Broj 167 | Januar-Mart 2014 | Norrköping | 1993-2014.
Bosansko
proljeće
Folklorni festival
dijaspore
Humanitarci u
akciji
Super talenti:
Aida i Admir
In memoriam:
Zlatko Đonlagić
Novosti iz BHUF-a
Jajce:
Grad kraljeva
Preživio sam Intervju
Intervju
Edin Džeko fabriku smrti Damir Džumhur
1.indd 1
Na ručku
kod Obame
Jubilej BSK
Västerås
Vučkov 30.
rođendan
12.2.2014 14:10:27
2.indd 2
12.2.2014 12:08:27
OSNOVAN / GRUNDAT 1993
Izdavač / Utgivare
Savez bosanskohercegovačkih
udruženja u Švedskoj / BosniskHercegovinska Riksförbundet i
Sverige
Glavni i odgovorni urednik /
Chef redaktör och
ansvarig utgivare
Elmin ZEBA
Grafički urednik /
Grafisk redaktör
LARs
Lektor /
Korrekturläsare
Dr. Izet Muratspahić
Redakcija / Redaktion
Muhamed Mujakić
Sadeta Murić
Muharem Numanspahić
Almedina Sačić
Z
adovoljno zavaljen u svojoj velikoj kožnoj fotelji, poznati ministar-historičar sjedio je do kasno u noć i razmišljao: “Znam,
piramide ne postoje, mislim one postoje, ali mislim, ne postoje
u Visokom“. Naš vrli ministar, gledajući fotografiju Visokog,
sjedio je u kancelariji danima, noćima, jutrima, sjedio i ustajao i dumao, a onda zaključio: „Ne postoje!“
Magnusson i Palm, lika švedska dva, sjediše tako u profesorsko-historijskim kancelarijama i zaključiše u svojim glavama lijepim, uz spominjanje
„nakih“ procenata, da genocida u BiH, ipak, nije bilo, jer tobože mnogo
više naroda poginu u onom tamo drugom, ratu svjetskom.
To kod nas? To je malo, ništa, mi ne postojimo, nema nas! Licemjerne
profe ni Bosne ni Balkana odavno ne vidješe, ali sjediše tako njih dvojica u
svojim izlizanim kancelarijskim foteljama i prosvijetliše i nas i Šveđane. U
Bosni se, što ovi profesori „vjerovatno“ ne znaju, često kaže: „Bolje je šutjeti i biti smatran budalom, nego progovoriti i odstraniti svaku sumnju!”
Nije kraj...
Sinoć šetam Sarajevom „nako“, umoran od praćenja demonstranata, policije i ministara u ostavci. Tokom onog prvog dana svi me gađaše, neko riječima, neko manjim i većim kamenicama, neko psovkama. Jedni to počeše
tek jučer, ovi drugi već to rade dugo, treći predugo.
Manje mi smetaše kapi teške što vatru u Vladi gasiše, manje mi smetaše od
tišine gluhe što se nadvi ispod sarajevskih oblaka mračnih. Ispod prigušenog svjetla, na autobuskom stajalištu, starija gospođa susretnu moj pogled,
klimnu glavom i dade mi jedan od svoja dva kišobrana: „Čuvaj se kiše!“
Pomislih u sebi „Ne volim kišobrane i ne volim kišu“, i htjedoh nešto izustiti, ali gospođa već je odmakla i sigurnim koracima grabila dalje u noć.
Htio sam protestvovati, gađati je kišobranom, kamenicama, psovati, trčati
za njom dok ne budem mokar do gole kože, jer ja ne volim kišobrane i ne
volim promjene.
Adresa redakcije /
Redaktionens adress
Glas BiH, Box 2293
600 02 Norrköping
tel 0046 (0)11 16 66 22
fax 0046 (0)11 16 69 33
www.bhsavez.org
e-mail: [email protected]
List izlazi tromjesečno.
Godišnja pretplata (4 broja):
100 SEK
Švedska: PG 621 69 04-0
Pretplata i reklame:
0046 (0)11 16 66 22
Rukopisi, crteži i fotografije
se ne vraćaju
Štampa / Tryck
UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac
Naslovnica / Omslag
Elmin Zeba
Bosansko proljeće
4
5
6
7
8
9
14
15 16 Atentat u Sarajevu
Sjednica GO BHRF-a
Seminar BHŠSŽ-a
Novosti iz BHUF-a
Vrijedna donacija
Jubilej BSK Västerås In Memoriam: Zlatko Đonlagić
“Ljiljan” Växjö
Folklorni festival dijaspore
Intervju: Rezak Hukanović
Intervju: Edin Džeko
18 Kultura starih zanata
20 NBV Novosti
21 Super talenti
22 Doktor humanista
23 Jajce grad kraljeva
24 Intervju: Amir Talić
25 Turniri
26 Intervju: Damir Džumhur
27 Intervju: Edin Džeko
28 Olimpijada u Sarajevu
Naslovnica: Fotografije i najave sadržaja magazina “Glas” broj
167 za januar - mart 2014. godine.
www.bhsavez.org 3
3.indd 1
12.2.2014 12:06:59
Glavni odbor BHRF-a
Prvog dana februara, u prostorijama bh. udruženja ”BiH” u Norrköpingu, održana je sjednica Glavnog odbora BHRF-a. Na dnevnom
redu bio je ”paket” dokumenata za
predstojeću Dvadeset treću godišnju skupštinu koja je planirana za
1. mart u Norrköpingu
U uvodnom izlaganju predsjednica Jelačić dala je pozitivnu ocjenu
za proteklu godinu u kojoj su savez
i njegove članice bili uspješni organizatori značajnih manifestacija na
nivou Švedske, ali i u okviru Svjetskog saveza dijaspore BiH.
Negativna ocjena za proteklu godinu je propust jednog broja udruženja u plaćanju članarine, što će
umanjiti državnu potporu Savezu
u narednoj 2015.godini. Zato će zadatak Komisije za članstvo u toku
godine biti procjena uslova u kojima rade udruženja. Iako je broj
”zaboravnih” simboličan, povlače
se i paralele sa pojavom formiranja zavičajnih saveza, koji, najčešće, ”pozajmljuju” članstvo i cijela
udruženja, članice BHRF-a, pa i
često njihove aktivnosti prisvajaju
kao svoje. O ovom će se raspravljati,
te tražiti stav i mišljenje članstva na
Članovi GO BHRF-a prihvatili
su prijedloge Odbora za kulturu,
koje je iznio Smajo Murguz, u organizaciji regionalnih i Savezne
smotre kulture. Prijedlozi će se
uputiti udruženjima i oblasnim
organizacijama koji bi trebalo da
pošalju svoje mišljenje o novinama
u organizaciji smotri. Almedina
Sačić, član GO BHRF-a, izložila
je koncepciju Devetnaeste savezne
smotre bh. kulturnog stvaralaštva.
Aktivisti iz udruženja ”Bosna” iz
Savez će reagovati na pokušaje revizije istine
Na sastanku GO BHRF-a u Norrköpingu prihvaćena je inicijativa da se
BHRF uključi u reakcije naših građana na ”naručene” pokušaje revizije istine o ratu u BiH putem tekstova u švedskim novinama. Savez će
zatražiti i stav Ambasade BiH u Stockholmu, koja ima obavezu da štiti
interese države koju predstavlja.
godišnjoj skupštini.
Nakon petosatne rasprave, Glavni odbor je prihvatio set dokumena-
Boråsa nakon brojnih sastanaka u
komuni dogovorili su i isplanirali
dvodnevnu manifestaciju u kojoj
će BHRF sa svojim udruženjima
pokazati kako se čuva i njeguje
kultura i tradicija BiH. Za petak
9. maj planirana je akademska
svečanost sa prigodnom izložbom
o Bosanskoj kući, te govornim i
muzičkim programom u izvođenju
najboljih bh. udruženja i umjetnika sa bh. porijeklom.
Za subotu 10. maj planiran je
ta koji će se uputiti udruženjima na
raspravu.
M.M.
defile učesnika smotre useljeničkih
i švedskih udruženja na gradskom
trgu u Boråsu. Omladinski savez,
uz učešće i pomoć u realizaciji
programa na sceni, organizovaće i
niz prigodnih takmičenja za djecu
i omladinu. Učenici bh. dopunskih
škola biće ”oslobođeni” testiranja
u znanju i svoje umijeće će pokazati u radionici ”Naše najbolje”, te
putem teksta, crteža i ručnog rada
predstaviti ono što misle da je najbolje u Bosni i Hercegovini.M.M.
4 Glas BiH | broj 167 | januar-mart 2014.
4.indd 2
12.2.2014 12:09:37
BHŠSŽ novosti
Dok su metereolozi raspravljali kako da nazovu olujno nevrijeme
koje je gotovo paralisalo saobraćaj
na jugu Švedske, Glavni odbor Bosanskohercegovačko-švedskog saveza
žena zakazao je u Malmöu sjednicu u
proširenom sastavu.
Nakon diskusije vezane za aktivnosti između dvije sjednice (zapisnik sa sjednice u Boråsu, seminar
u Växjöu i tok realizacije projekta
”Kaži to sa vezom”), najviše vremena
posvećeno je pripremama za predstojeću Godišnju skupštinu. Uz raspravu
o formiranju radnih grupa za izradu
materijala, prikupljanju potrebnih
podataka iz udruženja, govorilo se i
o potrebi popunjavanja sastava Glavnog odbora. To se odnosilo ne samo
na zamjenu članica kojima je istekao
mandat, nego i na ravnomjernom
geografskom pokrivanju delegata. I
u ovom savezu, kao i u drugim, primjetna je nezainteresovanost za rad
u upravama i prihvatanje odgovornih
zadataka. Pozitivnu ocjenu dobila je
saradnja sa NBV-om, te sa Savezom
bh. udruženja i Bh. omladinskim savezom.
M.M.
Nakon sjednice GO BHŠSŽ-a održan je seminar realizovan u saradnji sa
NBV-om. Almedina Sačić prezentovala je sadržaj iz ciklusa”Naš put razvoja” – II korak, a tema seminara se veoma dobro uklopila u aktivnosti
za Godišnju skupštinu BHŠSŽ-a. Nastavljeno je sa radom po grupama
sa refleksijama iz predavanja. Drugog dana boravka u Malmöu održano je predavanje iz ciklusa ”Udruženje” (predavač Muhamed Mujakić).
Ponovno se raspravljalo o efikasnijem radu saveza, podjeli zadataka i
odgovornosti za izvršenje na sve članove Glavnog odbora, te neposredniji
kontakt sa udruženjima.
Ugodna večer u Malmöu
Seminar u organizaciji BHŠSŽ-a, održan u
Malmöu, bio je prilika za druženje i predstavljanje aktivnosti Udruženja ”Bosanska krajina”.
