Centar za
novinarstvo
Godina
Impresum
Novinari:
Aladin Abdagić, Mubarek Asani, Azhar Kalamujić, Boris
Mrkela, Jasna Fetahović, Mahir Šahinović, Merima Hrnjica,
Ermin Zatega, Mirjana Popović, Maida Salkanović, Sadeta
Bajrović
Urednici:
Renata Radić Dragić, Kenan Efendić
Fotograf:
Denis Ruvić, Edin Tuzlak
Grafički dizajn:
Amila Hrustić
Savjetnici:
Drew Sullivan, Rosemary Armao
Produkcija:
Leila Bičakčić
Dizajn & Prelom:
Vedad Dizdarević
Kontakt:
Dolina 11
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
+387 33 560 040
[email protected], www.cin.ba
Pratite nas:
facebook.com/centarzaistrazivackonovinarstvo
twitter.com/CINbih
youtube.com/channel/UCvhkCeLeW044_4jS8tcjOcA
plus.google.com/u/0/105397906739599306148/posts
cin.ba/feed
C ent ar za ist raživa čko nov inarst vo | Naj b olj e pr ič e
“Prvo te ignorišu, onda ti se smiju, pa se onda
bore protiv tebe, a na kraju ti pobijediš”
Mahatma Gandhi
P
rošlo je deset godina otkako
je Centar za istraživačko
novinarstvo počeo sa radom u
Sarajevu, u Bosni i Hercegovini. To je
deset divnih godina koje su obilježile
mnoge dobre priče i uzbudljiva
istraživanja. Ali, nije bilo lako. Tokom
decenije rada, CIN se susreo sa mnogim
nepoštenim političarima, sumnjivim
poslovnim ljudima i kriminalcima i
pisao o pogrešnoj politici i nesposobnoj
birokratiji. Kakve god bile okolnosti, CIN
je uvijek imao u vidu svoj cilj: objasniti
ljudima u Bosni i Hercegovini šta se
zaista dešava sa njihovim novcem u
njihovoj zemlji.
Centar je nastojao pružiti nadu da
se situacija može promijeniti. Njegovi
novinari i urednici su bili ismijavani,
kritikovani, bili su meta prijetnji, a
oni o kojima su pisali su ih ignorisali i
omalovažavali. Ali je sve to bilo vrijedno
rizika zbog želje da hiljadama dobrih i
poštenih građana kažemo istinu. To su
bili ljudi koji su nam od samog početka
pružili svoju podršku pristajući da
razgovaraju sa nama, sa željom da stanu
na kraj korupciji i da kazne arogantne
političare i javne službenike. Novinarstvo
je posljednje utočište pravde, a CIN je,
šireći priče ovih ljudi, omogućio barem
njeno moralno zadovoljenje.
Stara poslovica kaže da novinarstvo
tješi pogođene i pogađa zabrinute. U
periodu poslije rata, novinarstvo u Bosni
i Hercegovini je u velikoj mjeri bilo
pod uticajem političkih stranaka. Takva
situacija je dovela do jasne poslovne
ideje na kojoj je CIN nastao: kreiranje
nezavisnog izvora vijesti i informacija
koje nisu obojene komentarima,
političkim retorikama i skrivenim
motivima. U ovoj zemlji je teško
baviti se istraživačkim novinarstvom,
pridržavajući se međunarodno priznatih
standarda istine, tačnosti i fer odnosa.
Ali, novinari CIN-a već deceniju
dosljedno pokazuju svoju posvećenost
istraživanju koje može promijeniti živote
– i države.
CIN je jedinstvena organizacija u
Bosni i Hercegovini i prva organizacija
na Balkanu posvećena istraživačkom
novinarstvu, koje predstavlja nepristrasnu
informaciju utemeljenu na jasnim
dokazima, i koja je posvećena građanima
koji žele donositi promišljene odluke.
CIN je svoj rad fokusirao na izvještavanje
o organizovanom kriminalu, korupciji te
negativnim efektima koje oni imaju na
život običnog čovjeka. Tokom protekle
decenije, naše priče i projekti su govorili
o problemima u obrazovanju, zdravstvu,
sportu, zapošljavanju, politici, te o
ilegalnoj trgovini duhanom i drogama i
finansijskim prevarama.
Ozbiljno smo shvatili važnu ulogu
slobodnog novinarstva kao alata kojim
se u demokratskim društvima pokreće
reforma. Zato uporno radimo na
otkrivanju lošeg rada zakonodavne,
izvršne i sudske vlasti.
CIN je osnovan 2004. godine
zahvaljujući grantu USAID-a. Imali smo
tehničku pomoć i podršku Fakulteta
novinarstva na New York University i
Journalism Development Group. Danas
je to bosanskohercegovačka organizacija,
koja je izrasla u jednu od najuglednijih
novinarskih organizacija u zemlji. Djeluje
kao istinski nezavisni medij u borbi
za transparentan rad vlada i njihovu
odgovornost.
Najveće domaće i regionalne medijske
kuće redovno objavljuju naše priče.
Tekstove prenose listovi poput Blica,
Večernjeg lista, Oslobođenja, Dnevnog
Avaza i mnogih drugih. Priče su
objavljivane na portalima: www.klix.
ba, www.6yka.com, www.kapital.ba, a
stranica CIN-a bilježi mjesečnu posjetu
od oko 30.000 čitanja. Sarađujemo sa
Radiom Slobodna Europa/TV Liberty, Al
Jazeera Balkan i CNN-om.
3
C e nt ar z a ist ra ž iv a čko nov i narst vo | Najb olj e pr iče
Veliki broj CIN-ovih priča su
imale konkretne rezultate: pomogle
su da pojedine korumpirane sudije
i ministi budu sklonjeni sa funkcije,
pokrenule su hapšenja policijskih
službenika, zatvaranje lažnog američkog
univerziteta i razotkrivanja nedjela
državnih službenika. Bivši federalni
premijer Nedžad Branković je optužen
zahvaljujući istraživanju koje smo objavili
2007 godine.
CIN je vođa novinarske saradnje sa
kolegama i medijima u regionu. Jedan je
od osnivača mreže istraživačkih centara
i novinara - Organized Crime and
Corruption Reporting Project (OCCRP),
koja djeluje u zemljama regiona i
zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza.
4
Naš tim svake godine u prosjeku
producira tri dokumentarna filma, koji
na drugi način, u elektronskoj formi,
predstavljaju priče koje pišemo tokom
godine. Njih objavljuju javni servisi
i nezavisne TV stanice u zemlji, te
međunarodni mediji.
Još od prvih dana rada, Centar je
suočen sa pokušajima urušavanja ugleda
- nekoliko puta se nastojala dovesti
u pitanje zakonska osnova njegovog
postojanja, a novinarima je fizički
prijećeno. Stoga se sigurnost novinara
u CIN-u shvata ozbiljno. Naše priče
nisu potpisane imenom novinara, već
jednostavno, imenom organizacije Centar za istraživačko novinarstvo.
Tim CIN-a trenutno čini osamnaest
ljudi. Oni dolaze iz svih dijelova BiH
i imaju iskustvo rada u različitim
medijima. Dva međunarodno priznata
urednika su savjetnici lokalnim
urednicima i njihova odgovornost je
održavanje međunarodnih standarda
u radu, te stalno obučavanje novinara.
Upravni odbor CIN-a čini sedam
istaknutih pojedinaca iz BiH i
inostranstva.
CIN se u svom radu oslanja na
podršku donatora. Vremenom, svojim
radom smo stekli povjerenje kod velikog
broja organizacija koje nam pomažu.
Naša namjera je da razvijemo održivi
proizvod koji će nam u budućnosti
omogućiti prihode za pokrivanje dijela
organizacijskih troškova. •
C ent ar za ist raživa čko nov inarst vo | Naj b olj e pr ič e
prekršen ili ne, daće tužioci Posebnog
odjela za organizovani kriminal,
privredni kriminal i korupciju pri
Tužilaštvu BiH. Ovo tužilaštvo vodi
istragu protiv bivšeg premijera FBiH i
njegovog zamjenika Edhema Bičakčića
i Dragana Čovića optuženih da su
nezakonito dijelili stanove odabranoj
grupi visokorangiranih političara.
Kupovina kućice iz snova
U proljeće 2000. godine, budući
premijer Nedžad Branković saznao je
lošu vijest. Stan na Ciglanama, u kojem
je do tada živio, morao je vratiti bivšem
vlasniku. Od tog trenutka pokreće
se lavina događaja koji će dovesti do
toga da mu Vlada Federacije Bosne i
Hercegovine (FBiH) kupi stan.
Sedam godina kasnije, Premijer
Branković vlasnik je stana vrijednog
gotovo 500.000 KM na jednoj od
najelitnijih lokacija u Sarajevu. I koliko
ga je to koštalo? U certifikatima 900 KM.
U nekoj drugoj zemlji, iznošenje
ovakvih informacija u javnosti dokrajčilo
bi karijeru svakog političara. Ali, ne i u
BiH.
Novinari Centra za istraživačko
novinarstvo (CIN) iz Sarajeva željeli
su saznati kako se ovako nešto moglo
dogoditi. Zato su prikupili desetine
ugovora, izvoda iz zemljišnih knjiga,
administrativnih rješenja i dokaza o
izvršenim plaćanjima. Na osnovu ovih
dokumenata, prikupljenih iz različitih
izvora, izvršena je rekonstrukcija
događaja koji su doveli do kupovine
stana. Neki od dokumenata su i dalje
uskraćeni javnosti.
Konačni sud o tome da li je zakon
Ova priča je pokrenula pitanje dodjeljivanja državnih
stanova. Nakon što je CIN objavio seriju priča o
Brankoviću i njegovim navodnim nezakonitim radnjama
u vezi otkupa stana, te investicijama, aktivističke grupe
su pokrenule kampanju tražeći njegovu ostavku. Jedan
od najpopularnijih alternativnih bendova u BiH –
Dubioza kolektiv – objavio je pjesmu naziva “Šuti i trpi”
o političarima koji lažu. U spotu za pjesmu korišteni su
dijelovi video intervjua koji je Branković dao CINu. 2008.
godine na zgradi u kojoj stanuje gosp. Branković osvanuli
su grafiti sa zahtjevom “vrati stan…” Branković se žalio
policiji i tražio zaštitu, tvrdeći da se boji za svoj i život
svoje porodice. Kao odgovor na ovaj zahtjev, aktivisti su
pokrenuli Facebook stranicu naziva “Ja sam huligan koji
je napisao grafit”. Ova stranica je pozivala na nove grafite,
nakon čega je grupa aktivista unajmila bilbord u blizini
Brankovićeve zgrade, na kojem je bio istaknut oglas “Stan
U maju 2000. godine, Nada Ludvig
Pećar živjela je na Ciglanama, u
prekrasnom stanu od 132 kvadratna
metra. Zbog zdravstvenih problema
morala je otići na liječenje u Sjedinjene
Američke Države. Pećar je provela
Brankovića kroz stan i kaže kako joj je
tom prilikom rekao da mu se taj stan
najviše dopao od svih koje je do tada
obišao. Branković to negira.
Bilo kako bilo Nadzorni odbor
Energoinvesta je donio rješenje kojim
je potvrdio da je njihov direktor toliko
vrijedan svojoj kompaniji da je zaslužio
da dobije stan. Umjesto da mu dodijele
jedan od mnogobrojnih stanova koje
posjeduju, oni su odlučili da mu kupe
novi, iako se firma u tom periodu
nalazila u finansijskim problemima.
U isto vrijeme je i Vlada FBiH odlučila
da je Branković, ‘njen’ kadar, član
parlamenta bez riješenog stambenog
pitanja dovoljno vrijedan da je zaslužio
da dobije stan. Energoinvest i Vlada
su 22. maja potpisali Sporazum o
udruživanju sredstava za kupovinu stana.
Tog istog dana, Pećar je prodala svoj stan
Vladi.
u Sarajevu za 920 KM”, koristeći kao izvor CINovu priču
u kojoj je navedena stvarna cijena koliko je Branković
platio svoj stan. Vlasti su uklonile bilbord, pod izgovorom
da za njega nije postojala valjana dozvola, iako je isti
bilbord stajao na tom mjestu godinama prije početka antiBranković kampanje. Mediji su glasno protestovali zbog
kršenja prava na slobodu govora. U proljeće 2009. godine,
Kantonalni ured tužioca je podigao optužnicu protiv
Brankovića zbog nezakonite kupovine stana. Optužnica
je citirala CINov tekst gotovo u potpunosti, navodeći
CINove navode kao dokaze u postupku. Na osnovu
optužnice, te u iščekivanju suđenja na Kantonalnom
sudu u Sarajevu, te pod pritiskom javnosti, SDA stranka
je donijela odluku da Branković podnese ostavku na
funkciju premijera u maju 2009. godine. 2010, sud je
odbacio optužnicu protiv Brankovića i drugih zbog
nedostatka valjanih dokaza. •
5
C e nt ar z a ist ra ž iv a čko nov i narst vo | Najb olj e pr iče
Ugovor koji je potpisan između Vlade
i Energoinvesta je neobičan. Prvo, kao
zastupnik Energoinvesta pojavljuje
se Branković, što je očigledno sukob
interesa, iako se u dokumentu nigdje ne
spominje da je stan namijenjen njemu.
Nije jasno ko je u stvari potpisao ugovor,
jer se u potpisu ne navodi niti jedno
ime osim Brankovićevog. Drugo, u
dokumentu se navodi da orijentaciona
cijena po učesniku iznosi ‘cca 150.000
KM’ što je neprecizna brojka za
pravosnažni dokument o kupovini u kojoj
Energoinvest učestvuje sa 50 posto. •
K
emal Čaušević je tokom sedam
godina kupio devet stanova
i poslovnih prostora te 20
duluma zemljišta. Njegovi tadašnji
prihodi ne pokrivaju investicije ali on
kaže da zarađuje još od 1986. godine.
Kemal Čaušević, bivši direktor Uprave
za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne
i Hercegovine je kupio nekretnine
vrijedne milion i 80 hiljada KM za
nepunih sedam godina.
Međutim, njegovi ukupni prihodi
ostvareni od 2004. godine nisu bili ni
približno dovoljni da pokriju ulaganja u
imovinu.
Novinari Centra za istraživačko
novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su pronašli
da je Čaušević od 2006. do kraja 2012.
godine kupio pet stanova, četiri poslovna
prostora i više od 20.000 kvadratnih
metara zemljišta. Nekretnine se nalaze
u najužem centru Sarajeva i na drugim
atraktivnim lokacijama u gradu.
U zemljišnim dokumentima nije
zabilježeno da su nekretnine nakon
kupovine stavljane pod hipoteku zbog
kredita, a u kupoprodajnim ugovorima
stoji da je vlasnike isplaćivao preko
računa ili naruke.
Prema podacima UIO-a, Čauševiću
je od decembra 2003. do marta 2012.
godine isplaćeno skoro 576.000 KM na
ime plaća i naknada. To je u prosjeku
72.000 KM godišnje, ne računajući
dnevnice. Blizu 53.000 KM dodatnih
prihoda od iznajmljivanja nekretnina i
drugih djelatnosti prijavio je Poreznoj
upravi Federacije BiH (FBiH) u periodu
od 2005. do 2010. godine.
Kemal Čaušević, bivši direktor UIO BiH u stanu čiju je izgradnju sufinansirao borački fond.
(Foto: CIN)
Milionska imovina
bivšeg šefa UIO BiH
uzeli u obzir troškove unajmljivanja
stana u Banjoj Luci, gdje se nalazi
sjedište Uprave, plaćenja poreza na
nekretnine, adaptacije i opremenja
stanova i poslovnih prostora u Sarajevu,
kao ni životne troškove njega i njegove
nezaposlene supruge.
Platežna moć bivšeg direktora UIO-a
je bila i manja jer novinari CIN-a nisu
Nakon što je CIN objavio
priču o imovini gosp.
Čauševića, Ured Državnog
tužioca je pokrenuo istragu
protiv bivšeg direktora UIO. •
6
Poslovni prostor u kojem se nalazio kafić Epoha
zatvoren je krajem prošle godine. (Foto: CIN)
Čaušević se tri puta sastao sa
novinarima CIN-a, ali je odbijao
zvanično razgovarati o svojim prihodima.
On je u pisanoj izjavi naveo da njegova
zarada od 1986. godine dvostruko
premašuje vrijednost imovine koju je
kupio. Obećao je da će dokumentovati
sve prihode, ali to nije učinio. •
C ent ar za ist raživa čko nov inarst vo | Naj b olj e pr ič e
N
ešto više od pola miliona
maraka namijenjenih za
hitne i neplanirane situacije
rukovodstvo Savjeta ministara BiH je od
početka 2010. godine do danas podijelilo
pojedincima, među kojima su stranačke
kolege, rođaci i komšije.
Na porodičnom imanju u mjestu Brda
kod Drvara u toku je obnova kuće Nikole
Špirića, zamjenika premijera Bosne i
Hercegovine (BiH). U toku sedmice na
njoj rade komšija Zdravko Petković i
majstor Borislav Vještica, koji stanuje u
Banjoj Luci.
Špirić majstoru dao
novac iz državnog
budžeta
Petković i Vještica su korisnici novčane
pomoći od nekoliko hiljada maraka koje
je Špirić odobrio iz budžetske rezerve.
Rezerva podrazumijeva novčana
sredstva koja se u državnom budžetu
izdvajaju za hitne i neplanirane situacije,
troškove međunarodnih sporova,
finansiranje novih institucija i grantove
neprofitnim organizacijama. Savjet
ministara BiH odlučuje o upotrebi
tekuće rezerve, s tim da predsjedavajući i
njegova dva zamjenika imaju pravo da 4
posto rezerve potroše „interventno“, bez
javnog konkursa i pravdanja utroška.
Prema istraživanju Centra za
istraživačko novinarstvo (CIN) iz
Sarajeva, za manje od četiri godine za
interventno trošenje izdvojeno je blizu
1,8 miliona KM iz budžetske rezerve.
Nešto više od pola miliona maraka
otišlo je za oko 230 pojedinaca, iako u
pravilnicima nije navedeno da se tako
novac može trošiti. Novac je išao i za
komšije i stranačke kolege političara.
Nešto manje od 410.000 KM odobrio
je Nikola Špirić za 138 pojedinaca,
pri čemu je skoro trećina novca otišla
Nikola Špirić, zamjenik premijera BiH, kaže da građani znaju kako mogu tražiti novac iz rezerve, jer je
to objavljeno u Službenom glasniku. (FOTO: CIN)
Drvarčanima. Špirić je prije dvije godine
bio predsjedavajući Savjeta ministara
BiH, a trenutno je na funkciji zamjenika
predsjedavajućeg i na čelu Ministarstva
finansija i trezora BiH. Špirićeve kolege
u sadašnjem ili prethodnom mandatu:
Vjekoslav Bevanda, Sadik Ahmetović i
Zlatko Lagumdžija su novac, uglavnom,
dijelile udruženjima. •
PRATITE NAS NA:
facebook.com/
centarzaistrazivackonovinarstvo
twitter.com/CINbih
youtube.com/channel/
UCvhkCeLeW044_4jS8tcjOcA
7
C e nt ar z a ist ra ž iv a čko nov i narst vo | Najb olj e pr iče
Nestali dokazi iz
predmeta Čović-Lijanovići
KS-a, kaže da je dobila “vruć krompir”
i da nedostaju “ključni dokazi”. Njen
kolega, glavni državni tužilac, Milorad
Barašin, kaže da nije riječ o važnim
dokumentima, već o, navodno, neka tri
dokumenta iz carine koje je lako ponovo
naći, “ako neko želi da ih pronađe.”
Većina originalnih dokumenata, za
koje je Tužilaštvo KS-a u junu utvrdilo
da nedostaju, korišteni su pred Sudom
BiH koji je u novembru 2006. godine
nepravomoćno osudio Dragana Čovića
na pet godina zatvora, jer je kao ministar
finansija FBiH zloupotrijebio svoj položaj
i omogućio firmama porodice Lijanović
iz Širokog Brijega da izbjegnu plaćanje
više od 1,8 miliona KM carinske takse.
N
estali su pojedini originalni
dokumenti iz tužilačkog spisa
iz predmeta Čović-Lijanovići,
na što ukazuje i prepiska između
Tužilaštva i Suda Bosne i Hercegovine
(BiH) i Tužilaštva Kantona Sarajevo
(KS), a do koje su došli novinari Centra
za istraživačko novinarstvo (CIN) iz
Sarajeva.
Tužilaštvo KS-a je u junu 2010. godine
utvrdilo da nedostaje 40 originalnih
dokumenata, između ostalog i onih koji
se tiču bivše Carinske uprave Federacije
BiH (FBiH), Ministarstva vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa BiH,
kao i zapisnika o saslušanju optuženih
i svjedoka. Dio dokumenata se nalazio
samo u kopijama koje sudovi u BiH
ne priznaju kao dokaz. Osam mjeseci
kasnije, prvi ljudi ovih pravosudnih
institucija odbijaju dati preciznu
informaciju o konačnom broju i vrsti
izgubljenih dokumenata.
Nives Kanevčev, glavna tužiteljica
Kupovinom glasova do
Lijanovićevog boljitka
J
erko Ivanković Lijanović je za
poticaj poljoprivrede odobrio
isplatu oko tri miliona maraka iz
federalnog budžeta. Većinu novca su
dobili glasači koji su na izborima 2010.
godine pomogli njegovoj stranci da uđe
u vlast.
Stajka Aukst iz Zavidovića je prije
četiri godine na općim izborima glasala
za Jerka Ivankovića Lijanovića i druge
članove Narodne stranke Radom za
boljitak (NSRZB). Učinila je to zbog
obećanja da će za svoj glas dobiti novac,
ne razmišljajući kakvu će korist od
njenog glasa imati oni koje je birala.
8
Međutim, nakon provedenog
žalbenog postupka, Sud BiH se u junu
2008. godine proglasio nenadležnim, a
predmet je ustupljen Tužilaštvu KS-a.
Suđenje ni do danas nije nastavljeno, niti
je podignuta nova optužnica.
Kanevčeva kaže da je predmet ponovo
u predistražnoj fazi i da ga Tužilaštvo
KS-a trenutno pokušava rekonstruisati
pregledavanjem stotina sati snimaka
suđenja na Sudu BiH i ponovnim
traženjem originalnih dokumenata iz
nadležnih institucija. Dodaje da ne zna
hoće li nestanak dokaza samo odgoditi
ili potpuno onemogućiti procesuiranje
slučaja, što zavisi od toga da li originalni
dokumenti još uvijek postoje. •
podršku poljoprivredi i tako omogućio
isplatu jednokratnih poticaja, bez
posebne kontrole. Time je skoro tri
miliona maraka dodijeljeno ljudima koji
su trebali glasati ili prikupljati glasove za
Lijanovićevu stranku.
