mm
p OŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM.
POJEDINI BROJ Din. 1 50.
\TA IZNOSI GODIŠNJE DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZMJERNO. ZA INOZEMSTVO DVOSTRUKO. PISMA I PRETPLATA SE ŠALJU NA UREDNIŠTVO I UPRAVU . N A R O D N E STRAŽE« ŠIBENIK. - RUKOPISI SE N E VRAĆAJU.
BROJ 44.
GODINA V.
Š I B E N I K , 27. STUDENOGA 1925.
Doktor Janez Evangelist Krek.
(Prigodom šezdesete godišnjice rođenja.)
Malo je kod nas takvih dana, koji
Oživljuju u s p o m e n u na naše velike lju­
de, kad je i njih malo. P o g o t o v o kad
su takvi dani vezani uz gorak s p o m e n
na tako svijetle, a tako rane g r o b o v e .
Pred šezdeset godina, u današnji
dan, 27. novembra 1865. godine ugle­
d a o je božji svijet u sv. Gregoru na
Dolenjskem dr Janez Evangelist Krek,
veliki svećenik svoga n a r o d a : politik,
književnik i g o s p o d a r s k i organizator.
Rodio se kao prvi sin u siromašnoj
obiteiji učitelja Valentina Kreka. Prvu
pouku primio je od oca, koji mu je
prerano umro. Ostala je majka sa
nekoliko djece, te se morala mukom
mučiti, da prehrani malašne sinove i
kćerke. Uredila je malu trgovinu. Dr
Krek je u svom djetinjstvu kod kuće
mogao gledati rad i d o b r a djela, d o ­
brotu i ljubav, koje su u životu tako
resile njegov karakter. Otac učitelj je
savjetom i r a d o m p o m a g a o
svojim
suseljanima, a kod njegove majke,
po Sloveniji. Velika d a n a š n j a snaga
konzumnoga i kreditnoga zadrugarstva,
a specijalno produktivnoga
duguje
njemu sve.
Dr Krek je bio organizator. R a d ­
nik. Njegova riječ je osvajala. Bio je
beskrajno d o b a r , prijazan i mio. Stoga
ni nije imao neprijatelja. Živom riječju
je p r o š a o nebrojeno puta Slovenijom
od Trsta d o Maribora te od Celovca
> do Kupe. Bio je u Dalmaciji, Hrvat­
skoj, Bosni kao organizator i agitator
2a svoju ideju. Dr Krek je vjerovao,
da će južnoslavenski narod
postati
svoj u vlastitoj kući. I stoga je za
toliko iščekivanu S l o b o d u p r i p r e m a o
s v e : dizao je b o g a t s t v o n a r o d n o , jer
je znao, da će s a m o narod materijalno
jak i siguran biti kadar da uzdrži
svoju državu i svoju s l o b o d u . Dizao
je narodnu prosvjetu. Hiljade p r e d a ­
vanja i govora o d r ž a o je dr Krek.
Pisao je za seoska pozorišta drame,
koje i danas osvajaju srca slovenskih
seljaka. Napisao je hiljade Članaka p o
gospodarskim i političkim listovima.
Napisao je knjigu Socijalizem,.
ko|a
siromašne udove, svaki je prosjak n a ­
lazio sklonište i k o m a d kruha.
Srednju školu - gimnaziju polazio
je Krek u Ljubljani. P o maturi stupio
je u bogoslovlje, a p o svršenim nau­
cima u Ljubljani p o s l a o ga ljubljan­
ski biskup u bečki Augustineum, da
s e dalje izobiažava. Kao doktor A u gustineuma vratio se Krek u d o m o ­
vinu.
D u g o bi trebalo pisati o Krekovu
radu u muževnoj d o b i . On je prvi,
koji je u / e o kršćansko-socijalistična
načela u život slovenskoga naroda.
O s n o v a o je radničke, prosvjetne, g o ­
s p o d a r s k e i političke centrale, Ljubljan­
ski Delavski
Konsum,
KrščanskoSocijalnu Zvezu. Njegovim poticajem
i marom organizirana je u Ljubljani
radnička građevinska z a d i u g a , koja je
sagradila radnicima stotinjak jeftinih
zgrada, a sve te su amortizacijom
pozajmljenoga kapitala prešle u ruke
radnika. Širio je misao zadrugarstva
je kod južnih Slavena prva publikacija
svoje vrsti, sa velikim
historijatom
socijalizma i socijalnih pokreta te
analizom ljudskoga društva. Dr Krek
je p o m a g a o gdjegod je m o g a o i bio
p o s v u d r a d o primljen. U društvu stu­
denata visokih škola je bio njihov.
Sa radnicima je govorio kao njihov
drug. Taj katolički svećenik širokoga
prijaznog lica, obučen priprosto, o s v a ­
jao je svojom pojavom. Kad je prije
rata d o š a o u Dalmaciju te na P e r k o viću čekao vlak, upustio se u r a z g o ­
vor sa željezničarima. I taj veliki p o ­
litik i član bečkoga parlamenta r a s p i ­
tivao se za njihove prilike te kasnije
u Beču intervenirao za njih, makar
da je s njima samo par časaka g o ­
vorio.
Veliku radinost i genijalnost p o ­
kazao je dr Krek kao pokrajinski i
državni nar. zastupnik. N e u m o r n o je
radio oko g o s p o d a r s k o g podignuća
svoje d o m o v i n e , te su godine, kad je
u kranjskom saboru bio Krek, bile
p l o d o n o s n e . Brojne akcije za g o s p o ­
darsku o b n o v u zemlje su d o b r o p r o ­
OGLASI PO
šle. Z a k o n o d a v s t v o je zaslugom dra
Kreka uznapredovalo prijemom veli­
koga broja korisnih zak. prijedloga.
Dr Krek je prvi počeo ozbiljno raditi
oko kolektivnoga seljačkog osiguranja
protiv nesreća i starosti. Sve to nije
išlo tako jednostavno. Krek je morao
i u vlastitoj stranci, kojoj je on d a o
dublje socijalno obilježje,preskakivati
brojne zapreke, koje su mu stavljali
konzervativni element'. Ali je dr. Krek
uvijek ostao pobjednikom. Njegovoj
logici se nitko nije m o g a o oteti. Nje­
gova ličnost i uvjerljivost njegove
riječi je sve predobivala. 1 stoga nije
čudo bilo, da su ga socijalni d e m o ­
krati birali za pročelnika p a r l a m e n ­
tarnih o d b o r a bečkoga Rajsrata.
Vrhunac Krekovoga rada nije p r e ­
kinuo svjetski rat. Sad je nastupila
velika
politička državopravna
era
Krekova rada. Dok su zapadnu gra­
nicu Slovenije razarali talijanski i
austrijski topovi, doktor Krek je p o ­
veo svoj narod u borbu za samostal­
nost skupa sa Hrvatima i Srbima.
Njegovu riječ čulo je svako mjesto i
svaka pokrajina. „Ropstvo je veleiz­
daja 1" —- uskliknuo je Krek. U s l o ­
venskoj ljudskoj stranci slomio je
otpor Šušteršića, te ovaj nije više
odlučivao u pari. klubu, iz kojega je
p o smrti Krekovoj istupio. Krek je
ćutio, da se s l o b o d a približava. U
silnim govorima, u programatskim
r a s p r a v a m a dr Krek je stvarao južno­
slavensku državu. On je postao cen­
trom akcije Hrvata, Srba i Slovenaca
u monarhiji. I stoga je punim pravom
m o g a o reći Srbin Milan Grol, da je
južnoslavenska akcija dobila najteži
direktni udarac u smrti dra Kreka.
