DOSJE: FRANCUSKI KLJU^ NOGOMETNE SELEKCIJE BiH
NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
Uvredljivo!
Federalna vlada kupuje
avion vrijedan
25 miliona KM;
valjda }e platforma{i
tako br`e sletjeti
LETU
CESNE
ZLATKO
[email protected]
^eli~na krila
na{e partije
OBRAT U SLU^AJU DOBROVOLJA^KA
Krivi su ~ar{ijaneri : Had`ibajri}, Bahto, Dahi}...
www.slobodna-bosna.ba
Omot-2:CRNA.qxd
11.10.2011
13:57
Page 78
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd
12.10.2011
23:10
Page 3
[email protected]
www.slobodna-bosna.ba
12 SAMO JE NEBO GRANICA
Federalna politi~ka elita kupuje avion
Daleko od o~iju javnosti, federalna politi~ka
elita poku{ava zatvoriti finansijsku
konstrukciju za kupovinu mlaznog aviona;
Slobodna Bosna doznala je detalje ove
tajne operacije koja }e se realizirati
zaobilaznim putem, na teret federalnog
bud`eta
optu`nice te{ko o~ekivati do kraja ove
56 ANDRI] U TRAVNIKU
godine; na{ urednik otkriva nepoznate
50 godina poslije
pojedinosti koje bi mogle potpuno revidirati,
izmijeniti dosada{nji tok istrage
Pola vijeka od dodjele Nobelove nagrade
za knji`evnost IVI ANDRI]U obilje`ava se
nizom manifestacija u pi{~evom rodnom
gradu, Travniku; Travni~anin ABDULAH
AVDO MAGLI], koji je od 1948. pa sve do
Andri}eve smrti 1975. „po slu`benoj
du`nosti“ bio njegova veza sa Travnikom,
za na{ list sje}a se susreta i razgovora sa
slavnim piscem
34 MILE RONHIL U
SPECIJALNOM SUDU
Dodikovo ratno profiterstvo
16 SKANDAL U MINISTARSTVU
BRANITELJA
U procesu koji se pred Specijalnim sudom
u Beogradu vodi protiv Stanka Suboti}a
Caneta i grupe koja je optu`ena za {verc
cigareta tokom devedesetih godina na vidjelo su potpuno neo~ekivano isplivali detalji
vezani za ulogu Milorada Dodika u {vercu
cigareta i akciznih roba u BiH, koji je kao
jedan od klju~nih aktera {verca po svim
pravilima trebao biti pozvan za svjedoka u
ovom procesu
Sve la`i ministra Zukana Heleza
Federalni ministar za pitanja branitelja
ZUKAN HELEZ pohvalio se prije mjesec i
pol dana da je nakon provedene revizije
bora~ko-invalidskih naknada bez prava na
nov~ana primanja ostalo 929 navodno
la`nih korisnika, a potom spisak sa
njihovim imenima dostavio novinarima;
na{a novinarka otkriva kako je ministar
Helez bezo~nim podvalama i
manipulacijama obmanuo javnost, i za{to
je umjesto la`nih, u medijima objavljen
50
popis pravih ratnih stradalnika
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Adisa BA[I], Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
POLOVI^NI TANGO U PARIZU
Gdje je zapelo
DTP: Atif [email protected]] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Nogometna reprezentacija Bosne i
Hercegovine }e ove nedjelje saznati ime
protivnika s kojim }e u doigravanju za
odlazak na EURO 2012 igrati jo{ jedan
„historijski me~“; klju~ne li~nosti nogometne
reprezentacije i NS BiH samo za SB
analiziraju uzroke nerije{enog rezultata u
me~u protiv Francuza te {anse bh. tima u
bara`u
30 “SLU^AJ
DOBROVOLJA^KA“
Jovo, nanovo
Iako je MILORAD BARA[IN, biv{i
glavni tu`itelj Tu`iteljstva BiH, po~etkom
godine najavio da }e optu`nica protiv
osumnji~enih za zlo~in nad pripadnicima
JNA u sarajevskoj Dobrovolja~koj ulici biti
podignuta sredinom ove godine, to se nije
desilo; istraga se nastavlja pa je podizanje
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: [email protected]
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
MOJA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: [email protected]
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
13.10.2011
1:50
Page 4
MINI MARKET
BiH ^VRSTO NA ZA^ELJU BALKANA
^VRSTA “BESA“
“Tokom godinu i pol dana koliko
traje akcija kodnog imena BESA, a
koju zajedni~ki provode policije
zemalja Jugoisto~ne Evrope,
zabilje`eni su zna~ajni rezultati u
razbijanju lanca trgovine narkoticima
na Balkanu”, informisao je ove
sedmice generalnog direktora
INTERPOL-a Ronalda Nobla generalni
sekretar Agencije za saradnju policija
Jugoisto~ne Evrope (SEPCA) Zlatko
Mileti}. Na sastanku odr`anom u
sredi{tu INTERPOL-a u Lyonu Mileti} je
precizirao kako je tokom operacije
BESA u zemljama regiona uhap{eno
370 uglavnom krupnih narko-dilera, kao
i da je tokom njenog dosada{njeg
trajanja zaplijenjeno vi{e od tone
narkotika, uglavnom te{kih droga. U
sjedi{tu INTERPOL-a, iz kojeg se
koordinira ova tajna operacija,
zadovoljni su njenim dosada{njim
Ronald Nobl
i Zlatko Mileti}
4
U godišnjem izvještaju
Evropske komisije, glavno
pitanje za BiH ostaje
formiranje državne vlade
Godi{nji izvje{taj Evropske komisije o
napretku zemalja Zapadnog Balkana donio
je ono {to su neke od zemalja i pri`eljkivale
- Evropska komisija preporu~ila je Vije}u
EU-a da Srbiji dodijeli status zemlje kandidata, Crnoj Gori datum za po~etak pregovora, ali Bosna i Hercegovina se nije imala
~emu radovati. Sve {to je u njemu navedeno dovodi do zaklju~ka da smo u ovom
trenutku daleko od pozicije da Vije}e EU-a
razmatra pitanje bh. ~lanstva u Uniji. U vi{e
nego umjerenom obra}anju novinarima
nekoliko sati uo~i odlaska u {tampu ovog
broja SB, Pierre Mirel, direktor za zapadni
Balkan u Generalnoj direkciji za pro{irenje
Evropske komisije, i Peter Sorensen, {ef
Delegacije EU-a u BiH i njen specijalni
predstavnik, naveli su oblasti u kojima je
napravljen vrlo ograni~en napredak (u
ispunjavanju politi~kih i ekonomskih kriterija), te ponovili da glavno pitanje ostaje
formiranje dr`avne vlade jer se bez toga ne
mo`e raditi na reformama koji vode ka EU.
Podsjetimo, BiH je jedina zemlja
jugoisto~ne Evrope koja jo{ nije podnijela
zahtjev za ~lanstvo u EU, a ona to ne}e ni
mo}i uraditi dok se ne provede odluka
Evropskog suda za ljudska prava u slu~aju
Sejdi}-Finci, te usvoji zakon o dr`avnoj
pomo}i na dr`avnom novu. Pozicija EU-a
kada je BiH u pitanju precizirana je u
zaklju~cima iz marta ove godine, na koje se
ovo tijelo nedavno pozvalo novim
zaklju~cima i novim potvrdama o “nedvosmislenoj podr{ci evropskoj perspektivi
BiH.” Ono na {ta, me|utim, EU nema
odgovora jeste pitanje {ta da radi sa vlastima koje su glasove dobila na obe}anjima o
tome da }e zemlju pribili`iti EU, a potom
ni{ta nisu uradile da bi pokazala
posve}enost tome. Pierre Mirel, direktor za
zapadni Balkan u Generalnoj direkciji za
pro{irenje Evropske komisije, ka`e da se
EU nada da }e vlasti razmatrati ovaj
izvje{taj koji bi trebao postati njen radni
program. “Delegacija EU-a je ovdje da
pomogne i pru`i podr{ku, ali postoji jedan
osnovni princip kojem smo veoma
privr`eni - princip autonomnog upravljanja.
Foto: Milutin Stoj~evi}
Interpol
zadovoljan
dosada{njim
u~inkom
regionalne
policijske akcije
pod kodnim
nazivom
“BESA“
POMOZITE SAMI SEBI, DA BISMO
VAM I MI POMOGLI
Pierre Mirel, direktor za zapadni Balkan u
Generalnoj direkciji za pro{irenje EK
Dakle, mo`emo pomo}i, savjetovati, preporu~iti, podr`avati, ali ne mo`emo donositi odluke u ime ove zemlje”, kazao je Mirel.
Izvje{taj o napretku je objavljen otprilike desetak dana nakon {to se u Sarajevu,
na sastanku Koordinacionog odbora za IPA
fondove, najzad postignut dogovor o
raspodjeli sredstava za finansiranje projekata u okviru programa IPA. Kona~na potvrda ovog dogovora postignutog na osnovu
prijedloga EK o~ekuje se na IPA odboru
narednog mjeseca. Evropska komisija je,
naime, djelimi~no podr`ala dogovor
Lagumd`ija - Dodik do kojeg je do{lo, podsjetimo, nakon prolongiranja svih rokova, i
pristala na njihov prijedlog da se dio
spornih sredstava izdvoji za deminiranje, ali
ne ~etiri miliona, koliko su oni predlagali
nego dva, a milion eura }e biti usmjereno za
pravnu pomo} pri izradi projekata (PPF).
Preostali dio sredstava od pet miliona eura
bi trebao biti iskori{ten u okviru regionalnog programa, a usmjeren za finansiranje
povratka izbjeglica u BiH. Ukupna vrijednost paketa projektnih fi{ea koje je usvojilo
Vije}e ministara BiH je 91,2 miliona eura,
za koje bi trebao biti potpisan poseban
finansijski sporazum sa EU-om. Ali, kada
se imaju u vidu i regionalni projekti, BiH bi
iz IPA fondova za ovu godinu trebala
“povu}i” 102 miliona eura.
(D. Savi})
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
13.10.2011
1:51
Page 5
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MARIO ILI^I]
Torcida Partybreakers
Kako je pokvarena
rođendanska fešta
Željezničara i Hajduka
Krasimir Balakov
Ton~i Gabri}, Krasimir Balakov i Senad
Zaimovi}
Ahmad Sharbini i Ivan Vukovi}
Vilson D`oni, Rade Mati}
Sukobi navija~a pred Grbavicom
Spora reakcija sarajevske policije
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
rezultatima, ali je ocijenjeno da su neki
od krupnih regionalnih narko-bosova jo{
uvijek na slobodi, ili su u bjekstvu.
Mislilo se o~ito na Darka [ari}a. (S.B.)
JURI[I] U S(R)AMOSTANU
[ef HSP-a
Zvonko Juri{i}
posramljen na
prijemu u
povodu
blagdana
Svetog Franje
Na prijemu koji je u povodu proslave
blagdana Svetog Franje u utorak, 4.
oktobra, odr`an u Franjeva~kom
samostanu sv. Petra i Pavla u Mostaru
okupila se gotovo cijela hercegova~ka
elita. Pored predstavnika Islamske
zajednice, Katoli~ke i Pravoslavne
crkve, te diplomatskog kora, me|u gostima su bili brojni hrvatski politi~ari na
svim razinama vlasti, ali se samo jedan
od njih na{ao u krajnje neugodnoj
situaciji. Iako je, naime, prijem u
Franjeva~kom samostanu pro{ao bez
incidenta, nije bilo te{ko primijetiti kako
ve}ina zvanica izbjegava da se pozdravi s liderom HSP-a Zvonkom
Juri{i}em, dok su ga njegove kolege iz
suprotstavljenog politi~kog tabora sve
vrijeme ignorirale.
(S.M.)
Zvonko
Juri{i}
5
Iluzije:Iluzije.qxd
13.10.2011
13:59
Page 6
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
KAKO SMO DOGURALI DO
VI[ESTRANA^KOG JEDNOUMLJA
Pi{e: SENAD AVDI]
Mogao se tada, u jednom i jedinom, činilo se, nezamjenjivom
sistemu, ostvariti idejni pluralizam, stranački konsenzus, društvenopolitički dijalog. Strašne i teško pomirljive su bile frakcijske bitke
unutar jedinstvenog kompliciranog i konfrontiranog komunističkog
bratstva. Edvard Kardelj je desetine bespotrebnih studija o tome
napisao, a Vladimir Bakarić se nakačio teorijama o nužnosti dijaloga
unutar svjesnih samoupravnih snaga. Nije malo onih koji su u tim
borbama, idejnim, ekonomskim, ustavnopravnim, žrtvovali karijeru,
pa čak i živote, za poneku ideju, izvjesni princip, stanovite
moralno-politički standarde
O
svane (i omrkne) prije skoro frtalj stolje}a, berba
1986.-1987., u svim tada relevantnim, nezavisnim,
bezbeli profesionalno ure|ivanim, iz jednog centra
dirigiranim medijima, to jest, sredstvima informisanja i
javnog komuniciranja, slu`beno procije|ena informacija
da je Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije
formirao desetak-petnaest komisija koje }e stru~nim,
nezavisnim (pojedina~nim?!) mi{ljenjima doprinijeti
daljnjoj demokratizaciji “avangarde radni~ke klase” i
“ja~anju pluralizma” unutar Saveza komunista Jugoslavije.
informati~ki sektor Centralnog komiteta Saveza komunista Bosne i Hercegovine odr`avao perspektivni in`enjer
elektrotehni~ke struke, skromno ambiciozni Zlatko
Lagumd`ija.
M
ogao se tada, u jednom i jedinom, ~inilo se, nezamjenjivom sistemu, ostvariti idejni pluralizam,
strana~ki konsenzus, dru{tveno-politi~ki dijalog.
Stra{ne i te{ko pomirljive su bile frakcijske bitke unutar
jedinstvenog
kompliciranog
i
konfrontiranog
komunisti~kog bratstva. Edvard Kardelj je desetine
Aritmetika demokrac
Time se, sje}am se nepouzdano, ali ne govorim
napamet, dakle ne izmi{ljam, provode zaklju~ci sa
neposredno odr`anog kongresa jugoslovenskih komunista
na kojem je u nekom od sudbinskih zaklju~aka bilo
zapisano da ne treba sekta{iti prema pravilno usmjerenim,
humanisti~kim i progresivnim snagama koji nisu formalno ~lanovi Saveza komunista, ali “mogu doprinijeti njegovoj daljnjoj pluralizaciji i demokratizaciji”.
Uglavnom, da ne peglam i ne okoli{am, u jednu od tih
komisija izabrani smo re`iser Nenad Dizdarevi} i moja
malenkost/bezna~ajnost. Tokom kratke telefonske sjednice pitao sam Nenada je li neki nepremostiv problem to
{to ja nisam ~lan Saveza komunista, da nije posrijedi neka
navlaku{a, klasi~na represivna podvala okorjelog nenarodnog re`ima.
“Pa nisam ni ja ~lan Saveza komunista”, kratko me, a
zapravo dugoro~no, umiri Nenad ~iji je tata, ~asni intelektualac, diplomata, politi~ar Nijaz Dizdarevi}, tada bio
~lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine, a brat Sr|an
glavni i odgovorni urednik bosanske }elije partijskog
glasila Komunist. U to je vrijeme, by the way,
6
bespotrebnih studija o tome napisao, a Vladimir Bakari}
se naka~io teorijama o nu`nosti dijaloga unutar svjesnih
samoupravnih snaga. Nije malo onih koji su u tim borbama, idejnim, ekonomskim, ustavnopravnim, `rtvovali
karijeru, pa ~ak i `ivote, za poneku ideju, izvjesni princip,
stanovite moralno-politi~ki standarde.
I {ta sada imamo, ovdje kod nas u Bosni i Hercegovini
od legitimnih ba{tinika ”komunisti~kih”, kasnije socijaldemokratskih pronositelja “lijevih ideja”, kleptokrata,
mahom mahalskih demagoga, u osnovi tranzicijskih
|ilko{a, legalnih kabadahija i legitimnih kriminalaca?
Osim prava na nekretnine. [ta se nudi od strane izbornih
pobjednika, koji bez ozbiljnijeg zazora i stida tvrde kako
je formiranje vlasti “tehni~ko pitanje”.
N
e}u ulaziti u to da li je sudbinsko-povr{ni “lider”
nove vlasti, “platforma{ko-reformatorske”, Zlatko
Lagumd`ija ikada i{ta provjeravao, analizirao, sistematizirao. Nisam ba{ upu}en u elektroenergetski sistem,
gdje je teku}a vlast (na)metnula izvjesnog magistra
Elvedina Grabovicu, vjernog asistenta Zlatka Lagumd`ije
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
Iluzije:Iluzije.qxd
13.10.2011
14:00
Page 7
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Mario Ili~i}
PRAVNA
PRAVNA [email protected]
[email protected]
PRED
PRED KOLAPSOM
KOLAPSOM
Javni
Javni interesi
interesi ii
privatni
privatni dogovori
dogovori
(“Hej Grabovice, rano ljuta!” Je li to taj kriterij?), slabo se razumijem, i ne postoji na~in da se ikako razumijem u bankarsko-fiskalni
sektor, tanak sam po pitanju pretpristupnih evropskih fondova...
Ja sam tek samo lojalan prosje~an, svakodnevni gra|anin koji
mora platiti komunalije, struju, vodu, telekomunikacijske usluge,
U nenarodnom re`imu, totalitarnoj nomenklaturi u kojoj je bilo
mogu}e da neko ko nije komunista arbitrira o “uskostrana~kim,
partijskim pitanjima” (Neno Dizdarevi} i ja, recimo) nepristojno je
bilo, uvredljivo pitati nekoga ko se godinama bavi/o nedovoljno
istra`enim opusom inspirativnog filozofa Waltera Benjamina {ta
racije: Ministarstvo boli k...c
grijanje… Ako se na meni i stotinama ljudi koje poznajem testira
funkcioniranje sistema, onda sistem besprijekorno funkcionira. Ili,
kako je napisao francuski socijalni filozof Jacques Ranciere u
knjizi Mr`nja demokracije, “Filozofija koja traga za na~elima
dobrog vladanja ili razlozima za{to se ljudi prepu{taju vladama
dolazi nakon demokracije, koja i sama dolazi poslije prekidaju}i sa
bezvremenom logikom po kojoj zajednicom vladaju oni koji imaju
ovlasti da vr{e vlast nad onima unaprijed odre|enim da se podvrgvaju”. Da li je, kako radikalno, ultimativno tvrdi ovaj francuski
pametnjakovi}, Ranciere, “demokratsko dru{tvo samo fantazijska
slikarija namijenjena ovom na~elu , ili onom na~elu dobre vlasti” i
jesu li “dana{nji dru{tveni poretci ba{ kao i ju~er organizirani igrom
oligarhija”.
P
repustimo toj suhoparnoj teorijskoj apokalipti~noj premisi da se
razigra u svoj puno}i na doma}em terenu. Nova dermokratska
vlast, a svaka vlast, poznato je, ima oligarhijski predznak stvari:
prema me|ustrana~kom dogovoru o uspostavi vlasti u Federalnoj
novinskoj agenciji FENA, moj stogodi{nji drug Zoran Ili} ostao je na
prethodnoj du`nosti jer je pristao da bude u kadrovskoj kombinatorici “Srbin iz reda Stranke demokratske akcije”.
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
je po nacionalnosti i kojoj od nacionalnih stranaka “inklinira”. Iz
kadrovske, nadnacionalne, platforma{ke aritmetike, jo{ uvijek se
dr`imo Federalne novinske agencije, saznao sam da je jedan od
~elnih ljudi te agencije Mustafa Borovi} Bo{njak, a pri tom kadar
SDP-a, dok je njegov {ef Zehrudin Isakovi}, tako|er Bo{njak, i
tako|er strana~ki ispravno usmjeren - zna se: SDP!
Sve do pro{le nedjelje dok se nije zaratilo na Grbavici,
znati`eljne mase gra|ana su se pitale ko je ministar unutra{njih
poslova Sarajevskog kantona. Kona~no je i ta misterija razrije{ena:
~ovjek se zove Muhamed Budimli}, Bo{njak, kadar SDP-a, sa
zavidnom akademskom karijerom - mom~i} je sve dok ga nije metnulo za ministra bio asistent na presti`nom Fakultetu policijskih
nauka i umjetnosti u Sarajevu. Ministar je postao po osnovi struke
i profesionalnih referenci - ro|eni je ro|ak supruge potpredsjednika SDP-a Damira Had`i}a. “Na{e }e ministarstvo iz ovih doga|aja
(eksplozije nasilja) izvu}i odre|ene pouke”, rezimira jezive
doga|aje ministar sarajevske policije, asistent iz reda bo{nja~kih
SDP-ovaca, magistar Budimli}.
“Ministarstvo boli”, kazala bi hrvatska knji`evnica Dubravka
Ugre{i}. “Ministarstvo boli k…c”. dodao bih ja, Bo{njak iz
(ne)reda ostalih… 7
Iluzije:Iluzije.qxd
13.10.2011
1:06
Page 8
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
^ETVRTAK, 6. OKTOBAR
Imati vi{e sre}e nego pameti, to je,
uvjeren sam, recept za dug i do`ivotan
`ivot. Danas sam u tom uvjerenju ~vr{}i,
zakovaniji nego ikada.
Uljudno me, u~tivo, usmeno i pismeno,
pozvao predsjednik [email protected] SABAHUDIN
@UJO da do|em na prijateljsku utakmicu
na Grbavici [email protected] i “Hajduka“; “Modri“
sa Grbavice slave devedeset a “Bili“ iz
Splita okruglih stotinu godina postojanja.
Pozivima se pridru`io i ~lan [email protected]
uprave, moj dugogodi{nji imenjak SENAD
ZAIMOVI].
Gledam na portalima fotografije sa
popodnevne {etnje “Hajdukovaca“ po
Ba{~ar{iji. Treneru “Hajduka“ Krasimiru
Balakovu, bugarskom nogometnom velikanu, aplaudiraju Sarajlije, daju poklone
(“matere mi, Balakov bolje govori na{ jezik
od Gani}a“, ka`e mi jedan). “Ljepota“, {to
bi rekla ona tetica u reklami za “BH
Telecom“.
Obu~em “Hajdukov“ dres (poslali mi
prije godinu iz Splita sa brojem 10 i mojim
imenom isklesanim na le|ima) i satima se
vagam ho}u-ne}u, mjerkam ne}u-ho}u. I
na kraju ne odem.
[ta bi se desilo da sam se u tom “dress
codeu“ pojavio u “dolini }upova“ na
“prijateljskoj utakmici“ “starih rivala i
sportskih prijatelja“, [email protected] i “Hajduka“
ne smijem ni da pomislim - jo{ uvijek bi me
ronila~ke ekipe tra`ile po neistra`enim
dubinama hladne i mutne Miljacke.
Prije pet-{est godina nas desetak
Sarajlija sa nagla{enim simpatijama za
“majstore s mora“ zapucali preko sedam
gora i osam mora na utakmicu “Hajduk“ “Roma“ u Split. “A koji ste vi, jebate iss?“,
pita nas neki kamenoliki orija{, “torcida{“.
“Turcida - Sarajevo“, odgovorim skru{eno.
Kako je zajebano biti manjina, ~ak i kada
si, naoko, ve}ina!
PETAK, 7. OKTOBAR
Ko }e biti prvi diplomata Bosne i
Hercegovine, ministar vanjskih poslova, iz
koje stranke, iz koga naroda; oko toga se
mjesecima lome koplja me|u liderima
stranaka pobjednica i zbog toga vi{e od
godinu dana Bosna i Hercegovina nema
dr`avnu vladu, Vije}e ministara, zovite to
kako vam god drago. Kakav bi trebao biti,
koje kvalitete imati, osim nacionalnih i
strana~kih, prvi me|u bh. diplomatama,
nijedna politi~ka stranka nema “platformu“.
“Ne samo da diplomatija ‘nije za
svakoga’, nego se slobodno mo`e re}i da je
mali broj ljudi koji zaista imaju dara i
znanja za taj posao... To su ljudi dobre, ali
jednostavne pameti, ograni~ene osetljivosti
i hladna srca, ali ne i li{eni srca i bez svake
osetljivosti... Treba biti mnogostruk i
8
jednostavan. Ne biti li~an, ali biti prirodno
ponosan, ~ak i gord ponekad; ne prezirati
sitnice (nipo{to, niu~emu!), ali umeti se
zadr`ati negde na granicama sitni~avosti...
biti spreman na sve i sposoban za sve, ali ne
biti bezdu{an ni ~udovi{te... biti ~ovek
naro~ite vrste a nimalo ne li~iti na to, nego
uvek i u svemu imati izgled obi~nog,
prose~nog ~oveka. Stotinu sposobnosti
treba imati, ali strogo i na sto na~ina
doziranih.“
Ovako je profil diplomate u svojim
zapisima sa~inio na{ najpoznatiji diplomata
IVO ANDRI]. Na koga li je mislio od
postoje}e diplomatske elite u BiH?
“Ograni~eno osetljivog“ Svena Alkalaja?
“Čoveka naro~ite vrste“ Zlatka Lagumd`iju? Ili diplomatu koja “stotinu
sposobnosti ima na stotinu na~ina
doziranih“, Anu Tri{i} Babi}?!
SUBOTA, 8. OKTOBAR
Tek danas saznam da jedan dr~ni,
iritantni zastupnik Stranke za bolju
budu}nost u sarajevskoj Kantonalnoj skup{tini, nekakav Ademovi} (imena nikako da
mu se sjetim, samo znam da nije ni Kemo
- policajac, niti Alen - Bregovi}ev pjeva~
“Kru{ke“) prije politi~ke karijere bio
u~esnik reality showa u kojem se birao
“najpo`eljniji ne`enja“. Navodno je taj
parlamentarac SBB-a lo{e pro{ao u tom
“realityiju“.
Postoji li, ne gledam, ne pratim, neki
show iz te discipline u kojem bi se birao
“najpo`eljniji o`enja“, ili “najpo`eljnija
udava~a“. Ubije|en sam da bi kadrovi
Stranke za bolju budu}nost, predsjednik
Fahrudin Radon~i} i aktivistica Alma
Ferovi}, ubjedljivo pobijedili i u pojedina~noj konkurenciji i u dublu!
NEDJELJA, 9. OKTOBAR
“Oti|i u Pariz na utakmicu, ~ovje~e,
godinu dana se nisi mrdnuo iz Sarajeva,
fasovat }e{ klaustrofobiju kre}u}i se u
pre~niku od kilometar-dva, ku}a, redakcija,
dvije-tri kafane“, nagovara me prijateljica
iz bijelog svijeta. Klaustrofobija, {ta ono to
ta~no bje{e?
“To ti je strah od zatvorenog prostora“,
obja{njavao je birvaktile Mujo jaranu Sulji.
“Aha, kontam, to je ona frka koja te {~epa
kad do|e{ pred kafanu, uhvati{ za {teku, a
kafana zatvorena“, podsjeti se Suljo.
PONEDJELJAK, 10. OKTOBAR
Dvije no}i zaredom na srbijanskoj
televiziji B92, u dvije razli~ite emisije
(ju~er “Utisak nedelje“, a ve~eras u serijalu
“SFRJ za po~etnike“), iz razli~itih perspektiva i uklona pojavljuje se predsjednica
Udru`enja novinara Srbije LJILJANA
SMAJLOVI]. Sino} je “u`ivo“ ljuta,
bjesni na Washington i Bruxelles koji vuku
konce oko disolucije Srbije, {to, veli,
Ljiljana, potvr|uju i najnoviji doga|aji na
grani~nim prelazima Jarinje i Brnjak.
U vrlo elegantno i strpljivo pravljenom
serijalu “SFRJ za po~etnike“ Smajlovi}ka
se ukazuje kao sugovornica oko “afere
Agrokomerc“ u koju je bila izravno
uklju~ena kao novinarka Oslobo|enja, koja
je “pokrivala Savez komunista BiH“.
(Komunisti su, dakle bili otkriveni sve dok
ih Ljiljana Smajlovi} nije doma}inskoideolo{ki “pokrila“) “Oslobo|enje je tada
bio jedan konzervativan i dosadan list“, veli
sa 25-godi{nje distance urednica toga
“dosadnog i konzervativnog lista“. I ni{ta
se zapravo nije promijenilo: “Oslobo|enje“
je i dan-danas dosadno, a njegova biv{a
urednica Smajlovi}ka sa okamenjenom
frizurom od koje bi, da je `iv, princ Valiant
davno odustao, i dosadna i konzervativna!
UTORAK, 11. OKTOBAR
Povijesnu, mo`da jednu od najpovjesnijih utakmica novije bosanske sportske historije Francuska - BiH gledamo,
nekolicina nas okupljenih oko moga
vjekovnog elektronskog ognji{ta, LCD
televizora poja~anog dreem box softverom,
na Al Jazeeri Sport/4/. Kukaju mi oni koji
to gledaju na BHT-u, a brojni su, kako ih iz
pameti istjeruju reklame koje kasape svaku
akciju. “Ima li na toj tvojoj Al Jazzeri sportu prekida, reklama, promid`benih
poruka“, pitaju ogor~eni pretplatnici.
“Malo, zanemarljivo, nimalo, ustvari“,
ka`em i nastavljam improvizirati: “Samo u
poluvremenu dvije-tri minutice kao
obavezu prema sponzorima - najprodavanijem pivu u Kataru: pivu “SUBHEINEKEN“.
SRIJEDA, 12. OKTOBAR
Masovni ubica ZIJAD TURKOVI]
godinama se vozio u blindiranom automobilu koji je svojedobno BH Telecom
poklonio ALIJI IZETBEGOVI]U. Po{to
stariji Izetbegovi} kupio (d`aba), poto
njegovi nasljednici prodali (malo skuplje)
Turkovi}u. Valjalo se toga sjetiti!
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
12.10.2011
23:48
Page 2
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
13.10.2011
2:01
Page 10
MINI MARKET
LUD SAMO ZA SUD
Ratni
obavje{tajac
a poratni
biznismen
Dragomir
Pe}anac pravi
se lud pred
Ha{kim
tribunalom
Dragomir Pe}anac, biv{i obavje{tajac
Glavnog {taba VRS, nakon {to su ga
srbijanske vlasti uhapsile i izru~ile
Tribunalu, na{ao se pred sudijom
Floegom zbog odbijanja da svjedo~i na
su|enju Zdravku Tolimiru, optu`enom
za genocid i zlo~ine u Srebrenici i @epi.
Pe}anac, koji je u ratu bio Mladi}ev
a|utant, pravdao se da “nije psihi~ki
sposoban” za svjedo~enje i tra`io je da
ga pregledaju psihijatar i neurolog.
Me|utim, sudija ga je upozorio da bi
njegovo odbijanje moglo da dovede do
jo{ jedne optu`nice, za ometanje
pravde, i da bi zbog toga u pritvoru
mogao ostati nekoliko mjeseci.
Na su|enju Tolimiru u dokaze je prije
mjesec dana uvedena “kolekcija
Pe}anac”, koju ~ini oko 11.000 dokumenata i 3.000 fotografija zaplijenjenih u
pretresu njegovog stana u decembru
2009. godine u Beogradu.
Pe}anac koji se u Tribunalu pravi lud,
kako saznajemo od pouzdanih izvora, u
Beogradu uspje{no posluje. Naime, u
centru grada, u prostorijama robne ku}e
Dragomir
Pe}anac
HA[KI SPIN DOKTORI
Ratko Mladić boluje od
prehlade i kamenca u bubregu
MANIPULACIJA
MLADI]EVIH
ADVOKATA
Mladi}evi
advokati la`nim
medicinskim
nalazima
poku{avaju
prolongirati
po~etak
su|enja
Informacije da Ratko Mladi} ima upalu
plu}a, da je kolabirao, padao u nesvijest i
imao halucinacije koje je ovih dana plasirao njegov advokat Milo{ [alji}, ali i
Dnevni avaz, potpuno su neta~ne.
Ove spekulacije su nastale po{to je
Mladi} u ~etvrtak kasnio u sudnici gdje je
trebao da pojavi na statusnoj sjednici.
Ljekari u Tribunalu su ustanovili da Ratko
Mladi} ima bolove zbog pokretanja kamenca u bubregu i upale mokra}nih kanala.
Me|utim, navodi Mladi}evog advokata
Branka Luki}a da je Mladi} kolabirao u
}eliji i da je samo zahvaljuju}i prisebnosti
~uvara, koji su ga vratili u `ivot, izbjegao
najgore, potpuno su iskonstruisani.
NI PO BABI, NI PO STRI^EVIMA
Hoće li (de)stimulativne
mjere Hamdije Lipovače
zakačiti i njegovog oca
Nurka Lipovaču
Biv{i na~elnik Op}ine Biha} i aktuelni
premijer Unsko-sanskog kantona (USK)
Hamdija Lipova~a, po uzoru na svoje
strana~ke kolege, odlu~io je samoinicijativno pod kontrolu staviti politiku
zapo{ljavanja u svim javnim i institucijama koje se finansiraju iz bud`eta tog
kantona. Naime, u tom kantonu niko ne
mo`e biti imenovan, niti dobiti posao, bez
saglasnosti premijera Lipova~e koji je
opet samoinicijativno odlu~io uvesti
10
”Imam stra{ne bolove i molim da me
pregledaju lekari iz Srbije i RS-a koji su mi
dijagnosticirali pokretanje kamena u
bubregu 1996. godine. Nije sramota {to sam
bolestan”, lamentirao je Mladi} u sudnici.
Na{ izvor, me|utim, tvrdi da je statusna sjednica prvenstveno kasnila zbog zakazivanja
informati~kog sistema u sudnici, {to se
izuzetno rijetko de{ava, i da je Mladi} zbog
lak{e prehlade pod adekvatnom ljekarskom
njegom. Zahtjev da Mladi}a u Tribunalu pregledaju ljekari iz Republike Srpske ratnom
komandantu Vojske RS-a koji se tereti za
dvostruki genocid i druge zlo~ine po~injene
tokom rata u BiH, slu`e samo kako bi prolongirao po~etak su|enja.
(M.D.)
(de)stimulativne mjere za sve predstavnike izvr{ne vlasti i ~elnike javnih
preduze}a, ka`njavaju}i ih sa 20
procenata ni`om pla}om za nerad,
odnosno nagradom sa 20 procenata vi{om
pla}om za rad, trud i zalaganje. Ostaje
pitanje da li }e premijer Lipova~a
(de)stimulativne mjere primijeniti i na
biha}ku “Elektrodistribuciju” na ~ijem
~elu je njegov otac, penzioner Nurko
Lipova~a.
(M.F.)
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
13.10.2011
2:02
Page 11
MINI MARKET
PRO ET CONTRA
Slažete li se sa procjenom
analitičara da BiH prijeti
međuetničko nasilje?
ADIS ARAPOVI]
njihove reakcije idu post
festum.
godine i zbog toga se ne}e
desiti me|uetni~ko nasilje.
PRISJELO MU JELO
Politolog
NE
Mi{ljenja sam da takve teze
dolaze iz centara politi~ke mo}i
i slu`e da se prikriju krupniji
problemi kao {to su
nezaposlenost, korupcija i
nesposobnost vlasti.
SLAVKO
JOVI^I]
Poslanik
SNSD-a
NE
AHMED BURI]
VESO VEGAR
Glasnogovornik
HDZ-a 1990
NE
Da je napetost prisutna, to se
sla`em, ali se ne sla`em da
Bosni i Hercegovini prijeti
me|uetni~ko nasilje.
LAMIJA
TANOVI]
Profesorica
NE
Ne sla`em se jer Evropska
unija ne}e dozvoliti da do|e do
rata kao {to je dozvolila 1992.
Novinar
NE
Mi{ljenja sam da BiH ne prijeti
me|uetni~ko nasilje jer
me|unarodna zajednica ne}e
dozvoliti novi rat.
ADMIR KAPO
Direktor
Udru`enja
Kupujmo
doma}e
DA/NE
Sa obzirom kakva je situacija u
zemlji, nije isklju~eno da BiH
prijeti me|uetni~ko nasilje. Dug
vremenski period nemamo
vlasti, svi su htjeli promjene, a
do{le su promjene nagore.
Dodik se u
Zvorniku umalo
ubio i}em i
pi}em
Rije{ene su sve nedoumice oko
zdravstvenog biltena predsjednika RS-a
Milorada Dodika, koji je nenadano u
nedjelju ujutro primljen u banjalu~ki
Klini~ko-bolni~ki centar.
Iako su iz SNSD uredno saop{tili da je
“predsjednik lo{eg zdravstvenog stanja
zbog umora“, nezvani~no saznajemo da
su razlozi mnogo prozai~niji.
Kako saznajemo, Dodik je primljen u
Kliniku za unutra{nje bolesti jer se
otrovao hranom na proslavi u Zvorniku,
pa je usput “zaka~io” i neki stoma~ni
virus, koji je doveo do probavnih
smetnji, pa na kraju i do dijareje.
Dodika su ve} posjetili premijer RS-a
Aleksandar D`ombi} i ministar
zdravlja Ranko [krbi}, a do izlaska
ovog broja “Slobodne Bosne”,
predsjednik RS-a je pu{ten na ku}no
lije~enje.
(N. D.)
Milorad
Dodik
by MARIO BRANCAGLIONI
V
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
Ne sla`em se sa procjenom
analiti~ara da BiH prijeti
me|uetni~ko nasilje jer oni
nikada ni{ta ne pogode.
Analiti~ari prave razne
konstrukcije i na svu sre}u
Beogra|anka, ve} godinama ima
registrovanu firmu koja se bavi
obezbje|enjem lica i objekata. Pe}anac
je u svojoj firmi zaposlio uglavnom
bezbjednjake iz Vojske RS-a.
Pored Pe}anca, security firmu u
Beogradu ima i Franko Simatovi},
biv{i {ef Crvenih beretki. Firma je, kako
saznajemo, registrovana na njegovog
sina a zapo{ljava oko 700 ljudi,
uglavnom pripadnika Crvenih beretki,
koji obezbje|uju poznate li~nosti iz
javnog i politi~kog `ivota Srbije. (M.D.)