Uz prigodnu izložbu ručnih radova po uzoru na
bosansku tradiciju, te slika i predmeta sa motivima iz Bosne i radova u bakru, posebno je bio
privlačan kutak sa staklenkama i natpisima:
slatko od aronije, pekmez od šljiva, drijenjaka,
malina… O čemu se radi pojasnila je Senada
Smajić:
— Jesenas smo imali „cirkel“ (kružok) o
spremanju zimnice. Bila je to ideja Fatime
Obradovac, koja je željela da sa nama podijeli tajne spremanja ukusnih i korisnih sokova
i pekmeza od plodova iz prirode. Sjele smo na
bicikla i obilazeći parkove oko Malmöa našle
plodove aronije, koja je na Balkanu skupa i cijenjena, a ovdje je ukras oko kuća, te drijenjak,
maline, zohvu i drugo. Nakon pekmeza, pravili
smo zimnicu od povrća, a imali smo sa sobom i
roštilj, pa je bilo i zabavno i korisno.
M. M.
www.bhsavez.org 5
5.indd 3
12.2.2014 12:10:35
BHUF: Na humanitarnom putu
Aktivisti Omladinskog saveza, BHUF-a, krajem
prošle godine posjetili su domovinu Bosnu i Hercegovinu s namjerom uručivanja pomoći za nekoliko
dječijih domova koji se nalaze širom BiH.
„Osim što smo djeci u domovima dostavili humanitarne poklone, bila je ovo i prilika da se informišemo o radu, funkcionisanju i aktivnostima
udruženja, institucija i dječijih domova, kako bismo
i u budućnosti mogli napraviti slične akcije“, kazala
nam je Elvisa Deumić, predsjednica Bosanskohercegovačkog omladinskog saveza u Švedskoj.
Omladinci su posjetili Mostar i Udruženje „Våra
Barn“, te dječije domove u Pazariću, na Bjelavama
u Sarajevu, kao i SOS naselje u Sarajevu. Pomenutim organizacijama i institucijama kupljene su namirnice u vrijednosti od 200 do 250 konvertibilnih
maraka.
Posjetu Sarajevu aktivisti BHUF-a završili su u
TV kući „Hayat“, gdje su uručena novčana sredstva za
emisiju „Ispuni mi želju“.
E.Z.
Druženje u ”Bosanskoj krajini”
Uručena humanitarna sredstva ugroženoj djeci
Mostar: BHUF u posjeti Udruženju ”Våra Barn”
Aktiv žena bh. udruženja ”Bosanska krajina” iz
Malmöa u decembru je ugostio članice GO BHŠSŽ-a sa
prigodnom večerom najboljih bosanskih specijaliteta. Predsjednik ”Bosanske
krajine” Ferid Suljanović
zaželio je prijatan boravak
gošćama, dok je predsjednica
Aktiva Senada Ferhatbegović izrazila žaljenje što zbog
vremenskih uslova nisu došle
predstavnice aktiva žena iz
okolnih gradova. Predsjednica BHŠSŽ-a Almedina Sačić
iskoristila je priliku da predstavi članice GO i informiše
prisutne o radu Saveza. Nije
se ostalo samo na ukusnoj večeri i prijatnoj muzici, nego je
za sve goste priređeno i ugodno iznenađenje. Uz prigodne
riječi Ferida Suljanovića i
otvaranje boce šampanjca,
promovisano je ime za aktiv
žena – ”Āerdan”.
M.M.
6 Glas BiH | broj 167 | januar-mart 2014.
6.indd 2
12.2.2014 12:12:35
Donacija bh. udruženja “Ljiljan” iz Växjöa
Humanitarna sekcija konstantno prikuplja pomoć i šalje u BiH
Brojne donacije dobrih ljudi, kako
iz BiH tako i iz inostranstva, pokazale su da djeca i roditelji iz Konjević
Polja u svojoj borbi za grupu nacionalnih predmeta nisu sami. Pravdu
su tražili i ispred kancelarije Ureda
visokog predstavnika u BiH, a da na
njih misle i naši bh. građani u inostranstvu pokazala je i donacija bh.
udruženja „Ljiljan“ iz grada Växjöa.
Kako nam je kazao Muhizin Omerović, jedan od roditelja, bez ovakve,
ali i sličnih pomoći, oni ne bi mogli
ni sedam dana da izdrže.
“Sredstva su nam dobrodošla i
iskoristit ćemo ih na najbolji način
da pomognemo našoj djeci. Nadamo
se da ćemo priču uspješno privesti
kraju, da će se pokazati da naša borba
nije bila uzaludna i da ćemo iz ovoga
izaći kao pobjednici jer ovo neće biti
samo naša, ovo će biti pobjeda svih
nas”, istakao je Omerović, dodajući
da se o svim donacijama vodi evidencija i da se zna gdje i za što su utrošene pare.
Postoje dobri ljudi
Omerović naglašava kako donacije pokazuju da ipak ima ljudi koji ih
razumiju i žele im pomoći.
Donaciju u iznosu od 2.000 KM
roditeljima Konjević Polja uručio
je Feko Pendek, sekretar udruženja
„Ljiljan“.
“Tokom proslave 20 godina
Udruženja napravili smo jedno druženje sa kulturno-umjetničkim programom, zabavom, i odlučili smo da
sredstva od ulaznica, koja je koštala
50 kruna, prikupimo za humanitarne
svrhe. Osim ulaznica davani su i do-
brovoljni prilozi. Tu večer skupljeno
je 4.000 KM, te su sredstva podijeljena na pola. Dio smo uručili djeci
Konjević Polja, dok je drugi dio namijenjen emisiji NTV Hayat “Ispuni
mi želju”, i to za porodice koje žive u
teškim uslovima”, istakao je Pendek.
Humanitarna sekcija
za primjer
Prema njegovim riječima, pri
udruženju ”Ljiljan” djeluje humanitarna sekcija koja konstantno radi
na akcijama humanitarne pomoći,
prikuplja sredstva i šalje ih najugroženijim kategorijama društva.
“Koliko sekcija prikupi sredstava,
toliko im uplati i Udruženje, tako da
uvijek imamo neka sredstva namijenjena za ugrožene porodice”, kazao
nam je Pendek.
A.P.
www.bhsavez.org 7
7.indd 3
12.2.2014 12:14:28
Bosnisk SK Västerås
Još jedno bh.udruženje, BSK
Västerås – sportski klub, koji djeluje
kao članica Saveza bh. udruženja u
Švedskoj, postigao je značajan sportski uspjeh plasiravši se u Diviziju 4.
Kada je 2006. godine ”Bosnisk sport
klub” (BSK) primljen u BHRF, iza
sebe je imao prvu godinu takmičenja
u Diviziji 8. Predsjednik kluba bio je
Irfan Vuković, sekretar Samir Šahurić, blagajnik Rifet Mešić, a u upravi
oni najagilniji, Smajo Murguz i Muhamed Kapo. Trener prve generacije
bio je Mirzet Ljutić. Klub je imao
vjernu publiku, ne samo iz Västeråsa,
nego i iz susjednih mjesta: Enköpinga, Skultune, Hallstahammara i drugih. Iz kluba je poniklo više kvalitetnih igrača, ali i sudija, koji sude u
najvišim rangovima u Švedskoj.
Godina 2014. ostaće zapisana
zlatnim slovima. Zajedno sa ostalim
bh. udruženjima u regiji Västmanland dobili su povjerenje Saveza bh.
udruženja za organizaciju Desetog
svjetskog prvenstva dijaspore BiH u
fudbalu. Organizacija i domaćinstvo
bili su na takvom nivou da će rijetko
Na svojoj prvoj ovogodišnjoj sjednici Glavni odbor BHRF-a donio je
odluku da predstavnik Saveza uče-
ko moći da ih nadmaši. Kruna uspjeha došla je jesenas plasmanom u Diviziju 4. Ovaj rang je prag za ulazak
u elitne švedske lige i konkurencija
je uvijek jaka. Za igrače će to biti inspiracija jer će se naći na oku fudbalskih stručnjaka što im je prilika za
profesionalne fudbalske vode.
Predsjednik kluba Smajo Murguz,
zamjenik Muhamed Cerić, sekretar
Esad Čolaković, te Adnan Glibo,
Sead Demirača, Rifet Šečić, Asmir
Avdić i Nermin Puškar, pripremili su
sve uslove za trenere Ozirisa Kadića i
Olivera Giuričićija, te zajedno s ekonomom kluba Agronom Fetahijem i
igračima postignut je ovako blistav
uspjeh. Svima u BSK-u želimo puno
sportske sreće i u budućnosti.
U klupskim pravilima možete
pronaći riječi predsjednika Smaje
Murguza: ”Ako se poštuju temeljna pravila: respekt, disciplina i red,
uspjeh će sigurno doći”. Kad je Smajo Murguz u pitanju, tako će i biti.
Muhamed Mujakić
stvuje na 11. svjetskom prvenstvu
SSDBiH u malom fudbalu. Prvenstvo
će se održati u Ljubljani (Slovenija)
od 22. do 24. maja 2014.godine. Nakon sastanka zadovoljan je bio Muhamed Cerić, koordinator za sport u
Glavnom odboru BHRF-a.
- Ostalo je još da u Göteborgu realizujemo izborni turnir i dobijemo
predstavnika za put u Ljubljanu. Do
sada smo stalni učesnici svih prvenstava od Linza (Austrija) do Västeråsa
(Švedska) i dobro je da redovno učestvujemo. To dokazuje da je BHRF
jedna od najorganizovanijih bh. organizacija u iseljeništvu. Raduje nas
mogućnost nastupa takmičara iz USA
i Kanade. Nakon što smo prošle godine bili domaćini 10. jubilarnog prvenstva (Västerås), znamo koliko posla
očekuje domaćina. Nadam se da će
uspjeti u ovom zahtjevnom zadatku.
Na kraju, najvažnije je da se okupimo
i družimo, ističe Cerić.
M.M.
8 Glas BiH | broj 167 | januar-mart 2014.
8-9.indd 2
12.2.2014 12:16:20
In memoriam: Zlatko Āonlagić
“Poigrala bijela vila”
Āonlagić: „Živim za ovu djecu i omladinu, oni su moja duša...!“
Prerano je u Göteborgu 12. decembra 2013. preminuo nastavnik
muzike i kulturni stvaralac u „Beharu“ Zlatko Āonlagić (61). Sahranjen
je u Göteborgu 18. decembra u prisustvu porodice, brojnih članova svoga
udruženja, te predstavnika Saveza
bh. udruženja u Švedskoj, NBV-a...
Zlatko je rođen u Banjaluci 1952.
godine, završio je Višu muzičku školu i bio nastavnik muzike u Bronzanom Majdanu. Iza Zlatka su ostali
majka Rabija, supruga Jadranka i
sinovi Anel, Braco i Haris.
Radeći mnoge rubrike Likova
aktivista u „Glasu BiH“ bio bih sretan kada aktivisti ostanu zapamćeni
po učinjenom u kulturi u Švedskoj
– ovoga puta sam tužan jer kroz „In
memoriam“ pišem o pregaocu i značajnom kulturnom stvaraocu Zlatku
Āonlagiću, prvom čovjeku „Behara“,
ali i jednom od najzaslužnijih kulturnih radnika u bazi, čime spada među
sami vrh bh. kulture u Švedskoj.