Solidarnost s Krekom nakon majske
deklaracije izjavile su brojne k o r p o ­
racije u svim našim krajevima. Sa
drom Krekom su isto osjećali hrvat­
ski i srpski narod. Dobri dr Krek je
bio isto toliko Hrvat i Srbin koliko i
Slovenac. Nije bio ekskluzivista ni
intrazigentan. U jednom razgovoru za
vrijeme rata, u kojem je istakao s v o ­
je nazore o uređenju naše države,
kazao je, d a će sva politika u novoj
južnoslavenskoj državi biti d o v e d e n a
u sklad sa težnjama našega naroda,
da će biti stvorena politika, koja će
okupiti i Hrvate i Srbe i Slovence,
da će parlamenti raspravljati o pita­
njima, koja interesiraju
stanovnike
države ne kao pripadnike plemena,
nego kao pripadnike staleža i klasa
I stoga je pravilno bilo istaknuto
prigodom njegove smrti, da su za njim
proplakali i p r o t o p o p Nedjelko i b o ­
sanski ujak s brcima, jer je ideolo­
gija i ljubav dra Kreka bila jaka i
nije poznavala granica. T e š k o se d a ­
nas osjeća gubitak dra Kreka, jer bi
d a n a s bilo m n o g o zlo otstranjeno,
kad bi tu bila njegova riječ i njego­
va dobrota, koje su nam donijele
mnogo sretnih časova za prvih dana
Slobode.
Dobri dr Krek nije dočekao dana
našeg oslobođenja. U jesen 1917. g.
povratio se sa agitacije za južnosla­
vensku ideju u Sloveniji. U Zidanom
Mostu je dugo čekao vlak. Umoran
morao se skloniti u Šent Janžu kod
prijatelja župnika Bajca. Dru Kreku
su liječnici bili još prije savjetovali,
da proživi u miru neko vrijeme, jer
se arterioskleroza uhvatila njegova
tijela. No doktor Krek, koga je trebala
južnoslavenska stvar, nije mogao biti
miran. U Šent Janžu je proživio n e ­
koliko dana prilično mirno i z a d o ­
voljno. 7. oktobra bio je kod njega
njegov drug zastupnik dr Lovro P o gačnik, liječnik. 8. oktobra dr Krek
je mirno ručao kod stola i šalio se
s prijateljima. Uvečer je p o š a o u
svoju sobu počivati, dok su drugi
ostali u donjim s o b a m a . Kad su u
10 sati navečer ušli u njegovu s o b u
župnik i dr Pogačnik, koji je imao
otići, zastali su na pragu s o b e . Župnik
je drhtavo u s k l i k n u o : , L o v r o l " . Kraj
divana na p o d u ležao je bez svijesti
nauznak dr Krek. Otvorene oči su
mu gledale u n e b o . Još malo života
bilo je u njemu. Brzo su ga položili
na postelju, gdje je malo zatim mirno
izdahnuo. Dr Pogačnik mu je sklopio
oči.
Slovenski narod je otpratio na
vječni počinak svoga vodu velikim
svečanostima. U Št. Janžu su položili
njegov lijes na priprosti seljački voz.
U Ljubljani je Kreku priređen kraljev­
ski sprovod. Svi, i njegovi prijatelji i
njegovi načelni protivnici, došli su,
da se poklone mrtvom junaku n a š e ­
ga naroda.
Ali u s p o m e n a na dra Kreka je
ostala živa. Ostao je s njom i njegov
nauk i njegov rad. I tome radu d a ­
nas, na dan, kad bi dru Kreku, da
je ostao živ, bilo šezdeset godina,
posvećuju svoju misao kraj Slovena­
ca od Trsta do Celovca i naš hrvat­
ski i srpski narod.
B. D.
Ministar Radić i političke novosti.
(Posebni
dopis , , Na rodne
Straže".)
BEOGRAD,
G o s p o d i n Stjepan Radić je konačno
p o s t a o ministar prosvjete. Radikali su
d o d u š e pomišljali, da bi Radić preuzeo
ministarstvo socijalne politike, u k o ­
jem se nalazi oko 200.000 neriješenih
spisa, ili ministarstvo građevina, u
parlamentarnim krugovima
nazvato
ministarstvom ruševina. Ipak su r a d i ­
kali, t. j . g. Pašić pristali na to, da
Radić b u d e nasljednikom Sv. Pribićevića na stolici ministra prosvjete. G o -
24. novembra
1925.
spodin Radić je obukao b u n d u s pelcom te natakao cilindar na glavu i u
pratnji svoga sin ovca otišao na za­
kletvu i d o b i o resor i automobil, „to­
liko željeni ministarski automobil",
kako kaže Politika, koja u sličicama
ulaska Radića u vladu veli, da se
dru VI. Đorđeviću, predsjedniku mi­
nistarskoga savjeta za Obrenovića,
zamjeralo, što mu je, kad je išao —
pješke „razume se* — nosio žandar
tašnu za akta. Politika zlobne n a d o daje. da se i g. Pašić prije rata vozio
u običnom vagonu prve klase. N o ,
dakako, onda „nije bilo seljačke vlade"!
Sada, nakon što je g. Stj. Radić član
vlade, ne će više trebati d a njegov
sinovac ide u Zagreb po nj salonskim
vozovima.
Ulazak g. Radića u vladu je bez
sumnje jedna o p r a v d a n a stvar. G. Ra­
dić preuzima d a n a s i p o t p u a u o d g o ­
vornost za rad ne samo svoje stranke
i njezinih predstavnika u vladi, nego
i čitavoga ministarskog savjeta. G.
Radić dolazi lično s a d a u ozbiljnu
priliku, da pokaže, da će sve ono, Što
su on i njegovi ljudi govorili, biti
ostvareno, Čekamo, da vidimo, da li
će državni proračun biti manji i da li
će se u državno gazdinstvo uvesti
princip štednje, što toliko riaglašava
g. Radić. A ovdašnje novine javljaju
o proračunu povećanom za dvije mi­
lijarde... Javljaju, da se prihvaća u
Pašić-Radićevom
kabinetu proračun
ministarstva vojnoga u iznosu
od
dvije i pol milijarde i, makar da g.
Stj. Radić veli, da za prosvjetu mora
biti novca, kao i za ministarstvo vojno,
o n o prvo dobiva sarno trećinu onoga,
koliko dobiva drugo... G. Radić mora
da se pobrine, da bi Dalmacija d o ­
bila općinske izbore, a ne da njegova
stranka podržava u toj nesretnoj zemlji
onaj isti sistem općinskih k o m e s a r i ­
jata, koji je podržavala i stranka Sv.
Pribićevića. Neka g. Radić stavi malo
reda u kader prosvjete, pa da ga i
tu vidimo. No čini se, da će i tu biti
vrlo malo učinjeno, bar u Dalmaciji.
Prekjuče je g. Radić održao, p o
prvi put, otkad je ministar, u Ljubljani
pouzdanićki sastanak. Ljudi, koji su
prisustvovali zboru i izvjtštavali p r e stoničke novine, ne izražavaju se la­
skavo o nastupu g. Radića. G. Radića
je jedna skupina o m l a d i n e u Ljubljani
dočekala zviždanjem. Na sam zbor je
iz znatiželje m n o g o svijeta došlo, ali
je bilo dosta razočaranja. G. Radić je
hvalio Pašića i rekao, da je on jako
pametan čovjek, te da su budalaštine,
kad neki na temelju njegove starosti
hoće d a ga prikažu
nesposobnim.