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
11
Asim:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
22:57
Page 12
SAMO JE NEBO GRANICA
Daleko od očiju javnosti, federalna politička elita pokušava zatvoriti
finansijsku konstrukciju za kupovinu mlaznog aviona; Slobodna Bosna doznala je
detalje ove tajne operacije koja će se realizirati zaobilaznim putem,
na teret federalnog budžeta
AVIO-TAXI ZA FEDERALNU ELITU
Budu}i
Budu}i ministar
ministar
vanjskih
vanjskih poslova
poslova BiH
BiH
Zlatko
Zlatko Lagumd`ija
Lagumd`ija na
na
raspolaganju
raspolaganju }e
}e imati
imati
mlazni
mlazni avion
avion
Formalni vlasnik mlaznog aviona bit }e Sarajevski aerodrom
12
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
Foto: Mario Ili~i}
LETI
LETI SOKO,
SOKO,
NISKO PA VISOKO
Asim:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
22:58
Page 13
FEDERALNA POLITI^KA ELITA KUPUJE AVION
VJEROVATNI
IZBOR
Uprava
Uprava Sarajevskog
Sarajevskog
aerodroma
aerodroma preferira
preferira
kupovinu
kupovinu Cessne
Cessne 525
525
Pi{e: ASIM METILJEVI]
N
ekoliko sedmica nakon {to je
preuzeo punu kontrolu nad
Sarajevskim aerodromom, vrh
SDP-a izdao je nalog novoj
upravi ove iznimno profitabilne
dr`avne kompanije da pripremi teren za
nabavku mlaznog aviona! Mlaznjak bi
formalno bio u vlasni{tvu Sarajevskog
aerodroma, ali bi de facto bio na
raspolaganuju federalnim funkcionerima.
Iako je s detaljima ove “strate{ke“
prometne odluke upoznat samo naju`i dio
rukovodstva SDP-a, Slobodna Bosna
uspjela je doznati najva`nije detalje: cijena
mlaznjaka kretala bi se u rasponu od 10 do
15 miliona dolara, avion bi imao 10 do 12
sjedi{ta, a svi tro{kovi njegovog odr`avanja
pali bi na teret Sarajevskog aerodroma,
odnosno posebnog odjeljenja u okviru
Sarajevskog aerodroma koje bi bilo
zadu`eno za odr`avanje i komercijalno
iznajmljivanje mlaznog aviona. Na ~elu
ovog odjeljenja vjerovatno }e biti Omer
Kuli}, biv{i direktor propale dr`avne
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
kompanije Air Bosna, koji je prije nekoliko
mjeseci izabran u novi (privremeni)
Nadzorni odbor Sarajevskog aerodroma. U
proteklih nekoliko godina, Kuli} je
povremeno radio i kao pilot u privatnoj
avio-kompaniji @eljka Mitrovi}a Air Pink i
odli~no je upu}en u poslovanje avio-taxi
kompanija.
[email protected] PROFIT
Pro{logodi{nji neto profit Sarajevskog
aerodroma iznosio je skoro {est miliona
KM a kako je rije~ o kompaniji u
stoprocentnom vlasni{tvu federalne Vlade,
ovaj je novac ve} trebao biti transferiran u
federalnu kasu, po istoj logici po kojoj su to
u~inile neke druge kompanije u dr`avnom
vlasni{tvu - naprimjer BH Telecom. Prema
pouzdanim informacijama Slobodne
Bosne, nova uprava Sarajevskog aerodroma predvo|ena Ivicom Veli~anom dobila je
nalog da zadr`i cjelokupni profit iz pro{le
godine koji }e iskoristiti kao ulog u
kreditnom aran`manu za nabavku mlaznog
aviona. Na ovaj na~in nabavka mlaznog
aviona formalno se ne}e vezati za aktuelnu
federalnu Vladu, jer }e se transakcija
obaviti izvan federalnog bud`eta. Cilj ovog
manevra potpuno je jasan: mlazni avion bit
}e kupljen bud`etskim novcem, ali
zaobilaznim putem, pa }e federalna Vlada
biti po{te|ena prigovora javnosti za
rasipni{tvo i bahatost. Osim toga {to se
kupovina skupog mlaznog aviona nikako
ne bi uklopila u imid` {tedljivosti i
skromnosti koji poku{ava izgraditi vlada
premijera Nik{i}a, veliko je pitanje i da li bi
kupovinu mlaznog aviona odobrili
zastupnici federalnog Parlamenta.
Posve je izvjesno da bi opozicija
reagirala bu~no, ali vrh SDP-a nije posve
siguran ni u bezrezervnu podr{ku vladaju}e
parlamentarne ve}ine.
U svakom slu~aju, izravna kupovina
mlaznog aviona iz federalnog bud`eta bila
bi krajnje politi~ki {tetna a i neizvjesna, pa
je vrh SDP-a odlu~io transakciju izvesti
zaobilaznim putem, preko Sarajevskog
aerodroma, ~ija }e uprava cijeli aran`man
predstaviti kao ekonomski isplativu
investiciju.
FUNKCIONERSKI AVIO-TAXI
Nema sumnje da avio-taxi mo`e biti
isplativ biznis ako bi cijeli projekat bio
postavljen na jasnim komercijalnim osno- 13
Asim:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
22:59
Page 14
SAMO JE NEBO GRANICA
Foto: Milutin Stoj~evi}
ZAKULISNA
TRANSAKCIJA
Mlazni avion za
federalne funkcionere
kupit }e Sarajevski
aerodrom
PRIKRIVENI TRO[KOVI DODIKOVE CESSNE
Dodik na avio-taxi potroši milion
KM godišnje
Prije nekoliko godina Vlada Republike
Srpske kupila je avion “Cessna 525“ za
4,87 miliona dolara, koji uglavnom koristi
predsjednik RS-a Milorad Dodik i
nekolicina njegovih najbli`ih suradnici iz
izvr{ne i zakonodavne vlasti RS-a. Domet
ovog aviona iznosi oko 3 000 kilometara,
{to zna~i da pokriva sve evropske
destinacije.
Vlada RS-a ne iznosi u javnost podatke
o zbirnim tro{kovima odr`avanja ovog
aviona, no procjenjuje se da ukupni
tro{kovi (ne ra~unaju}i amortizaciju) nisu
manji od milion KM godi{nje. SKRIVENI
TRO[KOVI
Vlada RS-a krije
tro{kove
odr`avanja
Dodikovog aviona
14
vama. Ali ovdje je rije~ o ne~emu drugom mlazni avion Sarajevskog aerodroma
uglavnom bi koristio uzak krug federalnih
funkcionera kao zamjenu za redovne aviolinije. Iskustva sudjednih dr`ava, Srbije i
Hrvatske, svjedo~e da je odr`avanje
“funkcionerskog aviona“ iznimno skupo.
Primjera radi, godi{nji tro{kovi
servisiranja i amortizacije mlaznog aviona
u vlasni{tvu Vlade Srbije iznose vi{e od 2,5
miliona eura i skoro su ~etiri puta ve}i od
tro{kova koji bi srbijanski funkcioneri
napravili kori{tenjem redovnih avio-linija.
Iskustvo Hrvatske jo{ je poraznije.
Mlazni avion Challenger 604 hrvatska je
Vlada kupila 1996. godine a prema
otplatnom planu avion je otpla}en tokom
osam godina u jednakim ratama od po 3,4
miliona dolara godi{nje. Osim toga,
tro{kovi servisiranja aviona iznosili su oko
2,5 miliona dolara godi{nje, {to zna~i da je
predsjedni~ki avion u razdoblju od skoro
deset godina (od 1996. do 2004. godine)
hrvatsku vladu ko{tao vi{e od 50 miliona
dolara! Istina, nakon otplate aviona,
tro{kovi su znatno smanjeni, no i dalje
su jako visoki - oko 2,5 miliona dolara
godi{nje.
UPITNA RENTABILNOST
Prema okvirnim pokazateljima, cijena
leta privatnog mlaznog aviona od Sarajeva
do Brisela jednaka je zbirnoj cijeni
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
Asim:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
22:59
Page 15
FEDERALNA POLITI^KA ELITA KUPUJE AVION
SKROMAN POTENCIJAL BH. [email protected][TA
BH Airlines odustao od avio-taxi
usluga
Jo{ prije nekoliko godina, uprava BH
Airlinesa, kompanije u mje{ovitom bhturskom vlasni{tvu, razmatrala je
ekonomsku opravdanost avio-taxi usluga,
ali su nalazi bili negativni. Analiza je
pokazala da je tr`i{te BiH suvi{e malo i
siroma{no za takvu vrstu avio-usluga.
Istina, BH Airlines ve} odavno nudi
avio-taxi uslugu: u svojoj floti BH Airlines
ima i jedan mali avion tipa PIPER-
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
SENECA II, s 4 sjedi{ta, ali je dolet ovog
aviona ograni~en na svega 400
kilometara, i uglavnom se koristi za
panoramska snimanja u okviru granica
BiH.
Za komercijalni razvoj avio-taxi usluge,
BH Airlines bi morao kupiti puno ve}i
avion, ali to se ne}e desiti u skorijoj
budu}nosti zbog procjene da se investicija
ne bi isplatila. avionskih karata sedam putnika na
redovnim komercijalnim linijama Sarajevo
- Brisel. No, ekonomska rentabilnost ne
ovisi samo od broja putnika. Jednako je
va`an i broj sati letenja tokom godine, jer
je najskuplji avion koji uop}e ne leti.
Donja granica ekonomske rentabilnosti
iznosi oko 60 sati mjese~no, odnosno 2
sata svaki dan.
Sedam putnika po svakom letu te 60
sati leta tokom jednog mjeseca donja je
granica ekonomske rentabilnosti mlaznog
aviona.
Kupovini tako skupe igra~ke kakav je
avion svakako bi morala prethoditi
ozbiljna analiza ekonomske isplativosti
investicije. No, to je izgleda u drugom
planu, a eventualni gubici pokrit }e se iz
ostvarenog profita Sarajevskog aerodroma.
Uprava Sarajevskog aerodroma ve}
neko vrijeme pomno prati kretanja na
tr`i{tu rabljenih aviona koji se nude na
lizing. Trenutno se na tr`i{tu najvi{e nude
avioni tipa Cessna: savremeniji modeli
ovog aviona, poput modela Cessna 525,
ko{taju oko 5 miliona dolara. No, kako
uprava Sarajevskog aerodroma tipuje na
mlazni avion s najmanje deset sjedni{ta,
vjerovatno }e izabrati neki drugi, znatno
skuplji model, ~ije se cijene kre}u u
rasponu od 10 do 15 miliona dolara. 15
Borci-Ispravna:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
21:58
Page 16
SKANDAL U MINISTARSTVU BRANITELJA
Federalni ministar za pitanja branitelja ZUKAN HELEZ pohvalio se prije mjesec
i pol dana da je nakon provedene revizije boračko-invalidskih naknada bez prava
na novčana primanja ostalo 929 navodno lažnih korisnika, a potom spisak sa
njihovim imenima dostavio novinarima; naša novinarka otkriva kako je ministar
Helez bezočnim podvalama i manipulacijama obmanuo javnost, i zašto je umjesto
lažnih, u medijima objavljen popis pravih ratnih stradalnika
HELEZOV OBRA^UN
S MRTVIM BORCIMA
JEFTINA
DEMAGOGIJA
SDP-ovog
JURI[NIKA
IZ BUGOJNA
Zukan Helez, federalni
ministar za pitanja
branitelja
SDP-ov ministar branitelja na stotine poginulih boraca i
ratnih vojnih invalida proglasio prevarantima?!
16
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
Borci-Ispravna:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
21:59
Page 17
SVE [email protected] MINISTRA ZUKANA HELEZA
SRAMNA [UTNJA
BORA^KIH ORGANIZACIJA
Kada su pro{le godine tada{nje vlasti
najavile smanjenje primanja ~elnici bora~kih
udruga organizirali su ru{ila~ke prosvjede,
sada kada su njihovi mrtvi suborci
javno poni`eni, reakcije su izostale
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
me|u 929 navodno la`nih korisnika prava je
584 nekada{njih pripadnika Armije BiH i
345 vojnika HVO-a.
pisak s imenima 929 navodno
la`nih branitelja i ratnih vojnih
invalida, koji je iz federalnog
Ministarstva za pitanja branitelja
nedavno dostavljen medijima,
bezo~na je podvala i manipulacija mrtvim
ljudima u re`iji SDP-ovog ministra Zukana
Heleza! Federalni je ministar za pitanja
branitelja, podsjetimo, koncem augusta
iza{ao u javnost s bombasti~nim tvrdnjama
da je nakon provedene revizije bez prava na
bora~ko-invalidske naknade ostalo vi{e od
900 la`nih korisnika, ~ime je ostvarena
u{teda od 3,2 milijuna KM. “To zna~i da se
po mjesecu u{tedi milion i 70 hiljada KM,
odnosno 12,8 miliona maraka godi{nje“,
izjavio je Helez, poru~iv{i kako }e se proces
revizije nastaviti do kraja, te da ne}e biti
nedodirljivih. Prema Helezovim tvrdnjama,
No, problem za ministra Heleza, ali i za
brojne novinare koji su naivno nasjeli na
izmi{ljotine servirane iz federalnog
Ministarstva za pitanja branitelja jest {to na
famoznom spisku nema la`nih korisnika
bora~kih prava, niti je itko od 929 osoba
~ija su imena u javnosti neopravdano
okaljana ikada podvrgnut reviziji!!!
Posrijedi su, naime, ~lanovi obitelji
poginulih boraca i ratnih vojnih invalida
koji su bez nov~anih naknada ostali u
redovnoj zakonskoj proceduri, iz razli~itih
razloga, koje sada, brane}i ~ast umrlih
ro|aka, moraju obja{njavati obilaze}i
medijske redakcije. Suprotno tvrdnjama
ministra Zukana Heleza i njegovih
suradnika iz Ministarstva za pitanja
branitelja, u najve}em broju slu~ajeva
S
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
ZA[TO SE BUNE UDRUGE HVO-a
razlog za obustavu isplate nov~anih
naknada bila je smrt ratnih vojnih invalida,
ili roditelja poginulih boraca, odnosno,
zavr{etak {kolovanja {ehidske i djece palih
branitelja. Jednako grubu podvalu
predstavlja i publiciranje spiskova s
iznosima primanja korisnika bora~kih
naknada, prema kojima ispada da su majke
poginulih branitelja mjese~no dobijale vi{e
od 5.000 KM.
Naime, u slu~ajevima kada umru otac ili
majka poginulog branitelja zakonska
procedura nala`e izdavanje novog rje{enja
na ime `ivog roditelja, za {to je, uzimaju}i
u obzir sporost administracije, potrebno i
po nekoliko mjeseci. Tako se de{avalo da
`ivi roditelj, nakon vi{emjese~ne pauze,
odjednom dobije po ~etiri ili pet zaostalih
mirovina, u ukupnom iznosu od nekoliko
tisu}a maraka, {to je, dakako, neuporedivo
vi{e od njihovih redovnih mjese~nih
primanja (slu~aj S evle Selimovi} iz
Visokog, Fatime Beganovi} iz Zavidovi}a, 17
Borci-Ispravna:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
21:59
Page 18
SKANDAL U MINISTARSTVU BRANITELJA
\ulijane Miftari iz Sarajeva...). Činjenica
da su nakon poluistina plasiranih iz
njegovog Ministarstva na stotine poginulih
boraca, ratnih vojnih invalida i ~lanova
njihovih obitelji javno denuncirani kao
prevaranti, me|utim, nije ponukala ministra
Zukana Heleza (koji jedva da ima pola
godine ratnog sta`a, a i to u Personalnoj
slu`bi) ~ak ni na izvinjenje, a kamoli na
ostavku, {to bi bio jedini primjeren ~in
poslije tog skandala.
Budu}i da je iz federalnog Ministarstva
za pitanja branitelja plasiran popis ratnih
stradalnika ~iji status nikako nije upitan,
sada se postavlja pitanje za{to se od
javnosti krije originalni spisak la`nih
korisnika koji su posljednjih mjeseci, a
HVO PROTIV MINISTARSTVA BRANITELJA
Po nalogu ~elnika hrvatskih udruga u [irokom Brijegu su zakovana ulazna vrata lokalnog
Ureda za vojnu evidenciju i zabranjen ulaz inspekcijskom timu iz Sarajeva
LAŽI I PREVARE:
Problem za ministra
Heleza, ali i za brojne
novinare koji su naivno
nasjeli na izmišljotine
servirane iz federalnog
Ministarstva za pitanja
branitelja jest što na
famoznom spisku nema
lažnih korisnika boračkih
prava
RODBINSKE I ZEMLJA^KE VEZE
Zukan Helez u Tim za koordinaciju
revizije zaposlio sestrića Elvisa
Tukara
Premda je ljetos javno kritizirao rad
biv{eg Tima za koordinaciju revizije
boraca, navode}i kako su njegovi rezultati
bili ravni nuli, a tro{kovi ogromni, ministar
Zukan Helez je tajno, za ~lana novog
Tima, imenovao svog sestri}a Elvisa
Tukara iz Bugojna, ali i savjetnika Besima
Hod`i}a, tako|er Bugojanca. I dok je za
ministrovog savjetnika Hod`i}a u sudskom
procesu protiv Nisveta Gasala, Musaiba
Kukavice i Senada Dautovi}a koji se vodi
na Sudu BiH nepobitno utvr|eno da je bio
upravnik vojnog zatvora u bugojanskoj
Gimnaziji (u kojem su bili zato~eni hrvatski
vojnici i civili), mla|ani Tukar, koji je u Tim
za koordinaciju revizije izabran kao
predstavnik boraca, po~etkom rata je imao
desetak godina! 18
BESIM [email protected]]
Od ratnog upravnika
zatvora do ministrovog
savjetnika
nakon provedene revizije, ostali bez prava?
Prema informacijama do kojih je do{la
Slobodna Bosna, u dosada{njem procesu
revizije otkriveno je 360 la`nih ratnih
vojnih invalida: 120 biv{ih pripadnika
Armije BiH i 240 pripadnika HVO-a, {to je,
po svemu sude}i, pravi razlog za{to se taj
popis ne objavljuje. Kako je ve} poznato,
~lanovi brojnih hrvatskih udruga su
posljednjih dana o{tro prosvjedovali (u
Uredu za vojnu evidenciju u [irokom
Brijegu su ~ak zakovali vrata), tvrde}i kako
se kontrola ratnih stradalnika vr{i samo
me|u pripadnicima HVO-a, dok su biv{i
vojnici Armije BiH po{te|eni rigoroznih
inspekcija. Naime, od {est timova za
reviziju ratnih stradalnika, pet ih se
trenuta~no nalazi na potezu od Čapljine do
Livna, gdje se obavlja kontrola arhiva
HVO-a, dok je samo jedan tim upu}en u
Unsko-sanski kanton, gdje, navodno, do
sada nisu prona{li nijednog la`nog
korisnika. Uzme li se, istodobno, u obzir da
je broj pripadnika Armije BiH znatno ve}i
od broja pripadnika HVO-a (omjer je 75
naspram 25 posto), kao i fakat da je
la`iranje stepena invalidnosti i okolnosti
stradavanja u ratu bilo jednako zastupljeno
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
Borci-Ispravna:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
21:59
Page 19
SVE [email protected] MINISTRA ZUKANA HELEZA
[email protected], [email protected], [email protected] ME...
Lažni RVI Omer Bašić i dalje glavni
inspektor u Ministarstvu branitelja
Suprotno javnim obe}anjima ministra
Zukana Heleza da }e se beskompromisno
obra~unati sa svim la`nim ratnim
stradalnicima, na du`nosti glavnog
inspektora u federalnom Ministarstvu za
pitanja branitelja jo{ se uvijek nalazi Omer
Ba{i}. Iako je revizija nedavno slu`beno
potvrdila da je i sam la`ni korisnik, jer je
me|u svim vojskama u BiH, dosada{nji
nalazi revizije idu u prilog upozorenjima
~elnika hrvatskih ratnih udruga da se
ministar Helez ne dr`i jednakih kriterija
prema svim braniteljima. Dodajmo tome
kako je poseban problem nastao nakon {to
su la`nim korisnicima izdata privremena
rje{enja o ukidanju dosada{njih prava na
temelju kojih im je Federalni zavod za
mirovinsko i invalidsko osiguranje
obustavio isplate naknada. Me|utim, kako
svaki od korisnika ima pravo na `albu, jo{
nije utvr|eno koja je institucija, Zavod
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
imao dokumentaciju prema kojoj je status
80-postotnog RVI-a dobio nakon {to je u
ratu obolio od tuberkoloze (o ~emu je “SB“
detaljno pisala prije dvije godine), Ba{i}
nije ~ak ni suspendiran s posla. Po nalogu
ministra Zukana Heleza Ba{i} tako i dalje
nesmetano provodi inspekciju i na terenu
traga za la`nim ratnim vojnim invalidima. MIO ili federalno Ministarstvo za pitanja
branitelja, nadle`na za dono{enje kona~nih
rje{enja, {to je dovelo do pravnog kaosa.
HELEZOVA POLICIJSKA MISIJA
Nakon {to je novinarima proslijedio
spisak navodnih la`nih korisnika bora~kih
prava, ministar Zukan Helez se po~eo baviti
i policijskim poslom. Pa je tako u istom,
demago{kom maniru, najavio podizanje
kaznenih prijava protiv nekolicine lije~nika
koji su, kako je izjavio Helez, izdavali
la`ne potvrde o invalidnosti. I mada je taj
SDP-ov juri{nik iz Bugojna zasluge za
otkrivanje korumpiranih lije~nika odmah
pripisao sebi i svojim najbli`im
suradnicima, ~injenica je da su inspektori
Federalne uprave policije (FUP-a), i to
po~etkom novembra 2007., podnijeli
kaznenu prijavu protiv mostarske lije~nice
Mulije D`ud`e (~iji je kriminal ministar
Helez “otkrio“ sa ~etiri godine
zaka{njenja), zbog sumnje da je samo
tijekom 2005. izdala 65 la`nih nalaza i
mi{ljenja. Protiv te umirovljene lije~nice iz
Mostara, a nakon vi{emjese~ne istrage,
federalna policija je naknadno podnijela jo{
jednu kaznenu prijavu, kao i prijave protiv
njezinih kolega Jadranke Odak (direktorice
Doma zdravlja u Čitluku), Katice Nikoli}
(neuropsihijatrice u Klini~koj bolnici
Mostar), Vlade Tabaka (iz Tomislavgrada) i
@eljka Martinovi}a (iz Novog Travnika),
{to je doskora{njem srednjo{kolskom
profesoru iz Bugojna Zukanu Helezu
o~evidno, “promaklo“. Recimo i kako su,
pored ~injenice da su kaznene prijave
potkrijepljene ~vrstim dokazima i izjavama
na desetke svjedoka koji su policiji priznali
da su za odre|ene sume novca “kupovali“
la`ne dijagnoze posttraumatskog stresnog
poreme}aja, kantonalna tu`iteljstva u
Mostaru i Travniku nikada nisu podigla
optu`nice protiv osumnji~enih lije~nika. 19
NVO:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
21:55
Page 20
SVETE KRAVE NEVLADINE ORGANIZACIJE
Poslanici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH su iz “interesnih razloga” svojih
stranaka i lidera dobili uputstva da, ne birajući metode i sredstva, po svaku
cijenu osujete aktivnosti Finansijske policije da u zakonske okvire stavi
finansijsko poslovanje NVO-a. Time su (in)direktno osporili i implementaciju
preporuka međunarodne finansijske organizacije FATF (Financial Action Task
Force) koje se odnose na mjere koje svaka država treba preduzeti u borbi protiv
pranja novca i finansiranja terorizma
(NE)VLADIN SEKTOR, DO
DALJNJEG, BEZ KONTROLE
INSPEKTOR
BEZ MANDATA
Zufer Dervi{evi}
na udaru interesno
povezanih grupa
Propao poku{aj Finansijske policije da u zakonske okvire
dovede finansijsko poslovanje 1052 nevladine organizacije
20
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
NVO:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
21:56
Page 21
KR^MA BEZ KR^MARA
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
P
redstavni~ki dom Parlamenta
Federacije BiH 6. septembra
uskratio je podr{ku za izvje{taj o
radu Finansijske policije za
pro{lu, 2010. godinu kao i
program rada za teku}u 2011. godinu.
Naime, sasvim neo~ekivano, dio programa
rada Finansijske policije koji je tretirao
finansijsko poslovanje nevladinih organizacija (NVO) bio je izlo`en brojnim
kritikama koje su se pretvorile u obra~un sa
samom institucijom Finansijske policije
i njenim prvim ~ovjekom Z uferom
Dervi{evi}em, koji ni sam ta~no ne zna
kada mu je istekao mandat. Pretpostavlja se
da je upravo zbog tog, pravno sumnjivog
rukovo|enja Finansijskom policijom,
Dervi{evi} ostao “prikivan” za poslani~ku
klupu i nije izlazio za govornicu da stane u
odbranu institucije na ~ijem je ~elu.
FRIZIRANI IZVJE[TAJI
Najglasniji u kritikama plana
Finansijske policije da ispita finansijsko
poslovanje 1052 nevladine organizacije,
koliko ih je registrovano pri Ministarstvu
pravde BiH, bio je predsjednik Kluba
poslanika Stranke demokratske akcije
(SDA) Ismet Osmanovi}. On je istakao
kako navodno nema ni{ta protiv davanja
podr{ke Finansijskoj policiji u stvarnom
obra~unu s kriminalom i korupcijom, ali da
situacija na terenu ukazuje na to da niz
izvje{taja Finansijske policije nije dokazan
na sudovima, te da je “nesmotrenim,
nestru~nim i friziranim izje{tajima” u
NEUSVOJENI PLAN RADA
Identifikacija krajnjih korisnika
finansijskih sredstava NVO-a
“U koordinaciji sa Udarnom grupom
za borbu protiv terorizma i finansiranja
terorizma pri Tu`ila{tvu Bosne i
Hercegovine i sa Udarnom grupom
TVRTKO, Finansijska policija se kroz
svoj plan aktivnosti opredijelila da kroz
svoju nadle`nost i komunikaciju sa
ostalim rezidentnim i nerezidentnim
agencijama za provo|enje zakona i
obavje{tajni rad prikupi, obradi, komparira, analizira i prezentira relevantne i
jo{ uvijek neobjedinjene podatke i
informacije koje se odnose na osnivanje, djelovanje i finansiranje pravnih
lica u Bosni i Hercegovini, stepen
prijetnje koje identifikovane nelegalne
aktivnosti i njihovi nosioci predstavljaju
za Federaciju Bosne i Hercegovine i
Bosnu i Hercegovinu i markira eventualne krajnje korisnike finansijskih
sredstava NVO-a”, navedeno je, izme|u
ostalog, u predlo`enom planu rada Finansijske policije za 2011. godinu koji se iz
gore navedenih razloga nije “svidio” poslanicima Predstavni~kog doma Parlamenta
Federacije Bosne i Hercegovine. pitanje doveden kredibilitet ove institucije
koja radi po “ne~ijim narud`bama”. U
svom obra}anju poslanicima Osmanovi} je
(ne)namjerno opisao slu~aj svog strana~kog
kolege Ramiza D`aferovi}a, direktora
PROPALI PLAN
Prijedlog plana rada Finansijske policije za
2011. godinu koji se na{ao pred
poslanicima
Razvojne banke FBiH. Naime, nakon {to je
u februaru pro{le godine Kantonalnom
tu`ila{tvu Sarajevo dostavljen slu`beni
izvje{taj Finansijske policije FBiH, polovinom juna 2011. godine tu`ila{tvo je ZA[TITA STRANA^KIH INTERESA
Koordinirana parlamentarna akcija predsjednika Kluba poslanika SDA Ismeta Osmanovi}a, te poslanika Slavi{e [u}ura iz SDP-a i Fehima
[kalji}a iz SBB-a BiH na ru{enju plana rada Finansijske policije za 2011. godinu
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
21
NVO:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
21:56
Page 22
SVETE KRAVE NEVLADINE ORGANIZACIJE
obustavilo istragu protiv Ramiza D`aferovi}a, direktora Razvojne banke FBiH,
koja je vo|ena protiv njega i ~lanova
Uprave ove banke pod sumnjom da su
po~inili krivi~no djelo zloupotrebe
polo`aja. Obustavljena je i istraga vo|ena
protiv direktora D`aferovi}eve revizorske
ku}e “D`aferovi}“ Ned`ada Graci}a.
Me|utim, kako nezvani~no saznajemo,
Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo nakon
primjedbi Finansijske policije ponovo bi
moglo otvoriti istragu u slu~aju Razvojna
banka koja bi mogla biti okon~ana
podizanjem optu`nica protiv odgovornih
lica, uklju~uju}i i Ramiza D`aferovi}a.
U svom parlametarnom izlaganju
Osmanovi} je, izme|u ostalog, apostrofirao
dio programa rada Finansijske policije koji
se odnosi na “stavljanje u zakonske okvire
finansijskog poslovanja NVO” i optu`io
Finansijsku policiju da “`eli da NVO stavi
pod policijsku kontrolu samo zato {to ho}e
da se bave humanitarnim radom”, te je
dodao kako je za njega ovakvo kr{enje
ljudskih prava nedopustivo. U optu`bama
iznesenim na ra~un Finansijske policije i
(ne)opravdanim kritikama Osmanovi}u su
se pridru`ili poslanik SDP-a Slavi{a [u}ur i
poslanik SBB-a Fehim [kalji}.
“RASADNIK” KADROVA
Nevladine organizacije,
SDP-ovi aduti
Me|u nevladinim udru`enjima koja su
se trebala na}i pod lupom inspektora
Finansijske policije nalazi se i SDP-ov
“rasadnik” kadrova ACIPS, koji je
zvani~no “nevladino udru`enje eksperata u podru~ju evropskih integracijskih pro cesa, demokracije,
ljudskih prava, upravljanja dr`avom,
humanitarnih poslova, studija roda i
religijskih studija”. O njihovim aktivnostima, mnogo se zna i pi{e, ali kad je rije~
o njihovom finansijskom poslovanju,
gotovo se ni{ta ne zna. SDP-u “bliske”
nevladine organizacije Grozd i Dosta,
nakon izborne pobjede ove stranke
zna~ajno su smanjile svoje aktivnosti.
Upravo su ove dvije nevladine organizacije u februaru 2008. godine bile
organizatori protesta pred zgradom Vlade
Kantona Sarajevo koji su okon~ani
demoliranjem zgrade, za {to niko nikada
nije odgovarao. NVO (NOVA VALUTNA OLAK[ANJA)
O~igledno je da su poslanici iz “interesnih
razloga” svojih stranaka i lidera dobili
uputstva da, ne biraju}i metode i sredstva, po
svaku cijenu osujete aktivnosti Finansijske
policije da u zakonske okvire stavi finansijsko
poslovanje NVO-a, za {to postoje debeli
razlozi. Primjerice, brojni sada{nji i biv{i
visokopozicionirani kadrovi SDA involvirani
su u brojne zloupotrebe u tro{enju finansijskih
sredstava koja su preko nerezidentnih i
rezidentnih NVO-a donirana gra|anima BiH.
DEMOKRATIJA
IZBLIZA
[ef SDP-a Zlatko
Lagumd`ija u
za{titi svojih NVO-a
DIREKTORSKE MUKE
Ramiz D`aferovi},
pravosudna pri~a bez kraja
22
Dovoljno je podsjetiti se korupcijskokleptomanskih krugova koji su se “okretali”
oko NVO-a kao {to su Bosanska idealna
futura, D`emijet Al Furkan — Udru`enja
gra|ana za podr{ku istini i suzbijanje la`i,
Global Relief Foundation, Taibah
International Aid Association, Al Haramain
Al Masjed Al Aqsa Charity Foundation, Al
Haramain Islamic Foundation, Asocijacija za
sport, kulturu i izgradnju dru{tva “Vezir” iz
Travnika, Udru`enje za edukaciju, kulturu i
izgradnju dru{tva “Sirat” iz Sarajeva i
Istikamet iz Zenice. Svojevrsno priznanje i
potvrda profesionalnog rada inspektora
Finansijske policije jeste da su zemlje
porijekla kontrolisanih nevladinih organizacija
i Sjedinjene Dr`ave, neovisno od rezultata
utvr|enih prilkom njihove kontrole, predlo`ile
da se pobrojane NVO stave na konsolidovanu
listu UN-a u skladu sa rezolucijom Vije}a
sigurnosti 1267, odnosno kao NVO koje
finansiraju teroristi~ke aktivnosti.
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
NVO:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
21:56
Page 23
KR^MA BEZ KR^MARA
”KARDELJ”
”KARDELJ” 21.
21.
STOLJE]A
STOLJE]A
Reuf
Reuf Bajrovi},
Bajrovi},
nove
nove nade,
nade, nove
nove
snage
snage Zlatka
Zlatka
Lagumd`ije
Lagumd`ije
Neadekvatnim i neblagovremenim poduzimanjem kontrolnih mjera od strane
inspekcijskih autoriteta u BiH “partnerskim”
odnosom tada{njih, ali i sada{njih vlasti
spram aktivnosti pojedinih NVO-a, gra|ani
BiH su pokradeni za stotine miliona maraka
koji su od strane ovda{nje politi~ko-vjerske
elite i bjelosvjetskih varalica preusmjereni u
“druge” interesne sfere, a nemalim dijelom
otu|enog novca podr`avane su i
ekstremisti~ke organizaciju u BiH i svijetu.
Ni{ta bolje sa pozicija transparentnosti,
racionalnosti i zakonitosti prikupljanja i
tro{enja sredstava, na jednoj strani, i
realizacije programskih ciljeva, na drugoj,
ne stoje ni NVO u izbornoj i postizbornoj
slu`bi SDP-a i njegovog lidera Zlatka
Lagumd`ije. Čelni ljudi ove partije ne samo
da ne dozvoljavaju da se finansijsko
poslovanje NVO-a pod njihovom
kontrolom svede u zakonske okvire ve}
intenzivno po zapadnim zemljama, preko
Lagumd`ijinog savjetnika Reufa Bajrovi}a,
koji je (ne)opravdano dobio nadimak
Kardelj, lobiraju za dodatna sredstva
kojima }e se zna~ajnije podr`ati nevladin
sektor u BiH, odnosno NVO koje kontroli{e
SDP. Zastupnici SBB-a BiH Fahrudina
Radon~i}a napadaju program rada
Finansijske policiji zbog poodavno
interesno dogovorene podr{ke SDP-u, ali i
zbog poslovnih interesa svoga utemeljitelja
i predsjednika Radon~i}a koji su zna~ajno
uzdrmani aktivnostima Finansijske policije
koja se bavi nezakonitostima i nepravilnostima u poslovanju GP Vranice, Razvojne banke FBiH, Alhosa, Eurohausa itd.
Nakon neusvajanja plan rada za 2011.
godinu Finansijske policije, jasno je da su
parlamentarne stranke i njihovi lideri
preko svojih poslanika poslali jasnu i
nedvosmislenu poruku da ne}e dozvoliti
svo|enje u zakonske okvire finansijskog
poslovanja NVO-a. Time su (in)direktno
osporili i implementaciju preporuka
me|unarodne finansijske organizacije
FATF (Financial Action Task Force) koje se
odnose na mjere koje svaka dr`ava treba
preduzeti u borbi protiv pranja novca i
finansiranja terorizma. PREPORUKE FATF-a
Zloupotreba nevladinog sektora
U posebnim preporukama FATF-a o
finansiranju terorizma, ta~ka osam u
potpunosti je posve}ena neprofitabilnim
organizacijama, odnosno NVO-ima.
“Dr`ave trebaju procijeniti primjenjenost zakona i propisa koji se odnose
na subjekte koji mogu biti zloupotrijebljeni u svrhu finansiranja
terorizma. Neprofitabilne organizacije
su posebno ranjive i dr`ave trebaju
osigurati da ih se ne mo`e zloupotrijebiti od strane teroristi~kih organizacija koje se predstavljaju kao
zakoniti subjekti, za iskori{tavanje
zakonitih subjekata kao kanala za
finansiranje terorizma, kao i zbog
izbjegavanja mjera oduzimanja imovine
i za skrivanje ili prikrivanje tajnih
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
skretanja sredstava koja su namijenjena u zakonite svrhe u korist
teroristi~kih organizacija”, navedeno je,
izme|u ostalog, u ta~ki osam. Osim
onemogu}avanja kontrole NVO-a, dr`avne
i institucije FBiH nisu rije{ile ni problem
zamrznute imovine desetak NVO-a koje su
dovedene u vezu sa finansiranjem
terorizma. “Svaka dr`ava treba usvojiti
i primijeniti mjere, uklju~uju}i i
zakonske, koje }e omogu}iti nadle`nim
tijelima da oduzmu i konfiskuju imovinu
koja je prihod od terorizma, koja
je upotrijebljena ili je trebala biti
upotrijebljena za finansiranje terorizma,
teroristi~kim djelima ili teroristi~kim
organizacijama”, navedeno je u ta~ki tri
posebnih preporuka FATF-a 23
Skandal:Skandal.qxd
13.10.2011
1:08
Page 24
SKANDAL NEDJELJE
Federalna Vlada ugrozila kreditni aranžman s Kuvajtom
Federacija BiH krši ugovorene obaveze sa Kuvajtskim
razvojnim fondom koji je namjeravao na dionici koridora
5C osigurati vrlo povoljan kredit od 30 miliona eura
KOLIKO
KOLIKO NAS
NAS KO[TA
KO[TA
NEODGOVORNA
NEODGOVORNA
FEDERALNA
FEDERALNA VLAST
VLAST
Iako
Iako kr{i
kr{i sada{nje
sada{nje sporazume
sporazume
oo ugovorenim
ugovorenim kreditnim
kreditnim sredstvima,
sredstvima,
Federacija
Federacija BiH
BiH ii daje
daje tra`i
tra`i nove
nove
kreditne
kreditne aran`mane
aran`mane
Pi{e: DANKA SAVI]
Foto: MARIO ILI^I]
I
z Ministarstva finansija i trezora BiH,
tijela koje je zadu`eno za vo|enje pregovora oko osiguranja izvora za
finansiranje svih projekata u BiH, nedavno
su ponovo upu}ena upozorenja/apeli da
federalne vlasti ispune svoj dio obaveza
prema sporazumu s Kuvajtski razvojnim
fondom koji je namjeravao na dionici
koridora 5C ulo`iti 30 miliona eura. Vrlo
povoljan kreditni sporazum, izme|u BiH i
Kuvajtskog fonda za ekonomski razvoj za
projekat dionice autoputa Kakanj - Donja
Gra~anica na koridoru 5C, potpisan prije
dvije godine, trebao je biti dobar signal i za
druge ulaga~e da do|u i investiraju u BiH,
ali to se, na`alost, nije dogodilo.
Tijelo koje je bilo zadu`eno za realizaciju projekta, federalno Ministarstvo
transporta i komunikacija, preko Federalne
direkcije za izgradnju, upravljanje i
odr`avanje autocesta kao izvr{ne agencije
za provedbu projekta, nije ispunilo svoj dio
obaveza - nije osiguralo investitora koji je
trebao u~estvovati u ovom projektu.
