Zatražiti azil; to ide ovako
Tebi koji tražiš azil s roditeljem,
roditeljima ili s nekim starateljem.
Ova brošura pripada:
BiF_BKS.indd 1
ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO 1
2011-05-11 17.13
Sadržaj
Zdravo
Djeca
Šta koje riječi znače?
Zahtjev za azil – što se tada togađa?
Nakon registracije – što se tada događa?
Istraga o azilu – što se tada događa?
Odluka o azilu – što se tada događa? Dozvola boravka – što se tada događa?
Odbijenica – što se tada događa?
Žalba – migracijski sud
Žalba – Viši migracijski sud
Povratak – što se tada događa?
Nekoliko riječi za tebe
Za vas odrasle koji ste od važnosti
3
4
5
6
12
14
16
18
20
21
23
24
26
27
Ova brošura dio je projekta Ciljana
informacija djeci koja traže azil, a koji
je sufinanciran od strane Europskog
izbjegličkog fonda.
2
BiF_BKS.indd 2
ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO
2011-05-11 17.13
Zdravo
Ova brošura namjenjena je tebi koji si došao s jednim
roditeljem ili s oba roditelja i zatražio azil - zaštitu u
Švedskoj.
Naravno da se brošurom možete koristiti i vi koji želite
više znati o tome što je azil i kako sve ide kada se azil
traži. Mi ovdje opisujemo koje korake, vi kao tražioci
azila, prolazite.
Brošura se može čitati na više načina. Kako bi dobio
saznanja o tome što se događa kada zatražiš azil, brošura
se može pročitati cijela, od prve do zadnje stranice. Ili,
možeš čitati one odlomke koji govore o onom koraku na
kojem ste ti i tvoja obitelj.
Koautori brošure su Filip Kyrönen i
Simon Holmberg iz gimnazije Johannes
Hedberggymnasiet u Helsingborgu. Oni su
radili studijske posjete, prikupljali informacije i
testirali materijale na djeci i mladeži.
Čuvaj ovu brošuru! Ona ti može zatrebati za vrijeme
dok si tražioc azila u Švedskoj.
Velika hvala svoj djeci, mladeži, roditeljima,
učiteljima i drugim važnim osobama iz organizacija,
BRIS, Rädda Barnen, Röda Korset, IM i visoke škole
Malmö koji su sudjelovali u primjedbama kada je
brošura stvarana! BRIS, Prava djece u društvu, jest jedna organizacija koja
radi na pravima djece. Posjeti rado stranicu www.bris.se
se dosele u Švedsku. Migracijski zavod ocjenjuje također i
zahtjeve osoba koje traže švedsko državljanstvo.
Posjeti rado stranicu www.migrationsverket.se
IM znači Individualna pomoć ljudima. IM je jedna
organizacija koja radi na tom da se spriječi siromaštvo i
otuđenost. Posjeti rado stranicu www.manniskohjalp.se
”Rädda Barnen”, Spasi djecu, jest jedna organizacija
koja radi na pravima djece. Posjeti rado stranicu www.
raddabarnen.se
”Migrationsverket”, Migracijski zavod, jest onaj organ
upravljanja u Švedskoj koji ocjenjuje podnesene zahtjeve
osoba koje traže azil. Migracijski zavod također ocjenjuje
zahtjeve osoba koje traže dozvolu da dođu u posjet ili da
”Röda Korset”, Crveni križ, jest jedna organizacija koja
radi da zaštiti i pomogne ljudima kojima to treba. Posjeti rado stranicu www.rodakorset.se
BiF_BKS.indd 3
ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO 3
2011-05-11 17.13
Dijete
Tko je dijete? U Švedskoj si ti dijete dok ne napuniš 18
godina.
Ti ćeš se susresti s osobama iz raznih
organa uprave
Koja prava imaš? Švedska je potpisala Konvenciju
UN o pravima djeteta. UN znači Ujedinjene Nacije.
Skoro sve zemlje svijeta jesu u UN-u. To je jedna
organizacija koja surađuje za mir i za ljudska prava.
Migracijski zavod je između ostalog
odgovoran:
Konvencija o djeci sadrži ona prava koja sva djeca
moraju imati. Švedska i skoro sve druge zemlje u
svijetu obećale su da će slijediti konvenciju o djeci.
Konvencija o djeci sastoji se od pravila koja opisuju
šta ti kao dijete imaš pravo. Pravila se zovu članci i u
njima stoji da:
•
•
•
•
Ti imaš ista prava kao i druga djeca
(članak 2).
Ono što je za tebe najbolje, to uvijek mora biti
važno (članak 3).
Ti imaš pravo da živiš i da se razvijaš (članak 6).
Ti imaš pravo reći ono što misliš (članak 12).
Djeca koja traže azil imaju ista prava kao i sva
druga djeca u švedskom društvu, na primjer:
•
•
•
4
BiF_BKS.indd 4
Ti imaš pravo doći do riječi. To znači da, ako želiš,
imaš pravo da govoriš i pravo da te se sasluša.
Ti imaš pravo na zdravstvenu zaštitu i njegu
zuba, ako ti je to potrebno.
Ti imaš pravo da ideš u školu. •
•
•
•
•
Da istraži i da donese odluku da li ti i
tvoja obitelj imate pravo na azil ili ne.
Za stanovanje – ako stanujete u
stanovima Migracijskog zavoda.
Za ekonomsku potporu – ako nemate
vlastiti novac.
Da odredi službenog zastupnika. To je
jedna osoba koja pozna švedske zakone i
koja vam pomaže s traženjem azila.
Da vam pomogne oko odlaska iz Švedske
ako ne možete da ovdje ostanete.
Općina je između ostalog odgovorna:
• Da ti možeš ići u predškolsku ustanovu,
školu, srednju školu.
• Za nešto što se zova socialna služba.
Unutar socijalne službe radi osoblje prema
jednom zakonu koji se zove Zakon o
socijalnoj službi. Zakon govori o vašim
pravima na njegu i brigu. On sadrži pravila
o tome kako društvo mora da pomogne
svima kojima je pomoć potrebna ali je ne
mogu dobiti ni od koga drugog.
Javno zdravstvo je odgovorno:
• Da ti dobiješ njegu zuba i zdravstvenu
njegu.
ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO
2011-05-11 17.13
Šta znače riječi?
Azil, znači utočište. Kada neka osoba traži azil onda on
ili ona traži zaštitu u nekoj drugoj zemlji, a ne u svojoj
domovini.
Proces traženja azila sastoji se od različitih koraka kroz
koje podnosioc azila prolazi – od zahtjeva do riješenja.
