O D S J E K
riña pilana a griffu,
DanaSnll brt|
larodna Straža
IZLAZI SVAKE SUBOTE. MJERNO. -
ZA INOZEMSTVO DVOSTRUKO. -
OGLASI PO CIJENIKU. -
PISMA I PRETPLATA SE" SAUU
NA UREDNIŠTVO I UPRAVU .NARODNE STRAŽE" ŠIBENIK, POŠT. PRET. 17. -
BROJ 2.
ŠIBENIK,
1*50 Din
PRETPLATA IZNOSI GODIŠNJE DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZ
18. SIJEČNJA
RUKOPISI SE NE VRAĆA 10
1928.
no rasnim oblastima i općinama, to šta, kuća ili obrt i trgovinu, ali su
se na mogu kouceoU-iraii oporezi­ raznim špekulacijama zaslužili toliko
vanja a jednoj osobi. Oiim toga na da se mogu voziti a automobila i
iskazao se kao karikatura socijalne zemljarinu općine udaraju ponegdje tjerati laksus. Ako se dohodarina
pravde i Ifubavi, i stoga nije čudo prirez, a onda katastra kod nas po- ukine, ta će gospoda uživati bez
da je težnja svih naroda oktobra s\ ada nema. Kod dohodarine. kao poreskih tereta, ali će siromašni nad­
1918 bila upućena reformi društva i personalnog, individulnog pore'iog nica*- morati da plaća — iako ima
stoga nije mogla nikakva druga lo­ tereta, uzimaju se a obzir indivi­ tek za kora hljeba — tri ili četiri
zinka da podigne ispaćena dušu jače, dualni momenti. Duga bolest, velik vrste raznih državnih dažbina 1
no što je to učinio uzvik — Kući! broj neopskrbljene djece, dugovi i
Mi smo odlučno zato da se snize
Možda je trebalo da dođe bal razni drugi tereti — sve to se lako
svi drugi porezi, osobito oni koji
jedno veliko klanje, da pokaže kako uvažava samo ko i oporezivanja opogađaju seljaka, radnika i obrtnika
su oni, što su poslani da ubija ja je­ sobe kao portskog subjekta, dočim
u živo, ali smo da se dohodarina
dan drugog, nevjerovatno bliza po se to nikako ne može kod poreza
uzdrži, makar da se protiv nje buni
misli i osjećaju U ovoj godini, kad koji se odmjeravaju po objektu, bez
i g. dr Voja Veljković, Davidovićev
će se, nema sumnje, slaviti događaji obzira na osobu vlasnika.
demokrat i najbogatiji čovjek u Sr­
i junaštva na način, koji ne gradi
Stoga je bilo upravo žalosno i biji. Mišljenja smo dakako da će
zajednicu krvi, ama i si*ca jvih na­ <mijesno da su protiv dohodarine
trebati minimum egzistencije od
roda svija zemalja, ponosnim piete- ustala i gospoda, koja su se po­
6C )0 Din povisiti barem na dvostru­
tom moramo se spomenuti junaka vezala pod zvučnim imenom „se­
ko — morat će se poboljšati i po­
kotorikag otpora, mornara koji su li ačko-demokratske" koalicije. Jer
rečki aparat, ali progresiju u poreod 1 do 3 februara 1918 glasao ma- jasno je da bi se ukinućem dohoskom sistemu treba održati i treba
nifcsHrali svoje osjećaja za mir i darne f a v o r i z i r a l i
i m u ć n i j i oporezivati i one, koji živu od re­
pravda Od prijekog suda bili sa s l o j e v i ! Do sada su plaćali dohozanja kupOna.