Rezultati izbora pomogli su
Lijanoviću da dobije poziciju ministra
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
i zamjenika premijera Federacije
Bosne i Hercegovine (FBiH). To mu
je omogućilo da raspolaže prosječnim
godišnjim budžetom od 70 miliona
maraka i sudjeluje u donošenju zakona i
pravila koji utječu na živote građana.
Protiv ministra Lijanovića i njegovih
56 saradnika policija je podnijela
krivičnu prijavu. Osumnjičeni su za
organizovani kriminal i zloupotrebu
položaja. Kao dokaz imaju svjedočenja
najmanje 400 osoba iz FBiH i materijalne
dokaze, kao što su rješenja o isplatama,
kontrole, upute o glasanju i slično.
Prijava je proslijeđena Kantonalnom
tužilaštvu Kantona Sarajevo.
Federalna uprava policije (FUP)
sumnja da je Lijanović dio glasova dobio
zbog obećanja o novčanoj nadoknadi,
a da je obećanje ispunio novcem iz
federalnog budžeta. Lijanović je po
dolasku na vlast promijenio Program za
Prema navodima iz policijskog
izvještaja, Lijanović je pred Opće izbore
2010. organizirao stranačke kolege
i aktiviste, davši im instrukcije za
skupljanje glasova. Kao protuuslugu im
je obećao radna mjesta u institucijama
C ent ar za ist raživa čko nov inarst vo | Naj b olj e pr ič e
i novčane naknade po 20 KM za svakog
birača kojeg nagovore na glasanje.
Aktivisti su lobirali građane slabog
imovnog stanja. Obećavali su im po 100
KM za glas koji će dati kandidatima
NSRZB-a, a nekima i dodatnih 20
KM za svaku osobu koju nagovore na
glasanje. Penzionerka Stajka Aukst
iz Zavidovića je pristala na to, ne
razmišljajući o posljedicama. „Ja sam tad
razmišljala kako nama svima da bude
bolje“, kaže ona u razgovoru za Centar
za istraživačko novinarstvo (CIN). Kaže
da je glasala za članove NSRZB-a i Jerka
Lijanovića te da je pridobila oko 45
glasača za ovu stranku.
Nakon što je CIN objavio priču o zloupotrebi položaja u predizbornoj
kampanji, Transparency International BiH je podnio žalbu Centralnoj
Izbornoj Komisiji (CIK), pozivajući se na potencijalni sukob interesa. CIK
je kaznio Ministra Ivankovića sa 10,000 KM utvrdivši stvarni sukob interesa
u ovom slučaju. •
NSRZB je na Općim izborima 2010.
bila šesta stranka po uspješnosti u FBiH
i osvojila pet mandata u Federalnom
parlamentu. Dopredsjednik Stranke
Jerko Ivanković Lijanović je dobio 45.397
glasova za poziciju člana Predsjedništva
BiH. Taj mandat nije osvojio, ali je
nakon izbora ušao u Federalnu vladu na
poziciju dopremijera i ministra.
U razgovoru za CIN premijer
Federacije BiH Nermin Nikšić je rekao
da je prilikom formiranja Federalne
vlade Lijanović tražio da bude ministar
finansija. „Ali, pošto smo mi odbili,
onda se zadovoljio Ministarstvom
poljoprivrede“, kaže Nikšić. •
NAJNOVIJE VIJESTI
Država oštećena za
najmanje 11 miliona
maraka
Braća Lijanovići i druge osobe
uhapšene u današnjoj akciji sumnjiče se
za utaju poreza.
U budžet Bosne i Hercegovine
(BiH) nije uplaćeno najmanje 11
miliona maraka za porez na trgovinu
mesom i mesnim prerađevinama
preko firme „Lijanović“ d.o.o Široki
Brijeg i drugih firmi. Ovo su podaci
Uprave za indirektno oporezivanje
BiH (BiH), čiji su djelatnici nekoliko
godina pratili firmu „Lijanović“ i druge
s njima povezane. O tome su izvještavali
Tužilaštvo BiH, koje je pokrenulo akciju
u kojoj su danas uhapšena četvorica
braće: Jerko, Mladen, Slavo i Jozo
Ivanković-Lijanović, njihov otac StipoLijan Ivanković te još devet osoba među
kojima je i ministar trgovine FBiH
Milorad Bahilj. U priopćenju iz UIO
navodi sa da je u njihovim izvještajima,
koje su zadnje četiri godine slali
Tužilaštvu BiH, obuhvaćeno 14 fizičkih i
šest pravnih osoba, koji se sumnjiče da su
počinili veći broj krivičnih djela iz oblasti
indirektnih poreza. Inspektori su firmu
“Lijanović” d.o.o. povezali sa sljedećim
firmama iz Širokog Brijega: “Farmer
mesna industrija” d.o.o., “Farmko” d.o.o.,
“ZD.I. Produkt”, te “Laktat” d.o.o. Posušje
i “Mi-Mo” d.o.o. Mostar. Povezanost svih
privrednih subjekata pokazuje se kroz
zaključivanje ugovora o iznajmljivanju
objekata klaonice sa opremom za
proizvodnju, pogona za preradu mesa
i mesnih prerađevina sa kompletnom
opremom i ugovora o licenci, koji
preduzeće “Lijanovići” zaključuje sa
spomenutim preduzećima. U izvještaju iz
2011. godine, koji je u posjedu Centra za
istraživačko novinarstvo (CIN), navodi
se da su Milorad Bahilj, aktualni ministar
trgovine FBIH kao direktor u firmi “MiMo”, Venka Ivanković, kao odgovorno
lice u“Farmer mesna industrija “ i Jozo
Slišković, odgovorno lice u Farmko,
9
C e nt ar z a ist ra ž iv a čko nov i narst vo | Najb olj e pr iče
počinili krivično djelo neplaćanja
poreza u iznosu 2,7 miliona maraka.
Svo troje su danas uhapšeni. Inspektori
UIO su Bahilja i Ivanković sumnjičili
i za krivotvorenje ili uništavanje
poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava.
Inspektori su pokušali izvršiti kontrolu
u preduzećima“Mi-Mo” i “Farmer
mesna idnustrija”, ali na prijavljenim
adresama nisu pronašli nikakvu firmu
kao ni natpise koji bi upućivali da su
tu firme bile. Bahilj je inspektorima
rekao da je on od marta 2011. rješenjem
Općinskog suda u Mostar razriješen
dužnosti direktora i da ne zna gdje
se nalazi dokumentacija preduzeća.
Dokumentacija je navodno prebačena u
preduzeće “Lijanovići”, ali je inspektori
nikada nisu pronašli. Ni dokumentacija
iz firme “Farmer mesna industrija”, koju
je vodila Venka Ivanković, inspektorima
nije bila dostupna. Prema navodima iz
institucija koje su uključene u ovu akciju,
pripadnici grupe koja je danas uhapšena
osnivali su više fiktivnih preduzeća
na koje su u cijelosti prenosili svoju
proizvodnju, koja su zatim nastavljala
u kontinuitetu obavljati proizvodnju sa
istim zaposlenim, u istim prostorijama,
istim pogonima i po istoj licenci. Prema
nalazima inspektora, firma “Lijanović”
je osnivala firme koje su se formalno
vodile kao vlasnici ili korisnici određene
pokretne i nepokretne imovine. Te
firme su poslije podnosile zahtjev za
povrat poreza na dodanu vrijednost ili
Poslanik Državnog parlamenta Mladen Ivanković-Lijanović i
federalni ministar Jerko Ivanković-Lijanović (Foto: Zaboljitak.ba)
su se formalno gasile, a da nisu platile
porez. S obzirom da nisu raspolagale
svojom pokretnom imovinom, jer je
ta imovina bila iznajmljena, inspektori
nisu mogli vršiti prinudnu naplatu
duga. Prema informacijama UIO, takvi
poslovni traju od 2009. godine. Prema
navodima iz Državne agencije za istragu
i zaštitu (SIPA), koja je sudjelovala u
akciji, danas je urađen pretres objekata
na 17 lokacija na području Širokog
Brijega, Gruda i Mostara s ciljem
pronalaska i privremenog oduzimanja
predmeta koji mogu poslužiti kao
dokaz u daljem postupku. Uhapšeni
su sumnjiče za sticanje protupravne
imovinske koristi veće od 11,6 miliona
KM. Protivpravnu imovinsku korist
stekli su neplaćanjem i utajom PDV-a,
od nenamjenski iskorištenih podsticaja
za razvoj poljoprivrede, otuđenih
zaliha robe Federalne direkcije za
robne rezerve i neprikazane realizacije
naplaćene u gotovini za prodatu
robu na crnom tržištu. U priopćenju
iz SIPA-e se navodi da su uhapšene
osobe u namjeri da prikriju porijeklo
nezakonito stečene imovinske koristi,
navedeni novčani iznos vraćali u legalne
finansijske tokove davanjem pozajmica
i otkupom udjela od određenih
pravnih osoba, te uplatom gotovine na
račune. Najmanje troje uhapšenih su
predstavnici zakonodavne ili izvršne
vlasti u institucijama FBIH i BIH. Jerko
Ivanković-Lijanović je federalni ministar
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
te dopremijer ovog entiteta, njegov
brat Mladen Ivanković-Lijanović je
poslanik Predstavničkog doma državnog
Parlamenta a Milorad Bahilj je federalni
ministar trgovine.. •
DRŽAVNA SLUŽBA
Do državne službe preko
savjetničke pozicije
S
avjetnici dolaze u ministarstva na
privremeni mandat, ali pojedini
kasnije dobiju siguran posao
državnog službenika, pri čemu za neke
bude kreirano i radno mjesto.
Najmanje 15 savjetnika su u toku
ili na kraju svog mandata postali
visokorangirani državni službenici i tako
privremenu službu zamijenili sigurnim
poslom.
Savjetnike imenuju najviši zvaničnici,
po svom nahođenju. Ali, da bi postali
državni službenici, moraju proći
konkursnu proceduru koja se sastoji od
10
pismenog i usmenog
dijela ispita.
Istraživanje Centra za istraživačko
novinarstvo (CIN) iz Sarajeva pokazuje
da su savjetnici u prednosti u odnosu
na druge kandidate kada konkurišu na
radno mjestu u instituciji u kojoj već
rade. U konačnici, odluku o zaposlenju,
uglavnom, donose rukovodioci
Nekadašnji savjetnik federalnog ministra rada i socijalne politike Dobrica
Jonjić kaže da mu je bilo neugodno na konkursu zbog mogućnosti da se
osramoti, ako ne bude znao neke odgovore, jer su članovi ispitne komisije
bili njegove kolege iz Ministarstva. (Foto: CIN)
C ent ar za ist raživa čko nov inarst vo | Naj b olj e pr ič e
komisije pred kojom polažu usmeni ispit.
Rezultati CINovog istraživanja su prikupljeni i objavljeni u policy
dokumentu Evropskog Istraživačkog Centra, navodeći niz preporuka za
unapređenje procedura za zapošljavanje u državnoj službi. •
institucija koji su ih i doveli za savjetnike.
Sead Maslo, direktor Agencije za
državnu službu Federacije Bosne i
Hercegovine (FBiH), smatra da su osobe
koje već rade u institucijama, a konkurišu
za državnu službu, privilegovane u
odnosu na ostale kandidate.
U instituciji u koju su primljeni
bez konkursa savjetnici stječu znanje
koje im omogućava da lakše polože
ispit i odgovaraju na pitanja komisije,
objašnjava Semiha Borovac, bivša
gradonačelnica Sarajeva i nekadašnja
savjetnica premijera Federacije Mustafe
Mujezinovića.
Ispitne komisije se sastoje od četiri
ili pet članova. Na osnovu prikupljenih
podataka novinari CIN-a su došli do
saznanja da bi savjetnici koji konkurišu
na radna mjesta u instituciji u kojoj već
rade mogli poznavati barem dva člana
Za razliku od FBiH gdje pomoćnici
ministra dobivaju stalni posao, pomoćnik
ministra u Republici Srpskoj (RS) biva
imenovan na mandat od pet godina.
Također, veliki broj savjetnika
je u državnoj službi završio na
novoformiranim radnim mjestima
pomoćnika ministara.
„Izuzetno je velika podudarnost da bi
bila slučajna“, kaže Maslo.
Među novim državnim službenicima
se često nalaze i oni koji su na
savjetničkom mjestu jedva proveli
godinu dana od četverogodišnjeg
mandata na koji su imenovani. •
Kompanije u (su)vlasništvu političara
zaradile na javnim nabavkama 13,7
miliona KM
Agencija za javne nabavke BiH i Odjel
za nabavku Brčko distrikta objavile
u periodu od 2007. do augusta 2010.
godine. Najmanje 20 firmi, koje su
djelimice ili u potpunosti u vlasništvu
aktuelnih funkcionera ili kandidata na
predstojećim izborima, sklopili su bar
166 ugovora vrijednih najmanje 13,7
milijuna KM, sa institucijama i javnim
preduzećima. Vrijednost pojedinih
ugovora je nemoguće ocijeniti jer se radi
o jediničnim cijenama.
Firma Brčko Gas u vlasništvu Đorđa Kojića,
poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS, jedan
je od dobavljača vozila za Vladu RS. (Foto: CIN)
Đ
orđa Kojić, poslanik Saveza
nezavisnih socijaldemokrata
(SNSD) u Narodnoj skupštini
Republike Srpske (RS) dobio je najmanje
3,9 milijuna KM vrijedne ugovore na
tenderima koje su u posljednje četiri
godine raspisivala javna poduzeća i
institucije vlasti u Bosni i Hercegovini
(BiH). Preko svoje tri firme: Brčko Gas,
Brčko Gas osiguranje i Transjug L, Kojić
je pobijedio na najmanje 46 tendera. U
barem dva slučaja kao jedini ponuđač,
dobio je poslove od institucija kojima
rukovode njegove stranačke kolege.
Međutim, Kojić nije jedini političar
koji je preko svojih firmi pobjeđivao na
tenderima.
Centar za istraživačko novinarstvo
(CIN) iz Sarajeva je pregledao
obavijesti o dodjeli ugovora koje su
Kako političari u vlasti mogu
direktno ili preko stranačkih kolega
doći do povlaštenih informacija, a
time i uticati na odluke o tenderima,
donijeti su zakoni o sukobu interesa na
svim razinama vlasti. Zakoni su trebali
ograničiti poslovanje funkcionera sa
institucijama koje se financiraju iz
proračuna. Međutim, oni na nivou BiH,
RS i Federacije BiH nisu ujednačeni i
ostavljaju mogućnost za zloupotrijebe.
Đinita Fočo, direktorica Agencije za
javne nabavke BiH, koja prati provedbu
Zakona o javnim nabavkama kaže da
do sada nisu dobili nijednu prijavu
od ugovornog organa da su odbili
dobavljača zbog sukoba interesa. •
11
C e nt ar z a ist ra ž iv a čko nov i narst vo | Najb olj e pr iče
Baza podataka primanja
po komisijama je objavljena
2008. Međutim, ova baza
je još uvijek jedan od
najpopularnijih sadržaja na
našoj web stranici, jer nam
se ljudi još uvijek javljaju sa
zahtjevom da ih izbrišemo iz
baze, jer “više ne zarađuju”. •
Prema podacima koje su prikupili novinari CIN-a za rad
općinskih i gradskih izbornih komisija u 2012. godini će iz
budžeta biti izdvojeno najmanje 8 miliona KM. (Foto: CIN)
Posebne naknade za
redovan posao
O
d 142 izborne komisije,
koje postoje u gradovima
i općinama u Bosni i
Hercegovini (BiH), novinari Centra
za istraživačko novinarstvo (CIN) iz
Sarajeva su otkrili da je najmanje njih 28
u prošloj godini primalo naknadu veću
nego što je propisana Izbornim zakonom
BiH.
Gradske i općinske izborne komisije
su stalna tijela. Njihovi članovi se
biraju na period od sedam godina i
oni, istovremeno, mogu biti uposlenici
općina, sudova i drugih institucija. Iako
se izbori održavaju svake dvije godine,
članovi komisija primaju naknadu svake
godine.
Prema Izbornom zakonu, članovi
komisija imaju pravo na mjesečnu
naknadu koja ne prelazi iznos paušala
odbornika u tom gradu ili općini, a izvan
izbornog perioda naknada bi trebala
biti 30 posto od tog iznosa. Međutim,
pojedine komisije su dobijale isto novca
za naknade u izbornim i neizbornim
godinama.
Gradska izborna komisija u Banjoj
Luci je u izbornoj 2010., ali i neizbornoj
2011. godini, za za naknade izdvojila
po 51.000 KM. Predsjednik komisije
mjesečno je primao 650 KM, a šest
članova po 600 KM.
Aleksandar Radeta, predsjednik
komisije, kaže da su u 2011. godini da su
imali istu naknadu kao prethodne godine
i da su bili angažovani na izborima za
savjete mjesnih zajednica.
U Izbornom zakonu ne piše da
komisija učestvuje u ovom procesu. U
Statutu Grada Banje Luke navodi se da
savjete mjesnih zajednica biraju građani,
neposredno na zborovima građana.
Naknade za članove Općinske izborne
komisije u Doboju 2011. godine su,
također, bile više od propisanih. •
Boračke organizacije: troškovi
materijalni, računi imaginarni
R
ukovodioci Organizacije
demobilisanih boraca (ODB)
Općine Centar i njene firme
Uzrab nisu opravdali 223.000 KM koje
su podigli u gotovini sa transakcijskih
računa ovih dviju organizacija u periodu
od 2006. do 2008. godine.
Kako joj nije predočena dokumentacija
iz koje bi se vidjelo na šta je ovaj novac
potrošen, Finansijska policija Federacije
Bosne i Hercegovine (FBiH) je u martu
prošle godine podnijela krivične prijave
protiv Zlatana Kovačića, predsjednika
12
Upravnog odbora ODB-a Centar, i
Ibrahima Šarića, bivšeg direktora Uzraba.
nesavjestan rad u službi i nanošenje štete
organizacijama.
Inspektori su tek na osnovu uvida u
dokumentaciju banke u kojoj su otvoreni
računi utvrdili da je novac uziman na
ime materijalnih troškova, naknada
i troškova članova upravnog odbora,
pomoći borcima i raznih drugih isplata.
Međutim, o tome ne postoji evidencija
u poslovnim knjigama ODB-a Centar i
Uzraba.
Tužilaštvu Kantona Sarajeva (KS)
su prijavljena još dva člana Upravnog
odbora ODB-a Centar, Elmedin Lakača
i Hamdo Ćurovac, jer nisu nadzirali
podizanje gotovine sa računa i trošenje
novca organizacije. Po istom osnovu
okrivljen je i Kovačić, ali ovaj put kao
predsjednik Nadzornog odbora Uzraba.
Kovačića i Šarića policija tereti za
U tužilaštvu kažu da provjeravaju
navode iz prijava Finansijske policije. •
C ent ar za ist raživa čko nov inarst vo | Naj b olj e pr ič e
Poticaji
bez javnog
poziva
Ministarstvo energije, rudarstva
i industrije Federacije Bosne i
Hercegovine (FBiH) sa Vahidom Hećom
na čelu je od 2007. do 2010. godine dalo
30,7 miliona KM poticaja državnim
preduzećima i općinama u ovom
entitetu.
Novac je bio namijenjen za povećanje
proizvodnje i izvoza, uvođenje novih
tehnologija, te za zapošljavanje novih
radnika i izmirenje dugovanja preduzeća.
Revizori FBiH su godinama
upozoravali da za poticaje nisu
konkurisala sva preduzeća koja su
imala pravo na to, jer nisu bila zvanično
obaviještena o dodjeli novca. Također,
u svojim izvještajima navodili su da
pojedina preduzeća koja su dobijala
poticaje, nikada nisu opravdala utrošak
sredstava.
Novinari Centra za istraživačko
novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su otkrili
da neke od firmi nisu ni trebale dobiti
sredstva.
Javno komunalno preduzeće Gradska
groblja iz Visokog 2009. godine je
dobilo 60.000 KM poticaja iz programa
za pomoć zaposlenicima firmi u
predstečajnom ili stečajnom postupku.
Međutim, ovo preduzeće nije ispunjavalo
ovakve kriterije. Godinu dana ranije
dobilo je 150.000 KM poticaja.
Naime, Asmir Hodžić, direktor
Gradskih grobalja, kaže da preduzeće
posluje pozitivno, ali da imaju problema
sa naplatom potraživanja. Dodaje da je
Javno preduzeće Gradska groblja Visoko je za
dvije godine od Federalnog ministarstva energije,
rudarstva i industrije FBiH dobilo 210.000 KM
pomoći. (Foto: CIN)
novac potrošen za kupovinu mašine za
kopanje raka u Memorijalnom centru
Potočari kod Srebrenice.
Nakon što je CIN objavio
priču o zloupotrebama
prilikom odobravanja poticaja,
najavljena je unutrašnja
kontrola, koja će ispitati
potencijalna kršenja zakona
od strane kompanija koje nisu
ispunile postavljene zahtjeve. •
Hodžić je u Visokom kadar lokalne
organizacije Stranke za BiH koju
predvodi Hećo. Obojica su 2000. godine
bili izabranici Općinskog vijeća Visoko,
a osam godina kasnije Hodžić je bio
i kandidat ove stranke za načelnika
općine.
U novembru 2009. godine Vlada FBiH
je Hodžića imenovala za vršioca dužnosti
direktora Kožarsko-tekstilnog kombinata
(KTK) Visoko. Na ovoj poziciji je ostao
do aprila 2011. godine, kada se vraća u
Gradska groblja.
Dodaje da je veći dio novca od poticaja
za KTK potrošen za uvezivanje staža i
penzionisanje 237 radnika.
Međutim, Hodžićev nasljednik u
KTK-u Senad Bilalović kaže da je krajem
jula 2011. godine zatekao preduzeće u
katastrofalnom stanju.
Za 18 mjeseci, koliko je bio na čelu
KTK, Hodžić je uspio privući 1,8 miliona
KM poticaja, odnosno tri puta više nego
što je ovo preduzeće dobilo od 2007.
godine do njegovog imenovanja. U tom
periodu Groblja nisu dobijala poticaje.
‘Preko 600 radničkih tužbi
onemogućavaju normalno
funkcionisanje. One su blokirale sve
račune u bankama’, objašnjava Bilalović.
Dodaje da su firmu tužili i oni radnici
kojima je novcem od poticaja uvezan
staž. •
Hodžić kaže da ima zloupotreba pri
dodjeli poticaja, ali dodaje da su ih
preduzeća koja je on vodio dobijala zato
što je on bio dosadan i tražio, a ne zbog
stranačkih veza.
Bosnia
A New
Prijavi se na
naš newsletter!
Posjeti www.cin.ba i prijavi se!
the
sletter of
560
+387 33 a
27/I
Ferhadija evo [email protected]
Saraj
www.cin.b
71 000
egovina
and Herz
Center
040
Reporting
stigative 2, 2010
for Inve
| Feb.