Podnosioc zahtjeva za azil, jest osoba koja je došla u
Švedsku i zatražila zaštitu. On ili ona nije dobio konačni
odgovor na svoj zahtjev.
Odbijenica na zahtjev znači da je neka osoba, na svoj
zahtjev o azilu, dobila odgovor NE. On ili ona ne smije
ostati u Švedskoj.
Djeca su sve osobe koje su ispod 18 godina.
Rješenje je kada osoblje na Migraciskom zavodu odluči
smije li neki tražioc azila ostati u Švedskoj ili ne.
Dnevna naknada je jedna pomoć koju tražioc azila može
zatražiti u slučaju da on ili ona nema vlastiti novac. Presuda u predmetu azila je kada migracijski sud ili Viši
migracijski sud, nakon uložene žalbe, ocijeni da li neki
tražilac azila smije ostati u Švedskoj ili ne. Izbjeglica je osoba koja je zatražila azil i koja smije ostati
u Švedskoj na temelju izbjegličkih razloga.
Inhibicija znači da Migracijski zavod ili jedan migracijski
sud odluči da jednoj osobi privremeno prekine povratno
putovanje za domovinu ili u neku drugu zemlju.
Upravni organ je jedna državna djelatnost kojom
upravlja Vlada. Upravni organi moraju voditi računa
da društvo funkcionira kao što treba, a prema onim
zakonima koje je parlament odredio.
Službeni zastupnik jest jedna osoba koja pozna švedske
zakone. On ili ona može pomoći tražiocima azila oko
zahtjeva za azil. Službeni zastupnik je pravnik ili advokat.
Voditelj procesa je ona osoba koja zastupa Migracijski
zavod na jednom migracijskom sudu.
Socijalna služba postoji u svakoj općini. Osoblje radi
prema jednom zakonu koji se zove zakon o socijalnoj
službi. U zakonu o socijalnoj službi radi se o tome koje
pravo na njegu i brigu imaju svi ljudi u općini. On sadrži
pravila o tome kako će društvo pomagati svima kojima
treba pomoć a ne mogu je dobiti od nekog drugog.
Dozvola boravka znači da je neka osoba dobila
pozitivan odgovor na svoj zahtjev za azilom. On ili ona
smije ostati u Švedskoj.
Zakon o strancima je jedan zakon koji između ostalog
sadrži pravila o tome smije li tražioc azila ostati u Švedskoj
ili ne. Parlament odlučuje o zakonima.
Uložiti žalbu znači da jedna osoba piše jednom organu
uprave ili sudu da se on ili ona ne slaže s onim što je
organ uprave ili sud odlučio. Osoba želi da organ uprave
ili sud promjeni odluku.
BiF_BKS.indd 5
ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO 5
2011-05-11 17.13
Zahtjev za azil – što se tada događa?
Na Migracijskom zavodu postoje različite jedinice. Može se reći da je jedna jedinica
jedan ured. Prva jedinica do koje ti i tvoja obitelj dođete jest jedinica za podnošenje
zahtjeva. Tu vi tražite azil.
Registracija zahtjeva za azil
Što radi jedinica za podnošenje zahtjeva?
Jedinica za podnošenje zahtjeva ima
odgovornost da primi zahtjeve od osoba koje traže
azil. Tražiti azil znači tražiti zaštitu.
Koga ćemo susresti i o čemu oni pitaju? U
jedinicai za podnošenje zahtjeva susrećete
osoblje Migracijskog zavoda. Oni će vas pitati:
•
•
•
•
•
•
•
kako se zovete,
kada ste rođeni,
odakle dolazite,
koji jezik govorite,
kako ste doputovali do Švedske
zašto ste napustili svoju domovinu,
kako se osjećate?
Osoblje ovo pita kako bi moglo da vas upiše u
kopjuterski sistem podataka u Migracijskom zavodu.
Nakon toga oni dalje rade s vašim zahtjevom.
Za Migracijski zavod je važno da zna zašto vi ne
možete da budete u svojoj domovini i kako se sada
osjećate. Ako ti sam želiš, a i tvoji su roditelji za to, i ti
možeš govoriti sa osobljem.
6
BiF_BKS.indd 6
Ako ne želiš govoriti s osobljem ti možeš reći, ne.
Ako ne možeš ili ne želiš nešto reći osoblju sada, ti
možeš uvijek kontaktirati Migracijski zavod kasnije.
To također možeš učiniti ako ima nešto što te brine
ili ako imaš drugih pitanja.
Tumač
Što radi tumač? Da biste vi i osoblje na
Migracijskom zavodu mogli međusobno da
razumijete, jedan će tumač prevoditi to što vi
kažete. Tumač zna govoriti i švedski i onaj jezik kojim
vi govorite. Tumač će sjediti u sobi skupa s vama
ili će biti na telefonu ili videolinku. Preko tumača
možete vi i osoblje Migraciskog zavoda govoriti
međusobno. Tumač će prevoditi samo ono što se
kaže. Tumač ima obvezu čuvanja poslovne tajne.
Obveza čuvanja poslovne tajne
Šta znači obveza čuvanja tajne? Obveza čuvanja
tajne znači da Migracijski zavod ne smije pričati
stvari o vama nikome tko prema zakonu nema
pravo da zna. Svi koji rade na Migracijskom zavodu
imaju obvezu čuvanja tajne. I tumači i službeni
zastupnici također imaju obvezu čuvanja tajne.
ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO
2011-05-11 17.13
Službeni zastupnik
Šta je službeni zastupnik? Službeni zastupnik
je jedna osoba koja pozna švedske zakone. On ili
ona može pomoći tražiocima azila oko zahtjeva za azil.
Službeni zastupnik je pravnik ili advokat.
Imaju li svi pravo na službenog zastupnika? Ako
Migracijski zavod ocijeni da vam je potrebna pomoć
sa vašim zahtjevom za azil, vi ćete dobiti pomoć
od strane jednog službenog zastupnika. Vi tada ne
plaćate službenog zastupnika.
Identitet
Šta je identitet? Identitet se radi o tome tko si ti,
kako se zoveš, kada si rođen, odakle dolaziš i tko su
tvoji roditelji.
Zašto trebamo kazati tko smo? Migracijski zavod
želi znati tko ste vi i odakle dolazite kako bi se mogla
donijeti ispravna odluka. Odgovornost je na vašim
roditeljima da pokažu kako se vi zovete i odakle
dolazite.
Gdje ćemo stanovati?
?