Skupštinari su mogli čuti od g. Ra­
dića, da Englezi za „fruštuk" (užinu)
jedu meso i piju čaj, te da slovenske
žene pjevaju »Slovenka s e m " . Pljeskanja je bilo vrlo malo. Kad je zbor
svršio, sjeo je g. Radić ?a svojom
g o s p o d o m u automobil, kojim je iz­
van svakog očekivanja žurno otišao
jednom pokrajnom ulicom. Kažu, da
je to stoga, što su na glavnoj cesti
SKULARI.
Ima ih svake vrste, a svima, upravo
svima veli n a r o d n a žena
Primorja
»skulari*. T o je za njih općeniti naziv,
ali s a m o , dok nijesu blizu, jer se oni
„trinaeste, grabancijaške" škole time
vrijeđaju. Zato im puk, kad su već
prešli petnaestu godinu, govori »naši
učenjaci, naučenjaci" i t. d. A k t o ­
mu dakako još padaju epiteti „naša
dika, mamina b e b a , uzdanica", d o ­
tično »pogrda, lijenčina, raspiskuća,
baraba, m a g a r e " - sve p r e m a vrijednosti
i cijeni, koju im narod daje..
T a d o b a „od skula" počinje već
zarana. Jedva ima dečko šest godina
i već ga šalju »selskom prosvjetitelju".
P u č k a ili, kako d a n a s kažu, n a r o d n a
škola. Učitelj prstom ili šibom p o k a ­
zuje u pomične kartone sa slogovima
i slovima, od kojih su sastavljene r e ­
čenice, koje učenici moraju
glasno
sricati. T o dakako ne ide bez pjevuljenja. Djeca u pučkoj Školi, kad
zajednički deklamuju ili čitaju, uvijek
pjevulje. Osobito to biva kod molitve.
čekale velike skupine ljudi, da ga izviždaju.
Parlamentarni život je u zastoj u
jer su sjednice skupštine bile o d g o ­
đene, a opet je bila slava sv. Aran­
dela Mihajla. Govori se o
izmjeni
potsekretara. Radikali bi dobili u
prosvjetnom resoru potsekretara, za
koga kandidiraju Hercegovca P e r u '
Ivaniševića. Radićevci žele, da dobiju
potsekretara u ministarstvu policije.
Tu bi imao doći dr Pernar.
U radićevskim krugovima vlada
veliko neraspoloženje, što dr Korošec
priređuje p o Hercegovini i Dalmaciji
zborove. Radikalima je to svejedno.
O n i se s a m o potajno smiju, te se
izjavljuju elastičnima za svaku k o m ­
binaciju, ali, d a k a k o , s njima.
i ¿JVCU
Majka i dijete, mirtsua od
čistoće, sjajuć od svježine,
njegovano i tečno. Radosno
zdravlje smije se sa Mjesta«
v
vim zubima.
Dnevna njega sa Kafodon«
tom je najsigurniji
put, za
održanje ljepote i
zdravija
Vam***
"IMS
sitim ustima.
Kad d o đ e blaženi „Slava O c u " , u
dječjim se ustima niansiraju dva tona.
Kod računanja nema pjevuljenja. Šiba
treskeće i djeca teško čekaju p o d n e ,
koje svečanim zvonovima najavi k o ­
nac obuke i mali „skulari" se kao
kita svježega cvijeća p r o s p u na ulicu.
Nije tako uvijek. Učenik prve normalke trči. T a k o biva uglavnom za
čitavoga
o s n o v n o g školovanja. No
već u trećem i četvrtom razredu p o ­
kazuju mali „skulari" prve znakove
prirođenoga talenta. Iza škole, a i
prije nje, sakupi se manja đačka četa,
da igra „na franje" ili na puceta i
pera. P o zadaćnicama ili na zgodnim
p l o č a m a rišu i poznatu »trilju", te
sastavljaju trojke zrnima kukuruza i
graha. Svađe kod toga dakako ne fali.
D o đ e dečko - - djevojčice se ne igraju
tim i g i a m a ! — razbijena nosa ili čela
plačući kući i kroz suze cmelji m a ­
teri: »Igrali s m o se, pa su drugi k a ­
menicama i piljcima na m e ! * Mati
prilijepi „nesretnom
ditetu" jednu
vruću i zakriči: „Što se kriviš, gubo,
nesrićo, p a ti si mi s k u l a r . . . " i t. d.
Jedan skandal kapitalističkog
novinstva.
Kakve je misaonosti i boje izvje­
Božo M i I a n o v i ć je drug Ščt
stan dio štampe kod n a s , prilično je i urednik Pučkog Prijatelja, lista,
jasno i poznato. Imamo kod nje sva mu su Talijani doista demolirali
obilježja žute š t a m p e : senzacije daka­ skaru u Pazinu i p o t p u n o onemo
ko, p o t p u n a nebriga za socijalni na- čili za dugo vrijeme izlaženje. Milap t e d a k te liberalno napuhavanje na­ nović je čovjek, koga su Talijai
vukli po tamnicama i koga ni dfl
cionalističkih i kapitalističkih gesala.
Prošlih dana žuta kapitalističko- ne mogu vidjeti.
liberalna š t a m p a proslavila se i opet
Odakle stoga napadanje naše iutj
jednom kampanjom, koju ćemo n a ­ štampe protiv dvojice odličnih naro­
dnih radnika i vođa našega muko«
zvati u najmanju ruku skandalom.
Zagrebački listovi Tipogratijinog " trpnog n a r o d a ?
G o s p o d i , koja se kupe oko tršćan­
koncerna i s njima Tomljenovićev
ske Edinosti
i Istarske
Riječi nije
Novi List, te, dakako, ljubljanski s a mostalsko-demokratski dnevnici Jutro pravo, što je Ščekov Mali List ustao
i Slovenski
Narod, koji p o svom pi­ u više zgoda protiv kapitalističke
sanju ne bi mogli nigdje drugdje kod g o s p o d e , koja su, kad je organizirana
Banca Adriatica u Trstu, agitirala za
nas opstojati, počeli su čitavim član­
cima napadati glasilo tršćanske o k o ­ nju i preporučivali našem narodu ta}
lice Mali List te njegovog urednika bankovni zavod, koji je, kako je po­
bivšeg hrvatsko-slovenskog nar. za­ znato, užasno propao te materijalno
uništio toliko naših obitelji u Primor­
stupnika u rimskom parlamentu Ščeka
i urednika Pučkog Prijatelja Milano- ju. Ščekov list je širio načela stroge
vića, jer da su u jednom članku Ma­ socijalnosti. Sve to nije bilo po volji
log Lista
„denuncirali" vode lista g o s p o d i iz takozvanih narodnihn kru­
krugova u Trstu. Iz te kovačnice
Edinost, da su framasoni.
ice su
Nije ovo prvi put, da su u štam­ izlazili svi napadaji na Ščeka i
pi kod nas n a p a d n u t a ta dvojica. Već novića, čiji list piše j , duhu kršć;
:rščanviše puta donijeli su listovi u Zagre­ skili socijalističnih n?čela. Stoga su
bu i Splitu d o p i s e i z T r s t a , u p o d i g l i , veliku kriku radi toga, što je.