Stigao u Švedsku 1993. godine
Zlatko Āonlagić zbog rata je s porodicom 1993. došao u Švedsku, prvo
Sandviken, potom Göteborg. Odmah
se 1994-te uključio u kulturne aktivnosti KUD-a „Dukat“, a nakon toga
je u KUD-u „Behar“ predsjednik,
vođa orkestra, muzičar, aktivista,
jednom riječju alfa i omega cijelih
20 godina, te preko komune profesionalno zaposlen, jedno vrijeme radeći
i kao nastavnik muzike u švedskoj
školi.
Otišao je prerano, u godini kada
je njegov „Behar“ obilježio 20 godina
uspješnog djelovanja, sa preko 300
aktivnih članova - dobrim dijelom
zahvaljujući i čovjeku entuzijasti,
Zlatku Āonlagiću.
Brojne generacije djece i omladine pamtiće ga kao nastavnika i pedagoga jer je mnoge naučio svirati,
a njegov orkestar, dragocjen i jedan
među nekoliko pri bh. udruženjima
u Švedskoj, nastupao je na 18 save-
znih i regionalnih smotri, te brojnim
kulturnim manifestacijama u Švedskoj i u inozemstvu.
Ove će se godine 15. marta 2014.
na Kortadeli održati 19. Regionalna
smotra kulture zapadne regije, ali na
njoj po prvi put neće biti muzičkog
pregaoca Zlatka Āonlagića, koji je
zaslužio da se pominje...
Uspješan muzički rad
Muzička škola koju je Āonlagić
vodio može biti primjer dobrog i
uspješnog muzičkog rada, sve na
volonterskoj osnovi. Bio je kulturni
pregalac koji se dušom borio za bh.
kulturu, a njegov orkestar bio je uzor
kako to treba raditi. Ostao je omiljen
u svome „Beharu“, koji će ga pamtiti
po mnogo čemu.
Kada sam ga fotografisao na za
njega poslednjoj 18. Saveznoj smotri
kulture i školstva u „Baltiska halen“
u Malmöu 18. maja 2013., bio je iza
sintisajzera sa ostalim članovima svoga orkestra. Tada je njegov „Behar“
nastupio u nekoliko kategorija: folklor seniori, folklor juniori i moderni ples - sve je Āonlagić uživo pratio
svojim orkestrom. Zabilježili su to
„Glas BiH“ i „Bosanska pošta“ sa čak
tri fotosa na kojima je i Āonlagić: folklor Behar Göteborg juniori i seniori,
te Behar „Bošnjačke varijacije“ i moderni ples.
Otišao je zauvijek
Zlatko Āonlagić
Ostaće zapisano da je tada u ritmičkim igrama „Behar“ Göteborg s
„Turskim kolom“ u koreografiji Denisa Mizdraka osvojio prvo mjesto sa
48 bodova, te drugo mjesto sa 42 boda
sa „Bošnjačkim varijacijama“ u koreografiji i pratnji Zlatka Āonlagića i
E. Begovca; u folkloru juniori „Behar“ je s igrom „Poigrala bijela vila“
u koreografiji i pratnji Āonlagića i
Begovca bio treći sa 42 boda, dok je
„Behar“ folklor seniori zauzeo četvrto mjesto „Spletom bošnjačkih igara“
sa 43 boda.
Kazaće mi tada Āonlagić: „Živim
za ovu djecu i omladinu, oni su moja
duša...!“
Otišao je zauvijek Zlatko Āonlagić
- pred očima mi njegov zagonetni
osmijeh za sintisajzerom i kao da je
splet igara „Poigrala bijela vila“ simbolično spustio zastor na stvaralaštvo
koje će se pamtiti.
Fikret Tufek
www.bhsavez.org 9
8-9.indd 3
12.2.2014 12:16:24
Mjesto gdje je počeo
Prvi svjetski rat
Stoljeće od početka Prvog svjetskog rata
U posljednjih stotinu godina
na prostorima Bosne i Hercegovine vodila su se tri rata. Svaki je bio
krvav i težak na svoj način. Nakon
ovog posljednjeg, s početka devedesetih, rijetko su se spominjala
prva dva, s prefiksom svjetskih.
Sve do nedavno. Povod tome je
obilježavanje stote godišnjice Prvog svjetskog rata koji je počeo u
junu 1914. godine atentatom na
austrougarskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu
suprugu Sofiju u Sarajevu.
Odatle se na Evropu, a zatim
i na cijeli svijet, širilo veliko zlo
koje je odnijelo 15 miliona života.
Užasne posljedice rat je ostavio i
na bh. društvo. Stoga će od 21. do
28. juna 2014. godine iz Sarajeva
u svijet biti odaslana poruka mira,
razumijevanja i dijaloga. Najavljen je niz naučnih, kulturnih i
Na stogodišnjicu
Sarajevskog atentata
u glavnom gradu BiH
biće organiziran niz
događaja kojima je
cilj svijetu uputiti
poruku o miru i
razumijevanju
10 Glas BiH | broj 167 | januar-mart 2014.
10-11.indd 2
12.2.2014 12:17:56
sportskih događaja, objedinjenih pod nazivom “Sarajevo srce
Evrope”. Organizatori su Uprava
Grada Sarajeva, francuska ambasada u BiH i Fondacija “Sarajevo
srce Evrope”.
Nedjelja, 28. juni 1914. godine
Ferdinand je sa suprugom
tačno u 10,15 stigao sa Ilidže do
fabrike duhana na Marijin dvoru. Odatle je kolona od šest automobila krenula ka Vijećnici. U
prvom automobilu bio je komandant policije, u drugom gradonačelnik Fehim ef. Ćurčić i vladin
povjerenik za Sarajevo, u trećem
Ferdinand i supruga, te general
Oskar Potiorek, koji je sjedio na
prednjem sjedištu, a u posljednja
tri automobila nalazili su se gosti
i pratnja.
Kolona je, pored dva atentatora, Mehmedbašića i Čubrilovića, prošla mirno, potom je naišla
pored Čabrinovića, koji je bacio
bombu na automobil sa Ferdinandom a onda skočio u Miljacku. Bilo je ranjenih, ali je kolona
nastavila put i došla do Vijećnice.
U povratku je bilo dogovoreno
da se ide pravo u Vojnu bolnicu,
jer je Ferdinand želio posjetiti
oficira ranjenog Čabrinovićevom
bombom. Ipak, automobil načelnika Ćurčića skrenuo je prema
ulici Franje Josipa, a za njim je
krenuo i vozač Ferdinandovog
automobila.
Potiorek je pokušavao zaustaviti vozilo zbog promijenjene
maršrute. Vozač Ferdinandovog
automobila se zaustavio i to je
iskoristio Princip i pucao.
Istoričar Vladimir Dedijer je
na jednom mjestu zapisao da je
atentat u Sarajevu izveden prilično primitivno. “To je bila prava
zasjeda bosanskih hajduka, tih
drevnih agrarnih terorista. Atentat na Franju Ferdinanda izvršen
je po uzoru na Principove pretke
Čeke, koji su to ime i dobili zato
što su sačekivali neprijatelja u
zasjedi i tukli ga pravo u glavu”,
zapisao je Dedijer.
Šest atentatora
Postojalo je šest atentatora naoružanih bombama i pištoljima,
koji su imali i cijankalij i trebali ga upotrijebiti ukoliko budu
uhapšeni. Princip i njegovi drugovi bili su uvjereni da se uklanjanjem Ferdinanda stvaraju
pretpostavke za izdvajanje BiH
iz sastava Habsburške monarhije
i njeno ujedinjenje sa Srbijom.
“Sarajevski atentat dugo je
vremena predstavljan u pozitivnom svjetlu, i za to je postojalo
više razloga. Prije svega, Princip
je predstavljan kao simbol borbe
za Jugoslaviju. Naime, tačno je
da je Princip i na suđenju izjavio
da je 'nacionalista Jugosloven', te
da je njegov ideal bio 'ujediniti
sve Jugoslovene u kojoj bilo državnoj formi i osloboditi ih od
Austrije'. To ne treba razumijevati u doslovnom smislu nego je
važno objasniti taj koncept 'jugoslavenstva', koje je vodilo stvaranju proširene Srbije, kojoj su
velike sile, protivnice Habsburške Monarhije, namijenile ulogu
hegemona na Balkanu, posebno
nakon pobjeda u Balkanskim ratovima. Moj stav je da se Princip
nikada nije oslobodio teze o BiH
kao srpskoj zemlji”, ističe direktor Instituta za historiju u Sarajevu, Husnija Kamberović.
Politički ciljevi
Sarajevski atentat, ističe Kamberović, treba promatrati u širem
kontekstu događanja na Balkanu
s početka 20 stoljeća.
“Prije svega, valja imati na
umu da je u balkanskim ratovima potisnuto Osmansko carstvo,
što je ojačalo položaj Srbije, koja
se orijentirala na realizaciju strateških političkih ciljeva, prije
svega prema BiH. Ipak, tu su se
srbijanski politički interesi sukobili s interesima druge, puno
snažnije države, Habsburške monarhije, koja je od 1878. upravljala Bosnom i Hercegovinom i
što je sve vodilo ka zagrijavanju
atmosfere u odnosima na Balkanu”, priča Kamberović i dodaje da je u “tom sukobu interesa
dviju zemalja, uz sukob interesa
drugih velikih sila toga vremena,
nedostajala samo jedna iskra da
zapali vatru rata. Ta iskra se desila 28. juna 1914. godine, kada
Gavrilove stope
Na godišnjicu obilježavanja atentata dolazi veliki broj historičara,
umjetnika, sportista, ali i turista.
Ipak, niko od njih neće moći stati
na stope atentatora Gavrila Principa, djelo likovnog umjetnika Voje
Dimitrijevića, kao što su to nekada činili sarajevski srednjoškolci.
Do početka devedesetih stajale su
otisnute u betonu pored Latinske
ćuprije, na mjestu s kojeg je Princip ispalio smrtonosne hice na
Ferdinanda i Sofiju. Nisu daleko
“odšetale”. Danas su dio postavke
obližnjeg Muzeja Sarajeva 1878. –
1918.
je grupa mladića iz BiH instruirana, uvježbana i naoružana u
Beogradu, izvela atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda”.
Ludilo Prvog svjetskog rata
Kako je Gavrilo Princip danas
“ocijenjen” u udžbenicima?
— U BiH je ta ocjena uglavnom, ali ne u cijelosti, podudarna sa nacionalnom podijeljenošću stanovništva. Meni se čini
da i Evropu, posebno kako se
približava stogodišnjica atentata, također sve više zahvata “ludilo” Prvoga svjetskog rata i da
neke stare podjele ponovo postaju prepoznatljive - kaže direktor
Instituta za historiju u Sarajevu,
Husnija Kamberović.