N° 19
Ferhadija 27/I
71 000 Sarajevo
Bosnia and Herzegovina
+387 33 560 040
[email protected]
www.cin.ba
Reporting
A Newsletter of the Center for Investigative
N° 19 | Feb. 2, 2010
Ferhadija
27/I
71 000 Saraje
Bosnia and
vo
Herzegovina
+387 33
560
[email protected] 040
www.cin.ba
n
d Bosnia
Crim
inals with
nterfeitels with Counterfeited
Bosnian
CouCrimina
Counterfei
and
als with um
terminds e
ents
ted Bosnian
d the mas and thos
Crimin
nts
Docume
For five years
Do
Doc have continuously esuncohaveverebeen
reported
.
Prosecutor masterminds and cument
tries
associates the
coun
s
the
uncovered
invol
ringpolice
Many abusOffice
ce in BiH
in BiH have continuously
andthose
hboand
ved in coun s’ Officeand
police
Prosecutors’ neig
thers.
and poli five yearspape
A Newsletter
of the Cente
r for Inves
tigative Repo
rting
N° 19 |
Feb. 2, 2010
For
ce
in BiH have
tity
terfeiting
have been reported
who got
Many abuses
ens from
ors’ Offi Bosnian iden sinvolved
Bosn
citizin
continuou
false docu
counterfeiting Bosnian identity papers.
First publish
associates
countries.
Prosecut
sly uncovered
inal and
iting
ments inclu ian identity pape
from
ed onneighboring
and citizens
Jan. 22, 2010
years the in counterfe
rs. Many
de crim
de criminals
the maste
who got false documents include criminals
ts inclu
abuses have
For five
undreds of
and citize
s involved
documen
been repor rminds and
ns from neigh
associate who got false
criminals, people, including
First published on Jan. 22, 2010
boring coun ted and those
manag
obtain counte ed to
2010
tries.
undreds of people, including
docum
Jan. 22,
rfeited
H
H
ents.
hed on
Bosnian
ding
criminals, managed to
them to avoidThese fake docum
le, inclu
of peop
justice, police ents enable
obtain counterfeited Bosnian
but also to
undreds managed to
and
ian
passports cross borders freely, prison
documents. These fake documents enable
criminals, terfeited Bosn enable
and
to obtain
ments
many other visas, and abuse
them to avoid justice, police and prison
obtain coun
n
them in
fake docu
ways.
s. These e, police and priso n
but also to cross borders freely, to obtain
obtai
“This is how
document
passports and visas, and abuse them in
freely, to in
avoid justic
drug dealers terrorists, war crimin
them to cross borders
, car thieves
many other ways.
to
abuse them
commit busine
but also and visas, and
, people whoals,
ss fraud,
in econom
“This is how terrorists, war criminals,
passports ways.
nals,
ic criminal people who engage
other
who
crimi
people
thieves,
car
how
can
many
drug dealers,
they can
hide. This
ists, war
is
associations, register various citizen
how terror es, people whoengage
commit business fraud, people who engage
“This is
s
Gojko Vasić, private companies,”
rs, car thiev , people who is
criminal can hide. This is
economic
in
deale
fraud
drug
Srpska (RS) a head of the Repub said
business nal can hide. Thisns
how they can register various citizens
Crime Police.
commit
lika
us citize
mic crimi
associations, private companies,” said
Over the
in econo can register varioanies,” said
,
Gojko Vasić, a head of the Republika
Office of past two years, the
how they s, private comp Republika
Department
Bosnia-Herze
Prosecutor’s
Srpska (RS) Crime Police.
nal Police fake
has condu
association , a head of the
RS Crimi
cted wide ofgovina (BiH)
e.
of thethe
who ownedPhoto by CIN
Prosecutor’s
head
years,
forgeries and aresult
two
investi
pastthe
Gojko Vasić Crime Polic
.
Over theVasić,
the people
Department,
cutor’s
gation into
Police
Criminal
of the RS
Gojko Vasić,
half of
illegal issuing
. The
Montenegro
GojkoBosnia-Herzegovina
Gojko Vasić, the head
(BiH)
2005
Identit
, the Prose
Srpska (RS)
ximately
of
Office
of BiH’s
owned fake
t who
Serbia and
of Citizen
people
Protec
in May
said approxi the head of the RS
half ofy the
two years vina (BiH)
Cour
said appro came from
said approximately
one
tion
into
s’
oyee
past
er
the
Criminal
System
investigation
docum
CIN
by
wide
a
anoth
has conducted
Montenegro.
ents.and
(CIPS)
Police Departm
Serbia
an empl Photo
documents mately half of the
into
fromwas
Over the ia-Herzego
came on
documents
Prosec
documents tigati
ović,
people who
came from
Citizens’
utors in
tigation
ent,
Bosn
stateTovil
this inves oftoCvijo
person to
forgeries and illegal issuing eofthis
owned
Serbia and
preciseior (MUP)said it is
Office of ucted a wide invesg of Citizens’
Montenegro. fake
enabl (CIPS)
lt
thatstry
System
of Inter figures, but they difficuone
services
hundr
convictionMini
2005. The result of
Identity Protection
Photo by
order to
another
eds person
suspect in May
has cond and illegal issuin (CIPS)
to
Serbia
of people
CIN
s. For his
RS crimin
to enable this
is difficult
, in Court
in order
BiH’s
Serbia, inProsecutors
ofenable
4.000 KM Serbia,
order to
,on
of the
includthis
was the
als, his obtain
ian papersaidritsome
System it is difficult documents.
ing investigation
forgeries
obtain
services
Luka.papers. Forhave
eithethey suspect
this person
Bosnianan
Bosnian
a divisi
Protection
obtain
said
obtain Bosn
ed bogus
for but
figures,
employee
Banja
Tovilović,
ed in4.000
papers
BiH IDs. of Cvijo
Identity s. Prosecutors they suspect to state precise
KMs, conviction
This
Smilja
work
. in
anić asked
some
For his service to
ment
either
has
another one
who
asked for
including
shown
of people,
.
asked (MUP)
hundreds rcycle
Interior
ofnić
thatSmilj
veredSmiljanić
nal docu
that CIPS,n forof the RS Ministry
for either
be a system
document se figures, butincluding
Tovilović,
or a motor
IDs.
this investi in May 2005. The
some 4.000 s
BiH disco
designed
CIPS perso
or a moto obtained bogus been
preci
or a motorcycle.
that hs in priso ion,
cycle.
to
gation was
result of
identifito
KM convic
Banja Luka.
to state reds of people, bogus BiH IDs. criminals, have activities have mainly
18 montwould
thwart
that issued
addit
cation
In
the Court
forgin
but
inal
nced
docum
discovered
tion
Criminal a division
try, designed ina,
beenrity.
g of
to
haveautho
Crim
activities
fake IDsand
ents
CIPS,
that hund have obtained
thatcoun
to This has
shown
was sente
in
worked activit
who
of the RS of Cvijo Tovilović, of BiH’s
t the
, Bijelj of evo. Criminal
andbut
Tovilović,
ies have been
ployedand the use
throug
office
mainly
, designed
of
, Brčkoforging
unem
an employee
Ministry
fight
country,
hout the
the
crime,
thwart
criminals,
throughou would
anhelp
throughout
andt organi
agains
abusing
discovered
documents,
personal
has not
of Interio
ević,
and Saraj
Banja Luka.
country, but
issued CIPS
guilty
thatzed
n that CIPS rt forging of be a system dthat
Banja Luka and
e,
around
Knež
lived
Tuzla
Bijeljina,
r (MUP)
Brčko,
of
av
show
Offic
use
found
Luka,
the
up
’s
Banja
Banja
aroun
mainly
for
nica,
aroundMilis
ton.expectations.
documents
in prison
also
in
Luka,
to 18 months
This has that would thwa the use of identification
, was
was sentenced
priso
Boris
Bratun
Brčko, Bijeljin
Prosecutor with
nac, Vlase against
andinSarajevo.
Tuzla
eman
Grube
ac, VlasenIn addition,
Vlasenica,
Tovilović,
Bratu
s and
years
Bratunac,
orts
polic
the BiH organized
šić,
and helptofight
a,
and authority.
a spokes
ica, Tuzla
BiH Prosec
to two
be a systemion document
abusing office
organizedfake IDs
Accord
Office,
and passp
sted infor
person
Prosecutor’s
that issued who worked in a
for According
and Sarajev
the BiH
ingunemployed
tonced
IDs
According ng
to expectations.
utor’s Office
against
to the BiH
sente
the Knežević,
divisio
believeIDs
o.
lookiup easily obtained
identificatand help fight expectations. crime, has notal lived
people intere
Milisav
originaan
,with
Prosecutor’s
passports
d to
d then
and
was senten CIPS personal docum n
found
70 people
l lookin
origin
be
be master
original looking
and
woulsaid
ević
foundg guilty
Office,
also
ced
was names
IDs and
andminds
are fake
a policeman,
behind
fake IDs not lived up to
Knež
spokesperson for the
forfacilita
for
namesacan
Grubešić,
obtained
Borisfake
passports
and
abusing office to 18 months in ents,
easilyIDs,
bethose
can
them
fake
on for theare
fake namessuspec
activit
can
in prison.
s toSo
ring
with
years
are
be
s
tors
two
spers
to
prison
ies.
people
70
crime, has
easily
said
sentenced
and
€2,000
said
ment
0.
Office,
acqui
le
e
client
spoke
for
far, some
ts have
authority.
obtained
Milisav Kneže
docu
.
€2,00
sh his
’s Offic
been arreste
ešić, a
70 peop BiH Prosecutor’s
25
for
In additio
de the
for €2,000. provi
cutor
facilitators
munic
and
in the
d,
ipalheofficia
n,
would furni
Boris Grub ’s Office, saidand facilitators
believed to be masterminds
includ
policeman, vić, an unemployed
Center (CIN)
found people interested in
issued
Knežević
BiH Prose to some
es
The
said
lsityand
Theactivities.
cards
cutor
Office
First,
25 evo
notic
BiH Prosec
ds
enforc
sing
So far, thein Saraj
employees
fee.Prosecutor’s
The BiH
then
ement
would
ent sent
sentenced was also found guilty
IDs, and
utor’s
BiH Proseto be mastermin far, some 25behind those
d ident
acquiringinfake
agenci
with boguofThese
neda statement
a statem
law
Office
Center
to two years
esand
docum
in a statem
sent
obtaiin
and
including
thatfor
with forge
arrested,
ent sent
a said
Reporting
for
been
BiH,
issue
to them
ents.toofthe
ties. So
dingsuspects have
documents
of BiH.
believed
the
in prison.
personprovide
to the
Investi
haveofbeen
tigative employees
part(CIN)
ation in Sarajevo
al
Center for
law
gative Repor his
Knežević
those activi arrested, inclu of law
Reporting
Feder
and
Investigative
s and other
officials
left this for getting afee.
s IDs couldity paper
municipalInves
would furnish
found people
behind
he bogus
tingclients
they
First,that
For
been
cates
bogu
oyees
of
in
obtained
examp
ing
been
tial
acquir
Sarajev
have
have
that
certifi
could
personal
IDs
ident
issue
show
le,
that
interes
essenn
nal
that bogus
ing fake
in the
agencies
Mlade
issued
cates,
cards
could
g old
identityIDs
suspects officials and emplissue persoenforcement
s are
a new place
worke
by forgin
in
have been o (CIN)
Smilja
other
ment
and
as
provide the IDs, and would ted in
papers
by forgin s, -- birth certifi documentsbywere
nić, whowith forged
a investi
g old
oldd identity
docu
forging
ion card
notices
obtained
with ybogus
andidentit
documents.
then
municipal nt agencies that
ificatgator
of BiH,
. police
docum
incertificates
papers and
ident
Brčko DistricFederation
fee. First, documents to them
ents, -- birth
document . These fake identity cards
birth
wascertificates,
--and
new
s, they left
documents,
also the local
BiH. These
other
he
this part of
enforceme s.
nship Smiljanić,
for the
t
who
certific
of citizenship.
new
showing
Mladen
nce.
were
Interp
example,
with forged would furnish his for a
documents
contac
n’s treal photo
fake
of citize
These
reside
issuing
ol’s
anić, whoFor
of citizenship.
a certificates
gettingates,
These
office
for fake
a perso
clients
document
was arreste
are essential
ict as athen
then used
red
used for in Brčko District
in Sarajev
documents
en Smilj
investigator
cards.
Federation identity cards issued
identity
featu
worked
new
d in
for issuing
o,
for issuing
IDs
ents were
then used
Februa
place of
ple, Mlad
Brčko Distr
newdocum
in anew
of BiH, and
Old
indictm
in
ry 2009. In
new identification card
the local
Casecontact tigation,
For exam investigator in contactpolice and was also
ent,
showing they
identity cards.
with bogus the
he was
The First
the
The First
as a
inves
First tCase
Case
the local evo,for the Interpol’s
office in Sarajevo,
Thewarran
documents left this part of BiH. notices
against an accused of hiding a residence.
ucted
worked
ongoing
was also
Saraj
unnamed
to the2009.
the e cond
In
’s Offic
February
the arrested inPrior
new identifi are essential for getting These
person from Old Prior
police and pol’s office in2009. In was
to the a person’s real photos,
IDs featured
Prior to the ongoing investigation,
Prosecutor
the BiH Prosecongoing investi
of hiding a
ary
BiHaccused
ga
he
residence. cation card in a new a
for the Inter
thewas
indictment,
the BiH Prosecutor’s Office conducted
ed in Febru
utor’s Office gation,
ed of hidin
- 1 -from
place of
n from against an unnamed person
was arrest t, he was accus
conducted
persowarrant
med
Old
IDs feature
-1indictmen st an unna
d a person
-1again
’s real photos
warrant
,
First publis
H
13
C e nt ar z a ist ra ž iv a čko nov i narst vo | Najb olj e pr iče
Političke
kirije
O
pštine u Bosni i Hercegovini
(BiH) godinama besplatno
ili uz minimalnu kiriju daju
poslovne prostore strankama na štetu
lokalnih budžeta iz kojih se finansiraju
projekti od interesa građana.
Prihvatajući poslovne prostore
bez naknade, stranke krše Zakon o
finansiranju političkih stranaka BiH koji
im zabranjuje da, osim novca iz budžeta,
primaju druge priloge od institucija
vlasti, javnih preduzeća i ustanova.
Od 2004. do 2009. godine različiti
nivoi vlasti su iz budžeta izdvojili nešto
više od 111 miliona KM za plaćanje
troškova stranaka, uključujući i kiriju.
Međutim, Centralna izborna komisija
(CIK) nema podatke da je bilo koji nivo
vlasti u BiH umanjio budžetska davanja
strankama za iznos neplaćene rente.
Iako su sankcije za uzimanje
nedozvoljenih priloga propisane
Zakonom, zvaničnici CIK-a kažu da
još nemaju mehanizam za kažnjavanje
stranaka koje te prostorije koriste bez
naknade.
Stranke su uglavnom dobijale na
korištenje poslovne prostore, a u
pojedinim općinama su im dodjeljivane i
Revizori CIK-a su utvrdili da Stranka za BiH duguje 27.190
KM Općini Stari Grad za korištenje poslovnog prostora
koji se nalazi u ulici Fra Grge Martića. (Foto: CIN)
zgrade predškolskih ustanova. Općinski
odbor Stranke demokratske akcije (SDA)
Novi Travnik dobio je na besplatno
korištenje u 2008. godini prostor u
obdaništu Rijad Dizdarević. Iste godine
općina Modriča je lokalnom odboru
Saveza nezavisnih socijaldemokrata
(SNSD) ustupila prostorije starog
obdaništa.
Prema izvještajima CIK-a, općine
i druge institucije vlasti su od 2004.
do 2009. godine strankama ustupile
na besplatno korištenje najmanje 246
poslovnih prostora. Revizori CIK-a su
uspjeli izračunati da je nedozvoljeni prilog
za 121 poslovni prostor iznosio 1.079.437
KM. Za preostalih 125 poslovnih prostora
nisu dobili podatke o kvadraturi i cijeni
zakupa, zbog čega nisu mogli izračunati
nenaplaćeni iznos rente. •
Nakon objavljivanja priče,
Federalni pravobranilac je
podnio tužbu protiv Federacije
BiH zbog dozvole za korištenje
prostora u Titovoj ulici, koja je
data na korištenje političkim
strankama. •
DRŽAVNE KOMPANIJE
Tender izaziva sumnju
Neregularnosti postoje u tenderskim
pravilima za privatizaciju Aluminija
d.d. Mostar, jedne od najvažnijih bh.
kompanija, koji u ukupnom izvozu
Bosne i Hercegovine (BiH) učestvuje sa
oko 10 posto.
Stručnjaci upozoravaju da tender
koji ima neuobičajene kriterije i koristi
nesvakidašnje procedure ne zadovoljava
ni međunarodne ni standarde Svjetske
Banke, da nije dovoljno transparentan i
da je možda čak i nezakonit.
Naredni ponedjeljak (23. april) je
krajnji rok za podnošenje ponuda za
14
kupovinu 88 posto dionica mostarske
kompanije.
Kompanije koje su do ovog
trenutka predale svoje ponude, ili
su pak od Agencije za privatizaciju
Federacije BiH (FBiH) zatražile
tendersku dokumentaciju su: Glencore
International AG iz Švicarske,
ALRO S.A. iz Rumunije, Ukio banko
investiciona grupa (UBIG) iz Litvanije,
United Company Rusal iz Rusije,
Vedanta Resouces iz Velike Britanije,
Mytilineos Aluminium de Grece iz
Grčke, te konzorcij kojeg čine Feal
d.o.o. iz Širokog Brijega i četiri hrvatske
kompanije.
Tenderska komisija će bodovati svakog
ponuđača na osnovu kriterija kao što
su: cijena, plan zapošljavanja, poslovni
plan, kvalificiranost ponuđača, itd.
Ponuđač koji bude imao najviše bodova
će pobijediti na tenderu.
Neuobičajeno visok broj bodova
– maksimalno 15 od 100 bodova, bit
će dodijeljen ponuđačima na temelju
dosadašnje suradnje i postojećih odnosa
sa Aluminijem. Primjera radi, tenderska
komisija će razmotriti ‘potpisane ugovore
za razdoblje od slijedeće tri godine’,
što ide u prilog sadašnjim poslovnim
partnerima ove kompanije. •
C ent ar za ist raživa čko nov inarst vo | Naj b olj e pr ič e
Energoinvest prodao
dugove za sitne pare
K
ompanija Energoinvest d.d.
Sarajevo propustila je priliku
da dobije sudsku presudu
za naplatu predratnog duga od države
Kongo, koji je prije 10 godina prodala
za 3,3 miliona dolara. Dug je od tada
utrostručen i danas vrijedi 100 miliona
dolara.
Umjesto da provede već započeti
arbitražni postupak pred Međunarodnim
trgovačkim tribunalom u Parizu,
Energoinvest je dug ove afričke države
za sitne pare ustupio Hemisphere
Associates LLC-u, lešinarskom fondu iz
New Yorka.
Hemisphere je dobio presudu u Parizu,
Na ovoj priči, CIN je
sarađivao sa novinarima
Guardiana i BBC. UK
teritorije Jersey i Isle of Man
su, nakon objavljivanja priče,
poduzele zakonske korake
koji sprečavaju lešinarske
fondove da u njihovim
sudovima podnose zahtjeve
za nadoknadu svojih dugova.
Ovim potezom su zatvorene
dvije od najboljih šansi za
ovakve aktivnosti. •
donijela zakon kojim ograničava fondove
da tuže zemlje u razvoju za dugove i pri
tome zarađuju ogromne količine novca.
Međutim, zakon se ne primjenjuje na
otoku Jerseyju koji je dio Britanije, ali sa
posebnim pravosudnim sistemom. Zbog
toga je ovaj otok bio pogodna teritorija
za djelovanje lešinarskih fondova.
a zatim je u potrazi za izvršiocem došao
do žalbenog suda na britanskom otoku
Jerseyju, poznatoj offshore zoni.
Ovaj otočki sud je 14. jula odredio
izvor iz kojeg će finansijski fond iz
Amerike naplatiti 100 miliona dolara od
Demokratske Republike (DR) Kongo.
Presuda nalaže firmi GTL, registrovanoj
na Jerseyju, da svoja buduća plaćanja
Gecaminesu, rudarskom preduzeću u
vlasništvu ove afričke države, preusmjeri
na Hemisphere.
Da li će dug biti naplaćen, bit će
poznato 8. decembra.
Početkom ove godine Britanija je
Firma Hemisphere je 2001. godine
otkupila od Energoinvesta 29,3 miliona
dolara kongoanskog duga za 3,3 miliona
dolara. Od tog iznosa sarajevsko
preduzeće naplatilo je 2,7 miliona dolara,
dok je preko 700.000 dolara pripalo
advokatskoj kancelariji iz Washingtona –
Debt Advisory International (DAI), koja
je posredovala u prodaji duga.
Hemisphere je registrovan na adresi
300 De Kalb u Brooklynu, a to mjesto
izvana izgleda kao garaža – otkrili su
novinari BBC-a i Guardijana koji su na
ovoj priči radili zajedno sa Centrom
za istraživačko novinarstvo (CIN) iz
Sarajeva. •
Milioni od koncesionih naknada
ostaju privatnicima
A
ustrijska firma Alpine Bau je
2008. godine u jablaničkom
kamenolomu kupila velike
količine granita za 70 feninga po
kubnom metru, zatim ga preradila i
prodavala Željeznicama Federacije Bosne
i Hercegovine (FBiH) po 60 puta većoj
cijeni.
Alpine Bau je u protekle tri godine
Željeznicama isporučila 236.000 kubnih
metara granitnog tucanika za 9,9 miliona
KM. Neprerađen, taj kamen je Alpine
Bau koštao samo 165.000 KM.
Kamen je kupljen od nekadašnjeg
državnog preduzeća Granit iz Jablanice,
posredstvom firme Alpine koju je
Alpine Bau registrovala u Banjaluci.
Upotrijebljen je kao podloga za obnovu
pruge od Konjica do Čapljine, a posao
su obavile austrijske firme Alpine Bau i
Swietelsky.
Podaci Bosanskohercegovačke
15
C e nt ar z a ist ra ž iv a čko nov i narst vo | Najb olj e pr iče
željezničke javne korporacije, koja
je rukovodila projektom, pokazuju
da je obnova ove dionice koštala oko
100 miliona KM. Novac za obnovu,
uključujući i nabavku kamena, Željeznice
su obezbijedile iz evropskih razvojnih
kredita, koje će godinama otplaćivati
građani BiH.
Dio novca je u budžete trebao biti
vraćen naplatom koncesionih naknada
za iskopani granit. Međutim, Vlada
Hercegovačko-neretvanskog kantona
(HNK), u čijoj nadležnosti se nalaze
jablanička nalazišta, ne naplaćuje ove
javne prihode, propisane Zakonom o
koncesijama HNK , koji je donijet 2003.
godine.
