nedavnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine
BiH pokrenuo dr. Denis Bećirović.
Želimo istaći da Svjetski savez dijaspore snažno podržava ovu inicijativu dr. Bećirovića jer mi već decenijama očekujemo Zakon o dijaspori
kao dokaz da uistinu postoji sluh za potrebe oko 1,5 miliona raseljenih
bosanskohercegovačkih građana širom svijeta. Njegovo usvajanje bilo bi ne
samo znak da se smo se, neovisno o narodu kojem pripadamo, konačno uspjeli izboriti za za svoje zahtjeve nego i da smo korak bliže povratku na svoja
ognjišta.
Istovremeno, uvjereni smo da bi Zakon o dijaspori Bosne i Hercegovine bio
na tragu savremenih evropskih i svjetskih stremljenja i kao takav našu dragu
Bosnu i Hercegovinu brze vodio ka euro-atlantskim integracijama što je
zajednička želja, i dijaspore i naše matične zemlje.
S poštovanjem,
G.O. SSDBIH
Zaim Pašić (Predsjednik)
PREDMET: PODRŠKA ZAHTJEVIMA ZA DONOŠENJE
ZAKONA O JEDINSTVENOM MATIČNOM BROJU
Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine, podržava mirne proteste
građana Bosne i Hercegovine u Sarajevu i drugim gradovima u BiH i njihove
zahtjeve za donošenje Zakona o jedinstvenom matičnom broju na nivou
države Bosne i Hercegovine, kao i iskazivanje nezadovoljstva lošom situacijom u BiH i zahtjevima od izabranih predstavnika vlasti da rade svoj posao - u
interesu naroda, a ne u interesu uskih političkih klika i oligarhija koje domovinu vode u propast i izolaciju.
Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine, još jednom apeluje na odgovorne u BiH da zakonski i u praksi regulišu oblast dopunskog obrazovanja
na maternjem jeziku djece građana BiH u svijetu, što uz povećan zahtjev
za strana državljanstva predstavlja svakodnevnu asimilaciju građana BiH u
strana društva i proces u kome Bosna i Hercegovina postepeno ali sigurno
gubi svoju dijasporu, donošenje Zakona o dijaspori, omogućavanje dvojnog
državljanstva svim državljanima BiH u svijetu i adekvatan način popisa bh.
dijaspore, na planiranom popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH
2013. godine.
Bosanskohercegovačko iseljeništvo, kao uostalom, i svi gradjani naše domovine žele da vide svoju zemlju, kao dio Evropske porodice. Ako naši političari
nisu u stanju to sprovesti neka se sklone, i ustupe mjesto mladim, neopterecenim i nekorumpiranim kadrovima, koji žele dobro svojoj domovini Bosni i
Hercegovini.
S, poštovanjem
G.O. SSDBIH
Zaim Pašić (Predsjednik)
JAVNI POZIV BH.
GRAĐANIMA U
ISELJENIŠTVU DA UZMU
UČEŠĆE U POPISU
STANOVNIŠTVA 2013. TE
KRATKO UPUSTVO KAKO
IZVRŠITI POPIS
Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013. će se provesti u periodu od 01. do 15. oktobra 2013.
godine, prema stanju na dan 30.
septembra 2013. godine u 24:00
sata, što se smatra referentnim datumom popisa.
Zakon o popisu stanovništva,
(član 2). ovog Zakona omogucava
da bosanskohercegovačka dijaspora bude popisana. Taj član zakona predviđa da budu popisani svi
građani Bosne i Hercegovine koji
imaju važeću CIPS ličnu kartu i koji
će se u vrijeme popisa nalaziti na
svojoj adresi u Bosni i Hercegovini.
Pozivamo sve gradjane Bosne i
Hercegovine koji privremeno zive
van domovine da:
Izvade validnu CIPS -ličnu kartu
Da vaš odmor (ako boravite u BiH)
iskoristite za vađenje biometrijske
LK, ako vam je istekla važnost
trajanja stare, jer bez validne LK
nemoguće je izvršiti popis.
Učešće u popisu stanovništva 2013
godine.
Da po mogućnosti jedan član iz
porodice boravi u BiH prije 30. septembra 2013. godine koji se smatra
za referentnim danom i računa se
do 24:00 sata i na taj način stekne
pravo da učestvuje u procesu popisa. Na taj način takvom licu se
omogućuje da bude popisan i da
popiše i svoje članove porodice.
Takav pojedinac uz posjedovanje
svoje LK treba da posjeduje JMBG
(jedinstvene matične brojeve) svojih
ukućana.
Na ovaj način popisani će ući u ukupan broj stanovnika BiH.
Lične podatke o odsutnim članovima
domaćinstva starijim od 15 godina
može dati samo punoljetni prisutni
član domaćinstva, kojem su podaci
najviše poznati, a o djeci do 15 godina podatke daje jedan od roditelja, usvojitelj ili staratelj.
Na kraju SSD BiH poziva sve vas
da uzmete učešća pri sljedećem
popisu i preporučuje vam ako postoji ikakva mogućnost da za vrijeme
popisa boravite u BiH, u svom mjestu, na svom odredištu da to iskoristite.
G.O. SSDBIH
Zaim Pašić (predsjednik)
32
Bosanskohercegovačka dijaspora
Ljetnje aktivnosti SSDBIH: Dijaspora se uključuje u razvoj bh. ekonomije
BIZNIS KONFERENCIJE U MOSTARU I PRIJEDORU
SSDBiH je suorganizator na ovim biznis forumima X Rukovodstvo organizacije koristi priliku da pozove sve potencijalne biznismene koji žive i rade u iseljeništvu, a imaju volju da ulažu u domovinu
Tokom ljetne pauze članovi GO temom u Jajcu 2010, Velikoj Kladuši jnom potencijalu sa strane relevantnih
Svjetskog saveza dijaspore Bosne i 2011. Osim konferencija koje or- aktera lokalnog ekonomskog razvoja
Hercegovine učestvovaće na dvije ganizujemo u domovini, u saradnji s u Bosni i Hercegovini, jer trenutno to
biznis konferencije koje se održavaju
nije na željenom nivou. Primjera radi,
u Mostaru 26. jula i u Prijedoru 11-12.
Armenija, država koja slično kao BiH
avgusta. Inače, SSDBiH je suorganiima ogromnu dijasporu, i Ministarstvo
zator na ovim biznis forumima. Ruindustrije u ovoj državi je prepoznalo
kovodstvo organizacije koristi priliku
svoju dijasporu kao jednu od komda na konferencije o mogućnosti ulaparativnih prednosti. U Bosni i Herceganja u Bosnu i Hercegovinu pozove
govini to još uvijek nije slučaj iako se
sve potencijalne biznismene koji žive
dijaspora u mnogim međunarodnim
i rade u iseljeništvu, a imaju volju
analizama spominje kao potencijalda ulažu u domovinu. Takođe, svoje
no veoma važan ekonomski faktor.
mjesto na konferenciji mogu rezerviNadamo se da će konferencije još
sati svi zainteresirani Bosanci i Herjednom ukazati na činjenicu da dijascegovci koji rade u raznim svjetskim
pora može da ima mnogo značajniju i
kompanijama, a imaju mogućnost i
za bh. ekonomiju dugoročno gledano
želju da svoje firme u kojima rade
pozitivniju ulogu, od novčanih doznaspoje sa kompanijama iz Bosne i
ka koje već godinama šalje svojoj
Hercegovine. Detaljnu informaciju o
rodbini (a što čini više od 21% GDP),
dosadašnjim biznis aktivnostima SSi prema mišljenju mnogih održava soDBiH, te o ovim ljetnim privrednim
cijalni mir u BiH.
Anes Cerić
dešavanjima u našoj domovini dao
nam je sekretar organizacije Anes našim članicama organizovali smo Na osnovu ovoga se da zaključiti da
Cerić:
slične konferencije i van naše domo- su ciljana grupa ovih konferencija
“Ove konferencije su nastavak vine (Holandija, Austrija, Njemačka, naši poslovni ljudi koji imaju svoje bivišegodišnjih aktivnosti Svjetskog Velika Britanija, Hrvatska, Turska, znise u državama gdje žive i/ili rade
saveza dijaspore Bosne i Hercego- Norveška...). Za jesen u Bihaću plan- u firmama koje su potencijalni strani
vine u cilju uključivanja bh. dijas- iramo organizovanje okruglog stola investitori. Učešće na konferencijapore u privredne tokove naše domo- sa sličnom temom i ciljem.
ma je besplatno, a zainteresovani se
vine kroz uspostavljanja poslovne Primarni cilj ovih konferencija je pro- mogu registrovati preko web stranice
saradnje. Kao što vam je vjerovatno movisati bh. tržište i stimulisati prije SSDBiH www.bihdijaspora.com ili dipoznato, još 2006. godine organ- svega samu dijasporu, a uz pomoć rektno kod domaćina preko internet
izovali smo biznis forum u Sarajevu dijaspore i strane investitore da inve- stranica http://www.bhdiafor.org za
na kojem smo okupili naše poslovne stiraju u Bosnu i Hercegovinu, konk- konferenciju u Prijedoru i www.conljude iz 18 država u okviru programa retno u ovim slučajevima u regije Mo- nceto.com za Mostar.“
Dani dijaspore (2009), takođe smo star i Prijedor. S druge strane želimo
organizovali okrugli sto sa sličnom povećati svijest o dijaspori kao razvoBiznis forum u Dubaiju
PRŠEŠ: BIH IMA ŠTA DA PONUDI
Prigodnu prezentaciju bh. proizvoda održat će naši biznismeni koji žive i rade u Švicarskoj Muhamed Pršeš i Esad Nukić
Naredne sedmice Muhamed Pršeš
i Esad Nukić, bosanskohercegovački
biznismeni koji žve i rade u
Švicarskoj, lete za Dubai kako bi u
prostorijama firme “Bin Sagr Group”
01.7.2013. održali prigodnu prezentaciju bosanskohercegovačkih proizvoda koji se nesmetano mogu izvoziti na to tržište. Detaljnu informaciju o
ovom projektu u koji je uključeno već
15 kompanija iz Bosne i Hercegovine
i nekoliko NGO organizacija dobili
smo od Muhameda Pršeša:
“Već godinu dana radimo na ovom
pojektu i glavni kontakt u Dubaiju je
moj dugogodišnji prijatelj gospodin
SUOOD AL DOSSARY, vlasnik kompanije “Bin Sagr Group” koji je sve
pripremio za ovu ponudu naših proizvoda. Naime, on će na ovu prezentaciju pozvati svoje poslovne partnere iz Saudijske Arabije, Kuvajta,
Katara, Irana i Bahreina, a mi ćemo
predstaviti ono što Bosna i Hercegovina ima, našu vodu, prehrambene artikle, proizvode od drveta.