Kreditni sporazum, naime, precizira da }e,
24
pored sredstava koja }e osigurati Kuvajtski
fond za ovaj projekat, BiH dobiti jo{ dva
zajma od Evropske investicione banke vrijedna 75 miliona i Evropske banke za
obnovu i razvoj (60 miliona eura), ali da }e
jedan dio tro{kova izgradnje puta u iznosu
od 70 miliona eura snositi i investitor. Iako
se pomenuto federalno Ministarstvo
obavezalo da }e “prona}i” investitora, to
se do sada nije dogodilo.
P
odsjetimo, u novembru 2009. godine
ministar finansija i trezora BiH
Dragan Vranki} i premijer Kuvajta
Naser Muhamed Al Sabah potpisali su u
Sarajevu kreditni sporazum, izme|u BiH i
Kuvajtskog fonda za ekonomski razvoj za
projekat dionice autoputa “Kakanj - Donja
Gra~anica” na koridoru 5C. Kreditni sporazum je, tada je saop{teno, vrijedan 30
miliona eura i bit }e alociran na Federaciju
BiH.
Dobijen je pod vrlo povoljnim uvjetima
sa rokom otplate od 25 godina, grejs periodom pet godina i sa kamatom od dva
posto. Projekat se sastojao od izgradnje
dionice autoputa na Koridoru 5C (Drivu{aKlop~e), du`ine 2,5 kilometra i trebao je
biti realiziran do kraja 2012. godine, od
strane federalnog Ministarstva transporta i
komunikacija a posredstvom Federalne
direkcije za izgradnju, upravljanje i
odr`avanje autoputeva i brzih puteva.
Kuvajtski fond je, ina~e, ranije preko svojih predstavnika izra`avao nadu da }e
nakon finansiranja ovog dijela autoputa
kroz BiH u~estvovati i u mnogo vi{e projekata izgradnje u na{oj zemlji, ali nakon
ovakvog poslovnog iskustva u BiH ne treba
~uditi ako od toga odustane ne samo ovaj
Fond nego i drugi investitori koji su eventualno imali namjeru uraditi ne{to sli~no.
Iako kr{i sada{nje sporazume o ugovorenim
kreditnim sredstvima, Federacija BiH I daje
tra`i nove.
N
apomenimo i to da je koridor 5C
posebno sporan zbog iznosa ugovorenih, a neanga`iranih kredita za
izgradnju njegovih dionica, a prema
podacima Ministarstva financija i trezora,
sada{nja ugovorena kreditna sredstva, koja
se ne koriste u BiH, iznose gotovo dvije
milijarde KM, zbog ~ega je samo u 2010.
godini pla}eno 3.900.000 KM kaznenih
penala za njihove neiskori{tavanje. SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
12.10.2011
23:52
Page 3
Lazni Merhamet:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
21:53
Page 26
HUMANITARNI KRIMINAL
Bivši direktor MDD Merhamet i osnivač Saveza dobrotvornih društava
Merhamet BiH OSMAN PEKARIĆ i dalje je aktivan na polju humanitarnih akcija
iako su nadležni državni organi ukinuli i iz registra izbrisali njegovu organizaciju;
saradnik SB-a donosi pregled svih aktivnosti nekadašnjeg merhametlije
i njegovih saradnika
MERHAMETA MI MOGA
MDD
MDD MERHAMET
MERHAMET
SARAJEVO
SARAJEVO
Pekari}
Pekari} obilato
obilato
koristio
koristio prednosti
prednosti
na
na mjestu
mjestu direktora
direktora
Pi{e: ISMAR [MIGALOVI]
B
iv{i direktor Humanitarne organizacije Merhamet Muslimansko
dobrotvorno dru{tvo (MDD) i
osniva~ Saveza dobrotvornih
dru{tava Merhamet BiH Osman
Pekari} i dalje je aktivan na polju
humanitarnih akcija s ovom organizacijom
iako su je nadle`ni dr`avni organi davno
ukinuli i izbrisali iz registra.
ODBIJENA @ALBA
Tako je rje{enjem Ministarstva pravde
BiH, od 10. oktobra 2007., koje je
potpisao ministar Bari{a ^olak, ukinuta
registracija udru`enja Savez dobrotvornih
dru{tava Merhamet BiH. U obrazlo`enju
Mini starstva se navodi da je pravosna`nom odlukom Kantonalnog suda u
Sarajevu, od 9. januara 2007., Savezu
dobrotvornih dru{tava Merhamet, koje su
bili osnovali Osman Pekari}, F ikret
Draganovi}, S ejad Fejzi} i M ustafa
Ibri{imovi}, zabranjena upotreba naziva i
pe~ata MDD Merhamet za{ti}enog kod
Zbog malverzacija i kriminala kojima je bio vi{e nego
sklon, Pekari} je svojevremeno otjeran iz Humanitarne
organizacije “Merhamet“ Sarajevo
26
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
Lazni Merhamet:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
21:54
Page 27
MALVERZACIJE [email protected] DOBROTVORA PEKARI]A
DOKAZNI MATERIJAL PROTIV PEKARI]A I NJEGOVOG PREDUZE]A
Biv{i direktor MDD Merhameta za vrijeme svog mandata vozio arape i vr{io finansijske malverzacije
Instituta za standarde, mjeriteljstvo i
intelektualno vlasni{tvo BiH.
Pekari} se `alio na takvu odluku kao
neutemeljenu, te da je u dono{enju presude
kao ~lanica vije}a u~estvovala i sudija
Amira Sadovi}, koja je zbog sukoba
interesa trebala biti izuzeta. Komisija za
`albe Vije}a ministara BiH tu `albu odbilo
je kao neosnovanu, te potvrdilo raniju
odluku Ministartva pravde BiH. No, Pekari}
i njegovi odmetnuti merhametovci nastavili
su koristiti naziv kao i pe~at udru`enja koje
je izbrisano iz Registra poslovnih subjekata,
ignoriraju}i izvr{na rje{enja nadle`nih
institucija za {ta do sada nisu odgovarali,
iako je rije~ o krivi~nom djelu.
Najzanimljiviji u ovom slu~aju je upravo
Osman Pekari}. Rije~ je o ~ovjeku protiv
kojega je u augustu 2010. Kantonalni sud u
Sarajevu potvrdio optu`nicu koju je podiglo
Kantonalno tu`ila{tvo zbog krivi~nog djela
zloupotrebe polo`aja ili ovlasti. U optu`nici
se navodi da je Pekari}, u periodu od 2. do
24. maja 1999. u svojstvu direktora MDD
Merhamet, bez odobrenja organa ove
ustanove zaklju~io ugovore o zakupu iznajmljivanju teretnih motornih vozila i
prikolica na period od 12 mjeseci sa [ekibom
Nuki}em iz @ivinica, ~ime je MDD
Merhamet Sarajevo o{tetio za 454.473 KM.
Rije~ je o 15 vozila koja su na kraju kao staro
gvo`|e zavr{ila u Italiji ili su prodata na
drugim mjestima. Nuki} je od ranije poznat
pravosudnim organima, kada je osumnji~en
da je po~inio krivi~no djelo organizovanog
kriminala vezano za carinsku prevaru u
predmetu “Deli} i drugi“. On je uhap{en 24.
marta ove godine u akciji “Carina“.
Pekari} je, kako se izme|u ostalog
navodi u optu`nici, ugovorom od 18.
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
septembra 2002. nezakonito dao u zakup
kamion marke “Iveco“, dva kamiona marke
“Mercedes 1635“, kao i kombi vozilo
marke “Volkswagen“. Zatim je, ugovorom
od 19. oktobra 2002. godine, Nuki}u u
zakup dao kamion marke “Mercedes Benz
AG 2629 K“, a 29. januara 2003. prodao
putni~ko vozilo “Mazda 929“ za{to nikada
nije upla}en novac.
Nuki} je od tada{njeg direktora
Merhameta MDD Pekari}a dobio i
ovla{tenja za raspolaganje kamionima
“Mercedes 1635“, “Mercedes 2629“,
“Mercedes Benz 2629 AG“, i “Iveco“.
Pekari}, kako se ka`e u optu`nici, kao
odgovorna osoba u MDD Merhamet nije
poduzeo mjere da se izvr{i pla}anje
zakupnine za iznajmljena vozila kojima je
Nuki} raspolagao, a potom ista prodao
tre}im licima. Nuki} je od ovog posla bio
dobar 454.473 marke. @ivini~ki biznimen
je, izme|u ostalog, jedan od iznajmljenih
kamiona prodao za 17.000 KM Ramadanu
[ari}u, direktoru kompanije Ingrap iz
Had`i}a.
UVOZ ARAPA
Biv{i direktor MDD Merhamet optu`en
je i za “uvoz“ gra|ana arapskog porijekla u
BiH. Naime, kako se ka`e u potvr|enoj
optu`nici, Pekari} je u periodu od
novembra 2001. do marta 2003., u svojstvu
direktora MDD Merhamet, neovla{teno
izdavao potvrde o navodnom anga`ovanju
dr`avljana arapskog porijekla u MDD
Merhamet. Pekari} je u novembru 2001.
potpisao i dostavio zahtjev Ambasadi BiH u
Francuskoj za odobrenje ulazne vize za
saradnike MDD Merhamet Benatima Akim
i Odeh Ahmad Issad iz Jordana.
Godinu ranije potpisao je i dostavio
zahtjev Kancelariji za emigraciju i prijavu
stranaca Kantona Sarajevo za produ`enje
boravka u BiH za Saqra Mohammada,
Huseina Badawija i Ad Muna Mahmuda iz
Jordana iako je znao da pomenuta lica nisu
bila anga`ovana, niti su bili saradnici MDD
Merhamet. U optu`nici se ka`e da je
Pekari} na taj na~in omogu}io stranim
dr`avljanima sticanje prava koja im ne
pripadaju, a organe FBiH doveo u zabludu.
U junu 2002., pak, napravio je zahtjev
Ministarstvu vanjskih poslova BiH radi
dobijanja ulazne vize za navodnog
saradnika MDD Merhamet Husseina
Ibrahima Mohammada Shahroura iz
Jordana koji je trebao biti anga`iran na
realizaciji projekata ove dobrotvorne
ustanove. Nedugo zatim, 21. novembra
2002. Pekari} je izdao potvrdu
Abdualalahu Ali Saeedu iz Sudana koji je
trebao dr`ati kurseve arapskog jezika u
Sarajevu, ali i cijeloj BiH. Dok je bio za
kormilom MDD Merhamet Pekari} je
automobil “Golf 2“ dao na kori{tenje svojoj
supruzi koja je tada bila trgova~ki putnik
sarajevskog Bosnalijeka, a da je, uz to,
tro{kove odr`avanja i potro{eni benzin
pla}ao MDD Merhamet. Ko je zapravo,
Osman Pekari}, ~ovjek koji se la`no
predstavlja, ignorira rje{enja dr`avnih
organa ove zemlje i koristi pe~ate
nepostoje}eg udru`enja? Jo{ uvijek su
misteriozne okolnosti pod kojima se
Pekari} iznanada pojavio u Bosni i
Hercegovini nakon {to je ~itav rat proveo u
Beogradu, gdje je bio anga`iran u jednoj
tamo{njoj firmi. Zbog malverzacija kojima
je bio sklon svojevremeno je otjeran iz
MDD Merhamet. 27
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
12.10.2011
23:56
Page 8
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
12.10.2011
23:56
Page 9
Dobrovoljacka:TEKST osnova.qxd
13.10.2011
1:39
Page 30
“SLU^AJ DOBROVOLJA^KA”
Iako je MILORAD BARAŠIN, bivši glavni tužitelj Tužiteljstva BiH, početkom
godine najavio da će optužnica protiv osumnjičenih za zločin nad pripadnicima
JNA u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici biti podignuta sredinom ove godine, to se
nije desilo; istraga se nastavlja pa je podizanje optužnice teško očekivati do kraja
ove godine; naš urednik otkriva nepoznate pojedinosti koje bi mogle potpuno
revidirati, izmijeniti dosadašnji tok istrage
OP]INA STARI GRAD
[email protected] U [email protected]
Pi{e: SENAD AVDI]
Foto: MARIO ILI^I]
B
iv{i (smijenjeni) glavni tu`ilac
Tu`iteljstva Bosne i Hercegovine
Milorad Bara{in po~etkom
prolje}a najavio je kako }e optu`nica u “predmetu Dobrovolja~ka“ biti podignuta do kraja juna ove
godine. Bara{in nije htio spekulirati koliko
}e ljudi biti zahva}eno optu`nicom, tek je
kazao kako }e se “na optu`nici na}i imena i
Bo{njaka i Hrvata i Srba“. U junu nije
podignuta optu`nica za Dobrovolja~ku
ulicu, ali jeste Bara{in odlukom Visokog
sudskog i tu`iteljskog vije}a smijenjen sa
du`nosti glavnog tu`itelja. Njegov
srbijanski kolega Vladimir Vuk~evi},
glavni tamo{nji tu`itelj za ratne zlo~ine,
ova dva doga|aja doveo je u izravnu vezu
tvrde}i da je “Bara{in smijenjen zbog
privo|enja kraju istrage za zlo~in u
Dobrovolja~koj ulici“.
To, naravno, nije ta~no; istina je da je
Milorad Bara{in najprije suspendiran, a
kasnije i smijenjen, zbog, najbla`e re~eno,
“neopreznih“ kontakata sa ozlogla{enim
me|unarodnim {vercerom oru`ja Slobodanom Te{i}em i {efom njegovog sarajevskog “terenskog ureda“ D raganom
Kapetinom.
NOVA SAZNANJA
Nevezano (?) sa ovim slu~ajem, neki od
izvje{taja Ambasade SAD-a u BiH koji su
nedavno objavljeni na WIKILEAKSU
nedvojbeno dokazuju da je Bara{inov
prethodnik Marinko Jur~evi} podnio
ostavku, ne iz zdravstvenih razloga, kako je
glasila oficijelna verzija, nego pod
pritiskom ameri~ke diplomacije. Razlog je,
bjelodano je to iz objavljenih povjerljivih
depe{a, bio taj {to je Jur~evi} tvrdoglavo
insistirao da se na spisak optu`enih za
zlo~ine nad Hrvatima u Bugojnu dopi{e i
ime Selme Cikoti}a, ministra odbrane BiH,
Amerikancima o~ito previ{e va`nog i
lojalnog ~ovjeka.
Optu`nica protiv osumnji~enih za
zlo~ine nad vojnicima Jugoslovenske
narodne armije u sarajevskoj Dobrovolja~koj ulici po~injenim tre}eg maja
1992. godine nije, kao {to je poznato, jo{
uvijek podignuta. Dapa~e, posljednjih
nedjelja u Tu`ila{tvu Bosne i Hercegovine
intenzivno se saslu{avaju brojni novi
svjedoci tog doga|aja. Potvrdio je to ovih
dana i jedan od osniva~a i komandanata
Zelenih beretki iz sarajevske op}ine Stari
Grad Fuad Abad`i}, koji je u novinskom
razgovoru zabrinuto kazao kako se
posljednjih nedjelja desetine njegovih
(su)boraca pozivaju na razgovore u
Tu`ila{tvo BiH, Odjel za ratne zlo~ine.
Slu~aj “Dobrovolja~ka“ u ime ovog odjela
vodi italijanski tu`itelj/istra`itelj Alfredo
Stripolli.
Istraga Tu`iteljstva BiH, odnosno
njegovog odjela za ratne zlo~ine, o “slu~aju
Civilni, vojni i policijski ~elnici BiH u Tu`iteljstvu
BiH: Niko nije imao “efektivnu kontrolu“ nad
strukturama u Starom Gradu!
30
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
Dobrovoljacka:TEKST osnova.qxd
13.10.2011
1:39
Page 31
JOVO, NANOVO
DRUGOOSUMNJI^ENI
DRUGOOSUMNJI^ENI
NOVOOSUMNJI^ENI
NOVOOSUMNJI^ENI ZA
ZA
DOBROVOLJA^KU
DOBROVOLJA^KU
Enes
Enes Bezdrob,
Bezdrob, komandir
komandir
policije
policije koji
koji je
je poku{avao
poku{avao
sprije~iti
sprije~iti najgori
najgori scenario
scenario
Ismet
Ismet Dahi},
Dahi}, policajac
policajac koji
koji je
je
uveo
uveo red
red uu Op}inu
Op}inu Stari
Stari Grad
Grad
CIJELA
CIJELA
KNJIGA
KNJIGA
SPALA
SPALA NA
NA
JEDNO
JEDNO SLOVO
SLOVO
Hamid
Hamid Bahto,
Bahto,
na~elnik
na~elnik TO
TO
Starog
Starog Grada
Grada
LOKALNI,
LOKALNI, A
A NE
NE
[email protected]
[email protected] PROBLEM
PROBLEM
Emin
Emin [vraki},
[vraki}, neformalni
neformalni
{ef
{ef odbrane
odbrane Starog
Starog Grada
Grada
Dobrovolja~ka“ otvorena je jo{ 2006.
godine. Pokrenuli su je strani tu`itelji koji
su kasnije napustili Tu`iteljstvo BiH. Iako
nikada nije slu`beno potvr|eno, istragom je
bilo obuhva}eno 15-ak osoba iz najvi{eg
ratnog dr`avnog, vojnog i policijskog vrha
Bosne i Hercegovine. Javna je tajna da su
me|u osumnji~enima bili ratni ~lanovi
Predsjedni{tva BiH Ejup Gani} i Stjepan
Kljui}, generali Jovan Divjak i Sefer
Halilovi}, ministar policije Jusuf Pu{ina,
na~elnik Centra slu`bi Sarajevo Bakir
Alispahi}, komandant Specijalne jedinice
RMUP-a Dragan Viki}, te jo{ desetak
ni`erangiranih vojnih i policijskih
du`nosnika (IIsmet Bajramovi}, Jusuf Juka
Prazina...). “Slobodna Bosna“ je o ovom
slu~aju proteklih godina prva pisala iscrpno
i detaljno, pa nema potrebe da ponavljamo,
osim u osnovnim crtama, sadr`aj i pravce
istrage koja je vo|ena u Tu`ila{tvu BiH.
Kona~no, u slu~aju hap{enja generala
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
Jovana Divjaka u Austriji po najbla`e
re~eno “difuznoj“ potjernici srbijanskog
Tu`ila{tva za ratne zlo~ine, Ministarstvo
pravde BiH, vjeruju}i da }e tako pomo}i (a
ne odmo}i) penzioniranom generalu,
obavijestilo je austrijsko pravosu|e da
Tu`iteljstvo BiH vodi istragu protiv
Divjaka.
Izvori na{eg lista sa kojima smo
razgovarali, iz Tu`ila{tva BiH, ali i onih koji
su posljednjih nedjelja saslu{avani, u
svojstvu osumnji~enih, ili, pak, svjedoka,
me|utim, ukazali su nam na najvjerovatnije
razloge zbog kojeg optu`nica u slu~aju
“Dobrovolja~ka“ nije podignuta u roku koji
je svojedobno najavio biv{i glavni tu`itelj
Milorad Bara{in. Isti, dobro upu}eni izvori
ne vjeruju da bi optu`nica protiv
odgovornih za zlo~in u Dobrovolja~koj ulici
mogla biti podignuta do kraja ove godine.
[ta se u me|uvremenu promijenilo u
toku, pravcima i sadr`aju istrage? Po
svemu sude}i, mnogo toga, i to su{tinskog.
Odbrana osoba koje su bile prvoosumnji~ene za zlo~in nad {est pripadnika
JNA u Dobrovolja~koj ulici mjesecima je
razra|ivala i kreirala strategiju kojom bi se
odgovornost za taj zlo~in sa “vi{eg i
srednjeg“ nivoa civilne i vojne vlasti
prebacila na najni`i - dakle na civlnu i
vojnu vlast u Op}ini Stari Grad nad kojima
nije postojala efektivna kontrola. Nastoji se
dokazati da je sarajevska Op}ina Stari Grad
tre}eg maja, a i nakon toga, bila svojevrsna
dr`ava u dr`avi, da je imala autonomnu,
paralelnu civilnu i vojnu infrastrukturu nad
kojom “vi{e instance“ nisu imale kontrolu
“po vertikali“ .
SMETNJE NA VEZAMA I VEZICAMA
U tom je smislu indikativan iskaz
tada{njeg {efa Centra slu`bi bezbjednosti
Sarajevo Bakira Alispahi}a, dat u Tu`iteljstvu Bosne i Hercegovine. Alispahi} je 31
Dobrovoljacka:TEKST osnova.qxd
13.10.2011
1:40
Page 32
“SLU^AJ DOBROVOLJA^KA”
RUSMIR MAHMUT]EHAJI] U [email protected][TVU BiH
“Delimustafić je tražio od Ismeta Bajramovića Ćele da
ručnim bacačem gađa transporter u kojem je bio
Izetbegović“
Me|u brojnim svjedocima
koji su proteklih godina
prodefilovali kroz Tu`ila{tvo
BiH bio je i dr. Rusmir
Mahmut}ehaji}, biv{i
potpredsjednik Vlade BiH, koji
je u vrijeme doga|aja u
Dobrovolja~koj ulici bio jedan
od najve}ih autoriteta civilne
vlasti. Izvori “SB“ otkrivaju da
je prof. Mahmut}ehaji} govorio
o krajnje problemati~noj ulozi
koju je u tim kriti~nim
trenucima igrao tada{nji
ministar policije Alija
Delimustafi}. Delimustafi} je,
prema Mahmut}ehaji}evim
rije~ima i saznanjima, tra`io
najprije od podre|enih
policijskih komandira
(konkretno od komandira
policije u Starom Gradu Enesa
Bezdroba) da 3. maja napadnu
vojni konvoj, odnosno
UNPROFOR-ov transporter u
kojem su se nalazili Alija
Izetbegovi} i Milutin Kukanjac. “[ta }e nam Alija, kada
ga ne `ele ni Srbi ni Hrvati,
tu je Fikret Abdi} da ga
zamijeni“, navodno je govorio
ministar Delimustafi}. Nakon
{to je policija odbila izvr{iti
ministrovo (usmeno)
nare|enje, Delimustafi} se
obratio komandantu Vojne
policije Armije BiH, svom
predratnom saradniku Ismetu
Bajramovi}u ]eli i zatra`io od
njega da ru~nim baca~em
ga|a transporter u kojem se
nalazio Izetbegovi}.
Pravovremenom akcijom
civilnih i vojnih vlasti taj je
kazao kako je on imao naredbu od
Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine da se
ne napada vojni konvoj u kojem su se
nalazili predsjednik Predsjedni{tva BiH
Alija Izetbegovi} i komandant Druge
armijske oblasti JNA Milutin Kukanjac,
Dobrovolja~koj ulici. Njegov
iskaz je, pokazat }e se kasnije,
bio osnov za podizanje
optu`nice srbijanskog
tu`iteljstva protiv 15 osoba iz
BiH koje se terete za zlo~in u
Dobrovolja~koj ulici. [email protected] ZADATAK
SVJEDOK,
SVJEDOK,
POKAJNIK
POKAJNIK
Alija
Alija Delimustafi},
Delimustafi},
ministar
ministar policije
policije RMUP-a
RMUP-a
teroristi~ki ~in sprije~en,
navodno je kazao Mahmut}ehaji}.
Podsjetimo, Alija
Delimustafi} je po~etkom
2002. godine uhap{en u
Beogradu, mu~en i ispitivan
najvi{e o doga|ajima u
me|utim da on “nije raspolagao sredstvima
veze putem kojih bi o tome informisao
policajce na terenu“. U sli~nom
samoodbrambenom tonu iskaze su u
Tu`iteljstvu BiH dali i drugi visokorangirani/i srednjerangirani dr`avni, vojni i
Foto: Milutin Stoj~evi}
NE ^UJEM DOBRO
Jovan Divjak jedini je oficir Armije BiH koji se nalazio na licu mjesta i poku{avao sprije~iti
zlo~ine i nasilje nad pripadnicima Jugoslovenske narodne armije
32
Ismet Bajramovi}
]elo, komandant
vojne policije
Armije BiH
policijski du`nosnici osumnji~eni za zlo~in u
Dobrovolja~koj: niko nad doga|ajima u
Dobrovolja~koj nije imao efektivnu kontrolu
osim ~elnih ljudi Op}ine Stari Grad. To je
razlog zbog kojeg se posljednjih nedjelja,
kako je potvrdio i pukovnik Fuad Abad`i} u
medijima, posljednjih sedmica u Tu`iteljstvu
BiH, Odjelu za ratne zlo~ine, saslu{avaju
“obi~ni borci“, zapravo svi oni koji su na
televizijskim snimcima identificirani da su
bili prisutni prilikom prolaska vojnog
konvoja kroz Dobrovolja~ku ulicu.
[ta bi to u kona~nici moglo zna~iti? Da
bi eventualna optu`nica za zlo~in nad {est
pripadnika JNA u Dobrovolja~koj mogla
obuhvatiti (isklju~ivo) ~elne ljude “odmetnute“ Op}ine Stari Grad iz prvih dana rata.
Prije svih tada{njeg na~elnika Selima
Had`ibajri}a, potom komandanta Teritorijalne odbrane Hamida Bahtu, najvi{e
policijske autoritete, na~elnika policije
Ismeta Dahi}a te komandira policije Enesa
Bezdroba, kao i zapovjednike pojedinih
vojnih jedinica. Nad njima, tvrdi se, niko
nije imao kontrolu, niti autoritet, tog
kobnog tre}eg maja 1992. godine. Jedini ko
je mogao imati kontrolu i autoritet u tom
trenutku se nalazio u oklopnom transporteru UNPROFOR-a, rije~ je naravno o
predsjedniku Predsjedni{tva BiH Aliji
Izetbegovi}u. SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
12.10.2011
23:52
Page 4
Dodik sverc:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
23:15
Page 34
MILE RONHIL U SPECIJALNOM SUDU
U procesu koji se pred Specijalnim sudom u Beogradu vodi protiv
Stanka Subotića Caneta i grupe koja je optužena za šverc cigareta tokom
devedesetih godina na vidjelo su potpuno neočekivano isplivali detalji vezani za
ulogu Milorada Dodika u švercu cigareta i akciznih roba u BiH, koji je kao jedan
od ključnih aktera šverca po svim pravilima trebao biti pozvan za
svjedoka u ovom procesu
KAKO JE DODIK
IZGRADIO IMPERIJU
NA [VERCU CIGARETA
cigarete uvezene, carinici i osobe koje su
prevozile {vercovanu robu.
Pi{e: MIRHA DEDI]
^
etvorogodi{nji proces koji se vodi
protiv Stanka Suboti}a Caneta i
grupe osumnji~ene za {verc cigareta tokom devedesetih, me|u
kojima je i nekada{nji direktor
Savezne uprave carina Mihalj Kertes, pred
Posebnim odeljenjem za organizovani
kriminal Specijalnog suda u Beogradu bi}e
okon~ano 27. oktobra ove godine.
Pored Kertesa, koji se sumnji~i da je
ogranizovao grupu carinika kako bi
omogu}ili prolaz kamiona s cigaretama
preko granice, optu`eni su i Milan
Milanovi} Mrgud, ozna~en kao osniva~
jedinice [korpioni, koji se sumnji~i da je
organizovao prebacivanje cigareta iz
Republike Srpske Krajine u Srbiju, zatim
biv{i na~elnik novosadske policije
Miodrag Zavi{i}, biv{i {ef novosadske
Dr`avne bezbjednosti Milovan Popivoda,
biv{i radnici carine Neboj{a Nikoli}
Tarzan i Drago Dodevski, te pjeva~ica
Ivana Oluji} koja je optu`ena za
skladi{tenje cigareta.
Tokom ovog maratonskog procesa
saslu{ano je preko stotinu svjedoka, me|u
kojima su bili vlasnici firmi preko kojih su
DODIK IZBJEGAO
SVJEDO^ENJE O [VERCU
PROCES SA POLITI^KOM
POZADINOM
Stanka Suboti}a Caneta srbijansko
pravosu|e tereti za organizovani {verc
cigareta iza kojeg je zapravo stajala Dr`avna
bezbjednost Srbije
Zanimljivo je da je tokom su|enja
naj~e{}e pominjan Milorad Dodik, i to kao
aktivan u~esnik {verca cigareta koji je u to
vrijeme donosio milionski profit. Dodik je
tako ~esto pominjan da je za~u|uju}e da u
ovom procesu nije pozvan kao jedan od
klju~nih svjedoka. Upu}eni u ovaj proces
tvrde da je predsjednik RS-a to izbjegao
samo zahvalju}i svojim dobrim vezama sa
aktuelnim predsjednikom Srbije Borisom
Tadi}em, ~ija rije~ je u srbijanskom pravosu|u naj~e{}e presudna.
Ve}ina saslu{anih svjedoka je tvrdila da
je Dodik u to vrijeme bio najve}i uvoznik
akciznih roba iz Srbije u BiH. Naru~ivao je
po nekoliko {lepera cigareta, a srbijanska
veza mu je bio brat ubijenog na~elnika
Slu`be javne bezbjednosti Radovana
Stoji~i}a Bad`e, Sini{a Stoji~i}.
Svjedok Novica Jovanovi}, vlasnik firme
Frukta promet iz Ni{a, preko koje je i{ao {verc
cigareta iz Makedonije u Srbiju, na su|enju je
svjedo~io da je cigarete koje je nabavio iz
Skoplja poku{ao da plasira van Srbije, a da mu
je u tome pomogao upravo Sini{a Stoji~i}.
Milorada Dodika je u posao sa cigaretama uveo
brat ubijenog srbijanskog policijskog generala
Radovana Stoji~i}a Bad`e
34
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
Dodik sverc:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
23:15
Page 35
DODIKOVO RATNO PROFITERSTVO
Na
Na su|enju
su|enju duhanskoj
duhanskoj
mafiji
mafiji uu Beogradu
Beogradu uu
Specijalnom
Specijalnom sudu
sudu kao
kao
jedan
jedan od
od u~esnika
u~esnika
{verca
{verca cigareta
cigareta
~esto
~esto se
se pominjao
pominjao
Milorad
Milorad Dodik
Dodik
Foto: Mario Ili~i}
INKRIMINIRAJU]A
INKRIMINIRAJU]A
SVJEDO^ENJA
SVJEDO^ENJA ZA
ZA
DODIKA
DODIKA
“Ja i Sini{a po~eli smo samostalno da
radimo ovaj posao. Nije sve i{lo lako, s
obzirom da je rat ~inio svoje, kamioni su se
te{ko probijali na odre|ena mesta tamo gde
su trebale cigarete, po nekom Sini{inom
obe}anju, sti}i. Bilo je re~i da }emo uspeti
da prona|emo put i na~in da vozila izlaze
nesmetano. Uvek smo sve kamione
redovno carinili, iako sam imao po ~etiripet {lepera, pod carinskim nadzorom po
magacinima, i Sini{a me je upoznao da
mora da tra`i saglasnosti od odre|enih lica,
da bi ta roba iza{la, van Srbije. Dolazilo je
do nekih obra~una, bilo je jo{ nekih sli~nih
nama koji su uvozili i imali smo stvarno
velikih pote{ko}a dok je prva roba krenula.
A prva roba je krenula za Bosnu. Tada sam
preko Sini{e upoznao gospodina Milorada
Dodika, sada{njeg premijera, a tada{njeg
trgovca koji je zakupio robnu ku}u u
Lakta{ima i vrlo smo to korektno odradili.
Ne mogu da se setim, verujte mi, koliko
kamiona i koja vrsta cigareta je bila, uredno
carinjena u Banjaluci, osim jednog zadnjeg
kada je po~ela Oluja, napad sa hrvatske
strane, tada je ostao jedan kamion gde se
ponudio neki ~ovek borac da to uvu~e.
Tada je pola kamiona robe nestalo, uredno
plombirane, i na carini smo do`iveli jedan,
{to ka`u, neprijatan momenat, ali je to bilo
vi|eno. Saznalo se da je ta roba pokradena.
U Vukovaru smo prodavali cigarete nekom
Limunu. Njemu smo prodavali dosta cigareta i on je plasirao dalje, u Vukovaru. Tada
sam sara|ivao sa firmom Nini iz Ni{a.
Vlasnik te firme mi je on ponudio cigarete
Kamel, kome je istekao rok tri godine.
Nisam siguran ba{ za koli~inu, ali nakon
mesec dana bilo je pritu`bi da se ta roba
vrati. Roba je vra}ena u Novi Sad, u magacin Novoteksa. Jedne ve~eri je ta roba uzeta
i upu}ena Politici…”, govorio je pred
Specijalnim sudom svjedok Novica
Jovanovi} detaljno obja{njavaju}i ko je sve
u lancu trgovine cigaretama bio za {ta
zadu`en.
Svjedoci su izme|u ostalog govorili da je
Dodik od 1994. godine tijesno sara|ivao sa
prvim ljudima Dr`avne bezbjednosti Srbije,
koja je u to vrijeme organizovala {verc
akcizne robe u Srbiju , a potom u RSK i RS,
odnosno da je bio klju~ni partner Dr`avne
bezbjednosti Srbije i KOS-a JNA u BiH.
DODIK NEUREDAN PLATI[A
U to vrijeme {verc cigareta organizovali
su najmo}niji ljudi dr`avnog aparata
Slobodana Milo{evi}a - Jovica Stani{i}, {ef
DB-a Srbije, Radovan Stoji~i} Bad`a, {ef
policije, Milorad Vu~eli}, kao Milo{evi}ev
~ovjek od velikog povjerenja. Va`na karika
u tom lancu bio je i Mihalj Kertes, {ef
Savezne carine. To su ~inili preko firme
Success, koju je osnovala Dr`avna bezbjednost. Cigarete su skladi{tene u skladi{tima 13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
35
Dodik sverc:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
23:16
Page 36
MILE RONHIL U SPECIJALNOM SUDU
[VERC U IME [email protected]
[verc cigareta u Srbiji su organizovali i u njemu u~estvovali Radovan Stoji~i} Bad`a, {ef Javne bezbjednosti Srbije, Jovica Stani{i}, {ef DB-a, i
Mihalj Kertes, {ef Savezne uprave carine SRJ
u Vojvodini, a jedan od najve}ih bio je u
Rumenki. Novcem zara|enim {vercom
cigareta finansirale su se operacije specijalnih jedinica, Crvenih beretki, Belih orlova,
Arkanovih Tigrova, [korpiona… koje je
osnovala DB Srbije.
Svjedoci koji su bili uklju~eni u posao
sa cigaretama tvrdili su da se Dodik tokom
poslovanja s njima pona{ao osiono i bahato, da je od dobavlja~a tra`io da mu se roba
isporu~i ta~no u sat a da je u pla}anju bio
gotovo uvijek neredovan. Robu je pla}ao
nakon nekoliko mjeseci, pa ~ak i godina.
Dodik je nekim partnerima iz tog perioda
ostao du`an velike sume novca. Prema saznanjima na{eg lista, Dodik je cigarete jednom od dobavlja~a, koji je robu nabavio od
Makedonija Tabaka, platio tek kada je
postao premijer 1998. godine. Ina~e, za
robu Makedonija Tabaka bio je zadu`en
jedan od najbogatijih Srba, kontroverzni
Vanja Bokan, biznismen koji je prije
jedanaest godina ubijen u Atini.
Dodik je prostorije svoje firme imao
u beogradskom hotelu Interkontinental,
me|utim ~esto je vi|an u Geneksovim apartmanima gdje se organizovao {verc cigareta.
Od tog novca Dodik je kupio dva stana u
Beogradu i `ivio na visokoj nozi. Desetak
godina kasnije Dodik }e za 4,5 miliona KM
kupiti vilu na Dedinju i tvrditi da je to u~inio
tako {to je prodao dva stana u Beogradu!
Istovremeno dok je {vercovao cigarete,
Dodik je na Pan~eva~kom putu, kod
I PLAV[I]EVA NA NIKOTINU
U vrijeme kad je Biljana Plavšić
bila predsjednica RS-a, ponuđena
joj “demokratska” pomoć iz Srbije
u vidu šlepera cigareta
Kada je Biljana Plav{i}, biv{a predsjednica RS-a, najavila borbu protiv kriminala rije~ima “ljutu travu na ljutu ranu”,
pokazalo se da mnogi u RS-u vjeruju kako
nema boljeg na~ina za obra~un sa kriminalom od samog kriminala. Nedugo nakon
{to je Plav{i}eva postala predsjednica, a
Dodik premijer, do{lo je do sastanka
izme|u Zorana \in|i}a, tada{njeg lidera
opoziocione koalicije Zajedno, koja je
samo godinu dana ranije u Srbiji odnijela
36
pobjedu nad Milo{evi}em na lokalnim
izborima. \in|i} je Plav{i}evoj kazao da
demokrate Srbije potpuno podr`avaju
tada{nju vlast u Republici Srpskoj, da osim
moralne i politi~ke podr{ke ne mogu
pomo}i finansijski, ali da mogu da ponude
nekoliko {lepera cigareta, ukoliko to
rukovodstvu RS-a ne{to zna~i. Plav{i}eva
je \in|i}u diskretno kazala da }e o {leperima cigareta razgovarati kada njih dvoje
ostanu nasamo… Beograda, imao firmu za proizvodnju
namje{taja i du{eka, a takvu je imao i u
Lakta{ima, pod nazivom Igokea. Izlagao je
na dva Beogradska sajma, a firma je nakon
dvije godine propala.
Na{ izvor tvrdi da je Dodik ma{tao o
“velikim parama“ i da je trguju}i tokom
rata milione maraka propustio kroz ruke.
Slobodna Bosna je iscrpno pisala o
Dodikovoj imperiji koja je nesumnjivo
nikla na {vercu cigareta. Naime, Dodik je
na ratnom profiterstvu i prije premijerskih mandata stekao ogromno bogatstvo
koje ga ~ini jednim od najbogatijih ljudi u
regiji.
Za vrijeme svog prvog mandata, od
1998. godine, Dodik je postao suvlasnik
Agroprom banke, kupuju}i tridesetak procenata dr`avnog kapitala. Nakon toga, ova
banka postala je dio Nove banke, ~iji je
Dodik sada suvlasnik… Dodik je u to vrijeme postao i suvlasnik beogradske firme
Zekstra, zajedno sa Draganom \uri}em.
“Zekstra”, odnosno Dodik, postali su vlasnici robne ku}e Boska u centru Banje Luke.