Dunja Bulbul
www.bhsavez.org 11
10-11.indd 3
12.2.2014 12:17:57
P
o prvi put nakon posljednjeg rata provalio
je dugo potiskivani
gnjev građana u BiH,
nezadovoljnih vlastitom socijalnom situacijom, općom
pljačkom preduzeća od strane korumpirane političke oligarhije i sveukupnom situacijom rastakanja države. Prokuhao je „bosanski lonac“
i teško je procijeniti da li će ventili
izdržati pritiske ili će sve otići u
helać. U svakom slučaju, ništa više
neće biti kao prije, niti se može zanemariti ono što se ovih dana događalo. Tim više što je bilans protesta
neočekivano nasilan, sa 300 povrijeđenih osoba, od toga 200 policajaca
i 17 devastiranih objekata, od čega
većina državnih institucija.
Autogol Čauševića
Počelo je u Tuzli, prilično blago, sa
zahtjevom radnika, koji su izigrani
lopovskom privatizacijom glavnih
njihovih preduzeća, da ih vlastodršci saslušaju i pomognu oko njihovih
osnovnih prava (zdravstvenog osiguranja, uvezivanja radnog staža,
poništenja privatizacije i vraćanja
fabrika državi). Niko nije htio s njima pričati, a premijer Kantona, izvjesni Sead Čaušević je, prema izja-
Piše: Dr. Izet Muratspahić
Dobro bi bilo da su
građani Federacije
dobili podršku i drugog
entiteta, jer situacija ni
tamo nije ništa bolja, ali
su to zasad „majstorski“
uspjeli spriječiti Milorad
Dodik i njegovi podanici,
prebacivši problem sa
socijalnog na nacionalni
teren
vama očevidaca, naredio policiji da
„tuče bagru“. Autogol, koji je sam
sebi ovim potezom zakucao Čaušević, jasno pokazuje njegovu aroganciju i bezobrazluk, a rezultirao je
sukobom policije i demonstranata,
masom povrijeđenih i vandalizmom
na državne institucije koje u ovakvim situacijama redovito „prakticiraju“ lokalni i uvezeni huligani.
Odmah narednog dana došlo je do
novih konsekvenci u vidu masovnih
demonstracija u velikom broju gradova Federacije, od kojih su neke
bile također pune nasilja (Sarajevo, Zenica, Bihać, Mostar itd.), sa
paljenjem auta i zgrada institucija.
Naročito su velike štete nanijete u
Sarajevu (paljenje zgrade Predsjedništva, Kantona, policijskih automobila i, posebno, uništenje dijela
arhiva BiH, gdje su izgorjeli dokumenti neprocjenjive vrijednosti).
Osuda nasilja i vandalizma
Demonstracije, kao vid legalnog
protesta i traženja vlastitih prava,
podržali su gotovo svi domaći i strani faktori, osudivši njihovo nasilno
eskaliranje i vandalizam, a što su
prihvatili i sami demostranti, pa su
„dan poslije“ čistili ruševine i najavili da će se ubuduće sami obračunati sa onima koji zloupotrebljavaju njihove proteste.
Dobro bi bilo da su građani Federacije dobili podršku i drugog entiteta, jer situacija ni tamo nije ništa
bolja, ali su to zasad „majstorski“
uspjeli spriječiti Milorad Dodik i
njegovi podanici, prebacivši problem sa socijalnog na nacionalni
teren. Ranije su im već pomogli političari iz Federacije da s pozajmicama od MMF-a i parama Elektroprijenosa zakrpe budžetske rupe,
pa „ubijede“ narod da imaju stabilnu ekonomiju i „sređenu RS“. To,
12 Glas BiH | broj 167 | januar-mart 2014.
12-13.indd 2
12.2.2014 12:19:55
naravno, ne znači da su dugoročno
riješili situaciju jer su se u Banjaluci već ranije događali slični protesti. Po mom mišljenju, radi se samo
o vremenu jer narod neće moći više
prihvatiti zamajavanja političara,
od kojih je jedno od najbezobraznijih da se ništa ne treba očekivati u
ovoj godini, pošto je izborna, već
eventualno tek u 2015-toj.
Revizija Daytona
Stoga sve ovo ima predispozicije da
postane „Bosansko proljeće“, a rješenje zapletenog bh. pitanja, čini mi
se, vrlo jasno predložio je Stipe Mesić sljedećom porukom: „Smatram
da je krajnji trenutak da međunarodna zajednica, a posebno države
potpisnice Dejtonskog sporazuma,
među kojima je i Hrvatska, shvate
potrebu neodgodivog pristupanja
reviziji Daytona i pretvaranju BiH
u građansko društvo ravnopravnih
građana s unutarnjim ustrojem bitno različitim od današnjega.“
www.bhsavez.org 13
12-13.indd 3
12.2.2014 12:19:55
Jubilej ”Ljiljana” iz Växjöa
Dobitnici priznanja: Muharem Numanspahić, Bakir Dizdar, Sadik Beglerović, Izeta Burazerović, Besima Mašić,
Feko Pendek i Lejla Arnautović (kćerka rahmetli Naide Arnautović).
Pojedincima i organizacijama dodijeljena priznanja za izuzetne zasluge i nesebičan doprinos
radu udruženja ”Ljiljan“
Bosanskohercegovačko udruženje
”Ljiljan ” Växjö obilježilo je dvadeset
godina uspješnog rada. To je bila prilika da se prijatelji udruženja okupe
i zajednički proslave ovaj rođendan,
te da zaslužni članovi i saradničke
organizacije dobiju zahvalnice i priznanja za svoj rad. U sali škole Katedral u subotu 14. decembra tražila se
stolica više. Oko 300 posjetilaca došli
su da vide, čuju i osjete miris Bosne
i Hercegovine kroz kulturno-umjetnički program koji su pripremili članovi ovog udruženja. Voditelji su bili
Amra Huskić i Adis Ćuran.
Udruženje je osnovano 2. novembra 1993. godine i u spisku članova
svih ovih godina našlo se oko osam
stotina imena. Jedino je udruženje
koje je izdalo knjigu o svom radu, ima
dobru saradnju sa svim bh. savezima
u Švedskoj i niz aktivnosti koje još
uvijek okupljaju članove udruženja.
Mješoviti hor udruženja „Ljiljan“
bio je prvi učesnik kulturno-umjetničkog programa, a Sadeta Sokol recitovala je dvije pjesme iz zbirke „Iske-
rane pjesme“, dok su Azra Delkić i
Haris Šehić sa gitarama otpjevali po
dvije pjesme. Folklorna sekcija udruženja „Ljiljan“ obnovila je svoj rad
prije dvije godine i u svom repertoaru
imaju već četiri kola.
Književnik Ševko Kadrić predstavio je nekoliko knjiga bosanskohercegovačkih pisaca i svoju novu knjigu
„Druženje po mjeri duše“. Slikar
Ahmet Kapetanović izložio je dio
svojih slika u školi Katedral, a Bakir
Dizdar je pripremio slajdove o radu
udruženja „Ljiljan“.
Dodjela zahvalnica i priznanja
Za uspješnu dugogodišnju saradnju, zahvalnice su dobili bh. savezi
u Švedskoj: Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj, Bosanskohercegovačko-švedski savez
žena, Bosanskohercegovački Savez
žena u Švedskoj, Bosanskohercegovački omladinski savez u Švedskoj,
Savez Banjalučana u Švedskoj i
MDD „Merhamet“ u Švedskoj. Fikret Kadić, raniji predsjednik, primio
je zahvalnicu Saveza bh. udruženja.
Zahvalnice su još dobili listovi
„Glas BiH“ i „Bosanska pošta“, te
književnik Ševko Kadrić.
Zahvalnice za lični doprinos i aktivno učešće u radu udruženja dobili
su: Zlatan Zahirović, Meho Kaljanac, Edin Huskić, Aiša Cerić, Srećko Džino, Ramiz Šišić, Zijanida Baker, Haris Šehić, Denis Zdenac, Sabahudin Zulić, Behija Džanić, Enisa
Crnkić, Galib Kazić, Edina Nezić,
Hasan Hadžiabdić, Kasim Dobrača, Suzana Kadirić, Midhat Paravlić, Edib Pašić, Asmir Delkić, Safet
Hadžimešić, Sadeta Sokol, Mirjana
Karahalilović i Avdo Suljević.
Priznanje za izuzetne zasluge i
nesebičan doprinos radu udruženja
”Ljiljan” dobili su: Sadik Beglerović,
Feko Pendek, Besima Mašić, Bakir
Dizdar, Begzada Avdić, Muharem
Numanspahić, Izeta Burazerović i
Naida Arnautović (posmrtno). Priznanje je dobio i Karl-Magnus Karlsson, stanovnik Växjöa, koji je učestvovao u vojnoj misiji UN-a u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
M.N.
14 Glas BiH | broj 167 | januar-mart 2014.
14.indd 2
12.2.2014 12:20:54
Svjetski savez dijaspore BiH
Dijaspora BiH će se okupiti na jednom mjestu i razmijeniti iskustva
Svjetski savez dijaspore
BiH (SSDBiH) u suradnji sa
općinom Bihać od 20. do 23.
juna 2014. organizira Prvi
folklorni festival bh. dijaspore. Koordinator projekta član
je GO SSDBiH Dinka Hrustanović (48), organizatorica
tri međunarodna folklorna
festivala u Kranju i šefica
Folklornog društva ”DEM“
iz Kranja:
— U SSDBiH ideja za
folklorni festival dijaspore
postoji već duži niz godina.
Na prošlogodišnjem sastanku u Bihaću napravljeni su
i početni koraci i napokon
smo uspjeli dobiti grad koji
je spreman da pomogne u organizaciji festivala. Kako bi
očuvali svoju tradiciju, jezik
i korijene, od velike važnosti
je da se međusobno povezujemo i da naši mladi upoznaju
svoju domovinu kroz različite kulturne sadržaje. Godine
prolaze i rastu nova pokoljenja koja nisu osjećajno povezana sa BiH, kao što su to starije generacije. Polako dolazi
do otuđenosti i hlađenja odnosa. Folklorni festival prilika je da se na jednom mjestu
okupe mladi iz dijaspore, šire
svoja obzorja i da se međusobno druže sa mladima iz
BiH. Iz svega toga je nastala i
ideja o organizovanju folklornog festivala dijaspore.
Nije određen broj
folklornih grupa
• Ko ima pravo učešća i
koliko folklora se može prijaviti?
— Pravo učešća na folklornom festivalu imaju sve
folklorne grupe iz bh. dijas-
pore. Prednost imaju folklorne grupe koje su članice SSDBiH. Prijaviti se mogu i ostale
autohtone grupe iz različitih
država, koje će imati status
gosta. Naši gosti će, također,
biti dva folklorna društva iz
BiH. Broj folklornih grupa
nije određen i u ovisnosti od
broja prijava će se odrediti
i predstavljanje folklornih
grupa 21. i 22. juna. Od broja prijavljenih ovisi da li će
predstavljanje uzeti jedan ili
dva dana. Ukoliko bude više
od 14 folklornih grupa, bit će
dva dana. Svaka grupa će se
predstaviti sa dvije koreografije iz tradicije BiH. Gostujuća društva se predstavljaju
koreografijama iz područja
države odakle dolaze.