Muhamed Pršeš
Susret sa jako bogatom klijentelom
pokušaću iskoristiti da im prezentiram i mogućnosti ulaganja u Bosnu
33
i Hercegovinu, od infrastrukture, turizma do proizvodnje zdrave hrane.
Nakon ovog malog biznis foruma u
Dubaiju ostajemo dvije sedmice kako
bi u daljnim kontaktima sa tamošnjim
biznismenima postigli što kvalitetnije
rezultate. Inače, u pripremi ovog projekta jako puno su mi pomogli moji
poslovni saradnici iz NGO organizacije “Kupujmo domaće” iz Sarajeva i predstavnici Svjetskog saveza
dijaspore BiH koji koji su me opskrbili značajnim informacijma i kontaktima. S obzirom da ću imati dosta
prostora za izlaganje naše ponude,
ukoliko ima još zainteresiranih firmi
iz BiH, svoje ponude mogu dostaviti
organizaciji “Kupujmo domaće”, a
naši biznismeni iz inozemstva mogu
se javiti u središte Svjetskog saveza
dijaspore Bosne i Hercegovine u Engleskoj.
Kako pomoći sebi
TRAČANJE
Vjerovatno je malo ljudi koji nisu nikada nikoga ogovarali. Svi ponekad
govorimo neugodne stvari drugima
iza leđa, stvari koje se tim ljudima
sigurno nebi svidjele. Neki to čine rijetko, drugi češće, a ima i onih kojima
je to svakodnevna nasušna potreba
bez koje "ne
mogu živjeti”. Šta je to tako neodoljivo
u ogovaranju i zašto to radimo? Koja
je funkcija ogovaranja ( ili popularno
rečeno tračeva) u ljudskom životu?
Velika večina ljudi je svjesna da ima
različito ponašanje u različitim situacijama, što bi rekli jedno lice na
poslu, drugo kod kuće, treće u kafani.
Zar je onda čudno da smo posebno
zainteresirani kad možemo doznati
nešto iz intimnog života neke osobe?
Ovako svaćeni tračevi imaju korisnu
funkciju- što više imamo informacija
o nekome, te ćemo ga moći bolje
procjeniti, da li je ta osoba pouzdana
i da li se na takvu osobu možemo
osloniti, da li se možemo obratiti za
pomoć? Ako je osoba sklona laganju,
treba nastojati nevjerovati joj. Ogovaranje u određenoj mjeri nije ništa
drugo nego prikupljanje informacija
o drugima koje nam mogu korisno
poslužiti.
OPASNOST – Tu se pojavljuje jedan,
ne tako mali problem. Pokazuje se da
su informacije manje -više tačne ako
ih čujemo iz “prve ruke” iako i tada
može doći do nesporazuma. Što informacija prođe kroz više usta to je
netačnija. Ponekad ono što doznamo
i nema nikakve veze sa stvarnošću
i može biti vrlo opasno ako povjerujemo. Ona narodna ”gdje ima dima
ima i vatre”,ovdje baš i ne vrijedi.
Ogovaranje nam može poslužiti i za
produbljivanje odnosa sa drugom
osobom. Takođe kad osobi povjerimo nešto što drugi ne znaju, time
joj pokazujemo da nam je važna, a
posebno i da joj vjerujemo.Naročito
ako nakon toga slijedi ono “molim
te nemoj nikome reći , ovo govorim
samo tebi”.
Iako bliski prijatelji stalno razmjenjuju
informacije o drugim ljudima, to nije
tako bezazleno.
Koliko se prijateljstava zbog toga upropastilo? Kada jednom prenesete
nešto što niste smjeli,povjerenje je
izgubljeno i teško ga je, možda i
nemoguće povratiti.
Ogovaranje je i oblik komuniciranja i
uspostavljanja veza s ljudima s kojim
živimo i radimo.
Ako su ljudi spremni s nama podijeliti
ono što su čuli o drugima to znaći da
KRASTAVAC DIJETA
Bez napora skinite višak kilograma prije odlaska na odmor
Dijeta sa krastavcima je idealna
za sve one koje mrzi da previše
razmišljaju šta će jesti dok su na
dijeti, jer je dijetni plan krajnje jednostavan: postoji svega par namirnica koje se konzumiraju, a sama dijeta se sprovodi deset dana. Postoji i
produžena varijanta od 14 dana gdje
su zabilježeni zaista sjajni rezultati:
gubitak od čak 7 kilograma - naravno u zavisnosti od nivoa fizičke aktivnosti.
Kako praktično izgleda krastavac dijeta?
Osnovu čini salata od krastavaca koja se može konzumirati u
neograničenim količinima svaki put
kada se osjeti glad. Salata je bogata
nutritivima i ne morate brinuti da će
vam nešto manjkati u toku desetodnevnog režima. Ostale namirnice
koje se jedu u toku dana su:
2 kuvana jaja ili 150 gr tunjevine
oceđene od ulja ili 150 gr grilovanog
bijelog mesa;
2 veća kuvana krompira (mogu se
kuvati, peći u rerni, ali ne i pržiti u
ulju) ili 3 kriške integralnog hljeba;
500 grama svježeg voća.
Od tečnosti se pije obična voda i
čaj, a dozvoljena je čak i kafa (bez
šećera). Ono što je striktno zabranjeno su gazirana pića, alkohol i slatkiši.
Uz svaki obrok, kao i između obroka
- mogu se jesti neograničene količine
krastavac salate ili piti krastavac šejk
- dakle, kada god vas napadne glad
- slobodno navalite na salatu ili šejk
od krastavca.
Primjer jelovnika:
Doručak: 2 tvrdo kuvana jaja + činija
salate od krastavca;
Užina: 5 šljiva ili jedna veća jabuka
ili breskva... ili neko drugo sezonsko
voće u ukupnoj težini do 200 gr;
Ručak: Tostirani integralni hljeb +
činija salate od krastavca;
Užina: Šejk od krastavca;
Večera: Voće po izboru (do 300 gr)
Ne zaboravite: Ako ste gladni
između obroka (pa čak i između
užine i obroka) - možete konzumirati neograničene količine salate od
krastavca.
Kako se pravi salata od krastavca
Salata se izuzetno brzo pravi i veoma je jednostavna. Potrebne namirnice su:
34
nas smatraju
“svojim”.Najekskluzivnije informacije
obićno imaju močniji članovi grupe, s
tim što ih otkrivaju nekome drugom
pokazujuci osobi svoju moć, ali pokazuju i koliko je cjene.
Širenje tračeva nije bez opasnosti i
oni koji igraju ovu igru moraju biti vrlo
oprezni. Istraživanja su pokazala da
ljudi bas ne vole previše one ljude
koji previše tračaju
koliko god uživali da ih čuju.
Ponekad tračamo i ogovaramo samo
zato jer nam je dosadno. Možda se u
našim životima
ne događa nista zanimljivo, pa
uzbuđenje podižemo slušajući i
pričajući o tuđim uzbuđenjima, problemima i ljubavnim aferama. Ovdje
bi vrijedila naša narodna izreka”svoj
kruh jedeš a tuđu brigu brineš “!
I na kraju, bez obzira na neke korisne
funkcije koje imamo u našem zivotu,
nebi bilo pametno zaboraviti da smo
kod ogovaranja na vrlo kliskom terenu. Postoje bezazlena ogovaranja,
ali i ona koja mogu nekome nanijeti
veliku štetu. Prema tome prije nego
počnemo tračati bilo bi dobro da
razmislimo o posljedicama koje to
može izazvati. Ne treba smetnuti sa
uma , kao što mi ogovaramo druge,
tako i oni ogovaraju nas.
Dr. Zdenka Besara
- pedijataroko 400 gr krastavaca;
2 dl kiselog mlijeka ili jogurta (ko ima
domaći kefir može ga staviti);
so i, ukoliko želite, mladi bijeli luk.
Način pripreme:
Ogulite i isijecite krastavac na sasvim male kolutiće. Posolite ih, lagano promiješajte da se so pravilno
rasporedi i prelijte kiselim mlijekom,
jogurtom ili kefirom pa opet lagano
sve pomiješajte. Po želji i ukusu
dodajte sitno naseckani mladi bijeli
luk i... odmah servirajte.
Šejk od krastavca
U blender ubacite: jedan mladi
krastavac (sa sve korom - naravno
dobro opran), šaku dobro opranog
spanaća, jednu kiselu jabuku. Po želji
dodajte malo narendanog svježeg
đumbira ili na vrh noža đumbira u
prahu. Dobro izmiksajte, sipajte u
čaše i po vrhu pospite sa komadićima
oraha ili badema. Lagano pijuckajte
dok je svježe, jer što duže stoji - gubi
hranljive materije.
Ovakav napitak snabdjeće vaše tijelo obiljem vitamina i minerala, a
naročito vitaminima A i K. Napitak
je takođe bogat vlaknima, magnezijumom, gvožđem, vitaminima C, E
i B, kao i kalcijumom i kalijumom.
Cio spektar svega onoga što nam je
potrebno i to sve u jednoj čaši!