strijeljao! Nijemac Frant Rasch, Ta­ darinu i čeljad koja nemaju zemlji­
lijan Antor* o Grobar, Hrvati Jerko
Šižgorić i Mate Brničolć. Na teško
tamnicu od 5 do 10 godina osuđeni
su Slovenac Franjo Pejžal i Madžar
Lajoš Szekacz. Raznih narodnosti,
U dvama novogodišnjim broje­ 14. jula prošle godine predložila je
različita govora, osjetili su ratom vima Goriške Straže napisao je nar. koruška vlada zemaljskome saboru
pogaženo čovještvo i dušu, uništeni poslanik u rimskom parlamentu dr predlog lakona o kulturnoj autono­
dom i obitelj. U njihovu djelu naj
Engelberi B e s e d n j a k članak o po­ miji Slovenaca. Taj zakonski predlog
b o l j e se može osjetiti duh oktobra ložaju Slovenaca u austrijskoj Koru­ predviđa kao vrhovna vlast nad
1918 i njihov akt prkosa možemo škoj. Glavno manjinsko pitanje jest slovenačkim školstvom Slovenac
<-**t*^~&*\
slebodno ponosno kr-zaf svima koji Skpla. Slovenci suiao plebiscita imali. N a r o d n o VMofia. M
Devetstotinaosamnaesta
20. oktobar bio je miran, al silno
oblačan. U luci sa mirovale ra ae
Uđe. Ponegdje se čao ci k i iz stražarnice austrijskog Seebezirfr'komanda izleti nasmijan mornar. Bez
praske dlscip'ine a udovima, ali zato
si ogromnim građanskim halbcilindrom, koji je još k tome nahero
visio, na glavi. I kroz tjedan dana
otpoče bijela revolucija, koja je pri­
pravljala duga pasivna rezistencija.
Oktobar 1918 g. donio je macama
dnevnn zapo jed, koja ja ^ jčila
lostinktivnc-sirago iako je vojna
komanda nije dala: — Kući!
Treba li da opet pooaenemo sve
dogođaje, koji su doveli do oktobra
1918 i koji su mu Blijedi'? Voji
austrijske vojske napuštali su sv
odrede i odlazili. Vojnici Anta
jol nešto fanati rirani pobjedom, je
sa držani u ra*iičkoj formi. Si
nije doila u kakvom znaku jef nog
patio'izma. čitave mjesece nakop
oktobra 1918 vladala je jedna vn,
kolektivne rados ' kod sr h naroda,
i pobijeđenih i pobjednika. U sva­
čija duia, nakon ograni nog trpljenja,
ušao je sjajan osjećaj mira, osjeća
da je prestalo jed- o strašno zlo i
da će trebati otstranUi sva nepravdu,
sva krivnja i sve što bi moglo d«
vrati 1914 i n'enu reakciju u l»Ho
;
Dr Besednjak o koruškim Sloveocima
.NABODU!
BIB. 2,
mala 1,200.000 člarova, primio je
joi novih 800.000. Stalin je oprziciju
Trockoga i Zinovjeva osamio i odi­
jelio od članstva stranke. Tako se
dogodilo da je opozicija zaigrala sve
na jednu kartu, na kongres stranke,
i bila strahovito potučena. Izjavu
protiv vlade je opoziciji potpisalo
samo 7000 fjud», a od toga 1200 sa­
mih intelektualca. Jasno je bilo, da
je proletarijat, ostavio svoje vođe i
pošao za Stalinom, praktikom. Stalin
je pritegnuo seljački element, koji
je do sada bio nepouzdan prema
vladi, i od toga j6 očekivati jaki
napredak po Rusiju.
BBOJ 2.
KRAH"
Dr Leonid Pitamic : Britanski imperil
Iz najnovije
knjige
Ustroj te države ne da se tuma­
čiti po nijednome pripoznatom op
ćem obliku sastavljenih država. En­
glezi sami odlučno otklanjaju za
svoj „British Empire" (to ime je
prononsirano g. 1919 i u paktu o
Diuštvu Naroda) ne samo bilo koji
u nauci o državi priznati oblik sa­
stavljene države, nego uopće svaki
nacionalni oblik. Ta država, kôja je
izdaje
osujećena.