Svoje stanovanje možete sami srediti, na
primjer kod rodbine ili prijatelja. Ali, ako vam
je potrebna pomoć jedinica za zahtjeve vam
može srediti da stnujete u nekom obliku
stanovanja kod Migracijskog zavoda. To su
stanovi koje Migracijski zavod unajmljuje
u nekim mjestima po Švedskoj. Mjesto ne
možete birati.
?
Smijemo li putovati u druge zemlje za
vrijeme dok tražimo azil u Švedskoj? Ne, sve dok ste tražioc azila u Švedskoj ne
smijete putovati izvan granica Švedske. Ako
napustite Švedsku vaš zahtjev za azil neće
biti razmatran.
?
Najbolji način da pokažete svoj identitet je tako
da pokažete na primjer pasoš ili osobnu iskaznicu/
legitimaciju. Ako vaši roditelji ne mogu pokazati tko ste vi,
Migracijskom zavodu će biti teško da ocijeni imate li
pravo na azil ili ne.
Migracijski zavod može brže da donese odluku ako
tvoji roditelji pokažu tko ste.
BiF_BKS.indd 7
ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO 7
2011-05-11 17.13
Fotografiranje
Zašto nas Migracijski zavod fotografira kada
tražimo azil? Sve porodice budu fotografirane.
Migracijski zavod se koristi fotografijama u svom
kompjuterskom sistemu podataka kao i za LMAkarticu.
Šta je LMA-kartica? LMA znači zakon o prihvatu
tražioca azila. LMA-kartica je jedna plastična kartica
s tvojom fotografijom. Karticu dobiješ nakon što
si zatražio azil u Švedskoj. To je jedna potvrda da si
tražioc azila i da smiješ biti u Švedskoj dok čekaš na
odluku.
Otisci prstiju
Zašto Migracijski zavod uzima otiske prstiju?
Migracijski zavod uzima otiske prstiju da bi se
kontroliralo jeste li ranije bili tražioc azila u Švedskoj
ili u nekoj drugoj evropskoj zemlji.
Kako se uzimaju otisci prstiju? Otisci prstiju se
uzimaju tako da trebate pritisnuti vaše prste na
jednu mašinu koja očitava vaše otiske prstiju.
Šta Migracijski zavod radi s otiscima prstiju?
Otisci prstiju šalju se u više baza podataka. Jedna
od njih postoji u Švedskoj. U toj bazi podataka
Migracijski zavod može vidjeti jeste li ranije bili
tražioci azila u Švedskoj.
Evropska unija ima jednu drugu bazu podataka koja
se zove Eurodac. Sve EU-zemlje, Island, Norveška i
Švicarska mogu da pogledaju u tu bazu podataka.
Ako ste tražili azil u nekoj od ovih zemalja to se
vidi u bazi podataka. Ove se zemlje zovu Dablinske
zemlje.
Šta znači EU? Evropska unija naziva se EU. Švedska
je od 1995. godine članica u EU. 27 zemalja su
članice EU-a.
Istog dana kada ste u jedinici za zahtjeve osoblje će
uzeti otiske prstiju tvojih roditelja. Ako si i ti napunio
14 godina i ti ćeš također dati otiske prstiju.
8
BiF_BKS.indd 8
ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO
2011-05-11 17.13
Za tebe koji želiš znati više:
Dablinski sporazum vrijedi u slijedećim zemljama EU-a:
Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Danskoj, Estoniji, Finskoj,
Francuskoj, Grčkoj, Irskoj, Italiji, Letoniji, Litvaniji,
Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu,
Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Španjolskoj, Velikoj
Britaniji, Švedskoj, Čehoslovačkoj, Njemačkoj, Mađarskoj i Austriji.
Dablinski sporazum vrijedi također i u Norveškoj,
Islandu i Švicarskoj i ako one nisu zemlje EU-e.
Dablinski sporazum
Šta je Dablinski sporazum? U zemljama EU-a
i Norveškoj, Islandu i Švicarskoj postoje pravila
o tome koja će zemlja biti odgovorna o nekom
zahtjevu za azil. Pravila kažu da samo jedna zemlja
ocjenjuje zahtjev. Ta se pravila zovu Dablinki
sporazum i vrijede kao i zakon.
Ako ste bili u nekoj drugoj Dablinskoj zemlji prije
nego ste došli u Švedsku, možete biti prisiljeni da se
tamo vratite. To može biti, na primjer:
•
•
•
Ako ste dobili vizu ili dozvolu boravka u nekoj
drugoj zemlji koja je potpisala Dablinski
sporazum.
Ako ste već tražili azil u nekoj drugoj Dablinskoj
zemlji.
Ako ste bez dozvole ušli u neku zemlju koja je
potpisala Dablinski sporazum.
Šta se događa ako će neka druga Dablinska
zemlja ocjenjivati naš zahtjev za azil? Tada
se tvoji roditelji pozivaju na jedan razgovor
na Migracijski zavod. Taj se sastanak naziva
komuniciranje. Ti smiješ, ako i ti i tvoji roditelji to
želite, da budeš prisutan na razgovoru.
Šta je komuniciranje? Komuniciranje jest jedan
razgovor između tvojih roditelja i osoblja na
Migracijskom zavodu. Kod tog razgovora dobivate
informacije o Dablinskom sporazumu te da jedna
druga Dablinska zemlja može biti ili jest bila
odgovorna za ocjenu vašeg zahtjeva za azil. Oni
također imaju mogućnost da vam kažu ako imate
neke razloge protiv toga da idete u jednu drugu
Dablinsku zemlju. Oni vam mogu kazati zašto bi
vi umjesto toga dobili ocjenu vašeg zahtjeva u
Švedskoj.
Možemo li se žaliti na Dablinsku odluku? Ako
tvoji roditelji nisu zadovoljni vašom Dablinskom
odlukom, oni imaju pravo da se žale na odluku
jednom migracijskom sudu.
Migracijski sud ne ocjenjuje zašto ste vi zatražili azil.
On samo gleda koja zemlja mora da ocjenjuje vaše
razloge za azil.
BiF_BKS.indd 9
ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO 9
2011-05-11 17.13
Ako su se tvoji roditelji žalili na vašu Dablinsku
odluku to znači da vi nemate pravo da budete u
Švedskoj dok migracijski sud ocjenjuje predmet.
Putovanje se prekida samo ako Migracijski zavod ili
sud kaže da se putovanje mora da prekine. Imamo li pravo na službenog zastupnika? Ako
je vaš slučaj jedan Dablinski slučaj vi nemate pravo
na službenog zastupnika. Tvoji roditelji mogu sami
uzeti pomoć nekog pravnika ili advokata. Parvnik ili
advokat jest osoba koja pozna švedske zakone. Tada
tvoji roditelji sami moraju da plate tog advokata ili
pravnika. Šta se događa ako migracijski sud odluči da
ćemo putovati u neku drugu Dablinsku zemlju?