Kako pomoći sebi
RECEPTI ZA LIJEČENJE POJEDINIH BOLESTI
ZDRAVLJE IZ PRIRODE
Medicina i nauka su rekli svoje što
se tiče liječenja i lijekova, šta kaže
priroda, možete vidjeti na primjerima onih koji su svoju bolest izliječili
na ovaj način. U ovoj rubrici donosimo i recepte za prirodno liječenje
koje su nam dostavile osobe koje
su to primijenile. Takođe pozivamo
i Vas da provjerene prirodne lijekove dostavite redakciji Habera da
ih objavimo u nekom od sljedećih
brojeva.
ANEMIJA – MALOKRVNOST
Anemija je često oboljenje među
ženama, a naročito je izražena kod
trudnica i žena s obilnijim menstruacijama. Takođe, žene koje
se često podvrgavaju rigoroznim
dijetama, uglavnom ne unose dovoljne količine gvožđa u organizam,
što vodi ka pojavi malokrvnosti.
Osim navedenih izazivača anemije, postoje i neki drugi, znatno
ozbiljniji uzročnici, kao što su:
različita unutrašnja krvarenja (čir,
hernija - kila), hemoroidi, tumori
digestivnog trakta...), loša apsorpcija gvožđa (celijakija, Kronova
bolest), anemija zbog povećane ili
ubrzane razgradnje eritrocita - što
je posledica poremećaja u crvenim
krvnim zrncima ili van njih.
Opšti znaci: bljedilo, umor, slabost,
loša probava, glavobolja i nedostatak apetita.
1. Prvi uslov za izlječenje anemije
je što više čistog planinskog vazduha, lagana hrana, te obilne količine
svježeg voća, dosta mlijeka, pokoja časa vina i piva.
2. Četiri stotine (400) grama suhog koprivinog lista (ubranog u
proljeće) stavimo u litru crnog vina.
Ostaviti da se kiseli dva dana. Pije
se svako jutro “na štesrce” i naveče
prije spavanja po jednu čašicu.
3. Jedan sporiji recept, čije spravljanje traje dva mjeseca, ali su zato
rezultati odlični. U dva litra čistog
alkohola (špirita) stavlja se po 15
grama cvijeta kamilice, smrekovih boba, korijena lincure, bijelog
sljeza, poljske steze, koprive, kravojca, piskavica, iđirota, te puzave trave, zatim 20 grama kore od
naranče, po osam (8) grama trava
kunice, metvice, pelina, kadulje,
kantarije i macine trave, te još
po pet (5) grama sjemena čička i
grančice ruzmarina i pet zelenih
oraha. Mješavinu staviti u staklenu
teglu i hermetički zatvoriti, izložiti
suncu do 60 dana. Nakon toga
tinkturu dobro procijediti kroz gazu
i uzimati tri puta dnevno po 20 kapi.
4. Što češće jesti omlet-kajganu
sa mladim koprivama – žarom,
kajmakom spravljenim na puteru
ili mladom maslu. Uz ovaj omlet
obavezno popiti čašu svježeg mlijeka, po mogućnosti kozijeg.
5. Svako jutro prije doručka popiti
čašu prokuhanog mlijeka, u koje se
stavi kašika domaćeg meda i nacijedi jedan limun.
ANGINA - BOLEST GRLA I KRAJNIKA
1. Iz kilograma mladog opranog
lišća koprive iscijediti sok, koji se
zatim miješa s pola litre ribljeg ulja
i 250 grama pravog meda. Svako
jutro uzimati po tri kašičice.
2.
Kašiku isitnjenog korijena bijelog i crnog sljeza preliti sa dva
decilitra ključale vode, ostaviti poklopljeno da se hladi 15 minuta, zasladiti kašikom meda, prvo isprati
grlo, a potom popiti. Radnju ponavljati svaki dan.
3.
U pola litre vode staviti dvije
kašike meda, 15 grama kadulje,
deset (10) grama preslice, 15 grama zelenih omorikovih šišarika,
te kuhati 20 minuta. Dobijenom
tečnošću ispirati grlo svakih 15
minuta.
4. Najjednostavniji lijek za anginu
je sisanje jednog limuna dnevno.
Na vrat staviti lanenu krpu prethodno potopljenu u rakiju lozu.
5.
U litar vode staviti po pet (5)
grama cvijeta kamilice, lista pitome
nane, žalfije, trave ive, preslice,
solomonov uglasti pečat, deset
(10) grama kunice. Kuhati pet
minuta. Nakon 20 minuta čaj procijediti i isprati grlo.
APETIT
1.
U šest decilitara vrele vode
staviti šest kašičica kunice, ohladiti, ocijediti i piti svakog jutra prije
jela.
2.
Po dvije kašičice kamilice i
kunice, te tri kašičice pelina preliti
litrom vrele vode, ostaviti da se
ohladi i piti pet puta dnevno.
3. U litar vina i šest kašika meda
potopiti po sedam grama korijena
lincure, kunice, bosiljka, lišća od
jagode i žilavke. Držati poklopljeno
12 sati, nakon toga pet minuta kuhati, ostaviti da se ohladi, i piti svaki dan po jednu čašu.
4. Uzeti po 50 grama kičice, lincure, komorača i korijena celera,
preliti sa litrom vrele vode, ostaviti
da se ohladi i piti prije svakog jela.
5.
Kamilicu u prahu pomiješati
sa šećerom i svaki dan prije jela
pojesti po jednu kafenu kašičicu.
35
AGENCIJA
“USAMLJENA SRCA”
Sudbina često bude okrutna, a najčešće prema onima najboljima i to u svakom pogledu.
Sve je odisalo jednostavnošću i skladom,
srećom i ljubavlju. Onda se stvari naprasno
dese, ostave nas nespremne i u nevjerici,
a život mora teći dalje. Slično se desilo i sa
Bebom. Kad su joj javili da joj je suprug smrtno stradao na radnom mjestu (otpravnik vozova), njen svijet se srušio u jednom trenu.
Prošli su oni najteži dani, uplakana i skrhana
bolom morala je prihvatiti surovu stvarnost da
je glava porodice, te da preuzima obavezu
oba roditelja. Zajednica je ponovo pokazala
humanost te je Beba dobila radno mjesto
na željeznici u rangu njene stručne spreme.
Zaista je bila sposobna i uklapala se od
obračunske službe do svih poslova i poslića
koje zahtijeva administracija. Međutim, nisu
svi na tim mjestima bili tako revnosni, mada
je društvo i prema njima bilo humano. Istini
za volju, neki nisu ni znali šta im je to u opisu
poslova. Odradili su standardnih 15 godina u
izvršnoj službi, imali zaštićen lični dohodak,
te tumarali između ugostiteljskih objekata u
blizini stanice. Beba je s tom šestoricom kolega dijelila radni prostor. Izuzetno lijepa, brzo
je mnogima zapala za oko, kako kolegama,
tako i strankama s kojima je sarađivala. No,
sve vrijeme je posvetila porodici i poslu, tako
da se nikad nije čula nijedna ružna riječ, a
“šestorica veličanstvenih” nisu odustajali u
“drugarskim namjerama”. Došlo je dotle da
su ujutro dolaskom na radno mjesto (ne na
posao) počeli da iznose raporte o ljubavnim
akcijama protekle noći. Posebno su se isticali Momo Bosančić i Šodić. Za prvog je
dovoljno reći da se iz ŠRO (škola rezervnih
oficira) vratio kao običan vojnik, a drugi se
isticao veličinom glave i zalizanom frizurom
ruskih ilegalaca. Šodić je promovisao i vlastitu rimovanu parolu: ”Evo Šodana, koji može
do dana”. Jednom dok ju je deklamovao
okupljenim radnicima, javila se jedna nepristojna i nepoznata pjesnička duša te dodala
završnu rimu: ”Gov......a”. Dugo se zaljubljeni
tetrijeb vrtio ukrug tražeći krivca, posprdno
je ispraćen smijehom, ali nije odustajao od
ove samoreklamerske parole. Beba je bila
i izuzetno inteligentna žena, dobro je znala
ko ovim zavodnicima može da stavi so na
repove. Prvi put kad je moj otac službeno
stigao u agenciju “Usamljena srca” (on joj je
kumovao i dao to ime), upitan je od Bebe da
da stručnu ocjenu pošto duži period poznaje
zainteresovane kandidate. Odgovor je bio
kratak i ubjedljiv. “Pošto radiš na obračunu
i dječijeg dodatka, lako ćes primijetiti da
imam sam više djece od njih šestorice. Ne
znam o kakvom seksu govore?” Stišale su se
strasti, ostali radnici koristili bi svaku priliku
za bockanje, ali još najokorjeliji nisu odustajali od prvobitne zamisli. Sljedeća Mešina
posjeta pokušala se iskoristiti da se malo
porave odnosi, a da bude naklonjen drugoj
strani. Odmah po pozdravljanju Šodan a u
želji da spriječi Bebu ,krenuo je nešto blažom
taktikom’. “Meša, nadam se da ćemo se
složiti u jednom, da su ove moje sijede ‘antene ljubavi’”? “Priličnije je ‘spomenik palom
borcu’”,reče otac …...
Meho Jakupović
Moj stav
Početak bosanskog proljeća ili samo trenutni izliv gnjeva
,,DJEČIJA REVOLUCIJA“
Počelo je demonstracijama zbog toga što djeca ne mogu dobiti JMBG, a protesti se nastavljaju jer su građani nezadovoljni općom situacijom u BiH
Šta se to dogodilo 6. juna?
Da li je to početak bosanskoga
proljeća ili samo trenutni izliv gnjeva kojim se željelo pomoći
bespomoćnom djetetu i njegovim
roditeljima?
Tog 6. juna desile su se demostracije
sarajevskih građana, ali ne samo
sarajevskih nego i banjalučkih i
građana drugih bh. gradova ili bolje
reći demostracije bh. građana.