Tipi~no za Dodika je da je njegova imovina
upisana na druga lica, pa je tako kupio i
planta`u vo}a Baraji u Podgradcima i
uknji`io je na sina. Sto deset hektara nasada jabuke i kru{ke Dodik je platio milion i
po maraka. U to vrijeme napravio je bratu
Goranu ku}u, a na svom imanju u
Bakincima izgradio niz drvenih ku}ica, ribnjak i bazen. U svom prvom mandatu
stekao je i vilu na Kipru i to preko kriminalnog ugovora izme|u Lutrije RS-a i firme
Glori. Nakon silaska sa vlasti po~etkom
2001. godine, Dodikovi apetiti naglo
opadaju, me|utim, ponovnim dolaskom na
mjesto premijera u martu 2006. godine,
Dodik zapo~inje plja~ku nevi|enih razmjera, koja traje i dan-danas. SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
12.10.2011
23:54
Page 5
Brcko:TEKST osnova.qxd
13.10.2011
2:25
Page 38
BR^KO DISTRIKT
Akcija Bingo trebala je da vodi rasvjetljavanju stvarnih razmjera kriminala u
Brčkom, prije svega potpunom raskrinkavanju bivšeg gradonačelnika Dragana
Pajića koji je preko Fonda za zdravstvo pronevjerio sedam miliona maraka, no
istraga je u tom smjeru zapala u ćorsokak, prije svega zbog sprege kadrova SDP-a
i SNSD-a na ključnim funkcijama u Distriktu i neagilnosti javnog tužioca
Zekerije Mujkanovića za kojeg pouzdani izvori tvrde da je ucijenjen
JAVNI [email protected] BR^KOG
UCIJENJEN [email protected]
DIPLOMOM SUPRUGE NERMINE
Pi{e: [email protected]^KI TIM “SB”
D
ragan Paji}, biv{i gradona~elnik
Br~ko Distrikta, koji je sa jo{ {est
osoba osumnji~en za namje{tanje
gra|evinskih tendera u Distriktu,
kr{enju procedura prijema u
radni odnos, uzimanje mita i falsifikovanje
slu`benih isprava, pu{ten je da se brani sa
slobode.
Pored Paji}a, pu{teno je jo{ {est biv{ih i
aktuelnih funkcionera u Vladi Distirkta i
koji su uhap{eni u pro{lonedjeljnoj akciji
Bingo, i to {ef ureda za upravljenje javnom
imovinom Miron Buro i njegovi slu`benici
Salem Plakalo i Rino Bajer, {ef Odjela za
obrazovanje i njegov zamjenik Rizo Čivi} i
Samir Čorbad`i}, te {ef Poreske uprave u
ovome gradu Miodrag Trifkovi}. Za
svakog od njih Sud je sastavio spisak osoba
s kojima ne smiju kontaktirati.
Akcija Bingo napravila je pometnju u
Br~kom i niko ne isklju~uje mogu}nost da
se istraga pro{iri. Ponovo su krenule pri~e
o aferama koje posljednjih deset godina
potresaju Br~ko a u koje su upleteni
sada{nji i biv{i visoki funkcioneri, prije
svega afera Arizona, zatim izgradnja
kockarnica pored osnovne {kole, afera prodaje zemlji{ta Vindiju na trasi na kojoj }e
biti izgra|ena obilaznica oko Br~kog, afera
Bimeks i mnoge druge. Istragom je, pored
njih, ovih dana obuhva}eno i {est gra|evin-
POLA VLADE POD ISTRAGOM
Gradona~elnik Br~kog Miroslav Gavri} ne mo`e da sastavi kabinet jer se protiv pola
predlo`enih ministara vodi istraga
skih preduze}a, i to Ze}irevi}, Bjeli} gradnja, Ljubo zidar i firmi za autoprevoz
Braco i sinovi, o kojoj se u Skup{tini ve}
raspravljalo vezano za prevoz |aka.
Dragan Paji}, koji je jo{ od 1998.
godine imao lanac apoteka Posavinalijek i
opremao zdravstvene ustanove medicinskom opremom u Br~ko Distriktu, kada je
priveden u policiju pro{le nedjelje pona{ao
se bahato. Prijetio je policiji i sudijama da
}e ga zapamtiti i da }e ih on sve uhapsiti. Iz
pritvora je Paji} uputio jedan telefonski
poziv. Kako saznajemo, pozvao je svog
{efa Milorada Dodika i tra`io od njega da
interveni{e kod {efa OHR-a Valentina
Inzka.
Sude}i po brzini Paji}evog pu{tanja iz
pritvora, o~ito je da nije izostala Dodikova
Gradona~elnik Distrikta Br~ko Miroslav Gavri} ne mo`e
da formira Vladu jer je ve}ina predlo`enih ministara
obuhva}ena policijskim istragama
38
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
Brcko:TEKST osnova.qxd
13.10.2011
2:26
Page 39
NOVI DETALJI AFERE BINGO
SPORNA DIPLOMA NERMINE MUJKANOVI]
Slobodna Bosna do{la je u posjed diplome supruge glavnog tu`ioca Br~ko Distrikta koju je stekla za manje od mjesec dana
intervencija na nekom nivou. Me|utim, i
pored toga, kako tvrde dobro obavije{teni
izvori, u SNSD-u je javna tajna da se
Dodik odrekao Paji}a i Mirona Buroa,
{uraka Nikole [piri}a, jer nisu dovoljno
novca upla}ivali centrali SNSD-a u Banjoj
Luci.
Na mjesto Buroa, odnosno mjesto {efa
kancelarije za javnu imovinu trebala bi biti
postavljena Cvjeta Tanasi}, savjetnica
aktelnog gradona~enika Br~ko Distrikta,
protiv koje se u sklopu akcije Bingo vodi
istra`ni postupak.
U akciji Bingo svoju efikasnost
poku{ao je demonstrirati {ef policije Br~ko
Distrikta Goran Luji}, tako|e kadar SNSD-a.
Me|utim upu}eni tvrde da je to Luji} uradio isklju~ivo zbog li~nih razloga jer se
Zekerija
Mujkanovi}
njegove ambicije ne zaustavljaju na mjestu
{efa br~anske policije. Naime, Goran Luji}
sebe vidi kao ozbiljnog kandidata za mjesto
prvog ~ovjeka SIPA-e, na ~ijem se ~elu
nalazi njegov blizak ro|ak Mirko Luji}.
Ina~e, aktuelni {ef br~anske policije koji
sebe `eli predstaviti kao agilnog policajca
ve} dvije godine nije oformio odjel za
istragu ratnih zlo~ina pri policiji Distrikta
iako je imao odobren bud`et za ovu i pro{lu
godinu, zbog ~ega istrage o ratnim
zlo~inima u posljednje dvije godine u
Br~kom nisu ni vo|ene.
Goran Luji} se osim policijskim poslom
bavi i gra|evinarstvom. Pouzdani izvori
tvrde da je gradio stambenu zgradu u kojoj
stan od 104 kvadrata kupio aktuelni
gradona~elnik Br~ko Distrikta Miroslav
Gavri}. Novi gradona~elnik Br~kog Gavri}
je ovih dana poku{ao biti efikasan imenu- INTERVENCIJA S VRHA
Dragan Paji}, biv{i gradona~elnik Br~kog, tra`io je od partijskog {efa Milorada Dodika da interveni{e kod Valentina Inzka, {efa OHR-a, da ga
puste iz pritvora
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
39
Brcko:TEKST osnova.qxd
13.10.2011
2:26
Page 40
BR^KO DISTRIKT
ju}i nove sekretare vlade. Od sedam sekretara Gavri} je ~ak pet postavio iz SNSD-a,
jednog iz reda Bo{njaka i jednog Hrvata.
Da gradona~elnik Gavri} kadrove
zapo{ljava isklju~ivo po strana~kim
instrukcijama, govori i ~injenica da je
pro{le nedjelje dao otkaz dugogodi{njoj
portparolki Vlade Distrikta Mari Simiki},
na ~ije mesto je imenovao dotada{nju
pripravnicu Slavicu Pavlovi}. Simiki}eva
smatra da je otkaz dobila samo zbog toga
{to nije iz SNSD-a.
VLADA U TEHNI^KOM MANDATU
U vrijeme pisanje ovog teksta istekao je
rok od petnaest dana kada je Gavri} trebao
imenovati ~lanove vlade Distrikta Br~ko.
Po Gavri}evoj odluci, rok je prolongiran na
narednih dvadeset dana, a za to vrijeme }e
vlada Br~kog biti u tehni~kom mandatu. Na
ovu mjeru Gavri} je bio primoran zbog
`estoke reakcije gra|ana na predlo`ene
kandidate za prve ljude ministarstava.
Naime, protiv pet predlo`enih ministara se
vodi istraga u okviru afere Bingo. Me|u
osumnji~enima je Pejo Mende{, koji bi trebao biti ministar poljoprivrede. Njegov
izbor je sporan jer je u~estvovao u prodaji
zemlje vara`dinskoj firmi “Vindi” po
bagatelnoj cijeni. Sporan je i Anto Domi},
koji bi se trebao biti dogradona~elnik
Br~kog, jer je potpisao
ugovor sa
Vindijem. Izbor Nike Stopari}a za prvog
~ovjeka u sektoru za stru~ne i administrativne poslove tako|er je sporan (zapo{ljavanje, op.a). Zaustavljeno je i imenovanje
Zekerijaha Osmi}a za prvog ~ovjeka
Javnog registra zbog afere nelegalno
izdatih paso{a i Rize Čivi}a, ministra obrazovanja, zbog afere sa prevozom |aka, kao
i Mate Lu~i}a za prvog ~ovjeka Direkcija
za finansije.
Ina~e, akcija Bingo je trebala da vodi
rasvjetljavanju stvarnih razmjera kriminala
u Br~kom, prije svega potpunom raskrinkavanju Paji}a koji je preko Fonda za zdravstvo pronevjerio sedam miliona maraka.
Istraga je u tom smjeru zapala u }orsokak.
Prije svega zbog sprege kadrova SDP-a i
SNSD-a na klju~nim funkcijama u
Distriktu.
NEZAMJENJIVI PRVI LJUDI POLICIJE U BR^KOM
Prvi ljudi policije u Brčkom skrojili
zakon o policiji po svojoj mjeri
Skup{tina Distrikta Br~ko sredinom ove
nedjelje usvojila je izmjene i dopune
zakona o policiji koji reguli{e izbor {efa
policije u Distriktu. U tim izmjenama
postavljen je uvjet da kandidat za {efa
policije treba da ima ~in samostalnog
visokog inspektora. Takav ~in u br~anskoj
policiji imaju samo Luji} i Fahro
Selimovi}, zamjenik {efa policije. To bi
I ŠPIRIĆEV ŠURAK
MEŠETARIO: Brčanskim
funkcionerima se, osim za
namještanje tendera i
korupcije u zapošljavanju
u institucijama Distrikta,
na teret stavlja i sumnjiva
kupovina placeva i
nekretnina. Glavni akter
ovih prevara je šef
Kancelarije za upravljanje
javnom imovinom
Distrikta Miron Buro,
šurak Nikole Špirića
UCIJENJEN GLAVNI [email protected] BR^KOG
Drugi klju~ni razlog zbog kojeg nije
po~elo rasvjetljavanje najkrupnijih afera u
Distriktu Br~ko jeste neagilnost javnog
tu`ioca Zekerije Mujkanovi}a.
Pouzdani izvori tvrde da je Mujkanovi}
ucijenjen. Naime, grupa gra|ana je uputila
pismo Uredu OHR-a Br~ko u kojem navodi da je tu`ilac Mujkanovi} u Br~kom
blokirao kontrolu vjerodostojnosti diploma
zaposlenih u administraciji Br~ko Distrikta, i to iz li~nih razloga. U pismu se
navode saznanja da izme|u inspektora
40
Desanke Jovanovi} i tu`ioca Mujkanovi}a
postoji nagodba po kojoj je navedena
inspektorka du`na da prikrije “la`nu diplomu” Mujkanovi}eve supuge Nermine
Mujkanovi}.
Da je Nermina Mujkanovi} zasnovala
radni odnos u administraciji Distrikta u
odjelu za Bud`et sa la`nom diplomom,
zna~ilo da, ukoliko bi Luji} napredovao u
SIPA-i, Fahro Selimovi} bi bio postavljen
na njegovo mjesto i time bi automatski
bilo onemogu}eno nekom drugom da
konkuri{e na mjesto {efa policije. Na
pro{lom konkursu OHR nije dozvolio
imenovanje Selimovi}a za {efa policije
zbog njegovih veza sa osobama koje su
umije{ane u brojne afere. svjedo~e diploma ekonomske {kole do
kojih je na{ list do{ao. Sporne diplome
svjedo~e da je Mujkanovi}eva u Srebreniku
zavr{ila ~etiri razreda srednje ekonomske
{kole za samo mjesec dana, preciznije od
5. do 30. juna 2000. godine. La`irana je i
njena potvrda o radnom iskustvu. Naime, u
potvrdi stoji da je kao ekonomski tehni~ar
radila u periodu od 15. 10. 1999. do 15. 10.
2000. godine, a iz navedene diplome o
zavr{enoj {koli vidi se da je Nermina srednju {kolu navodno zavr{ila tek 30. juna
2000. godine, gdje je napravljen previd od
osam i po mjeseci. Mujkanovi}eva je posao
potom dobila u JP “Komunalno” na ~ijem
se ~elu nalazi Admir Nukovi}, koji je svojevremeno nelagalno potpisao gra|evinsku
dozvolu za izgradnju poslovne zgrade
Kvadar u centru Br~kog, ~iji su vlasnici
~elni ljudi SDP-a Br~ko. Nukovi} je morao
Tu`ila{tvu ustupiti svu potrebnu dokumentaciju vezanu za izgradnju zgrade
Kvadar ~iji su vlasnici Esad Ati}, predsjednik SDP-a, i Zekerijah Osmi}, visoki
funkcioner ove stranke. U dokumentaciji,
izme|u ostalog, stoji da je Vlada Br~ko
Distrikta platila 47 hiljada KM za ~i{}enje
prostora na kojem }e biti izgra|ena zgrada
Kvadar. Zbog toga je sada{nji {ef Vladinog
ureda za bezbjednost @eljko Tanasi}, ina~e
~lan Srpske radikalne stranke, osu|en na
{est mjeseci zatvora uvjetno. Zbog nelegalne dozvole Nukovi} bi tako|e morao
krivi~no odgovarati, me|utim upu}eni
tvrde da }e tu`ilac Mujkanovi} otezati s
aktiviranjem optu`nice pritiv njega jer ga je
zadu`io zapo{ljavanjem supruge Nermine.
U JP “Komunalno” u proteklih nekoliko
godina bilo je brojnih malverzacija, {to je
utvrdio i ured OHR-a.
Ina~e, u Distriktu Br~ko, koji je leglo
korumpiranosti i kriminala, u posljednih
petnaest godina procesuirana su samo dva
visoka funkcionera, i to biv{i gradona~elnik
Sini{a Kisi} i Ismet Dedeji}, biv{i {ef za
urbanizam i privredu. Obojica su ka`njena
samo nov~anim kaznama! SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
12.10.2011
23:54
Page 6
EUROPA:EUROPA.qxd
11.10.2011
18:00
Page 42
EVROPA, ODMAH
POBJEDA
Socijalisti Francoisa Hollandea ili
DONALDA TUSKA
Nicolasa Sarkozyja
U POLJSKOJ
Poljski premijer Donald Tusk, koji u`iva
ugled u Evropi, proglasio je u pro{lu
nedjelju nave~er pobjedu svoje stranke
Gra|anska platforma na parlamentarnim izborima u Poljskoj. Njegova
proevropska liberalna Gra|anska platforma prema tim djelimi~nim rezultatima osvojila je 39,19% glasova a glavni
Donald
Tusk
SOCIJALISTI
PRED IZBOROM
rival, opoziciona euroskepti~na konzervativna stranka Pravo i Pravda biv{eg
premijera Jaroslava Ka~injskog
29,88%, saop{tila je Dr`avna izborna
komisija nakon prebrojanih 99,18%
glasova. Ovo je prvi put nakon pada
Berlinskog zida da u Poljskoj neko
osvoji drugi mandat zaredom.
DANSKA SE,
IPAK, VRA]A
SCHENGENU
Prvi potez nove danske vlade lijevog
centra bio je opoziv povratka grani~nim
kontrolama te povratak u {engenski
evropski sistem otvorenih granica.
Vlada Helle Thorning-Schmidt, prve
premijerke u povijesti Danske, “po{tovat
}e zajedni~ka EU pravila”, saop}ila je
vlada, a prenio portal Euobserver.com.
Podsjetimo, pod pritiskom protuimigrantske nacionalisti~ke Danske narodne stranke (DNS), prethodna vlada
desnoga centra pristala je unilateralno
naru{iti {engenski re`im te obnoviti
grani~ne prelaze, u zamjenu za politi~ki
ustupak DNS-a oko reforme mirovinskog sistema, a ovaj je potez izazvao
zabrinutost u EU.
42
Biv{i lider socijalista
Francois Hollande
i sada{nja predsjednica Martine Aubry
imaju najve}e {anse
da na narednim
predsjedni~kim
izborima u Francuskoj,
u aprilu 2012., budu
protukandidati
predsjedniku
Nicolasu Sarkozyju
Iako ometeni skandalom sa Dominiqueom
Strauss-Kahnom, nekadašnjim direktorom
Međunarodnog monetarnog fonda, predviđanja
govore da Socijalisti, koji će naredne nedjelje izabrati
predsjedničkog kandidata, imaju ogromne šanse
da se vrate na vlast u Francuskoj
F
rancuski socijalisti koji prema svim
predvi|anjima imaju ogromne {anse
da na predsjedni~kim izborima naredne godine poraze predsjednika Nicolasa
Sarkozyja, trebali bi u nedjelju dobiti svog
predsjedni~kog kandidata. Da je za socijaliste u Francuskoj ovo odli~na prilika da se
vrate na vlast, pokazuju i rezultati
istra`ivanja javnog mnijenja. Neka od njih
prije nekoliko mjeseci pokazali su da bi ~ak
57 posto Francuza glasalo za nekog kandidata ljevice. Ako se ta predvi|anja ostvare,
on }e biti prvi socijalisti~ki ~elnik od 1995.
godine kada je oti{ao François Mitterrand,
a desnica preuzela vlast u Francuskoj.
Francuska ljevica je, podsjetimo, pro{log
mjeseca odnijela povijesnu pobjedu osvojiv{i prvi put u vi{e od pedeset posljednjih
godina apsolutnu ve}inu u Senatu, gornjem
domu Parlamenta. Nakon gubitka na regioSLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
EUROPA:EUROPA.qxd
11.10.2011
18:02
Page 43
ili Martine Aubry protiv
FRANCUSKO
SKRETANJE ULIJEVO:
Francuska ljevica je,
podsjetimo, prošlog
mjeseca odnijela
povijesnu pobjedu
osvojivši prvi put u
više od pedeset
posljednjih godina
apsolutnu većinu
u Senatu
nalnim izborima pro{le godine, a potom i
na izborima za Senat, pred vladaju}om je
strankom, koja zasad ne najavljuje drugu
kandidaturu osim kandidature Nicolasa
Sarkozyja, kako se ~ini, period velikih
preispitivanja.
Sarkozyjeva popularnost najni`a je
otkako je postao predsjednik, ali je me|u
najni`ima ~ak i u usporedbi s nekoliko
biv{ih francuskih predsjednika. Pored
ekonomskih problema i nezaposlenosti,
Francuzima smeta njegova impulsivnost i
rastro{nost. Socijalisti su, sa druge strane,
sada organizirali prve otvorene predizbore
na kojima je mogao sudjelovati svaki bira~
lijeve orijentacije koji je platio jedan euro.
Pro{le nedjelje, u prvom krugu, najbolje je
pro{ao biv{i lider socijalista Francois
Hollande, ali obzirom da nije osvojio natpolovi~nu ve}inu, odr`at }e se i drugi krug.
Preliminarni rezultati su pokazali da
Hollande vodi s 39 posto glasova ispred
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
predsjednice te stranke Martine Aubry,
koja je osvojila 31 posto. Aubry, k}erka
karizmati~nog francuskog i europoliti~ara,
dugogodi{njeg predsjednika Evropske
komisije Jacquesa Delorsa, koji je bio
me|u najzaslu`nijem za veliki napredak u
ujedinjenju Evrope osamdesetih i devedesetih godina. Aurbry je ina~e, dugogodi{nja gradona~elnica Lillea, bila je i ministrica rada od 1997. do 2000. i ostala je
zapam}ena po uvo|enju 35-satne radne
sedmice, a od 2008. godine je i predsjednica francuskih socijalista. Iza Hollandea i
Aubry, tre}e mjesto, sa 17 posto glasova,
osvojio je Arnaud Montebourg, vo|a ljevice u stranci koji zagovara deglobalizaciju, dok je Segolene Royal, dugogodi{nja
Hollandeova saputnica s kojom ima
~etvoro djece, a koja je bila kandidat socijalista na predsjedni~kim izborima 2007.,
sa oko sedam posto, ostvarila dosta lo{
rezultat.
(D. Savi})
TIMO[ENKO
OSU\ENA NA
SEDAM GODINA
ZATVORA
Biv{a ukrajinska premijerka Julija
Timo{enka progla{ena je krivom za
prekora~enje ovlasti prilikom potpisivanja plinskih ugovora s Rusijom 2009.
i osu|ena na sedam godina zatvora,
javljaju ukrajinski i ruski mediji. Sud je
presudu obrazlo`io time da je
smatra odgovornom za dr`avnu {tetu
u iznosu od 1,5 milijardi ukrajinskih
grivnji (189 milijuna dolara) koju ona
mora nadoknaditi. Timo{enko, koja je
najavila da }e se obratiti i Evropskom
sudu za ljudska prava, ima rok od 15
dana da podnese `albu. Budu}i da je
osu|ena, Timo{enko, koja su|enje
naziva osvetom sada{njeg predsjednika dr`ave Viktora Janukovi~a, ne}e
mo}i sudjelovati na idu}im predsjedni~kim izborima u Ukrajini 2015.
Evropska unija je pro{log mjeseca
izrazila zabrinutost zbog su|enja biv{oj
ukrajinskoj premijerki koje je nazvala
“ozbiljnim pitanjem” koje bi moglo utjecati na trgovinske pregovore s Kijevom.
Povodom njenog hapšenja ponovo su
se oglasili Vije}e Evrope i EU.
EVROPSKI POZIV
ZA UKIDANJE
SMRTNE KAZNE
U povodu desetog oktobra, Evropskog
i Svjetskog dana borbe protiv smrtne
kazne, Evropska unija i Vije}e Evrope
su pozvali na ukidanje tog najte`eg
oblika ka`njavanja posebno osudiv{i
Bjelorusiju kao jedinu evropsku zemlju
u kojoj se smrtna kazna jo{ provodi.
Na podru~ju 27 zemalja ~lanica EU-a
te Vije}a Evrope, koje broji 47 zemalja, od 1997. nije izvr{ena nijedna
smrtna kazna, a jedina evropska zemlja koja to jo{ ~ini je Bjelorusija.
Preduvjet za ~lanstvo dr`ava u Vije}u
Evrope je nepostojanje smrtne kazne.
U povodu svjetskog dana borbe protiv
smrtne kazne, Amnesty International
je tako|er prozvao Bjelorusiju u kojoj
je, prema njihovim podacima, u
posljednjih 20 godina pogubljeno 400
osoba.
43
BIZNIS:BIZNIS.qxd
12.10.2011
22:09
Page 44
BUSINESS
Priredio: ASIM METILJEVI]
Bankari najavljuju rast kamata u BiH
Dobri poslovni rezultati bankarskog sektora
Novi igra~ na tr`i{tu sokova
SDP upozorava: Zenica radi, Sarajevo se gradi
IZVJESTAN RAST KAMATA
Direktor UniCredit banke Berislav Kutle tvrdi da }e politi~ka kriza pospje{iti rast
kamata na kredite
Visoka cijena niskog rejtinga
Visoko zadu`ena Italija morala bi do
kraja godine prikupiti oko 70 milijardi eura
za servisiranje ino duga koji je prema{io
ukupnu visinu italijanskog GDP-a. U
prvom dijelu godine to je i{lo prili~no
glatko, kao i ranije, Italija je emitirala
obveznice po kamatnoj stopi ispod 5 posto
koje su bez problema nalazile kupce.
No, u drugom polugodi{tu krenulo je
po zlu. Nakon {to je bonitetska agencija
oborila kreditni rejting Italije, kamate koje
Italija mora pla}ati na novo posu|ivanje
novca naglo su sko~ile, kao odraz
nepovjerenja investitora u italijanske
finansije. Nova, rekordna razina kamata od
5,6 posto Italiju izravno vodi u du`ni~ku
spiralu.
Kreditni rejting sni`en je u jo{ pet
dr`ava Evropske unije i u svim
slu~ajevima kao obrazlo`enje naveden je
visoki ino dug.
BiH je me|utim iznimka jer kreditni
rejting BiH nije sni`en zbog visokog ino
duga nego zbog politi~ke nestabilnosti
dr`ave ~ija se politi~ka elita ni godinu
nakon odr`anih izbora ne mo`e nagoditi
oko raspodjele izbornog plijena. Da se
44
kreditni rejting BiH odre|ivao isklju~ivo
na temelju ekonomskih parametara,
kreditni rejting ne bi bio sni`en nego bi
vjerovatno bio i pobolj{an. Izvoz privrede
BiH u 2010. godini rastao je po rekordnoj
stopi od 28 posto, vanjskotrgovinski deficit
pao je na najni`u razinu nakon rata,
industrijska proizvodnja je rasla po
prosje~noj stopi iznad 5 posto, banke su
visoko kapitalizirane a bud`etski manjak
bio je pokriven kreditom MMF-a. Rije~ju,
postojali su svi argumenti da BiH pobolj{a
kreditni rejting i da napokon iza|e iz zone
{pekulativnog kapitala.
Direktor UniCredit Bank BiH Berislav
Kutle upozorio je na posljedice koje }e
sigurno uslijediti ako se pod hitno ne
promijeni politi~ka situacija u BiH.
“Politi~ka situacija u BiH se mora po~eti
popravljati jer banke ne mogu jo{ dugo
dr`ati kamate na kredite na trenutnom
nivou.“ Drugim rije~ima, zbog sni`enog
kreditnog rejtinga dr`ave, kamate }e
dodatno porasti, {to zna~i da }e kapital biti
znatno skuplji nego {to je danas.
A ve} danas je kapital u BiH me|u
naskupljim u Evropi!
Bor banka
povećala
aktivu za
40 posto
Poslovnu 2010. godinu bankarski
sektor BiH okon~ao je u debelom minusu
od oko 90 miliona KM, no ve} u prvom
polugodi{tu teku}e, 2011. godine,
profitom je pokriveno skoro 60 posto
pro{logodi{njeg minusa. Po svemu
sude}i, 2011. godina bit }e jedna od
profitabilnijih - o~ekivani profit nakon
oporezivanja mogao bi prema{iti 100
miliona KM.
[estomjese~ni profit samo dvije
banke, Raiffeisen i UniCredit Bank, skoro
je dostigao iznos od 50 miliona KM!
Me|u 29 banaka koliko ih trenutno
posluje u BiH, golema ve}ina je u rukama
inostranih vlasnika, ali je uo~ljiva
~injenica da nekoliko preostalih banaka u
doma}em vlasni{tvu bilje`i sve bolje
poslovne rezultate. Izuzev Postbank BiH
koja se nalazi u krajnje nezavidnoj
situaciji (pad aktive za 10 miliona KM),
sve ostale banke u ve}inskom doma}em
vlasni{tvu zabilje`ile su zna~ajan rast
aktive, a neke i profita.
Pravo iznena|enje priredila je BOR
banka ~ija je aktiva u samo {est mjeseci
porasla za oko 40 posto - sa 115 na 153
miliona KM. To je ujedno i najve}i rast
aktive unutar cijelog bankarskog sektora
BiH, naravno u relativnom omjeru.
Najve}i rast aktive u apsolutnom iznosu
ostvarila je UniCredit ~ija je aktiva u {est
mjeseci porasla za 150 miliona KM.
No relativni finansijski pokazatelji na
strani su BOR banke koja posljednjih
desetak mjeseci bilje`i visoke stope rasta.
Taj se trend podudara sa strate{kom
odlukom uprave Bor banke da se u ve}oj
mjeri otvori prema stanovni{tvu. Visokim
pasivnim kamatama (kamate koje banke
odobrava na {tedne depozite) Bor banka
je uspjela u kratkom roku privu}i (da ne
ka`emo preoteti) zna~ajan broj privatnih
{tedi{a, stvoriv{i uvjete za kreiranje
nekoliko atraktivnih kreditnih paketa
namijenjenih privatnom sektoru.
U brzorastu}e banke ubraja se jo{ i
Moja banka, tako|er u vlani{tvu doma}ih
investitora, ~ija je aktiva u {est mjeseci
porasla za oko 15 posto, {to je tako|er
rast visoko iznad bankarskog prosjeka.
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
BIZNIS:BIZNIS.qxd
12.10.2011
22:10
Page 45
Nihad Imamović ulazi u biznis sa sokovima
I nakon odlaska u mirovinu, Nihad Imamovi},
donedavno prvi ~ovjek Asa Preventa, vode}eg
privatnog poslovnog sistema u BiH, ne miruje. Kako
smo doznali, Imamovi} je odlu~io na velika vrata u}i
u biznis s proizvodnjom sokova. Na porodi~nom
imanju u Ahatovi}ima, nadomak Sarajeva, podigao
je prostrani vo}njak s oko 6.000 stabala jabuke, a
nadomak Stoca u Hercegovini kupio je golemi
zemlji{ni kompleks na kome je upravo zasadio
3.000 stabala visokorodnog nara.
Ipak, prete`ni dio vo}a Imamovi} namjerava
kupiti u Gora`du gdje je podignut veliki broj
privatnih planta`a vo}a - naj~e{}e jabuka i
kru{aka.
Po~etkom juna Imamovi} je iz Austrije uvezao
automatiziranu liniju za proizvodnju sokova
kapaciteta 500 litara na sat, koju je instalirao u
proizvodnoj hali podignutoj u Rajlovcu. Testna
proizvodnja u Rajlovcu pokrenuta je prije desetak
dana dok }e serijska proizvodnja sa~ekati
pribavljanje odgovaraju}ih certifikata o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda.
Imamovi} se opredijelio za proizvodnju
najkvalitetnijih vo}nih sokova - bez konzervansa,
{e}era, aromatskih primjesa i bez vode.
Proizvodnja se bazira na metodi “hladnog
punjenja“, koja obezbje|uje zadr`avanje svih
visokovrijednih minerala i vitamina u soku. U
po~etku }e proizvoditi nekoliko vrsta sokova, od
svje`e cije|ene jabuke i kru{ke, te kombinaciju
jabuke i mrkve, a kasnije i od svje`e cije|enog
nara.
Imamovi} u`urbano privodi kraju pregovore
oko distribucuje soka, koji bi se u maloprodaji
mogao pojaviti najkasnije do sredine decembra
ove godine, u ~etiri vrste pakovanja - 0,2 L, 1 i 2 L
te 5 litara.
NOVI BIZNIS
Nakon odlaska u
penziju Nihad Imamovi}
ulazi u biznis sa
proizvodnjom sokova
Prosječna plaća u Sarajevu 30 posto veća
nego u Zenici
Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH
“nepravedan je i diskriminatorski“, ustvrdio je nedavno predsjednik
kluba SDP-a u Skup{tini ZE-DO kantona Senaid Begi}.
Prema rije~ima SDP-ovog zastupnika, Sarajevski kanton ubire
vi{e prihoda nego {to mu objektivno pripada a “povla{teni polo`aj
Sarajevskog kantona vodi ostale kantone na rub bankrota“. Naveo
je podatak da Sarajevski kanton ubire isti iznos prihoda kao ZE-DO
kanton i Tuzlanski kanton zajedno, iako ova dva kantona imaju
duplo vi{e stanovnika nego Sarajevo.
Da je Begi}evo upozorenje utemeljeno na ~injenicama, vidljivo
je i iz podataka o prosje~noj neto pla}i u deset federalnih kantona.
Prosje~na pla}a u Sarajevskom kantonu za 30 posto, odnosno za
310 KM ve}a je od prosje~ne pla}e u ZE-DO kantonu.
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
45
Pariz:TEKST osnova.qxd
13.10.2011
0:03
Page 46
POLOVI^NI TANGO U PARIZU
Sve se bilo “namjestilo“ u utorak večer da nogometna
selekcija BiH pobijedi Francusku i napokon se plasira
na jedno veliko takmičenje EURO 2012: veličanstvena
podrška hiljada navijača koji su okupirali Pariz, sjajno
motivirana naša ekipa i protivnik kojem francuska
javnost ne vjeruje, fenomenalno odigrano prvo
poluvrijeme, ali... Naš izvještač nastoji odgovoriti
zbog čega se to ipak nije desilo
NOVO, NOVO,
STARO VRIJEME;
DRUGO
POLUVRIJEME
Pi{e: SA[A IBRULJ (Pariz)
T
rijumfalna kapija bila je spremna
za Bosnu i Hercegovinu, ali mi
o~igledno nismo bili spremni za
nju. Grogirani i iznena|eni Francuzi, goropadna Bosna i Hercegovina, idealan scenarij za {amar fudbalskoj velesili i klasi~ni nokaut koji bi ih
poslao u repasa`. Scenarij koji smo sami
izgradili za ~etrdeset i pet minuta, a onda ga
sami i uni{tili u istom vremenskom roku.
Pokazali smo da smo kvalitetni, ali ne i
dovoljno zreli, pokazali smo da smo hrabri,
ali ne i dovoljno mudri. Safet Su{i} i
njegovi izabranici pokazali su da zaista jesu
na putu da postanu ekipa dostojna velikog
takmi~enja. Ali tek nakon {to se nau~e na
vlastitim gre{kama.
BOSANSKO ISKRCAVANJE U PARIZ
Zemlja je ve} decenijama, blago re~eno,
u krizi. Putovanja nam nisu ja~a strana Makarska nas mo`da ne `eli, ali i dalje je
destinacija broj jedan kada su u pitanju
bosanski turisti. Dr`ava se raspada,
privreda je u kolapsu, nezaposlenih je
gotovo jednako kao zaposlenih, a onih koji
ne primaju pla}u daleko najvi{e. Prezimena
na avionskim kartama i hotelskim rezervacijama u evropskim tursti~kim sredi{tima
rijetko se zavr{avaju na i}, imamo va`nijih
46
briga. A jedna od njih je o~ito i fudbal.
Zmajevi su pri~a broj jedan - avioni su od
nedjelje slijetali na aerodrom De Gaulle
kao na traci, autobusi dolazili u konvojima.
Dodajte tome i ~injenicu da je upravo
fudbal najdra`i na~in iskazivanja
patriotizma za one koji `ive daleko od
domovine, od Njema~ke, Belgije,
Holandije, preko Skandinavije i Austrije, pa
sve do Sjedinjenih Dr`ava i Australije i
dobi}ete plavo-`utu rijeku na ChampsElyssesu, Ajfelovom tornju i Concordeu.
“Dvanaest sati leta, tri presjedanja,
nepla}eno na poslu, nagovaranje supruge
da krenemo... Sve to nije mi te{ko kada
vidim ovu masu, kada vidim ovoliko na{ih
ljudi na jednom mjestu, ~ujem na{ jezik i
na{u pjesmu usred Evrope“, govorio je Amel
iz Phoenixa, ~ude}i se kako je u Evropi sve
maleno, od liftova, toaleta i ulica, do - boca
piva. Komplikovanim katakombama
pari{ke podzemne `eljeznice, u vozovima,
pattisseriama i brasseriama, romanti~nim
malim barovima i irskim pubovima, podno
Ajfelovog tornja ili ispred Louvrea — tema
je svugdje bila ista, pitanje kako pobijediti
Francusku. Lajtmotiv i glavna dilema bio je
Zvjezdan Misimovi}. Su{i} je ranije
najavio da }e u Parizu iskoristiti recept iz
Minska, a u njemu nije bilo Misimovi}a.
Koji je u me|uvremenu podigao formu,
odigrao dvije dobre utakmice, odlu~io me~
protiv Bjelorusa i stvorio dilemu. Me|u
navija~ima, ali ne i selektoru. Bilo je jasno
da Su{i} ne}e riskirati da mu ostavljanje
Misimovi}a na klupi neko prigovori kao
pogre{an potez. Ili jo{ gore da u bara` u|e
sa nezadovoljnim Zvjezdanom. Laurent
Blanc imao je potpuno druga~iji problem, a
to je pritisak. Osjetilo se olak{anje u
njegovom govoru poslije utakmice, osjetilo
se da mu je pao kamen sa srca.
Jednostavno, Francuzi vi{e ne vjeruju u ovu
ekipu, spo~itavaju im bahatost, lo{ karakter
i nezainteresovanost. Barem su spo~itavali
do drugog poluvremena. Čuveni L’Equipe
tako je utakmicu najavio pitanjem
“Ho}emo li uspjeti?“, a novinari na
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
Pariz:TEKST osnova.qxd
13.10.2011
0:04
Page 47
GDJE JE ZAPELO
TRINAEST
TRINAEST
MINUTA
MINUTA DO
DO EURA
EURA
Edina
Edina D`eku
D`eku ii njegove
njegove
reprezentativne
reprezentativne suigra~e
suigra~e
minute
minute su
su dijelile
dijelile
od
od direktnog
direktnog
plasmana
plasmana
na
na EP
EP
Ni Francuzima nije jasno kako je selekcija BiH propustila
da “ovjeri“ njihovu beskrvnu, neu{timanu reprezentaciju
poluvremenu su ve} o{trili pera i spremali
se za rafalnu paljbu. U ~emu smo ih,
na`alost, sprije~ili mi.
[KOLOVANJE UZ RAD
Prije malo vi{e od godinu dana rezime
katastrofalne partije protiv istog ovog
protivnika na Ko{evu glasio je — ovo nam je
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
{kola. Danas mo`emo konstatirati kako
jesmo nau~ili mnogo, ali i dalje nedovoljno.
Te sarajevske no}i nismo bili spremni,
potcijenili smo protivnika i razbili su nas.
Ovaj put ispravili smo takve gre{ke, ali
vlastitom panikom i nepotrebnim psiholo{kim pritiskom limitirali svoj u~inak u
drugom poluvremenu i tako dozvolili gro-
giranim Francuzima da se podignu sa
koljena i zavr{e ovu borbu na konopcima,
ali kao pobjednici. Klju~na rije~ ove
utakmice bilo je strpljenje. Francuzi nisu
ekipa koja }e jurnuti glavom bez obzira,
nisu to uradili ni kod rezultatskog minusa.
Blanc preferira mirnu igru u kojoj ~eka
gre{ku protivnika, i tako je i do{ao do prvog 47
Pariz:TEKST osnova.qxd
13.10.2011
0:05
Page 48
POLOVI^NI TANGO U PARIZU
LAURENT BLANC, SELEKTOR FRANCUSKE
“Olakšanje, ali oprost još nismo kupili“
“Na poluvremenu sam
u{ao u svla~ionicu i rekao
momcima da igramo zaista
odli~no, ali u slu~aju da
imaju `elju da igraju bara`.