Mali List donio u svojim recima i
kojima su napadnuti Šček i Milanoporuku, da će se hrvatsko-slovenski
vić.
narod u Italiji boriti protiv framasonVirgil Š č e k
je čovjek, koji je
žrtvovao za svoj narod, koji ga je skih vođa u svojoj sredini. Kakvo je
p o s l a o u parlam'.mat kao svoga p r e d ­ to z l o ? Ili se zar ne smije raditi
stavnika, sve svoje materijalno i inte­ protiv jedne g o s p o d s k e , protivunalektualno d o b r o . Šček je u Rimu n e ­ r o d n e i kapitalističke organizacije?
prestano intervenirao kod svih m o ­
Šček i Milanović ne treba da
gućih vlasti, ureda i ministarstava za boje svoga rada za socijalni prej
naš narod u Primoiju. Njegov za­ rod naroda te za elimiranje kapit
stupnički rad donio mu je skoro stičke g o s p o d e iz n a r o d n o g a vodsi
materijalnu p r o p a s t , jer je u isto vri­
Oni,
koji odbijaju, da
ustanove
jeme, dok su se neki vođe Edinosti s pristašama kršćansko-socijalističke
u Trstu komotno šetali, radio u p r a v o struje N a r o d n o Vijeće za naš narod
neumorno te iz svoga privatnoga d o ­
u Italiji, nemaju prava da dižu i šire
bra trošio za potrebe narodnih inter­ graju protiv »ih naših narodnih ljudi.
vencija, jer mu dnevnice parlamenta Neka se s a m o sjete komedije s Bannijesu mogle da pokriju ni mali dio
com Adriaticom. I neka se onda
troška.
stide !
Dostava jednoga generala.
U
ponedjeljak
započelo je u
Vojnom Sudu za oficite u Beogradu
suđenje divizijskom generalu g. Živanu Mitroviću, bivšem k o m a n d a t u
osječke divizijske oblasti, koga državni
tužilac optužuje radi par p r o p u s t a i
zloupotreba. Rasprava ne bi pružala
ništa interesantna, kad ne bi na i
bila pročitana dostava brigadnog
generala g. Dimitrije Pajića ministru
vojnom o djelovanju generala Mitro
vica, kao komandanta divizije u
jeku. Dostava je poslana sredinom d
c e m b r a prošle g o d i n e , dakle baš u
Međutim krv se na rani skruti, krv iz
n o s a prestaje teći i dijete zaboravlja
na tučnjavu te ide opet na igru.
Prolaze tako dani i g o d m e i dijete
polaganije ide. T r k e nestaje, D a , č u d o !
Dok u normalci djeca još trču, u
gimnaziji toga nestaje, jer o d m a h d o ­
lazi epitet „fakin". Ne prestaje to n a j e d a m p u t . T o dolazi nekako s raz­
vojem. Život mijenja i ćud i naviku i
d o b — ta, k a k o n o se kaže, čovjek
se u svom biću za života dva puta
p r e r a d a ! Prelaz iz jedne škole u drugu
donosi novi pogled, nove knjige, nove
drugove. Đak dobiva veliku crtanku i
redalicu te mora pisati „ z a d a ć e " , koje
su »teške i d u g a č k e " . Pojavljuje se
sve više dokaza đačkoga talenta. T o
su šaptanje i prepisivanje. Profesor
ispitiva, a đak trepti od neznanja. Sa
zadnjih klupa rukama, n o g a m a i usti­
ma bacaju njegovu susjedu poznau :
»Šapći, šapći, š a p ć i . . . « Drug š a p ć e ,
pa ako se i d o g o d i koja komedija,
a k o đak i kaže, d a je bitka kod Salamine bila u vrijeme Augusta Oktavijana, to je ipak s p a š e n od petice.
Prepisivački talent se očituje u više
pravaca. Đak-siromah
»zaboravlja*
napisati grčke riječi, dotično talijan­
ski „contenuto". Pet minuta prije
sata u velikoj žurbi prepisuje Marko
riječi ili sadržaj talijanskoga klasika i
— situacija je s p a š e n a . Kad je čas
školske zadaće, i to poimence matematične, latinske i grčke te francuske,
alarmiraju se „bolji p o z n a v a o c i " pred­
meta. Prijevode i zadatke pišu ovi
na manjim papirićima te ovi kolaju i
bivaju bačeni od klupe do klupe
»slabijim silama". Katkad uđe u ak­
ciju i koja i vanjska sila, obično drug
iz d r u g o g a razreda. O n d a se prijevod
i riješeni zadaci ostavljaju na izvje­
snim mjestima t. j . u kabinetu ili po
kaputima na hodniku. »Da, zaboravio
sam nešto!* Sa čitanjem klasika grč­
kih i latinskih ulaze u akciju i prije­
vodi. Tu je na velikom glasu Ferdo
Pažur te nešto manje Maretič. O s o ­
bito P a l u r . Đak drži otvoren prijevod
i s p o d klupe ili ispiše prijevod među
retke teksta, kao kakve »glossae interllneariae". U tome đak dolazi do
R O D N A
vrijeme izborne b o r b e te p r o g o n a
hrvatskih političkih stranaka.
General Pajić prijavljuje gen. Miirovića radi propusta, z b o g kojih je i
tužen, a uvodno i radi njegovoga
rada u p o l i t i č k o m p o g l e d u . T u
čitamo i ovakve interesantne o p t u ž b e :
0. Mitrović se vida u Osijeku naj­
češće u društvu g. dra Hengla, osje­
čkog gradonačelnika, te mu na zaba­
vama, na javnim mjestima i uvijek
ukaziva p o č a s n o mjesto, puštajući ga
sebi s desne strane. G. Mitrović t a ­
kođer odlazi u Hrvatsku G r a đ a n s k u
Čitaonicu,'koja je svojina dra Hengla.
General Mitrović, kaže gen. Pajić, je
poznat d e m o k r a t a i nimalo se ne u s ­
tručava, d a ispoljava svoje simpatije
prema demokratima i rađićevcima.
Kao primjer navodi gen. Pajić, da je
Mitrović j e d n o m , kad su jedan oficir
te on — Pajić, kazali, da^je Radić
velik d e m a g o g i da sa torbicom na
ramenu i lukom u njoj zavodi hrvat­
ske mase, rekao, da je Radić, kakav
da je, vođa hrvatskoga naroda. G e n ,
Pajić dalje piše, d a se nakon o s t a v ­
ke generala Hadžića na ministarstvu
vojnom
u Davidovićevoj vladi u
Osijeku čulo, d a će na to mjesto doći
gen. Mitrović te d a je Uie Draa d o ­
nijela tu vijest.
Vrlo je zanimivo, što general
Pajić upisuje u zlo generalu Mitroviću. D a s e šeta s a osječkim načelninikom Hrvatom drom Henglom, te da
mu daje d e s n u l D a ide u Hrvatsku
Gr. Čitaonicu! I tako dalje, kao što s m o
g o r e donijeli. Pa zar je to tako silno
zlo, da treba čak prijave pisati? Ako
je g o s p o d i n u Pajiću bilo dopušteno,
da n a p a d n e Radića, o n d a je valjda
d o p u š t e n o i generalu Mitroviću, d a
kaže, da Radtć ima za s o b o m sve
hrvatske g l a s o v e , u čemu k o n a č n o
n e m a ništa stranačkoga. Svakako je
značajno, d a jedan general i takve
stvari bez ikakve važnosti i značaja
uvlači u jednu prijavu.