Belmina je samo povod
Povod je bio slučaj tromjesečne
Belmine Ibrišević koja nije mogla da
dobije JMB, a bez toga nije mogla
da dobije bh. pasoš koji joj je bio prijeko potreban, jer je teško bolesna i
trebala je da putuje u Njemačku na
liječenje.
Zapitaćete se kao i svi normalni kako
to da dijete ili bilo ko drugi ne može
da dobije svoj identifikacioni broj što
je suprotno svim ljudskim pravima ili
bolje reći pravu na vlastiti identitet.
Međutim, opstruiranja političara i
njihove polemike i neslaganja o
Zakonu o jedinstvenom matičnom
broju, i donošenje nekih privremenih
rješenja kao i razmišljanje da entiteti
trebaju da imaju svoje vlastite JMBG,
doveli su do ovih demostracija.
Građani su se organizovali, prvo
preko javnih mreža, portala, a zatim
i javnim okupljanjima i blokirali su
zgradu bh. Parlamenta i nisu dozvoljavali nikom da napusti zgradu.
Istovremeno, u zgradi se održavala
konferencija evropskih bankara i donatora koji su razgovarali o načinu
ulaganja u BiH.
Stranci su bez ikakvih posljedica
poslije izvjesnog vremena napustili
zgradu, a u toku noći i svi ostali.
Demonstranti nisu pokazali nikakvu
silu, a niti bilo kakav vid nacionalnih
istupa.
U prvom udaru okupilo se njih stotinjak, da bi to kasnije preraslo u respektivnu masu od više hiljada nezadovoljnih građana, majki s djecom.
Zahtijevaju da se donese jedinstveni
zakon o JMBG i ako se to ne uradi,
onda će se demonstracije opet desiti.
Poslije svega što se dogodilo počele
su političke zavrzlame, priče sa nacionalnom retorikom o ugroženosti
pripadnika druga dva naroda iako
je dobro bilo poznato da je najviše
zatečenih u zgradi bilo iz redova
bošnjačkoga naroda.
Satanizacija Sarajeva
Počelo se sa satanizacijom glavnog
grada države BiH, Sarajeva, kao
grada nesigurnosti, što svakako ne
odgovara istini.
Postavlja se pitanje: ,,Ko je ili ko su
suorganizatori ovog skupa?“
Pretpostavka je da je u prvo vrijeme
sve počelo putem portala, a da su
se kasnije uključile nevladine organizacije, na koje vlast, a ponekad i
javnost baca drvlje i kamenje.
Pa to je njihov zadatak da kontrolišu
rad zvaničnih političkih struktura, koje
onemogućavaju pristup Parlamentu
pojedinim civilnim organizacijama.
Tvrdi se da su u organizaciji
učestvovale i neke političke partije,
pa i ako su, njihova je dužnost da
budu uz svoje građane.
Ne bi valjalo da te iste partije djeluju
dvolično.
No, analize događaja koje će vršiti
nadzorne službe kao i mnogi drugi
dušebrižnici će pokazati rezultate.
Mišljenja su da je ovo inicijalna kapsula i da je bh. građanima prekipjelo
preko glave i da im je dosta ovog nerada od ovih koji su najviše plaćeni u
regionu.
Na ovaj način oni žele da izvrše pritisak na 170 ministara koliko ih već
ima i na njihov (ne)rad.
Mnogi od njih sjede u tim poslaničkim
klupama već godinama, kao da im je
prešlo u nasljedstvo.
Država nezaposlenih
Da li država s više od 500.000 nezaposlenih, 631.000 penzionera s penzijom od 360 km (a koliko je samo
onih s manjom penzijom), s 63.000
blokiranih računa bh. kompanija,
dugom od 10,1 milijardu KM, investicijama koje su presahnule, prošle
godine su iznosile u RS 300 miliona
KM, dok u Federaciji samo 120 miliona KM, sa 2.000 ili 5.000 direktora
javnih kompanija koje su leglo korupcije i čiji su građani na ivici egzistencije, zaslužuje javne proteste, demostracije?
Onda kad se uzmu u obzir i druge
političke činjenice, od nefunkcionisanja Federacije i stalno opovrgavanje i satanizacija države BiH iz
drugog entitete, gdje je američka i
evropska politika krahirala, dobijete
jednu potpunu sliku haosa koji može
da izazove još veći izliv nezadovoljstva.
Tako se izrodila i ova dječija revolucija gdje su majke s djecom u kolicima
izražavale podršku maloj Belmini,
36
ali isto su izražavali svoj bunt prema
cjelokupnoj situaciji u BiH, a naročito
protiv političkih partija koje u svojim
izjavama podržavaju ovakve proteste, a istovremeno neće da priznaju da su oni krivci za sve ovo.
Prvo su bile neke četvorke, pa sad
su neke šestorke čiji se lideri šetaju
od grada do grada, od restorana do
restorana i kuhaju bh. politiku.
Oni međusobno opstruiraju sve i
samo misle na izbore 2014. godine i
u tom interesu oni idu još dalje i pozivaju svoje članove da ne izlaze na
ulice nego da se spremaju za opšte
izbore 2014. godine.
Kao da oni nisu i građani bh. države
i kao da oni ne smiju da kažu i izraze
svoja osjećanja prema onome što
vide šta im se to događa ispred nosa.
Svašta. Takva razmišljanja nas već
više od 17 godina drže u nekakvom
uređenom i smišljenom haosu.
Belmina Ibrišević je otišla na liječenje
u Njemačku, dok druga djevojčica,
Berina Hamidović, nije imala sreće i
preminula je u Beogradu.
I ona je slučaj JMBG bez kojeg je
morala da pređe granicu ilegalno,
slučaj administracije.
Ovoj jednoipomjesečnoj djevojčici
roditelji su nezaposleni.
Socijalni slučaj, pa na koga će uš
nego na onog bespomoćnog.
Šesnaestog juna 2013. godine ispred
zgrade Parlamenta BiH okupilo se
više od hiljadu sarajevskih građana,
a tako i u drugim bh. gradovima da
odaju zadnju poštu umrloj djevojčici
Berini.
To su uradili na jedan dostojanstven,
miran način, a pored tuge koju su
iskazivali, u sebi su skrivali bunt protiv zvanične bh. birokratije!
Daj Bože da ova dva slučaja budu
opomena i podstrek svim političarima
da se prihvate posla da rješavaju i
JMBG i sve druge brojeve koji koče i
uništavaju život bh. građanina.
Ti isti bh. građani su im omogućili da
uživaju u tom raju, pa vrijeme je i da
bh. građanin dobije jabuku iz tog parlamentarnog raja ili naprotiv stvara
se mogućnost za još većim javnim
okupljanjima gdje će građani tražiti
svoja prava kad ti isti, izabrani, neće
da to sprovedu kroz insistucije vlasti.
Faruk Tičić
Moj stav
GUZONJINI SINOVI
Revolucionari u Sarajevu izašli na gospođa prva ministarka i dešavaju
ulice, traže promjene, traže novo vrijeme, nove ljude. Sve u rukavicama.
Neće politike u svojim redovima.
Neće nezgodnih parola i nezgodnih
zastava sa tri zambaka koji provociraju. Došla jedna Ivana Mostarac
sa heraldikom Kotromanića, da se
pridruži revoluciji. Kako došla tako
o'šla. Odstranili je revolucionari u
Sarajevu jer neće oni politike u svojoj revoluciji. Transparent: "Mi volimo
RS" nije odstranjen. To je valjda znak
podrške revolucionarima u Banjoj
Luci.
A revolucionari u Sarajevu bi samo
da im se riješi pitanje tzv. jedinstvenog matičnog broja građana. Ko,
kako, gdje, nije im važno. Revolucionari hoće broj. Jebe ih se ko će
im ga izdati. I hoće li biti jedinstven.
Važno je da se tako zove i da mala
Belmina može putovati na liječenje u
inozemstvo. Pa jes', što kažu: "Nije
važno koje je boje mačka; važno je
da lovi miševe".
Na ulice izašli i studenti revolucionari
u Banjoj Luci. I oni traže promjene,
traže novo vrijeme, nove ljude. I oni
u rukavicama: kažu nema njihova
revolucija veze sa onom u Sarajevu.
Baška mi, baška oni. Tek da se zna:
revolucionari poštuju granice. U glavama i one zemljopisne. Neće nezgodnih parola, neće politike u svojim
redovima i na svojim zastavama.
Hoće banjalučki revolucionari "stipendije, smještaj, bolje školovanje".
Časno i pošteno. U rukavicama. Pa
jes', što kažu: "Lijepa riječ, gvozdena
vrata otvara".
E, ali "čast je čast, a vlast je vlast".
"Šta hoće ti Dronjci i ostala kopilad",
na sav glas zaurla glasnogovornički
ćuko u Banjoj Luci. Doduše, na svom
privatnom internet blogu, ali jebiga,
zna se u Banjoj Luci ko je vlast, a
ko vodu na mlin vlasti navodi. Tu je
onda revolucionarima zaista pu'ko
film. Skinu rukavice pa otpišu kabinetskom ćuki: "Mama ti je kopile".
Javila se i gospođa prva ministarka
Cvijanovićka. Žao joj, cvili što su se
studenti digli na protest u vrijeme
kada "postoji tendencija i namjera
prelijevanja događaja iz Sarajeva
u Banju Luku". Jebote, ko da su
događaji u multi kulti Bosni voda pa
može iz multikulti bokala u multikulti
čašu. I još cvili gospođa ministarka
kako im, tim tamo, sve to nije trebalo
u vrijeme "talačke" krize u Sarajevu.
E draga pameti, pomislih, nipošto
skupa nisi. Revolucionarima dvadeset godina utalačenenim šupljacima
ala Cvijanović dopizdilo jer su
Cvijanovići u raznim lezi lebe da te jedem parlamentima uzeli sebi slobodu
i bebama oduzimati Bogom dato pravo na život, pa blokirali revolucionari
izlaz lezilebovićima dok ne pođu raditi ono za što su plaćeni sa grbače
revolucionara i njihovih majki i očeva
- i šta se onda dešava? Dešava se
se polupani multikulti lončići sa tendencijom i namjerom da se preliju iz
Sarajeva u Banju Luku.