CIN je objavio seriju priča na
temu koncesija na iskorištavanje
prirodnih bogatstava, te činjenicu
da BiH nema uspostavljen zakonski
sistem koji bi regulisao ovu oblast.
Ubrzo nakon objavljivanja priča,
Vlada RS je dostavila tekst Zakona
o koncesijama u RS na odobravanje;
na osnovu spiska koji je CIN objavio
u priči Porezna uprava UnskoSanskog kantona je pokrenula hitne
inspekcije kamenoloma u ovom
kantonu; Hercegovačko-Neretvanski
kanton je pokrenuo procedure
izmjene postojećih procedura,
kojim se zabranjuje dodjeljivanje
koncesionih ugovora bez javnog
poziva. •
Prema važećem cjenovniku, godišnja
koncesiona naknada za granit u HNK
iznosi 25 KM po kubnom metru. Tako
su opštinske i kantonalne vlasti HNK
za količinu granita koji je Alpine Bau
isporučila Željeznicama mogle naplatiti
najmanje 5,9 miliona KM.
Od decembra 2008. godine,
koncesionari nakon potpisivanja ugovora
moraju plaćati i jednokratnu koncesionu
naknadu koja iznosi najmanje 1,5
posto vrijednosti nalazišta ili prihoda
koji firma planira ostvariti u toku
koncesionog ugovora.
Međutim, ni Granit ni Alpine nemaju
koncesiju pa, samim tim, ne plaćaju
koncesione naknade. •
Drobilice kamena Alpine su u Granitovom nalazištu radile gotovo dvije
godine nakon proglašenja stečaja u jablaničkom preduzeću. (Foto: CIN)
Srbija duguje Bosni i Hercegovini
50 miliona eura u nekretninama
V
eliki broj objekata u
Srbiji koji je u vlasništvu
bosanskohercegovačkih firmi
je nezakonito prodat ili je napušten i
propada. Ni srpske firme još uvijek nisu
vratile svoju imovinu koja je u BiH, jer
dvije zemlje godinama ne primjenjuju u
potpunosti Sporazum o sukcesiji.
Sudbina prodavaonica, salona,
magacina i ostalih nekretnina koje
su u vlasništvu firmi na teritorijama
Srbije i Bosne i Hercegovine (BiH)
nije riješena ni deceniju nakon
16
potpisivanja Sporazuma o sukcesiji. Tim
dokumentom su se države obavezale da
će svu imovinu vratiti vlasnicima.
Ovaj sporazum, potpisan u Beču 2001.
godine, predviđa da će imovina drugih
država biti priznata, zaštićena i vraćena
u prvobitno stanje u kojem je bila 31.
decembra 1990. godine, bez obzira na
nacionalnost, državljanstvo i boravište
vlasnika.
Ipak, za vrijeme važenja Sporazuma
imovina pojedinih firmi je preprodavana,
nezakonito prisvojena i skrivana od
stvarnih vlasnika.
Prema istraživanju novinara centara
za istraživačko novinarstvo iz Beograda
i Sarajeva (CINS/CIN), više od 50 bh.
firmi potražuje imovinu koja se nalazi
u Srbiji, dok 38 srpskih preduzeća
traži imovinu koja je u BiH. Između
ostalih, na listi bh. preduzeća su: Hepok,
Agrokomerc, Borac Travnik, Kožarskotekstilni kombinat (KTK) Visoko, kao i
srpske firme Tehnopromet i AutotehnaAvis. •
C ent ar za ist raživa čko nov inarst vo | Naj b olj e pr ič e
Dužničko ropstvo naftnih
terminala u Pločama
N
aftni Terminali Federacije
(NTF) u luci Ploče u
Hrvatskoj, od osnivanja 2006.
godine posluju pod teretom obaveza,
nastalih najvećim dijelom kao posljedica
štetnih ugovora sa kompanijom
Deltagrip Limited iz Londona.
Finansijska policija Federacije BiH
(FBiH) je izračunala da je bivše vodstvo
NTF-a oštetilo ovu kompaniju za 9,8
miliona KM. Poslovne odluke su bile
toliko loše da je firma prošle godine u
dva navrata bila pred stečajem. Vlada
FBiH je oba puta spašavala firmu
novcem poreskih obveznika, uplativši
ukupno 4,7 miliona KM.
Terminali u Pločama su jedino
bosanskohercegovačko skladište za
tečna goriva na obali Jadranskog mora.
NTF posjeduju 12 skladišta čiji ukupni
kapacitet iznosi približno 81.500 tona
goriva. Uprava procjenjuje vrijednost
firme na oko 700 miliona KM. Ova
skladišta imaju i stratešku važnost
za BiH, jer omogućavaju trgovcima
gorivom da godišnje na transportnim
troškovima uštede oko 40 miliona KM.
Njihova ušteda se direktno odražava na
cijenu goriva u zemlji.
Vlada FBiH se prema svojim
terminalima nije uvijek odnosila
domaćinski.
Glavni inspektor Finansijske policije
FBiH, Zufer Dervišević, kaže da su
krajem 2007. godine bivšem federalnom
premijeru Nedžadu Brankoviću dostavili
izvještaj o problemima u NTF-u, ali da
on i nakon toga nije ništa poduzeo.
Finansijska policija FBiH je u julu
2008. godine podnijela krivičnu prijavu
protiv bivših direktora preduzeća, Drage
Burđeleza i Josipa Tomića, i protiv još
pet osoba među kojima su i premijer
Branković te ministar energije, rudarstva
i industrije FBiH, Vahid Hećo. Burđelez
i Tomić su, između ostalog, osumnjičeni
CIN je objavio priču, donoseći niz
detalja o velikim gubicima naftnih
terminala u Pločama, nastalih kao
rezultat lošeg upravljanja bivšeg
direktora. Prema našim navodima,
FBiH je propustila da reaguje na
brojne opomene koje su stizale
od strane Finansijske policije te
za prevare u službi i sklapanje štetnih
ugovora sa britanskom firmom Deltagrip
Limited iz Londona, a čelnici Vlade zato
što nisu poduzeli ništa da zaštite NTF od
štetnih poteza njenog vodstva.
Također, Tomića je Općinsko državno
odvjetništvo u Metkoviću, u decembru
2008. godine optužilo za sklapanje
štetnih ugovora i kupovinu opreme po
znatno većim cijenama od realnih.
Aktuelna Uprava NTF-a je krajem
2009. godine sačinila analizu ugovora sa
Deltagripom. Njihovi podaci pokazuju
da je NTF, samo zbog niske cijene najma
skladišta Deltagripu i raznih kaznenih
penala, izgubio više od 3 miliona KM.
Osim toga, Deltagrip traži isplatu od 9,3
miliona KM zbog pretrpljene štete.
U Upravi strahuju da bi štete za
kompaniju mogle biti i veće. Naime, oni
su u naknadnoj kontroli otkrili ugovore
za čije postojanje nisu znali ni Nadzorni
odbor ni Finansijska policija FBiH. Ove
akte potpisivao je Tomić. Analiza ove
dokumentacije tek predstoji. •
uprave firme Terminal (u čijem
su vlasništvu i Naftni terminali
FBiH u Pločama). Vlada FBiH je
donijela odluku kojom se odobrava
isplaćivanje 2 miliona KM na ime
duga koji je potpisao bivši direktor,
te je dozvolila prebacivanje 6
miliona KM na račun kompanije. •
17
C e nt ar z a ist ra ž iv a čko nov i narst vo | Najb olj e pr iče
Investiciona banka
RS dodijelila kredite
firmama pod istragom
D
vije velike kompanije na
čijem su čelu osobe bliske
premijeru Republike Srpske
(RS) Miloradu Dodiku, dobile su dva
kredita u ukupnom iznosu od 10 miliona
KM. Kredite je dala razvojna banka koju
kontroliše Dodik, a koja je osnovana i
sa ciljem da pomogne firmama koje žele
proširiti svoje poslovanje.
Kredite kompanijama Integral i Integra
inženjering u vlasništvu Slobodana i
Slavice Stanković odobrio je odbor kojim
predsjedava Dodik. Prema podacima
Investiciono-razvojne banke RS ugovori
o kreditu su potpisani tačno sa mjesec
dana razlike, u septembru i oktobru.
Nekoliko sedmica ranije novinari Centra
za istraživačko novinarstvo (CIN) iz
Sarajeva su otkrili da je kredite vrijedne
na desetine miliona KM banka dodijelila
firmama u vlasništvu stranih kompanija
sa off-shore računima.
Uprava Razvojne banke
RS i republički revizori su
povodom izrazito negativnih
nalaza revizorskih izvještaja
bili pozvani za javno saslušanje
pred revizorskim odborom
Narodne skupštine RS. •
Glavni revizor RS je uočio brojne
neregularnosti u poslovanju banke,
navodi se u izvještaju koji je objavljen
u augustu ove godine. Finansijskim
izvještajima banke za 2008. godinu dali
su generalno negativnu ocjenu.
Revizori u svom izvještaju konstatuju
da ne postoji adekvatan sistem interne
kontrole na nivou banke, kao ni
adekvatna kontrola rizika prilikom
dodjele sredstava. Banka je postupila
po preporukama revizora i usvojila
mjere koje bi trebale poboljšati praksu
izdavanja kredita.
S obzirom na njegovu premijersku
funkciju, Dodik je po automatizmu
predsjednik najvišeg kreditnog odbora
banke. Sve kredite koji prelaze sumu
od 500.000 KM potpisuje on lično ili u
njegovom odsustvu ministar finansija.
Dodik i bračni par Stanković su
dugo godina povezani i navode se kao
osumnjičeni u krivičnoj istrazi koju je
provela Državna agencija za istrage i
zaštitu (SIPA).
Prema krivičnom izvještaju, preduzeća
u vlasništvu bračnog para Stanković
učestvovala su na većem broju tendera
koji su navodno namješteni u njihovu
korist. Tenderima za izgradnju autoputa,
tunela i vladinih zgrada, budžet RS
Otvoren put za prodaju
imovine Elektrobosne
O
pćinski sud u Jajcu donio
je odluku da odobri
pokretanje hipoteke koju
je Elektrobosna-N založila u banci u
Mostaru. Ovaj korak mogao bi u roku
od mjesec dana dovesti pred zatvaranje
ovo preduzeće koje je, tokom svoje
109 godina duge istorije, bilo toliko
18
Slobodan Stanković, vlasnik
konglomerata Integral inženjering.
(Foto: CIN)
važno da su njegovi dimnjaci ukrašavali
grb Socijalističke Republike Bosne i
Hercegovine.
I pored porasta potražnje za njenim
proizvodima, firma poslije rata biva
rascjepkana, zapada u dugove i propada.
Pod pritiskom razljućenih radnika,
je oštećen za preko 100 miliona KM,
navodi se u izvještaju SIPA-e.
Krivični izvještaj je proslijeđen
tužiocima.
Dodjela kredita i izvještaj SIPA-e
ukazuju na vezu između Dodika i
bračnog para Stanković. Na upit o
namjeni za koju je odobren kredit ovim
kompanijama iz press ureda banke
novinari CIN-a nisu dobili zvaničan
odgovor. •
vlasti pokreću istragu za istragom i
sakupljaju dokumentaciju koja upućuje
na korupciju i nesavjesno poslovanje
od direktora koji su se nadmetali
za upravljanje preduzećem. Samo
finansijska policija je izvšila sedam
istraga.
Ali, ništa nije urađeno po tom pitanju.
Odluka koju je prošle srijede donio
sudac Jozo Karadža otvara put za prodaju
imovine Elektrobosne vrijedne devet
miliona KM. Na aukciji koja je zakazana
za april tekuće godine, početna cijena
C ent ar za ist raživa čko nov inarst vo | Naj b olj e pr ič e
Nakon CINove priče o lažnoj
privatizaciji Elektrobosne,
te nalaza o nelegalnim
aktivnostima uprave ovog
preduzeća, sudovi su donijeli
odluku o prisilnoj likvidaciji
i prodaji imovine firme. Bivši
upravnici nisu pobjedili
na tenderu za prodaju
Elektrobosne, već Bosanac koji
godinama radi u Njemačkoj
i koji nastoji revitalizirati
kompaniju. •
te imovine biće 4.5 miliona KM (sve od
fabričkog ulja pa do industrijskih peći),
što je dovoljno novca da bi se pokrio
neotplaćeni kredit Hypo-Alpe-Adria
banke iz Mostara.
Ako se ne pojavi kupac na prvoj dražbi
cijena će biti spuštena na 3 miliona KM a
ako se ni tada ne proda, firma se nudi za
nominalnu cijenu od 1 KM. Predstavnici
italijanske kompanije Metallege
koja je zainteresovana za kupovinu
Elektrobosne, izjavili su Centru za
istraživačko novinarstvo u Sarajevu
(CIN) da im je banka ponudila firmu za
4 miliona KM, koliko iznosi kredit koji je
Elektrobosna podigla.
Ovo je jadno stanje stvari za preduzeće
koje je imalo sve predispozicije da bude
perjanica bosanske poslijeratne industrije:
velike zalihe prirodnih sirovina, niske
troškove proizvodnje, bogato iskustvo i
blizinu evropskom tržištu.
‘Želio sam prosperitet građanima Jajca’,
kazao je bivši direktor Zlatan Ištvanić,
jedan od nekolicine djelatnika koji se već
deceniju međusobno bore za kontrolu
nad preduzećem. On je bio taj koji je
došao na ideju da bi se mogao privući
svjež kapital nakon reorganizacije stare
Elektrobosne i njene podjele na tri
‘kompanije kćerke’, od kojih bi svaka
imala stranog partnera.
Iako je, kako danas i sam priznaje,
njegov životni san propao, mnogi su
Revizori sumnjaju
u regularnost
rekonstrukcije ceste
Iako trećeplasirana i za milion KM
skuplja, Sarajevoputevi, građevinska
kompanija u državnom vlasništvu, ipak
je 2005. godine dobila posao vrijedan
više od 5 miliona KM na tenderu
za rekonstrukciju glavne sarajevske
saobraćajnice na dionici Otoka Ilidža.
Najbolje plasirana na tenderu bila
je austrijska kompanija Strabag čija
je ponuda bila najjeftinija i iznosila je
nešto više od 4 miliona KM, koliko je
i Ministarstvo prometa i komunikacija
Kantona Sarajevo (KS) bilo spremno da
izdvoji iz budžeta.
Od Sarajevoputeva tenderska komisija
je bolje rangirala i bh. kompanije
Asfaltgradnju iz Visokog i GP Put iz
Sarajeva.
Ponuda Sarajevoputeva bila je 25
posto skuplja nego što je bilo predviđeno
kantonalnim budžetom, što je značilo
da su dodatna sredstva morala biti
preusmjerena na štetu drugih budžetskih
korisnika.
‘I prije nego što je došlo do
potpisivanja ovog ugovora rekla sam da u
budžetu imam 4 miliona KM, a pravi se
posao od 5 miliona KM’, kaže ministrica
prometa i komunikacija KS Ljiljana
Sakić.
izgubili puno više od sna. Elektrobosna
iz Jajca je prije rata osiguravala 3000
radnih mjesta, a svaki sedmi dolar od
izvoza tadašnje Socijalističke Republike
Bosne i Hercegovine zaradilo je ovo
preduzeće.
Da je neko primjenio presudu
Vrhovnog suda FBiH donesenu u maju
2004. godine, možda kompanija danas ne
bi završila na dobošu.
Sud je došao do zaključka da javna
kompanija koju je Ištvanić osnovao
pod imenom Elektrobosna nije imala
zakonske osnove da bude pravni
nasljednik predratne Elektrobosne.
Ištvanić je, uz odobrenje rukovodstva
tadašnje Hrvatske Zajednice Herceg
Bosne (HZ HB), prilikom osnivanja
napravio takav aranžman da je nova
kompanija preuzela imovinu, ali ne i
dugove stare kompanije. •
CINova priča kojom se
tretira pitanje podizanja cijene
izgradnje puteva loše kvalitete
dovela je do prvog slučaja u
kojem je lokalna vlada odbila
prihvatiti radove, jer njihova
kvaliteta nije na dogovorenom
nivou. Fondacija Otvoreno
društvo BiH je ovaj uspjeh
pripisala upravo CINu, čije su
priče dovele do promjene u
praksi. •
Revizori su, u razgovoru sa novinarima
Centra za istraživačko novinarstvo
(CIN) iz Sarajeva, rekli kako je praksa
vladinih agencija da neosnovano
potpisuju ugovore sa izvođačima
radova čije su ponude više i u kojima
nisu tačno navedeni svi detalji budućih
radova. Oni su primijetili i da se često
na ugovore dodaju aneksi kojima se
ugovaraju dodatni radovi ili pak mijenja
specifikacija postojećih radova. Revizori
19
C e nt ar z a ist ra ž iv a čko nov i narst vo | Najb olj e pr iče
kažu kako se često događa i da se radovi,
koji bi trebali proći tendersku proceduru,
dodjeljuju putem aneksa. Sve to, tvrde
oni, znatno povećava troškove radova i
rezultira njihovom lošijom izvedbom.
Revizori također sumnjaju da je
zloupotreba aneksa široko ukorijenjena,
te da se koristi kako bi favorizirane
kompanije zaradile više novca.
Ilustracije radi, mjesec dana nakon
što je Sarajevoputevima povjerena
rekonstrukcija dionice Otoka-Ilidža,
istoj kompaniji je aneksom na prvobitni
ugovor dodijeljen i novi posao –
sanacija Rustem-pašine ulice na Ilidži,
u vrijednosti od dodatnih 800 hiljada
KM. Revizori tvrde da je za radove na
ovoj ulici trebao biti raspisan poseban
tender. Dok su radovi na Rustem-pašinoj
bili na vrhuncu, potpisan je još jedan
aneks na originalni ugovor, vrijedan 300
hiljada KM, kako bi se izgradila kružna
raskrsnica na Ilidži. Kao i u slučaju
Rustem-pašine ulice, revizori tvrde da se
radilo o neregularnosti. •
ZDRAVLJE
Doktorica u zatvoru zbog
smrti pacijentice
Ubrzo nakon što je priča
objavljena, doktorica Cvijetić
– Koldžo upućena je na
izdržavanje zatvorske kazne
u tuzlanski zatvor. Klinički
centar Sarajevo je donio
odluku o prekidu ugovora o
radu sa doktoricom. •
su pravosnažno osuđeni u posljednjih
pet godina na sudovima u Bosni i
Hercegovini (BiH). Iako su zbog njihovih
grešaka pacijenti umirali ili postajali
invalidi, jedino je Cvijetić-Koldžo otišla u
zatvor.
Istraživanje Centra za istraživačko
novinarstvo (CIN) pokazalo je da
nijednom doktoru osuđenom za greške
nije oduzeta licenca. Sve do odlaska u
zatvor, doktorica Cvijetić-Koldžo je radila
tamo gdje je njena greška 37-godišnju
Svjetlanu Zukić koštala života.
Sa osuđenom doktoricom se u aprilu
ove godine susreo šezdesetpetogodišnji
pacijent iz Sarajeva. Cvijetić-Koldžo
mu je bila anesteziolog tokom operacije
karcinoma.
Doktorica Amila Cvijetić–Koldžo radila je s
pacijentima na Kliničkom centru u Sarajevu četrnaest
mjeseci nakon presude. (Foto: Oslobođenje)
Doktorica Amila Cvijetić-Koldžo radila
je sa pacijentima više od godinu dana
nakon što je osuđena na trogodišnju
zatvorsku kaznu. Iako u zatvoru, još
uvijek nije ostala bez radne dozvole.
Četrnaest mjeseci nakon što je osuđena
za smrt pacijentice, doktorica Amila
Cvijetić-Koldžo otišla je u zatvor. Sve do
20
početka jula ova anesteziologinja radila
je sa pacijentima. To su joj omogućili
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
(KCUS) i Ljekarska komora Kantona
Sarajevo, koji joj nisu uručili otkaz i
zabranili rad.
Pedesetčetverogodišnja CvijetićKoldžo jedna je od četiri doktora koji
„Kad sam legao na operacioni stol
vidio sam nju iznad moje glave. Bio sam
šokiran. Znam da je optužena i da je
trebala biti u pritvoru. Automatski me
je uhvatila panika i bio sam nesiguran
u operaciju. Tada mi ništa dobro
nije prolazilo kroz glavu“, ispričao je
novinarima CIN-a.
Budući da se i dalje liječi u istoj
ustanovi, nije želio da mu se navodi
ime. O slučaju ove doktorice je čitao u
novinama i smatra da ona ne bi trebala
raditi sa pacijentima. •
C ent ar za ist raživa čko nov inarst vo | Naj b olj e pr ič e
Vrijedne
nekretnine Farisa
Gavrankapetanovića
B
ivši direktor Kliničkog centra
Univerziteta u Sarajevu Faris
Gavrankapetanović i njegova
porodica su za deset godina stekli
imovinu vrijednu dva miliona maraka.
Kada je prije petnaest godina
imenovan na mjesto zamjenika
federalnog ministra zdravstva, doktor
Faris Gavrankapetanović nije imao
imovinu koju posjeduje danas. Nakon
dugogodišnjeg obavljanja javnih funkcija
u zdravstvu postao je vlasnik: nekoliko
stanova, kuća, poslovnog prostora,
vikendice i zemljišta.
Gavrankapetanović i njegova porodica
imaju nekretnine u Sarajevu i Počitelju
vrijedne više od dva miliona maraka.
Prema podacima Centra za istraživačko
novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, njihovi
prijavljeni prihodi nisu mogli pokriti
kupovinu tolike imovine. Novac su trošili
i za adaptaciju i opremanje stanova i
kuća te za redovne životne troškove.
U zemljišnim dokumentima nije
zabilježeno da su nekretnine nakon
kupovine stavljane pod hipoteku zbog
kredita.
(…)Krajem prošle godine Kantonalno
tužilaštvo iz Sarajeva je pokrenulo
istragu protiv Gavrankapetanovića zbog
sumnji da je zloupotrijebio položaj
šefa Kliničkog centra Univerziteta
u Sarajevu. Tužilaštvo sumnja da je
u periodu od 2004. do 2010. godine
nesavjesnim poslovanjem oštetio KCUS
za 23,5 miliona maraka, jer je, između
ostalog, sklapao štetne ugovore u
postupcima javnih nabavki. Navodno,
Gavrankapetanović nije poštovao
zakonske procedure o broju učesnika
na tenderima, pogrešno je vrednovao
prispjele ponude u postupcima nabavke
CT aparata, računarske opreme i
softvera, a pri izboru zaštitarskih
agencija za obezbjeđenje objekata nije
poštovao pravilo konkurentnosti.
Tužilaštvo ga još tereti da je u Klinički
centar nezakonito zaposlio 260 osoba,
da je sa pojedinim uposlenicima
zaključivao menadžerske ugovore i da je
prikrivao gubitke u poslovanju klinike.