Nakon toga na teren je
istr~ala druga ekipa“, ispri~ao
je nakon utakmice Laurent
Blanc, selektor Francuske,
svjestan da je njegova ekipa u
prvom poluvremenu u
potpunosti nadigrana. “Gosti
su se odli~no postavili,
hrabro i otvoreno, a mi smo
djelovali nezainteresovano,
jako lo{e. Kao da nismo
uop}e igrali, a s druge
strane smo imali protivnika
koji je igrao odli~no. U
nastavku smo se razbudili,
tome su donekle doprinijele i
izmjene, ali sada imamo
zadatak da ovih 45
pretvorimo u 90 minuta,
odnosno da igramo na ovom
nivou ~itavu utakmicu.“
Me|utim, i francuske
kolege svjesne su ~injenice da
nije samo Francuska ubacila u
brzinu vi{e, nego je i BiH
zaigrala mnogo lo{ije u
drugom dijelu. Razlog tome
nije bila samo dobra igra
doma}ina, nego i totalni pad
Su{i}evih izabranika... “O~ito
je da je BiH odigrala lo{ije
drugo poluvrijeme, ali ipak
mislim da smo ih mi donekle
natjerali na to. Mislim da je
presudila na{a `elja, igra~i
su dali svoj maksimum,
vidjela se na njima ogromna
`elja. Na kraju, kod 1:1,
osjetio sam na njima toliku
strast da sam i sam po`elio
u}i i pomo}i im da zabiju
gol“, objasnio je Blanc.
Zlobnici bi dodali da im nije
trebao Blanc, dvanaesti igra~
bio je sudija Thomson, ali
njima na ~ast. Kao i situacija iz
drugog poluvremena kada je
Elvir Rahimi} ostao le`ati na
polovini doma}ih koji nisu
`eljeli izbaciti loptu van terena.
Naravno, takvo pona{anje
Francuzi nisu `eljeli
komentirati, ali da ne{to i dalje
ne {tima kada je u pitanju ova
reprezentacija potvrdilo se na
ulicama Pariza. U dva dana
gotovo svi francuski navija~i s
kojima smo razgovarali
pokazivali su ogromno
nepovjerenje prema igra~ima i
ekipi, bili su uvjereni da nas ne
mjesta. Na{ sistem sa jednim napada~em i
pet veznjaka zato je bio idealan, jer smo
neutralizirali njihovu sredinu i preuzeli
loptu. Dok je lopta bila na zemlji, strpljivo
kru`ila na{im veznim redom do najbolje
prilike da se probaci do Edina D`eke,
djelovali smo fantasti~no. Francuzi su bili
izgubljeni, njihova udarna igla Samir Nasri
nevidljiv, samo ih je na{a slaba efikasnost i
nepreciznost, pad koncentracije Edina
D`eke spasio od katastrofe do poluvremena. “Dominirali smo prvih sat
vremena, a onda pali. Ne mogu re}i da ne
razumijem za{to, odigrali smo te{ku
utakmicu na te{kom terenu u Zenici u
petak. A i kao da se nad nama nadvio neki
pritisak, kao da nas je ~injenica da
smo blizu dobrog rezultata psiholo{ki
opteretila“, obja{njavao je poslije utakmice
Su{i}. No, ~injenica je da je i Pape, koji je
u prvom poluvremenu takti~ki nadmudrio
Blanca i zaslu`io ~estitke, u drugom
poluvremenu napravio gre{ku. Bla`evi}evo
uvo|enje napada~a na u{trb veznjaka na
48
[UTI,
DJE^A]E
PLAVI
Laurent Blanc,
selektor
reprezentacije
Francuske
mogu pobijediti. I dalje svi
spominju za njih sramne
doga|aje iz Ju`ne Afrike.
Jedan francuski kolega upitao
je da li je kona~no sprana ljaga
s ove generacije francuskih
reprezentativaca. “Ne. I ne}e
jo{ dugo. Dugo }emo nositi
taj o`iljak, a i kada malo
zaboravimo, imamo stotine
blogera, vas novinare i
navija~e koji nas podsjete na
to. Za oprost }emo morati
uraditi puno vi{e.“ NEPOTPUNA
NEPOTPUNA
OSVETA
OSVETA
Miralem
Miralem Pjani}
Pjani} je
je
pokazao
pokazao kako
kako je
je
kvalitetniji
kvalitetniji vezni
vezni igra~
igra~
od
od mnogih
mnogih francuskih
francuskih
zvijezda
zvijezda
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
Pariz:TEKST osnova.qxd
13.10.2011
0:05
Page 49
GDJE JE ZAPELO
OKUPACIJA PARIZA
Oko petnaest hiljada bosanskohercegova~kih navija~a iz svih dijelova svijeta doputovalo je u Pariz bodriti svoju nogometnu reprezentaciju
poluvremenu revan{a sa Portugalcima bio
je, zaklju~ili smo tada, fudbalski harikiri, a
usporedbu s tim mo`e i potez koji je
napravio Su{i}. Izveo je svog klju~nog
igra~a, najboljeg pojedinca na terenu
Harisa Medunjanina, zato {to mu je
“trebalo svje`ine u veznom redu“. Da,
trebalo je, ali ne na ovaj na~in —
Medunjanin je bio totalno iznena|enje za
Blanca, ~ovjek koji je preuzimao na sebe
tranziciju lopte iz zadnjeg reda prema
Misimovi}u, Miralemu Pjani}u i Senadu
Luli}u, i od kojeg je ovisila na{a igra.
Ulazak Adnana Zahirovi}a poremetio nas
je, ~isto jer se radi o potpuno drugom tipu
igra~a, mnogo defanzivnijem. A svje`a krv
se mogla dobiti i na Misimovi}u ili Luli}u.
I dalje smo djelovali umorno, ali sada i
neorganizovano i izgubljeno. A to donosi
STRPLJENJE KAO KLJUČ:
Sistem sa jednim
napadačem i pet veznjaka
je bio idealan, jer smo neutralizirali njihovu sredinu i
preuzeli loptu. Dok je lopta
bila na zemlji, strpljivo
kružila našim veznim
redom do najbolje prilike da
se probaci do Edina Džeke,
djelovali smo fantastično
POZNATI NA UTAKMICI
Od Tonyja Parkera do Nermina
Nikšića...
Dan prije utakmice reprezentacija BiH
imala je lak{i trening na Stade de
Colombe, u predgra|u Pariza, naizgled
daleko od o~iju javnosti. No, na tribinama
se itekako na{lo znati`eljnika. I ne samo
na tribinama. Predsjednik SDP-a Zlatko
Lagumd`ija i federalni premijer Nermin
Nik{i} trening su odgledali gotovo sa
atletske staze, i to u dru{tvu predsjednika
Komiteta za normalizaciju Ivice Osima.
Legendarnog [vabu mediji su doslovno
opsjedali, Francuzi mu se, kao uostalom i
svi ostali, dive. Dok su se Zmajevi
rastr~avali, na tribinama su bili i Du{ko
Bajevi} i Sergej Barbarez, ambasadori
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
Komiteta, te svi ~lanovi ovog za sada
jedinog fudbalskog tijela u na{oj zemlji.
Bio je tu i Faruk Had`ibegi}, na utakmicu
su stigli i Muhamed Konji} i Vedin
Musi}... Francuska televizija kao stru~ne
komentatore je anga`ovala Arsena
Wengera, Roberta Piresa i Bixentea
Lizarazua, po~etni udarac izveo je ~uveni
ko{arka{ Tony Parker. Kako je duhovito
Pape rekao dan ranije, Francuzi su tako
dobro organizovani da zaslu`uju da
odigraju jo{ jednu utakmicu, onu u bara`u.
Na`alost, ovaj put su oni slavili, a mi }emo
morati da sa~ekamo dodatne kvalifikacije... paniku, bespotrebna ispucavanja lopte,
nervozne reakcije, ~este faulove, kartone i
penale... “Prije svega moram re}i da mi je
`ao, bili smo jako blizu. Ne mogu zamjeriti
nikome od svojih igra~a, dali su maksimum
svojih mogu}nosti, borili smo se do kraja, ali
na`alost nismo uspjeli. Mislim da smo kroz
ove kvalifikacije, ali ve~eras posebno,
pokazali da smo ekipa koja zaslu`uje da igra
na Evropskom prvenstvu i nadam se da
}emo taj cilj ispuniti u bara`u“, sa`etak je
onoga {to je Su{i} poru~io javnosti nakon
utakmice. Nismo uspjeli i naredna prilika je
u bara`u. Treba ostati pozitivan. Ispunili smo
svoj cilj, `eljeli smo biti drugi, nastaviti
kontinuitet iz pro{lih kvalifikacija i dobro je
da smo uspjeli. Ali, ne smijemo sebi
dozvoliti da ponovimo gre{ku kakvu smo,
diletantski i amaterski, napravili nakon
[panije u Zenici pod palicom “trenera svih
trenera” ]ire Bla`evi}a. Za`mirili smo tada
na ~injenicu da nas je kombinovana selekcija
[panaca pregazila, rastavila na proste
faktore i ismijala, te zaplivali u euforiju.
Utakmicu u Parizu treba gledati kao zasebnu
i pa`ljivo je analizirati, kako bismo iz nje
nau~ili lekciju i to iskustvo iskoristili u
bara`u. Tamo nas ~ekaju jednako kvalitetne
ekipe, tamo nas ~ekaju selekcije koje nas
sigurno ne}e potcijeniti i koje }e znati i
iskoristiti svaku na{u manu. U gradu
svjetlosti smo pokazali jedno lice koje nas je
sve odu{evilo, ono iz prvog poluvremena, u
kojem smo igrali briljantno i gotovo bez
gre{ke, u napadu i odbrani. Istina, mo`emo
zaklju~iti da je penal bio “navu~en“, da je
{kotski sudija Craig Thomson “pogurao“
Francuze, ali ne smijemo se zaustaviti na
tome. Napravili smo i mi svoje gre{ke,
pokazali svoje nedostatke i imamo mjesec
dana da ih prepoznamo, detaljno analiziramo
i popravimo do bara`a. Uradimo li tako, ne
trebamo se bojati nikoga. 49
Sport:TEKST osnova.qxd
13.10.2011
0:43
Page 50
POLOVI^NI TANGO U PARIZU
Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine će ove nedjelje saznati ime
protivnika s kojim će u doigravanju za odlazak na EURO 2012 igrati još jedan
“historijski meč“; ključne ličnosti nogometne reprezentacije i NS BiH samo za SB
analiziraju uzroke neriješenog rezultata u meču protiv Francuza te šanse
bh. tima u baražu
BITKA ZA 10 MILIONA EURA
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: MARIO ILI^I]
E
vropska nogometna federacija
UEFA odmah nakon zavr{etka
kvalifikacijskih utakmica koje su
se {irom Evrope igrale u utorak
uve~er potvrdila je imena reprezentacija koje }e imati status nositelja u
dodatnim kvalifikacijama za plasman na
Evropsko prvenstvo naredne godine u
Ukrajini i Poljskoj. Najbolji koeficijent
me|u nositeljima ima nogometna
reprezentacija Hrvatske, a uz tim koji s
klupe ve} tre}i kvalifikacijski ciklus
zaredom vodi Slaven Bili}, status nositelja
zaradili su i Portugal, Če{ka i Irska. S
jednom od ove ~etiri reprezentacije u
doigravanju }e se su~eliti i Bosna i
Hercegovina, dok }e se ostali putnici znati
nakon me~eva koje }e igrati ostali
nenositelji, Turska, Estonija i Crna Gora.
Zvjezdan Misimovi}, kreator igre bh. tima,
koji je maestralno odigrao posljednje
kvalifikacijske me~eve, `elio je u
doigravanju Tursku. Iz poznatih razloga,
zbog maltretiranja i poni`enja koje mu je
Gheorghe Hagi priredio u istanbulskom
Galatasarayu, no priliku za osvetom morat
“Ho}e li se, ‘voljom `rijeba‘ u doigravanju sresti BiH i
Hrvatska, kako bi se Evropa ‘rije{ila‘ barem jedne
balkanske reprezentacije“
50
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
Sport:TEKST osnova.qxd
13.10.2011
0:44
Page 51
GDJE JE ZAPELO
IVICA OSIM, PREDSJEDNIK KOMITETA ZA NORMALIZACIJU BiH
“Nije sudija kriv što sami pravimo gluposti“
U vrijeme dok se selektor
Safet Su{i} sa generalnim
sekretarom NS BiH Jasminom
Bakovi}em spremao na put za
poljski Krakov, gdje }e ~ekati
izvla~enje parova za
doigravanje, Ivica Osim se sa
dijelom bh. delegacije vratio u
Sarajevo. Vidno umoran,
isprva nije htio razgovarati o
pariskim impresijama.
“Nemojte mene ni{ta pitati,
do}i }e vam selektor pa
njega sve pitajte {to `elite“,
kazao je, no onda se ipak
odlu~io prokomentirati rezultat
posljednje utakmice
kvalifikacija. “Bosna ko
Bosna, uvijek nam se
de{avaju ovakve stvari. Ni{ta
se ne mijenja, taman kada
pomisli{ da si na pragu
ne~ega velikog, vrati te
nazad. Tu`an sam radi
igra~a, ali nisam razo~aran.
Navikao sam ve} na ovakve
stvari, da do|e{ do vode, ali
da se ne napije{.“ Osim ka`e
kako se ne mo`e razgovarati o
sudijskoj krivnji za primljeni
pogodak koji nas je,
trinaest minuta prije
kraja utakmice,
u~inio u~esnicima
doigravanja a
ne direktnim
sudionicima
Eura.
“Nemojte pri~ati o sudiji i
penalu“, ka`e Osim. “Mi smo
uvijek takvi, tra`imo izgovore
u takvim stvarima i zato smo
tu gdje jesmo. A kada nam
sudija svira u Minsku penal,
koji je sli~an kao ovaj koji je
sviran Francuzima, onda ne
pri~amo o tome niti
diskutujemo da li je odluka
ispravna ili ne. Kada je nama
u korist, onda je sve super, a
kada je obratno... Nije sudija
kriv {to je Spahi} napravio
glupost,
napravili
smo
}e tra`iti kasnije. “Portugal ne bih `elio
nikako, a sa ostalima se mo`e iako su i ta tri
protivnika veoma te{ki rivali“, kazao nam
je Misimovi} po povratku u Moskvu iz
Pariza. “Kako god, imamo priliku za prolaz
samo ako budemo igrali onako kako smo
izgledali u Francuskoj. Ne znam, mnogi
ka`u kako je to najbolja utakmica koju je
reprezentacija odigrala, ali znam da mi tako
dobro izgledamo ve} posljednjih ~etiri-pet
me~eva. Bili smo fantasti~ni i takvi kakvi
smo izgledali u Parizu mo`emo pobijediti
svakoga.“
TRINAEST MINUTA DO RAJA
Historija se ponavlja, no nadamo se
kako }e ovoga puta rezultat biti druga~iji
nego onaj nakon dvije utakmice protiv
Portugalaca iz bara`a od prije dvije godine.
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
sami sebi glupost. Ali to i
nekako razumijem, te{ko je
igrati ovakve utakmice. Ipak,
ima razlika izme|u nekih,
kako ih zovu Grand nations i
ovih drugih. Francuzi su
naviknuti na ovo i oni dugo
ve} igraju ovako, njima nije
problem igrati pod pritiskom.
Oni su velika nacija, nacija
sa dugom i velikom
tradicijom koja se godinama
gradila i pro}i }e puno dok
mi ne do|emo na taj nivo.
Kamo sre}e da do|emo {to
br`e.“ Iako se naoko
mogao ste}i utisak
kako bi Ivica Osim u
doigravanju `elio
da u doigravanju
BiH igra protiv
Hrvatske, kazao
je kako bi
najprije Irska
mogla biti
protivnik po
mjeri. “Ne}u re}i
koga `elim, jer
mi mogu to
zapamtiti, pa
mi uzeti
za
zlo“, ka`e smiju}i se. “Niko
nije lagan protivnik. Sre}om,
nema vi{e bara`a, sve smo
do sada pro{li, sve filtere,
progurali smo mnogo toga i
sada trebamo napraviti taj
odlu~uju}i korak. Kada bi
D`eko mogao ponoviti
utakmicu iz Pariza, mo`da bi
nam Irska najvi{e
odgovarala. Mo`da. ^esi
nam ba{ i ne bi bili nagodni,
ali vidje}emo. Ne bih se
zalijetao, da nekoga ne
potcijenimo. Svi zaslu`uju
pa`nju, ba{ kao {to je i mi
zaslu`ujemo. Sad }e se i nas
po~eti bojati. Kada odigra{
utakmicu kakvu smo mi
odigrali protiv Francuza, na
njihovom terenu, kada im
dr`i{ no` pod grlom 90
minuta, moraju te po~eti
cijeniti. Svi znaju da nam
malo fali“, ka`e Osim,
zaklju~uju}i: “Moramo se mi
po~eti privikavati na ovakve
stvari. Francuzi to ve} dugo
`ive, a mi se moramo
privikavati na ~injenicu da
smo dobri i da mo`emo
napraviti ne{to. Onda }e
nam biti lak{e.“ IVICA OSIM
“Moramo se
po~eti pona{ati
pobjedni~ki”
Doigravanje za odlazak na Euro, koje }e se
igrati u Poljskoj i Ukrajini nije samo prilika
za historijski uspjeh bh. nogometa. Bitka je
to i za finansijsko pre`ivljavanje NS BiH
koji je ve} godinama, zahvaljuju}i
doma}inskom poslovanju ilja i sulja, na
rubu bankrota. Deset miliona eura je svota
koju }e zaraditi svaki savez ~ija se
reprezentacija plasira na EP, a tome treba
dodati novac od sponzora, raznih
marketin{kih ugovora... No, na prvoj
stepenici do tog novca isprije~ila se
Francuska, a u doigravanju bi nas, vode}i
se teorijama zavjere o odstranjivaju
balkanskih reprezentacija, mogla do~ekati
Hrvatska. “Ako se ve} desi da moramo
igrati sa Bosnom i ako kojim slu~ajem
izgubimo od Bosne, onda }u ipak biti sretan
jer smo ispali od odli~nog tima, od
reprezentacije koja je u ovom trenutku
bolja od nas“, ka`e za SB Bugojanac
Vlatko Markovi}, predsjednik NS
Hrvatske. “Znam da su ljudi u Bosni
vjerojatno razo~arani nakon Pariza, no za to
nemaju razloga. Igrali ste fantasti~no,
postigli ste izvanredan rezultat koji je
iznenadio nogometnu Europu. Bosna je,
predvo|ena mojim prijateljima Safetom i
Ivicom, izrasla u jednu sjajnu, mo}nu
reprezentaciju koja igra izvanredno i spada
u ovom trenutku me|u najbolje u Europi.“
Za razliku od mnogih, Markovi} ne misli
kako bi susret Hrvatske i BiH automatski
zna~io nerede i krvave sukobe navija~a.
“Sve postkomunisti~ke zemlje, pa tako i
dr`ave biv{e Jugoslavije imaju isti
problem. Sloboda i demokracija koju smo
dobili do`ivljava se kao pravo na anarhiju i 51
Sport:TEKST osnova.qxd
13.10.2011
0:44
Page 52
POLOVI^NI TANGO U PARIZU
FRANCUSKI DNEVNIK SA[E PAPCA ZA SLOBODNU BOSNU
“Nikada se nisam osjećao tako prazno kao poslije Pariza“
Jutro na dan utakmice
probudio sam se bolestan.
Osje}ao sam se lo{e, imao
sam problema sa sinusima {to
je ve} sada moja hroni~na
boljka. Posljedice sudara i
operacije koju sam do`ivio u
Be~u osje}am jo{ uvijek, iako
je od tada pro{lo nekoliko
godina. I upala plu}a koju sam
zaradio neposredno pred prvu
utakmicu koju sam igrao po
povratku u reprezentaciju
posljedica je problema sa
operiranim nosem, kojeg }u
opet, jednog dana, morati
operirati. Ipak, osje}ao sam se
mnogo bolje od Kenana
Hasagi}a koji je tako|er bio
bolestan i niko nije znao ho}e
li uop}e mo}i braniti ili biti na
klupi. Dani izme|u utakmica s
Luksemburgom i Francuskom
pro{li su nevjerojatno brzo.
Kada vratim film prija{njih
utakmica i priprema, sjetim se
kako bi nam se uvijek desio
neki kiks u pripremi utakmica ili
stvarima koje su se de{avale
oko reprezentacije ili
putovanja. Ovoga je puta to
bilo izvanredno, tri dana
vrhunskih priprema za va`nu
utakmicu, sve je bilo odli~no
spremljeno i organizirano. Prije
utakmice s Francuzima, odr`ali
smo sastanak sa selektorom i
suradnicima iz stru~nog {taba.
Safet Su{i} nas je napunio
samopouzdanjem, govorio
nam je, detaljno obrazla`u}i
za{to to misli, da smo bolja
ekipa od Francuske. Na kraju
se pokazalo kako je bio
upravu. Pomno je analizirao
protivnika, pokazao nam
elemente u kojima se vidi kako
SA[A
SA[A PAPAC
PAPAC
Selektor
Selektor Su{i}
Su{i} je
je
fantasti~no
fantasti~no pripremio
pripremio
ekipu
ekipu za
za sudar
sudar sa
sa
Francuzima
Francuzima
mi bolje igramo kao tim od
Francuza {to se u Parizu
pokazalo ta~nim. Prvo
poluvrijeme smo izgledali
briljatno, imali smo desetak
udaraca na gol, a Francuzi niti
jedan. Odmah nakon utakmice
vidio sam mno{tvo komentara
u kojima se optu`uje suca
Thomsona kako je prestrogo
svirao penal za Francuze. Ne
`elim to komentirati, ne zato
{to je [kot i {to }emo se opet
sresti. Vrijeme je da
prestanemo tra`iti alibi u
drugim stvarima. Uvijek nam je
za poraze neko drugi kriv, ali
mislim da ovo {to nam se
desilo treba podnijeti
d`entlmenski i izvu}i pouke za
ubudu}e. Sami smo krivi zato
{to nismo pobijedili. Nismo
svi pla}amo zbog toga. Mi smo platili
mnogo novca zbog divljanja navija~a i
moramo u~initi sve, ako se sretnemo s
Bosnom, da sprije~imo nerede. Ipak, mi
smo dva prijateljska saveza i dr`ave“, ka`e
Markovi}, zaklju~uju}i: “Ko god sportski
rivalitet gleda druga~ije, treba znati da je na
hiljade nogometa{a iz Bosne tokom rata
oti{lo na zapad igrati nogomet zahvaljuju}i
papirima biroa HNS-a. To su stvari koje
prijatelji rade. Bili smo prijatelji i suradnici
52
odigrali na isti na~in oba
poluvremena, a to se osveti
protiv jake reprezentacije
kakva je Francuska. Velika je
bila razlika izme|u dva
poluvremena. U prvom smo bili
fantasti~ni i da smo nastavili
tako, pobijedili bismo Francuze
bez problema. Upali smo u
rupu nekih dvadesetak minuta
u drugom poluvremenu.
Razmi{ljam cijelo vrijeme
za{to nam se to desilo, da li
zato {to je u pitanju
psihologija, mentalitet ili ne{to
tre}e. Psihologija igre je takva,
kada vodi{ i utakmica se bli`i
kraju, nesvjesno se povu~e{.
Na`alost, tada su Francuzi
igrali najbolji dio utakmice,
pritisnuli svim snagama i
uspjeli izjedna~iti rezultat. Da
u najte`im vremenima rata, nema potreba
da se sada sukobljavamo ako do|e do na{eg
susreta.“
KROZ MI[JU RUPU
Francuski su mediji posvetili iznimno
mnogo prostora utakmici svoje reprezentacije protiv BiH u posljednjoj
kvalifikacijskoj utakmici za odlazak na
Euro 2012. godine. Jedini francuski sportski dnevnik L’Equipe je ovom susretu
smo izdr`ali u tom dijelu
utakmice, nikada nam ne bi
mogli dati gol. Nisu imali
izra|ene akcije, sve prilike koje
su imali bile su nakon prekida.
Dugo igram, ali se nikada
nisam praznije osje}ao nego
poslije ove utakmice. Svi smo
bili potpuno prazni, nekako bi
nam bilo lak{e da su nas
pregazili, nego da se zavr{ilo
ovako kako se zavr{ilo. Nikad
bli`e, stalno smo sebi to
govorili prije utakmice. Na
kraju, ispostavi se da je
doslovce bilo nikada bli`e.
Svega dvanaest minuta do
Evropskog prvenstva. Sre}a je
{to imamo mjesec dana do
prvih utakmica bara`a. Razi{li
smo se iz Pariza po svim
dijelovima Evrope i odli~na je
stvar {to sada idemo u svoje
klubove, a tamo nema{ puno
vremena da razmi{lja{ o onome
{to se desilo. Bori{ se za
mjesto, bori{ se za rezultat a to
je najbolji na~in da se psiholo{ki
vrati{ iz ove praznine u koju
smo upali nakon utakmice i da
se motiviramo za doigravanje.
Za mjesec dana }emo biti
spremni i znamo {ta nam je
raditi, bez obzira s kim budemo
igrali. O~ekivao sam Tursku kao
nositelja, no ~ekaju}i avion za
Glasgow, ~uo sam da su tu
umjesto njih Irci. Moje `elje su
neva`ne, jer one ne odlu~uju, ali
bi se s njima i ^esima mogli
nositi. Mo`emo mi i sa
Hrvatima, ali ako pogledam {ta
se sve de{avalo posljednjih
dana i godina, volio bih da njih
izbjegnemo. [to se ti~e same
igre, protiv Hrvata bi imali veliku
{ansu za prolazak. posvetio naslovnu stranicu i naslov La
Deliverance (Olak{anje). Na tri unutarnje
strane sportski dnevnik, pod naslovom koji
sve govori, Par un trou de souris (Kroz
mi{ju rupu) pi{e: “Zaista, Francuska se
provukla kroz mi{ju rupu protiv BiH i
kvalificirala na Euro 2012 uz puno muke“,
stoji u tekstu koji potpisuje Vincent Dulic,
vode}i L’Equipeov komentator. “Ovaj put
smo se izvukli uz pomo} jedanaesterca, {to
je ipak bolje nego prije dvije godine, kad
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
Sport:TEKST osnova.qxd
13.10.2011
0:45
Page 53
GDJE JE ZAPELO
smo se protiv Irske plasirali na SP 2010.
golom postignutim uz pomo} Henryjeve
ruke. [kotski sudac Thompson je svirao
jedanaestarac nakon {to je Spahi} oborio
Nasrija. Izgleda nam nakon gledanja
televizijske snimke da je jedanaesterac
sumnjiv jer se na temelju usporene video
snimke ne mo`e utvrditi je li prekr{aj bio
izvan ili unutar {esnaesterca Bosanaca.
Uglavnom, Nasri je iskoristio jedanaesterac
i zabio najva`niji gol u svojoj karijeri.
Nakon trauma na SP-u 2010 u Ju`noj
Africi, ispunjen je cilj odlaskom na Euro
2012., ~ime je francuski nogomet spa{en od
dodatnih kvalifikacija.“ Prema mi{ljenju
izvjestitelja L’Equipea najbolji igra~ na
terenu bio je Edin D`eko, koji je dobio vrlo
dobru ocjenu sedam, kojom je ujedno bio
najbolje ocijenjeni igra~ utakmice. “D`eko
je odr`ao rije~ da }e sjajno igrati na Stade
de Franceu. Zaista je briljirao i zabio je
prekrasan gol“, pi{e L’Equipe o najboljem
igra~u dvoboja Francuska-BiH. S druge
strane, najgori igra~ utakmice bio je stoper
Francuza Adil Rami, koji je dobio lo{u
ocjenu tri. “Ovo je Ramiju bila najgora
utakmica otkad igra u francuskoj
reprezentaciji. Gubio je duele protiv D`eke,
od kojih isti~emo akciju kod gola u 40.
minuti.“ Prema L’Equipeu, slabost obrane
BiH je njen stoper Pand`a, kojem nedostaje
`ivahnosti i brzine, dodajmo da je dobio
negativnu ocjenu ~etiri. Golman Asmir
Begovi} je bio dobar, a za Emira Spahi}a
pi{e da je bio siguran i uspje{an osim
naivnog poteza kad je oborio Nasrija za
najstro`u kaznu. Rahimi} je sjajno igrao
prvih sat vremena kada francuskom
veznom redu, osobito Nasriju, nije dao da
se razma{e. Iako mu ponekad nedostaje
`ivahnosti i okretnosti, Haris Medunjanin
je uvijek dobro postavljen i igra dobro.
Miralem Pjani} u drugom dijelu nije bio na
razini. Senad Luli} je bio probojan po
lijevoj strani, ~ime je pravio probleme
Francuzima, ali se zatim usredoto~io na
defanzivne zada}e. Zvjezdanu Misimovi}u
je nedostajalo ritma, pi{e L’Equipe u
komentaru igre BiH. Trener Paris Saint
Germainea Antoine Kombouare bio je
stru~ni komentator L’Equipea za ovu
utakmicu.
“Prvo poluvrijeme BiH je nadigrala
Francusku u svim elementima igre.
Jednostavno, Francuska nije postojala na
terenu u prvom dijelu utakmice. Mislim da
je problem bio u tome {to su neki francuski
igra~i poku{ali napadati, a drugi su
nesvjesno ~uvali rezultat znaju}i da im je
remi bio dovoljan, tako da igra Francuza
nije bila uravnote`ena. Tu osobito mislim
na bo~ne igra~e francuske reprezentacije
(Evra je samo jednom centrirao, a
Reveillere nijednom), koji u prvom dijelu
nisu i{li prema naprijed, ali su zato u
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
[email protected]
[email protected]
TURSKU
TURSKU U
U [email protected]
[email protected]
Zvjezdan
Zvjezdan Misimovi},
Misimovi}, srce
srce ii du{a
du{a
bh.
bh. reprezentacije
reprezentacije
drugom dijelu napadali po boku. U prvom
poluvremenu, Francuska je igrala preduboko na svojoj polovici terena i previ{e
je dala prostora gostima iz BiH.“ BiH je
ELVIR BALJIĆ,
PAPETOVA DESNA RUKA:
“Moramo ovu utakmicu
što prije zaboraviti, ne
razgovarati o sudijama i
pripremiti se za utakmice
baraža u kojima se nadam
da ćemo slaviti i plasirati
se na EP.“
dobro pritiskala Francuze, smatra trener
PSG-a. “U prvom poluvremenu BiH je
sjajno igrala, osobito presing na na{im
igra~ima. Tu posebno mislim na ofanzivne
igra~e, D`eku i Misimovi}a, koji su pravili
presing na brani~e Ramija i Abidala, stoga
francuska reprezentacija nije uspijevala
prebaciti loptu prema naprijed i tim su
ujedno prisiljavali golmana Llorisa da
svaki put mora izbacivati loptu nogom, {to
je uglavnom zavr{avalo pogre{nim ispucavanjem, odnosno izgubljenom loptom.
Jednostavno, sjajnom igrom u prvom
poluvremenu BiH me impresionirala.“ U
nastavku je Francuska igrala bolje. “U
drugom dijelu ulazak Martina je donio
promjene nabolje. Naime, u odnosu na
prvo poluvrijeme, kad je igrao predaleko
od gola, Nasri je preba~en da igra bli`e
golu Bosanaca, {to se dogodilo nakon
ulaska u igru Martina, ~ime je promijenjen
sustav igre 4-2-3-1 u 4-1-4-1 s dva
razigrava~a, tako da je time Nasri postao
opasniji za goste, kojima je prijetio svojim
probojima i driblinzima, dok je u prvom
poluvremenu igrao preblizu zadnjem
veznom M’villi.“ Sli~no je utakmicu, kao i
trener pariskog tima, vidio i Elvir Balji},
pomo}nik Safeta Su{i}a. “Igrali smo
odli~no, pogotovo prvih 65 minuta
utakmice, dok nam nije malo ponestalo
snage“, ka`e Balji} za na{ list. “Naravno,
poslije su Francuzi napravili pritisak, {to je
bilo i za o~ekivati, jer ipak je to jedna
velika reprezentacija. Nemamo ni{ta
nikome prigovoriti, dali smo sve od sebe u
ovoj utakmici i velika je {teta {to nismo
uspjeli izdr`ati tih posljednjih 12-13
minuta. Moramo ovu utakmicu {to prije
zaboraviti, pripremiti se za utakmice
bara`a u kojima se nadam da }emo slaviti i
plasirati se na EP.“ 53
Dario:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
21:51
Page 54
DARIO [email protected]
U subotu, 15. oktobra, navršava se deset godina od smrti
našeg DARIJA DŽAMONJE DACE, jednog od najvećih bosanskohercegovačkih književnika u bogatoj historiji ove države; i
ove godine ćemo obljetnicu njegove smrti obilježiti pričom,
teškom mukom odabranom od mnogih antologijskih koje je
godinama objavljivao na stranicama SLOBODNE BOSNE
Smrt je za nas bila sudbina, a za
njih samo dobro obavljen posao
Pi{e: DARIO [email protected]
Sreo sam Tihu na Titovoj ulici. O~i su
mu bile zakrvavljene, a lice podbuhlo...
Taman sam zaustio da ga pitam: “Gdje
si to zaglavio sino}?”, tuma~e}i njegov
izgled te{kim mamurlukom, ali me je
preduhitrio spustiv{i mi ruku na rame:
“Moj mali, na~eli su nas!” (Bez obzira {to
sam skoro ~etrdesetogodi{njak, {to sam
uveliko o`enjen i {to sam otac jednog
djeteta, u na{oj raji sam uvijek ostao ‘mali‘
jer smo se po~eli dru`iti u gimnaziji, a ja
sam bio mla|i par godina, {to je u doba
puberteta predstavljalo ogromnu razliku.)
Nisam shvatio {ta ho}e da ka`e... On je
nastavio, kao da te{kim maljem odvaljuje
svaku rije~ iz du{e: “Ubili su Hami}a!”
Hami} je bio vi{e nego na{ prijatelj.
Imao je malu radnju za sito-{tampu (koju je
za rata pretvorio u besplatnu menzu za
izbjeglice i gradsku sirotinju) u koju smo
redovno svra}ali na kafu, na “~a{icu
razgovora”, kad god nam je trebala pomo}
- nov~ana, ili kad smo osje}ali bilo kakav
teret na srcu - od bra~nih problema do
nevolja na poslu, jer Hami} je bio ~ovjek
koji je za svakoga i o svakome nalazio
dobru rije~, a, koliko se sje}am, ne znam da
je iko ikad rekao ne{to ru`no o njemu.
Zato je Tiho nastavio: “Na~eli su nas, i
to od glave.”
Stajali smo nasred ulice, zaklonjeni od
snajperske paljbe betonskim blokom na
kojem je sprejom bilo napisano Pink Floyd
- jasna aluzija na mra~nu pjesmu, koja ka`e
“... all in all, you are just another brick in
the wall...” - i plakali.
Ljudi su prolazili pored nas i ne obaziru}i
se, jer u Sarajevu nije bilo ni{ta neobi~no
vidjeti odrasle ljude kako, usred bijela dana,
bez ikakvog zazora, gorko pla~u na ulici.
54
Jo{ ju~er sam razgovarao sa Hami}em i
predlo`io mu da se preseli u moj stan, jer je
sigurniji od njegove ku}e, koja se nalazila
na obroncima Trebevi}a, blizu vatrene
linije. Odbio je zbog majke, starice, koja je
ostala sama u ku}i kada su njegovi mla|i
ro|aci mobilisani.
Prva granata je pogodila kom{ijinu
ku}u. Nimalo iznena|uju}e od njega, Hami} je u pola no}i potr~ao u pomo} kada ga
je druga granata stigla na ulici i presjekla na
pola.
Sve dotada{nje patnje, strahovi, izblijedili su pred osje}ajem totalne bespomo}i, jer prvi put je neko stvarno blizak
meni poginuo, {to je zna~ilo da ga vi{e
nikad ne}u vidjeti, stisnuti mu ruku, ~uti
njegov glas: “Znam da mi Muslimani ba{ i
nismo sveci, ali, brate, nismo ovo
zaslu`ili...”
Pogibije, ranjavanja nepoznatih ili
poznatih ljudi do tada sam do`ivljavao kao
sticaj lo{ih okolnosti, kao zlu sre}u i
potiskivao osje}aj da sam i ja (kao i svaki
drugi u Sarajevu) na stra{noj lutriji smrti i
da samo ~ekam dan kada }e moj broj biti
izvu~en - a sa svakim slijede}im danom
moje {anse za “dobitak” su postajale ve}e.
Iako mjesto Hami}eve d`enaze nije bilo
ogla{eno u novinama (jer smo se bojali
velikog okupljanja, {to bi moglo
“isprovocirati” novo granatiranje), na
malom groblju, stotinjak metara iznad
njegove ku}e, bilo je vi{e od stotinu ljudi.
Prvi put od po~etka rata imali smo
priliku da vidimo na{ grad onako kako ga
gledaju na{e ubice kroz vizire svojih
minobaca~a i ni{ane snajpera - le`ao je kao
na dlanu, okupan suncem i blje{tav, i golim
okom su se mogli pro~itati natpisi na
prodavnicama i raspoznati ljudi na
ulicama...
Prvi put smo mogli sagledati obim
razaranja: odozgo, ~inilo se da je svaka
druga ku}a bez krova, a neka najva`nija
zdanja u gradu (Po{ta, Vije}nica, Skenderija, Energoinvest...) bila su samo skeleti,
ulice uz obale Miljacke zakr~ene
olupinama izgorjelih automobila i
tramvaja...
Sviju nas je potresla tiha jeza od
saznanja da smo na milosti i nemilosti
dobre ili zle volje nekog za obara~em
PAM-a, snajpera ili za minobaca~kim
postoljem... Kao potvrda na{ih misli, iz
brezovog {umarka, iza bre`uljka koji su
dr`ali lokalni Srbi, za~ulo se dovikivanje:
“^uli smo da je Hami} poginuo. Nismo mi
pucali, majke mi. To su oni papci iz
Srbije...”
Hami}ev ro|ak Ned`ad je u trenutku
htio poletjeti u pravcu glasa, ali su ga ne~ije
ruke zadr`ale, pa je samo u nemo}nom
bijesu psovao: “Jeba}u vam majku
~etni~ku, kadli-tadli. I tebi, Dragane, majku
jebem u sisu!”