Uz nastupe i druženja
upoznati domovinu
• Šta je sve predviđeno
programom i kakva su očekivanja od ovog festivala?
— Program folklornog festivala koncipiran je tako da
omladini ne bude dosadno,
te da uz nastupe, druženje,
pjesmu i igru upoznaju domovinu iz koje su potekli i
sve njene ljepote. Folklorni
festival dijaspore veoma je
važan za cijelu dijasporu, a i
za građane BiH. Mladi imaju
mogućnost usavršiti jezik i
upoznati kulturne vrijednosti
BiH. Na ovaj način građani
BiH će se također informisati
o radu i zalaganju dijaspore u
očuvanju bh. tradicije. Sa boljim međusobnim odnosima
dolazi i do bolje suradnje i
pomoći jedni drugima. Inače,
predviđeno je da se folklorni
festival održava svake godine
u drugom gradu Bosne i Hercegovine.
Fikret Tufek
www.bhsavez.org 15
15.indd 3
12.2.2014 12:21:53
Intervju: Rezak Hukanović
Rezak Hukanović (64) je pjesnik, pisac, recitator, glumac, novinar, padobranac, pustolov...
Rođen u Donjoj Sanici kod Ključa, sve ga uspomene vežu za Prijedor, u koji dolazi sa tri godine, gdje
je završio osnovnu i srednju školu,
a Višu školu za drumski saobraćaj u
Beogradu. Nemirna je duha, glumio
je u prijedorskom pozorištu, igrao je
i glavnu ulogu u “Omer i Merima”.
Za jednu sezonu stekao je sportsku
padobransku dozvolu i srebreno
“C”. Obišao je svijet, ali ne može bez
svoje BiH.
Čovjek za Guinnessovu
knjigu rekorda
Poeziju piše od osnovne škole,
osnivač je “Susreta mladih pisaca na
Kozari”. Davne 1969. godine objavljuje prvu zbirku pjesama “Nemiri žute planete”, a iste godine biva
jedan od nagrađenih pjesnika na
jugoslovenskom festivalu poezije
u Daruvaru. Objavio je šest zbirki
pjesama. U Guinnessovu (Ginisovu)
knjigu rekorda upisan je 1971. godine kada je 45 sati neprestano recitovao poeziju. Objavio je nekoliko nosača zvuka: LP ploča i CD-ova, npr.
2004. godine “Večeras ćemo za njih
voljeti”, gdje govori vlastite i pjesme
Pabla Nerude, Arsena Dedića, Huseina Derviševića, Hamze Hume,
Brane Petrovića, Izeta Sarajlića, Miroslava Antića, Mesuda Islamovića.
Piše i pjesme za pjevače, najpoznatija je “Mene je učilo vrijeme” (izvođač: Halid Muslimović).
Bio je novinar na Radio-Prijedoru i u lokalnom listu, pred rat trebao
otvoriti privatnu radio stanicu, ali
ona se nikada nije oglasila. Nakon
rata vlasnik je i direktor NTV “101”
Sanski Most-Prijedor.
Knjiga izazvala veliki interes
Gostovanje u Švedskoj i Danskoj
u decembru 2013. godine imalo je
odjeka pa je u švedskim gradovima
Gislaved, Ljungby, Växjö, Jönköping i Skövde boravio u februaru
ove godine.
• “Deseta vrata pakla - Pola godine u logorima smrti Omarska i
Manjača”?
— Rukopis “Deseta vrata pakla”
objavljen je 1993. godine, prvo na
norveškom jeziku, a nekoliko mjeseci kasnije i na bosanskom. Knjigu
je na norveški jezik preveo Svein
Mønnesland, profesor slavistike na
univerzitetu u Oslu. Kasnije se roman objavljuje i u Velikoj Britaniji,
“Little Braun”, gdje doživljava tri
izdanja. Prije tri godine objavljen je
i na Novom Zelandu. Imam ponude
za objavljivanje na turskom, nje-
16 Glas BiH | broj 167 | januar-mart 2014.
16-17.indd 2
12.2.2014 12:23:46
”Ova knjiga je tek mali spomenik svim stradalnicima
logora smrti, sagrađen od najtvrđeg mermera
i usađen u moje srce”.
mačkom i japanskom jeziku. U toku
su pregovori sa koprodukcijskom
filmskom kućom o ekranizaciji ovog
romana. Drugo dopunjeno izdanje
objavljeno je 20 godina kasnije, promovisano u aprilu 2013. godine na
Sajmu knjige u Sarajevu.
Spomenik usađen u srce
• Šta predstavlja knjiga?
— Ona je “svjedok” i pred Međunarodnim sudom u Hagu, gdje sam
svjedočio grupi Omarska. Na engleskom knjiga izlazi 1994. godine
u izdanju američke izdavačke kuće
“Basic Book” i doživljava tri izdanja. Interesantno je da je predgovor
za roman na engleskom pisao nobelovac Eli Wiesel. Roman je 2013.
godine postao opet bestseler, vjerovatno zbog zbivanja u BiH, onda su
tek u žižu došli Tomašica i Prijedor
s novim podacima.
• Dio iz romana koji pamtiš?
— Majke počele sinove s puškama rađati, mrziti tuđu, a svoju djecu
u boj slati. Olovni im kuršumi crne
florove na reverima redali, one naricale i klele… i desi se Omarska, Keraterm, Manjača i ini logori širom
Bosne i Hercegovine…
• Šta si napisao na početku romana?
— Ova knjiga je tek mali spomenik svim stradalnicima logora smrti,
sagrađen od najtvrđeg mermera i
usađen u moje srce.
Kroz lik Āeme, opisuješ svoj život, šalješ poruku na kraju knjige?
— Zbog lakše književne forme ja
sam pisao u trećem licu, jer Āemo
sam ja. Āemina poruka je: “Bože,
nemoj im nikada oprostiti!”
• Pominješ riječi Meše Slimovića na kraju romana?
— Da, jer one oslikavaju suštinu
moje poruke, pa dozvolite da Selimovića i ovdje citiram:
Živimo na zemlji samo jedan dan,
ili manje. Daj mi snage da oprostim.
Jer, ko oprosti, on je najveći. A znam,
zaboraviti ne mogu. Možda bi trebalo
da ih mrzim, ali ne mogu, ja nemam
dva srca, jedno za mržnju, drugo za
ljubav.
• Ed Vulliamy, koji je 1992. godine prvi ušao u logor Omarska, kaže da
su “muslimani bili židovi Balkana”?
— Da, on kaže i da je moja knjiga “objavljena tačno onda kada je
došlo vrijeme sumiranja bosanskog
rata” i tome se nema šta ni dodati
ni oduzeti, izuzev da je prema BiH
učinjena velika nepravda!
• Poruka?
— Knjige se obično pišu perom,
olovkom.... moja knjiga je napisana
krvlju mojih sugrađana, moje rodbine i mojom. Knjiga je svjedok jednog
vremena, opomena i zavjet novim generacijama da im se to nikad ne
ponovi. Tri generacije moje porodice
prošle su torture logora: moj otac, ja i
moj sin.
Fikret Tufek
Marco Magini napisao roman o Srebrenici
Italijanski pisac smatra da se o Srebrenici mora i
treba govoriti
Roman “Come fossi solo” djelo je o kojem se ovih dana puno
govori u Italiji. U debitantskom književnom djelu autor Marco
Magini donosi priču o Srebrenici i genocidu u ljeto 1995. godine.
Kritičari roman ocjenjuju hrabrim pokušajem da se ispriča
stradanje Srebrenice, te napominju da nije riječ o historijskom
zapisu već o priči inspiriranoj krvavim događajima. Dok je bjesnio rat u Bosni i Hercegovini, Margini je bio tek dijete i imao
je samo deset godina kada je putem medija saznao stravične
vijesti iz Srebrenice. U središtu radnje romana su tri lika. Dirk,
mladi holandski vojnik koji je sa svojim kolegama trebao da
štiti Srebrenicu, te Romeo Gonzalez, španski sudija Haškog tribunala i zločinac Dražen Erdemović. „Različiti su motivi zbog
kojih sam odlučio napisati ovaj roman. Smatram da se o Srebrenici mora govoriti, kao o najvećem zločinu nakon Drugog
svjetskog rata i to iz dva aspekta - da se nikad ne zaboravi i da
se pokuša razumjeti šta je nagnalo jednog čovjeka da ubije svog
komšiju“, izjavio je Margini za talijanske medije. E.Z.
www.bhsavez.org 17
16-17.indd 3
12.2.2014 12:23:48
Mali broj zanatlija prati tradiciju predaka
Malo je pisanih podataka o životu i zanatima srednjevjekovnog i turskog perioda u BiH
Razvoj civilizacije i unapređenje
tehnologije potisnuli su stare zanate
u cijelom svijetu. Primitivna proizvodnja i razni predmeti potrebni za
život postali su muzejske vrijednosti
i sve manje se koriste stari proizvodi
nastali od metala, zemlje i drveta.
Malo je pisanih podataka o životu i zanatima srednjevjekovnog i
turskog perioda pod Kamengradom
ali posebnost iz tog perioda je Stari
Majdan Sanski Most u kojem i danas imamo objekte u središtu čaršije
koji govore o tom vremenu. Stupe za
bjeljenje vune i biljeva, mlinovi, kovačnice, pilane na vodeni pogon, kovačnice i razne rukotvorine, obilježavali su Stari Majdan kao središte
kadiluka sa razvijenom zanatskom
proizvodnjom i trgovinom. Cijelo
područje Sanskog Mosta arheološki
je neistraženo ali markirani lokaliteti iz prahistorije i srednjeg vijeka
ukazuju na ogromno bogatstvo kulturnohistorijskog naslijeđa. Arheološki nalazi oruđa, oružja i nakita iz
Hrustovačke pećine pohranjeni su u
muzeju Sarajeva. Iz Sanskog Mosta
odnešeni su eksponati iz rimskog i
turskog perioda i pohranjeni u regionalnim i državnim muzejima, a
neki su nepovratno nestali. Sakupljači starina iz Evrope i danas vršljaju našim krajevima i u bescijenje
kupuju i pljačkaju starine od neprocjenjive vrijednosti.
Današnje zanatlije
Prije pedeset godina, pa i nešto
kasnije, svi pobrojani zanati još su
postojali. Neki proizvodi sačuvani
su kao suveniri a danas sasvim mali
broj zanatlija čuvaju tradiciju svojih
predaka.
Nekoliko kovačnica i potkivači
konja još postoje i rade svoj posao.