Gavrankapetanovića sumnjiče da je
takvim postupcima ostvario imovinsku
korist. •
Ubrzo nakon što je
priča objavljena, Državni
tužilac je donio odluku o
pokretanju istrage protiv
gosp. Gavrankapetanovića u
vezi sa njegovom imovinom.
Tužioci također istražuju
potencijalni sukob interesa
gosp. Gavrankapetanovića dok
je bio na položaju generalnog
direktora KCUSa, te njegove
umiješanosti u procedure
javnih nabavki u ovoj
instituciji. •
21
C e nt ar z a ist ra ž iv a čko nov i narst vo | Najb olj e pr iče
Kupovina hrane je
riskantna
Online novinarska nagrada za 2007.
godinu koju dodjeljuje Fakultet za
komunikacije u Annenbergu.
odnosno njih 47 sadrži nedopustivo
visok broj mikroorganizama ili bakterija
koje uzrokuju trovanje ili ukazuju da je
hrana pokvarena.
Proteus, bakterija od koje ljudi ne
obolijevaju, ali koja pokazuje da je hrana
zagađena fekalijama pronađena je u 27
uzoraka. Ešerihija koli, bakterija koja se
također pojavljuje u slučaju zagađenja
fekalijama, a od koje se ljudi mogu
razboliti, pronađena je u 26 uzoraka.
Analiza je također pokazala prisustvo
lipolitičkih bakterija u dva od pet uzoraka
kajmaka i mladog sira. Ove bakterije ne
izazivaju simptome trovanja, ali mogu
pokvariti ukus putera i drugih namirnica
koje sadrže visoku količinu mliječnih
masti. Pokazatelj su da je proizvod dugo
stajao ili da je nepropisno skladišten.
D
vadesetjednogodišnji Arman
Bejtula nije zaboravio sendvič
sa piletinom i majonezom
koji je 2003. godine pojeo u sarajevskom
restoranu – piceriji ‘Impuls’. Sutradan je
završio u bolnici, gdje je zbog trovanja
salmonelom proveo preko mjesec dana.
Danas Arman više ne jede majonezu.
Dok govori o visokoj temperaturi,
povraćanju, proljevu, malaksalosti
i bolnim pregledima crijeva koje je
doživio, i dalje se pita kako je moguće
da se otrovao hranom u restoranu koji
je uvijek bio besprijekorno čist i koji
svoju odličnu reputaciju može zahvaliti
salatama i pilećim specijalitetima.
Međutim, još četrnaest osoba koje su u
‘Impulsu’ objedovale između 13. i 15.
septembra 2003. godine završilo je u
bolnici.
Svaki put kada jedete hranu u
restoranima i fast food-ovima, ili pak
kod kuće pripremate hranu od sastojaka
kupljenih na pijacama, u mesnicama i
prodavnicama, rizikujete da se otrujete.
Novinari Centra za istraživačko
novinarstvo (CIN) u Sarajevu su u
periodu između maja i jula ove godine
uzeli 95 uzoraka hrane u restoranima,
pijacama i kod uličnih prodavača u
Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci.
Uzorci su odneseni na Veterinarski
fakultet u
Sarajevu gdje
je obavljena
bakteriološka
analiza.
Analiza je
pokazala da
skoro pola
uzoraka,
Nakon objavljivanja rezultata CINovog
istraživanja, sanitarni inspektori u oba entiteta
su poduzeli intenzivnije kontrole, te donijeli
odluke o zatvaranju velikog broja restorana.
Osim toga, putem e-maila su kružili nalazi
koje je objavio CIN, indicirajući restorane
koji su opetovano imali negativne sanitarne
nalaze. Neki od navedenih restorana su se u
međuvremenu i zatvorili. U februaru 2009.
godine, direktor Agencije za sigurnost hrane
je najavio plan za kontrolu namirnica koji
bi koristio model upotrebljen u CINovom
istraživanju. •
22
Davor Alagić, viši asistent u Zavodu
za higijenu i tehnologiju namirnica pri
Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, koji
je za CIN nadgledao analizu namirnica,
kaže da je otkrivanje prisustva proteusa i
ešerihije koli, kao i pronalazak povišenog
broja bakterija u 23 uzorka loš znak. To
pokazuje da oni koji dolaze u kontakt
sa hranom ne vode dovoljno računa o
čistoći svojih ruku, pribora koji koriste i
prostora u kojem se hrana priprema.
On kaže da je CIN-ov eksperiment
ukazao na ‘nepoštivanje minimalnih
higijenskih principa’. •
C ent ar za ist raživa čko nov inarst vo | Naj b olj e pr ič e
Pacijenti uzvraćaju udarac – doktor
proglašen krivim za iznudu
S
pecijalista za ginekologiju i
akušerstvo iz Sarajeva, dr. Zijad
Lagumdžija bio je posljednja
nada za neke od očajnih pacijenata
koji su mu se obratili za pomoć.
Nakon što je saznala da ima tumor na
jajniku i pomišljala na samoubistvo
četrdesetogodišnja Remzija Džaferović,
samohrana majka tinejdžera, odlučila je
da doktora Lagumdžiju posjeti jednog
augustovskog dana 2004. godine. Godinu
dana ranije, Elvis i Zvjezdana Demirović
su gajili nadu da će im ovaj ljekar pomoći
da konačno postanu roditelji.
No, kako sami pacijenti kažu, dr.
Lagumdžija ih je razočarao. Zbog
njihovih prijava on će ostati upamćen
kao prvi liječnik u BiH koji je osuđen za
iznudu i primanje novca od pacijenata.
Ako presuda koja je donesena krajem
septembra 2005. godine postane
pravosnažna, dr. Lagumžija bi se mogao
suočiti sa kaznom od šest mjeseci
zatvora, novčanom kaznom u iznosu od
10.000 KM i oduzimanjem liječničke
licence.
Zaokupljeni ličnim tragedijama
(Džaferović umire od raka, a mladi
bračni par Demirović izgubio je sina dva
dana nakon rođenja), ovi pacijenti kažu
da presuda nije unijela mir u njihove
živote. Ali, njihov postupak je ponovo
skrenuo pažnju na raširenu praksu bh.
doktora da traže novac od pacijenata, od
kojih su mnogi siromašni i nezaštićeni.
Slučaj Lagumdžija je možda već sad
počeo da mijenja tradicionalan odnos
između pacijenata i njihovih doktora.
‘Moj advokat je zadužen za davanje
izjava’, rekao je dr. Lagumdžija
Napomena: Pr va priča
koju je
CIN objavio u januaru 20
05.
odgovarajući
na pitanje o presudi koju je izrekao sudac
Općinskog suda Goran Radović.
Kada ga je u jesen 2004. godine
Centar za istraživačko novinarstvo
(CIN) u Sarajevu, istražujući nedostatke
zdravstvenog sistema u BiH, pitao
o optužbama za uzimanje mita, dr.
Lagumdžija je rekao da od tih pacijenata
nikada nije primio niti marke, nego da je
došlo do nesporazuma.
Istina, rekao je dr. Lagumdžija, on jeste
spomenuo novac, ali ne u smislu mita,
nego participacije koju pacijenti plaćaju
prije operacije. •
ENERGIJA
Vladina hirurgija za
poslovni uspjeh EFT-a
R
udnik lignita u Stanarima nije
privatiziran, već je podijeljen
na dva dijela. Vrijedna imovina
pripala je novoformiranom preduzeću
„EFT Group – Rudnik lignita Stanari“, a
ostatak firme poslan je u stečaj.
Energy Financing Team (EFT). Iako je u
javnosti ovo predstavljeno kao uspješna
privatizacija, Centar za istraživačko
novinarstvo (CIN) doznaje da Rudnik
nije kupljen u cjelini, zajedno sa
dugovima i potraživanjima.
Pored kuće Mitra Grujića nalaze se
brda iskopanog lignita, tamnog mekanog
ugljena koji pripada obližnjem rudniku
u Stanarima. Vrijednu rudu čuvaju
zaštitari koji ograničavaju kretanje
zainteresiranim prolaznicima. Grujiću
to ne smeta. Iskopanoj rudi se veseli:
„Meni se sviđa i zbog okoline, i radnika,
i omladine ove, i radi samog sebe“, kaže
ovaj šezdesetogodišnjak koji na rudniku
radi.
Prema finansijskoj i sudskoj
dokumentaciji, prije devet godina došlo
je do svojevrsne podjele Rudnika, pri
čemu je veći dio imovine – zemljište,
zgrade i oprema – postao imovina
novoosnovane firme „EFT Group –
Rudnik lignita Stanari“, koja je bila u
većinskom vlasništvu EFT-a. Ono što je
ostalo – restoran, malo zemlje, dugovi i
teško naplativa potraživanja – poslano je
u stečaj.
Rudnik je nekada bio u državnom
vlasništvu, a danas pripada globalnoj
energetskoj grupaciji pod nazivom
Dokumentacija pokazuje da je imovina
prodana za 10,5 miliona maraka, iako je
knjigovodstveno vrijedila 28,8 miliona
maraka. Zemljište površine 267 hektara
je prepušteno bez ikakve naknade.
Ispod zemlje u Stanarima ima
najmanje 100 miliona tona lignita, čija
je trenutna tržišna vrijednost oko šest
milijardi maraka.
Dragan Mikerević, koji je bio na čelu
Vlade Republike Srpske (RS) koja je to
odobrila, kaže da stari rudnik nije bio
profitabilan i da je pravio gubitke. „Kada
treba da riješite problem, onda morate
biti spremni kao hirurg da odsiječete
ruku da biste sačuvali organizam. U tom
momentu odlučujete šta ćete odsjeći.
Mi smo odlučili tako“, kaže Mikerević u
razgovoru za CIN.
Osnovna djelatnost grupacije EFT
su investicije i trgovina energijom,
a krajnji vlasnik je kompanija EFT
Investment Plc, firma registrovana
na Kipru, navedeno je u revizorskom
izvještaju firme. Većinski vlasnici su Vuk
Hamović i njegov sin Miloš. Hamovića,
srbijanskog biznismena koji ima adresu i
u Londonu, mediji nazivaju balkanskim
kraljem struje. •
23
C e nt ar z a ist ra ž iv a čko nov i narst vo | Najb olj e pr iče
EFT u fokusu interesovanja SAD,
Velike Britanije i BiH
S
rbijanski biznismen Vuk Hamović
dobro je unovčio svoju vještinu
pregovaranja u komplikovanom
svijetu trgovine dugovima i električnom
energijom. Istražioci u četiri zemlje
trenutno pokušavaju utvrditi da li je
njegovoj kompaniji Energy Financing
Team (EFT) u dobijanju unosnih
poslova pomoglo još nešto osim njegove
poslovne sposobnosti. Uskoro bi trebali
biti objavljeni rezultati britanske i
američke istrage.
Hamović, koji je jedan od najbogatijih
poslovnih ljudi u istočnoj Evropi,
zajedno sa službenicima EFT-ja, uporno
negira postojanje bilo kakvih nezakonitih
aktivnosti. GML International, koji je
također predmet interesovanja istražnih
organa, kategorično poriče bilo kakvu
umiješanost.
Centar za istraživačko novinarstvo u
Sarajevu (CIN) došao je do saznanja da
protiv EFT-ja istrage vode britanski Ured
za teške prevare (SFO) i glavni inspektor
američke Agencije za međunarodni
razvoj (USAID). Pored njih, istragu vodi
i Tužilaštvo BiH, a srbijansko tužilaštvo
zatražilo je od MUP-a Srbije da izvrši
predistražne radnje vezane za poslovne
aranžmane EFT-ja sa Elektroprivredom
Srbije (EPS).
Istražioci Specijalnog odjela za
organizirani kriminal, privredni kriminal
i korupciju u Tužilaštvu BiH između
ostalog ispituju moguće nepravilnosti
oko kupovine dugova tokom 1999. i
2000. godine. Hamović je ove transakcije
obavljao u ime londonske kompanije
GML International, u kojoj je bio jedan
od direktora do marta 2003. godine.
Njena osnovna djelatnost bila je trgovina
dugovima.
Međunarodni tužilac u BiH Jonathan
Ratel izdao je 2003. godine nalog za
pokretanje istrage. Na listi osumnjičenih
su se, pored Hamovića, našli i Slobodan
Mrdić i Svetozar Aćimović, bivši
generalni direktori Elektroprivrede RS
(EP RS), te bivši ministar industruje,
energetike i rudarstva u Vladi RS-a
Boško Lemez. U nalogu, tužilac tvrdi da
postoje dokazi da su trojica dužnosnika
počinila krivična djela, u korist
kompanija EFT i GML. Ova grupa se
tereti za zloupotrebu položaja, sklapanje
nepovoljnih ugovora, odavanje poslovnih
tajni te davanje i primanje mita. •
ORGANIZOVANI KRIMINAL
Tužilaštvo: Ubistvo
smišljeno i plaćeno u
rotirajućem restoranu
U
optužnici protiv Nasera
Kalmedija spominju se:
Fahrudin Radončić, Ekrem
Lekić, Senad Šahinpašić Šaja i Naser Orić
kao članovi njegove organizovane grupe.
Avaz Twist Tower, plavi neboder, koji
se nadvija nad Sarajevom je sjedište
Fahrudina Radončića, medijskog mogula
koji je u utrci za člana Predsjedništva
Bosne i Hercegovine (BiH).
Na drugoj strani grada uzdiže se
drugi neboder, Radon Plaza, hotel sa
staklenom fasadom u sklopu kojeg je i
rotirajući restoran. U njemu se u proljeće
2006. godine Radončić počeo susretati
sa nekolicinom osoba kako bi, navodno
isplanirali ubistvo Ramiza Delalića Ćele.
Planerima ubistva smetalo je, između
24
ostalog, što se Delalić petljao u njihove
poslove.
Ramiz DelalićPrema tvrdnji tužitelja,
Ramiz Delalić Ćelo, bivši ratni
komandant i član sarajevskog podzemlja
je otkrivao Kelmendijeve poslove sa
drogom (Foto: AFP)
U ljeto 2007. godine Delalić je ubijen,
izrešetan mecima, u ponoć ispred stana
u Sarajevu.
Ovi i ostali navodi su opisani na 49
strana optužnice Kancelarije Specijalnog
tužilaštva Republike Kosovo, u slučaju
protiv Nasera Kelmendija, porijeklom
Albanca koji je godinama živio u Sarajevu.
Zbog tih sumnji Kelmendi je prošlu
godinu proveo u zatvoru na Kosovu.
Glasine i poslovni dogovori su vezivali
Radončića i Kelmendija godinama, ali
ova optužnica prvi put objašnjava razloge
ovih veza i jasno navodi da je Radončić
bio Kelmendijev “poslovni partner i
politički zaštitnik” u Sarajevu.
Radončić naglašava činjenicu da
on sam nije bio optužen, već samo
imenovan u optužnici kao član
kriminalne organizacije. Ovaj donedavni
ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine
(BiH) negira navode optužnice i
najavljuje pravnu bitku da to i dokaže.
Kelmendi je zadržan u pritvoru
zbog straha da bi mogao pokušati
da pobjegne, zastraši svjedoke ili
uništi dokazni materijal. Optužnica je
fokusirana na dvije oblasti: Delalićevo
ubistvo i ono za što tužioci kažu da je
bila Kelmendijeva glavna djelatnost od
2000. do 2012. godine – trgovina velikim
količinama droge iz Afganistana i Turske
u Evropu.
Očekuje se da će se suđenje
Kelmendiju održati u oktobru, sticajem
okolnosti, u istom mjesecu u kojem se
Radončić nada da će mu donijeti mjesto
u Predsjedništvu. Tužioci kažu da su njih
C ent ar za ist raživa čko nov inarst vo | Naj b olj e pr ič e
dvojica povezani zamršenim poslovnim
interesima i kriminalnim radnjama,
uključujući ubistvo Delalića, kao i da će
sve to biti dokazano na suđenju.
Glavni svjedok u optužnici je Šejla
Jugo Turković, žena Zijada Turkovića
kojem se sudi za organizovani kriminal
i ubistva. Jugo Turković je bivša
Radončičeva novinarka i pouzdani
pomoćnik. U razgovoru za Centar
za istraživačko novinarstvo (CIN) i
Organized Crime and Corruption
Reporting Project (OCCRP) ona opisuje
sastanke i događaja koji su doveli do
Delalićeve smrti. •
Kelmendi: biznismen na
minimalcu
N
aser Kelmendi je sa
prosječnom plaćom od 360
KM i preduzećima koja
posluju sa gubitkom u Sarajevu stekao
imovinu vrijednu šest miliona KM.
Balkanski biznismen Naser Kelmendi,
kojeg policajci u regiji opisuju kao
vođu moćne
kriminalne organizacije, prijavljivao
je minimalna primanja u Bosni i
Hercegovini (BiH), a njegova preduzeća
u Sarajevu su poslovala sa gubicima.
Kelmendi je u posljednjih šest godina
prijavljen kao uposlenik u vlastitom
hotelu Casa Grande na Ilidži, sa
prosječnim
mjesečnim
primanjima
od oko 360
KM, pokazuju
dokumenti
do kojih su
došli novinari
Centra za
istraživačko
novinarsvo
(CIN).
Njegova plaća
je u rangu sa
minimalnom
plaćom u
BiH u tom
periodu.
Naser
Kelmendi je
u Sarajevo
doselio
1988.
godine.
Napustio
ga je zbog
rata, ali se ponovo vratio 1998. godine,
kada je dobio i bh. državljanstvo. On
do 2006. godine nije bio prijavljen kao
obveznik poreza na primanja u Federaciji
BiH, a u ovom periodu njegova imovina
se značajno povećala.
Od 1999. do 2009. godine kupio je
nekretnine u Sarajevu za skoro 1,7
miliona KM. Uz to, njegova fabrika
sladoleda Adolado je procijenjena na
približno 4,3 miliona KM.
Kelmendijev hotel, četiri kuće i
stan su po nalogu Suda BiH blokirani
u junu. Pod blokadom se ne nalazi
njegova fabrika sladoleda u Hadžićima
kod Sarajeva jer je ona uknjižena kao
imovina preduzeća koje je osnovao
Naserov polubrat Bećir Kelmendi.
U zahtjevu za blokadu Tužilaštvo BiH
je navelo da je Kelmendi imovinu stekao
novcem od prodaje droge. On je u maju
uhapšen u Prištini, a Tužilaštvo BiH
je Interpolu dostavilo dokumentaciju
na osnovu koje ga sumnjiči za ubistvo
Ramiza Delalića Ćele i trgovinu
narkoticima.
Pod istim optužbama Kelmendi je u
ljeto 2007. godine saslušan u Tužilaštvu
Kantona Sarajevo. Negirao je vezu sa
ubistvom Ćele, a tada je izjavio i da
nikada nije trgovao drogom, da je mrzi
kao i sve što uz nju ide. Sebe je tada opisao
kao trgovca, a dodao je da se u BiH bavi
ugostiteljstvom i proizvodnjom sladoleda.
Međutim, ova dva biznisa nisu
Kelmendiju donosila profit kojim bi
opravdao ulaganja u nekretnine u
Sarajevu..•
25
C e nt ar z a ist ra ž iv a čko nov i narst vo | Najb olj e pr iče
Kantonalna policija u Sarajevu je oduzela dozvole za
nošenje vatrenog oružja, koje je prethodno izdala Naseru
Keljmendiju. Poslali su obavještenje svim policijskim
agencijama u zemlji kojim se nalaže oduzimanje oružja
i dozvola od Keljmendijevih sinova. Prema policijskim
navodima, ove akcije su rezultat CINovih priča koja
donosi istorijat Keljmendijevog hapšenja, koji obuhvata
period od 1976. godine kada je Keljmendi odležao
Švercovane
cigarete
preplavile
Balkan
B
osna i Hercegovina (BiH)
je samo jedan od kotača u
regionalnoj mašineriji šverca
cigaretama. Međutim, čak je i ova
mašinerija tek dio daleko većeg globalnog
lanca šverca. Godišnje se u svijetu
prošverca ili ilegalno proizvede oko 600
milijardi cigareta – što znači da je svaka
deseta kutija cigarete sumnjivog porijekla.
Osim Balkana, drugi veliki centri ilegalne
trgovine cigaretama su Kina, Malezija,
Ujedinjeni Arapski Emirati.
Organizovane kriminalne grupe
18-mjesečnu kaznu zatvora za pokušaj ubistva u Peći,
Kosovo. Istraživanje je pokazalo da bi takva presuda,
po zakonu, trebala da onemogući izdavanje dozvole za
posjedovanje vatrenog oružja. Osim toga, Uprava za
indirektno oporezivanje BiH je, na osnovu CINove priče,
pokrenula istragu u cilju utvrđivanja vrijednosti uvezenog
džipa koji su Keljmendijevi saradnici naručili iz USA
2006. godine. •
Pripadnici Jedinice GP Trebinje su na ilegalnim
putevima otkrivali odbačene kutije cigareta sa
poreskim markicama Crne Gore. (Foto: CIN)
porijeklom sa Balkana švercovane
cigarete prodaju kako na domaćim, tako
i na znatno profitabilnijim tržištima
zapadne Europe. Svjetska zdravstvena
organizacija navodi podatak da svaka
treća cigareta u BiH i svaka jedanaesta
u zapadnoj Europi dolazi na tržište
ilegalnim putem.
Prema saznanjima Saveza potpisnica
okvirne konvencije koju čini 300
organizacija koje rade na suzbijanju
ovog problema, godišnje se zbog šverca
cigaretama izgubi oko 50 milijardi dolara
u neplaćenim porezima.
Pravosuđe na
popravnom u slučaju
automafije
Trgovac automobilima iz Gruda Mate
Šimić ponovo je uhapšen nakon što je
pod pritiskom policije Tužilaštvo BiH
promijenilo tužioca.
Federalna policija je 18. aprila
26
uhapsila vlasnika autootpada iz
Gruda Matu Šimića i njegovog brata
Blagu jer su, navodno, planirali ubiti
Zorana Galića, komesara Policije
Zapadnohercegovačkog kantona (ZHK).
Šimići su, također, osumnjičeni i za
Ono što čini šverc cigaretama
profitabilnim su značajne razlike u
cijenama u zemljama jugoistočne i
zapadne Evrope. Primjera radi kutija
cigareta marke Marlboro se u BiH
prodaje po cijeni od 3 KM, dok je u
većini velikih evropskih gradova za
istu potrebno izdvojiti između 10 i
15 KM. Razlika u cijeni se uglavnom
može pripisati znatno nižim poreskim
stopama, ali i u mogućnosti utaje poreza
u većini zemalja jugoistočne Evrope.
Šverca nisu pošteđene ni lokalne marke
cigareta. •
organiziranje lanca trgovine droge skunk
iz Bosne i Hercegovine (BiH) u Hrvatsku
te za, kako je saopćeno iz Tužilaštva BiH,
druga teška krivična djela.