Dragan je samo doviknuo: “Po`urite sa
d`enazom, jer }emo uskoro morati da
odradimo na{u smjenu.”
To je zna~ilo da }e uskoro neko u
Sarajevu ostati bez krova nad glavom, “da
}e ne~ija majka zakukati”, da neko vi{e
nikad ne}e zaigrati fudbal ili vidjeti film, da
}e plo~nici Sarajeva opet biti ljepljivi od
krvi...
Vra}ali smo se u grad u malim
skupinama {utnje, ali vjerujem da je svako
od nas osje}ao isti tamni oblak prijetnje
iznad na{ih glava, jer smrt je za nas bila
sudbina, a za njih samo dobro obavljen
posao.
P.S. Pri~a je prvi put objavljena u
Progressiv magazinu u Madisonu, 1994.
godine.
Iz nekih, samo njima znanih razloga,
zadnji dio re~enice je izba~en iz
originala. SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
Dario:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
21:51
Page 55
(15.10.2001. - 13.10.2011.)
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
55
Ivo:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
21:49
Page 56
ANDRI] U TRAVNIKU
Pola vijeka od dodjele
Nobelove nagrade za
književnost IVI ANDRIĆU
obilježava se nizom
manifestacija u piščevom
rodnom gradu, Travniku;
Travničanin ABDULAH
AVDO MAGLIĆ, koji je od
1948. pa sve do
Andrićeve smrti 1975.
“po službenoj dužnosti“
bio njegova veza sa
Travnikom, za naš list
sjeća se susreta i
razgovora sa slavnim
piscem
ANDRIĆEV
“OFICIR ZA
VEZU”
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MARIO ILI^I], arhiv Zavi~ajnog
muzeja Travnik
R
egijom je prije nekoliko dana
prostrujala neo~ekivana, iznena|uju}a, za mnoge {okantna vijest:
srpski pisac i “otac nacije“
Dobrica ]osi} ovogodi{nji je
dobitnik Nobelove nagrade za knji`evnost,
i to kao “poslednji disident 20. veka,
svedok kraja jedne epohe i prorok vremena
koje dolazi“. Vijest su u roku od nekoliko
minuta prenijeli gotovo svi srbijanski
portali i agencije, no ubrzo se ispostavilo da
se radi tek o podvali grupe nepoznatih
internet-{aljivd`ija, koji su ovu informaciju
plasirali preko la`nog sajta nobelprizeliterature.org, identi~nog zvani~noj web
stranici Nobelovog komiteta.
Pola stolje}a ranije, krajem oktobra
1961., objavljeno je da je knji`evnik Ivo
Andri} laureat Nobelove nagrade. Me|u
brojnim izjavama i reakcijama kolega sa
prostora cijele biv{e Jugoslavije na ovu
vijest, ostala je zabilje`ena i ona Dobrice
]osi}a: “Jedan Jugosloven vidio se iz
tolikih daljina, kroz mnoge i svakojake
pomr~ine...“
@IVOT U SARAJEVU
Ivo Andri} do danas je ostao jedini
knji`evni nobelovac sa ovih prostora.
Pedeseta godi{njica od dodjele Nobelove
nagrade Andri}u obilje`ava se ove godine
nizom manifestacija u Bosni i Hercegovini,
Srbiji i - u ne{to manjem obimu - u
56
PRIJATELJI I SUGRA\ANI, IVO
ANDRI] I ABDULAH MAGLI]
“Andri} je dolazio u Travnik i
neposredno poslije zavr{etka rata.
Obilazio je ulice, mahale, mjesto gdje je
bila ku}a u kojoj je ro|en... Ali, tada se
nije nikome javljao, niti je iko znao da je
on tu“, sje}a se Abdulah Magli}
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
Ivo:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
21:49
Page 57
50 GODINA POSLIJE
Hrvatskoj. U Travniku, rodnom gradu Ive
Andri}a, mnogi jo{ uvijek pamte ponos i
euforiju koja je zahvatila ovaj bosanski
gradi} tih dana nakon {to se saznalo da
je upravo njihov sugra|anin dobitnik
najpresti`nijeg svjetskog priznanja za
knji`evnost. U Kulturno-prosvjetnoj
zajednici Travnika tada je organiziran hitan
sastanak na kojem je zaklju~eno: ~eka}e se
informacija iz Beograda o tome kako
obilje`iti nagradu, a u me|uvremenu, svi se
moraju dobro pripremiti da se u {kolama
prezentira Andri}evo djelo, naro~ito
Travni~ka hronika, da se u~enici informi{u
{ta zna~i Nobelova nagrada i da {to vi{e
saznaju o Andri}u...
Travni~anin Abdulah Avdo Magli} bio je
Andri}ev dugogodi{nji “oficir za vezu“ sa
njegovim rodnim mjestom. Sa nobelovcem
se, “po slu`benom zadu`enju“, susretao u
Travniku, Sarajevu i Beogradu od 1948. pa
sve do Andri}eve smrti, 1975. godine.
OD
OD TRAVNIKA,
TRAVNIKA,
PREKO
PREKO SARAJEVA,
SARAJEVA,
DO
DO BEOGRADA
BEOGRADA
Abdulah
Abdulah Magli}
Magli} godinama
godinama
se
se susretao
susretao ss piscem
piscem uu
raznim
raznim prilikama
prilikama
Abdulah Magli}: “Andri} nije `elio da mu se podi`u
spomenici i prave sve~anosti, bio je zatvoren i {krt na
rije~ima, a zanimalo ga je sve {to se doga|a u Travniku“
RODNA KU]A
IVE ANDRI]A
Ku}a u kojoj je ro|en
nobelovac skoro je
potpuno izgorjela u
velikom po`aru u
Travniku 1903.;
obnovljena je
1974. i u njoj se
danas ~uvaju
Andri}eve knjige,
rukopisi, strana
izdanja njegovih djela,
fotografije, a namje{taj
u sobama poti~e iz
vremena Andri}evog
djetinjstva
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
57
Ivo:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
21:49
Page 58
ANDRI] U TRAVNIKU
“Prvi put sam ga sreo 1947. kada je
do{ao u Travnik da odr`i knji`evno ve~e, u
sali gdje je nekada bio Oficirski dom. On je
tada `ivio u Sarajevu. Nakon oslobo|enja,
Rodoljub Čolakovi} je kao predsjednik
Vlade dogovorio u Beogradu sa Centralnim
komitetom da se svi Bosanci koji su imalo
{kolovani odmah upute u BiH. Tako je i
moja supruga premje{tena iz Beograda u
Sarajevo, u Ministarstvo saobra}aja, a
pretpostavljam da je na osnovu tog dekreta
i Andri} tada zavr{io u Sarajevu“, pri~a
Abdulah Magli}.
Idu}e godine, 1948., Andri} je posjetio
Travnik i prisustvovao sve~anosti otvaranja
prvog industrijskog objekta u Travniku,
pilane u Biloj. “To je bio 29. novembar
1948. godine. Otvarali smo pilanu, bilo je
lijepo vrijeme, napolju smo pripremili
ru~ak, i tada sam se onako malo
neposrednije sa njim upoznao. Pokojni
Antonije Isakovi} mi je mnogo godina
kasnije ispri~ao da je Andri} dolazio u
Travnik i neposredno poslije zavr{etka rata.
Obilazio je ulice, mahale, mjesto gdje je
bila ku}a u kojoj je ro|en... Ali, tada se nije
nikome javljao, niti je iko znao da je on tu“,
ka`e Magli}.
ANDRI]EVE POSJETE RODNOM GRADU
Sve~ani ru~ak na otvaranju pilane u Biloj 1948.
“NE ZOVITE MI NOBELOVCE“
Abdulah Magli} u{ao je u politiku, kako
sam ka`e, “sticajem okolnosti“. Po
zavr{etku rata koji je proveo u partizanima,
1946. imenovan je za predsjednika Sreskog
sindikalnog vije}a, pa je neko vrijeme bio
predsjednik Op{tine, potpredsjednik
Sreza... “Sve do penzije bio sam na neki
na~in u politici. Nikada nisam saznao kako
je do{lo do toga da su mene zadu`ili da u
ime Travnika odr`avam kontakt sa
Andri}em. Pretpostavljam da je nalog
do{ao iz Sarajeva. Uglavnom, od tada sam
ga posje}ivao u Sarajevu, ~esto sam bio kod
njega na ru~ku, a sa nama je u dru{tvu bio
jo{ jedan Travni~anin, Ivo Sunari}, koji je
bio prvi ministar pravosu|a u Vladi BiH.
Kako je Sunari} `ivio u Sarajevu u isto
vrijeme kada i Andri}, njih dvojica su se
upoznali i sprijateljili, pa sam tako i ja
uvijek kada bih dolazio u Sarajevo sa
Sunari}em i{ao kod Andri}a.“
U po~etku oficijelni susreti vremenom su
prerasli u dosta prisan odnos - ili bar onoliko
prisan koliko se to s Andri}em moglo biti.
Poput mnogih drugih koji su ga li~no
poznavali, i na{ sagovornik pamti Andri}a
kao pristojnog, u~tivog ~ovjeka, ali uvijek na
odre|enoj distanci. Mo`da najta~niji opis
nobelovca u jednoj kratkoj re~enici dala
je V era Stoji}, njegova dugogodi{nja
saradnica, prevoditeljica i li~ni sekretar i, po
mnogima, `ena koja ga je najbolje
poznavala: “Bio je nekako tu| ~ovek.“
“Bio je prili~no }utljiv i jako {krt u
razgovoru, uvijek sam se malo i ~udio
58
Andri}
Andri} sa
sa D`emalom
D`emalom Bijedi}em
Bijedi}em na
na otvorenju
otvorenju
Dje~ije
Dje~ije biblioteke
biblioteke uu Travniku
Travniku 1972.
1972.
Ivica
Ivica Bla`evi},
Bla`evi}, Ivo
Ivo
Andri},
Andri}, Abdulah
Abdulah
Magli}
Magli} ii Ljubo
Ljubo Jandri}
Jandri}
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
Ivo:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
21:50
Page 59
50 GODINA POSLIJE
ENES [KRGO, KUSTOS ZAVI^AJNOG MUZEJA TRAVNIK
Cijela ova godina u Travniku u znaku je Andrića
Travni~ani su 50.
godi{njicu dodjele Nobelove
nagrade Ivi Andri}u po~eli
obilje`avati ve} u januaru ove
godine, kada je u saradnji sa
Festivalom Sarajevska zima
prire|ena izlo`ba Ivo Andri} pisac i/ili diplomata, u
produkciji Muzeja grada
Beograda.
“Andri}evi dani ove
godine su veoma sadr`ajno
oboga}eni. Ovo je mo`da
prvi put da se brojne
institucije ujedinjuju i
zajedni~ki predstavljaju
mno{tvo razli~itih, sadr`ajno
interesantnih programa - od
predstave Prokleta avlija,
knji`evnih ve~eri, promocija
knjiga, izlo`bi, scenskih
~itanja Andri}eve literature u
travni~kim srednjim i
osnovnim {kolama...“, ka`e
Enes [krgo, kustos
Zavi~ajnog muzeja u Travniku.
“ANDRI]EVI DANI” U TRAVNIKU
Izlo`be, filmovi, knji`evne ve~eri i promocije u ~ast nobelovca
Do kraja godine u planu su
jo{ mnogi programi. Posebno
tome. Kad bih do{ao kod njega, uglavnom
sam ja pri~ao, a on bi samo ponekad pitao
o nekim stvarima i doga|ajima u Travniku.
Uvijek ga je zanimalo {ta ima u Travniku.
Za razliku od njega koji je bio dosta
zatvoren, njegova supruga Milica bila je
simpati~na, razgovorljiva `ena“, sje}a se
Abdulah Magli}. “Kada smo odlu~ili da
obnovimo njegovu rodnu ku}u u Travniku,
oti{ao sam u Beograd da ga upoznam sa
tom idejom. Sje}am se da me je onako
ozbiljno, pomalo ljutito, pitao: [ta vi to
tamo radite? Ne}u nikakvih spomenika,
niti i{ta! Rekao sam mu: Dru`e Ivo, mi tu
ku}u ure|ujemo prije svega da bude
biblioteka va{ih djela. On je to na kraju
prihvatio, pa nam je Vera Stoji} poslala za
biblioteku veliki broj stranih izdanja
Travni~ke hronike i drugih Andri}evih
djela.“
Ivo Andri} nikada nije posjetio svoju
obnovljenu rodnu ku}u, ka`e pomalo sa
`aljenjem Magli}: “Ne znam za{to nije
do{ao. U to vrijeme ve} je bio bolestan i
pretpostavljam da su mu ljekari zabranili
putovanja, jer vi{e nikada nije posjetio ne
samo Travnik, nego ni u Bosnu uop{te nije
dolazio.“
Posljednji put nobelovac je bio u
Travniku 1972., kada je obilje`avano 80
godina njegovog ro|enja. U Travniku je te
godine obnovljena biblioteka, otvorena je i
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
je zanimljiv foto-safari pod
nazivom Staze, lica, predjeli
Dje~ja biblioteka i jo{ dvije biblioteke, u
Turbetu i Biloj.
Neko iz Organizacionog odbora tada je
predlo`io da se na proslavu Andri}evog 80.
ro|endana pozovu i knji`evni nobelovci iz
drugih zemalja. Za to su saznali i novinari,
pa je Mustafa Gafi} u beogradskoj Politici
objavio ovu vijest. Andri} je, sje}a se
Magli}, bio veoma ljut.
“Rekao mi je: Kakve vi to nobelovce
pozivate?!
Nisu
nobelovci
\or|e
Marjanovi} pa da skaku}u po bini!
Odgovorio sam mu da je to bio samo
prijedlog i da nije ta~no {to su novinari
objavili. On je rekao: Dobro, ako nije ta~no,
onda idite u Politiku i demantujte to! Ja
nisam znao ni gdje je sjedi{te Politike, pa je
Ivo Sunari} telefonom obavijestio urednicu
njihove kulturne rubrike da mi iz Travnika
`elimo do}i i da nas primi. Do|emo mi
tamo, objasnimo joj u ~emu je stvar i da
`elimo da objave demanti, a ona na to onako
otresito ka`e: Ne}emo mi ni{ta demantovati,
nije Andri} Bog!“, pri~a Magli}.
Abdulah Magli} posljednji put posjetio
je Ivu Andri}a u Beogradu 1974., za njegov
82. ro|endan. “On je u svom stanu priredio
ru~ak i ja sam tada prvi put upoznao i Veru
Stoji}. Ru~ali smo u jednoj opu{tenoj,
porodi~noj atmosferi, razgovarali, Andri}
se interesirao {ta je novo u Travniku, kakva
je situacija sa {kolstvom. Ponekad bih mu,
koji }e biti predstavljen u
Sarajevu, Vi{egradu i Travniku
- oko 40 umjetni~kih fotografa
iz cijele biv{e Jugoslavije
poku{at }e svojim
fotoaparatima zabilje`iti sve
ono {to danas mo`e asocirati
na Andri}evu literaturu i `ivot u
ova tri grada. Paralelno s tim
projektom planirano je i
snimanje dokumentarnog
filma. Ovih dana u Travniku je
predstavljena i izlo`ba
dokumentarno-umjetni~kih
fotografija Mikija \ura{evi}a
sa dodjele Nobelove nagrade
Ivi Andri}u, koje je autor
ustupio Muzeju. Uprili~ena je i
revija dokumentaraca Bore
Konti}a i Faruka Sokolovi}a
o Andri}u, knji`evno ve~e sa
Ivanom Lovrenovi}em i
Enverom Kazazom, promocija
publikacije Abdulaha Magli}a
Sje}anja na susrete s Ivom
Andri}em... kao mali znak pa`nje, donosio malu ka~icu
travni~kog sira...“
Andri} je umro godinu dana kasnije u
Beogradu. Odmah nakon {to je sahranjen, u
Skup{tini grada Beograda odr`an je
sastanak koji je vodio Rodoljub Čolakovi},
a tu su bili i predstavnici Srpske akademije
nauka i umjetnosti, sje}a se Magli}: “Kada
je Ro}ko (Čolakovi}, op.a.) pokrenuo
pitanje Andri}eve zaostav{tine, da se vidi
{ta bi trebalo da se ostavi u Beogradu, a {ta
u Bosni, tada{nji predsjednik SANU Pavle
Savi} sko~io je sa stolice i, onako uzrujano,
rekao: Nema ni{ta, to sve Beogradu ostaje!
Njemu Ro}ko ka`e: Pavle, ~ekaj bolan,
stani, sjedi bolan, da se dogovorimo! Ali
Savi} je bio neumoljiv: Ne, ne, nikako!!!
On je to zave{tao da ostane u Srpskoj
akademiji nauka.“
Zavi~ajni muzej u Travniku i Andri}eva
Zadu`bina na ~ijem je ~elu Magli} bio sve
do 1999. ve} godinama poku{avaju da
uspostave kontakt i saradnju sa
Zadu`binom u Beogradu - za sada, bez
uspjeha. Ipak, Abdulah Magli} ni u poznim
godinama ne odustaje od svoje namjere i
pi{e pisma nadle`nim “drugovima“ u
Beograd. @elja mu je, ka`e, da se kopija
poznatog spomenika Andri}u koji je
postavljen u Beogradu izradi i postavi u
Travniku: “Volio bih, dok sam jo{ `iv, da se
to i ostvari.“ 59
Adisa Nobelovac:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
22:19
Page 60
TOMAS TRANSTRÖMER, NOBELOVAC
Švedski pjesnik, psiholog i prevoditelj TOMAS TRANSTRÖMER (80)
ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za književnost; proteklo je šesnaest
godina otkako je Nobela dobila poljska pjesnikinja WISLAWA SZYMBORSKA, a
Tranströmer, autor čije je djelo prevođeno na šezdesetak jezika, prava je osoba
da poeziju vrati u žižu interesovanja
MOJE PJESME SU MJESTA SUSRETA
Pi{e: ADISA BA[I]
D
irljiv je bio prvi intervju koji je
ovogodi{nji dobitnik Nobelove
nagrade za knji`evnost Tomas
Tranströmer dao novinarima u
svom domu: pjesnik je od jakog
mo`danog udara prije dvadeset godina skoro
sasvim izgubio mo} govora. Nakon svakog
novinarskog pitanja on ka`e jedva nekoliko
rije~i i zatim pogleda u suprugu Monicu koja
odgovor kao da ~ita iz njegovog pogleda i
obrati se novinarima iz neke neobi~ne
perspektive u kojoj su ona i Tomas izmije{ani
do nerazdvojivosti. Vijest ih je naravno
obradovala. Da, vrlo su sretni. Gledali su
televiziju kao i ve}ina {vedskih penzionera i
tako saznali. Oni se ~ude, Tomas se ~udi, da
se dobitnicima ne javi malo ranije, ali
svejedno, drago im je. Proslavili su tako {to su
ispekli ribu za ve~eru, ostalo je tajna. Detalje
proslave zadr`ali su za sebe pjesnik i njegova
Kao mladi}
Tranströmer jer
pedesetih godina
proputovao
Balkan, pro{av{i i
kroz Bosnu i
Hercegovinu
druga polovina. U njihovom slu~aju ova fraza
dobiva sasvim novo zna~enje.
Tranströmerova desna ruka je oduzeta, ali
on je nau~io da pi{e lijevom. Lijevom tako|er
svira i klavir koji je ~itavog `ivota bio njegova
velika strast. Druga strast su putovanja i to jo{
od najranijih dana. Novac koji je kao mladi}
zaradio od svoje prve zbirke pjesama potro{io
je na putovanje Balkanom, kad je izme|u
ostalog, pro{ao i kroz Bosnu i Hercegovinu.
Tranströmer je za svoje duge karijere
napisao svega dvjestotinjak pjesama, po
jednu knjigu bi objavio svake ~etiri godine.
Za `ivot je zara|ivao rade}i kao psiholog sa
maloljetnim delinkventima, ovisnicima o
drogi, te ostalim ljudima kojima je pomagao
da se uprkos psihi~kim te{ko}ama osposobe
za samostalan rad.
Godinama je Tranströmer predlagan za
Nobelovu nagradu i ve} odavno knji`evnim
svijetom kru`i {ala da se dolazak sezone
Nobela prepoznaje po tome {to se novinari
utabore pred njegovom ku}om. Ove godine to
je bilo sa razlogom a upravo je vi{egodi{nje
o~ekivanje u~inilo ovu vijest neo~ekivanom.
[esnaest godina proteklo je otkad je poljska
pjesnikinja Wislawa Szymborska dobila
Nobelovu nagradu, a Tomas Tranströmer,
cijenjen, prevo|en i omiljen pjesnik, prava je
osoba da poeziju vrati u `i`u interesovanja. IZBOR IZ TRANSTRÖMEROVIH STIHOVA
Čitaj između redova...
O VJERI
Unutra u crkvi: lukovi i stubovi
bijeli kao gips, kao gipsani
zavoj
oko slomljene ruke vjere.
O PRIJATELJU IZA
@ELJEZNE ZAVJESE
^itaj izme|u redova.
Sre{}emo se za 200 godina
kada mikrofoni u hotelskim
zidovima budu zaboravljeni
i mognu kona~no zaspati,
postati trilobiti.
(trilobiti - izumrli sitni morski
zglavkari koje poznajemo po
fosilnim ostacima)
O SOPSTVENOJ FIZI^KOJ
INVALIDNOSTI
Kao kad si dijete i iznenadna
uvreda
60
ti je nataknuta na glavu kao
vre}a
kroz njenu mre`u mo`e{
uhvatiti tra~ak sunca
i ~uti zujanje u kro{njama
tre{anja.
Ni{ta ne poma`e - velika
uvreda
ti pokriva i glavu i torzo i
koljena
povremeno se mo`e{ pomjeriti
ali se ne mo`e{ radovati
prolje}u.
i zaranjaju u bezdan ljetnog
neba.
(Iz pjesme „Formule putovanja,
sa Balkana 1955.“)...
O PUTOVANJU BALKANOM
@amor glasova iza ora~a.
On ne gleda oko sebe. Prazna
polja.
@amor glasova iza ora~a.
Jedna po jedna sjene se
otimaju
Ovdje ~ovjek ore. To ne{to
zna~i. Otkud to da, ima pola
godine, vidim ~ovjeka koji ore?
Ne, skoro }e i godina. [ta to
zna~i? Prije mjesec dana
kona~no sam shvatio... Prvo
sam mislio da je to {vedski
Tomas
Tranströmer
jesenji pejza` - prevarilo me je
svjetlo. Ne, to je Jugoslavija,
usred dana, i sunce pr`i. To
ima neke veze sa ratom. Ili su
tu barem neki silni mrtvaci u
pozadini - oni kasnije odlaze
ali {ta se zapravo de{ava? To
nije ni{ta epsko, ni{ta veliko,
mo`da pet stihova. A opet,
neobi~no mi je va`no... (iz
pisma prijatelju o pjesmi
Formule putovanja). SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
13.10.2011
0:19
Page 7
Akcija “Kona~no mogu imati sve”
Hyundai Auto BH, generalni zastupnik za Hyundai vozila u Bosni i Hercegovini, u
saradnji sa ovla{tenim prodavcima pokrenuo je novu prodajnu kampanju sa dodatnim
pogodnostima za kupce pod nazivom »Kona~no mogu imati sve«. Akcija
podrazumijeva promotivne cijene, najbolje uslove finansiranja i najbolji program brige
za kupce na tr`i{tu za tri Hyundai modela - i10, ix20 i i30.
Najbolji uslovi finansiranja podrazumijevaju kredit bez u~e{}a, i to: otplata do 84
mjeseca, bez `iranata (do 30.000 KM), kamatna stopa od 7,39% i kasko gratis.
Najbolji program brige za kupce na tr`i{tu podrazumijeva petogodi{nju besplatnu
brigu i to: pet godina garancije, pet godina pomo}i na cesti i pet godina preventivnih
pregleda u Hyundai servisima.
@elite da Vi u svakom trenutku
odlu~ujete koliko }ete razgovarati,
surfati i slati sms poruke?
Sa “Moj meni” uslugom, kao m:tel prepaid korisnik u mogu}nosti ste da u{tedite
i sami birate kada }ete i koliko da tro{ite.
Besplatnim pozivanjem koda *123# i
kori{}enjem paketa opcija u mogu}nosti
ste da provjerite stanje na ra~unu,
dopunite ra~un vau~erom, birate tarifnu
opciju i koristite uslugu “Pozovi me”.
Ukoliko `elite da razgovarate, biranjem
rednog broja imate mogu}nost da za 1 KM
izaberete 30 minuta u m:tel mobilnoj mre`i
u toku jednog dana, za 3 KM 100 minuta u
m:tel mre`i u naredna tri dana, a za 6 KM
250 minuta u m:tel mre`i u narednih
sedam dana (u navedene cijene nije
uklju~en PDV). Po istom principu mo`ete
kupiti SMS poruke i megabajte mobilnog
interneta.
Iskoristite ovu promotivnu ponudu,
postanite Frend korisnik i sa novom m:tel
“Moj meni” uslugom, {aljite sms poruke,
razgovarajte i surfajte koliko `elite a pri
tom i u{tedite!
Ognjen:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
21:47
Page 62
EGZALTIRANE KRITIKE
Novi CD AMIRE MEDUNJANIN “Amulette” od 3.
oktobra je i na engleskom tržištu; u prvih sedam
dana od početka prodaje hvalospjeve našoj vrhunskoj
interpretatorici i sve odreda pozitivne kritike za
njeno novo muzičko djelo napisali su ugledni
novinari “fRootsa”, “The Guardiana”, “The Sunday
Timesa”, “Financial Timesa”...
BOSANSKA
BILLIE HOLIDAY
Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI] (London)
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
N
akon {to je 3. oktobra svjetska
distributerska korporacija Harmonia Mundi zapo~ela englesku
prodaju novog CD-a Amulette
(World Willage 450018), koja je
na{a sevdah diva Amira Medunjanin
snimila zajedno sa zvjezdanom ekipom
mla|ih jazz glazbenika sa na{ih prostora,
predvo|enih pijanistom Bojanom Zulfikarpa{i}em, objavljene su i prve reakcije u
medijima - koje su sve bez izuzetka, skoro
bi rekli, egzaltiraju}e. Sve objavljene u
uglednim dnevnim novinama ili periodicima od strane ve} poznatih muzi~kih
kriti~ara; koji, da ne bude zabune, prate i
podr`avaju Amirin rad od samih po~etaka
tj. od izlaska CD-a Rosa i prvih londonskih
nastupa.
TOP TEN I
UMJETNI^KI DOJAM
Tako u oktobarskom broju jednog od
najva`nijih periodika specijaliziranih za
tzv.world music fRoots nalazimo odu{evljenu kritiku Ken Hunt, u kojoj je
nagla{eno da Amira {iri repertoar izvan
uskih prostora sevdalinke, te da je njen spoj
tradicije i suvremenosti dat sa integritetom,
kreativno{}u i osobeno{}u. Uz naglasak na
njenim rafiniranim vokalnim izvedbama,
kritika potcrtava i doprinos Bojana Z.-ija, te
makedonskog gitariste Vlatka Stefanovskog koji gostuje sa akusti~nom gitarom u
tu`balici Pro{etala se Jovka Kumanovka.
Dapa~e, redakcija fRootsa stavlja album na
svoju tzv. fRoots Playlistu svrstavaju}i ga
me|u deset najboljih CD-a iza{lih u tom
mjesecu.
Svakog petka liberalno orijentirani
dnevnik The Guardian tiska dodatak pod
nazivom Film&Music, koji sadr`i obilje
vrhunski napisanih tekstova o muzici i
filmskoj industriji. Tako u broju od 30.
septembra o Amirinom novom CD-u pi{e
njihov kriti~ar specijaliziran za world
music Robin Denselow (nekada i odli~an
politi~ki komentator!) daju}i joj pune ~etiri
od pet zvijezda kao ocjenu za ukupni
umjetni~ki dojam. I on nagla{ava njeno
{irenje repertoara, poredi je sa jednom
Billie Holiday ili Cesariom Evorom, te
podvla~i kako su njene suzdr`ane, bolne i
~iste interpretacije u kontrastu sa vatrenim
sviranjem klavira Bojana Z.-ija i gitare
Vlatka Stefanovskog, a da se ravnote`a
nikada ne gubi. Denselow tako|er isti~e
njenu hrabrost da eksperimentira, kre}u}i
se u raznim glazbenim kontekstima - od
Mostar Sevdah Reuniona do nastupa sa
harmonikom i sada sa klasi~nim jazz
trijom.
AMIRA JE SUPERIORNA
Drugi va`ni i svjetski ugledni dnevni
list The Sunday Times ima luksuzni tjedni
dodatak Culture u kome o glazbi pi{e
tako|er respektibilan krug najboljih
kriti~ara. Tu je, sje}amo se, svojedobno
Clive Davis stavio CD Rosa na prvo mjesto
njemu najboljih plo~a (svih `anrova!) u
2005. godini. Isti kritik, ina~e jedan od
najuglednijih koji u Londonu uop}e pi{u o
“Interpretacije sevdah dive Amire
Medunjanin su suzdr`ane, bolne i ~iste”
62
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
Ognjen:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
21:48
Page 63
ALBUM “AMULETTE” I U ENGLESKOJ
STIGLA
STIGLA JE
JE
II DO
DO LONDONA
LONDONA
Amira
Amira Medunjanin
Medunjanin
o~arala
o~arala je
je relevantnu
relevantnu
novinsku
novinsku kritiku
kritiku uu
glavnom
glavnom gradu
gradu
Velike
Velike Britanije
Britanije
popularnoj glazbi, ne krije svoje
odu{evljenje za novi projekt na{e
pjeva~ice. Nagla{ava kako je njen
posljednji nastup u Londonu sa Bojanom
Z.-ijom bio izvanredan, te da njena ~isto}a
pjevanja nikada ne dolazi u koliziju sa
ekstrovertnim sviranjem prate}eg sastava.
“Superiorno”, tako zavr{ava svoju
recenziju Clive Davis.
Na koncu, jo{ jedna va`na dnevna
novina Financial Times, koja svake subote
ima dodatak Magazine, u kome je dat i
izvanredan pregled recentnih kulturnih
de{avanja, a rubrika: “Glazba” ispunjena je
odli~nim kritikama koncerata i novih
diskografskih izdanja. U odjeljku World
njihov kriti~ar David Honigmann
dodjeljuje, a u izdanju od 1. oktobra, pune
~etiri zvijezde od mogu}ih pet. On
nagla{ava razlike koje ova plo~a donosi u
odnosu na prethodno izdanje Zumra,
isti~u}i da su ovdje tradicionalne pjesme iz
Makedonije, Bosne i sa Kosova date u
zvu~nom prostoru koji bi odgovarao
izvedbama klasi~ne jazz pjesmarice. David
Honigmann poentira sa stavom da “klavir
Bojana Zulfirapa{i}a i kontrabas Nenada
Vasili}a ostavljaju dovoljno prostora
za Amirino pjevanje da ga ispuni
melankolijom”.
Da ka`emo jo{ da je CD ve} do`ivio
vi{e emitovanja na razli~itim radijskim
specijaliziranim muzi~kim programima,
uklju~uju}i i poznatu emisiju Late Junction
koja se svakog radnog dana emituje u
no}nim ~asovima, na referentnom tre}em
programu Radio BBC-ija. I napomena da
treba o~ekivati jo{ ovakvih kritika po
sli~nih revijama i drugim tiskanim
izdanjima. 13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
63
Adisa Pulitzer:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
21:59
Page 64
SUSRET SA [email protected] ZVIJEZDOM
INTERES
ZA BiH
Elizabeth Strout
putovala je kroz na{u
zemlju, sretala se sa
studentima, govorila o
svom radu i raspitivala
se o `ivotu u Bosni
64
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
Adisa Pulitzer:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
22:00
Page 65
ELIZABETH STROUT
Američka književnica, dobitnica Pulitzerove nagrade, ELIZABETH STROUT,
putovala je proteklih dana sa svojim suprugom privatno po Bosni i Hercegovini
koja ih je oboje očarala; nakon čitanja i susreta sa sarajevskim studentima, u
spontanom i otvorenom razgovoru za naš list, ova književnica objašnjava zašto
piscu velika književna nagrada ne može popraviti samopouzdanje, govori o tome
kako je biti književna miljenica OPRAH WINFREY, otkriva koja je najveća greška
koju je počinila da udovolji tržištu, te opisuje provincijalni duh New Yorka i svoju
fascinaciju tajnama koje svaki čovjek krije i koje su po njenom shvatanju
jedina prava tema književnosti
SREĆA JE DOSADNA, TO NIJE
MATERIJAL ZA KNJIŽEVNOST
Razgovarala: ADISA BA[I]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
E
lizabeth Strout prije dvije godine
je dobila Pulitzerovu nagradu za
svoju
knjigu
pri~a
Olive
Kitteridge i od tada je njena
popularnost munjevito porasla, a
njene knjige prevedene su na brojne jezike.
Njen roman Amy i Isabelle tako|er je
nagra|ivan, ali i ekraniziran. U dru{tvu
supruga Jamesa, uglednog stru~njaka za
pravo sa univerziteta Columbia, proteklih
dana putovala je na{om zemljom. Desetog
oktobra je na sarajevskom Filozofskom
fakultetu studentima ~itala iz svoje
nagra|ene knjige i govorila o svom radu, a
za na{ list govorila je o svojim vi|enjima
knji`evnosti, uspjeha, provincijalizma,
potro{a~kog dru{tva, `ivotnih poraza,
sudbine pisca...
HEMINGWAY BI DANAS
DOSELIO U SARAJEVO
Dvije Va{e knjige su prevedene u
Hrvatskoj, gostovali ste lani u Zagrebu, ali
ove godine u Bosnu i Hercegovinu ste do{li
iz privatnih razloga?
Moj mu` je odavno veoma zainteresovan
za de{avanja i historiju ovog podneblja.
Istina je da smo ve} pro{le godine dolazili
nakratko u Zagreb, a tom prilikom smo
vidjeli i djeli} Bosne posjetiv{i Biha}, Jajce.
Odlu~ili smo da }emo posebno putovanje
posvetiti Bosni i sad smo stigli i do Sarajeva.
Nevjerovatno lijepa zemlja, ba{ prelijepa.
Da, dodu{e, gradovi su joj prili~no
maleni, ba{ po mjeri Va{ih likova... Jedan
Va{ lik se nakon `ivota u New Yorku vra}a
u svoj rodni gradi} u dr`avi Maine, ogor~en
time {to su Njujor~ani provincijalci koji
toga ni najmanje nisu svjesni. Dijelite li
nakon vi{egodi{njeg `ivota u New Yorku
uvjerenje svog junaka i otkud takva osuda
grada koji se smatra sinonimom za
kosmopolitizam?
Za mene je provincijalan onaj na~in
razmi{ljanja po kojem je tvoj na~in `ivota
jedini mogu}i i ispravan. Povr{no gledaju}i, provincijalnim smatramo ono {to
dolazi iz malih mjesta ili {to nije posebno
sofisticirano, {to je daleko od grada i
njegovih kulturnih sadr`aja. Naprimjer,
imate grupu Njujor~ana koji idu u operu i
grupu ljudi iz ruralnih krajeva Mainea koji
u `ivotu nisu povirili u operu: i jedni i drugi
mogu jednako biti uvjereni da su superiorni
nad onim drugima i isklju~ivi u svojim
`ivotnim stilovima i nazorima. Za mene su
zato i jedni i drugi jednako provincijalni.
Iako `ivite u velikom gradu, radnja
Va{ih knjiga smje{tena je u malena mjesta
Va{eg rodnog Mainea. Kao da grad u
kojem ste proveli pola `ivota nikada nije
uistinu postao Va{ dom?
@ivjela sam prvu polovinu `ivota u
Maineu, a drugu u New Yorku i na oba
mjesta sam jednako bila stranac. Ako ne
zna{ gdje ti je dom, New York je sjajno
mjesto za `ivot jer ima{ mno{tvo ljudi
koji se osje}aju jednako kao i ti. Kraj iz
kojeg sam ja je jedan od onih gdje ljudi
naprosto ostaju cijeli `ivot, tu imaju
ro|ake, tu imaju svoju pro{lost. Ja to
nisam `eljela, osje}ala sam da ne
pripadam tom svijetu i oti}i u New York
bilo je sjajno jer je tamo bilo prirodno
osje}ati to nepripadanje. Vremenom mi je,
me|utim, grad prestao biti toliko
intrigantan jer na kraju shvati{ da svugdje
postoje jednake grupe i grupice ljudi,
kru`oci... Veoma sam vezana za oba svoja
mjesta, ali se u oba osje}am jednako
otu|eno. Lak{e je ipak biti otu|en u New
Yorku jer nikome zbog toga ne upada{
toliko u o~i (smijeh).
Pitanje ostanka i odlaska iz doma i
domovine je nekako godinama aktuelno u
Bosni i Hercegovini. Stalno se pote`u neke
statistike o ogromnom broju mladih koji bi
napustili zemlju, a zapravo je vrlo mali broj
mladih koji su proputovali svijetom i koji
imaju viziju gdje bi to oni i{li i {ta bi ta~no
radili. Kao da tu ima jako mnogo
romantizacije inostranstva naprosto jer je
nepoznato. Ali, nisu li otu|enost i
nepripadanje o kojima govorite zapravo
uro|eni piscu?
Knjige su utjeha jer govore da ni u ~emu {to nam se
de{ava i {to nas ti{ti nismo ni sami ni jedini
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
65
Adisa Pulitzer:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
22:00
Page 66
SUSRET SA [email protected] ZVIJEZDOM
Sje}am se da mi je prije mnogo godina
majka poslala ~lanak koji je napisala
ameri~ka knji`evnica Ann Beattie i u tom
~lanku govorila je o tome kako `ivi samo na
onim mjestima na kojima se ne osje}a kao
kod ku}e. Bilo je lijepo od moje majke {to mi
je to poslala, to je zna~ilo da me priznaje kao
pisca i da shvata da je osje}aj bezdomosti
ne{to {to ide uz pisca. To nije tako kod svakog
pisca, naravno, ali ~ini mi se da su velike
{anse da je to ne{to {to ide uz ovu profesiju.
Uostalom, zanimljivo je ~uti i pri~e ljudi koji
su izabrali da ne odu iz Bosne, sigurno i oni
imaju dobre razloge za svoj izbor.
(NE)SAVR[ENE @ENE
Junakinje iz knjige Elizabeth
Strout su nam}oraste,
osvetoljubive, povre|ivane
Pa za ljude koji se bave pisanjem,
jezik je domovina iz koje se ne odlazi tako
lako. Ovdje je `ivot uistinu intenzivan, pun
nevjerovatnih pri~a, kontrasta, ljudskih
sudbina koje vape da se na|u u knji`evnosti. Bez sumnje je, uprkos neda}ama, za
pisce iznimno inspirativan kraj...