Narod, i u Sarajevu i u Banjoj Luci,
jasno stao uz svoju djecu. Uz koga
će drugog, neće valjda uz vlast koju
su birali. I tako više puta. I uzastopno.
Mislim, birali vlast.
U Banjoj Luci narod ispred Dume zaigrao Kozaračko kolo. U Sarajevu revolucionari isturili bebe u prve redove
revolucije. I fakat zajebaše vlast. Ministar policije kaže:
"Dok sam ja ministar policije, narod
niko tući neće". Zvuči poznato, jel' de.
Novo vrijeme, stare navade. Dobro,
nejse, da ne cjepidlačimo.
E, ali ima tu jedan problem. Prvi
primijetio onaj vispreni Dežulović
Boris. Kaže, badava školovanje revolucionarima kada i dalje ne znaju
razliku između besplatnog i džabane.
Ne vide hudnjaci da se za bagatelu
školuju, ali džžabaaa! Nejma hajra.
Istina i dalje ne stanuje u glavama
školovanih revolucionara. Ponavljaju fraze očeva bez propitivanja:
A šta si ti tata radio u ratu? Bune
se na uvrede izrečene NJIMA, a ne
obaziru se na uvrede koji je onaj isti
glasnogovornički ćuko izrekao i konstantno izriče drugima. Bole ih NJIHOVE rane, a tupi su i neosjetljivi na
rane drugih. Bune se jer im Guzonje
uništiše Picin park, pa se nemaju
gdje prcati. Bune se jer ih jedan od
njih nazva kurvinim sinovima, a ne
vide "revolucionari" tu silnu nepravdu
u Prijedoru gdje iste te Guzonje prave
kojekakve smicalice ljudima koji žele
obilježiti mjesta stradanja u proteklom ratu i koji te iste ljude nazivaju
pederima, a njihov građanski protest
u prisjećanju na zločin i pobijene, nazivaju slavljem. Ukratko: vide trn u
oku drugog, a ne vide balvan u svom.
I onda ovdje negdje pukne meni film.
Dobro ba šta više i taj narod hoće.
Ko je onu klepetušu Cvijanovićku
izabrao i u vlast uvalio. Narod na izborima ili Marsovci? Pa šta se sada
narod buni. Kaže im gospoja prva
ministarka: studenti držite se knjige,
vi što imate posla - svi na svoje radne
zadatke, a vi nezaposleni, pa ko vas
bre grebe, da išta vrijedite radili bi
nešto... A narod se na to ne buni. A ni
revolucionari. Ne, oni samo hoće "stipendije, smještaj, bolje školovanje".
I hoće JMBG. Ko, gdje, kada, kako,
nije važno; revolucionari samo hoće
broj da mogu putovati.
Zato vam ja drugovi i drugarice studenti i revolucionari u Sarajevu i Banjoj Luci kažem i poručujem: Niste vi
kurvini sinovi. Čast pojedinim, jer ima
i takvih, ali vi ste Guzonjini sinovi. Isti
ste kao oni protiv kojih se bunite, a
koje uporno birate u vlast. Isti ste, isti
majkovići, samo što to ne vidite i čini
vam se da niste i da ste kao nešto
bolji.
Piše: Nihad Filipović
Bosanska kuća Birmingham
PODRŠKA JMBG
Učenici "Blue River Academy" nakratko su prekinuli svoju redovnu
nastavu, koja se održava u prostorijama Bosanske kuće u Birminghamu
i podržali mirne demonstracije u Bosni i Hercegovini gdje stanovnici traže
uvođenje jedinstvenog matičnog broja za građane Bosne i Hercegovine.
Ovoj djeci je bilo veoma teško objasniti da bebe u našoj domovini nemaju
37
jedinstveni broj. Ipak, kada su čuli da
trebaju dati podršku bebama, rado
su to učinili. Inače, Bosanska kuća
u Birminghamu je sjedište Svjetskog
saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, te Bosnia UK Networka i obje
ove organizacije prošle sedmice
podržale su borbu građana Bosne i
Hercegovine za pravo na JMBG.
Iz Štampe
SVJETSKI MEDIJI: JECAJI BEBE PROBUDILI BOSANCE IZ
''ZIMSKOG SNA"
Ugledni svjetski mediji izvještavaju o višednevnim protestima ispred zgrada bosanskohercegovačkih institucija u Sarajevu, kao i o problemu izdavanja jedinstvenih matičnih brojeva za novorođenčad u Bosni i Hercegovini, ocjenjujući kako
je čitav problem "otvorio oči pasivnim bh. građanima da traže prava za sebe i svoju djecu".
Američki The Washington Post na- "Grupa Bosanaca i Hercegovaca pretvorili su se u blokadu parlamenta
vodi da se sve veći broj bh. građana je blokirala zgradu Parlamenta BiH sa sve većim brojem građana koji se
pridružuje demonstracijama ispred kako bi prisilili političare da usvoje pridružuju protestima”, navodi pozinstitucija kako bi prisilili poslanike u Zakon o jedinstvenom matičnom nata američka medijska kuća.
zgradi da donesu konačno rješenje broju nakon što je stari zakon postao Fox News navod dalje kako su
u vezi sa jedinstvenim matičnim bro- nevažeći u februaru ove godine, te demonstranti gnjevni zbog neefijem za novorođenčad.
su novorođenčad u BiH ostala bez kasnosti i nerada poslanika u parla"Sve je počelo kada je bh. javnost JMB-a”, ističe kanadski list.
mentu koji zarađuju šest puta više od
saznala da tromjesečna beba Belmi- Američka medijska kuća Blouin prosječnog Bosanca.
na Ibrišević ne može na hitnu operac- News piše o protestima građana u Američki list "New Jersey Herald”
iju, jer nema jedinstveni matični broj. BiH koji su okružili parlament.
dodaje kako bh. građani odbacili
U međuvremenu su političari ponudili "Obični protesti su prerasli u antiv- ponuđeno privremeno rješenje i sada
privremeno rješenje, ali sve veći broj ladine proteste koji okupljaju sve više traže da političari rade svoj posao.
građana ispred Parlamenta BiH traži građana. Protesti su prerasli u kritiku
da se nađe konačno rješenje za na- protiv podijeljene i neefikasne vlasti "Policija je pokušala da zadrži
vedeni problem. Neki političari su u BiH. Žalosno je da ovo nije prvi put demonstrante daleko od zgrade parpokušali da napuste zgradu, ali su da su etnički političari na vlasti svo- lamenta, ali su se neke majke prisih okupljeni građani priječili u tome”, jom zapaljivom retorikom naštetili jetile i stavile kolica sa bebama pored
zgrade tako da se protesti nastavljaju
piše ugledni američki list.
svim građanima bez obzira na vjeru i dalje. Nekoliko političara koji se nalKanadski list The Province piše da je ili naciju. Ovaj put građani u BiH su aze zarobljeni u zgradi parlamenta
na hiljade građana blokiralo državni se probudili na jecaje bolesne bebe pokušali su pobjeći kroz prozor, ali
kako bi izvršili pritisak da su ih demonstranti utjerali nazad na
političari koje su izabrali radna mjesta", piše američki list.
konačno rade posao za koji
su itekako dobro plačeni”, Poznati kineski portal "China” na
engleskom jeziku piše kako na
piše Blouin News.
hiljade građana u BiH traži prava za
Američki Fox News donosi novorođenčad u toj zemlji.
opširnu priču o protestima
na hiljade bh. građana "Problem u vezi sa identifikacijskim
koji traže od političkih el- brojem za novorođenčad izazvao je
ita da učine nešto kako bi gnjev među bh. građanima koji su
oni i njihova djeca ''živjela pokrenuli masovne proteste protiv
život dostojan normalnog političara koji se nalaze u zarobljeni
u zgradi parlamenta”, piše kineski
čovjeka''.
portal.
"Demonstranti su formirali krug oko parlamenta Protesti roditelja i građana koji ih
tvrdeći da neće ići kućama podržavaju ispred zgrade Parladok političari ne počnu ra- menta BiH u Sarajevu nastavljaju se.
parlament BiH tražeći od domaćih
Roditelji traže trajno rješenje u vidu
političara da riješe pitanje izdavanja diti svoj posao umjesto da drže zem- usvajanja Zakona o JMBG
lju
paraliziranu
etničkom
retorikom.
JMB-a za novorođenčad.
Obični protesti koji su počeli dan prije Foto: S. GUBELIĆ
BBC: BOSNA I HERCEGOVINA PODIJELJENIJA NEGO IKAD
U trenutku dok Hrvatska ulazi u Evropsku uniju, u njenom komšiluku,
Bosna i Hercegovina je podijeljenija
nego ikad, javlja BBC.
Od kraja rata 1995.godine, kada je
uspostavljen mir, BiH je podijeljena
na dva posebna entiteta, Republiku
Srpsku i Federaciju Bosne i Hercegovine.
Evropska unija upozorava da BiH
rizikuje da ostane daleko iza ostatka
regije.
Kris Moris reporter BBC-a posjetio je
školu u Mostaru, u kojoj su odvojeni
razredi za Bošnjake i Hrvate.
On u svojoj reportaži podsjeća da su
u Federaciji BiH etnički podijeljeni
ne samo sistem obrazovanja, već i
elektro-energetski sistem.
U ovoj reportaži se navodi kako su i
sindikati podijeljeni u BiH.
"Politički sistem koji je kreiran od
strane vanjskog faktora, nastavlja
da funkcioniše, ali nije to kao u nekoj
normalnoj zemlji. Problem je previše
političara u zemlji kojima odgovra
status quo" navodi BBC.