Informacija o pripremi ubistva
policijskog komesara je ponovo oživjela
istragu protiv četrdesetsedmogodišnjeg
(47) Šimića, koja je tri mjeseca tapkala u
mjestu.
Naime, braća iz Gruda i osam njihovih
saradnika uhapšeni su 17. decembra
prošle godine u velikoj policijskoj
operaciji protiv automafije u zapadnoj
Hercegovini. Međutim, dan kasnije svi
osumnjičeni su pušteni iz pritvora.
C ent ar za ist raživa čko nov inarst vo | Naj b olj e pr ič e
Nakon objavljivanja priče,
Tužilaštvo BIH je ponovno
otvorilo slučaj automafije, te
započelo istragu. •
Od 1991. godine protiv Mate Šimića su podnesene najmanje 23 krivične prijave za
teška krivična djela, ali u zatvoru nije proveo duže od nekoliko mjeseci. (Foto: CIN)
Državni tužilac Saša Sarajlić donio
je odluku o oslobađanju, uprkos
upozorenjima policije da Šimić sa
slobode može utjecati na svjedoke,
uklanjati dokaze i time ugroziti istragu.
Zbog toga je Federalna uprava policije
(FUP) uputila žalbu Visokom sudskom
i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH protiv
tužioca Sarajlića.
U žalbi stoji da tužilac nije saslušao
osumnjičene, iako je prema Zakonu o
krivičnom postupku BiH imao obavezu
da to učini u roku od 24 sata.
„Njihovo puštanje je izazvalo
uznemirenje i opću nesigurnost javnosti
Balkanski
trgovci dionicama
ugrozili Njemačku berzu
Većina ljudi će samo reći „NEIN“ i
spustiti slušalicu.
Ali, kada dnevno nazovete 40 ili
50 firmi širom Evrope i njihovim
uposlenicima dajete nevjerovatno
isplativu ponudu, dovoljno je da
nekolicina kaže „JA“ i možete zaraditi
veliku količinu novca. Čak i kada trgujete
robom sumnjive kvalitete.
Ovaj recept su primijenila braća
Zoran i Goran Samardžija, vlasnici
švicarske kompanije Dunmorr Group
AG, koja je prošle godine u Bosni i
Hercegovini (BiH) osnovala mrežu
ilegalnih pozivnih centara za trgovinu
dionicama na Njemačkoj berzi. Koristeći
lažna imena osoba i firmi, desetine
njihovih uposlenika su svakodnevno
telefonom pozivale stanovnike Evropske
unije (EU), obećavajući brzo bogaćenje
dionicama.
Sistem je najčešće funkcionisao tako
što bi Dunmorr kupovao velike količine
dionica bezvrijednih firmi koje su zatim
njihovi uposlenici iz centara u BiH
masovno nudili kupcima u EU-u.
Na taj način su vještački proizvodili
interes za dionice, što je dovodilo do
njihovog rasta na berzi. Nakon što bi ih
prodali, interes za dionice bi prestajao i
one bi naglo gubile na vrijednosti.
Naivni kupci, koji su povjerovali u laži
Dunmorrovih zaposlenika kako iza rasta
dionica stoje ulaganja u firme, više ih
nikome nisu mogli prodati.
U izvještaju njemačke Savezne agencije
za nadzor finansijskih usluga za 2011.
godinu se navodi da je broj prijava zbog
manipulacija dionicama porastao za
gotovo 50 posto u odnosu na prethodnu
godinu. Prema izjavama sagovornika
Centra za istraživačko novinarstvo iz
Sarajeva (CIN), brojne prevare su se
odnosile na dionice kojima je trgovao
Dunmorr.
na području Zapadnohercegovačkog
kantona“, rekao je Dragan Lukač, direktor
FUP-a, dodajući da je ovakvom odlukom
tužilac nanio nepopravljivu štetu slučaju
Meteor.
On je u izjavi za Centar za istraživačko
novinarstvo (CIN) objasnio da su Šimići
povratnici u organizovanom kriminalu,
osobe sklone upotrebi vatrenog oružja,
podmetanju požara te da su poznati i
po zastrašivanju svjedoka, napadima na
policijske službenike i sudije. •
CINova priča je inicirala
policijsku istragu u Njemačkoj,
Holandiji, Srbiji, te BiH.
Berza u Frankfurtu je, na
osnovu CINove priče, inicirala
promjene u procedurama za
trgovinu dionicama. •
Berza je bila nemoćna da zaustavi
trgovinu sumnjivim dionicama, pa
je najavila da će krajem 2012. godine
zatvoriti segment slobodnog tržišta u
kojem su se najčešće dešavale prevare.
Zvaničnici berze i Agencije kažu da
nisu zaduženi za otkrivanje organizatora
prevara u trgovini dionicama, nego
da informacije o postojanju sumnje
u krivično djelo prosljeđuju policiji i
tužilaštvu. Oni nemaju ni podatke o
ukupnim štetama koje su pričinjene
kupcima spornih dionica.
Novinari CIN-a iz Sarajeva su u
proteklih mjesec dana analizirali
više desetina vlasničkih i berzanskih
dokumenata, intervjuisali prevarene
kupce dionica, njihove advokate, bivše
uposlenike Dunmorra te došli do
podataka o razmjerama ove prevare. •
27
C e nt ar z a ist ra ž iv a čko nov i narst vo | Najb olj e pr iče
Zahvaljujući vezama čelnici Saveza
čuvaju pozicije
Iako se iz klubova često mogu čuti
kritike na račun državnog saveza, upravo
oni i nominuju većinu tih ljudi.
Prema riječima Avde Kalajdžića,
donedavnog trenera mostarskog Veleža,
veliki problem je u tome što se politika
umiješala u sport. On kaže da se ljudi
biraju zbog mnogih razloga, ali ne i
kvaliteta, što u konačnici umanjuje
sposobnost Saveza da uspješno upravlja
fudbalom i razvija ga.
Na izvanrednom zasjedanju skupštine, članovi izvršnog odbora dobili su
podršku delegata, a i jedni i drugi dolaze iz kantonalnih i područnih saveza.
Č
elnici Nogometnog/Fudbalskog
Saveza Bosne i Hercegovine
(BiH) već godinama uspijevaju
zadržati svoje pozicije zahvaljujući
sistemu koji ih je tu i doveo.
Procedure imenovanja omogućile su
pojedincima da obavljaju više funkcija
istovremeno. S druge strane, međusobna
podrška na različitim nivoima i složenost
izbornog procesa čine promjene na vrhu
gotovo nemogućim.
Put ka vrhu bh. fudbala započinje na
opštinskom, kantonalnom ili područnom
nivou. Odatle se biraju čelnici entitetskih,
a potom i državnog saveza.
‘Generalno, fudbal je bolestan,
od područnih, kantonalnih, preko
entitetskih, do državnog saveza’, kaže
Kemal Alispahić, trener Jedinstva iz
Bihaća. ‘Mi imamo sad ljudi u fudbalu
koji nemaju veze sa fudbalom, ali
nažalost, oni su na nekim ključnim
funkcijama.’
A kritike kažu da, dok su takvi ljudi na
funkcijama, nema mjesta za angažman
bivših igrača i legendi bh. fudbala koji
rijetko zauzimaju važne pozicije. •
Đukanovićeva Crna Gora
kao porodični biznis
C
rnogorce je krajem prošle
godine zatekla vijest da je
globalna finansijska kriza
pogodila i njihovu malenu balkansku
državu. Novine, Internet, pa čak i film
o Jamesu Bondu prikazivali su Crnu
Goru kao Monte Carlo istočne Evrope.
Na brdovitoj, šumama obrasloj obali,
među srednjovjekovnim utvrdama i
ruševinama niklo je mnoštvo luksuznih
hotela i privatnih vila.
Vlada premijera Mile Đukanovića je
u decembru 2008. godine najavila da će
priteći u pomoć Prvoj banci, jednoj od
vodećih finansijskih institucija u Crnoj
Gori i jednom od vodećih pokretača
crnogorskog građevinskog buma.
Prva banka je većinski u vlasništvu
Đukanovića, njegovog brata i sestre, te
bliskog prijatelja.
28
Članovi lokalnih nevladinih
organizacija, opozicionih partija i
novinari kažu da je ovo samo još
jedan primjer poklapanja državnih
sa interesima članova Đukanovićeve
porodice. Oni kažu da se Crna Gora,
država sa manje od 700.000 stanovnika,
ponekad doima kao preduzeće kojim
rukovodi premijer i njegova porodica.
Kako je Đukanovićeva partija pobijedila
na izborima iz marta ove godine, očekuje
se da će premijer ostati na vlasti još četiri
godine.
‘Crna Gora je zemlja bez pravila’, kaže
Milka Tadić, urednica magazina Monitor.
‘Ako ste vlast ili blizu vlasti možete da
radite šta god hoćete.’
Đukanovićevo bogatstvo je teško
objasniti uzme li se u obzir njegova
Foto: Nezavisni dnevnik Vijesti
C ent ar za ist raživa čko nov inarst vo | Naj b olj e pr ič e
CIN, u ulozi osnivača Mreže
za istraživanje organizovanog
kriminala i korupcije
(reportingproject.net), je
učestvovao u istraživanju o
crnogorskoj Prvoj banci, koja
je pod kontrolom Premijera
Crne Gore. Ubrzo nakon
objavljivanja priče, Centralna
banka Crne Gore je zatražila
reviziju poslovanja ove banke.
Visoki zvaničnici EU su pitanje
banke uvrstili u pregovore o
pridruživanju. •
za ovu priču. Tokom godina na razne
navode odgovarao je tek šturim
demantijima. Umjesto odgovora,
sa onima koji ga optužuju, radije
se suočavao pred sudom. Podnosio
je optužbe za klevete protiv medija
i dobijao parnice na sudovima u
vlastitoj zemlji, ali i Srbiji i Hrvatskoj.
Prošle godine je tako dobio odštetu od
20.000 eura nakon što je tužio najveći
crnogorski nezavisni dnevnik Vijesti i
njegovog izdavača Željka Ivanovića. On
je, inače, pretučen, pa je rekao da iza
napada možda stoji Đukanović i članovi
njegove porodice. Kada je hrvatski
tjednik Nacional 2001. godine objavio
članak o Đukanoviću, , premijer Crne
Gore je tužio ne samo taj tjednik već i
medije koji su prenijeli tu priču, navodi
se u izvještaju ‘Novinara bez granica’. •
nevelika premijerska plata iz proteklih
godina. Jedni drže da je bogatstvo
stekao u vrijeme procvata šverca
duhana. Italijanski tužitelji navode da je
premijer bio središnja figura zajedničkog
djelovanja crnogorskih državnih
zvaničnika i italijanske mafije koja je,
navodno, prošvercala ogromne količine
cigareta u posljednjoj deceniji prošloga
vijeka. Istražitelji, međutim, ne navode da
je Đukanović lično profitirao od šverca.
Navodi o korupciji privlače pažnju i
izvan Crne Gore. Iako je Europska Unija
(EU) zadovoljna postignutim napretkom,
Komesar za proširenje EU-a, Olli Rehn
izjavio je u decembru prošle godine da su
korupcija i organizovani kriminal glavne
prepreke za članstvo u EU.
Đukanović je odbio dati komentar
OBRAZOVANJE
Ništa za
nešto
O
glas preko cijele strane koji se
krajem novembra pojavio u
jednim bh. novinama zvučao
je sjajno. Bosanskohercegovački studenti
željni prestižnih diploma sa američkih
univerziteta konačno su dobili šansu da
je steknu i to bez muke.
Upisati studij američkog Century
University činilo se savršenim rješenjem
kada su novinari Centra za istraživačko
novinarstvo (CIN) iz Sarajeva pozvali
broj iz oglasa i predstavili se kao
zainteresovani studenti. Rečeno im je da
mogu ‘zaraditi’ diplomu, pa čak i zvanje
magistra i doktora bez pohađanja časova,
učenja i pisanja seminarskih radova.
Ispiti bi im bili priznati na osnovu
prethodnog radnog iskustva, završenih
kurseva, odslušanih predavanja. Ispite ne
bi polagali, a profesori bi pisali njihove
radove. Cijena: 4.600 dolara za diplomu,
4.8000 dolara za magistarski ili 5.800
dolara za doktorat.
Međutim, novinarima CIN-a koji
su se predstavili kao studenti je rečeno
da većina poslodavaca, posebno u
inostranstvu, ne vrši posebne provjere
diploma.
Javnost mora biti oprezna kada su u
pitanju ponude poput ove, jer bez obzira
što su njihove diplome veoma upitne,
aktivnosti univerziteta Century nisu
nezakonite.
Century University je osnovan
1978. godine. Nije akreditovan niti od
jedne agencije koju priznaje američko
Ministarstvo obrazovanja, što znači
da nema nezavisne kontrole kvaliteta
nastave i osoblja, niti se vrše provjere da
li se nastava uopće odvija. •
No u svemu tome jedini problem je što
je diploma Century univerziteta manjeviše bezvrijedna. Sa tom diplomom
studenti neće moći dobiti posao u
državnoj službi u Bosni i Hercegovini
(BiH). Te diplome ne priznaje niti
28
CIN je objavio priču o
osobi koja se predstavlja
kao predstavnik Američkog
univerziteta, te u toj
ulozi obećala studentima
univerzitetske diplome,
magistarska i doktorska
zvanja u okviru nekoliko
mjeseci. Čak je obećavao da
može omogućiti da profesori
pišu radove za studente, uz
naknadu, naravno. Nakon
objavljivanja priče, univerzitet
je prestao da reklamira svoje
aktivnosti, zatvorio se i nestao
sa BH scene. •
američki Ured za državnu službu.
tetvr1~22.lIOYemlw/st(j~~
i2007.
Dnevni avaz
DOPISNE STUDIJE ONLIN
E, e-LEARNING CLASS
NA NEKOM OD VRHU
ES
NSKlH USA, UK, SWISS
UNIVERZITETA. ,PODR
Info 7..3 Region, DR-MA
SKA NA MATERNJEM
RVELL, Prag" Ce~ka Republ
JEZIKU.
ika., Ernail: drmarvell.dist
[email protected]
g
PORED OVOGA "CENT
URY UNIVERZITETY",
U.S.A, PRA TEel NOVE
EVROPSKIH UNIVERZITE
PROGRAME SARADNJE
TA I PROGRAME EVRO
AMER
SKLADU SA SVE NOVlJ
l'SKE UNIJE ,?A "DODA
ICKIIl I
IM ZAHTJEVIMA
TNO OBRAZOVANJE
PROFESIJE", OJACA
ODRASLIH V
SNAZNO POJACA VA
VA SVOJE PRISUSTVO
INTENZITET V REGIO
V EVROPI I NAROCITO
NU NA LINIJI OD PRAG
GDJE BOSNA I HERC
A DO SKOPLJA
EGOVINA IMA POSEB
NO ZNACAJNO MJEST
O
oglasi
CENTURY UNIVERSI
TY, U.S.A.
'.,
Ameri
Alliuquerql!e~~
871 10
cki i svjetski lider za dopisn
VRSI UPIS I POZIVA
e unive~itetske stugije
0<1'1978.godine,
POTENCIJALNE
STUDE!'jTE IZ BOSN
RY UNIVERZITY U AME
E I HERGEGOVINE
RIq: rROGRAM "DIST
DA SE PRiJAVE ZA UPIS
ANCE EDUKACIJE"
NA CENTUUCENJE I POLAGANJE
- DOPISNE STUDIJE,
ISPITA N,A MATERNJEMJE
NASTAVA SA DALJINE
ZIKU
ILl ENGLESKOM PO
A
BoRAVKA I RADA,U
IZBORU STUDENTA,
SVOJOJ KUCI I NA SVOM
U SVOM MJESTU
RADNOM MJESTU
NAKONUPISA
STUDENT DOBIJA "I.D.
CENT
URY UNIVERSITY,
DIPLOME IZDAJE CENT
US.A."
URY UNIVERSITY,
Century Univerzitet k autoriz
US.A. U AMERICI.
.
ovan -lieenciran kod Ddave
New Meksiko, SAD u
skladu sa Zakononi 0 Obraz
ovanju, 1978, 21-23-1 do
21-23-15.
Program studija obuhvata
FAKULTET, MAGISTRA
TURA,
UKUPNA CIJENA SKOL
ARINE (TUITION) CENT
URY UNIVERZITETA
I DOKTORATA, BEZ
OD UPISA. DO DIPLOMlR
OBZlRA NA BROJ AKA
ANJA, MAGISTRATUR
DEMSKIH GODINA TRAJ
E
ANJA STUDIJA, IZNO
SI:
. "
FAKULTET 4.600,00 US
Dolara;
MAGISTRATURA4.800,OO
US Dolara; DOKTORA
T 5.800.00 US Dolara;
Naein
DOKTORAT
placanja skolarine (Tuitio
n) se dogovara. Moguc
e je placanje dijeIa skolar
skladu sa napredovanjem
ineu
studija sve do' diplomiranja,
ratama, rikljueujuCi -i
Napomena: UKUPNA
magistrature
placanje u mjeseenim
i doktorata:
CIJENA SKOLARINE
ratama
(TUITION) CENTURY
PODRSKE CENTURY
UNIVERZITETA JE IZUZE
UNIVERSITU.
TNO NISKA ZBOG SPECI
.
Trajanje studija zavisi
FICNIHMOGUCNOSTI
od prethodnog skolovanja
FAKULTET, MAGISTRA
i izrrosi:
TURA,
DOKTORAT:
I do 3 akademske godine
.
POSLOVNE
OBLASI STUDIJA:
STUDIJE
-
29
u
C e nt ar z a ist ra ž iv a čko nov i narst vo | Najb olj e pr iče
ZAPOŠLJAVANJE
Inspektori rada svoj
posao smatraju
besmislenim
u obližnjem hotelskom restoranu, gdje bi
ih vlasnik prodavnice počastio ručkom.
Nakon objavljivanja priče,
velika akcija inspekcije rada
je dovela do ubiranja miliona
KM duga na ime doprinosa za
zaposlene, te registracije oko
30,000 uposlenika koji su do
tad radili na crno. Ministarstvo
je otvoreno iskazalo zasluge
CIN za ovu akciju. •
I
nspektori rada nisu bili od mnogo
pomoći dvadesetosmogodišnjoj
prodavačici Mireli Tasić.
Rijetko su kontrolisali prodavnicu u
Sarajevu, u kojoj je pet godina radila na
crno. Kada su i dolazili, obično bi završili
Tasić kaže da je prihvatila posao
znajući da neće biti prijavljena, ali joj je
šef mjesecima obećavao da će je uskoro
prijaviti i da će početi plaćati doprinose
za njeno zdravstveno i penziono
osiguranje.
Tasić je samo jedna od preko 240.000
neprijavljenih i nezaštićenih radnika na
crnom tržištu rada u Bosni i Hercegovini
(BiH), a kojima je pomoć inspektora
neophodna. Međutim, inspektori kažu
da ne mogu uraditi mnogo, jer nemaju
ni opremu, ni ovlasti, a ni povjerenje
radnika.
Svoj posao opisuju kao nemoguć i bez
mnogo svrhe.
Inspektori se slažu sa Tasić i priznaju
da su njihove kontrole rijetke. Da bi
dobro obavili svoj posao, trebalo bi da
svaku kompaniju, koja je pod njihovom
nadležnošću, kontrolišu bar jednom
godišnje i usporede isprave radnika
sa podacima kompanije o odmorima,
plaćenim beneficijama i osiguranjem.
Ali, neke kompanije nisu bile
provjeravane i po tri ili četiri godine. •
POLICIJA / SIGURNOST
Korupcija u policiji
– između istine i
predrasuda
Srđan Blagovčanin, iz TI-a BiH kaže
kako građani ne prijavljuju korumpirane
policajce jer misle da policija neće ništa
poduzeti. (Foto: CIN)
Nakon objavljivanja ovih
priča, tužilaštva u RS su
uduplala istrage korupcije u
policiji, te započeli programe
edukacije za policijske
službenike. •
J
avnost smatra policiju jednim
od najkorumpiranijih područja
djelovanja bh. društva, uključujući
vladu i zdravstvo, pokazala su
istraživanja javnog mnijenja.
Ali, predstavnici policije kažu da takva
negativna slika ne odgovara stvarnosti.
‘Korupcija nije onoliko prisutna koliko
to ljudi obično misle’, kaže Midhat
Huremović, šef Jedinice za profesionalne
30
C ent ar za ist raživa čko nov inarst vo | Naj b olj e pr ič e
standarde Ministarstva unutrašnjih
poslova Tuzlanskog kantona (MUP TK).
Kako bi utvrdili stvarno stanje
stvari novinari Centra za istraživačko
novinarstvo (CIN) iz Sarajeva zatražili su
podatke o broju prijava koje su podnijeli
građani protiv policajaca širom Bosne
i Hercegovine (BiH). Nisu svi MUPovi bili voljni da ustupe ove podatke,
drugi ih nisu imali. Izvještaji pojedinih
MUP-ova sadržavali su greške. Prema
informacijama sa kojima CIN raspolaže,
građani ili pripadnici policije svake
godine podnesu između 2.000 i 2.700
prijava.
Srđan Blagovčanin, glasnogovornik
organizacije Transparency International
BiH (TI BiH), koja redovito provodi
istraživanja o stavovima građana o
korupciji, kaže da statistike ne oslikavaju
stvarno nezadovoljstvo građana.
Ponukani istraživanjem TI BiH o
korupciji, na sličan poduhvat odlučiti
su se i članovi Udruženja diplomiranih
kriminalista iz Sarajeva. Njih su zanimali
stavovi pripadnika policije i građana iz
oba entiteta.
Blagovčanin kaže da veliki broj
građana koji imaju saznanja o korupciji o
tome ne obavještavaju policiju, jer misle
da su u policiji svi isti i da neće ništa
poduzeti.
Rezultati istraživanja su slijedeći. Od
894 anketirana građanina, njih 25 posto
je priznalo davanje mita. S druge strane,
uzimanje mita je priznalo samo 2 posto
od 742 anketirana policajaca. •
Istraživanje je također pokazalo da
građani naprosto ne znaju kako i kome
da se obrate.
Izjave svjedoka
nedovoljne da se
podigne optužnica protiv
inspektora SIPA-e
S
vjedoci strahovite saobraćajne
nesreće koja se prije nepunih
11 mjeseci dogodila u mjestu
Janjići i od čijih je posljedica jedna
osoba preminula, dok je troje od
petoro povrijeđenih ostalo sa trajnim
invaliditetom, slažu se u jednom: za
nesreću je kriv inspektor Državne
agencije za istrage i zaštitu (SIPA).
Svjedoci i porodica preminule pitaju
se da li se istraga odugovlači samo zato
što se radi o inspektoru SIPA-e. Jedan
od prisutnih na mjestu nesreće, Sejad
Memišević, vozač autobusa Centrotransa
kaže da se istragom ustvari i ne želi
utvrditi krivica. ‘Možda se’, kaže on, ‘želi
postići da se zaboravi na sve.’