Toga
radi
morali
U Hrvatskom Pravu od 7. o. mj.
po svojem teritorijalnom opsegu naj­
su
oni,
kao
kolovođe
i
podmetači
opisuje dr Ivan Petrić namjeravani
atentat, koji je 1903. trebalo počiniti požara da bježe i da se tako ugnu veća od svih dosadanjih država, i
na tadanjeg hrvatskog bana Khuena teškim posljedicama, koje su ih u- u kojoj živi četvrtina čitavog čo­
i ulogu, koju je pri tom vršio Šupilo, sltjed one izdaje neminovno če­ vječanstva, sastavljena je od mno­
gobrojnih dijelova, koji imaju vrlo
a o kojem se atentatu do sada nije kale«
javno pisalo.
Nakon izmjene naših misli pođem različite načine vlade i uprave. Raz­
„Bilo je to burne godine 1903. k Supilu, da se dogovorimo, što da dioba tih jedinica nije laka, jer su
Val narodnoga ogorčenja protiv tu­ uradimo. Bio je vanredno zabezeknut na raznom stepenu vlastite vlade
đinskoga presizanja u sveta prava i uzbuđen, te mi reče, da će odmah (samouprava, autonomija, „selfguhrvatskoga naroda prodro je u svako doći na naš skupni sastanak. Naše vernment") i međusobne zavisnosti;
hrvatsko srce, dok konačno nisu vijećanje dugo je potrajalo, U toj neke od tih jedinica same su for­
jedne noći planule barake na zagre­ prigodi upoznao sam veličinu nje­ mirane kao sastavljene države. Ubačkom sajmištu, a to je imalo da gova duha i van rednu odvažnost. glavnom ipak lako razlučujemo u
bude signal za daleko zamašnije do­ Riješivši novčano pitanje stvorismo Britanskom imperiju, bez obzira nà
gađaje. Sutradan dođu k meni svla­ našu odluku, koja je bila od si'nog protektorate i na mandate (prekokom z Zagreba trojica sveučilišta­ zanoašaja opskrbismo rodoljubne morski teritoriji, upravu čijih je Dru­
raca, koji su bili duša čitavog onog mladiće novcem i otpremismo ih još štvo naroda povjei/'o kojoj evrop­
buntovničkog pokretat Danas su istog dana u Milan. U čem se sasto­ skoj državi), osim matične države
dvojica od njih odvjetnici, a jedan jala ona odluka, ne ću ni danrs da Velike Britanije koja se sada sastoji
je umro. Još i danas gledam onu spominjem. Reći ću tek, da je ona od Engleske i Škotske, dominione i
neopisivu uzbuđenost na njihovom na jedan odlučan način 'mala da kolonije. Dominioni su bivše kolo­
licu Bijaše to očito odraz njihovog dokrajči djelo one burne zagrebačke nije, koje imaju svoje vlastito zako­
uzburkanog duševnog raspoloženja, noći, i to u daleko radikalnijoj i e- nodavstvo i tom zakonodavstvu od­
govornu vladu fselfguvernment t j .
nakon kojega su malo iza toga ute­ fikasnijoj mjeri . . .
kli iz Zagreba. Došavši k meni, ispri­
Naše junačke mladiće otpremismo vlastita vlada) Sve druga djelove,
čaše mi sinoćnje burne zagrebačke nekom anarhisti Carcanu u Milan, s koji su neposredno zavisni od en­
događaje, o kojima mi na Rijeci kojim se baš (ada u velike bavila gleskoga parlamenta i engleske vlade
nismo još do Onog časa ništa znali, čitava talijanska, a i evropska štampa. u Londonu, zovemo uopće „koloni­
rfp \<> n o n
za
vriip.me
T a fikciia niia u s n i e t a . Z a š t o ? N e jama*.
Frano Šupilo i atentat na Khuena
:
s
„Država"
a kolonija New Foundland od g.
1832 (dolično 1854) vladana od en­
gleskog tipa odgovorne vlade.