Tvoji roditelji se pozivaju na jedan razgovor na
Migracijski zavod. Ti smiješ, ako i ti i tvoji roditelji
to želite, da budeš prisutan na razgovoru. Ovdje
ćete saznati da ćete putovati u onu zemlju koja je
zapisana u vašoj odluci.
Možemo li da se žalimo na Dablinsku odluku
migracijskog suda? Tvoji se roditelji mogu žaliti
Višem migracijskom sudu ako nisu zadovoljni
odlukom. Ako Viši migracijski sud hoće da ocijeni
žalbu tada je taj sud onaj koji odlučuje hoće li se
vaš zahtjev razmatrati u Švedskoj ili u nekoj drugoj
Dablinskoj zemlji.
Šta se događa ako migracijski sud izmjeni
Dablinsku odluku Migracijskog zavoda?
Migracijski zavod može da se žali na odluku
Migracijskom višem sudu. Ako se Migracijski zavod
žali na odluku migracijskog suda onda je Migracijski
viši sud koji odlučuje hoće li razmatrati žalbu. Ako
sud hoće da razmatra žalbu on je taj koji odlučuje hoće li se vaš zahtjev razmatrati u Švedskoj ili u
nekoj drugoj Dablinskoj zemlji.
Ako se Migracijski zavod ne žali na odluku
migracijskog suda proces azila se nastavlja u
Švedskoj. Osoblje Migracijskog zavoda će vas tada
pozvati na jednu istragu azila.
Također ćete saznati kako će putovanje biti
obavljeno. Osoblje s Migracijskog zavoda prati
vas do aviona. Vas preuzimaju osobe koje rade u
organima uprave u onoj zemlji za koju idete.
10 ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO
BiF_BKS.indd 10
2011-05-11 17.13
Ovdje možeš upisati važne telefonske brojeve
Zdravstvena njega i
njega zuba
Kućni
Škola
Migracijski zavod
Prijatelji
BiF_BKS.indd 11
ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO 11
2011-05-11 17.13
Nakon registracije – što se tada događa?
Nakon što ste zatražili azil bit ćete registrirani na jednoj prijemnoj jedinici.
Šta radi prijemna jedinica? Prijemna jedinica je
odgovorna da s vama ima kontakt za vrijeme dok
čekate na vašu odluku.
Osoblje u prijemnoj jedinici između ostalog radi s:
•
•
•
Da istraži imate li pravo na dnevnu naknadu ako
nemate vlastitog novca.
Da kaže kada je stigla neka odluka u vašem
predmetu – jeste li dobili DA ili NE odgovor na
vaš zahtjev za azil.
Da daje potporu ako ste dobili odgovor NE na
vaš zahtjev za azil i morate da se vratite kući.
Ako stanujete u stanu koji unajmljuje Migracijski
zavod susrest ćete se s osobljem za stanovanje jedinice za prijam. Oni će vam kazati pravila i dat će vam
praktične informacije, na primjer, o tome šta sve ima
u blizini toga stana.
Dnevna naknada
Šta je dnevna naknada? Ako nemate svojih novaca
imate pravo zatražiti dnevnu naknadu od strane Migracijskog zavoda. Tvoji roditelji mogu zatražiti dnevnu naknadu za cijelu porodicu. Oni će biti odgovorni
za tvoju dnevnu naknadu. Ti novci će, na primjer,
doteći za jelo, odjeću, obuću, sapun i šampon, lijekove, slobodne aktivnosti i drugo. Ako imate specijalne
potrebe možete također zatražiti posebnu potporu. Šta je posebna potpora? Ako imate posebne potrebe za nečim, na primjer za naočalama, zimskom
odjećom ili za nečim drugim bez čega ne možete i
za što dnevna naknada nije dovoljna, tvoji roditelji
imaju mogućnost da zatraže posebnu potporu.
Oni tada ispunjavaju zahtjev za posebnu potporu.
Važno je da oni objasne za što vi to trebate. Zahtjev
se predaje kod jedinice za prijam koja onda donosi
odluku. Može da bude DA ili NE na vaš zahtjev za
posebnu potporu.
Materijal istrage
Sve porodice se pozivaju na prvi sastanak u prijamnu jedinicu. Ovdje dobivate informacije o ulozi
prijamne jedinice i praktične informacije o tome
koja prava imaju djeca.
Osoblje zapisuje slijedeće:
•
kako se osjećate,
•
•
•
•
•
tko je sve u sastavu porodice,
da li znadete čitati i pisati,
koje jezike znadete,
kakva obrazovanja imate,
podatke o vašem identitetu
Ako želite, imate mogućnost da postavite pitanja.
12 ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO
BiF_BKS.indd 12
2011-05-11 17.13
Grupna informacija
Tvoji se roditelji pozivaju u prijamnu jedinicu da dobiju informacije o Migracijskom zavodu. Dobit ćete
također više saznanja o zakonima, drugim organima
uprave i o dobrovoljnim organizacijama. Dobrovoljna organizacija je jedna organizacija gdje ljudi rade
dobrovoljno, bez da im je plaćeno, kako bi pomogli
u nečemu za što oni misle da je važno. Dva primjera
su Crveni križ i Rädda Barnen, [Spasi Djecu].
Zdravlje
Imam li pravo na zdravstvenu njegu i njegu
zuba? Ti imaš isto pravo na zdravstvenu njegu i njegu zuba kao i sva ostala djeca u Švedskoj.
Migracijski zavod dostavlja javnom zdravstvu vaša imena
i prezimena i vaše adrese tako da vas oni mogu pozvati
na zdravstveni pregled. Kod pregleda možete razgovarati sa osobljem u jednom zdravstvenom centru. Ako netko iz porodice treba da posjeti bolnicu, zdravstveni centar ili zubara pokazat ćete vašu LMA-karticu.
Škola
Smijem li ići u školu? Ti imaš ista prava da ideš u
predškolsku ustanovu, predškolski razred, osnovnu
školu, i srednju školu kao i druga djeca koja žive u
Švedskoj. Ti imaš pravo učiti sve predmete i dobiti
studijsko rukovođenje na tvom vlastitom jeziku. Ti
ne moraš čekati dok naučiš švedski kako bi nastavio
razvijati svoja znanja. Općina u kojoj stanuješ jest
ona koja će voditi račun da ti počneš sa školom.