Zvaničnici to poriču. Pa ipak, nepunih
11 mjeseci kasnije, tužiteljica kaže da ne
zna kada će, niti da li će protiv nekoga
podnijeti optužnicu.
Svjedoci se jasno sjećaju onoga što
se dogodilo sedmog jula prošle godine.
Oni kažu da je inspektor SIPA-e Njegoš
Poljaković, u službenom Golfu IV,
pretekao kolonu vozila na magistralnom
putu M-17, na području Zenice. Tvrde
da je SIPA-ino vozilo, prije prelaska u
svoju traku, došlo u kontakt sa vozilom
Opel Astra koje je dolazilo iz suprotnog
smjera i u kojem su bila tri putnika.
Vozač Opela, nastojeći izbjeći direktni
sudar, a nakon što je SIPA-ino vozilo
projurilo velikom brzinom, prednjom
stranom je udario u Audi 80 u kojem
je bilo pet ljudi. Od siline prvog udara
Opel se okrenuo i ponovo udario u Audi
zadnjom stranom.
Svjedoci su ovo ispričali inspektorima
Ministarstva unutrašnjih poslova
Zeničko-dobojskog kantona (MUP
ZDK). Nakon uviđaja, izvještaj o nesreći
upućen je Tužilaštvu ovog kantona.
Međutim, službenici SIPA-e su rekli
tužiteljici da se njihov inspektor ne
osjeća krivim za ovu nesreću. Izvršen
je pregled vozila kojim je on upravljao,
i premda su na njemu bila vidljiva
oštećenja, sudski vještak nije mogao
utvrditi da li su ona nastala uslijed
kontakta ovog vozila sa vozilom Opel
Astra.
Za povrijeđene u sudaru ovo je bila
teška godina. •
Nekoliko sedmica nakon
objavljivanja priče, tužioci su
promijenili svoju odluku o
nedostatku dokaza i uputili
inspektora SIPAe na suđenje.
Osuđen je na dvije godine
zatvora. •
Amela Zahić (22) iz Prijedora preminula je od povreda zadobivenih u
sudaru njenog (desno) i vozila Opel Astra (lijevo) koje je naglo skrenulo
u stranu u pokušaju da izbjegne sudar sa vozilom iz suprotnog smjera
kojim je upravljao inspektor SIPA-e Njegoš Poljaković. Tužilaštvo još
uvijek nije podiglo optužnicu protiv Poljakovića. (Foto: CIN)
31
C e nt ar z a ist ra ž iv a čko nov i narst vo | Najb olj e pr iče
U potrazi za Bogom, hodočasnici se
izgube u Međugorju
H
ercegovački gradić čuven po
seriji misterioznih ukazanja,
koja su se počela dešavati
prije četvrt stoljeća, u posljednje
vrijeme privlači pažnju neobjašnjivim
nestancima hodočasnika.
Od 2001. godine do danas, sedam
katoličkih hodočasnika koji su došli u
Međugorje da dožive čudo vjere nestali
su bez traga. Četiri osobe su kasnije
pronađene mrtve, dok se o sudbini
preostalih hodočasnika još uvijek ništa
ne zna. Jedna od njih je i Winifred Brady,
59-godišnja Irkinja iz Dublina koja je u
Međugorje došla prvog Septembra.
Predstavnici crkvenih, opštinskih i
policijskih stuktura ne slažu se oko toga
ko bi trebao biti odgovoran za sigurnost
posjetilaca najveće bh. turističke
atrakcije, koju godišnje posjeti između
500.000 i 1,5 miliona ljudi.
No, ono u čemu se slažu, jeste da se uz
toliki broj posjetilaca ne treba čuditi nad
nesrećama koje se dešavaju.
Nadležni u drugim evropskim
mjestima hodočašća drugačije
razmišljaju. Upitana šta misli o nestanku
sedam hodočasnika u Međugorju,
glasnogovornica iz svetilišta Fatima u
Portugalu Dina Simoes kaže: ‘Gospode
bože. To je potpuno nepojmljivo ovdje.
Nikad nisam čula da je neko nestao
ovdje.’ Od kada je troje djece, čuvajući
stado pored Fatime, 1917.godine
ugledalo Djevicu Mariju koja im se šest
puta ukazala, na tom mjestu je izgrađeno
svetište koje godišnje posjeti više od 4
miliona posjetilaca. Većina hodočasnika
su stari ili bolesni.
U Francuskoj se nalazi svetilište
Lourdes. Tamo se 1858. godine
14-godišnjoj Bernadette Soubirous
Djevica Marija ukazala 18 puta. Danas
Lourdes privlači gotovo 6 miliona
hodočasnika godišnje, od kojih su
mnogi teško bolesni i dolaze u potrazi za
iscjeljenjem. ‘Takvo nešto se nikad nije
desilo u Lourdesu’, kaže Frank Delahaye,
direktor komunikacija Turističkog ureda
u Lourdesu. ‘Nikada, ne.’ •
Nakon što je CIN
objavio priču o nestancima
hodočasnika u okolini
Međugorja, Katolička crkva
je postavila 180 sigurnosnih
kamera u okolini mjesta
hodočašća kako bi unaprijedili
sigurnost posjetilaca. •
PRAVOSUĐE
Međunarodni sudija sa
kontroverznom prošlošću
O
d osam međunarodnih sudija
koji su imenovani u novo
Vijeće za ratne zločine pri
Sudu BiH, Gerald Gahima iz Ruande ima
iskustvo koji drugi nemaju.
On je upoznao političke igre oko
ratnih zločina kao visoki državni
službenik i kao žrtva. Njegov otac je
1961. godine razapet na križ kao žrtva
etničkog zločina potaknutog mržnjom.
32
Upravo mu je iskustvo u radu na
predmetima ratnih zločina u svojstvu
državnog tužioca Ruande od 1999. do
2003. godine, dalo prednost prilikom
izbora, u skladu sa smjernicama za
zapošljavanje novog Vijeća.
Ali, u februaru 2004. godine Gahima
iznenada napušta svoju zemlju pod
kontraverznim okolnostima o kojima od
tada uporno odbija da govori. Malo prije
odlaska, a tek jedan mjesec nakon što je
imenovan na položaj potpredsjednika
Vrhovnog suda Ruande, Gahima je
podnio ostavku pravdajući to ličnim
razlozima.
Njegovim odlaskom javnost je ostala
uskraćena za odgovor u vezi sa njegovim
privatnim i poslovnim dugovanjima u
visini od 330 miliona ruandskih franaka
(RWF) ili 603.000 američkih dolara. Nije
se izjasnio ni o tvrdnjama Nacionalne
ruandanske komisije za ljudska prava
o zloupotrebi položaja, na koje vlasti u
Ruandi nikad nisu reagovale.
Gahima nikada nije bio predmet
zvanične istrage niti je optužen za
bilo kakvo krivično djelo. Ali o ovim
C ent ar za ist raživa čko nov inarst vo | Naj b olj e pr ič e
navodima se pisalo i u domaćoj i
u stranoj štampi, i diskutovalo u
međunarodnim organizacijama.
Međunarodni sudija je
podnio ostavku pod pritiskom
nakon što je CIN istraživao
njegovu prošlost i kvalifikacije
za posao. CIN je pokazao
da su Sud i Ured visokog
predstavnika pogriješili
prilikom provjere sudije, prije
njegovog imenovanja. •
Sumnje o političkim i finansijskim
zloupotrebama funkcionera, nisu ništa
neuobičajeno u ovoj istočnoafričkoj zemlji
u kojoj politika vodi glavnu riječ. Ruanda
se još uvijek oporavlja od sukoba između
Tutsija i Hutua, koji je 1994. godine iza
sebe ostavio gotovo milion mrtvih i koji je
okarakteriziran kao genocid.
Februarski izvještaj američkog State
Departmenta citira tvrdnje o Gahiminoj
zloupotrebi položaja za privatne
bankovne transakcije, koje su, kako
Navrat-nanos skrpljen
pravni system
U
stavni sud Bosne i
Hercegovine (BiH) dio je
‘frankenštajnskog’ sudskog
sistema napravljenog u poslijeratnoj
BiH na temeljima starog jugoslavenskog
sistema i Dejtonskog mirovnog
sporazuma, u koji su utkane ideje
međunarodnih donatora. Rezultat ovoga
je konfuzan, nefunkcionalan sudski
sistem od kojeg građani rijetko imaju
koristi.
Novinari Centra za istraživačko
novinarstvo (CIN) iz Sarajeva,
razgovarali su sa oko 40 osoba
zaposlenih u sudstvu i korisnika sudova.
Ovo su njihove zamjerke:
• U BiH postoje četiri paralelna
autonomna sudska sistema.
• Rješavanje čak i jednostavnih
predmeta često traje po 10 i više
godina.
• Većina, ako ne i svi sudovi, zatrpani
su neriješenim predmetima. Ako se
tome doda i ogroman priliv novih
predmeta, vjerovatnoća brzog
suđenja svedena je na minimum.
‘Činjenica da ne postoji jedinstvena
struktura sudova, već da postoje četiri
autonomna sistema sudova, značajno
utiče na rad i efikasnost pravosudnog
sistema’, navodi se u izvještaju
organizacije Transparency International
iz 2007. godine.
Kompleksna struktura sudskog sistema BiH
žalbe ljudska prava
Ustavni sud BiH
žalbe ljudska prava
Vrhovni sud FBiH
Ustavni sud FBiH
žalbe ljudska prava
Vrhovni sud RS
10
kantonalnih sudova
5
okružnih sudova
28
općinskih sudova
19
osnovnih sudova
Izvor: Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH
Sud BiH
žalbe: upravni sporovi
u kojima su primjenjeni
zakoni BiH
Ustavni sud RS
žalbe ljudska
prava
Apelacioni sud
Brčko distrikta
Osnovni sud
Brčko distrikta
se dalje navodi u izvještaju, dovele do
njegove ostavke.
Osoba zadužena za provjeru Gahime
i ostalih kandidata, prije njihovog
imenovanja od Visokog predstavnika u
BiH Paddy Ashdowna, priznao je da su
Gahimine kvalifikacije bile upitne, ali
OHR nije istražio njegovu biografiju prije
nego što je preuzeo dužnost u martu.
Amerikanac Michael Johnson, šef
Ureda registrara za Sud BiH koji je
predložio Gahimu, izjavio je da je
istražio spomenute navode i dodao da se
oni moraju shvatiti u kontekstu političke
situacije koja vlada u Ruandi. •
Entiteti imaju sudske sisteme nalik
sistemima većine država. Postoje
opštinski/osnovni, kantonalni/okružni
i vrhovni sudovi. Žalbe na presude
opštinskih/osnovnih sudova upućuju
se kantonalnim/okružnim sudovima.
Oni koji su nezadovoljni presudama
kantonalnog/okružnog suda mogu se
žaliti vrhovnom sudu entiteta. Presude
vrhovnih sudova su konačne, osim ako
se stranka ne pozove na kršenje ljudskih
prava i uputi žalbu Ustavnom sudu BiH.
Ustavni sudovi postoje i u oba entiteta,
no oni se isključivo bave pitanjima
usklađenosti entitetskih zakona, odluka i
procedura sa entitetskim ustavima.
U Distriktu Brčko postoje dva suda –
Osnovni i Apelacioni. Na presude ovih
sudova građani se mogu žaliti samo u
određenim slučajevima. Ako se radi o
upravnom predmetu koji uključuje neku
od institucija, a rješavan je po nekom od
državnih zakona, žalba se upućuje Sudu
BiH. Ako se radi o kršenju ljudskih prava
žalba se upućuje Ustavnom sudu BiH.
Poput entitetskih, Ustavni sud BiH
odlučuje o ustavnim pitanjima, ali na
nivou države i Ustava BiH. Ovaj sud
također odlučuje o žalbama na presude
nižih sudova kad se radi o povredama
ustavom zagarantovanih ljudskih prava.
U Sudu kažu da im ogroman priliv
apelacija otežava rad i odvlači pažnju od
bitnih ustavnih pitanja.
Još jedan sud u nizu je i Sud BiH kojeg
je osnovao Ured visokog predstavnika
u BiH. Ovaj Sud procesuira najteže
slučajeve organizovanog kriminala i
ratnih zločina za što su angažovani
domaći i međunarodni pravni
stručnjaci. •
33
C e nt ar z a ist ra ž iv a čko nov i narst vo | Najb olj e pr iče
Ekstra profiti za od(a)
brane po službenoj
dužnosti
Mehmedbasić i Bazdarević, dva najplaćenija
advokata po službenoj dužnosti u BiH, zajedno u
sudnici u maju 2011. godine. (Foto: CIN)
Nakon što je CIN objavio
priču o primanjima advokata
po službenoj dužnosti, Sud
BiH je zatražio uvođenje
automatskog procesa izbora
advokata, kojim bi se spriječio
uticaj na optuženike. Također,
zatraženo je da se lista advokata
po službenoj dužnosti mijenja
svakih tri mjeseca. Visoko
sudsko i tužilačko vijeće
(VSTV) je kreiralo softversku
aplikaciju koja omogućava
automatski izbor, koja je
distribuirana svim sudovima u
BiH. •
Najplaćeniji branilac po službenoj
dužnosti u navedenih šest godina je
Omar Mehmedbašić, sa ukupnim
prihodom od 864.000 KM. Slijede ga
Izet Baždarević sa 548.000 KM i Selman
Zijadić sa 530.000 KM.
S
udovi u Bosni i Hercegovini
(BiH) iz godine u godinu troše
sve više novca za odbrane po
službenoj dužnosti, a najveću korist od
toga ima nekolicina advokata koji na tim
poslovima ostvaruju velike zarade.
Neki od advokata, kao i osuđenici sa
kojima su razgovarali novinari Centra
za istraživačko novinarstvo (CIN) iz
Sarajeva, kažu da sudije u pojedinim
slučajevima sugerišu ili sami postavljaju
branioce po službenoj dužnosti.
Međutim, za te tvrdnje ne nude dovoljno
dokaza.
Prema podacima koje je prikupio CIN,
u periodu od 2005. do 2010. godine iz
budžeta 41 suda u BiH je potrošeno
najmanje 32 miliona KM za odbrane
po službenoj dužnosti. Ukupan iznos
potrošenog novca je nepoznat, jer 32 suda
nisu dostavila tražene podatke, dok je 13
sudova dostavilo nepotpune podatke.
Na logorovanje umjesto
u zatvor
D
ževad Rađo, poslanik u
Skupštini Kantona Sarajevo
i član Saveza za bolju
budućnost, nikada neće odslužiti
šestomjesečnu zatvorsku kaznu zbog
izazivanja prometne nesreće u kojoj
je jedna osoba poginula a dvije su
ozlijeđene.
osudio 29. marta 2006. godine. Više od
tri i po godine Rađo je odgađao odlazak
u zatvor, a na kraju je i pomilovan.
Novinari Centra za istraživačko
novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su otkrili
da je, barem u jednom slučaju, odgodu
odlaska u zatvor dobio na osnovu
netačnih podataka.
Rađu je Vrhovni sud Federacije Bosne
i Hercegovine (FBiH) pravosnažno
Prema postojećim zakonima o
izvršenju krivičnih sankcija, osuđenici
34
Prema dostupnim podacima, među
10 advokata sa najvećim zaradama su
još četiri sarajevska advokata: Tarik
Čingić, Muhidin Kapo, Midhat Kočo i
Mirza Kovač, te Vesna Tupajić-Škiljević
iz Sokoca, Ranko Dakić iz Prijedora
i Petko Pavlović iz Srebrenice. Oni su
pojedinačno zaradili između 250.000
KM i 450.000 KM.
Nisu svi advokati tako uspješni. Čak
85 posto advokata – njih 753 – je za šest
godina zaradilo manje od 50.000 KM. •
u BiH imaju mogućnost da odgode
odlazak u zatvor ili da prekinu služenje
zatvorske kazne. U molbi pravosudnim
institucijama mogu tražiti odgodu zbog
bolesti, nepoloženog ispita, smrtnog
slučaja ili nesređene materijalne situacije
u obitelji i slično. Uz molbu moraju
priložiti odgovarajuće dokaze. Sudije sa
kojima su novinari CIN-a razgovarali
kažu da se ti dokazi u većini slučajeva ne
provjeravaju.
C ent ar za ist raživa čko nov inarst vo | Naj b olj e pr ič e
Prema podacima koje je CIN prikupio
sa 41 općinskog i osnovnog suda u BiH,
u januaru i februaru 2011. godine, na
odsluženje zatvorske kazne čeka 1.875
pravosnažno osuđenih osoba. Njih 152
je uložilo molbe za odgodu kazne, dok
ostali, uglavnom, čekaju na mjesto ili su
u bijegu.
Ubistvo ili samoubistvo
sudije Trbojević
Omar Mehmedbasić and Izet Bazdarević, the two
highest paid court appointed defense attorneys
in BiH, together in a courthouse in May 2011.
Mirjanin sin Igor Trbojević pokazuje da osigurač od bombe u
obliku prstena mora ostati u ruci nakon eksplozije. Osigurač u
ovom slučaju nije pronađen na mjestu događaja. (Foto: CIN)
T
atjana Trbojević, kćerka
pokojne sutkinje iz Banja Luke,
prisjeća se večeri kad je njena
mama preminula.
Mirjana Trbojević, majka dvoje
djece ogulila je dinju za voćnu salatu,
zapakovala otpatke u kesu i iznijela je
ispred ulaznih vrata.
Zatim je, ako je vjerovati Željku
Karanu, vodećem vještaku sudske
medicine iz Republike Srpske (RS),
izvršila samoubistvo ispustivši ručnu
Podaci entitetskih ministarstava
pravde pokazuju da je na kraju 2010.
godine u 12 bosanskohercegovačkih
zatvora bilo 317 slobodnih mjesta. •
bombu na pod.
Njena djeca, međutim, kažu da je
njihova majka ubijena.
Nije ostavila oproštajno pismo, niti
bilo kakvu naznaku zašto bi to učinila.
Njena porodica i prijatelji kažu da je bila
sretna, uspješna, finansijski situirana.
Sutkinja je tu večer pozvala frizerku i
zakazala termin za sutradan ujutro, a
radovala se predstojećem putu u London.
Njeno gelerima unakaženo tijelo
pronašla je kćerka koja je neposredno
pred eksploziju u svojoj sobi slušala
muziku.
Karan koji je prisustvovao uviđaju,
a potom uradio obdukciju u svom
izvještaju navodi da je moguće ‘i ubistvo
i samoubistvo’, uz napomenu da je ‘više
samoubistvo’. Do ovog zaključka došao
je na osnovu ‘mjesta centra eksplozije i
patoloških promjena na tijelu.’
‘Ona je tu bombu stavila na beton
i savila se’, nedavno je izjavio Karan
novinarima Centra za istraživačko
novinarstvo (CIN) iz Sarajeva. ‘Bio
sam na licu mjesta. Znam gdje je
eksplodiralo, znam gdje je bilo tijelo,
znam kakav je bio raspon gelera u
prostoriji, znam kakav je bio raspon
gelera po tijelu. Znam sve pod milim
Bogom. Imam dovoljno elemenata da
kažem da je to to.’ •
Primjer ekstremnog nasilja u porodici
P
rije tri godine smrtonosni hici
okončali su brak u jednom
istočnobosanskom gradiću.
Niko ko je poznavao Petra
Stjepanovića nije mogao zamisliti da bi
on mogao ispaliti pet metaka iz pištolja
na svoju četrdesetjednogodišnju ženu
Maricu. Ni njihove tri kćerke ni komšije,
ni njena majka, ni sestra niti Maričin
ljubavnik. Nije to očekivao ni socijalni
radnik koji je Stjepanovićevu nagovorio
da se, nakon što je otišla od kuće, još
jednom sastane sa mužem i razgovorom
pokuša riješiti probleme.
Kad se tragedija desila niko se nije
zapitao o tome šta je do nje dovelo niti
kako se mogla izbjeći.
‘Žao mi je što se to dogodilo, ali šta
da se radi’, kaže socijalni radnik Matija
Vlačić.
Nasilje u porodici je u porastu širom
BiH i sve je više žena koje zbog njega
završavaju kao Marica. Tokom 2004.
i 2005. godine policiji u oba entiteta
prijavljeno je 2.191 slučajeva porodičnog
nasilja. Ali, ono što u policiji naglašavaju,
a stručnjaci potvrđuju, jeste da svega 10
posto slučajeva biva prijavljeno.
Ubistvo u Šekovićima nudi moguće
odgovore o razlozima za ovakvo stanje.
To su: nedovoljna osuda nasilnika od
okoline, tradicionalna shvatanja časti
porodice i uvjerenje da žene trebaju biti
podređene. Također, ne treba zaboraviti
da ne postoji jedinstven stav oko toga
šta dovodi do nasilja u porodici, a žene
koje se nađu u nevolji često ne dobijaju
adekvatnu pomoć. •
35
C e nt ar z a ist ra ž iv a čko nov i narst vo | Najb olj e pr iče
Visoka cijena krova nad
glavom
Kuća u Gradišci u kojoj je bila smještena
hraniteljska obitelj skrivala je tajnu o
višestrukom silovanju djevojčica. (Foto:CIN)
staranja smješteno u hraniteljske obitelji,
pokazuju podaci koji su Centru za
istraživačko novinarstvo (CIN) dostavile
službe za socijalni rad iz 136 općina.
Međutim, ovi podaci nisu potpuni, jer
ne postoji zvaničan registar hraniteljskih
obitelji i djece na području BiH.
Prijateljima hraniteljske obitelji iz
Gradiške sve je izgledalo normalno i
djevojčice su se činile sretne. Bračni
par kod kojeg su bile smještene su zvale
mamom i tatom. Tek poslije će se otkriti
da su njih dvije živjele u strahu.
Biološki sin hranitelja, osnovnoškolac,
silovao ih je u periodu od 2003. do 2006.
godine. Sve je počelo kada su djevojčice
imale sedam i devet godina. Kada su za
to saznali roditelji, istukli su ga i zatražili
od njega da to više ne radi. Hranitelj
je djevojčice tukao kaišem, motkom i
drškom metle te im prijetio da o tome
nikome ne govore.
Skoro 600 djece bez roditeljskog
staranja smješteno je u hraniteljske
obitelji u BiH. Neka od njih su silovana,
fizički zlostavljana i zanemarivana.
Kuća u nekadašnjoj Ulici Arčibalda
Rajsa u Gradišci tri godine je skrivala
tajnu o naizgled normalnoj hraniteljskoj
obitelji u kojoj su bile smještene
djevojčice bez roditeljskog staranja. I
danas tek rijetki znaju da su iza tih vrata
djevojčice bile višestruko silovane.
Sistem hraniteljstva, odnosno
smještaj djece u drugoj obitelji u Bosni i
Hercegovini (BiH) nije zakonski uređen.