Jedna stvar ostaje nedvojbena a to
su brojni problemi sa kojima će se bh
privreda suočiti nakon što Hrvatska
uđe u Evropsku uniju, zaključuje se
u reportaži
bolnice, telefonski operateri, pošta i
38
Iz Štampe
BOSNIA MUST NOT BE LEFT IGNORED ON MARGINS OF EU
Opinion: as Croatia accedes to the EU, Ireland must work tirelessly to help all Balkans
Twenty years ago,Bosnia and Herzegovina was a place of carnage. Europe did
nothing concrete to stop the war until over
100,000 people had died and hundreds of
thousands more had been wounded, bereaved and displaced. Today, conflict is
no longer a daily reality in Bosnia but its
underlying issues remain unresolved.
Across the western Balkans, efforts are
under way to find solutions to the problems of the past and to promote the development of the region. EU enlargement
is central to this process. This was emphasised at a conference organised by the
Irish EU presidency, held at Farmleigh
House on May 24th. However, in his keynote address, TánaisteEamon Gilmore
expressed concern at the lack of progress
made by Bosnia and Herzegovina with
regard to meeting the criteria for EU accession. This has serious consequences,
not only for Bosnia but for Europe.
Return to war?
As Europeans we must ask: do we want
lasting peace across our continent? Do
we want the stability and reform which
EU integration can offer? Or do we want
to risk “a possible return to the instability
that we saw in the early 1990s” which the
Tánaiste warned could result from any
stalling of the accession of the western
Balkan nations? Yet, as Croatia prepares
to join the EU on July 1st and surrounding countries, notablySerbia, move closer
to membership, Bosnia faces increasing
marginalisation.
Exclusion is not in the interest of the
Bosnian people. EU insistence on meaningful reform could benefit the thousands
ZDRAVSTVENA KARTICA
Za sve koji putuju van Velike Britanije, pozeljno je aplicirati za besplatnu zdravstvenu karticu NHSa, koja se zove EHIC (European
Health Insurance Card) tj. Evropska
Kartica Zdravstvenog Osiguranja.
Uz pomoć
kartice, zdravstveni
troškovi u drugim drzavama su sa
popustom, a unutar zemalja članica
Evropske Ekonomske Unije (EEA)
čak i besplatni.
Za dobijanje kartice, potrebno je
ispuniti formular na NHS web stranici:
https://www.ehic.org.uk/Internet/
startApplication.do
of families who go hungry while politicians enjoy lavish lifestyles and show little desire to change the status quo. The
pathway to EU membership should be
one in which all the country’s ethnicities
can participate. It should promote mutual
understanding rather than the perpetuation of division inherent in the Dayton
Agreement.
This accord ended the war in 1995, but
essentially legitimated the outcomes of
has to realise that its approaches in relation to Bosnia have not worked. Republika Srpska, with the effective imprimatur
of the international community, operates
as a self-contained fiefdom. Meanwhile,
on the Federation side, politicians seem
more concerned with gaining personal
influence and cross-party bickering than
with protecting the national interest.
The EU is completely misguided if it
believes these entrenched powers will
11,541 red chairs pictured along Titova street in Sarajevo on April 6th, 2012,
as the city marked the 20th anniversary of the start of the Bosnian war. “As
Croatia prepares to join the EU on July 1st and surrounding countries, notably
Serbia, move closer to membership, Bosnia faces increasing marginalisation.”
Photograph: Dado Ruvic/Reuters
ethnic cleansing by splitting the state into
two separate entities (Republika Srpska
and the Federation of Bosnia and Herzegovina). It is true that Dayton stopped
a conflict which had featured the worst
atrocities to be committed on European
soil since the second World War, including the siege of Sarajevo and the Srebrenica massacre. However, it failed to
establish a strong, unified state.
The EU has the potential to offer a better
future. This was recognised at the Farmleigh conference by Minister of State for
European Affairs Lucinda Creighton and
EU commissioner for enlargement and
European neighbourhood policy Štefan
Füle, who said in their joint statement:
“With the accession of Croatia, the EU
will literally touch Bosnia and Herzegovina; the shared EU border can become
a real bridge if the country can focus on
reforms.”
Unfortunately, it appears that the EU, instead of enforcing its own conditions to
secure these reforms, prefers to pander
to the whims of Bosnia’s political elite.
Leading politicians care nothing about
reform when, irrespective of their “ethnic” background, they profit from the
current inertia.
Difficult decisions must be made. The EU
39
resolve the present stalemate. Unless the
EU takes firm and fair action on behalf of
the ordinary citizens of Bosnia and Herzegovina, the country’s entry into the EU
will stall.
Renewed tensions
If this is the case, the EU will be directly
responsible for creating an isolated, impoverished state which could lead to renewed tension in the region. Europe must
not be complicit in Bosnia’s alienation –
a new perspective is required.
As the Tánaiste admitted in an Oireachtas debate on May 16th, “now is the time
for a comprehensive review of the EU’s
engagement with Bosnia and Herzegovina”.
In the final weeks of its EU presidency,
Ireland can seize the opportunity for such
change, for the sake of the Bosnian people and a truly united Europe.
Mirza Catibušic and Bronagh Catibušic
are a Bosnian-Irish couple involved
with the Bosnian community in Ireland
since the early 1990s, campaigning to
raise awareness. Mirza is from Sarajevo,
where he sustained serious injuries during the war.
Mirza Ćatibušić and Bronagh Ćatibušić
Iz Štampe
DR. ZARIJE SEIZOVIĆ, EKSPERT MEĐUNARODNOG PRAVA
FAKT O AGRESIJI HRVATSKE NI ŽALBA NE MOŽE OBORITI!
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) utvrdio je presudom Prliću i drugima da je sukob između Armije
RBiH i HVO-a imao karakteristike međunarodnog oružanog sukoba, što je još jedna od potvrda hrvatske agresije na BiH. A,
što je najvažnije, ni usvajanje žalbe ne može oboriti tu činjenicu, tvrdi za „Dnevni avaz“ prof. dr. Zarije Seizović, ekspert iz
međunarodnog prava i profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Izricanje presude
da je to potvrdio i general Perišić,
Šta uopće stav o prisustvu
a da tu činjenicu BiH nije iskoristila
Hrvatske vojske, kao i vojske
u postupku pred Međunarodnim sutadašnje Jugoslavije, na teritordom pravde.
iju BiH znači? Također, rekli ste
da se protiv tog dijela presude
SVJETSKI MEDIJI O PRESUDI
ne može izjaviti žalba. Zašto?
PRVACIMA HERCEG-BOSNE
- Čak i prisustvo stranih trupa,
bez njihovog djelovanja na
teritoriji strane države, jeste
agresija, krivično djelo za koje
je, među ostalim, nadležan
Međunarodni
krivični
sud
(ICC). To je novoformirani
međunarodni krivični tribunal, koji je po svom karakteru
Seizović: Različite nadležnosti sudova
stalni i njega ne treba miješati
činjenicom, možemo li tražiti odštetu,
saHaškim tribunalom, koji spada u ima li kakvih pravnih posljedica?
kategoriju tzv. ad hoc tribunala, onih - Tribunal je u više presuda sukob
koji su formirani za određenu konk- ocijenio kao međunarodni. Naprimretnu situaciju (npr. Tribunal za Jugo- jer, u presudi generalu HVO Blaškiću
slaviju, Ruandu i drugi). I ovaj stalni i nekim drugim. Ova činjenica je
i ICTY sude osobama, ne državama, važna, ali ona nije utvrđena od suda
a Međunarodni sud pravde (ICJ), koji je nadležan suditi za agresiju
sa sjedištem također u Hagu, sudi (za šta je nadležan spomenuti staldržavama, npr. predmet BiH protiv ni Međunarodni krivični sud). Ovaj
SCG za genocid.
sud, međutim, po pitanju vremenske nadležnosti (ratione temporis),
Kako Haški tribunal sudi osobama, nije nadležan suditi za bilo šta što se
on je u presudi, u predmetu „Prlić i dešavalo prije njegovog osnivanja.
drugi“ samo konstatirao da se radilo On sudi za krivična djela iz svoje
o međunarodnom sukobu. Svaka nadležnosti ubuduće, od momenta
presuda se sastoji od dispozitiva, di- svog osnivanja. Dakle, ne može sujela koji, ustvari, predstavlja sudsku diti za agresiju na BiH.
odluku i obrazloženja. Samo protiv
dispozitiva se može izjaviti žalba, ne Međutim, agresija je međunarodni
i protiv obrazloženja.
zločin i ta činjenica je trebala izazvati, a nije, akciju međunarodne zaZnači da konstatacija o agresiji os- jednice temeljem Glave VII Povelje
taje, bez obzira na ishod žalbe?
UN-a, dajući državi žrtvi pravo na
individualnu i kolektivnu samood- Dakle, kako sud u dispozitivu svoje branu. Danas, eventualno obraćanje
odluke nije odlučivao o karakteru Međunarodnom sudu pravde po tom
sukoba u BiH, tako se protiv tog di- osnovu ne bi bilo politički mudro i
jela ne može izjaviti žalba. Čak i da u duhu nove klime i dobrosusjedse žalba izjavi u tom smislu, sud o skih odnosa dvije zemlje. No, na
tome ne bi mogao odlučivati, jer to ne političarima je da o tome razgovaraju.
spada u njegovu nadležnost.
I Srbija je agresor
Je
li
u
haškim
presudama Srbija
Naravno, sama konstatacija u presuproglašena
agresorom
na BiH?
di je itekako važna i djeluje snagom
U
predmetu
„Perišić“
konstatirano
autoriteta ICTY, te kao takva, a u
je
da
je
Srbija
pomagala
Vojsku Reduhu ostalih presuda u kojima je supublike
Srpske,
što
predstavlja
povkob ocijenjen kao međunarodni, nije i
redu
međunarodnog
prava.
ne može biti bez značaja.