Šta je predškolska ustanova? Predškolska ustanova
je djelatnost učenja za djecu od jedne godine do početka škole. Djeca počinju ići u predškolsku ustanovu u
različitim godinama starosti i sudjeluju tokom različita
vremenskog roka s obzirom na posao roditelja, pohađanje škole ili dječijih vlastitih potreba za mjestom u
predškolskoj ustanovi na temelju obiteljske situacije.
Šta je predškolski razred? U predškolski razred ide
se prije nego se počne ići u prvi razred osnovne škole.
Šta je osnovna škola? Osnovna škola je za svu djecu između 7 godina i 16 godina.
Šta je srednja škola? Sva mladež u Švedskoj koja je
završila osnovnu školu ima pravo da traži upis na trogodišnje srednjoškolsko obrazovanje - jedan nacionalni
program. Srednjoškolsko obrazovanje daje osnovna
znanja za nastavak studija i za budući radni i odrasli
život. Da bi se moglo upisati u srednju školu treba imati
prolazne ocjene iz više predmeta iz osnovne škole;
8 predmeta za strukovni program i 12 predmeta za
program koji priprema za visoke škole ili za univerzitet. Ako se nema ddovoljan broj prolaznih ocjena iz
osnovne škole postoji mogućnost da se uči na jednom
introdukcijskom, pripremnom programu. Introdukcijski
program pomaže učeniku da krene dalje do nekog nacionalnog programa ili dalje na posao. Jedan introdukcijski program, jezična introdukcija, obraća se mladeži
koja je bila kratko vrijeme u Švedskoj i koja treba više
naučiti švedski, iz perspektive vlstitih potreba i želja.
BiF_BKS.indd 13
ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO 13
2011-05-11 17.13
Istraga o azilu – što se tada događa?
Nakon što si zatražio azil ti i tvoji roditelji bit ćete pozvani na jednu istragu o
azilu. Obično je da se tako susretnete jedan jedini put.
Smijem li ja kao dijete govoriti s osobljem
Migracijskog zavoda? Da, ti smiješ govoriti s
osobljem ako ti sam to želiš i ako tvoji roditelji kažu
DA, za to.
•
•
•
•
Ako ne želim, trebam li govoriti s osobljem ? Ne,
ti ne trebaš govoriti s osobljem ako to sam ne želiš.
Ako ti ne želiš govoriti s osobljem tada će osoblje
govoriti s tvojim roditeljima. Osoblje će tada pitanja
o tebi postaviti tvojim roditeljima.
Važno je da ispričate sve što ste proživjeli. Za
Migracijski zavod važno je da sazna tvoje razloge zbog
čega ti ne možeš više živjeti u tvojoj domovini. Ne samo
razloge tvojih roditelja.
Kako se odvija istraga o azilu? Istraga o azilu radi
se na Migracijskom zavodu i traje između dva i tri
sata za svaku odraslu osobu. Za tebe koji si dijete
to najčešće ide brže budući da osoblje ne postavlja
jednako mnogo pitanja djeci kao odraslima. Tokom istrage o azilu vi ćete govoriti i odgovarati na
pitanja, na primjer:
•
•
•
•
•
o vama osbno,
tko sve pripada porodici,
kako se osjećate,
odakle dolazite,
o putovanju za Švedsku,
kako vam je bilo u domovini,
što ste sve proživjeli,
zašto ste napustili vašu domovinu.
zašto se ne možete vrati doma?
Vaši se iskazi zapisuju u jedan zapisnik. Zapisnik, to
su zabilješke o onome što ste rekli tokom istrage.
Tko je prisutan? Često je to jedna osoba iz
Migracijskog zavoda koja vodi istarživanje. Ponekad
ima još jedna osoba koja piše zapisnik. Ako imate
službenog zastupnika i on je prisutan. U sobi je i
tumač. Tumač nije namještenik Migracijskog zavoda
nego dolazi iz jedne firme koja iznajmljuje tumače.
Kada osoblje govori s tobom često tu sjedi i jedan
roditelj. Ti možeš s osobljem govoriti nasamo ako to
želiš i ako tvoji roditelji kažu DA.
14 ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO
BiF_BKS.indd 14
2011-05-11 17.13
Ti i tvoja obitelj
Tumač
Osobe iz Migracijskog zavoda
Službeni
zastupnik
BiF_BKS.indd 15
ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO 15
2011-05-11 17.13
Odluka o azilu – Što se tada događa?
Nakon što ste bili na istrazi o azilu Migracijski zavod donosi odluku.
Kako Migracijski zavod donosi odluku?
Kada Migracijski zavod donosi odluku u nekom
predmetu azila uspoređuje se ono što ste vi ispričali
prilikom istrage o azilu sa zakonom o strancima i sa
onim informacijama koje Migracijski zavod ima o
tome kako izgleda situacija u vašoj domovini.
Šta je zakon o strancima? Zakon o strancima jest
onaj zakon koji između ostalog sadrži pravila o tome
da li vi smijete ostati u Švedskoj ili ne. O tom zakonu
je odlučivao Švedski parlament.
Postoje tri različite osnove za azil:
Izbjeglice
Osoba koja može biti izložena progonu prilikom
povratka u svoju domovinu može dobiti ostanak u
Švedskoj kao izbjeglica ako ona ili on ne može dobiti
zaštitu u svojoj domovini – i progon za koji ona ili
on riskira da bude izložen ovisi o njegovoj ili njenoj:
•
•
•
•
•
rasi (podrijetlu), pripadnosti nacionalnoj grupi ili
etničkom podrijetlu (na primjer boji kože).
nacionalnosti, na primjer jezičnoj ili etničkoj
grupi.
religiji.
političkom mišljenju (mišljenja o tome kako da
se upravlja nekom zemljom).
pripadnosti nekoj posebnoj društvenoj grupaciji, spolu (djevojka ili momak) ili seksualnoj
sklonosti (seksualna sklonost opisuje da li neka
osba bude zaljubljena u djevojke, momke ili i u
djevojke i u momke).
Da bi se dobio azil mora tražioc zahtjeva za azil riskirati da bude progonjen iz nekog od ovih razloga
i biti tako uplašen da on ili ona ne može ili ne želi
iskoristiti zaštitu svoje domovine, na primjer policijsku zaštitu. 16 ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO
BiF_BKS.indd 16
2011-05-11 17.13
Prema zakonu to vrijedi neovisno da li progon dolazi
od organa vlasti njegove zemlje ili ako organi vlasti
zemlje ne mogu ili ne žele da daju zaštitu od progona.