Iz domaće i vanjske politike.
p IZ NARODNE S K U P Š T I N E . D a ­
nas se p o n o v n o sastala Nar. Skupština.
Po prvi put je stupio u nju ministar
prosvjete Stjepan Radić i zauzeo
mjesto kod s a m o g a P a š i ć a . Opozicija
ga je dočekala raznim primjedbama,
koje su u Skupštini Izazvale veselost.
Ministar financija p o d n i o je na o d o ­
brenje proračun za 1926.-27., koji je
Skupština uputila na pretres financij­
skom o d b o r u . Dr K o r o š e c je stavio
hitan prijedlog za p o m o ć p o s t r a d a l i ma od poplave u Dalmaciji. Hitnost
prijedloga je prihvaćena. Iza min. o d ­
govora na neka pitanja i ekspozeja
min. financija Stojadinovića o novim
dvanaestinama protiv vladine finan­
cijske politike prvi je ustao da govori
Radićev disident nar. poslanik Mate
Jagatić, koji oštro kritizira ove d v a naestine i n a p a d a politiku Radićeve
seljačke stranke, koja d a ne ide u
korist seljaka, te dokazuje, da RR
sporazum nije donio koristi hrvatskom
narodu. Pri t o m e je došlo d o čestoga
i žučljivoga dobacivanja između Stje­
pana Radića i njegova bivšeg p o s l a ­
nika.
p
USPJELI
SASTANCI
DRA
KOROŠCA I BARIĆA. N a k o n u s p j e ­
lih sastanaka u Mostaru, L j u b u š k o m ,
Širokom Brijegu, P o s u š j u , G r u d a m a i
Vitini naši odlični prvaci dr Anton
Korošec i Stjepan Barić održali su
prošle nedjelje vrlo uspjele i d o b r o
posjećene sastanke u Preku (kraj
Zadra) i Salima (Dugi otok), a u
ponedjeljak
sa svećenstvom iz sje­
verne Dalmacije, N a r o d
osuđujući
izdajničku *te protivuhrvatsku i protivukatoličku politiku svojih dosadašnjih
vođa vraća se svojoj Hrvatskoj P u ­
čkoj Stranci. 0 ovim uspjelim s a s t a n ­
cima izvjestit ćemo opširnije u d o j dućem broju.
p S T J E P A N RADIĆ HVALI M U S SOLINIJA! Stjepan Radić d o dva je
p u t a ispravljao svoje izjave o Italiji
u Ljubljani, jer da mu ih novinari
nijesu d o b r o uhvatili. U drugoj izja­
vi evo kako hvali Mussolinija; „Ja
naročito ističem, da se moje riječi ne
m o g u ni u kojem slučaju interpreti­
rati k a o neprijateljske p r e m a M u s s o liniju, koji je kao duhovni vođa tali­
j a n s k o g n a r o d a i organizator svih
njegovih pozitivnih snaga p r e p o r c d i o
Italiju za ove tri godine, naročito na
e k o n o m s k o m i financijskom polju, a
koji je usto s k l o p i o pakt prijatelj­
stva s a n a š o m državom. Pri t j m e
p o s v e m a je p r i r o d n o , da ja i kao re­
alni političar i kao član parlamentar­
n e vlade jedne zemlje, koja je Italiji
prijateljska, m o g u prema šefu vlade
n a m a prijateljske zemlje imati s a m o
osjećaje p o t p u n e korektnosti i lojal­
nosti.
8
p P I T A N J E SV. JERONIMA. P r o ­
šlih d a n a su se u Beogradu održale
konferencije između vlade i p r e d s t a v ­
nika katoličkog e p i s k o p a t a (dra B a u -
S T R A Ž A
ra, Akšamovića i dra Karlina) u p o gled pitanja sv. Jeronima.
Prema
svim znacima s p o r će u najkraće
vrijeme biti riješen na zadovoljstvo
obiju interesiranih strana, a. na veliku
žalost našega liberalnoga novinstva,
koje je i ovu prigodu htjelo izrabiti,
J a svoje n e u p u ć e n e i lakovjerne či­
taoce n a d a h n e mržnjom na sve o n o ,
što je katoličko.
p VLADINA KRIZA U FRANCU­
SKOJ. Jer je francuski parlameuat
o d b i o V. članak vladine financijske
osnove o saniranju p o m o ć u 25 g o d i ­
šnjih b o n o v a s a neznatnom većinom
od 278 protiv 275 glasova, čitava je
Painleveova vlada dala demisiju. S a ­
stav nove vlade bio je najprije p o ­
vjeren Briandu, pak Doumeru, p r e d ­
sjedniku sen. finac. komisije. Buduć
im to nije uspjelo, povjeren je sastav
nove vlade Herriotu, komu, činilo se,
d a će uspjeti, da sastavi koncentra­
cionu ljevičarsku vladu. No tomu
nije uspjelo, pak je sastav nove vlade
p o n o v n o povjeren Briandu.
p VIJEĆE SAVEZA NARODA s a ­
staje se 3 . XII., da stvori definitivne
prijedloge za saziv konferencije za
razoružanje.
p NOVA POLJSKA VLADA. P o ­
slije mnogo poteškoća bivši ministar
vanjskih poslova Skrzynsky sastavio
je široki koalicioni kabinet, koji o b u ­
hvaća
sve velike poljske stranke
uključivši i socijaliste. Skrzvnski je
uz predsjedništvo zadržao ministar­
stvo vanjskih p o s l o v a . U ovom kabi­
netu bivši ministar predsjednik G r a b ski preuzeo je ministarstvo prosvjete.
p O T Š T E T A GRČKE BUGAR­
SKOJ. Anketna komisija Saveza N a ­
r o d a utvrdila je krivnju Grčke za
grčko-bugarski pogranični s u k o b i
predložila, da Savez N a r o d a d o n e s e
rješenje, da je grčka vlada dužna da
plati 85.000 funti sterlina p o r o d i c a m a
poginulih bugarskih vojnika i civilnih
o s o b a , a 57.000 funti sterlina za
troškove bugarske vojske prigodom
g r č k o - b u g a r s k o g konflikta, što u k u p ­
no iznaša o k o 39 milijuna dinara.
p KOLNSKA Z O N A odlukom a m b a s a d o r s k e konferencije evakuirat će
se 1. XII. t. g.
Iz naših krajeva.
d) DRNIŠ D O B I O ELEKTRIČNU
RASVJETU. N a p o k o n je i Drniš d o ­
bio električnu rasvjetu inicijativom i
nastojanjem osobito pređašnjeg zauzetnog o p ć . upravitelja g. Bonetti-a.
Svečano otvorenje je uslijedilo 22. t. mj.
u 7 sati uvečer. P o v o r k a g r a đ a n a s a
glazbom n a čelu je tad prošla kroz
rasvijetljene ulice veseleći se i pjeva­
jući rodoljubne pjesme. Zatim je o d r ­
žan banket, na k o m e je p a l o više
zdravica, kojima su svi nazdravičari
zaželjeli što brži i ljepši napredak Dr­
nišu.
d IZBORI NA ZAGREBAČKOM
SVEUČILIŠTU. U nedjelju 15. t. mj.
obavili su se na zagrebačkom sveuči­
lištu izbori za P o t p o r n o Društvo.