Mačku o rep
ICTY je do sada imao pet presuda o agresiji Hrvatske na BiH. Šta
uopće sad možemo s tom pravnom
Ono što nikako ne razumijem jeste
da je BiH godinama insistirala na
tome da je Srbija učestvovala u ratu
u BiH, da je tu činjenicu ICTY utvrdio,
40
Britanski BBC prenosi kako je
Haški tirbunal kaznio šest lidera
bosanskih Hrvata za ratne zlocine
i zlocine protiv covjecnosti tokom
rata u BiH tokom 1990-tih godina.
Americki The Washington Post
piše kako je Haški tribunal "otvoreno osudio Franju Tudjmana i
njegovog bivšeg ministra odbrane
Gojka Šuška za zlocine u BiH, što
je historijska odluka za BiH jer je
''dokazano da je postojao sistemski i planski pokušaj da se ilegalno
uklone muslimani sa teritorija pod
kontrolom Hrvata”.
Prema pisanju americkog lista
Charlotte Observer "politicki i vojni lideri takozvane "Herceg-Bosne”
osudjeni su na kaznu zatvora u trajanju od 111 godina zatvora zbog
ucešca u udruženom zlocinackom
poduhvatu na cijem celu je bio
tadašnji predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tudjman”.
Prema americkom listu AJC, presuda protiv Prlica i ostalih "dokaz je
za umiješanost Zagreba u rat u
BiH ciji idejni kreator je Franjo Tudjman koji je želio da se osnuje minijaturnu država u BiH u cilju ujedinjenja sa maticnom Hrvatskom u cilju
stvaranja velike Hrvatske”.
Njemacki Frankfurter Allegemeine
Zeitung piše da je "Haški tribunal
utvrdio da je postojao udruženi
zlocinacki poduhvat ciji cilj je bio da
se uspostavi entitet sa hrvatskom
vecinom u BiH koji bi bio pripojen
Hrvatskoj, a sve s ciljem ujedinjenja
hrvatskog naroda”.
Ugledni italijanski list La Repubblica
navodi da je su šestorica lidera bh.
Hrvata osudjeni jer im je dokazana
"krivica i umiješanost u uništavanju
mostarskog Starog mosta, ruševine
koja je postala simbol sukoba u
Bosni''.
U vrijeme presude, prenosi italijanski list, šest osudjenih nisu pokazali
nikakve emocije.
Iz Štampe
Emir Balić:
HAŠKA PRESUDA JE TU, A GDJE JE 400 MOSTARACA
Legendarni skakač sa Starog mosta u Mostaru Emir Balić, komentarišući jučerašnju osuđujuću presudu bivšem premijeru "Herceg-Bosne" Jadranku Prliću, zapovjednicima HVO-a Slobodanu Praljaku i Milivoju Petkoviću, ministru
odbrane Bruni Stojiću, zapovjedniku vojne policije HVO-a Valentinu Ćoriću i predstojniku Ureda za razmjenu zarobljenika Berislavu Pušiću, istakao je kako je bilo krajnje vrijeme da se ova presuda izrekne.
Ocjenu Suda u Haagu da je Stari
muž“, prisjetio se Balić veoma teških
most bio "valjana vojna meta“, Balić
trenutaka u svom životu.
je okarakterisao kao paradoks.
Uz pomoć prijeratnog prijatelja Hr"To je jedan neosmišljeni odgovor.
vata, otišao je u Makarsku, a potom
Vidio sam i svjedoka koji je govorio
u Zagreb. Kada je stigao u Zagreb,
da je čudno most srušen“, kazao je
saznao je da je Stari most srušen.
Balić, te dodao: "Strateški? Kakav
strateški. Nije se preko mosta moglo
"Bio sam šokiran. Srušen Stari most!
preći. On je bio dobro izbombardovan
Preživio 450 godina ratova, zeml8. novembra 1993., a 9. novembra je
jotresa, raznih prirodnih nepogoda,
dokrajčen“.
da bude srušen. Iz kojih razloga, nije
Balić je podsjetio da je prije
on bio strateški kao ostali mostovi“,
određenog vremena u Hrvatskoj
nastavio je Balić, dodavši kako je 50
formirana komisija koja je imala zagodina bio vezan za taj most i na njedatak da utvrdi kako je srušen Stari
mu zaradio i slavu i lijep život.
most. On se prisjetio šaljivog komentara jednog Mostarca, koji je rekao da
Po povratku u Mostar, Balić je 1994.
su most srušili "NLO-HVO“.
godine sa trampoline skakao u Neretvu pred 25.000 gledalaca. Kaže da
"Zna se ko je srušio Stari most, pod
presuda u slučaju Prlić i drugi ne može
čijom komandom i zašto. To je bio
donijeti zadovoljstvo preživjelima, kao
posljednji napad na bošnjački narod,
ni porodicama žrtava. Na neki način
"To je neka utjeha porodicama koje
da on ne treba da živi u ovom gradu.
je pravda zadovoljena, ali prema njesu izgubile svoje najmilije u ratu.
Šta kada se poruše jednom narodu
govom mišljenju, ona nije adekvatna.
Malo je poznato da 400 Mostaraca
simboli? Da sruše Zagrebu katedralu,
još uvijek nema. Ne zna im se za
u Parizu Ajfelov toranj. Mi smo Stari
"Majke Srebrenice se ne mogu zamost držali kao jedno živo biće“,
grobove“, rekao je Balić u razgovoru dovoljiti, bez obzira koliko ko bude
naglasio je Balić.
osuđen. Ali, ipak, završen je taj dugo
za agenciju Anadolija.
čekani proces suđenja“, rekao je
U vrijeme rata Mostar je bio Hirošima
Balić, izrazivši nadu da će presuda
Evrope, kaže Balić i dodaje da se o Kako je i sam proveo mjesec dana u donijeti bolje i da će se ljudi osvijesMostaru na izricanju presude veoma logoru tokom proteklog rata, Balić je titi, jer su siti netrpeljivosti.
istakao kako je bilo predodređeno da "Ćuprija je ćuprija", prisjetio se Balić
malo pričalo, a grad je bio sravnjen.
ga Armija ubije, jer je uvijek radio na svojih riječi prilikom davanja intervjua
"Najinteresantnije mi je bilo da nisu prvoj liniji. Kada je izašao iz logora, prije otvaranja Starog mosta: "Da li
pričali o stvarima poput guma punih pušten je na stranu pod kontrolom će nas ona ujediniti, to je stvar naših
municije koje su spuštane sa brda HVO-a, jer je sa suprugom i majkom glava. Posebno glava političara, što
Hum ili leševa koji su danima ležali stanovao u kćerkinom stanu u tom di- se i obistinilo. Ovaj narod nikad ne
po ulicama u junu. Logoraši su sig- jelu Mostara.
bi mogao biti razjedinjen. Bilo je ljudi
urno pričali o tim stvarima, jer su radili "Tada su nastali problemi. Tražili su koji su pomagali u ovom ratu, nismo
tada tu. Oni su najkompetentniji bili me, dolazili su mi u stan, maltretirali svi isti.“
da svjedoče, koji su to preživjeli“, na- su mi majku od 93 godine. Moja su- Izvor: Anadolija
pruga je bila hrabra i rekla je da je
pominje Balić.
njeno mjesto tu, gdje su joj svekrva i
Poštovani čitaoci,
podsjećamo sve Vas da je naš
magazin otvoren za saradnju i da
su svi Vaši prilozi dobrodošli bez
obzira da li ste saradnik Habera.
Šta pisati u Haberu, predlažemo
Vam:
Tekstovi o aktivnostima u bh. asocijacijama, vrijednim volonterima,
uspješnim učenicima, studentima, biznismenima.
Svakako nas zanimaju i interesantne priče o običnim ljudima,
kako žive, šta rade kako provode
dane u Engleskoj.
Zainteresovani smo i za eduka-
tivni i zdravstveni sadržaj, priče o
bh. gradovima, običajima, tradiciji, kulturi i muzici iz naše zemlje.
Očekujemo i priloge za poetski i
književni kutak, tu je vesela strana gdje bi se objavljivali vicevi i
šale, sport i razne zanimljivosti.
Stoga Vas molimo da razmislite o ovim temama i da nam
pomognete svojim prijedlozima
da dođemo do zanimljivih sagovornika. Takođe, nemojte se
ustručavati da sami napišete
tekst, da nam pošaljete zanimljivu
fotografiju, mi smo tu da Vam pomognemo i da to objavimo.
U cilju poboljšanja kvaliteta naših
novina za koje su neophodna fi-
41
nansijska sredstva, pozivamo
čitaoce da se pretplate na Haber.
Koristimo priliku da pozovemo
biznismene da se reklamiraju u
našem listu i na taj način pomognu printanje našeg magazina.
Prethodne brojeve Habera u elektronskoj formi možete pročitati na
web stranici BIH UK NETWORKA
- http://www.bhuknetwork.org/
Molimo Vas da svoje priloge i
fotografije u elektronskoj formi dostavite na email adresu
[email protected]
Hvala
Redakcija Habera
Sport
HERCEGOVKA DORIS U ARSENALU
Prije nekoliko dana DORIS BAČIĆ (18) iz Neuma potpisala je četverogodišnji ugovor sa londonskim ARSENALOM; za
SB Doris priča o svom životnom šputu, borbi s bolešću, ponudama evrospkih klubova i razlozima odlaska u London
Doris Bačić prva je igračica u
dao na mene.“ Onda je
historiji londonskog kluba koja
krenulo ozbiljno. U Dunije sa Otoka. U Arsenalu su igbrovniku je počela igrati
rale igračice iz Škotske, obje Irza tamošnji Libertas i
ske, ali nikada niti jedna Evroplodmah postala najbolja
janka. Doris je prva i ponosna je
golmanica prvenstva.
što je Arsenal izabrao baš nju,
Međutim, klub je imao
iako ju je htjelo „pola Evrope“.
samo juniorski pogon
Već sa 14 godina bila je pozpa je prešla u drugi tim,
vana u kamp minhenskog
u Omblu.