Sarajevo kako ga Vi opisujete zvu~i kao
Pariz iz dvadesetih godina u koji je
PRITISAK TRŽIŠTA: Najveća glupost na koju sam ja
pristala bila je ideja da na kraju knjige, u prvom izdanju,
intervjuišem sama svoju junakinju Olive Kitteridge.
Pristala sam jer se moje prethodne knjige nisu tako
dobro prodavale, pa nisam imala samopouzdanja da
odbijem. Iskreno, i sad me je stid te budalaštine
Hemingway pohrlio upravo po taj osje}aj
kreativnosti, za~udnosti, ogoljenog `ivota...
Va{i `enski likovi su vrlo interesantni, to su `ene sa kojima se mogu}e
identifikovati iako su pune krajnosti, u isto
vrijeme izuzetne ali i na neki na~in
slomljene, ranjene, o{te}ene. Posebno je
upe~atljiva kafanska pijanistica Angie koja
ima briljantni talenat, ali i strah od nastupa,
sklonost alkoholu, nesretnu ljubav... Za{to
u tim `enama spajate toliko protivrje~nosti?
Angien momak njoj ~ak na jednom
mjestu doslovno ka`e da je ranjena, {to je
stra{na stvar da nekom ka`e{. Ali na neki
na~in svi smo mi ranjeni, to je neizbje`no
ako si ~ovjek, svejedno, `ena ili mu{karac.
Da mi je vidjeti nekoga ko nije ranjen. U
pisanju proze treba ti drama, trebaju ti
suprotstavljene sile i najve}a mogu}a
koli~ina krajnosti u jednoj osobi koju
mo`e{ sastaviti a da taj lik jo{ uvijek bude
uvjerljiv. Ameri~ki dramati~ar Eugene
O’Neill napisao je predivne drame pune
neke velike, rasko{ne tuge, a onda je
napisao komad Ah, Wilderness! koji je
potpuno sretan, ali i nevjerovatno dosadan.
Tu sam shvatila koliko su kontrasti i
proturje~ja va`ni za prozu, to je skoro pa
tehni~ka stvar.
66
Osje}aj ranjenosti je u Bosni vrlo
poznat. Mnogo ljudi `ivi nose}i o`iljke od
gubitaka, nose}i bolna sje}anja i te{ka
iskustva. U ovda{njoj kulturi me|utim nije
da se o tome previ{e iskreno ili op{irno
govori...
Novu ranu stvara pretvaranje da smo
ne{to preboljeli, ako nismo. Svejedno da li
je to ratno iskustvo, neki doga|aj iz
djetinjstva, neki li~ni gubitak. Svi bi voljeli
da stvari prebole, ali ponekad su otisci koji
ostanu na na{oj du{i neprolazni i moramo
u~iti kako da nastavimo `iviti sa njima, a ne
kao da ih nema. Duboko je ljudski da jedni
drugima govorimo da ne{to treba
zaboraviti, ali malo toga uistinu mo`emo
zaboraviti, uglavnom samo prestanemo
govoriti o tome.
Spomenuli ste da je po Va{em
mi{ljenju uloga knji`evnosti upravo u tome
da se progovori o tajnama, o stvarima
kojima nas ti{te ali o kojima ne govorimo ni
najbli`im osobama?
Da, smatram da pi{u}i o ljudskim
tajnama, dajemo jednu vrstu olak{anja jer
~italac shvata da u svom iskustvu nije
usamljen ni jedini. To je zaista velika
utjeha. Ti dijelovi na{ih `ivota o kojima ne
pri~amo su uglavnom najzanimljiviji. Ja
sam realisti~an pisac, mene zanima
prvenstveno ljudska priroda a ne
eksperimentisanje sa knji`evnom formom,
pa ~ak i ako se nekome takvo pripovijedanje ~ini staromodnim jer ne prati
knji`evnu modu.
PISAC MORA BITI NEMILOSRDAN
U BORBI ZA SVOJU OSAMU
(Ne)savr{enost Va{ih `enskih likova
ipak ima posebnu dimenziju zbog toga {to
su one `ene, a danas su zahtjevi koji se
postavljaju pred `ene iznimno visoki. Zar
nije frustriraju}e to {to su uz tradicionalnu
ulogu okosnice porodice i doma}instva,
sada pridru`eni i zahtjevi za karijerom, a tu
su neprekidno i estetski kriteriji, ne prestaje
biti va`no kako `ena izgleda?
Od samog po~etka `ivota bezbroj je
stvari koje nisu fer prema `eni. Meni je to
najjasnije postalo kad sam dobila bebu i
shvatila da je samo ja mogu dojiti, a njen
otac ne. Zna~i, na{e pozicije su od po~etka
razli~ite, krenuv{i od prirode, stvari nisu
fer... Mnogo toga je na `enama i jo{ je dug
put pred nama da izna|emo mogu}nosti
kako da svoju poziciju u~inimo manje
nepravednom.
To svakako ima veze i sa manjim
prisustvom `ena u javnom `ivotu, pa i u
knji`evnosti. U BiH je posljednjih
dvadesetak godina broj knji`evnica ne{to
ve}i, ali kroz pro{lost vlada pusto{. Ako bi
se i pojavile, od karijere su ~esto odustajale
u ime porodi~nog `ivota...
O, toga sam se nagledala i u svom
okru`enju u Americi. Iz nekog razloga
mu{karci su jako dobro sa~uvali tu
sposobnost da zatvore vrata svoje sobe i da
objave kako oni narednih nekoliko sati
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
Adisa Pulitzer:TEKST osnova.qxd
12.10.2011
22:01
Page 67
ELIZABETH STROUT
KO JE OLIVE KITTERIDGE?
Nagrađena zbirka priča zamaskirana u roman
Olive Kitteridge je
nam}orasta nastavnica
matematike u penziji:
inteligentna, pronciljiva ali
~esto neprijatna prema ljudima
koji joj se ne dopadaju, ona je
me|u vi|enijim stanovnicima
gradi}a Crosby u ameri~koj
dr`avi Maine. Ima mu`a, sina, i
sre|en `ivot u kojem, kako to
obi~no biva, povremeno
nastaju sitne drame koje je
izbacuju iz kolote~ine.
Naprimjer, njen odani mu`
Henry, vlasnik apoteke,
postaje previ{e bri`an prema
svojoj zaposlenici, rano
obudovjeloj Denise. Njen biv{i
u~enik vra}a se iz velegrada u
njihov gradi} u kojem je
odrastao i svoje nekada{nje
nastavnice se sje}a sa pomalo
pretjeranim `arom. Njen sin,
ljekar, upoznaje zgodnu `enu
kojom se vrlo brzo odlu~uje
o`eniti, ali iako naizgled
savr{ena, zgodna, pametna i
prijatna, nova snaha nimalo ne
odu{evljava Olive: ona kri{om
ismijava provincijsku haljinu
koju Olive obu~e na vjen~anje
svog sina, zatim ne zna
razlikovati osnovne vrste
cvije}a kojima se Olive
posve}uje, i na kraju njenog
voljenog sina odvodi da `ive
na drugi kraj zemlje.
Olive Kitteridge je zbirka od
trinaest zasebnih pri~a koje su
povezane mjestom doga|anja,
provincijskim gradi}em Crosby
i likom Olive, koja je negdje
glavni lik, negdje pokreta~
radnje, a negdje opet samo
rade, te da ih se u tome ne ometa. @ene i
djeca se tome prilago|avaju. Prava je
rijetkost na}i `enu knji`evnicu koja }e tako
postaviti stvari u svojoj ku}i i re}i mu`u da
se pozabavi bebom jedno {est sati dok ona
pi{e. To je {teta, to je sramota. Da bi se
izborio za svoje vrijeme i svoju osamu,
pisac mora biti nemilosrdan i neumoljiv, a
`enama to, izgleda, te`e polazi za rukom.
Va{ izdava~ tra`io je od Vas da
promijenite prvobitni naslov nagra|ene
knjige koji je bio Oliveine pri~e jer rije~
pri~e uti~e na slabu prodaju knjige po{to taj
`anr nije danas toliko popularan. Je li bilo
jo{ takvih zahtjeva da se udovolji tr`i{tu?
Uglavnom imam sre}e, imala sam
dobrog urednika sa kojim sam se dobro
razumjela pa nije bilo mnogo zadiranja u
moju autorsku autonomiju. Po{to je te{ko
na}i dobrog izdava~a neki pisci pristaju na
sve, mijenjaju olako svaku svoju re~enicu
samo da bi ispunili ono {to se od njih tra`i i
to je velika {teta. Najve}a glupost na koju
sam ja pristala bila je ideja da na kraju
knjige, u prvom izdanju, intervjui{em sama
svoju junakinju Olive Kitteridge. Izdava~ je
mislio da je to sjajno, ja sam pristala, moje
prethodne knjige nisu se tako dobro
prodavale, pa nisam imala dovoljno
samopouzdanja da ka`em ne. Iskreno, i sad
me je stid te budala{tine.
Prodaji Va{ih knjiga sigurno je
pomoglo i to {to ih je odu{evljeno
preporu~ivala Oprah Winfrey?
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
statista, nijemi
svjedok de{avanja ili sasvim
slu~ajni prolaznik. Ovo je jedna
od knjiga u kojima je granica
izme|u zbirke pri~a i romana
IZLOG JEFTINIH
SLATKIŠA: U New Yorku
ima jedna jako popularna
knjižara pored koje sam
godinama prolazila.
Uvijek sam govorila da
moraš dobiti Pulitzera da
bi ti oni knjigu stavili u
izlog, jer za moje knjige u
tom izlogu nikad nije bilo
mjesta!
porozna i propustljiva. Pri~e
govore o `ivotu u provinciji, ali
tema nije sku~ena sredina
nego je mali zaba~eni grad
samo pozornica na kojoj
izbliza, bez suvi{nog `amora i
gu`ve vidimo ogoljene ljudske
odnose u svoj njihovoj
sofisticiranosti i slo`enosti.
Pripovijedanje je me|utim
sasvim jednostavno, realisti~ko, re~enice su kratke, bez
mnogo stilizacije i ukrasa, sa
tek ponekom vrlo upe~atljivom
metaforom (Nada je bila rak
koji je bujao u njemu). Ono {to
ovu knjigu ~ini zaista vrijednom
~itanja su dubokoumnost
opa`anja, razumijevanje za
ljude i dobro poznavanje
najskrivenijih zakutaka ljudske
prirode. Oprah je u`asno va`na li~nost u
potro{a~kom aspektu ameri~kog dru{tva,
uklju~uju}i i knjige, nema sumnje da je
pomogla i da se veliki broj primjeraka
prodao zahvaljuju}i njoj. Iskreno govore}i,
ako }e neko nagovoriti ljude da ~itaju, i to
one ljude koji se druga~ije ne bi latili
knjige, onda je to dobro i ja jednostavno ne
mogu imati ni{ta protiv toga.
Da li je Pulitzerova nagrada za knjigu
Olive Kitterigde doprinijela Va{em spisateljskom samopouzdanju?
Voljela bih da jeste, svako malo podsje}am
sebe da to jeste uspjeh i da se to zaista desilo ba{
meni, ali nikako da u to do kraja povjerujem. To
je dobra stvar ali na`alost nije unijela neku
veliku promjenu u to kako ja sama sebe vidim
kao pisca niti mi je dalo neko novo
samopouzdanje. ^ini se da piscima u tom
smislu nema pomo}i. Ja imam mu`a koji
po{tuje moj rad, ali veliko priznanje ti ~ak ni
unutar ku}e ne}e donijeti neku posebnu
privilegiju. U New Yorku ima jedna jako
popularna knji`ara pored koje sam ja
godinama prolazila. Uvijek sam govorila da
mora{ dobiti Pulitzera da bi ti oni knjigu stavili
u izlog, jer za moje knjige u tom izlogu nikad
nije bilo mjesta! Kad sam dobila nagradu,
stavili su stvarno i moju knjigu u izlog, trajala
je ta euforija jedno godinu dana, ali ni tada
osje}aj nije bio ni{ta posebno, ni{ta ~emu si se
nadao ili o ~emu si ma{tao (smijeh). Shvatila
sam zapravo da je jedino pravo zadovoljstvo
koje osjeti{ u ovom poslu onaj dan kad ti pisanje
ide jako dobro, a takvi dani su rijetkost. 67
Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd
12.10.2011
17:45
Page 68
KNJIGA MJESECA
Gemmi ne polazi za rukom da postane majka iako to i ona i njen voljeni Diego `ele:
nekonvencionalni, zaljubljeni do ludila i slobodni duhom, oni ne pri`eljkuju roditeljstvo zbog
partijarhalnog imperativa ve} zbog iskrene i jednostavne `elje
Neodoljivi sentimentalni
uragan
Pi{e: ADISA BA[I]
talijanka Gemma ima sina
tinejd`era Pietra i dovodi ga
u Sarajevo na izlo`bu na
kojoj su i fotografije iz vremena
opsade koje je snimio njegov
pokojni otac Diego. Pietro pravim ocem smatra Gemminog
mu`a Juliana uz kojeg je odrastao, maj~ino sentimentalno putovanje u Sarajevo i u pro{lost ga
previ{e ne zanima, pa na put
kre}e sasvim nevoljko. Gemma
pak gori od `elje da se vrati u
grad gdje je jo{ 1984. kao studentica dolazila da istra`uje
Andri}evu knji`evnost i upoznala ljubav svog `ivota,
fotografa Diega. Njen povratak
otkri}e dugo ~uvanu tajnu
Pietrovog ro|enja, ali }e joj
tako|er omogu}iti ponovno
pro`ivljavanje prekrasnih i prestra{nih trenutaka koje je u
Sarajevu prije i za vrijeme rata
provela sa njegovim ocem.
Putovanje na koje nas vodi
italijanska knji`evnica Margaret
Mazzantini sentimentalni je uragan u kojem su emocije
poja~ane do same granice ki~a:
besmrtna ljubav, prepreke koje
je ote`avaju, rat i druga `ena
koju Gemma svojevoljno uvla~i
u ljubavni trokut izme|u sebe i
Diega, pomije{ani su sastojci
ljubi}a i anti~ke tragedije.
Autorici mo`emo zamjerati
pokoje upro{tavanje ili stereotip
u gradnji likova (npr. pjesnik
pijanac Gojko) ili cjepidla~iti
oko koje oma{ke u prikazu
I
68
Roman Margaret
Mazzantini “Ipak rođen“
(Beobook, Beograd, 2011.)
ratnog Sarajeva, ali nesporno je
da je ovo uzbudljiv roman koji
emotivno anga`uje ~itaoca, u
kojem se prizori i doga|aji
smjenjuju velikom brzinom a
autorici ne ponestaje ma{te u
stvaranju zapleta. Ova knjiga
me|utim nije puka monta`a
atrakcija, u njoj je oslikan i
jedan od najbazi~nijih i
najva`nijih izbora u `ivotu jedne
`ene - maj~instvo. Gemmi ne
polazi za rukom da postane
majka iako to i ona i njen voljeni mu{karac `ele: nekonvencionalni, zaljubljeni do ludila i
slobodni duhom, oni ne
pri`eljkuju roditeljstvo zbog
patrijarhalnog imperativa ve}
zbog iskrene i jednostavne `elje.
Ipak, i oni upadaju u koloplet
~udnih postupaka i procedura,
bivaju}i vremenom sve
gr~evitiji, pristaju}i na
kompromise koji su
uvredljivi i bolni za
njih oboje. Slijede}i
jednu prirodnu `elju,
Gemma i Diego se
izobli~uju, dovode}i na
kraju u smrtnu opasnost
i sebe same, i svoju
ljubav. Margaret
Mazzantini mo`da
koristi ne{to prejake
kontrastne tonove u
oslikavanju svojih likova, ona stvara i blago
melodramatske situacije, ali
pokazuje i veliku zrelost, dobro
poznavanje ljudske prirode i
razumijevanje za ljudske postupke ~ak i kad su oni sasvim iracionalni.
Nije ~udno da kao mjesto
radnje italijanska knji`evnica
bira upravo Bosnu i
Hercegovinu: ovdje se `ivot u
protekle tri decenije pokazao
ogoljen i upro{ten, autorica je
dobro prepoznala i epski i lirski
potencijal pri~e o ratnom
Sarajevu, a dramati~ne historijske okolnosti opisala je na
najbolji mogu}i na~in, presjekom kroz najdublju ljudsku
intimu. Borba za roditeljstvo
jedna je od najintimnijih
mogu}ih sprega izme|u dvoje
ljudi i kad se dvoje takvih ljudi
na|u u zemlji u kojoj po~inje
rat, stare zakonitosti lako
prestanu da vrijede.
U drugoj polovini romana od
emotivnog uragana ve} nastaje
blago zasi}enje, pripovijedni
O AUTORU
Margaret Mazzantini
italijanska je knji`evnica i
glumica (ro|ena u Dublinu),
a najve}i uspjeh postigla je
svojim romanima Ostani
tu i Ipak ro|en. Oba su
ekranizirana u re`iji njenog
mu`a Sergia Castellitta, u
oba filma glumi Penelope
Cruz, a premijera filma Ipak
ro|en snimanog u Sarajevu
najavljena je za oktobar
idu}e godine.
rukavci se silno razgranaju i
isprepletu, a turobna atmosfera
ratnog Sarajeva biva kulisa za
sve mra~nije do`ivljaje i raspolo`enja Gemme, Diega i lijepe
Sarajke Aske koju njih dvoje
biraju za biolo{ku surogat majku
svoga djeteta. Ra|anje u vrijeme
smrti, dijete koje nije plod ali
jeste predmet ogromne ljubavi,
veza koja je raspada zbog silnih
poku{aja da se jo{ vi{e u~vrsti,
sve to je priprema za samo
finale romana. Razrje{enje misterije, neo~ekivan rasplet i
sasvim novo svjetlo u kojem se
svi doga|aji uka`u, zadovoljenje
su za one ~itaoce koji su ovu
knjigu ~itali kao avanturisti~ko
{tivo. Za one druge ovaj roman
je jedna `ivotna mogu}nost
sagledana iz ugla `ene pred koju
se isprije~ilo veliko isku{enje,
ali koja ne odustaje od borbe za
svog mu{karca i svoje dijete pa
makar za pobjedu platila i preveliku cijenu. SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd
12.10.2011
VRIJEME KNJIGE
17:46
Page 69
IZ [email protected] SVIJETA
U KRE[EVU
Tigrova `ena
Duhovi, narodna predanja o
stogodi{njim avetima, Gospa
koja se ukazuje u jami s
vodom, sve su to stvari sa
kojima se mlada doktorica
Natalija sre}e kada krene u
rje{avanje misteriozne smrti
svoga djeda. Iako racionalan
~ovjek, i djed je pred smrt po~eo vjerovati u
nemogu}e, a fantastika je sveprisutna u
romanu Tigrova `ena (Laguna, Beograd,
2011.) za koji je srbijansko-ameri~ka
knji`evnica bosanskog porijekla Tea
Obreht dobila presti`nu knji`evnu nagradu
Orange.
Cijena je 17 KM.
Ogledi o Hélène
Cixous
Akademikinja Hanifa
Kapid`i} Osmanagi}
kontinuirano se bavila djelom
francuske feministi~ke
knji`evnice, pjesnikinje i
filozofkinje Hélène Cixous a
rezultat tog rada je i nedavno
objavljena knjiga Ogledi o Hélène Cixous
(Rabic, Sarajevo, 2011.). Ogledi nas o
knji`evnosti podu~avaju i informi{u, ali i
pokazuju kako sa po{tovanjem, dobrim
poznavanjem i istinskom ljubavlju za
knji`evnost jedan mo}ni `enski um ~ita
drugi.
Cijena je 20 KM.
Corpus delicti
Bh. publici dobro poznata
njema~ka spisateljica Juli Zeh
(autorica poeti~nog putopisa o
na{oj zemlji i nekada{nja
saradnica i o{tra kriti~arka
OHR-a) objavila je novi roman
Corpus delicti (Fraktura,
Zagreb, 2011.). Glavna junakinja Mia Holl je
mlada i uspje{na `ena koja ne mari za
dru{tvena de{avanja i samo gleda svoja
posla sve dok joj se agresivna ideologija
zdravog i uspje{nog `ivota perfidno ne
uvu~e u `ivot i po~ne ga pretvarati u no}nu
moru.
Cijena je 36 KM.
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
PJESNI^KI GRAH
Nagrade fondacije Nemoj jesti sam
Fra Grgo Martić
U Kre{evu su 30.
septembra dodijeljene
knji`evne nagrade
fondacije Fra Grgo Marti}
za najbolje rukopise
pristigle na anonimni
konkurs. Me|u {ezdeset i
jednom zbirkom poezije
najboljom je progla{ena
knjiga Fadile Nure Haver
Vidikovac na Odri.
Nagrada iznosi 7.000 KM
kao i nagrada za najbolju knjigu proze koju je
dobio Vlado Kudi}. Za poetski i prozni
prvijenac su sa po 1.000 KM nagra|ene Aida
[e~i} i Lidija Pavlovi}-Grgi}, a po 2.000
KM dobili su Zlatko Luki} (djelo inspirisano
Bosnom Srebrenom) i Ranko Pavlovi}
(dje~ija knji`evnost). Sve nagra|ene knjige
su i od{tampane o tro{ku Fondacije.
Na `eljezni~koj stanici Podlugovi za 22. 10.
2011. u 13.00 sati najavljeno je pjesni~ko
okupljanje povodom godi{njice smrti velikog
bh. pjesnika Ilije Ladina. Ve} je tridesetak
pjesnika najavilo svoj dolazak na ovaj skup, a
svi oni pozvani
su da napi{u
pjesmu
inspirisanu
Ilijinim stihom
Nemoj jesti
sam. U
pansionu
Petlja
nedaleko od
stanice
pjesnici }e
~itati poeziju i
ru~ati poeti~no
naslovljeni
Grah za Iliju
Ladina.
O VIJE]NICI
Književnici i
književnice
o smrti i
ponovnom
rađanju Biblioteke
Sedmog oktobra je u Goethe institutu u Sarajevu odr`an okrugli sto na kojem su bh.
knji`evnice, knji`evnici i bibliotekarke govorili o sudbini Vije}nice od ~ijeg uni{tavanja se idu}e
godine navr{avaju pune dvije decenije. Suština susreta je bila podsjećanje na to kako se
razaranje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH odrazilo na `ivot knjige u na{oj zemlji, a
pisci su pozvani i da pišu o Sarajevu kao gradu književnog nadahnuća. Za idu}u godinu je
najavljen zbornik radova o ovoj temi.
1.
2.
3.
4.
5.
PET NAJPRODAVANIJIH
KNJIGA U SVIJETU
PET NAJPRODAVANIJIH
KNJIGA U BiH
(Amazon)
(Knjižara Buybook)
Rick Riordan: Heroes of Olympus
Bill O’Reilly: Killing Lincoln
Jeff Kinney: Diary of a Wimpy Kid
Nicholas Sparks: The Best of Me
Ellen DeGeneres: Seriously...
I am Kidding
1. Noel Malcolm: Bosna: kratka
povijest
2. David Nicholls: Jedan dan
3. Margaret Mazzantini: Ipak ro|en
4. George R. R. Martin: Igra prijestolja
5. Ned`ad Ibri{imovi}: El-Hidrova knjiga
69
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
12.10.2011
21:16
Page 70
KULT MARKET
JUDAS PRIEST
The Chosen Few
Legendarni metalci,
britanski bend Judas
Priest, imaju novi
kompilacijski album.
Zove se: The Chosen
Few, a objavljen je u
utorak. Pjesme, njih
sedamnaest, odabrali
su neki od najcjenjenijih muzi~ara pravca
kojem i sami pripadaju - James Hetfield,
Lars Ulrich, Lemmy Kilmister, Joe
Satriani, Steve Vai...
MUZIKA
Na vijest o smrti Ljube Stipišića Delmate
Ljubo, Dalmatinac
RAMBO AMADEUS
Rambo
Amadeus &
Mutant Dance
Sextet u Domu
sindikata
A, Rambo Amadeus,
pak, ima novi koncertni
album. Njegov naziv je:
Rambo Amadeus &
Mutant Dance Sextet u
Domu sindikata. Znate
ve} da je rije~ o koncertu u Beogradu.
Rambo je na CD uvrstio osam pjesama,
odsviranih sa svojim Mutant Dance
Sextetom. Zapravo, to su pjesme koje je
Amadeus trebao odsvirati u studiju. Ali...
U2
Achtung Baby
(reizdanje)
Tribute album Achtung
Baby, grupe U2, bi}e
objavljen 26. oktobra,
a Bono i ekipa su, uz
ve} postoje}e
standarde, uvrstili i
novu skladbu: Even
Better Than The Real Thing (Jacques Lu
Cont Mix). Povod je dvadesetogodi{njica
promocije ove plo~e, kao i 25 godina
prvog broja Magazina Q, uz koji }e se i
mo}i kupiti ovaj CD.
70
^UVAR DALMATINSKE GLAZBENE BA[TINE
Ljubo Stipi{i} Delmata bio je muzikolog, dirigent, kompozitor, melograf...
Ka`u da je u povijest u{ao kao
najpoznatiji ~uvar dalmatinske glazbene
ba{tine, a “usput” je, u svojoj bogatoj
karijeri, bio i muzikolog, aran`er,
skladatelj, dirigent, promotor, pokreta~,
melograf... E, ovo, posljednje. Kao takav
zabilje`io je vi{e od dvije stotine
dalmatinskih pu~kih napjeva, ~ime je
pridonio njihovoj reafirmaciji. Stari, dobri
Ljubo Stipi{i} Delmata preminuo je u
74. godini.
Otac je najpopularnijeg hrvatskog
izvo|a~a, Zlatana Stipi{i}a Gibonnija. Pa
nam je Gibonni, u intervjuu koji smo s njim
uradili krajem oktobra 2001., odgovorio i
na pitanje koliko je njegov otac, autor
vreme{nog hita Dalmatino, povi{}u
pritrujena, imao uticaja na njegov glazbeni
put: “Moj otac je dirigent. Ne znam koliko
je imao uticaja na moj glazbeni put. Kad
sam svirao u Osmom putniku, njemu je to,
vjerojatno, i{lo na `ivce. On je, ipak,
umjetnik koji zna razlu~iti {ta je dobro, a {ta
lo{e. Zna da je npr. Sanjao sam no}as da te
nemam velika pjesma, ali nije razmi{ljao o
tome za{to @eljko Bebek ima dugu kosu i
visoke pete. Nije bio seljak. Va`no mu je da
je muzika kvalitetna.”
Ro|en je Ljubo 1938. na Hvaru, a
glazbom se bavio od 1958. godine.
“Voditelj je i osniva~ brojnih klapa, me|u
kojima su i neke koje su utrle put
dana{njem klapskom pjevanju...” Pokrenuo
je brojne klapske manifestacije: Festival
dalmatinskih klapa u Omi{u, Solinske
ljetne priredbe, Smotru dalmatinskih klapa
na Klisu, Susret dalmatinskih klapa
Sudamja, Korizmeno glagolja{ko tradic’
ionalno pu~ko pjevanje u Velikom tjednu
Pu~e moj, Pasionsku ba{tinu u Zagrebu...”
Ma sva{ta ne{to, najzna~ajnije hrvatskom
Jadranu.
Dva puta je dobio Nagradu grada Splita,
te Nagradu grada Solina za `ivotno djelo,
Nagradu `upanije Splitsko-dalmatinske,
kao i odli~je Reda Danice hrvatske s likom
Marka Maruli}a.
(D. Bajramovi})
TOP LISTA
(iz “Top 40” BH radija 1)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
SBTRKT ft. Rose Gabor: Pharaohs
Mason ft. Aqualung: Little Angel
Teophilus London: I stand alone
Modeselektor: Pretentious Friends
Hudson Mohawke: Thunder Bay
Maverick Sabre: Let me go
Roots Manuva: Get the get (ft.
Rokhsan)
8. Two Door Cinema Club: Undercover
Martyn
9. Beatsteaks: Automatic
10. Emeli Sande: Heaven
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
12.10.2011
20:35
Page 71
KULT MARKET
KINO KRITIKA
Film “Peščanik”(Srbija, Mađarska, 2008.),
reditelja Szabolcsa Tolnaija
Film o besmislu mržnje
Pri~a je prikazana kroz vizuru sada odraslog sina Andreasa Sama
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
Rituparno
Ghosh
Igrani film iz
2004. godine.
Nezaposleni
Mannu
odlu~uje oti}i
u Kalkutu da
od starih
drugova
pozajmi ne{to novca. Usput koristi priliku
da posjeti Neeru, djevojku kojom je nekad
bio zaru~en. Oboje glume jedno drugome
da su zadovoljni svojim `ivotom. No,
naravno, istina poput debla potisnutog
pod vodu isplivava na povr{inu. Ocjena: 4
KANARINAC
OBITELJSKA TRILOGIJA DANILA KI[A
Iako je ovaj film ne{to “starije” produkcije, a distributeri na na{im prostorima
na`alost rijetko ili te{ko takve filmove ~ine
dostupnima {iroj pulici, du`nost nam ga je
pribli`iti publici. Inspirisan je obiteljskom
trilogijom velikog Danila Ki{a.
Film dr`i dalje od zaborava pri~u o
crnogorsko-jevrejsko-ma|arskoj obitelji.
Pri~a je prikazana kroz vizuru sada
odraslog sina Andreasa Sama. On traga za
izgubljenim djetinjstvom, svijetom koji je
nekada postojao, svijetom koji su poku{ali
uni{titi mr`njom, a sje}anja na njega su
zbog boli i tuge potisnuta duboko. Ovo je
pri~a o besmislu mr`nje koja nikad
pobijediti ne}e. Film je sa~injen fragmentalnom dramaturgijom, vizualiziran kroz
estetiku crno-bijele fotografije. A direktor
fotografije je sjajni Gergelj Poharnok.
Odabir fotografije je razuman jer se
na{a percepcija na to vrijeme ve`e za
dokumentarne snimke i fotografije koji su u
velikoj ve}ini slu~ajeva crno-bijele.
Szabolcs Tolnai je perspektivni filmski
re`iser iz Subotice. Hrabro je koristio
gromadu Danila Ki{a i ono {to je unutar
njegovih djela - nacionalizmi, ljudske
gluposti, provincijalna svijest, mikrosvjetovi koji se ti~u Novog Sada,
Budimpe{te, Subotice, ku}e u raspadu...
Ipak, Ki{ovi tekstovi su mu bili samo povod
za ono ~ime se kao re`iser trebao baviti.
Ovo nije prvi film u kojem se ovaj
pametni autor bavi besmislom mr`nje. Ve}
je snimio Licem ka zemlji. Progla{en je
najboljim na Hungarian Film Weeku, dobio
je nagradu za Specijalno umjetni~ko
KI[NI OGRTA^
dostignu}e na Thessaloniki Film Festivalu
u Gr~koj, 2 IBIS nagrade na Nacionalnom
filmskom festivalu Srbije za najbolju re`iju
i za najbolji ton, FIPRESCI nagradu za
najbolji doma}i film na Filmskom festivalu
u Sopotu, Specijalnu nagradu `irija na
Festivalu filmskog scenarija u Vrnja~koj
Banji...
Ovaj divni film preporu~ujemo naro~ito
narodima s podru~ja brdovitog Balkana, u
nadi da }e po~eti u~iti iz ve} napisanih
knjiga, ve} snimljenih filomova, ve}
pro`ivljenih tragedija i da }e nau~iti `ivjeti
cijene}i druga~ije, tu|e i u`ivati u
blagodatima koje za sobom to donosi.
(D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1.
2.
3.
4.
5.
Real Steel (Shawn Levy)
The Ides of March (George Clooney)
Dolphin Tale (Charles Martin Smith)
Moneyball (Bennet Miller)
50/50 (Jonathan Levine)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. [esto ~ulo (M. Light Shymalan, Buena
Vista Pictures/Continental Film)
2. Nedodirljivi (Brian De Palma,
Paramount Pictures/Blitz)
3. Arizona Junior (Joel Coen, 20th
Century Fox/Continental Film)
4. Crni labud (Darren Aronofsky, Fox
Searchlight Pictures/Continental Film)
5. Agora (Alejandro Amenabar, Telecinco
Cinema/Discovery Film)
Akihiko Shiota
Ovaj
film
koristi
istiniti
doga|aj
napada
sarinom
u tokijskoj podzemnoj `eljeznici 1995., da
bi se pozabavio posljedicama koje su
nakon toga ostale kod djece pripadnika
kulta. Koichi je dvanaestogodi{njak kojeg
je napustila majka, ina~e pripadnica kulta,
koja je u bijegu. Razdvojen je od svoje
sestre. ^ini sve da ju prona|e.
Ocjena: 4
KES
Ken Loach
Uvijek
anga`irani
filmski genije
Ken Loach u
ovom filmu
se bavio
zapostavljenim
dje~akom koji
se u {koli ne snalazi ba{ dok je kod ku}e
zanemaren i ~esto pretu~en od strane
starijeg brata. Jednog dana nalazi
povrije|enog sokola, spa{ava ga i njeguje.
To ga odvla~i od sumornog `ivota i odvodi
u jedan novi u kojem pronalazi, uz
`ivotinju, potrebu za ispoljavanjem i
dobivanjem ljubavi.
Ocjena: 5
71
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
11.10.2011
18:04
Page 72
KULT MARKET
SPORT
AUTOMOBILI
Citroen DS5
Biografija Rafaela Nadala
Sve Nadalove žene
RAFAEL
RAFAEL NADAL
NADAL
Nepoznati
Nepoznati detalji
detalji iz
iz
`ivota
`ivota {panskog
{panskog asa
asa
Krajem godine u europske salone sti`e
najve}i luksuzni Citroen, model DS5.
Ukupna snaga ovog sklopa iznosi 200
konja. Uz Hybrid4, u ponudi }e biti dva
dizela{a i dva benzinca. DS5 u Europi }e
se nuditi po po~etnoj cijeni od 29.300
eura.
MOTOCIKLI
BMW
BMW
Grupa
intezivno radi
na
predstavljanju
pogonskog
rje{enja koje }e omogu}iti ekolo{kije i
ekonomi~nije transportovanje. Kao
jedinstven dio BMW Grupe, BMW
Motorrad odjeljenje ima identi~ne ciljeve.
Rezultat je skuter koji koristi inovativni
elektri~ni pogon, otud i naziv Concept e.
DESIGN
Ford Escape
Ford }e u Los Angelesu predstaviti
slijede}u generaciju modela Escape, koji
je prvenstveno namijenjen ameri~kom
tr`i{tu. Evropljanima je zanimljiv jer je rije~
o jo{ jednom tzv. globalnom modelu,
automobilu koji }e se prodavati na raznim
svjetskim tr`i{tima, a kod nas }e nositi
naziv Kuga.
72
Uprkos monumentalnom uspjehu u
svijetu sporta, Rafael Nadal jedan je od
rijetkih koji i dalje `ivi u istoj ku}i sa
svojom porodicom, izolovan od buke, na
obali mora. Skromni [panac tvrdi da ga
porodica i prijatelji “{tite od opasne
gungule koja dolazi sa parama i slavom, i
stvaraju okru`enje puno ljubavi i povjerenja
koje mu je potrebno da bi normalno radio”.
U Nadalovoj biografiji Rafa tri najva`nije
`ene u njegovom `ivotu pri~aju o tome
kakav je Nadal privatno i otkrivaju mnoge
tajne njegove li~nosti. Tako Nadalova
majka Ana Maria Parera ka`e: “Duboko u
sebi, on je izuzetno osjetljivo bi}e puno
strahova i nesigurnosti koje ljudi koji ga ne
poznaju ne bi mogli ni da zamisle. Pla{i se
mraka i najvi{e voli da spava sa upaljenim
svjetlom ili televizorom. Pla{i se i
grmljavine i munja. Kada je bio mali, sakrio
bi se pod jastuke kada je grmilo, a ~ak i
sada, kada je oluja, ne}e vas pustiti da
iza|ete u dvori{te ne{to da pokupite.
Tako|e ima ~udne navike u vezi sa hranom.
Rafael
Rafael ii
Francisca
Francisca
Perello
Perello
Prezire sir i paradajz, a ne voli ~ak ni {unku,
koja je nacionalna poslastica [panije. Ni ja
nisam ljubitelj {unke, ali sir? To je dosta
~udno.”
Parera nastavlja dalje: “ On je
nevjerovatno pa`ljiv voza~. Ubrza, pa
zako~i, pa ponovo, i izuzetno se te{ko
odlu~uje da nakog pretekne, bez obzira na
to koliko mu je automobil mo}an. Volim da
svako ve~e upalim kamin, a on }e uvijek
prije izlaska zamoliti da ga ugasim prije
nego {to legnem. ^ak i ako je u nekom
restoranu, zva}e me triput da vidi da li sam
ugasila vatru.”
Sli~no pri~a i Maria Francisca Perello,
Rafaelova djevojka. “Čak i kada bih mogla
da putujem svugdje s njim, to ne bi bilo
dobro za nas”, ka`e Francisca, diplomirana
ekonomistica koja radi u jednom
osiguravaju}em dru{tvu u Palmi. “Kada se
takmi~i, treba mu prostora i sama pomisao
na to da sjedim po cio dan i ~ekam da vidim
da li nekako mogu da mu pomognem, gu{i
me. Ne bih to mogla da izdr`im, pogotovo
jer znam da bi se on trudio da mi posveti
vremena... To bi bilo previ{e, onda bi
postojao rizik da prestanemo tako dobro da
se sla`emo.” Prisje}a se jedne ve~eri u
Parizu, kada je Rafa oti{ao na ve~eru koju
su mu priredili sponzori. “Pitao me je da li
`elim da po|em, ali sam rekla da me to ne
zanima. Ostala sam u hotelu. Kada se
vratio, rekao mi je: ‘Hvala Bogu da nisi
do{la.’ Fotografa je bilo svuda i morala bih
da stojim i da se slikam tamo, {to bi zna~ilo
iskorak u svijet poznatih. To nije svijet ~iji
`elim da budem dio, niti mislim da Rafa
pored sebe `eli `enu kojoj je prioritet da
bude popularna.”
(N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
11.10.2011
17:05
Page 73
KULT MARKET
LIFESTYLE
Do 2020. depresija će postati drugi najveći
uzročnik bolesti u svijetu
Tuga ili nešto više
BOLEST TIJELA I DU[E
Depresija se ~esto javlja kod
ljudi sa stresnim zanimanjima
SAD
Dobro i lo{e
Studija va{ingtonskih
nau~nika pokazala je
da su ~ak i bebe
sposobne da uo~e
razliku izme|u
ispravnog i
pogre{nog. Nau~nici su proveli
istra`ivanje da bi utvrdili kada se kod
djece razvija svijest o pravednosti, a
rezultati su pokazali da bebe veoma rano
mogu uo~iti razliku izme|u, naprimjer,
jednake i nejednake raspodjele hrane.