G r u p e vladinih stranaka „doživjele su
potpun poraz. Radikali su dobili s a m o
5 3 glasa, a radićevci, koji su nastupili
p o d reklamnom
firmom
»Hrvatski
radni blok", 126 glasova. I ako su
samostalni demokrati još dosta jaki te
dobili 261 glas, ipak se i kod njih
o p a ž a p r o c e s nazadovanja. Davidovićevci i orjunaši skupa dobili su 250
glasova, a marksisti i republikanci
64 glasa. D o b r o se i ovoga puta afir­
miralo organizovano katoličko đ a š t v o .
Njihova lista dobila je 121 glas. T k o
pozna tu trijeznu, idealnu, i b o r b e n u
omladinu, ovom se njezinom uspjehu
osobito o b r a d o v a o .
:
prave umjetnosti, jer se prijevod ispi­
suje sitnim „nevidljivim"
slovima,
koji su »otštampani* d a k a k o kemićnom olovkom, jer obični grafit u p a d a
u oko.
Viši razredi gimnazije d o n o s e „ s k u ­
tom", koji je s a d a ljut na taj naziv,
nove vidike. O n se počinje baviti li­
teraturom i politikom. Ponekoji . p r o ­
pjeva", a drugi se uhvati kritike i p o ­
litike, a tako biva katkad i u nižoj
gimnaziji. Bivši ministar predsjednik
Obrenovićeve ere dr Vladati D o r đ e v i ć
tonio je pretprošle nedjelje u jednom
svom predavanju, kakve su se sve
Prepirke iz »više prosvjete* vodile u
sogradskoj gimnaziji 1856. g o d i n e ,
vrijeme su se redale s v a đ e i
lanja »za ilj p r o t i v " Vuka Ka­
ca, koji je n a s t u p a o protiv r u s i i slavenoserbske jezične nagrde,
sor nastavnoga jezika je za časa
pred đacima Vuka, te je m e đ u
došlo za vrijeme o d m o r a d o
• Pa Vuk je
kaže jedan.
izdajica o t e č e s t v a !
— Šta, š t a ? — viču drugi i z a č a s
su protivnici Vukovi »na p a t o s u " . U
to ulazi katiheta i n a z i v a :
— Mir vsjem.
N o kako đaci ne će d a slušaju, te
se i dalje lupaju, katiheta energično
ulazi u stvar i »fizičeski" uspostavlja
red te stavlja dvojicu nemirnjaka kle­
čati uza zid i drži đacima s l o v o , da
se za zlo mora vraćati d o b r i m . Onaj,
što kleči, veli:
— P a ako je ta*o, zašto m e terate kraj zida — ja već o d r o k o lena.
Nastaje d a k a k o mala zabuna.
»Skulari" više gimnazije su p o n o s n i ­
ji i što se više približavaju
maturi.
Kod njih se javlja veći dah zdrave
mladosti, keja m n o g o čita, ući iz ži­
vota i knjiga. Napredak na svim li­
n i j a m a ! D o mature, A p o njoj dolazi
„ s k u l a r " u trinaestu školu i postaje
mali i prezreni b r u c o š .
Moskovita.
Katolici! Mislite na potrebu
katoličkog dnevnika!
1
Sirana 3.
d IZBORI NA LJUBLJANSKOM
SVEUČILIŠTU. 2 1 . t. mj. vršili su s e
u Ljubljani izbori za raprezentancu
novoosnovanog
„Savjeta
slušača
ljubljanske univerze", kome je zadaća,
d a radi isključivo za čisto a k a d e m s k e
interese bez obzira na kulturne i p o ­
litičke nazore. »Radna lista" (liberalci,
većinom demokrati) dobila je 463
glasa i 4 mandata, »Sindikalna lista"
(ljevičari i neorganizovani) 174 glasa
i 1 mandat, a »Lista katoličkih aka­
d e m i č a r a " 250 glasova i 3 mandata.
I ovdje se dakle organizovano k a t o ­
ličko đaštvo lijepo afirmiralo.]
d NOVA UPRAVA »ULJARSKE
Z A D R U G E " U MURTERU. 15. t. mj.
na zahtjev z a d r u g a r a , koji su bili
nezadovoljni sa r a d o m stare u p r a v e ,
d o đ o š e u Murter izaslanici Z a d r u ­
žnog Saveza iz Splita sa drom Bervaldi-jem na čelu i održaše izvanred­
nu skupštinu zadruge. Bi izabrana
nova uprava. Za predsjednika g o t o ­
vo jednoglasno bi izabran odlični naš
prijatelj g. Nikola Mudronja. Ovaj nas
sretni izbor uvelike veseli, jer s m o
sigurni, da će g. Nikola Mudronja
znati izbaviti iz sadašnjih neprilika
ovu važnu|našu zadrugu, kao što ju je
znao d o b r o voditi i d o zamjerne vi­
sine podignuti kao njezin bivši rav­
natelj.
Naši dopisi.
P A G , 24. studenoga. .
f D o n P e t a r Rum o r a .
Don Petar Rumora, upravitelj žu­
p e u Gorici na Pagu i kapelan čč.
s s . Benediktinki u Pagu, okrijepljen
svetotajstvima umirućih, blago je u
G o s p o d i n u umro u subotu 2 1 . t. mj.
u zoru. Z a r e đ e n za svećenika g. 1885.
služio je u Selinama, Visočanima.
Povijani i P a g u . Bio je učen. O s o b i ­
to je d o b r o p o z n a v a o narodnu p o v i ­
jest. Uvijek se i u svakoj prigodi
neumorno zauzimao za svoje r o d n o
mjesto. Kao pravi sin svoga n a r o d a
borio se u pravaškim redovima za
pobjedu narodnih načela. Velika je
njegova zasluga, da je u o n o d o b a
paška općina oduzeta talijanašima.
Radi svoga n a r o d n o g rada bio je od
okupatorne vlasti najprije iapšen u
Zadru, a zatim interniran. Uživao je
mnoge i razne časti u mjesnim d r u š ­
tvima, a radi svoje dobrote i p l e m e ­
nitosti bio je od svih ljubljen. P o č i v a o
u miru!
Iz Šibenika i okolice.
š P R I G O D O M OBLJETNICE UJE­
DINJENJA u utorak 1. prosinca bit
će svečano blagodarenje u 10 sati
pr. p . u Stolnoj Bazilici sv. Jakova.
„Cecilijanski Zbor* pjevat će » T e b e
Boga h v a l i m o " od Lederera (četveroglasno mješoviti zbor). Iza b l a g o d a renja u katoličkoj crkvi slijedit će u
10 V pr. p . u pravoslavnoj.
2
š POVRATAK PRESV. BISKUPA.
P o p o d n e povratio se presv. biskup
dr Jerko Mileta sa pastirskog p u t o ­
vanja.
š PROSLAVA SV. CECILIJE. Ove
godine — kao nijedne d o s a d — s v e ­
čano je proslavila »Šibenska G l a z b a "
blagdan svoje pokroviteljice sv. Cecilije
u nedjelju 22. t. mj. Uspjelo joj je,
d a je čitav grad taj dan sudjelovao u
ovoj proslavi i bio p o d njezinim d o j ­
m o m . Već uvečer uoči s a m o g b l a g ­
dana obišla je glazba gradom i na­
vijestila svoju sutr. nju slavu. Na sami
blagdan rano ujutro glazba je obišla
gradom svirajući budnicu. U 10 7»
sati opet su se g r a d o m čuli zvukovi
glazbe, kad je zajedno sa članovima
uprave išla na sv. Misu u sv. Frane,
» N A R O D N A
Strana A.
kojof je prisustvovalo i vrlo m n o g o
građanstva, tako da se crkva ubrzo
napunila. Preko .sv. Mise glazba je
odsvirala dva k o m a d a , a na koru
»Cecilijanski Z b o r " na poziv „Šib.