U Lušci Palanci odlični je kovač
Ćola. U Kruharima danas rade kovači iz Varcar Vakufa (Mrkonjić
Grad). Hajmar, remenar i fijakerista
Zijo prenio je svoje umijeće na sina
i još radi na gradskoj pijaci. Majstori predmeta od drveta prodaju svoje
proizvode na istom mjestu. Baš tu na
gradskoj pijaci, kao na izložbi, mogućnost je da se evidentira i vidi baš
sve što se proizvodi u gradu i selu.
Tu kuca bilo starih zaboravljenih
zanata. Oni proizvodi koji se više ne
izrađuju u našoj općini stižu iz dru-
18 Glas BiH | broj 167 | januar-mart 2014.
18-19.indd 2
12.2.2014 12:25:17
gih krajeva i to nas djelimično vraća
u neka druga vremena kad je zanatski dio čaršije brujao od zvukova kovačnica, kujundžija, zlatara, obućara
i tradicionalnih pjesama ovog kraja.
Uloga žene
U cijeloj ovoj priči uloga žene
bila je nezaobilazna. Tu harmoničnu
sliku i ljepotu morala je bar svojim
prisusustvom, a naravno kahvenisanjem i zijafetima na sofri, upotpuniti bosanska hanuma.
Nema sela, niti mahale u kojoj se
nije u formi kućne radinosti odvijala proizvodnja praktičnih i ukrasnih
predmeta koje je proizvodila žena.
Ćilimi, prnje, vezene zavjese, bluze
i košulje, čarape i razni drugi predmeti bili su naslijeđeni zanati i umijeće žene. Pored obaveznih poslova u
domaćinstvu u patrijalhalnom životu bosanske porodice žena je svojim
radom i umijećem popunjavala kućni budžet, proizvodeći i prodajući
na pijaci svoje rukotvorine. Ruho za
mladu pohranjeno u sahari, danas je
samo folklorni eksponat.
U bivšoj Jugoslaviji popularizirana je ta vrsta aktivnosti žene pa se
sjećamo javnog programa Radio Be-
ograda i Sarajeva „Turističko kolo“,
festivala gdje se dodjeljivala nagrada
za vezilje i žene umjetnice iz kućne
radinosti. Pa i „Znanje- imanje“, bh.
patent, afirmirao je selo na sličan
način. Sve te umjetnine otkupljivali
su vješti trgovci i prodavali ih u metropolama Evrope.
Zanatska budućnost
Sanski Most u Majskoj manifestaciji cvijeća davao je posebnu
ulogu ženi gdje su imale priliku da
pokažu svoje umijeće. Bh. Likovna galerija naive u Sanskom Mostu
imala je umjetničke eksponate koje
je oblikovala žena.
Šta je danas ostalo? Udruženja
žena u Pobriježju, Starom Majdanu,
Šehovcima i Kamengradu pokušavaju da vrate dio tradicije baš tih
proizvoda koje izrađuju žene.
Boljom organizacijom, stimuliranjem tih aktivnosti, očuvali bi umijeće i proizvodnju tih predmeta, koji
se i danas koriste u praktičnoj primjeni ali i za potrebe očuvanja tradicije i kulture ovog kraja. Potrebno
je veće angažiranje šire društvene
zajednice da taj smisao naše prošlosti prenesemo mladima u naslijeđe,
te tako dio našeg pamćenja i života
sačuvamo za buduće generacije.
Amir Talić
Preporučujemo knjigu
U knjizi ”Sedam strahova” gledamo bosanski rat iz ranih i sredine 90-ih krajičkom oka, poput duha
koji prolazi između dva svijeta. Ovu
metaforu pažljivo biram jer su u ovoj
knjizi dva svijeta često u kontrastu,
ako ne i u sukobu: živi i mrtvi, vrijeme prije nego što žena napusti muškarca i poslije, prijeratni i postratni
svijet, duhovni i ljudski svijet, ludilo
i razumnost, san i java, musliman i
kršćanin, musliman i ateist – piše
književni kritičar Nicholas Lezard
(List ”Guardian”) i dodaje da je nekada jedini način da se nešto užasno
opiše tako što će se o tome pisati na
prikriven način.
”Sedam strahova” bilten je jednog
od mračnih mjesta na planeti. Neki
dijelovi romana će uzrokovati da se
naježite. Ali, ipak, nije bez humora,
mudrosti ili saosjećanja. Ovo je jedan
od izvanrednih romana, mišljenje je
kritičara Lezarda.
E.Z.
www.bhsavez.org 19
18-19.indd 3
12.2.2014 12:25:17
Nyheter från NBV
Med heltnyastudiematerial på bosniska, somaliska och svenska vill NBV öka valdeltagandet
– Det är en oerhört viktig satsning,
då det under valet 2010 procentuellt
var betydligt färre utlandsfödda som
röstade än svenskfödda, konstaterar
NBV:s förbundsrektor Åke Marcusson.
I valet till kommunfullmäktige
2010 låg valdeltagandet bland utlandsfödda så lågt som 35,8 procent
jämfört med 81,6 procent av alla
röstberättigade.
Viktiga Allmänna val
I år är det fyra val i Sverige, varav
ett till EU-parlamentet. Dessutom är
det val i Bosnien och Hercegovina.
Allmänna val är viktiga för ett lands
demokratiprocess, där varje röst är
betydelsefull. Därför har NBV tagit
fram ett valmaterial, särskilt riktat
till dem som inte är så bekanta med
hur det går till i Sverige. Men också
till dem som vill uppdatera sig på
vad olika partier står för. Förutom
en genomgång av det svenska demokratisystemet har NBV, tillsammans
med sina medlemsorganisationer, tagit fram sju frågor som riksdagspartierna har fått svara på.
Utnyttja sin rättighet att rösta
– I år blir utmaningen till ett ökat
valdeltagande extra stor då det, förutom val till riksdag, kommun- och
landstingsfullmäktige den 14 september, är val till Europaparlamentet den 25 maj. Men vi tror att den
här valsatsningen ska kunna bidra
till att fler utnyttjar sin rättighet att
rösta, förklarar Åke Marcusson.
Hitta aktuella
information från NBV
via hemsidan
www.nbv.se
20 Glas BiH | broj 167 | januar-mart 2014.
20.indd 2
12.2.2014 12:26:10
Uspješni mladi ljudi - Aida i Admir
Bosanci i Hercegovci u Švedskoj uspjeli su u privredi, politici, kulturi, sportu, akademskim
zvanjima. Dokaz da useljenici radom mogu ostvariti svoje ambicije
Aida Hadžialić (26)
Kao mala djevojčica s roditeljima
je stigla iz BiH u Švedsku 1992.godine. Ovdje je završila internacionalnu
gimnaziju i studij prava, a radi kao
dogradonačelnica (kommunalråd) u
Halmstadu.
— Kao mnoge druge iz BiH roditelji su me naučili vrijednostima
rada i školovanja. Mi koji smo došli
iz rata u BiH znamo šta znači izgubiti sve i početi graditi život od početka. Švedska nam je omogućila dobru
budućnost, posebno kroz školovanje
i posao. Završila sam na engleskom
jeziku gimnaziju ”International Baccalaureate”, gdje sam se angažirala
politički i ustanovila da Socijaldemokratska partija Švedske pruža
dobre mogućnosti. U 2006. godini
upisujem se na Pravni fakultet i politički angažiram. Nakon završetka
studija 2010. godine dobila sam ponudu zastupanja socijaldemokrata
na komunalnom nivou. Prihvatila
sam ponudu i od tada radim kao
„kommunalråd“. Trenutno se bavim
pitanjima privrede i ekonomije. Žiri
je na takmičenju uzeo u obzir moje
kvalifikacije, akademske i profesionalne, i po tim kriterijima izabrao
me kao jednog od supertalenata. Čast
mi je da sam izabrana, a znam da je
i ovaj put, kao i ranije, bilo puno na
toj listi mladih porijeklom iz BiH.
To mi je izuzetno drago. Mislim da
smo na različite načine pokazali da
su Bosanci i Hercegovci sposobni i da
su doprinijeli jako puno ovom društvu. Mi smo tako i ambasadori BiH i
stvaramo svijetlu sliku o BiH, sliku
koja je važna za njenu budućnost.
Admir Lukačević (30)
Stigao iz BiH s roditeljima u Landskronu 1993. godine, kada je imao
10 godina. Diplomirao je sociologiju, a danas je biznismen i vlasnik
firme ”Sport bez granica”. Godine
2008. dobio je kraljevu stipendiju od
250.000 kruna za rad u amaterskim
sportskim udruženjima.
— Proglašenje za supertalenta u
Švedskoj ostaće za pamćenje. Zaista
je neobično biti prisutan u svečanoj
sali koja je bila ispunjena sa 101 supertalentom. Bilo je jako uzbudljivo
i zanimljivo sresti se sa 101 mladom
osobom, najboljima u Švedskoj, u
različitim oblastima djelatnosti.
Svako od nas je imao neku super
ideju, odnosno ostvario nešto super,
što ga je dovelo do ovakvog uspjeha. Neki su bili iz velikih firmi, a
drugi kao i ja, iz vlastitih firmi koje
su pokrenuli i sa kojima su postigli
poseban uspjeh. Ja sam to ostvario
u sportu i radu s mladima, što zaista nema granica. Kada sam stajao
među posebno uspješnim osobama
u meni je žila kucavica pulsirala
malo brže i jače nego inače, ubjeđivao sam sebe da sam eto i sam ”jedan
od posebnih”, što ispunjava srećom
i zadovoljstvom. Bio sam u Južnoj
Africi u ”Business School” za vođe u
duhu Nelsona Mandele, školovao se
za vođu u ”IFL Handelshögskolan”
Stockholm. Profesionalno sam aktivan u ”Rotary clubu” i ”Bris Board
Member” (prava djece). Govorim tri
jezika i želim pomoći svojoj BiH.
Dobro je da smo mi porijeklom iz
BiH uspjeli ovdje u Švedskoj, u relativno kratkom vremenskom periodu, nakon rata, i svega što nam se
dogodilo. Kao uspješni imamo veliki
značaj za BiH jer joj možemo značiti
puno u razvoju i donijeti bolju budućnost.
Fikret Tufek
www.bhsavez.org 21
21.indd 3
12.2.2014 12:28:12
Humanost Derviša Čustovića
Domu zdravlja u Tuzli uručena vrijedna oprema u vrijednosti oko 70.000 kruna
Poznati ljekar Derviš Ćustović,
trenutno nastanjen u Norrköpingu,
i njegov kolega Filip Varga iz Univerzitetskog kliničkog centra u Linköpingu, donirali su Domu zdravlja
u Tuzli prijeko potrebne aparate za
inhalaciju.
Riječ je o 15 inhalatora pogodnih
za djecu i odrasle namijenjenih liječenju oboljelih od respiratornih oboljenja, a čija vrijednost je oko 70.000
kruna. Dervišu ovo nije prvi put da
pomaže ljekarima i bolnicama u BiH,
ali to skromno priznaje.