Konačno je bila g. 1921 u južnoj
Irskoj ustanovljena Irska slobodna
država (Irish Free State). U irskom
ustavu, koji je osnovan na ugovoru
zaključenom između Velike Britanije
i revolucionarne Irske, određeno je
da ta država uživa iste sloboštine
kao kakav dominion, a posebno,
ako nije što drugoga određeno, kao
Kanada. Irskoj slobodnoj državi ne
spada sjeverna Irska (Ulster), koja
je ostala u dosta tijesnoj vezi s Ve­
likom Britanijom.
Dominioni koji imaju po engle­
skom primjeru svoj parlamenat, svoju
vladu t. j . ministarstvo odgovorno
izabranome parlamentu i po tom
parlamentu izbornicima (kabinetni
sistem), su dakle: Kanada, Australija
(po unutrašnjoj formi to su savezna
države), Južna Afrika (jako decentralizirana jedinstvena država), New
Zealand, New Foundland
i Irska
(jedinstvene države).
Britanski imperij opsiše joi velik
broj kolonija te takve tvorevine,
koje su napola kolonije a napola
dominioni: ovdje spada prije svega
Britanska Indija, koja se razvija iz
kolonije u dominion s opsežnom
autonomijom pojedinih provincija*
Formalna zavisnost dominiona
od Velike Britanije javlja se u tome,
što su ustavi dominiona britan­
ski zakoni, koji su bili zaključeni
od parlamenta u Londonu, u kojem
»HABODVA RBAIA"
BB07 3
PrincWHno SM *vi dotninion«ki
znknpi, koji «#• protive brita «skim
zakonima, nevažni. Ali dominioni su
postigli već tako veliku nezavisnost,
da se izdaju britanski zakoni, koji
važe i za dominione, samo onda,
kada dominioni na to izričito prista­
nu ili za takve zakona čak mole, što
je katkad potrebno z* ustavne izmje­
ne. Dominionski zakon, kojim se samovlasno prekida savez sa Velikom
Britanijom, bio bi pravno nevažan,
jer je ustav dominiona britanski za­
kon, koji se u bitnim tačkama može
promijeniti samo, britanskim za­
konom.
Britanska kontrola se uz ustavne
izmjene sačuvala uglavnom samo
glede vanjskih poslova i vojne obra­
ne. Pravna kontrola se vrši u judicijalnom odboru tajnoga vijeća u
Londonu (tako zvani „Privy Coun­
cil", koji je sastavljen od sviju, i
bivših, niinistare, raznih drugih vi­
sokih politiku, visokih činovnika i
drugih visokih ličnosti). Spomenuti
odbor dobio je g. 1844 kompeten­
ciju da sudi kao najviše sudište o
presudama kolonijalnih sudova, ako
kasnije zakonodavstvo ne bi druga-
Antologija
Čije odredilo* To
dogodilo n«*kin>
prije ravedenim ustavimo, koji su
vrlo ograničili apelaciju na tajno vi*
jeće, tako da sada sudi tajno vijeće
u civilnim i kaznenim poslovima porijetko i samo onda, kada u sporno­
me poslu ide za vrlo važna načelna,
osobito za ustavna pitanja. U Kana­
di i Australiji je plede nekih poslova
dana mogućnost da se izabere za
krajpu instanciju ili najveći domaći
sud ili britansko tajno vijeće. Važ­
ne s* judikature tajnog vijeka je prije
svegs ta, da u spornim ustavnim pi­
tanjima lako štiti prednost britanskih
zakona pred zakonima dominiona.
Sada i' opstanak te judikatme prak­
tično zavisi od samih dominiona.
Glede vojske i mornarice da se
uopće uglaviti načelo da su dom nioni autonomni, u koliko se tiče
uzdržavanja mira u unutrašnjosti i
vlastite lokalne obrane te načina
vojne službe, ali vojska i brodovlje,
koje dominioni za vrijeme skupnog
rata po svojoj volji davaju, stoje
pod skupnom britanskom vrhovnom
komandom.
Konac u slijedećem broju.
Gustav Krklec: Molitva za djecu
Tebe, koji sijaše smrt kroz naša polja
i mnoga srca probi vrhom svoga mača
da bi sudbina bila svijetlila i bolja
a zemlja naia sretnija l jača —
Pomiluj plavu kćerku varoškog čistača
i reci da će bttt lijepa kao zora
poljubi crnog sina seoskog kovača
i daj da bude silan kao gora.