G l a z b e " d o b r o h o t n o otpjevao „Ave
Maria" od Hribara, „Sva si lijepa" od
P. St. di Pietro i „blagi nejasite" od
Stocklina. Glazbari su se zatim s k u p a
sa upravom fotografirali, a u p o d n e
na Wilsonovom trgu priređen je k o n cerat sa obilnim i vrlo biranim p r o ­
gramom p o d vrsnim dirigovanjem g.
Mihovila Ostojića, koji o v o zadnje
vrijeme zamjenjuje o d s u t n o g M a S e n tinellu. Uvečer je glazba priredila još
jednom o p h o d gradom uz bakljadu,
a zatim je u foveru G r a d s k o g Kaza­
lištu priređena p o starom običaju v e ­
čera, kojoj je uz glazbare i upravu
prisustvovao i o p ć . predsjednik g. d r
Šime Vlašić, te p o prvi put i lijep
broj podupirućih članova. Na večeri,
koja je protekla u najboljem redu i
raspoloženju, u ime uprave pozdravio
je sve prisutne potpredsjednik glaz­
be
d o n Ante
Radić. Z a njim je
govorio
općinski
predsjednik
dr
Vlašić u
ime grada, dr
Marko
Kožul u ime podupirućih članova,
a glazbar Ante Cinotti u ime glazbara.
I ovom prigodom p r e p o r u č a m o g r a ­
đanstvu, da, što više može, u svakoj
prigodi p o d u p r e o v o naše najstarije
n a r o d n o gradsko društvo. Već upisani
podupirući članovi podvostručite svoj
mjesečni d o p r i n o s , a koji još nijeste,
upišite se k a o podupirući članovi „ Š i ­
benske G l a z b e " !
š f JERKO STOJ1Ć. Upravnik
pošte i telegrafa u Kotoru g. Jerko
Stojić, n a š odlični sugrađanin, ovih
dana je umro nenadnom smrću od
kapi u Kotoru. K6 d a je zato znao,
p r e d malo vremena bio je u s v o m
r o d n o m Šibeniku, da pozdravi brata
i stare znance i prijatelje. Službovao
je neko vrijeme na pošti u Šibeniku,
a zatim dugi niz godina sve d o
smrti u Kotoru, gdje je o d svih radi
svoje plemenitosti i d o b r o / e bio vrlo
d o b r o viđen i uvelike štovan. Uvijek
se isticao kao uvjereni katolik i i s ­
kreni rodoljub. Kao s a m o u k bavio s e
i slikarstvom. Sudjelovao je i na j e ­
dnoj izložbi, p a k se tom prigodom
kritika o njamu dosta povoljno izra­
zila. Izradio je više slika, a o s o b i t o
su mu u s p j e l e : snimka slike bi. G o ­
spe od Škrpjela k o d Perasta, koju je
izradio n a zastavi za to svetište kra­
snim živim bojama na platnu u v i s i ­
ni od 2 V2 metra, te slika bi. G o s p e
pokroviteljice varoši Prčanja u Boki
Kotorskoj. Dok d o b r o m pokojniku
želimo v j e č n i
pokoj, rodbini
mo svoje iskreno
izrazuje-
saueešće!
š NA PROLASKU.
U subotu
ve­
č e r stigli s u n a p o v r a t k u i z H e r c e g o ­
vine željeznicom
iz S p l i t a b i v š i m i n i ­
star i v o đ a s l o v e n s k o g n a r o d a đr A n ­
ton K o r o š e c
sa
predsjednikom
HPS
Stjepanom
B a r i ć e m , a u nedjelju uju­
tro o d m a h
proslijedili
pozvani
u sjevernoj
nekoliko
sastanaka.
š
OPERNA
LIDIA
koncerat
Preko,
PJEVAČICA
BUCCARINI
četvrtak u
za
Dalmaciji
Gradskom
je
Kazalištu
g.đice
u
svoj
O.
Javor, poznate n a š e pianistice. P j e v a ­
č i c u su pretekli vrlo
dobri
glasovi i
doista č u s m o , kako s e on~ majstorski
igra svojim sitnim glasom. O p s e g joj
je glasa dosta velik, i a k o ne svagdje
jednake boje, timbar m i o i p o d e s a n ,
o s o b i t o za
lirske
komade.
Gdjegdje
je glas ponešto mutan i odviše išče­
zava u velikom prostoru. U nestašici
muzičnih produkcija nama je bila
vrlo u g o d n a ta večer umjetničkoga
koncerta.
š ,CECILIJANSKl Z B O R " izabrao
je ovu privremenu u p r a v u : P r e d s j e d ­
nik prof. Mladen Deželić, a odbornici:
gđa lika Medić,
gđice
Nedjeljka
Kokić i Janja Jadronja, te g g . Kruno
Krstić i Marko Krnčević. — Z b o r s a d a
veoma marljivo uči glagolsku misu
od Adamića i Taclika, koju bi imao
pjevati prigodom proslave hiljadugodišnjice hrvatskog kraljevstva 6. p r o ­
sinca.
š IMENOVANJE. N a š sugrađanin
g. Josip Županović, sudija u Jaši T o miću (Banat) imenovan je predsjedni­
kom suda u Starom Bečeju. Čestitamo!
š PREMJEŠTAJ. G o s p . Antun P l e pel, činovnik mjesne carinarnice, p r e ­
mješten je za činovnika carinarnice u
Preku.
š PRVI SNIJEG. Poslije toliko
kišovitih dana u četvrtak najednom
je naglo zahladilo i p o h o d i o n a s prvi
snijeg, ali za kratko vrijeme.
š SKRLET.
nije s e pojavio
pak čini s e , da
vlaslima uspjelo
Bi. 44.
bi se o v e slijedeće godine imalo i
proširiti te uvesti mašineriju. N o u
ovim prilikama to mu je nemoguće,
jer radnici i stručnjaci ne će htjeti d a
d o đ u raditi, d o k crvara bude u n e ­
p o s r e d n o j blizini. Molimo stoga Zdrav­
O v o zadnje vrijeme
nijedan novi slučaj,
je ipak zdravstvenim
suzbiti ovu zarazu.
š Z A Š T O SE T O N E BI UREDI­
L O ? Mnogi nam s e građani o p e t o ­
vano tuže, da čistiona crijeva (crevara),
koja je smještena uz klaonicu, jako
zaudara. T o je jako neugodno brojnim
prolaznicima, koji rado idu tamo š e ­
tnjom. T o smeta i brodogradilištu
Jakov T o r i ć i braća, koje se u blizini
nalazi, jer je radnicima nemoguće iz­
držati u tome smradu. Brodogradilište
Socijalni vjesnik.
s NEDJELJNI POČINAK ZA CIJE
ŽAVU. „Savez privatnih n.imjeStenil
stveni O d s j e k i O p ć i n u , d a bi u inte­
resu g r a d a č i m prije odredili, da se
crevara k a m o d r u g a m o premjesti.
održe
G.DA
priredila
uz sudjelovanje
da
S T R A Ž A "
J brojei
titi
tnjii jeunoooraznog regulisanja pita
tvaranja radnji nedeljom u
naše države odobravam: D a
u svima mestima na njihovoj
saslušanju nadležnih posloda
čkih komora, urede pitanje z;
nedeljom, rukovodeći s e prii
radnje u svima mestima na nj
imaju biti nedeljom zatvore
§. 12. stava 1. Zakona o z a i
Izuzetak od o v o g a principa •
njen samo za preduzeća, koj
varom brodova, parobroda i
skim i rečnim lukama, u srni
1. Zakona o zaštiti radnika;
zećima u smislu § . 14. stava 2.
pored slučajeva pobrojanih u §. 15. dotičnoga
Zakona, k a o i ako u taj dan pada godišnji
vašar u dotičnom mestu. Napred spomenuti
izuzetak može biti učinjen uz obaveze za
poslodavce iz §. 14. poslednji stav i §, 15,
posljednji stav Zakona 0 zaštiti radnika kao
i b e z prava povrede §. 16. o v o g a zakona.