- Kad god imam priliku, tu sam
da pomognem i tako ću raditi i ubuduće.
Derviš Čustović tuzlanski je ljekar, trenutno zaposlen na uglednoj
klinici u Linköpingu kao šef Odjeljenja za plućne bolesti. Medicinski fakultet završio je u Tuzli, prvo radno
iskustvo stekao u Zvorniku, a sa porodicom već duže vrijeme živi i radi
u Švedskoj.
E.Z.
Dr. Derviš Čustović
Novosti iz MDD ”Merhameta“
Nove akcije i planovi u tekućoj godini nakon zasjedanja
skupštine
Humanitarna
organizacija
MDD ”Merhamet” i ove godine nastavlja sa svojim akcijama
usmjerenim prema domovini Bosni i Hercegovini. Dobri ljudi i
članovi organizacije nastaviće svoj
rad na prikupljanju humanitarne
pomoći, stipendiranju učenika i
studenata, pomoći ugroženim porodicama i finansiranju Narodnih
kuhinja u BiH.
- Nakon što održimo redovnu
godišnju skupštinu polovinom
marta ove godine, imaćemo detaljan plan aktivnosti i rada za naredni period. Naravno, naš angažman
će i dalje biti usmjeren prema svi-
ma kojima je neophodno potrebna
pomoć, - kazao nam je Fehim Halilović predsjednik MDD ”Merhamet” Švedska.
E.Z.
MDD ”Merhamet” članarina
Za područje Švedske članarina
je 100 kruna. Uplatom članarine
podržavate rad MDD “Merhamet” u Švedskoj. “Merhamet”
svojim aktivnostima i prikupljanjem novčane pomoći pomaže
urgentne slučajeve liječenja,
stipendira djecu bez oba roditelja, organizuje akcije “Kurban”
i “Iftari”.
22 Glas BiH | broj 167 | januar-mart 2014.
22.indd 2
12.2.2014 12:29:12
Vodopad u Jajcu među 12 najljepših u svijetu
Pustolovine putnika
U Jajcu možete pronaći mnoge znamenitosti – vodopad, katakombe, tvrđave, Crkvu sv.
Marije, džamiju Esme Sultanije...
Grad Jajce, nalazi se na periferiji središnje Bosne, blizu granice
sa Krajinom, i sigurno je jedan od
najljepših gradova u Bosni i Hercegovini, pa i šire. Jajce se prostire
na obalama dviju prekrasnih rijeka,
Plive i Vrbasa. Sa čak 24 nacionalna spomenika, jedinstvenim i lijepim vodopadom, Plivskim jezerima,
Domom AVNOJ-a, u kojem je uspostavljena i rođena nekadašnja Jugoslavija, i brojnim drugim kulturno-historijskim vrijednostima, Jajce
danas mnogi nazivaju muzejom pod
vedrim nebom.
Vodopad i bosanski kraljevi
Naziv grada Jajce potječe, kako
mnogi smatraju, najvjerovatnije, od
jajolike stijene na kojoj je sagrađena
tvrđava.
Centar grada nalazi se unutar
zidina dvorca, koji je u petnaestom
vijeku bio prijestolnica bosanskih
kraljeva. Davne 1461. godine okrunjen je u Jajcu i posljednji bosanski
kralj, Stjepan Tomašević. U pohodu
na Evropu, Turci su 1463. godine
osvojili Jajce i pogubili kralja, čije
se kosti danas čuvaju u Franjevačkom samostanu.
Gradsko jezgro krasi i veličanstveni vodopad, visok 21 metar,
koji je uvršten među 12 najljepših na svijetu. Jajce je unikatno
i po tome što se u samom centru
grada nalazi i ušće Plive u Vrbas.
Malo i Veliko plivsko jezero na ulazu u grad iz pravca Bihaća pogodni
su za razvoj svih sportova na vodi
i mjesto su odmora. Rijeka Pliva u
prošlosti je na putu ka svom ušću
pokretala veliki broj vodenica. Takozvani mlinčići i danas su nezaobilazna turistička atrakcija u ovom
bh. biseru.
Sezona od devet mjeseci
Jajce je karakterističan grad u
kojem turistička sezona traje devet
mjeseci, počinje u proljeće, a završava u decembru. Najposjećeniji spomenik je Muzej drugog zasjedanja AVNOJ-a
koji godišnje pohodi na desetine
hiljada turista. Mnoge interesuju
i katakombe, jajačka tvrđava, Crkva sv. Marije s tornjem Sv. Luke,
zatim džamija Esme sultanije.
Jajce, izvor bosanske historije, grad
je koji vrijedi posjetiti i boraviti u
njemu.
S.H.
www.bhsavez.org 23
23.indd 3
12.2.2014 12:30:03
Intervju: Amir Talić
Prestižna nagrada za Amira Talića autora knjige poezije
Povodom godišnje nagrade za
2012./2013. godinu Društva pisaca
BiH za knjigu poezije „Na ručku
kod Obame“ Amira Talića, upriličili
smo razgovor sa autorom u mističnoj
Gornjoj Sanici, na padinama Grmeča, nekad prvom turističkom selu u
bivšoj Jugoslaviji, ali i danas jednoj
od najljepših oaza prirode u BiH.
„Vilini konji“ i najava
kataklizme
• Glas BiH: Šta za Vas znači ova nagrada i zašto baš ovakav naslov?
— Talić: Još '91. godine objavio
sam knjigu „Vilini konji“ u kojoj
sam na neobjašnjiv način naslutio
kataklizmu koja se kao Bulgakovljevi oblaci nadvila nad Bosnom.
Sudbina koja me zadesila u ratu,
opredijelila me je da svoj književni talent usmjerim u angažiranoj
književnosti, tako da su sve moje
sljedeće knjige bile tematski vezane za BiH i njen opstanak. Poslije
rata moje knjige su se na različite
načine bavile sudbinom ljudi i njihovim patnjama, pa i nagrade koje
su uslijedile bile su moguća najava
da dobijem upravo ovu možda najznačajniju. Moguće je da ovo nije
najbolja moja knjiga, možda je i
ova nagrada mogla pričekati neke
druge knjige, jer od „Vilinih konja“
i slutnje, koja se u meni tada rodila, ja sam počeo pisati jednu jedinstvenu životnu knjigu i ona se neće
završiti do kraja mog života.
„Hajd’ udari ga još jednom“
— Talić: A na „Ručku kod Obame...“,
nisam siguran da bih uživao sa tom
lažnom svitom i licemjerstvom upravo tih naših dušebrižnika koji brinu
našu brigu. U tom smislu stoji ona
naša bosanska kad je Hasu fizički
maltretirao neki siledžija, pa Huso
branio Hasu i siledžiji kaže: „Hajd’
udari ga još jednom, ako smiješ“, pa
tako nekoliko puta, a onda Haso će
Husi: „Nemoj me, bogati, više braniti! Ubiće me ovaj!“. I to je filozofija
našeg života, jer četiri godine patnje
i stradanja u našoj zemlji orkestrirano je baš od te tkz. MZ.
Sretan i nesretan
— Talić: Živim u zemlji u kojoj još
rat nije završen, u kojoj pate njeni
građani. O našem usudu dovoljno
kazuje i „Glas BiH“ u Švedskoj koji
se bavi informiranjem građana BiH
u dalekoj Skandinaviji. Nisam siguran ko je više nesretan ili sretan, da
li mi u BiH ili vi u Skandinaviji. I
jednima i drugima fali bar dio onoga što se zove zemlja Bosna i iz koje
smo svi zajedno. Zato nije slučajno
što je moja književna preokupacija
baš ta nesreća ili sreća da sve što u
mom duhovnom prostoru stoji upravo u tom pravcu ide. Zato mi je draga ova nagrada.
Edina Tavljanin
24 Glas BiH | broj 167 | januar-mart 2014.
24.indd 2
12.2.2014 12:30:58
Aktuelnosti iz regije Västmanland
Učesnici turnira u Kumli
Uskoro sportski događaj u glavnom gradu
Ekipe ”Bosančice”i ”Bureka” na turnirima u malom nogometu uglavnom su činili momci i sportisti
iz Stockholma. Bile su to vrlo uspješne ekipe koje su
osvajale trofeje i bile često u sastavu reprezentacije
BHRF-a. Odavno nije bilo turnira u Stockholmu, ali
ubrzo možemo očekivati jedan takav sportski događaj,
što nam potvrđuje i legenda bh. turnira u Švedskoj
i više puta kapiten reprezentacije BHRF-a, Smajo
Smajlović.
— Očekujem da se u Stockholmu pojave ekipe iz
gradova u kojima su moji suigrači stalni i rado viđeni gosti. Vrijeme održavanja turnira biće naknadno
određeno a očekujem da će učešće uzeti naši sportski
prijatelji i ekipe koje dolaze iz cijele Švedske.
M.M.
Iskusni nogometaš
Smajo Smajlović
Organizacijom sportskih priredbi pokreću se i
članovi udruženja, pa je tako Oblasna organizacija
”Örebro” organizovala krajem decembra prošle godine prvi bh. fudbalski turnir u Kumli. Nastavak je to
tradicije organiziranja turnira u regiji Västmanland.
Turnir Kumla
Dževad Zahirović, veteran-entuzijasta u Savezu
bh. udruženja, odlučio je u bh. udruženju ”Bosna” u
Kumli pokrenuti organizaciju malonogometnog turnira. U tom poslu svesrdnu pomoć dobio je od Muhameda Cerića, koordinatora za sport BHRF-a.
Učesnici prvog ovakvog turnira u Kumli ugošćeni
su od domaćina Muje i Seje Arnautovića u prostranim
lokalima ”Bosne”, gdje je obavljeno i izvlačenje parova. Učesnike turnira pozdravio je Dževad Zahirović,
član GO BHRF-a i predsjednik oblasne organizacije.
Pobjedniku, ekipi ”BIHF Enköping”, pehar je
uručio najstariji član ”Bosne” - Muho Čatak.
Drugo mjesto zauzeo je ”Miris” – Örebro, a treće
ekipa ”Balkan”. Najmlađi igrač bio je Adnan Ćatić, a
najbolji strijelac Mirza Raković.Nastupile su još ekipe iz Kumle: ”Veterani” , ”Mladi-Kumla” i ”Bosna”.
Za sve učesnike domaćin je organizovao večeru sa zabavom.
M.M.
Turniri u malom nogometu
Zbog zauzetosti dvorane u Västeråsu, ”Bosnisk SK”
svoj turnir održao je u Enköpingu krajem 2013. godine.
Nastupilo je 16 ekipa, a po prvi put i reprezentacija regije
”Sjever”. U dramatičnom finalu pobijedio je ”Enköping”,
a drugo mjesto pripalo je ”Ljiljanu” iz Strängnäsa.