Osobe u potrebi za zaštitom; alternativno i
ostalo
Osobe u potrebi za zaštitom pod kriterijem; alternativno i ostalo, jesu osobe koje nisu izbjeglice na
način kako zakon propisuje ali koji se svejedno boje
vratiti u svoju domovinu.
Postoje dva glavna razloga da je neka osoba u potrebi za zaštitom.
1. Osoba riskira torturu, smrtnu kaznu, ili drugi nečovječan ili ponižavajući tretman prilikom svog
povratka.
2. Ili da je osobi potrebna zaštita budući da postoji
ozbiljna prijetnja da će on ili ona biti ozlijeđena u
ratu ili u drugim nemirima koji postoje u zemlji.
Može također biti i tako da se on ili ona ne može
vratiti doma na osnovu neke prirodne katastrofe. U potrebi za zaštitom bude se samo onda ako se ne
može dobiti zaštita i pomoć unutar vlastite zemlje.
Posebno bolne okolnosti
Kad Migracijski zavod razmatra to što se zove posebno bolne okolnosti, Migracijski zavod čini jednu
procjenu sveukupne situacije djeteta ili porodice.
Moraju postojati jaki razlozi da bi se moglo ostati u
Švedskoj. Migracijski zavod imat će poseban obzir
prema tome kako se podnosioc zahtjeva za azil osjeća, prilagođavanju Švedskoj i o situaciji u domovini.
BiF_BKS.indd 17
ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO 17
2011-05-11 17.13
Dozvola boravka – što se tada događa?
Dozvola boravka znači da ste dobili DA na vaš zahtjev za azil. Vi smijete ostati u Švedskoj.
Šta se događa ako dobijemo dozvolu boravka?
Tada se vi pozivate na jedan razgovor sa osobljem u
prijemnoj jedinici. Kod razgovora dobivate potvrdu
da ste dobili dozvolu boravka. Saznat ćete što stoji u
vašoj odluci i zašto ste dobili dozvolu boravka.
Stalna dozvola boravka znači da imate pravo ostati
u Švedskoj koliko vi želite. U nekim slučajevima Migracijski zavod može dati dozvolu boravka koja
vrijedi jedno određeno vrijeme, na primjer godinu
dana. Ako ste stanovali u nekom stanu Migracijskog
zavoda i ne možete sami da sredite stanovanje,
u tom će vam pomoći Zavod za zapošljavanje,
Arbetsförmedlingen.
Šta ćemo činiti kada dobijemo dozvolu
boravka?
Ti i tvoja obitelj ćete otići na Poreznu upravu,
Skatteverket, da se upišete u matičnu evidenciju.
To podrazumjeva da ćete dobiti matični osobni
broj sa zadnja četiri broja.
Ako ste stanovali u svom stambenom prostoru,
ispisujete se iz Migracijskog zavoda 30 dana nakon
dana kada ste dobili odluku.
18 ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO
BiF_BKS.indd 18
2011-05-11 17.13
Ovdje mi stanujemo:
BiF_BKS.indd 19
ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO 19
2011-05-11 17.13
Odbijenica – što se tada događa?
Odbijenica znači da ste dobili NE na vaš zahtjev za azil. Vi ne možete ostati u Švedskoj.
Razgovor o odbijajućoj odluci Ako ste na vaš zahtjev za azil dobili NE, tvoji roditelji
se pozivaju na jedan razgovor na Migracijskom
zavodu. Ako ti i tvoji roditelji to želite ti smiješ
prisustvovati tom razgovoru. Vi ćete tokom razgovora
dobiti pomoć da razumijete što stoji u odluci.
Neovisno hoće li se tvoji roditelji žaliti na odluku ili ne,
vi se pozivate na Migracijski zavod da bi se govorilo o
vašoj situaciji i o vašim razmišljanjima o budućnosti.
Ako moji roditelji prihvate odluku – šta će oni
tada činiti? Oni mogu reći da su zadovoljni odlukom.
To se zove izjasniti se zadovoljnim i znači da tvoji
roditelji ne žele da se žale na odluku. Tvoji roditelji ne
mogu povući izjavu da su se izjasnili zadovoljnima.
Možemo li se žaliti na odbijenicu? Tvoji se roditelji
mogu žaliti na odluku ako oni misle da ono što ste
vi ispričali nije bilo ocjenjeno na ispravan način, ako
vi imate nešto još da dodate ili ako se nešto važno
nije pojavilo. Tvoji se roditelji žale na odluku jednom
migracijskom sudu.
Šta znači da se žali? Žaliti se, znači da tvoji roditelji
pišu jednom organu uprave ili sudu i ispričaju da
se oni ne slažu s onim što je organ uprave ili sud
odlučio. Tvoji roditelji hoće da organ uprave ili sud
promijene odluku.
20 ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO
BiF_BKS.indd 20
2011-05-11 17.13
Žalba – migracijski sud
Tvoji roditelji svoju žalbu šalju Migracijskom zavodu.
To je zato da Migracijski zavod može da razmotri
svoju odluku još jednom prije nego što osoblje
pošalje žalbu dalje migracijskom sudu.
Na rapravi su tvoji roditelji druga stranka (druga
strana). Oni imaju pomoć od svog službenog
zastupnika. Taj službeni zastupnik je školovani
pravnik.
Migracijski sud pregleda ono što je prispjelo i gleda
ako treba više informacija. Sud nakon toga donosi
odluku. Odluka se zove presuda.
Nije obično da su djeca prisutna na raspravi.
Sud ocjenjuje kada je dobro da djeca mogu
prisustvovati.
Prisutan je i jedan tumač kako bi se svi razumjeli.
Kada se tvoji roditelji žale oni mogu da kažu da žele
jedan sastanak na sudu. Taj sastanak zove se usmena
rasprava. Tu tvoji roditelji imaju priliku da još jednom
ispričaju ono što ste ti i tvoja obitelj doživjeli. Sud je
onaj koji odlučuje hoće li biti usmene rasprave. Tko je sve prisutan na usmenoj raspravi? Kod
usmene rasprave, uglavnom su jedan sudac, tri
porotnika i jedan izlagatelj. Izlagatelj je školovani
pravnik i on priprema raspravu. Sudac je također
školovani pravnik.
Pravnik je osoba koja je školovana za švedske
zakone. Porotnici nisu školovani pravnici. Oni, kada
nisu na sudu, imaju posve drukčije poslove. Tu sada
više nije Migracijski zavod koji odlučuje.
Migracijski zavod je jedna stranka (jedna strana) i
predstavljena je od strane jednog voditelja procesa.
Voditelj procesa je školovani pravnik.