Tebe, koji posla crne godine rata
i glad, i pomor i puteve neprohodne
da bi zauvijek zdrutlo brata t brata
i svima dao zemlje l njive rodne —
Untdl kroz prozor seljaka, siromaha,
i prostrt lm po slami svoje svijetlo htijenje;
od dodira Tvojega i od Tvoga daha
niknuće nam mlađe, bolje pokoljenje.
Tebe, Gospode, molim ove svijetle noći
kad vije bio snijeg nad ulicama grada:
ili l proći
Daj djetetu svakome ljubavi t moći
da postane od nas zdravlje i bolje
moida će l nama zlatno doba doći:
ama.
Kandidatska lista liPS za opt izbore
1. Vladimir Kulić, obrtnik; 2. Joso Tambača, težak; 3. Dr Ante
Dulibić, bivši narodni poslanik; 4. Vice Zaninović, težak; 5. fra Stanko
Hulji«, župnik - Danilo Kraljice; 6. Stipe Stošić, težak; 7. Vinko Šupuk,
trgovac; 8. Petar Grubišić-Čarija, težak; 9. Dunko Živković Stipin, težak
- Zaton; 10. Luka Šarić, trgovac; 11. Dinko Foretić, profesor; 12. Rade
Gulam, trgovac; 13. Jere Bumber Miieta Andrijin, težak; 14. Stipe škugor
Špiriti težak - Dubrava; 15. Luka liikulandra pk. Jose, težak - Bilice;
16. Ante Milutin pk. Vice, težak - Krapanj, 17. Niko BujasNanin pk.
Jose, težak; 18. Štipan Klisović pk. Lovre, težak - Danilo Kraljice; 19.
Joso Karadjole, nadučitelj, 20. Stipe Bogdan Ivin, posjednik; 21. Bene
Ercegović-Grba, trgovac - Rogoz^ica; 22. Joso Krnić pk. Nikole, težakKonjevrate; 23. Stipe Slavica pk. Andrije, težak - Lozovac; 24. Jure Kr­
nić p. Mate, težak - Bilice; 25. Špiro Miieta, pk. Ive, težak; 26. Šime Jušić pk. Grge, težak; 27. Mate Srzić, suib. kancelist; 28. Sitne KneževićČović Grgin. težak - Boraja; 29. Mate Berović Šimin, težak; 30. Blaž
Plenča pk. Pere, težak - Vrpolje; 31. Stipe Roša pk. Ante, težak; 32.
Pere Baranović-Pavlić pk. Mije, postolar; 33. Mate Pergin, trgovac; 34.
Ive Baranović pk. Filipa, težak; 35. Ive Rude pk. Nike težak, 36. Špiro
Gojanović-Meljada, grad. poduzetnik; 37. Marko Jakovljević. trgovac; 38.
Mate Radić, postolar - Primošten; 39. Msgr. Ivo Bjažić, kanonik; 40.
Frano Škarpa, um. učitelj; 41. August Meznarić, bank. direktor.
Atentat u Skoplju
Svjetska produkcija vina
U petak oko podneva počinjen
je u Skoplju atentat na jednog dr­
žavnog činovnika. Marija Bunev, mla­
da elegantna gospođa od 26 g., ispa­
lila je a Velimira Prelića četiri hi­
ca iz revolvera pred njegovom ku­
ćom. Preiić, pravni referent kod ve­
like župa lije u Skoplju, pao je teško
ranjen. Atentatorka je ispalila nato
još u se dva hica iz revolvera i smrto­
nosno se ranila, te je ranama brzo
i podlegla.
Kako se u krugovima Južne Srbije
tvrdi, i ovai atentat na jednu ličnost
oolitičke uprave, djelo je makedon­
skog komiteta. Policija je dobila u
ruke, kako izjavljuje, dosta materi­
jala, prema kojemu se zaključuje, da
je gđa Bunev radila po instrukcija"••^•deno . ie i nar
Na cijelom svijetu se producira
oko 185 milijuna hektolitara vina.