Bayerna. Prošla je probu, no
„Klub je bio dobar, ali nije
roditelji je nisu pustili da osbilo kvalitetnih treninga
tane. Imala je jedva 14 godina,
za golmane. Pa sam
išla u školu i smatrali su kako
prije dvije godine prešla
je za nju prerano da se otisne
u Sarajevo, u SFK. Jedsama u inozemstvo. „Želio me
nu sezonu sam bila tu,
je Chelsea, zatim opet Bayern
osvojili smo prvenstvo i
Munchen. Glasgow Rangers je
Kup, igrali Ligu prvaka.
bio gotovo riješen, ali smo ih odTada sam najvise napbili kada se javio Arsenal. Tražili
redovala, kada sam
su me i Bayer Leverkusen, započela raditi sa Esom
tim Twente, Standard Liege...
Ibrahimovićem. To mi
Ipak, mislim da je igrati za Arseje bio najveći preokret
nal ostvarenje snova za svakog
u životu, jer me je on
sportaša“, kaže Doris. Doris se
svemu naučio.“
Doris Bačić
prvo počela baviti džudom, kada je
Kaže kako je troje ljudi među
imala osam godina. No, ostavile se sam i počela...“ Kao i svaki pravi gol- najzaslužnjima što je danas u lonman, i Doris je prvo igrala u napadu, donskom Arsenalu. Pored Esada
tatamija zbog problema sa kičmom.
„Željela sam se baviti neki aktivnijim često protiv starijih i vuišestruko Ibrahimovića, dugogodišnjeg golsportom, a u Neumu i nije bilo ničega snažnijih dječaka. Kada je počela mana i trenera Željezničara, tu je
drugog osim nogometa. Igraš na ul- trenirati u lokalnom neumskom klu- još i Samira Hurem, ključna osoba u
ici sa dječacima, a svi naši prijatelji bu, Neretvancu, na jednom treningu SFK i ženskoj reprezentaciji BiH, zasu ionako bili ljudi iz nogometa.“ Na nije bilo golmana, pa se javila... I os- tim Džemal Šerbo, nekadašnji igrač
porodičnim druženima često su se tala među stativama i danas.
Željezničara te menadžer Nermin
pojavljivali poznati nogometaši pa je „Ispočetka je bilo potcjenjivanja, Čengić. „Nermin je napravio kontakt
tjerali su me sa terena, nije im bilo s predsjednikom Arsenala, on je sve
tako i Doris zavoljela taj sport.
„Kum mi je Goran Jurić, nekadašnji baš jasno da žensko želi trenirati no- organizirao, čim smo saznali da se
igrač Veleža, Zvezde, zagrebačkog gomet. Kasnije, kada smo igrali utak- Arsenal raspituje za Doris. Sve je
Dinama... Moj otac je njegov vjenčani mice, potsmjehivali su nam se, vide uradio besplato, jer smo prijatelji, nije
kum. Družili smo se puno sa Pre- da je žensko na golu i odmah misle tražio nikakvu naknadu ili proviziju“,
dragom Juriće, sa Markom Viduku- da će nas razbiti. Kasnije su se čudili dodaje tata Davor.
om, nekako su stalno oko mene bili kada bi izgubili utakmicu, ali ljudi iz
nogometaši i ljudi iz tog sporta. Tako kluba su me uvijek čuvali, niko nije N. Hasić
SOCCER GOALIE PLAYS A FULL MATCH AFTER BEING SHOT IN THE HEAD
Amateur Bosnian goalie Duško Krtalica complained of a headache before realizing he’d been hit with a stray bullet
No sense burying the lede on this
one: a guy played a full soccer
match after a stray bullet hit him
in the head.
It happened in an amateur game
in Bosnia, and the 51-year-old
goalie who was hit had no idea
he’d been shot. He noticed he
had a headache, but he kept
playing until the game was over.
From Dirty Tackle:
Amateur keeper Duško Krtalica
was playing in a tournament in
the Sarajevo suburb of Boljakov
Potok recently when he complained of a headache. The shot
stopper assumed it was the result of
striking his noggin on a post while
making a save, so ignored the pain
and carried on playing.
According to Sarajevo newspaper
Dnevni Avaz, the 51-year-old com-
The field where the incident occurred.
pleted the match, but soon complained of a stiff arm and had difficulty speaking. He was driven to a
local hospital, where doctors were
shocked to see that a 9mm bullet was
42
clearly lodged in his skull.
The bullet, it turns out, came
from a gun fired by a man at
a local wedding celebration.
That man, Seyne Ligata,
thought the best way to celebrate the wedding was to
fire some bullets in the air,
one of which landed on Krtalica, who survived the incident. Ligata has since been
arrested.
As for how Krtalica didn’t
notice that he’d been shot in
the head…no clue. Just no
answers on that one.
Anyway, the next time you feel like
calling a player “gutsy” for playing
through an injury, remember that
over in Bosnia someone kept stopping shots after quite literally being
shot in the head.
Sport
Birmingham – futsal
NEDJELJA REZERVISANA ZA PORODICU I PRIJATELJE
Atko Isić je član reprezentacije Bosanaca i Hercegovaca iz Engleske i glavni organizator mini fudbalskih turnira
Svake nedjelje bivši i sadašnji članovi
malonogometnog kluba Bosna iz Birminghama u izuzetno uslovnoj International Futsal Areni na prigodnom
Atko Isić
mini turniru odmjere svoje fudbalske
vještine. Naime, na svakom ovom
Birmingham
terminu okupe se 3-4 ekipe i i kako bi
svi imali podjednaku šansu napravi se
mini turnir gdje pobjednik ostaje na
terenu. Najzaslužniji za ovaj vid okupljanja naših građana u Birminghamu
je Admin Atko Isić, koji svake nedjelje
sve potencijalne igrače obavijesti o
tačnom terminu, uredno prikupi novac od njih, rezerviše i uplati termin.
Inače, Atko Isić je i član reprezentacije Bosanaca i Hercegovaca iz
Engleske i ovi turniri mu lično koriste
za održavanje forme. O svemu tome
on kaže: “Skoro dvije godine mi se u
Birminghamu na ovaj način družimo
i bavimo sportom, to radimo iz ljubavi
prema fudbalu i rekreaciji, sami se
financiramo i ne čekamo pomoć niti
od jednog udruženja. Na ovaj termin
dođu igrači različitih kvaliteta i mi
uvijek nastojimo da formiramo ekipe
podjednake snage kako bi mini turnir
bio što zanimljiviji. Nakon 2-3 sata
uzbudljivih utakmica često odemo u
pab na dodatno druženje, jer ipak u
ova teška vremena nedjelja nam ostaje jedini slobodan dan da se posvetimo porodici i prijateljima.”
NE TREBA BRINUTI ZA BUDUĆNOST BH. REPREZENTACIJE
Nedavna inicijativa
Nogometnog/
Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine da u dijaspori organizuje
kampove za mlade igrače plodno tlo je pronašla u Njemačkoj i
Švedskoj. Na prvim probama više
od 100 mladih igrača porijeklom
iz naše domovine svoje fudbalsko
umijeće pokazali su koordinatorima
iz bosanskohercegovačke kuće fudbala Denijelu Piriću i Muratu Jahi.
Prema riječima iskusnih stručnjaka, u
bilježnicama je ostalo dosta kvalitetnih imena i za budućnost “BiH repke”
ne treba brinuti jer širom svijeta
stasuju nove generacije “dijamanata”. Ova inicijativa još nije razrađena
preko “bare” i tamošnji talenti po
uzoru na Asmira Begovića dolaze
prvo u Englesku, a onda i u ostale
evropske zemlje da okušaju svoje
fudbalske kvalitete. Takav slučaj je i
sa 19-godišnjim Dinom Ferizovićem,
krilnim napadačem Kentucky Fire
Juniors kluba, čiji se seniori takmiče u
profesionalnoj MLS ligi Amerike. Dinu
smo ugostili u Birminghamu i iskoristili šansu da s njim odemo na jednu
probu koja je zakazana na stadionu
Suton Coldfielda u Birminghamu. Na
probi se okupilo 50 fudbalera koji
tokom tročasovnog programa imaju
šansu da pokažu svoje kvalitete koje
budno prate skauti iz dvadesetak
Dino Ferizović
timova iz Engleske. Utisak potpisnika ovih redova je da je u takvim
uslovima veoma teško pokazati sve
znanje i da je to kratak period da bi
se ispravno procijenio kvalitet igrača.
43
To potvrđuju i riječi mladog Dine
Ferizovića: “Znam to, cilj ovakvih
okupljanja je da te treneri vide i da
pozovu na probu u neki klub. Mene
su za tri ovakva kampa u Engleskoj
predložili moji treneri iz kluba, poslije
Birminghama imam probu u Londonu na trening stadionu Quins Park
Rengersa, potom u Oxfordu, a nakon
toga idem u Njemačku i Švicarsku.
Iskreno se nadam da će neko primijetiti moje kvalitete i da ću se zadržati
u Evropi. U međuvremenu u Londonu ću trenirati svaki dan i spreman
dočekati eventualnu šansu. Do augusta ću znati na čemu sam, a ako ne
uspijem, onda se vraćam u Ameriku u
svoj klub koji me je već preporučio na
sportski univerzitet u Čikagu na kojem ću igrati poluprofesionalno fudbal
i biti na oku menadžerima iz američke
MLS profesionalne lige. Ovaj put u
SAD-u je normalan i njime su prošli svi
tamošnji igrači, a dobar je i zbog toga
što je na njemu školarina plaćena od
strane Američke fudbalske asocijacije.” Inače, Dino Ferizović je prije 19
godina rođen u Njemačkoj i kada je
ova zemlja počela vraćati izbjeglice iz
Bosne i Hercegovine, otac Rifet, majka Ajša i brat Esmir su odlučili umjesto nesigurnog povratka u Vlasenicu
radije izabrati odlazak u Ameriku.
Sport
44
Download

dalje - Bosnia and Herzegovina UK Network