Sudac je onaj koji vodi raspravu i on odlučuje tko će
moći govoriti. Na raspravi, tvoji roditelji, uz pomoć
službenog zastupnika, dobivaju mogućnost da
sudcu i porotnicima ispričaju sve što žele. Kada
oni završe svoje kazivanje tada voditelj procesa s
Migracijskog zavoda dobiva mogućnost da tvojim
roditeljima postavi pitanja. Možda, nakon toga, i
sudac postavi neka pitanja. Nakon toga tvoji roditelji
i vaš službeni zastupnik dobiju priliku da završe
tako da još jednom objasne zašto vi ne možete
da se vratite doma. Nakon toga voditelj procesa
objašnjava šta misli Migracijski zavod.
Šta znače zatvorena vrata? Rasprave na sudu
moraju biti otvorene za sve. To znači da svi oni koji
žele mogu prisustvovati na raspravi i slušati. Ali ako
sud ne misli da bilo tko smije ući u sudsku dvoranu
BiF_BKS.indd 21
ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO 21
2011-05-11 17.13
tada on može odlučiti o zatvorenim vratima. Može
se reći da to znači da je rasprava tajna. Sud rapravu
čini tajnom kada se ona radi o osjetljivim stvarima ili
kada je jedna stranka u raspravi neko dijete ispod 15
godina. Kada su zatvorena vrata samo oni o kojima
se rasprava radi, smiju biti i sudskoj dvorani. Sudac
obično na početku rasprave odlučuje hoće li biti
zatvorena vrata ili ne. Sud također može za vrijeme
rasprave da odluči o zatvorenim vratima.
Može li bilo tko da čita odluke suda? Odluka na
jednom sudu zove se presuda. Sudske presude su,
najčešće javne, što znači da drugi mogu da ih čitaju.
Ako su dijelovi presude pod oznakom tajne (tajni)
oni mogu da se čitaju samo od strane onih kojih se
odluka tiče. Sama odluka, (DA ili NE)
nije nikada pod oznakom tajne (tajna). Migracijski
sud je onaj koji odlučuje o tajnosti.
Šta se događa nakon rasprave? Odluka suda
obično stiže u roku od nekoliko sedmica.
Šta se događa ako dobijemo odobrenicu?
Odobrenica znači da migracijski sud smatra da ćete
vi moći ostati u Švedskoj. Važno je da znadete da Migracijski zavod može da
se žali na presudu nekog migracijskog suda Višem
migracijskom sudu. To znači da se odluka može
ponovo promijeniti. Ako se Migracijski zavod ne
žali na presudu u roku od tri sedmice tada ona
postaje važeća. Tada ćete dobiti dozvolu boravka.
Tvoji se roditelji pozivaju na jedan razgovor o
dozvoli boravka, s osobljem u prijemnoj jedinici.
Ako ti i tvoji roditelji želite da i ti budeš prisutan
na sastanku, onda to može. Više o dozvoli boravka
možete pročitati na strani 18.
Šta se događa ako dobijemo odbijenicu?
Odbijenica znači da ste dobili NE od strane
migracijskog suda. To ne mijenja odluku
Migracijskog zavoda. Na presudu migracijskog suda
može se žaliti Višem migracijskom sudu.
22 ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO
BiF_BKS.indd 22
2011-05-11 17.13
Žalba – Viši migracijski sud
Na presudu migracijskog suda može se žaliti jednom
drugom sudu koji se zove Viši migracijski sud. Da
bi se vaša presuda mogla tamo razmatrati morate
dobiti nešto što se zove dozvola za razmatranje.
Nije tako da se sve presude razmatraju na Višem
migracijskom sudu. On razmatra samo presude ako
postoje vrlo jaki razlozi ili ako se mora ocijeniti neko
važno zakonsko pitanje.
Šta se događa ako Viši migracijski sud ne izda
dozvolu za razmatranje? Ako tvoji roditelji ne
dobiju dozvolu za razmatranje tada vrijedi presuda
migracijskog suda. Šta se događa ako Viši migracijski sud ne
uzme naš slučaj na razmatranje ili dobijemo
odbijenicu? Ako Viši migracijski sud odabere da ne
razmatra vaš slučaj tvoji roditelji se ne mogu žaliti
na to.
Ako Viši migracijski sud u vašem slučaju donese
odluku o odbijenici (ne), tvoji roditelji se ne mogu
žaliti na to.
Oni razlozi koje ste vi bili kazali nisu bili dovoljni da
bi se dobila dozvola boravka u Švedskoj. Šta se događa ako Viši migracijski sud izda
dozvolu za razmatranje? Ako vi dobijete dozvolu
za razmatranje to znači da će vaša presuda biti
razmatrana od straneVišeg migracijskog suda.
Šta se događa ako Viši migracijski sud razmotri
naš slučaj i dade nam odobrenicu?
Odobrenica znači da Viši migracijski sud misli da
vi imate pravo ostati u Švedskoj. Tada ćete dobiti
dozvolu boravka. Tvoji se roditelji pozivaju na jedan
razgovor o dozvoli boravka, s osobljem u prijemnoj
jedinici. Ako ti i tvoji roditelji želite da i ti budeš
prisutan na sastanku, onda to može. Više o dozvoli
boravka možeš pročitati na strani 18.
BiF_BKS.indd 23
ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO 23
2011-05-11 17.13
Povratak – što se tada događa?
Šta se događa ako smo dobili odluku o
odbijenici (ne) na koju se više ne može žaliti?
Tvoji se roditelji pozivaju na Migracijski zavod na
dva različita sastanka o povratku. Na satancima će
oni govoriti o putovanju za domovinu ili putovanju
u neku drugu zemlju koja vas može primiti. Ako ti i
tvoji roditelji želite, ti možeš biti prisutan.
Tvoji su roditelji odgovorni za to da vi napustite
Švedsku. Oni će naručiti vozne karte za putovanje.
Ako oni ne mogu da srede vozne karte onda mogu
dobiti pomoć od strane Migracijskog zavoda.
Prvi razgovor o povratku se završava tako da vas
osoblje na Migracijskom zavodu obavijesti šta
trebate uraditi prije slijedećeg razgovora. Tvoji
roditelji obično dobiju da riješe jedan ili više
zadataka. To može biti da ispune informacije za
putne dokumenate, da kontaktiraju domovinsku
ambasadu, pribave fotografije i ostalo. Također i
osoblje može istražiti neke stvari što će on ili ona
prikazati na slijedećem razgovoru.