Utvr|eno je i da su bebe koje imaju
razvijeniji osje}aj pravednosti ~e{}e
spremne da omiljenu igra~ku dijele sa
drugima.
AZIJA
Svjetska zdravstvena organizacija
upozorava da depresija postaje jedan od
najve}ih izazova medicine, te da }e do
2020. postati drugi najve}i uzro~nik bolesti
u svijetu. Samo u Njema~koj od depresije
boluje ~etiri miliona ljudi, a istra`ivanja
pokazuju da gotovo svaki sedmi oboljeli
od te{ke depresije izvr{i samoubistvo.
Thomas Miller-Rorich ~etiri godine
bolovao je od te{ke depresije.
“Izgledalo je kao grip, osje}ao sam se
slabo i nisam imao apetit. Pla{io sam se
svega. Znao sam samo da ne mogu da odem
na posao i izborim se sa svakodnevnicom.
Jednostavno, nisam mogao“, pri~a Thomas.
U po~etku nije ni pomi{ljao da bi uzrok
njegovog stanja mogli biti premor i
depresija. Posao mu je uvijek, uprkos
optere}enju, donosio zadovoljstvo. “Mislio
sam da bolujem od neke te{ke bolesti - od
leukemije, tumora na mozgu... Stalno sam
i{ao na preglede. U me|uvremenu, ni ljekar
me vi{e nije shvatao ozbiljno“, obja{njava
Miller-Rorich.
Kod skoro deset posto pacijenata koji
posjete porodi~nog ljekara utvrdi se
depresija. ^esto su to ljudi sa stresnim
zanimanjima, pa se depresija u dijagnostici
nerijetko zamijeni sa stresom i premorom.
“Kao terapija predla`e se putovanje,
vi{e sna ili ne{to tome sli~no. Ali, to kod
depresije ne poma`e. U depresiji vi{e sna je
~esto kontraproduktivno. Depresivnog
~ovjeka treba odvratiti od puta, jer i
depresija ide sa oboljelim. Stanje se ne
pobolj{ava, ve} upravo suprotno - pogor13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
{ava na odmoru“, upozorava profesor
psihijatrije i psihoterapije na Univerzitetskoj klinici u Leipzigu Ulrich Hegerl.
Kada je Thomas Miller-Rorich posjetio
drugog ljekara i dobio dijagnozu depresija, laknulo mu je, jer je kona~no
znao sa ~im ima posla. A zbog dugog
perioda nelije~enja bolest je postajala sve
te`a.
“Svako jutro sam imao napade straha i
panike. Uve~e sam se osje}ao bolje i uskoro
sam imao samo jedan cilj - da nekako
utro{im vrijeme do ve~eri. Prije podne sam
redovno imao napade panike. Prijatelji su
provodili vrijeme sa mnom, jer nisam
podnosio da ostanem sam“, navodi on.
Oboljeli od depresije spolja izgledaju
potpuno zdravo, a zapravo nisu u stanju da
obave ni najjednostavnije zadatke. Čak i
jutarnje pranje zuba postaje te`ak napor,
pri~a profesor Hegerl: “Postoje ljudi koji su
u tako te{koj depresiji da je to hitan slu~aj
kao i zapaljenje slijepog crijeva. Svi oni su
pod rizikom da u nekom momentu izvr{e
samoubistvo. Postoji, naravno, i lak{a
depresija, kada ~ovjek ne mo`e definisati da
li je bolestan, ili samo reaguje na neki
gubitak u `ivotu.“
Tuga i potiskivanje emocija dio su
`ivota svakog ~ovjeka. Kod depresije je
rije~ o ne~emu drugom - to je bolest tijela i
du{e. Lak{e i srednje te{ke depresije
uglavnom se uspje{no lije~e psihoterapijom, a samo u slu~ajevima te{ke bolesti
pacijent treba da uzima antidepresive.
(Priredila: M. Radevi})
Zdravstveni
turizam
Eksperti predvi|aju da
}e zdravstveni turizam u
Aziji rasti izme|u 15 i 20
procenata godi{nje.
Najve}i broj pacijenata
dolazi iz SAD-a, kako bi izbjegli velike
tro{kove za medicinske zahvate kod ku}e.
Ju`na Koreja trenutno je tr`i{te koje
najbr`e raste, a zna~ajne rezultate
ostvaruju i na Tajlandu, u Singapuru,
Indiji, Maleziji i na Filipinima, koji su se
specijalizovali za pojedine grane
medicine.
BiH
Panorama
Sarajeva
Udru`enje gra|ana
Plan B u saradnji sa
agencijom Innovattivo
pokrenulo je projekat
Sarajevo Panorama
(www.sarajevopanorama.info). Sarajevo Panoramu ~ini
jedinstvena fotografija veli~ine 15
gigapixela, a na~injena je od 1.273
pojedina~ne fotografije visoke rezolucije.
Ovo je najve}a “sastavljena“ gigapixel
panoramska fotografija na prostoru biv{e
Jugoslavije, koja omogu}uje virtualno
upoznavanje glavnog grada BiH.
73
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd
11.10.2011
18:15
Page 74
KULT MARKET
CRVENI FENJER
IZRAEL
Huda Naccache
Bespuća cyber svijeta
Šta se traži na internetu
Manekenka iz Haife postala je dio
povijesti. Prva je Arapkinja koja se na{la
na naslovnici nekog arapskog ~asopisa u
bikiniju. Izazvala je burne reakcije, a na
naslovnicu ju je smjestila glavna urednica
~asopisa Lilac, Yara Mashour.
AUSTRALIJA
Miranda Kerr
MU[[email protected] ODNOS
Autori studije o pretra`ivanju interneta tvrde da je `enski mozak poput kokpita Formule 1
Jedna od najljep{ih manekenki dana{njice
i `ena glumca Orlanda Blooma Miranda
Kerr pozirala je gola na krevetu u crvenim
{tiklama za novo izdanje ~asopisa
Harper’s Bazaar.
POLJSKA
Katarzyna
Lenart
Ova 23-godi{nja ~lanica poljske stranke
SLD bila je kandidat za ulazak u
parlament ove stranke na izborima.
U~inila je korak naprijed u svojoj kampanji
snimiv{i video na kojem izvodi striptiz.
74
Polaze}i od pretpostavke da ljudi ne la`u
tra`ilicama i da na internetu tra`e ono {to
doista `ele, znanstvenici Ogi Ogas i Sai
Gaddam objavili su opse`nu studiju
kolektivnih seksualnih ma{tarija. Autori su
analizirali vi{e od milijardu anonimnih
pornografskih upita na tra`ilicama, pi{e
portal DailyBeast. Njihova knjiga A Billion
Wicked Thoughts nema, dodu{e, nau~no
upori{te kao Kinsey Report objavljen
sredinom 20. stolje}a, no ipak su rezultati
njihovog istra`ivanja zabavni i iznena|uju}i.
Naj~e{}a tema na PornHubu, primjerice,
nisu ni tinejd`erice ni cheerleadersice, kao
{to bi se moglo pretpostaviti, nego mame.
Najpopularnije su erotski termini, otkriva
knjiga, prili~no konvencionalni. Najpopularniji je mladost (youth). A drugi, ne treba
puno poga|ati, grudi. Mu{karci su, navode
autori, kao stroj koji je priklju~en na svaku
mogu}u stimulaciju. Ogi Ogas tuma~i da je
mu{ko uzbu|enje prili~no predvidljivo:
mu{karcu, naime, ne treba puno da se
uzbudi. Grudi, dvije `ene koje su ljube,
fotografija stra`njice, sve pali. No, `enski je
mozak, ka`u autori, poput kokpita Formule
1. Sve je puno `ica, prekida~a i dugmadi.
Heteroseksualni su mu{karci, otkriva studija,
tako|er fascinirani dugim penisima, ~e{}e
ma{taju o grupnom seksu od `ena te vi{e
vole scene kada su mu{karci u akciji, a ne
`ene.
Tako|er su im dra`e amaterske pornostranice. Autori to obja{njavaju uzbu|enjem koje stvara autenti~nost orgazma.
La`ni orgazam, naime, mo`e biti razorni
element u stvarnom seksualnom odnosu.
Popularne su stranice koje eksploatiraju
seksualnu dominaciju i podre|enost, a u tim
stranicama u`ivaju podjednako heteroseksualne `ene i homoseksualni mu{karci.
Oni, navodi studija, tako|er u velikom
broju u`ivaju u sadr`ajima hetero seksualnog seksa.
Drugo istra`ivanje provedeno o
internetskim aktivnostima pokazalo je
zabrinjavaju}e pona{anje djece koja se
koriste internetom. Osim {to {alju
pornografske sadr`aje, djeca komuniciraju i
sa strancima putem web kamera. To ~ini
svako dvadeseto dijete u dobi izme|u {est i
15 godina. Istra`ivanje je obuhvatilo 500
djece, a uo~eno je da se ve}ina njih izvla~i
bez ikakvih posljedica unato~ nedoli~nom
pona{anju. Najve}i razlog tomu je {to
roditelji ne poznaju dovoljno internet i ne
znaju {to im djeca rade kada surfaju
internetskim bespu}ima. Vi{e od polovice
djece priznalo je da la`e roditeljima o svojim
internetskim aktivnostima, a oko 50 posto
njih otkrilo je da bri{u povijest stranica koje
su pregledavali kako ih roditelji ne bi mogli
provjeravati.
(Priredio N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd
12.10.2011
17:18
Page 75
KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA
Dubrovnik u Kotoru - za sjećanje i pomirenje
I nakon svega niknut
će cvijeće...
[email protected]
UMJETNIKA DVA GRADA
Podsje}anje na napad na Dubrovnik 1991.
kroz izlo`bu, audio i video radove, plakate,
performanse...
Jednodnevni festival Kenova?, koji je
odr`an proteklog vikenda u Kotoru,
“okupirao“ je kotorski Stari grad audio i
video radovima, performansima, plakatima
umjetnika koji su se predstavili zajedni~kom
izlo`bom 20 godina poslije - dubrova~ka
umjetni~ka scena u Kotoru. Izlo`bom i
recitovanjem poezije Milana Mili{i}a, u Palati
Bizanti obilje`eno je 20 godina od napada na
Dubrovnik koji su izvele snage JNA i
crnogorski dobrovoljci.
Publiku je u dvori{tu Palate Bizanti
do~ekala dubrova~ka zastava Libertas, rad
Marijane Vuki} - sloboda simbolizirana
u funtama, eurima i dolarima; simboli~ni
prikaz rasprodaje grada, njegove istorije,
tradicije i kulture, svega ~ime se Dubrovnik
stolje}ima ponosio. Iza zastave se ~uo smijeh
koji je odjekivao palatom, 17-minutna audio
instalacija Ivone Vla{i} Bez naziva, koja
predstavlja jedan od najjednostavnijih na~ina
da se pobjegne od stvarnosti.
U gradu, na raznim podlogama, izlijepljeni su plakati I nakon svega niknut }e
cvije}e Ivane Dra`i} Selmani, intimni zapis iz
vremena rata koji simboli~ki, kroz izrezane
cvjetove, predstavlja “ru`e“ od raspuknutih
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
granata; Stjepan Grbi} je kroz rad Triptih
prikazao vojni~ku uniformu u kojoj se
dubrova~ki umjetnik i jedan od organizatora
Festivala, Slaven Tolj, borio 1991. godine...
Grupa ABS postavila je dvije slike uniformi
crnogorske i hrvatske vojske; Maja Markovi}
prikazala je rad Smetnje, Marko Ercegovi}
izlo`io je fotografije pod nazivom Lijep
pozdrav, a na nekoliko mjesta, od kojih je
jedan zid palate Besku}a, prikazani su video
radovi Luke Piplice, Maria Cvjetkovi}a i Ane
Po`ar Piplice.
Djeca iz gluma~ke {kole Petra Pejakovi}a
su u prostoru Palate govorili poeziju Milana
Mili{i}a, dubrova~kog knji`evnika koji je bio
prva `rtva napada JNA i crnogorskih
dobrovoljaca na grad 1991. godine. Time je
na simboli~an na~in kotorska mlade`
podsjetila na rad jednog od najve}ih pjesnika
biv{e Jugoslavije i istovremeno upozorila na
ludilo koje se desilo ne tako davno na ovim
prostorima, zbog ~ega je komunikacija
izme|u dva grada koje ve`e zajedni~ka
pro{lost dugo bila prekinuta. Tokom
performansa u~enici su gra|anima dijelili na
papirima stihove Mili{i}eve pjesme Sveta
nedjelja i drugi.
Festival Kenova? na ovaj na~in
je kotorskoj publici predstavio presjek
suvremene dubrova~ke umjetni~ke scene, ali i
kroz zbli`avanje umjetnika ova dva grada
podsjetio na 20 godina od po~etka napada na
Dubrovnik. Ideja Festivala je da se ljudi,
pogotovo mla|e generacije, koji su geografski
blizu u dva grada koja dijele zajedni~ku
pro{lost, ali i budu}nost u evropskim
okvirima, upoznaju, prona|u zajedni~ki jezik
i nastave se neposredno dru`iti, mimo
institucionalnih okvira. Radi se o ljudima koji
ne pristaju na ideju da se autenti~ni nacionalni
identiteti dokazuju samo isticanjem razlika
me|u susjednim kulturama i zagovaraju
normalnu, aktivnu komunikaciju me|u
akterima u kulturi, uvjereni da time oboga}uju
vlastiti kulturni identitet i na svojevrstan na~in
neutrali{u opasnost od ponavljanja sukoba.
Ove godine Festival je trajao samo jedan
dan, ali ve} u svom narednom izdanju, kako
najavljuju organizatori, traja}e ~etiri dana i
bi}e rotacionog karaktera - u maju 2012.
kotorska umjetni~ka scena }e se predstaviti u
Dubrovniku, a u oktobru Dubrov~ani ponovo
dolaze u Kotor.
(Priredila: M. Radevi})
ZAGREB
Deveti ZFF
Zagreb Film
Festival
predstavlja u
devetom
izdanju, od
16. do 23.
oktobra, 90
filmskih
naslova, a me|u gostima najavljeni su reditelji
Eran Kolirin, Pjer @alica, Tim Pritchard,
Michael Glawogger, Jan Cvitkovi~ i drugi,
kao i direktor fotografije Peter Suschitzky,
dugogodi{nji saradnik Davida Cronenberga. U
njegovu ~ast, ovogodi{nji ZFF }e biti zatvoren
novim Cronenbergovim filmom Opasna
metoda. Takmi~arski program 9. ZFF-a
obuhvata 11 dugometra`nih, 10 kratkih, 13
dokumentarnih i osam kratkih doma}ih
filmova.
LJUBLJANA
Grad `ena
Me|unarodni
festival savremene
umjetnosti Grad
`ena (Mesto
`ensk/City of
Women) odr`ava
se 17. put od 5. do
15. oktobra u Ljubljani, pod sloganom
Abrakadabra kojim se nagla{ava „magi~na
mo}“ religijskih, ideolo{kih i politi~kih
uvjerenja za osloba|anje individue. Bogat
festivalski program nudi na razli~itim
lokacijama koncerte, izlo`be, dje~je programe,
plesne predstave, performanse, predavanja,
radionice, panel diskusije i susrete sa
umjetnicima.
SRBIJA
Picasso
Dvije ukradene slike
Pabla Picassa, ~ija se
vrijednost procjenjuje na
vi{e od pet miliona
dolara, prona|ene su u
Srbiji. Slike su
prona|ene neo{te}ene, a
{vicarske vlasti ve} su se
obratile Vladi Srbije
formalnim zahtjevom za vra}anje djela. Obje
slike pripadaju Sprengel muzeju u Hanoveru,
a ukradene su u februaru 2008. sa izlo`be u
muzeju u gradi}u Pfefikon nedaleko od Ciriha.
75
Cetri oka:Cetri oka.qxd
12.10.2011
20:32
Page 76
U ^ETIRI OKA
BH. INFO
BRANKO CVEJIĆ, direktor Jugoslovenskog
dramskog pozorišta iz Beograda
Bane Bumbar u epizodi:
“Zlatni lovorov vijenac”
Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra ovogodi{njeg, 51. internacionalnog teatarskog festivala MESS uru~en je
predstavnicima Jugoslovenskog dramskog pozori{ta iz Beograda.
“Za JDP ovo i jeste i nije
nagrada. Nije nagrada jer nije
osvojena na nekom takmi~enju, ali
ujedno mislim da je ovo vi{e od
nagrade, jer je to takmi~enje sa
samim sobom u ne~emu {to traje
vi{e od pedeset godina”, izjavio je
Branko Cveji}, direktor Jugoslovenskog dramskog pozori{ta.
Direktor MESS-a Dino Mustafi}
naglasio je tu no} da je rije~ o teatru
koji je svojim predstavama obilje`io
istoriju ovog festivala, ali i da je
ponosan {to je MESS ugostio
predstavu JDP-a Bure baruta jo{
prije nego {to su uspostavljeni
diplomatski odnosi izme|u dvije
zemlje.
Foto: Mario Ili~i}
“Umjetni~ka galerija BiH obilje`ava 65
godina postojanja u najdramati~nijem
trenutku svoje istorije - zatvorena za
javnost, ni~ija, prepu{tena samo brizi
zaposlenih u njoj. Glas su digle kolege,
profesionalci iz cijelog svijeta, zgro`eni nad
odnosom dr`ave prema svom kulturnom
blagu”, saop{tavaju iz Umjetni~ke galerija
BiH.
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
Dvojezi~no, bosansko-englesko, izdanje
knjige pjesnika, akademika Abdulaha
Sidrana: Slijepac pjeva svome gradu, za
koje je predgovor napisao knji`evnik Marko
Ve{ovi}, a prevod uradila Dubravka
Dostal, objavila je biblioteka Harfa, pod
etiketom Me|unarodnog centra za mir
Sarajevo. Dizajn naslovnice djelo je
profesorice grafi~kog dizajna Dalide Kari}Had`iahmetovi}.
“Bo{nja~ki institut - Fondacija Adila
Zulfikarpa{i}a sa velikim zadovoljstvom
najavljuje 12. Forum Bo{nja~kog instituta
na temu: Bo{nja~ki institut u procesima
kulturnog i politi~kog samoodre|enja
Bo{njaka”. U~estvuju: dr. [a}ir Filandra,
prof. dr. Enes Kari}, prof. dr. Ivo Kom{i} i
dr. Hilmo Neimarlija.
“Udru`enje gra|ana Plan B, u saradnji
sa agencijom Innovattivo, pokrenulo je
jedinstveni projekt u oblasti razvoja kulture,
turizma i ekonomije Bosne i Hercegovine, a
njen prvi dio je Panorama Sarajeva, web
stranica na adresi www.sarajevopanorama.info”, kazali su u agenciji
Innovattivo.
Drugo polufinale programa Jaeger
Music Night 2011 bi}e odr`ano 14. oktobra,
u klubu DFK u Banjoj Luci. “U ovom
muzi~kom duelu snage }e odmjeriti
preostala dva polufinalista, bendovi Urban
Instinkt i Hetrem, a specijalni gost drugog
polufinala Jaeger Music Nighta 2011 je
izvrsna beogradska grupa Negativ”.
Richard Bona, maestralni basista i
“o~aravaju}i vokalista”, otvara petnaesti
Jazz Fest Sarajevo. “Radi se o umjetniku
koji je iz malog sela na istoku Kameruna
do{ao do nominacije za Grammy i velikih
koncertnih pozornica {irom svijeta, dijele}i
ih sa muzi~kim velikanima”, ka`u u
Gramofonu, koji organizuje Jazz Fest
Sarajevo.
76
ADO HASANOVIĆ, reditelj
ADO
HASANOVI]
“Snimam film o
Argentincu Emiliju,
koji radi performanse
u sarajevskim ulicama
Titova i Ferhadija”
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
Cetri oka:Cetri oka.qxd
12.10.2011
20:34
Page 77
MAKSIM ERBEZ, organizator banjalučkog “Punk rock maratona”
Sje}anje na Gorana Kova~evi}a
Organizujete ve} osmi In memoriam Goran Kova~evi} Punk rock maraton, pa bi bilo interesantno da napravite neku
malu retrospekciju dosada{njih sedam izdanja. [ta je to po ~emu
je ovaj festival poseban, na {ta ste ponosni?
Ponosni smo, prije svega, na to {to smo uspjeli ostati dosljedni
i istrajni u svom naumu da odr`imo sje}anje na na{eg nastradalog
druga Gorana Kova~evi}a i {to promovi{emo lokalnu i regionalnu
punk rock scenu, s ~im se prakti~no jedini i bavimo u BiH. Samim
tim, mo`e se re}i da je Festival po tome poseban, s obzirom da je
jedini takvog karaktera u ~itavoj dr`avi i {to bukvalno sve sami
radimo {to se ti~e organizacije, po principu “uradi sam”.
Kako izgleda program ovogodi{njeg Punk rock maratona?
Program obuhvata sve punk rock bendove iz Banje Luke:
Ispad!, R.G.K., The Patricks, Klikeri, Dronjak, Isto~no stajanje,
Glazgov kolac, Spidfrik, kao i dva gostuju}a benda: Petnaesti ceh
iz Zagreba i Brickheads iz Novog Sada. Vi{e o samom programu
i sli~nim stvarima mo`ete saznati sa na{eg sitea:
www.punkrockmaraton8.tk ili putem facebooka.
Koliko posjetilaca o~ekujete u dvije ve~eri u Domu
omladine i koliko ko{taju ulaznice?
O~ekujemo dolazak oko 500 posjetilaca, a ulaznice ko{taju 4
KM po ve~eri, te pozivamo sve zainteresovane da svakako do|u
na Festival, jer }e biti odli~no! Pozdrav svim ~itaocima Slobodne
Bosne od organizatora Festivala!
Malo je potrebno da bi ~ovjek bio sretan
U Kongresnoj sali Federalne kancelarije Republike Austrije u
Be~u, na{em autoru Adi Hasanovi}u }e 14. oktobra biti
dodijeljena nagrada Euro Media Seal of Approval, za njegov prvi
kratkometra`ni igrani film An|eo Srebrenice.
“Nominovan sam i u jo{ tri kategorije, a nagrade }e biti
uru~ene istu no} u okviru Erasmus Euro Media Awardsa 2011.
Na oficijelnoj stranici Euro Media Awardsa pro~itao sam da je to
dru{tvo osnovano 1995. i da svake godine dodjeljuju nagrade za
promociju evropske kulture u razli~itim kategorijama. Ove
godine nominovano je ~etrdesetak umjetnika iz ~itave Evrope, a
ja sam jedini predstavnik Bosne i Hercegovine u Be~u”,
obja{njava Ado Hasanovi}, Srebreni~anin, student druge godine
re`ije na privatnoj Filmskoj akademiji u Sarajevu, u klasi
profesora Nenada Dizdarevi}a.
Podsje}amo da je An|eo Srebrenice premijerno prikazan 25.
juna ove godine na Colorado Film Festivalu, bosanskohercegova~ka premijera bila je na Sarajevo Film Festivalu, a film
“govori o jednom savr{enom danu u Srebrenici danas, gradu koji
i danas pati od posljedica rata, a An|eo nam svojim baletskim
plesom i pokretima otkriva prepoznatljive dijelove grada, kao i
Memorijalni centar u Poto~arima, te tako stvara imaginarnu sliku
`ivota u Srebrenici, nekad i sad”.
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
Ado Hasanovi} trenutno snima svoj novi dokumentarni film.
“To je studentski projekat, film o Argentincu Emiliju, koji radi
performanse u sarajevskim ulicama Titova i Ferhadija. Moj cilj
je da tim filmom, koji radim zajedno sa ekipom sa Akademije,
poka`em koliko je malo potrebno da bi ~ovjek bio sretan.
Snimanje }u zavr{iti tokom ovog mjeseca”, veli Hasanovi}.
77
CRNA:CRNA.qxd
11.10.2011
17:13
Page 78
PUT OKO SVIJETA
Priredio: Nedim Hasi}
Trgovac smr}u
U
New Yorku je po~elo su|enje trgovcu oru`jem Viktoru
Boutu. Bout, uhap{en u Tajlandu, optu`en je da je
godinama isporu~ivao oru`je sukobljenim stranama na
ratnim podru~jima {irom svijeta. Washington smatra da je Bout
jedan od najve}ih svjetskih trgovaca oru`jem i optu`uje ga da
je poslovao i sa Al Kaidom i talibanima. Pred sudom se ipak
na{ao zbog ubistva i udru`ivanja sa teroristima. Uhap{en je
2008., kada je na Tajlandu ameri~kim istra`iteljima htio prodati
protivzra~ne rakete za kolumbijske pobunjenike iz organizacije
FARC. Nakon pravnog spora, koji je trajao dvije i po godine,
tajlandska vlada je u novembru 2010. izru~ila Bouta
Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama.
B
out je bio glavnokomanduju}i svjetske mre`e od nekoliko
stotina ljudi. Oni su u njegovo ime poslovali u svim
regionima u kojima je zbog ratnih sukoba oru`je bilo
tra`ena roba, ali i tamo gdje je vladao embargo na isporuke
oru`ja. [to su kontrole bile o{trije, to je skuplje bilo oru`je koje
je Bout prodavao. A prodavao ga je vladama ba{ kao i
pobunjeni~kim grupama, armijama djece-vojnika ba{ kao i
teroristima. U Afganistanu je nedavno ubijeni Burhanudin
Rabani, biv{i predsjednik dr`ave, bio njegova najbolja
mu{terija. Kontakti sa tom zemljom nisu bili slu~ajni, prenosi
Kathy Leen Austin, koja godinama prou~ava me|unarodnu
trgovinu oru`jem i prati i Boutovu karijeru. “Na kraju Hladnog
rata vlade su svoje avione, veze i logistiku prepu{tale
privatnim trgovcima oru`jem. Otada su oni pravi ratni
preduzima~i koji su preuzeli logisti~ku infrastrukturu i
sagradili ~itave imperije prodajom oru`ja, municije i drugih
formi vojne podr{ke dr`avnoj klijenteli ili pojedinim
grupama, me|u kojima ima i terorista.”
B
outova biografija se uklapa u tu sliku. Sin ruskih
roditelja, zavr{io je moskovsku vojnu akademiju i do
1991. je slu`io u jednoj zrakoplovnoj jedinici. Njegovi
dobri kontakti sa vojskama i tajnim slu`bama omogu}ili su
mu da {vercuje oru`je u Angolu, Sijera Leone ili Kongo.
Poslove je uvijek vodio diskretno, iz pozadine. Za transport
oru`ja na zara}ena podru~ja koristio je ~itavu mre`u
trgovaca, pilota, transportnih preduze}a i korumpiranih
politi~ara. Mnogo se spekuli{e i o tome da li ga je i u kojoj
mjeri {titila biv{a sovjetska tajna slu`ba KGB - zna se da je
Moskva bila ogor~ena zbog njegovog izru~enja
SAD-u.
B
out je u me|uvremenu priznao da
prodaje pu{ke i rakete, a rado
ukazuje i na to da je poslovao i sa
Pentagonom. Posljednji put za vrijeme
rata u Iraku. Ovo su|enje bi moglo da baci
novu svjetlost na me|unarodnu trgovinu
oru`jem. 78
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
PATINA:PATINA.qxd
12.10.2011
21:45
Page 79
PATINASTA KUTIJA
“Sa {minkom od gara, ko Scarlett O’Hara...”
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
SAMO ZA BIJELU PUT
Vivien Leigh i Clark Gable
(drugi red, druga i tre}i
zdesna) odigrali su
maestralne uloge u filmu
Prohujalo s vihorom
Da, da, u pravu ste: na fotografiji iznad
ovog teksta ne mo`ete prona}i nijednu
tamnoputu osobu. Budite uvjereni da je ne
biste mogli prona}i ni ispred, ni iza, ni lijevo,
ni desno, ni u lo`i, ni na galeriji, ni na balkonu,
pa ~ak ni na krovu, sve i da ste bili na
premijeri filma Prohujalo s vihorom, koja je u
Atlanti odr`ana 15. decembra 1939. godine.
Svi su tu koji su trebali biti. I svi su bijele
puti. I glumci Vivien Leigh i Clark Gable, i
reditelj Victor Fleming, i la kunto i de panto.
Ali, ali, ali, je l’ to nama neko fali? Dakle,
tamnoputim ~lanovima filmske ekipe koja je
snimala film Prohujalo s vihorom, rasni
zakoni dr`ave Georgia zabranili su da
prisustvuju premijeri ovog filma u Atlanti,
1939. godine! Ako ne vjerujete eno vam
Politikinog zabavnika od 30. septembra, a
oni sve znaju.
U originalu film se zove Gone with the
Wind i u najpoznatijem prevodu Prohujalo s
vihorom. U nezgrapnom prijevodu na
hrvatski jezik remek-djelo Victora Fleminga,
pak, naslovljeno je kao Zameo ih vjetar, {to
vi{e zvu~i kao naziv dokumentarca alpiniste
Stipe Bo`i}a nego kao naziv jednog od
najromanti~nijih filmova svih vremena. I koji
traje ta~no ~etiri teravije i isto toliko ezana!
Bud`et filma iznosio je oko ~etiri miliona
dolara, {to je u to vrijeme bila fascinantna
cifra. Dodu{e, i danas je. Ka`u da je,
uklju~uju}i raznorazne inflacije, devalvacije i
melioracije, zaradio barem stotinu puta
toliko. Ma, ko bi to uop{te mogao izra~unati.
Sve i da je “sa {minkom od gara, ko
Scarlett O’Hara...” STRIP ARTIST
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
79
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd
12.10.2011
17:20
Page 80
by ALMIR PANJETA
1. Kad }ete snimiti novi film?
Ne znam.
2. Da li ste kao m
ali sanjali da }ete
biti
glumac?
Nikad, glumci su
mi uvijek bili smije
{ni.
^ak nisam ni `elio
postati glumac.
rajevu?
3. Kako se osje}ate u Sa
sad s pregleda.
sam
ba{
o,
Sr~ano aritmi~n
4. [ta morate imati u fri`ideru?
Mlije~ne proizvode, to mi je
hercegova~ka hereditarna
komponenta. Torotan Army!
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?
Ja sam sretno o`enjen ~ovjek.
6. [ta svaka `ena mora imati u ta{ni, a
mu{karac u nov~aniku?
Izbjegao bih odgovor referiraju}i se na
prethodni.
7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?
Psihoterapeut.
8. Koliko ima istine u izr
eci: “Ne dade
se usranom do potoka?”
Apsolutno istinita izreka
!
9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu?
Pa zar je pro{ao `ivot?
10. Jeste li meteoropata?
Na`alost, da.
11. Va{ tip djevojke?
Opet }u se pozvati na odgovor broj pet.
12. Da li je bolje biti lijep i pametan
ili ru`an i glup?
Nekog ko je institucionalizirao prvi
dio iz ovog pitanja, ko predstavlja
oli~enje toga, apsolutno je
uvredljivo pitati ne{to ovako.
13. [ta na vama privla~i `ene?
To se ne vidi golim okom.
80
odna marka?
18. Omiljena m t Galliana, i to {to su
pu
Volim ljude po je napakovano. Li~no
nt
ra
ga
ili
mu urad
ali su mi super
il,
st
j
ta
m
si
ne no
poput njega ili
otka~eni ljudi
cQueena.
Alexandera M
14. Da imate 15
minuta vlasti,
{ta ne
biste u~inili?
Ne bih sjedio sk
r{tenih ruku.
15. Opi{ite Harisa D`inovi}a u tri rije~i?
Nemoj njega!
16. Tangice ili badi}?
Badi}, ne smijem odgovoriti
druga~ije.
17. Pratite li modu i koliko ste IN?
Pratim de{avanja na modnoj sceni,
a nisam uop{te IN jer nemam
`ivaca za to.
19. Nosite li hranu na
pla`u i koju?
Stvarno ne nosim.
d `elite
20. [ta obla~ite ka
?
izgledati sexy
ofucao...
Badi} mi se malo
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?
Sretan je onaj ko `ivi u vrijeme Senada
Avdi}a.
SLOBODNA BOSNA I 13.10.2011.
Foto: Mario Ili~i}
MIRZA TANOVIĆ:
”
“Badić mi se malo ofucao
Reagiranja:Reagiranja.qxd
12.10.2011
17:23
Page 81
REAGIRANJA
Jasmin Imamovi} - Uredni{tvu
Općina Tuzla za sport
izdvaja više od bilo koje
općine ili grada u
Federaciji BiH
(“Kako je bila lijepa tuzlanska
Sloboda“, SB, br. 778)
Po{tovani,
U “Slobodnoj Bosni” broj 778 od
6.10.2011. objavljen je tekst “Kako je bila
lijepa tuzlanska Sloboda“, u kojem je,
izme|u ostalog, izneseno niz neta~nih
podataka, {to je dovelo do izvo|enja
pogre{nih zaklju~aka. S obzirom na to da
izuzetno cijenim Slobodnu Bosnu, kao i
autora pomenutog teksta, uvjeren sam da je
va{ autor nai{ao na sagovornike koji su ga
obmanuli i podmetnuli mu niz neta~nih
podataka.
1.Ve} u nadnaslovu navedeno je da su
klubovi u krizi zbog nebrige op}inskih vlasti.
To nije ta~no. Op}ina Tuzla za sport
izdvaja vi{e od bilo koje op}ine ili grada u
Federaciji BiH i vi{e od bilo kojeg nivoa
vlasti i u procentualnom i u apsolutnom
iznosu sredstava. Kad je rije~ o
procentalnom iznosu, Op}ina Tuzla izdvaja
15 do 25 puta vi{e od nadle`nih i za sport
odgovornih nivoa vlasti. Npr. u 2010. i 2011.
godini, izdvojeno je za sport po 6% od
ukupnog bud`eta, {to iznosi po 2,5 miliona
KM godi{nje. Istovremeno, Tuzlanski
kanton u 2010. godini izdvaja samo 0,25%
ili 0,7 miliona KM.
2. U tekstu je navedeno da op}inske
vlasti o ovome {ute i da se nikada niko nije
oglasio o tome, te kad Imamovi} gostuje u
nekom od lokalnih medija, pa telefonom
dobije neugodno pitanje, ustane i napusti
studio usred emitovanja.
Ni to nije ta~no. Nikada nisam napustio
studio usred emitovanja programa. Osim
toga, imali smo pisanu informaciju na
Kolegiju, po Programu rada vije}a, u ovom
mjesecu, kao i svake godine, tu informaciju
}e razmatrati Vije}e, imali smo pres
konferenciju i niz intervjua na lokalnim
medijima. Tu su izneseni podaci o ulaganju
Op}ine Tuzla u sport i to u posljednjih pet
godina i pozvani i drugi nivoi vlasti da
pove}aju ulaganje u sport. Prozvane su
uprave sportskih klubova za lo{e
upravljanje klubovima, {to je dovelo do
vi{emilionskih dugovanja.
3. U tekstu je navedeno da Imamovi}
svake godine potro{i skoro pola miliona KM
na knji`evne susrete Cum grano salis.
13.10.2011. I SLOBODNA BOSNA
Opet neistinito. U bud`etu Op}ine Tuzla
svake godine se predvidi i utro{i 50.000 KM
za knji`evne susrete. Dakle ne 500.000,
nego 50 000 KM.
4. U tekstu je navedeno da se iz bud`eta
izdvaja 700.000 KM pomo}i medijima, kako
bi oni {utjeli itd.
To nije ta~no. Ove godine za usluge
medija je izdvojeno 70.000 KM i to za
konkretne projekte. Dakle, ne 700.000,
nego 70.000 KM.
5. Navodi se da je Op}ina kriva {to nije
izmirila dugovanja za penziono osiguranje
Svetlane Kiti}, pa su zato napustili prvu ligu.
Niti jedna op}ina u BiH, pa ni Op}ina
Tuzla, nema obavezu, a ni pravo izmirivati
dugove za penziona ili druga osiguranja
pojedinih ~lanova sportskih klubova.
6. U tekstu se spominju sportisti i
vije}nici [e}erbegovi}, Vujovi}, Softi} i
Me{anovi}, kao sukrivci za propast sporta,
jer su glasali za nedovoljno novca za
sport.
Neta~no. Oni su glasali da procentualni i
apsolutni iznos bud`eta Op}ine Tuzla za
sport bude ve}i nego i u jednoj op}ini i
jednom gradu u Federaciji BiH, ve}i od
iznosa koji je ikada izdvojio i jedan nivo
vlasti u Federaciji BiH. Osim toga, iako ste
tako napisali, nije ta~no da je Vujovi}
savjetnik u Kabinetu. Funkcija vije}nika i
savjetnika su nespojive.
7. Navedeno je da sam ~esto u Raveni.
Zadnji put, u Raveni sam bio u oktobru
2010. A prije toga, u novembru 2009.
Imamo zajedni~ke projekte sa Ravenom i
trebalo bi mi nekoliko stranica teksta da
nabrojim sve koristi koje je Tuzla imala od
Ravene.
Po{tovani, stalo mi je do va{eg
mi{ljenja i zato vam u prilogu ovog pisma
{aljem na{u slu`benu informaciju. Trebate
imati u vidu ko je nadle`an i odgovoran za
sport unutar svih nivoa vlasti i unutar
klubova. Nije dobro napadati nenadle`ne i
nadle`nim omogu}iti da i dalje zapu{taju
stanje u sportu. Kao {to ne bi bilo logi~no
za krizu koja je zatekla npr. KK Bosna,
optu`iti Op}inu Centar Sarajevo, tako nije
logi~no za krizu tuzlanskih klubova optu`iti
samo Op}inu Tuzla. @ao mi je, {to prije
objavljivanja ovog teksta, moji saradnici i ja
nismo dobili priliku da iznesemo ta~ne
podatke i odgovorimo na svako nam
postavljeno pitanje.
Primite izraze mog po{tovanja.
Jasmin Imamovi}
na~elnik Op}ine Tuzla
81
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
12.10.2011
23:58
Page 11
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU
SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici
www.slobodna-bosna.ba
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:
Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo
Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i
prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.
Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR
Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD
(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD
Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD
(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD
E-mail adresa je: [email protected]
www.slobodna-bosna.ba
Vi znate za{to smo najbolji!
Omot-3:CRNA.qxd
20.9.2011
15:24
Page 78
Download

Uvredljivo! - Udruzenje Bosna i Hercegovina Norrköping