U Hallstahammaru, 21. januara ove godine, organizator turnira bilo je bh. udruženje ”Ljiljan”. Nastupilo je 11
ekipa, a najuspješniji je bio BSK iz Västeråsa.
www.bhsavez.org 25
25.indd 3
12.2.2014 12:35:23
Novi junak Bosne i Hercegovine
Prvi teniser iz BiH koji
se plasirao u treće kolo
jednog Grand Slam
turnira
Za pravi početak 2014. godine pobrinuo se teniser Damir Džumhur,
kojem je na ovogodišnjem Australian Openu u Melbourneu pobjednički osmijeh na licu bljesnuo čak pet
puta. Damir Džumhur prvi je teniser iz BiH kojem je pošlo za rukom
plasiranje u treće kolo ovog prestižnog turnira. Oduševljenje dobrim
igrama nije splasnulo ni nakon što je
niz njegovih pobjeda zaustavio Čeh
Tomas Berdych. U rodnom Sarajevu
dočekan je kao „junak nacije“. Familija Džumhur, nakon Damirovog
rođaka Zuke, dodala je još jedno ime
na listu uspješnih i slavnih.
cija, kao naprimjer Sarajevo Film
Festival, nastale su upravo tada. Roditelji su mi kazali da se čak igralo
i državno prvenstvo u tenisu u tim
teškim godinama - priča Damir.
„Gen za tenis“ naslijedio je od
oca, nekadašnjeg igrača, a danas trenera ovog sporta. Sa samo tri godine
Damir je počeo učiti osnove tenisa.
S nestrpljenjem je, ističe, iščekivao
svaki naredni trening. Nakon brojnih nastupa na najjačim juniorskim
turnirima izlazio je kao pobjednik i
shvatio da je tenis ono čemu želi posvetiti život.
Teške godine i intenzivni
treninzi
-Treba pustiti da djeca uživaju u
sportu, stvoriti im uslove da mogu
da napreduju, ali ne smiju zaboraviti da je obaveza broj jedan škola i
obrazovanje. Dio toga se, svakako,
stiče i kroz sportske aktivnosti, neovisno od toga da li neko teži da se
sportom bavi profesionalno ili samo
rekreativno. Malim teniserima poručujem da budu uporni i vrijedni
na treninzima i da imaju sve petice
u školi. I, naravno, u tenisu je jako
bitno biti strpljiv, jer treba vremena
da se nauči ta lijepa igra, - napominje Damir i nastavlja svoju priču.
Damir je odrastao u ljubavi i
sportskom duhu. Dobro je odgojen,
skroman, ljubazan, pristojan, inteligentan... Zasluge za to pripadaju
njegovim roditeljima, mami Žaneti
i tati Nefridu. Nije bilo nimalo lako
svoje prvo dijete dočekati na svijet
u maju 1992. godine, dok su Sarajevom odjekivale eksplozije granata
i zujali snajperski meci s okolnih
brda. Ipak, tada su se dešavale i lijepe stvari.
-Neke od kulturnih manifesta-
Neka djeca uživaju
-Ne znam baš da li bih rekao da
sam junak nacije, ali mi je drago da
se prate moji rezultati. To je, u neku
ruku, i mala pohvala za moj dosadašnji trud. Ja ću nastaviti da se
trudim, da treniram, da napredujem
što dalje i da se češće pojavljujem
na velikim turnirima.
Zahvaljujući tenisu Damir je
obišao cijelu Evropu, SAD, dio Južne Amerike i Australiju. Zanimljivo
je da je u svim tim zemljama imao
navijače.
Cijenim naše navijače
-Ljudi iz BiH ima u svakom kutku planete i na svakom meču priđe
mi neko od njih, pozdravi se, ponudi neku vrstu pomoći ili me pozove
na ručak. Drago mi je da je tako, jer
vidim da je našim ljudima širom
svijeta zaista stalo da nekako doprinesu BiH. I cijenim to. Evo i navijači u Australiji su bili odlični i napravili su sjajnu atmosferu. Vidjet
ćemo se opet iduće godine - obećava
Džumhur.
Do tada biće mnogo turnira...Sve
dok Damir Džumhur ne uđe na listu
stotinu najboljih tenisera svijeta.
Tako je obećao sebi i svojim navijačima.
Dunja Bulbul
26 Glas BiH | broj 167 | januar-mart 2014.
26.indd 2
12.2.2014 12:36:25
Intervju Edin Džeko, bh. nogometni reprezentativac
Želim se samo fokusirati na igre u Cityu • BiH ima mnogo dobrih sportista i svaki se na svoj
način bori
vas fudbalska sredina najviše privlači?
— Engleska liga je jedna od najboljih na svijetu i užitak mi je igrati
na engleskim stadionima, koji su
uvijek ispunjeni do posljednjeg mjesta. Igrao sam i u Njemačkoj, gdje je
također bilo odlično i uživao sam, a
sada uživam u Premiershipu.
• Imate li želju ponovo, jednoga
dana, zaigrati u Želji ili možda u Sarajevu?
— Ne razmišljam u ovom trenutku o tim stvarima. Fokusiran sam na
sadašnjost.
Edin Džeko, najpoznatiji bh. reprezentativac u posljednje vrijeme
pruža i više nego odličnu igru za matični klub. U razgovoru za naš magazin Džeko govori o reprezentaciji, o
predstojećem Svjetskom prvenstvu u
Brazilu, ali i o najboljim bh. sportistima.
• Posljednja igra reprezentacije BiH protiv Argentine pokazala je
gdje je trenutno BiH u odnosu na velike svjetske reprezentacije. Šta treba
popraviti do SP-a u Brazilu?
— To je bila prijateljska utakmica i sigurno nije pravo mjerilo našeg
kvaliteta. Argentina nas je pobijedila
2:0, a u ekipi nije bilo Messija i u tom
meču igrala je bez pritiska rezultata.
Na SP-u će to biti znatno drugačije,
jer se od njih očekuju velike stvari,
što će nama možda olakšati posao.
Što se tiče nas, jasno je da u toj utakmici nismo bili na visini zadatka,
ali uz kvalitetne pripreme, u koje ne
sumnjam, vjerujem da možemo napraviti velike stvari u Brazilu.
BiH ima sportskog
potencijala
Mogli smo proći gore,
ali i bolje..
• Poznata nam je grupa za SP u
Brazilu. Kakvo je Vaše mišljenje o
protivnicima, koga ste Vi priželjkivali?
— Nisam imao nekih posebnih
želja, jer sam bio svjestan da za protivnika moramo dobiti jednog od favorita. Možda bi bilo bolje da u grupi
imamo još jednu evropsku ekipu, jer
nam taj stil igre odgovara, ali, kao
što sam i rekao odmah na kraju izvlačenja, mogli smo proći gore, ali i
bolje...
• Početak sezone nije krenuo baš
sjajno, međutim, u posljednje vrijeme igrate na vrlo visokom nivou, da
li je to pobudilo više interesa kod
drugih klubova za vaše usluge?
— Otkako sam došao u Englesku
konstatno me povezuju sa drugim
klubovima, a već sam tri godine u Cityju. Prestao sam da se obazirem na
pisanje medija i špekulacije, kojih će
uvijek biti, igrao ja ili ne igrao. Dakle, želim se samo fokusirati na igre
u Cityju, a manje mi je bitno šta se
piše oko moga odlaska ili ostanka.
Ne razmišljam i ne želim da se zamaram time.
Uživam u Premiershipu
• Gdje biste željeli zaigrati? Koja
• Brojni su pozitivni sportski
događaji obilježili proteklu godini.
Kada biste Vi odlučivali kome biste dali priznanje sportiste godine u
BiH? Ko je za vas najbolji bh. sportista u ovoj godini?
— BiH ima toliko potencijala,
toliko dobrih sportista i svaki se na
svoj način bori. Znam da smo mi
nogometaši usrećili narod plasmanom na SP i tako ostvarili njihove,
ali i naše snove, ali u 2013.godini je
zaista bilo toliko lijepih trenutaka.
Košarkaši su me oduševili na Euru,
posebno Mirza Teletović. Zatim,
Adnan Ćatić konstantno dokazuje
koliko voli BiH, a tu su i Amel Mekić, Larisa Cerić, te neprevaziđeni
reprezentativci u sjedećoj odbojci.
Teško se mogu odlučiti kome bih
dao priznanje, jer mnogi ga zaslužuju, a sportista nije samo onaj koji je
dobar na sportskom terenu, već onaj
koji je kompletna ličnost. Takvih u
BiH ima jako mnogo i ponosan sam
što sam rođen i odrastao upravo u
BiH.
Alema Pendek
www.bhsavez.org 27
27.indd 3
12.2.2014 12:37:51
”Druže Branko, kako ću ja to kad ne znam
ni skijati. Pa ja sam Hercegovac”. Bile su to
prve riječi Aziza Hadžihasanovića, diplomate na dužnosti u Rimu, kojeg je krajem 70-ih
godina prošlog stoljeća tadašnji predsjednik Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine
Branko Mikulić pozvao da se pridruži timu
koji je bio zadužen organizirati XIV zimske
olimpijske igre u Sarajevu 1984. godine.
Statistika je zabilježila kako se u februaru 1984. godine u Sarajevu okupilo 1.410
sportaša iz 49 država, a podijeljene su ukupno 222 medalje.
Organizacija je koštala više od 140 miliona
dolara, prodano je 250 hiljada ulaznica, a
televizijske prenose pratilo je dvije milijarde
ljudi.
Nakon završetka igara Sarajevu je ostalo
2.850 novoizgrađevnih stanova, nova sportska dvorana ”Zetra”, skakaonice na Igmanu,
nove skijaške staze na Bjelašnici i Jahorini,
bob-staza na Trebeviću, hoteli, poslovni
prostori i 9.500 novih radnih mjesta.
Sarajevu su trideset godina kasnije ostale
tek uspomene, a i sam grad podijeljen je
međuentitetskom granicom na dva dijela.
Branko Mikulić umro je i pokopan u opsjednutom Sarajevu 1994. godine. Većina
olimpijskih borilišta tokom rata je uništena, tek neki su obnovljeni, poput dvorane
”Zetra”.
Sarajevska Olimpijada 1984.godine
Jubilarna godišnjica ZOI u Sarajevu,
otvorenih 7. februara 1984. godine
Bob-staza na Trebeviću danas je betonski
skelet, a nekadašnji Olimpijski muzej u središtu grada tek ruina koja samo što se ne sruši.
„To su sada tek spomenici drastičnom nasilju“, kaže Aziz Hadžihasanović, dodajući
kako, nažalost, nije učinjeno ništa da se
olimpijski duh vrati u svijest ljudi.
O nekim budućim olimpijskim igrama u
BiH, opterećenoj političkim podjelama i
siromaštvom, gotovo da se i ne razmišlja.
Jedini mali korak na tom putu mogle bi
biti Evropske zimske sportske igre mladih,
koje bi 2017. godine trebali zajednički organizirati Sarajevo i Istočno Sarajevo.
E.Z.
28.indd 1
12.2.2014 12:39:39
Download

- Udruzenje Bosna i Hercegovina Norrköping