Šta se događa prije nego ćemo putovati? Vi se
pozivate na Migracijski zavod nekoliko dana prije
nego ćete putovati. Tada govorite o tome kada i
kako ćete putovati, govorite o prtljagi i o drugom
što može biti aktualno prije putovanja. Ako ste
stanovali u stanu Migracijskog zavoda saznat
ćete šta se u njemu treba napraviti prije nego ga
napustite.
Kako se odvija povratak s Migracijskim
zavodom? Ako ćete putovati na vlastitu ruku do
aerodroma ili skupa s osobljem iz Migracijskog
zavoda, ovisi o tome odakle putovanje započinje ili
o tome koji je tip putovanja. Koji će tip putovanja
biti određuje se prema tome imate li pasoše ili
morate imati privremenu putnu ispravu. Ako
putujete s nekog aerodroma u Švedskoj i ako imate
pasoš nikakvi organi vlasti ne trebaju biti umješani,
ni u Švedskoj ni u vašoj domovini. Šta se događa ako mi, nakon odluke o
uskraćenom boravku ili izgonu, ne želimo da
putujemo doma? Migracijski zavod radi na vašem
povratku jedino ako tvoji roditelji sami žele da putuju
natrag. Ako vi ne dođete kada vas Migracijski zavod
pozove ili ako pokažete da ne surađujete na povratku
kući, tada Migracijski zavod vaš slučaj predaje policiji. Šta se događa ako se naš slučaj preda policiji?
Tada je policija ona koja je odgovorna da vi pratite
odluku Migracijskog zavoda ili suda, drugim
riječima, da napustite Švedsku.
24 ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO
BiF_BKS.indd 24
2011-05-11 17.13
Smijem li ja ići u školu ako policija ima moj slušaj?
Ti imaš pravo idći u školu i kada policija ima tvoj slučaj.
Imam li pravo na zdravstvenu i bolesničku njegu
ako policija ima moj slučaj? Ti imaš pravo na
zdravstvenu i bolesničku njegu sve dok se nalaziš u
Švedskoj.
Pred povratak
Dobro je da imaš sa sobom:
• Potvrdu da si išao u školu,
• eventualne ocjene iz škole,
• potvrdu o cijepljenju,
• poštanske adrese, mejladrese i telefonske brojeve
onih s kojima želiš imati kontakt iz domovine.
Ako želiš i ako možeš ... ispričaj svojim prijateljima,
školskim drugovima, učiteljima i drugim važnim
osobama da ćeš otputovati iz Švedske.
BiF_BKS.indd 25
ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO 25
2011-05-11 17.13
Nekoliko riječi za tebe
Biti tražioc azila nije obična situacija – ti si došao
u jednu novu zemlju i zatražio si azil (zaštitu) u
Švedskoj. Nitko ne izabire da napusti svoju zemlju
dragovoljno kako bi trebao tražiti azil – ali razlozi
nisu uvijek dovoljni da bi se dobila dozvola boravka.
osjećaš govori sa svojom mamom, tatom, s nekim
odraslim u tvojoj školi ili s nekom drugom, tebi
važnom osobom. Ako ne možeš govoriti o tome što
osjećaš, možda to, o čemu razmišljaš možeš napisati
ili nacrtati.
Nije sigurno da ćete moći ostati u Švedskoj. Nije
tvoja greška ako dobijete odgovor ne na vaš zahtjev
za azil. Organi uprave i sudovi su oni koji uz pomoć
zakona o strancima odlučuju tko ima pravo na
dozvolu boravka.
Važno je da se ima što za raditi tokom dana.
Ustaj jutrima, idi u školu, susreći se s učiteljima i s
drugovima iz razreda. Čini stvari za koje misliš da su
zabavne.
Može da bude naporno da se čeka odgovor da
li ćete ili nećete moći ostati u Švedskoj. To može
da utječe na osjećaje u tijelu. To sa osjećajima jest
prirodno – tijelo ih treba. Dobro je da se pokažu
svoji osjećaji. Važno je za tvoje tijelo da se otvori
i da se o tvojim mislima govori. Rado o tome što
Ono što se naučiš ovdje u Švedskoj za vrijeme dok
čekaš da dobiješ obavijest o tome možeš li ili ne
možeš da ovdje ostaneš, to ti nitko ne može oduzeti.
Neovisno kako će biti u budućnosti, ti ćeš to što si
naučio imati sa sobom ma gdje god bio – bio ovdje
u Švedskoj ili bio u nekoj drugoj zemlji.
Ako imaš pitanja rado nas možeš kontaktirati.
www.migrationsverket.se 26 ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO
BiF_BKS.indd 26
2011-05-11 17.13
Za vas odrasle koji ste od važnosti
Odrasli su odrasli, a djeca su djeca.
Roditelji su roditelji i ako su bili prisiljeni da napuste
svoju zemlju i da zatraže azil. Djeca su različiti pojedinci, upravo kao i odrasli.
Djeca imaju pitanja, neka o svojoj situaciji pitaju, dok
druga o pitanjima samo misle, a ne usude se pitati.
Roditelji su važni za djecu i kada rodtitelja nema
onda drugi odrasli važni imaju veliko značenje!
Kao odrastala osoba vi ispunjavate jednu važnu
ulogu. Vi ste ona osoba koja će predvoditi i
podržavati dijete tražioca azila u onoj situaciji u kojoj
se dijete nalazi.
Biti tražioc azila nije normalna situacija – čovjek je
došao u jednu novu zemlju i zatražio je azil (zaštitu)
u Švedskoj. Nitko ne izabire da napusti svoju zemlju
dragovoljno kako bi trebao tražiti azil – ali razlozi
nisu uvijek dovoljni da bi se dobila dozvola boravka.
Ovu brošuru možete čitati skupa sa djetetom. Možete
skupa proučiti one različite korake kroz koje se prolazi
kada ste tražilac azila.
Ako imate pitanja rado nas možete kontaktirati.
www.migrationsverket.se Neka važna odrasla osoba može biti:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
mamma,
tata,
neki drugi staratelj,
imenovani pomagač, ”god man”,
rođak,
učitelj,
kurator,
osblje na Migracijskom zavodu,
neka osoba u nekoj dobrovoljnoj organizaciji.
BiF_BKS.indd 27
ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO 27
2011-05-11 17.13
100 217 • APRIL 2011 • ILLUSTRATION: Annelie Norde • TRYCK: Tabergs Tryckeri AB
PRODUKTION: Migrationsverket • Space 360 garanterar korrekt översättning utifrån originaltexter.
www.migrationsverket.se
28 ZARTAŽITI AZIL; TO IDE OVAKO
BiF_BKS.indd 28
2011-05-11 17.13
Download

Zatražiti azil; to ide ovako. Tebi koji tražiš azil s