Pozivam Velike Župane, da u smislu prednjega postupe i 0 učinjenom obavestc Odelenjc
«a zaštitu radnika poverenog mi Ministar­
stva." — Centralna uprava Saveza privatnih
namještenika Jugoslavije poduzima preko
svojih mjesnih organizacija
daljue akcije
g l e d e provedbe o v o g a rješenja. U Rosni i
Hercegovini je o v o pitanje već riješeno us­
prkos otpora muslimana i zidova. Veliki
župan srijemske oblasti odredio je na osnovu
gornjega rješenja, da s e u srijemskoj oblasti
ima uvesti nedjeljni počinak sa 1. decembra
o. g. U Zagrebu, gdje s e p o č e l o u posljednje
vrijeme dokidati nedjeljni počinak, sprema
S a v e z privatnih namještenika Jugoslavije op­
s e ž n e mjere, da s e u Zagrebu i zagrebačkoj
oblasti uvede potpuni nedjeljni počinak.
T a k o ć e s e e v o riješiti još jedno pitanje,
koje nas je postavljalo u kategoriju država,
gdje s e socijalno zaštitno zakonodavstvo ne
provada.
u
Dnevne vijesti.
r ŽARULJA KAO VATROGASAC. Ber­
linski inž. F. K. Lehmann konstruirao je
električnu žarulju, koja sadržaje u sebi t e traklorid kao sredstvo protiv vatre. Pojavi
li s e požar, baci s e žarulja u vatru i plamen
uslijed plina odmah ugasne. Lehmann pravi
o v e žarulje iz starih izgorjelih žarulja.
r AUTOMATSKO ZAUSTAVLJANJE VLA­
KOVA. Pokusi sa novim izumom, p o m o ć u
kojega s e sa radiotelegrafijom mogu zausta­
viti jureći vlakovi, okrunjeni su u U.S.A. s
izvrsnim uspjehom. Tako je jedan vlak, k o ­
ji je putovao brzinom 75 km na sat auto­
matski zaustavljen, a da mašinista nije
upotrijebio zavora. Izum s e bazirana ovom
principu; Elektromagnetski valovi pušteni su
uzduž tračnica, a kad na pruzi naiđu na
zapreku, m n o g o prije, neg© lokomotiva d o ­
juri, djeluju na jedan aparat za davanje
znakova, koji s e nalazi pred očima mašininiste i upali crvenu lampicu. N o i kad
mašinista ne bi vidio znak ili bi bio z b o g bilo
čega spriječen, to sami električni valovi
automatski zatvore s v e zavore. Ti valovi
jednako istodobuo djeluju na drugi vlak,
koji eventualno juri s protivne strane. Na
taj način svaki sudar i nesreća, koja bi n a ­
stala radi kakve zapreke na pruzi, potpuno
su isključeni.
r DAR ZLATNE KNJIGE BELGIJSKOM
KR. PARU. Belgijska novina „Le Soir" od
4. o v . mj. donosi slijedeću crticu: Kraljevski
srebreni pir. U muzeju du Livre (46, rue d e
la Gadeleine) u Bruxelles-u izložit ć e se o d
15. d o 25. novembra tek. g o d . krasna zlatna
knjiga, koja ć e p o tome biti predana Nj.
Veličanstvima Belgije na s p o m e n narodne
manifestacije prigodom svečanosti srebrnoga
pira. Zlatna knjiga je umjetničko remek dje­
lo, koliko u pogledu ljepote, toliko u reali­
zaciji tipografije. Sadržavat ć e imena člano­
va svih odbora i pojedinaca u zemlji i
inostranstvu, koji su doprinijeli toj narodnoj
manifestaciji. Ostat ć e u temelju Kraljevine
Belgije k a o svijetla tačka, trajni izražaj
osjećaja cijele zemlje z a pokazano poštiva­
nje kraljevskom paru.
g CIJENA SREBRA PALA JE za ca 10 0/0
samo u zadnjem tjednu, i to p o d uplivom
amerikanskog tržišta.
Vinograderi!
2-3 godišnji rasadnici s a
korjenom, 1. godišnje amer. loze s a
korienom i glatke divljake svake r a s e ,
kao i plemenite 2-3 godišnje voćke
i ruže može s e naručiti k o d
Ladislava Ševar - Petrovaradin 22.
Gospodarski pregled.
g ZAGREBAČKA BURZA od 27. 0. mj.
notirala je: Din 796.70 z a 100 austr. šilinga,
Din 13.45 z a 1 njem. marku, Din 228.65 za
100 talij. lira, Din 273.95 za 1 engl. funtu u čeku,
Din
56.46 z a 1 dolar u čeku, Din 219.7?
za 100 franc. franaka, Din 10.894 za 1 švic.
franak. Dinar u Zurichu 9.20.
g PROMET U NAŠIM LUKAMA. U ka­
kvom su razmjeru prometi u pojedinim na­
šim lukama, vidi s e iz slijedećega:
Luka:
Uvoz:
Izvoz:
Ukupno:
Split
kvint.
Sušak
Šibenik
,
Gruž
„
n
605.563 1,920.880 2,536.443
202.176
784.700
986.876
195.784
617.962
113.764
250.573
495.762
746.335
D o kraja oktobra bilo je u šibenskoj
luci 2182 naših parobroda i 194 tuđih.
g ISELJIVANJE I USELJIVANIE. U god.
1925. iselilo s e iz naše države u inozemstvo
9032 o s o b e , dok s e u domovinu povratilo
s a m o 3199 o s o b a , pa je iseljenje do konca
jula prema t o m e z a 4.833 o s o b e veće od po­
vratka u domovinu.
I Hl
D. D J
PODRUŽNICA ŠIBENIK
VLASTITA ZGRADA
GLAVNA ULICA 108.
s^r^.
Podružnice: Celje, Đakovo, Maribor, Novi Sad, Sarajevo, Sombor, Split.
Ispostava: Bled.
Dionička glavnica i pričuva p r e k o Din. 1 5 . 0 0 0 . 0 0 0 .
Ulošci nad Din. 1 5 0 . 0 0 0 . 0 0 0 .
Ovlašteni prodavaoc srećaka državne lutrije.
Prima uloške na knjižice, te ih ukamaćuje
najpovoljnije.
Oprema sve bankovne i burzovne poslove povoljno, točno i brzo.
Izdavatelj i odgovorni urednik: A n t e E r g a .
Tisak H r v . Z a d r u ž n e T i s k a r e . Zastupnici; N. Člkato i M. W#l
Download

Standard ScanJob [S0002476.JOB]