Kroz zadnje dvije godine proizvod­
nja na pojedine države otpada ovako:
1926
1925
Frarcuska
40,787.955 62,767.086
Italija
37,076.000 45,367.000
Španjolska
15,753,528 26,700.000
Alžerija
8,379.142 12,366.115
Rumunjska
5,000.000 6,113.000
Argentina
2,500.000 6,504.176
Portugalska
2,060.300 5,315.400
čile
1,700.000 2,224865
Jugoslavija
1.600.0u0 2,968.006
Grčka
1,500.000
1,740.000
Madžarska
1,200.000
480.000
Bugarska
1,000.000
1,281.500
Njemačka
989343
1,803.954
»--••-us. _
7WOOO
fil
8TB.
SB.
..NABODÏTA STBAIà"
4.
Iz Šibenika 1 okolice
Odlikovanje. Naš odlični sugra­
đanin, težački posjednik g. Joso Tambača odlikovan je prošlih dana za
izloženo vino Maraština na pariškoj
ekonomsko) izložbi Bien-être diplomom Grand Prix i zlatnom medaljom. Drago nam je da je baš Sibenčanin kao vinar Jugoslavije odliko­
van, tim više što frae dobiva na
glasu naša privreda. Racionalizaci­
jom vinske proizvodnje, čima se g.
Tambača intezivno bavi, mnogo će
zadobiti naša ekonomija. Mi našem
odličnom prijatelju, koji je već 1925
g. na Jadranskoj Izložbi odlikovan
zlatnom medaljom, od svega srca
čestitamo na l'jepom uspjehu.
Plesovi. Bas nekako u isto doba,
kad zagrebačke i beogradske novine
donašaju intei vjue, članke i jadikov­
ke o gladi u Dalmaciji, spremaju se
svi koji misle da predstavljaju Dal
maciju, na priređivani« plesova. Udariše u talambase i u našem gradu
i tko će prvi nego naši zemljoradni­
ci, „klasna" organizacija, reprezen­
tativni korpus dalmatinskog težaštva 1
U v.ijeme, kad bi radi opće osku­
dice, radi lošeg ekonomskog stanja
morali svi radni staleži da ustrajno i
nepokolebivo porade oko osamosvojenja i stisnu zube i šaku protiv op­
ćeg nehaja buržoazije, gpspoda koja
vode jednu organizaciju sa seljačkom
firmom i klasnim težnjama prire­
đuju jednu običnu buržujsku zaba­
vu, idealno koracajuć za frakarijom.
Danas kad u Šibeniku nemamo stu­
dijske knjižnice i kad naši prosjaci
i tiha sirotinja stradavaju od gladi
i neimaštine, s r a m o t a je d o Bo­
ga da se igrom i vinom otupljuje
10 2 i ia Ina nvnestl
dr. Josip Lalić i Dane Škarica kao
podstarješine, prof. M. Triva kao
prosvjetar i g. Ivo Protega kao na­
radi škodljivog uništavanja, SLD u* čelnik.
pozorava da se za lovostaja ne uni­
Stranci u Šibeniku. Prema zvaštava divljač, a da se nikako ne lovi
ničnim
podacima, kroz prošlu je go­
divljač lacom, pločom i gvožđima,
dinu
bilo
u Šibeniku 6341 putnik iz
te da se ne uništavaju ptice pjevice
Jugoslavije,
283 iz Čehosiovačke Po­
i d uge korisne ptice, dočim se mo­
raju uništavati škodljiva divljač. SLU ljaka 27, Rusa 46, Francuza 37, En­
moli lugare i zanimanike da prepo­ gleza 303, Nijemaca 215, iz Njema­
čke Austrije 583, Talijana 412, Mad­
ruku rzmu ozbiljno k srcu.
žara
67, Američana 78, Rumunja 16,
Dr Ivo Belin, poznati gospodar­
Albanaca
21, Švicara 58, Kineza 14.
ski stručnjak, napisao je u Novom
Ovdje
nisu
uračunani oni stranci,
Doba od subote članak o novim
koji
su
boravili
u privatnim kuća­
oblasnim nametima, koje je prošlih
ma,
a
tih
je
bilo
mnogo.
dana izglasala splitska obi. skupština.
Dr Belin konstatira da bi budućnost
Zabava „Orla". U nedjelju 15.
Dalmacije mogla biti samo u indu­ o. mj. priredio je H. K, Orao u Badstriji« I eto baš obi. skupština stvara žani zabavu. Na programu je bila
namet na rudna polja i na elektri­ vrlo uspjela komedija u tri čina Li­
čnu energiju. Ti nameti otjerat će ječnik na silu. Izvedba je bila nad
kapital i volju da se u Dalmaciji svako očekivanje. Osobito treba iustali industrija. Bez sumnje oblast staknuti igru A. Belamarića, koji
treba da ima novaca, ali ovi se mo­ upravo rijetkim talentom odigrava
gu da dobiju samo tako, ako se iz­ sve svoje uloge. Na programu su još
vede razgraničenje državnog i obla­ bile i dvije šaljive solo scene, Mo­
snog gazdinstva. Inače nije moguće derni prosjak i Šaljivi proslov na
stvarati financijska vrela, pa bi bolje početku same zabave, koji je vrlo
bilo i nestvarati onda maglovite pla­ dobro izveo Š. Bumber. Kako su
nove o oblasnome radu.
sve uloge imali isključivo sami OrDruštvo za saobraćaj putnika lovi-omladinci. uspjeh zabave je
održat će svoju godišnju skupštinu, tim značajniji. Dvorana je ove ve­
koja je odgođena, u nedjelju u sa­ čeri, kao i obično pretrpana. Za­
bavu je počastio svojom prisutnušću
lonu hotela K~ka.
i presvij, g. biskup.
Za naS list. 7. o. mj. vjenčao se
u Lišanima g. Jakov Galić Iv. iz
Lišana sa g. Cvitom Podrug Iv. iz
Piramatovaca. Na vjenčanju je Daš
Pismo iz Sala
Odlični pristaša g. Josip Marić iz VukSali 1927. Prošla godina je bila
šića sakupio za fond našeg lista 75
Din. Evala darovateljima, a našem veoma crna za nas otočane. Glavni
dobitak je ribanje. Ali ni prošla go­
prijatelju hvala I
dina nije ništa dala. Ovo je 4-5 goŠkole kod sv. Frane. Muška pu­
čka škola ima 5 r**f '
*
n
9
1.
nom našom sjete i nas, pak nam
dadu bar prigode, da svojim Žuljima radom zaslužimo koricu hljeba.
Kad znaju za našu adresu kad
mi Ujima trebamo, nek se i sada
nas sjete, kad bismo mi njih trebali.
Malo statistike. Sali imade 1205
duša. Bilo je rođenih a god. 1*27:
40, mrtvih: 15 vjenčanja: 9.
Izjava.
Upozorujem sve trgovce i sve
ostale zanhnane da neću priznati
nikakav dug, koju užini na moje
ime a bez mojeusmene ili pismene
privole moja žena Kata Fržop.
Sa štovanjem
Vodice, 14. siječnja 1928.
Niko Fržop p. Orge
Za izjave u ovoj rubrici uredništvo ne
odgovara.
Vlasnik, izdavatelj 1 odgovorni urednik
Ante Hnljev. - Tisak Pučke Tiskare u Ši­
beniku — (Predstavnici: J ero U m i VJeko•lav Matačića.
SALAMA
prve vrsti nova
roba posve zrela
B
M dobiva se svugdje,
11
Prvo hrvatska tvornici »lame.
imena asa
m
»M.
I
8
I masti
Gavrllovita
sinovi
d. d. Petrinja
iKi«pstw:
JOSIP JADRONJA
ŠIBENIK (Dalmacija)
Download

Standard ScanJob [S0002510.JOB]