Ne postoje jasne nadležnosti i kontrola
pa se dešava da djeca budu zlostavljana,
zanemarivana pa i izgladnjivana. U BiH
je najmanje 589 djece bez roditeljskog
Slučaj je otkriven u školi i predat
pravosuđu. Nakon šestogodišnjeg
postupka hranitelji su prošle godine
nepravosnažno osuđeni zbog zapuštanja
i zlostavljanja maloljetnih osoba.
Izrečena im je novčana kazna od 2.000
KM. Drugostepeni postupak je u toku,
dok suđenja za silovanje nije ni bilo.
Sudska dokumentacija pokazuje da
je Centar za socijalni rad u Gradišci
raskinuo ugovor sa ovim bračnim
parom, odmah nakon što je slučaj
otkriven. •
NAGRADE
1. USC Annenberg Fakultet za komunkacije, nagrada za online
novinarstvo 2007. u kategoriji malih web stranica za seriju priča
“Opasnost na tanjuru”.
9. Godišnja nagrada UNICEF-a 2013. za poseban novinarski
doprinos promociji i zaštiti prava djeteta za priču Pišem ćirilicu
čitam latinicu.
2. Nagrada Večernjeg lista – Medijski pečat 2007. godine
10. Posebno priznanje UNICEF-a za novinarski doprinos promociji
i zaštiti dječiji prava u 2013., za priču Kako je glazba probudila
Stolac, a balet razdrmao Mostar
3. Transparency International BiH nagrada novinarskog integriteta
2007.
4. Renovabis: Journalistenpreis Osteuropa 2008. za priču o malim i
srednjim preduzećima u BiH.
5. Fondacija Thompson Reuters & Mediacentar Sarajevo nagrada za
najbolju priču na temu vlasti i korupcije, 2012.
6. Godišnja nagrada za novinarstvo Robert F. Kennedy 2012. za
međunarodne socijalne medije za priču „Na logorovanje umjesto
u zatvor”.
7. Nagrada Antikorupcijske mreže u Bosni i Hercegovini
(ACCOUNT BiH) za najbolje izvještavanje o korupciji u 2013.
godini, za priču “Milionska imovina bivšeg šefa UIO”.
8. SEEMO / CEI Nagrada za istraživačko novinarstvo 2013. – za
priču „Balkanski trgovci dionicama ugrozili Njemačku berzu“
36
11. Juli 2014. novinarska nagrada USAID-a na temu hraniteljstva, u
sklopu Projekta jačanja institucija vlasti i procesa u BiH, za priču
„Visoka cijena krova nad glavom“.
12. Juli 2014. Nagrada za najbolji pisani izvještaj o korupciji,
Antikorupcijske mreže u BiH ACCOUNT za priču „Vrijedne
nekretnine Farisa Gavrankapetanovića“
13. Juli 2014. Nagrada za najbolji video prilog o korupciji,
Antikorupcijske mreže u Bih ACCOUNT za dokumentarac
Policajci i(ili) kriminalci
14. SEEMO / CEI nagrada za istraživačko novinarstvo za mlade
novinare 2014., za priču „Visoka cijena krova nad glavom“
C ent ar za ist raživa čko nov inarst vo | Naj b olj e pr ič e
Sjećanje na Dona Pinea
Donald Pine je bio ko-osnivač i prvi urednik CIN-a, koji
je osnovao sa svojim kolegom iz Associated Pressa, Drewom
Sullivanom, 2004. godine. Novinarski model CIN-a, te metode obuke
novinara koje je osmislio Don Pine u tim prvim danima su postale
popularne i često korištene u velikom broju istraživačkih redakcija
širom Istočne Evrope, Latinske Amerike i Azije. Tokom ranih dana
CIN-a, Pine je bio veoma frustriran obukom novinara u BiH. Oni
jednostavno nisu razumjeli o čemu on to govori, kad je zahtijevao
reportažno opisivanje situacije o kojoj izvještavaju, ili definisanje
teza. Pine je shvatao da BH novinari dolaze iz potpuno drugog
okruženja od njegovog, te da su imali drugačiju obuku do tad. Stoga,
odlučio je da razloži tehnike pisanja, izvještavanja, čak i razmišljanja
o pričama na obrasce koje je bilo lako primjenjivati i slijediti.
Njegov rad je bio jednostavan, ali inovativan. Čak i oni novirari
koji nikad nisu radili novinarske istrage su uskoro počeli raditi na
kompleksnim pričama. Pine, splet energije i otkačenosti, ostao je
čvrsto određen ka visokim standardima istraživačkog novinarstva za
koja se zalagao, a na kojima počiva rad CIN-a.
Novinari CIN-a još uvijek citiraju tehnike kojima ih je on naučio,
dok urednici, koji su radili sa njim, još uvijek koriste tehnike i
metode koje je on uspostavio.
„Don Pine je igrao važnu ulogu u važnom trenutku kada je
osnovan CIN. Uhvatio se ukoštac sa teškim zadatkom i nosio se sa
njim odlučno i sa humorom”, rekao je Sullivan.
Pine je 2001. godine došao u Bosnu i Hercegovinu, u Banja Luku,
kao IREX-ov konsultant u Nezavisnim novinama.
Sullivan i Pine su 2003. godine osnovali Journalism Development
Group (JDG), koji je pokrenuo CIN uz finansijsku pomoć USAID-a.
Prije dolaska u BiH, Pine je radio za Associated Press, Oakland
Tribune, te Miami New Times.
Sudjelovao je u pokretanju APBNews, uspješne medijske kuće iz
rane faze interneta, koja nije preživjela dot.com krizu. U AP-u je
digitalizovao staru štampanu arhivu i dizajnirao nov i inventivan
način za njeno pretraživanje. Karijeru je započeo tokom osamdesetih
u popularnim besplatnim novinama Easy Reader iz Los Angelesa u
kojima je od novinara napredovao do urednika.
Don Pine je u decembru 2013. godine umro od raka.
37
Upravni odbor 1/2
Rosemary Armao
Rosemary Armao je profesor novinarstva i komunikacija
na Državnom univerzitetu u Albanyju (SUNY), New York. U
radu CIN-a i OCCRP-a učestvuje od osnivanja kao urednik,
projektni menadžer i savjetnik. Bila je izvršni direktor
Organizacije istraživačkih novinara i urednika (IRE) te
predsjednik Simpozija žene i novinarstvo. Četrdeset godina je
provela u novinarstvu radeći kao novinar, urednik, predavačtrener i savjetnik za razvoj medija. Karijeru je, osim u Americi,
provela radeći u više od 20 zemalja svijeta, uključujući
Afriku, Aziju i istočnu Evropu. Bila je upravni urednik New
York Times regionalnih novina, a radila je i na uredničkim
pozicijama u Baltimore Sun i Fort Lauderdale Sun-Sentinel.
Autor je radova o razvoju medija u izvještajima Centra za
međunarodnu medijsku pomoć (Center for International
Media Assistance).
Mehmed Halilović
Mehmed Halilović je stručnjak u oblasti medijskog prava
i zakona. Više od tri decenije doprinosi razvoju medija u
BiH kao novinar, a više od decenije je bio ombudsmen za
medije u Federaciji BiH. Od 1978. do 1983. godine bio je
stalni dopisnik Oslobođenja s Bliskog istoka, sa sjedištem u
Kairu. Pisao je članke i analize za vodeće novine iz Švicarske,
Švedske, Njemačke, Saudijske Arabije i UAE. Od 1994. do
1999. godine bio je glavni urednik lista Oslobođenje. Halilović
je 1994. godine postao prvi predsjednik Nezavisnog sindikata
profesionalnih novinara. Od 1996. do 1998. godine bio je
predsjednik Odbora Soros Fondacije u Sarajevu. Učestvovao
je u brojnim seminarima i radionicama za novinare i javne
službenike u BiH i regionu. Aktivno je sudjelovao u brojnim
domaćim i međunarodnim konferencijama o medijima, etici i
novinarskom i profesionalnom obrazovanju.
Aida Čerkez
Aida Čerkez je novinar i šef biroa Associated Press (AP) u
Sarajevu. Čerkez dvadeset godina izvještava za AP iz Bosne i
Hercegovine. Magistrirala je u oblasti mirovnog istraživanja
i komunikacija. Uključena je u rad Centra za istraživačko
novinarstvo (CIN) od njegovog osnivanja.
Nebojša Milanović
Nebojša Milanović je pravnik i dugogodišnji pravni savjetnik
nevladinih organizacija. Završio je Pravni fakultet u Sarajevu
1987. a pravosudni ispit položio 1991. Nakon toga, sedam
godina je proveo radeći u vladinim institucijama, da bi se
1998. priključio misiji OSCE-a u BiH. Od 2000. godine radio
je kao pravnik u uredu ABA-CEELI-ja u BiH na programima
pravne reforme. Od 2008. radi kao advokat u Banjoj Luci, te
kao pravni savjetnik u Transparency International BiH, CIN-u
i drugim nevladinim organizacijama.
Upravni odbor 2/2
Ivar Amundsen
Ivar Amundsen je izuzetno zainteresovan za sudbinu Bosne
i Hercegovine i njenih naroda od početka rata 1992. Osnivač
je lobističke organizacije La Bosnia Leve (Pustite Bosnu da
živi) sa sjedištem u Norveškoj, a aktivan je i kao član Odbora
Soros organizacije Action Council for Peace in the Balkans.
Svoj rad je usmjerio na buđenje i mobilizaciju međunarodne
zajednice kako bi se pokrenula odgovorna i moralne pomoći
u ponovnoj izgradnji mira, pravde, sigurnosti i ljudskih
prava u regionu. Amundsen izražava veliku zabrinutost za
budućnost BiH i trenutno, politički štetno rješenje za BiH koje
je dogovoreno u Daytonu, a koje jasno promovira razdvajanje,
umjesto ujedinjavanja naroda i političara u zajedničkom cilju.
On je uporan u svojim nastojanjima i insistira na promjenama
koje vode ka funkcionalnoj, održivoj i uspješnoj državi Bosni
i Hercegovini, koja bi brzo napredovala na svom putu ka
priključenju Evropskoj uniji.
Milenko Vočkić
Milenko Vočkić je urednik Radija Slobodna Evropa za BiH.
Novinarsku karijeru započeo je na Radiju Sarajevo nakon
završetka studija žurnalistike u Sarajevu. Od 1989. do 1995.
godine bio je glavni i odgovorni urednik Radija Sarajevo. 2001.
godine kao prvi urednik informativnog programa BH radija
1 učestvovao u njegovom pokretanju i razvoju. Od 2007. do
2009. bio direktor Televizije BiH. Učestvovao na nizu seminara
i konferencija o medijima. Bio predavač na Visokoj školi
novinarstva u Medija Planu. Dobitnik više nagrada u oblasti
radio novinarstva za ex-jugoslovenske prostore.
Drew Sullivan
Drew Sullivan je predsjednik Upravnog odbora, novinar
– istraživač sa dugim iskustvom u programima razvoja
medija u istočnoj Evropi i Evroaziji, gdje je proveo više od
deset godina. Sullivan je 2004. godine osnovao Centar za
istraživačko novinarstvo u BiH (CIN) u kojem trenutno radi
kao međunarodni savjetnik, a ranije je bio direktor i urednik.
Suosnivač je i prvi direktor regionalnog konzorcijuma
istraživačkih centara Organized Crime and Corruption
Reporting Program (OCCRP), gdje radi kao savjetnik
urednika. Osnovao je Journalism Development Network,
organizaciju za inovacije i medijski razvoj, koja trenutno
vodi nekoliko programa širom svijeta. Za svoj rad primio
je veliki broj međunarodnih nagrada i priznanja među
kojima je nagrada Daniel Pearl za istraživačko novinarstvo u
elektronskim medijima, Global Shining Light Award te nagrada
Tom Renner za izvještavanje o kriminalu. Prije toga je radio
kao istraživački novinar u lokalnim novinama u Tennesseeju,
Nashville, USA, a potom je bio član Tima za specijalne
zadatke u Associated Press u New Yorku. Bio je član Upravnog
odbora organizacije istraživačkih novinara i urednika (IRE) te
Nacionalnog instituta za kompjutersko istraživanje (National
Institute for Computer Assisted Reporting). Prije karijere u
novinarstvu, Sullivan je radio kao inžinjer za Space Shuttle
Project pri Rockwell International Space Systems.
DONIRAJTE
Doniranje novca za rad Centra za
istraživačko novinarstvo (CIN) u
Sarajevu je od velike važnosti za naš
uspješan dalji rad.
Kao jedan od rijetkih potpuno nezavisnih medija u Bosni i
Hercegovini, CIN je posvećen zadatku da političare i moćne
biznismene drži odgovornim za ono što čine. Želimo da znate
šta zaista rade institucije koje upravljaju vašim životima.
Dajemo najbitnije informacije o korupciji, kriminalu,
ekonomiji, kvalitetu hrane, stanju u oblasti zdravstva,
obrazovanja, zapošljavanja, kao i o političkim zbivanjima. Ovo
radimo precizno i nepristrasno, bez oslanjanja na glasine.
Redovno i detaljno analiziramo budžete, izvještaje i ugovore i
borimo se da ljude na rukovodećim pozicijama primoramo na
objašnjenja.
CIN je osnovan 2004. godine novcem USAID-a. Od tada
se finansira grantovima privatnih fondacija te američkih i
evropskih državnih institucija. Ne prihvatamo novac političkih
stranaka ili bilo kojeg donatora koji postavlja uvjete za svoju
donaciju. Želimo vašu podršku.
Donirajte CIN-u i pomozite novoj gereneraciji novinara da
nastavi tradiciju izvrsnog istraživačkog novinarstva u ime vas –
u ime javnosti.
Hvala što ste odlučili podržati CIN i naš cilj da nastavimo sa pisanjem kvalitetnih priča o onim temama koje najviše
dotiču ljude. Zahvalni smo na svakoj donaciji.
ANJE:
AĆ
IJA ZA PL
INSTRUKC
Ovako
možete
pomoći
našem radu (instrukcija za plaćanje):
rstvo (CIN)
živačko novina
ra
ist
za
ar
nt
FICIARY: Ce
KORISNIK / BENE
a
a i Hercegovin
n Bank DD Bosn
se
ei
iff
Ra
:
NK
ARY BA
NKA / BENEFICI
KORISNIČKA BA
, BiH
e bb, sarajevo
Zmaja od Bosn
000061110108
NUMBER: 1610
T
UN
CO
AC
/
BROJ RAČUNA
Preuzmite formular
Preuzmete (PDF) formular
za donaciju koji možete poslati
na adresu CIN-a: Dolina 11,
71 000 Sarajevo, Bosnia and
Herzegovina.
Link:
http://www.cin.ba/images/pdf/
CIN_Instrukcija_za_placanje.pdf
000001569324
IBAN: BA391611
2S
SWIFT: RZBABA
Nazovite nas
Ukoliko želite sa nama lično razgovarati, imate pitanja
ili želite dogovoriti donaciju, molimo Vas da kontaktirate
Aleksandru Zelić, na broj
•
+387 33 560 056 ili
•
[email protected]
Ostvarivanje poreskih olakšica kao nagrada za
Vašu pomoć
Američki porezni obveznici mogu navesti trošak donacije
CIN-u na svojim poreznim formularima. Da biste ostvarili ove
pogodnosti molimo kontaktirajte Aleksandru Zelić.
BAZE PODATAKA
Naše baze podataka su rezultat višegodišnjeg rada
naših novinara i pružaju jedinstven izvor informacija o
trošenju javnog novca u Bosni i Hercegovini.
Svrha ovih baza podataka je da građanima učinimo
dostupnim sve relevantne informacije o načinu trošenja
budžetskih sredstava.
Baze se redovno osvježavaju i nadopunjuju
novim podacima.
BUDŽETSKE REZERVE
Državna, entitetske i kantonalne vlade su od 2010. godine
podijelile skoro 97 miliona KM iz
tekućih rezervi.
Ovaj novac je namijenjen za hitne i
neplanirane troškove, a ministri su ga
dijelili i pojedincima, firmama i institucijama koje se već finansiraju iz budžeta.
Novinari CIN-a su pregledali izvještaje o izvršenjima
budžeta, službene novine i revizorske izvještaje.
Svi pronađeni podaci o trošenju budžetskih rezervi obijedinjeni su u ovoj bazi podataka.
Baze pružaju mogućnost
pretraživanja specifičnih podataka
uz kvalitetne grafičke prikaze.
Naše baze podataka u potpunosti su besplatne, prilagođene savremenim tehnologijama i
mobilnim uređajima.
BUDŽETSKA IZDVAJANJA ZA NVO
Različiti nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini su u proteklih pet
godina dodijelili najmanje 293,4 miliona KM grantova
udruženjima i lokalnim nivoima vlasti.
Novac je iz budžeta izdvajan za finansiranje boračkih,
sportskih, humanitarnih i drugih udruženja, ali i za javne
ustanove i vjerske institucije.
Do dijela podataka novinari CIN-a su
došli i pregledavajući službene glasnike,
budžete i druge dostupne dokumente.
IMOVINA POLITIČARA
Ova jedinstvena baza, na kojoj
novinari Centra za istraživačko
novinarstvo rade kontinuirano od
2010. godine, sadrži podatke o
političkoj i profesionalnoj karijeri,
nekretninama, ušteđevini, vozilima, dionicama, kreditima i sudskim
postupcima, za 160 parlamentaraca, ministara i drugih izabranih
zvaničnika.
U bazi podataka dostupno je više od 1000 dokumenata, vlasničkih listova o nekretninama, registara
preduzeća u vlasništvu političara.
Ovo je najpotpunija baza podataka o prihodima, pokretnoj i nepokretnoj imovini 160 političara u Bosni i Hercegovini.
PRODUKCIJ
A
PR O D UKCIJA
PRODUKCIJ
A
PR O D UKCIJA
Produkcija CIN je nastala kao potreba da naše istraživačke
priče dođu
i do televizijske
publike.
istraživačko
CIN In-house
Production
was created
with a Centar
view tozareaching
novinarstvo
snimanje istraživačkih
a wider
audience ima
and resurse
offeringzainvestigative
stories in filmova
a new
koji
se
objavljuju
na
javnim
servisima
i
svim
drugim
format. The Center for Investigative Reporting can producetv
u Bosni
i Hercegovini
i šire over
(ukoliko
je tema
shortstanicama
movies and
documentaries
to be ali
broadcast
Public
regionalna
ili međunarodna).
da kroz
naše dokumentarne
Broadcasting
Services
and other TVTežimo
stations
in Bosnia
and
filmove tretiramo
teme od region.
javnog interesa.
Naša
Herzegovina,
as well asaktuelne
in the Balkans
Documentaries
posjeduje
potrebne
tehničke
i ljudske
resurse
allowprodukcija
CIN journalists
to bring
topics
of interest
to life
for za
izazove
koje
istraživanje
korupcije
u javnim
a wider
public
in sa
BiHsobom
than nosi
simply
the elite and
powerful.
institucijama
te lokalni
i međunarodni
CIN has
worked to build
up both
the staffingkriminal.
and equipment
and technical requirements required to do meaningful
documentaries fully backed by evidence and visuals on the
topics of corruption and organized crime in BiH and region.
Account 2014.
Nagrada za najbolji dok. film
Account 2014.
Best Documentary Award
POLICAJCI I(LI) KRIMINALCI
TužilaštvoAND
BosneCRIMINALS
i Hercegovine je početkom 2010. godine
POLICEMEN
pokrenulo akciju “Kastel” koja je rezultirala hapšenjem
The Prosecutor’s
Office
of Bosnia
and Herzegovina
launchedjeanoptuvelikog broja
policajaca
i drugih
osoba. Podignuta
operation
code-named
the beginning
of 2010. Two kriminal,
years
žnica
protiv 23Kastel
osobe.inOptuženi
su za organizovani
later, trgovinu
prosecutors
filed
an
indictment
against
the
then-USK
opojnim drogama i zloupotrebu položaja. CIN je
Police pratio
Commissioner
Brkić
22 others.
They se
were
charged
cijelu Ramo
akciju
kao and
i sudski
spor koji
vodio
pred
with organized
trade
in narcotics,
abuse of office
državnim crime,
sudom te
o tome
sačinio dokumentarni
film. and
soliciting bribes. Twelve defendants pleaded guilty and the
Court of BiH released some of them on probation,
while sentencing others to prison. A CIN documentary followed
Kastel from its start through the court proceedings.
DUHOVI PROŠLOSTI
Film OF
“Duhovi
GHOSTS
THEprošlosti”
PAST je
rezultat projekta pod naslovom
„Otkrivanje ličnih sjećanja na rat i zatočeništvo: usmena
The documentary
the su
Past”
resulted
from
a long-term
historija “Ghosts
BiH“ na of
kojem
novinari
CIN-a
radili
skoro
investigative
and oral
history
project
on “Unveiling
Personal
dvije godine.
Ovaj
projekt
je pokušaj
suočavanja
građana
Memories
and Detention:
BiH Memories.”
Memories
was
BiHonsaWar
prošlošću
na društvenom
i individualnom
planu.
designed
as
an
attempt
to
contribute
to
reconciliation
in BiH,
Novinari CIN-a su, u okviru ovog projekta razgovarali
sa
and it preko
focused
on thežrtava
empowerment
stotinu
rata. and integration of minority
communities among the other civil victims of the war.
CIN reporters conducted 100 interviews and this documentary
summarizes their experiences.
Kiev International
Film Festival
Kiev International
Film Festival
PUTEVI DUHANA
TOBACCO
Velike ROADS
količine cigareta
do nas dolaze ilegalnim putem.
Dio su globalnog biznisa šverca duhanom. U svijetu se,
Tobaccogodišnje,
Roads is prošverca
the untoldi story
the worldwide
illegal
proda of
otprilike
650 milijardi
business
of
smuggling
cigarettes
and
the
role
the
Balkans
cigareta, a naš region je u samom središtu ovog opasnog
and Eastern
playu in
that zemlji
multibillion
posla.European
Švercericountries
su prisutni
svakoj
našeg regiona.
dollar Cigarete
business.prevoze
The film
features a former
smuggler,
u automobilima,
vozovima
i čamcima.
now rich and the mayor of the town from which he used to run
the illicit trade. Reporters from OCCRP and CIN followed the
illicit tobacco road all the way to the customers.
BOLEST U TANJIRU
DANGER ON YOUR PLATE
Novinari CIN-a su prikupili uzorke hrane iz tri bh. grada
i odnijeli follows
ih na analizu
koja je as
pokazala
da food
je gotovo
This documentary
CIN reporters
they had
samples
polovina
ispitanih
uzorakaand
sadržavala
veliki
broj opasnih
from three
BiH cities
collected
tested. The
sampling
showed
Novinari
su također
obišli granične
prelaze u
that a bakterija.
disturbingly
high amount
of bacterial
and other
zemlji kako
bi vidjeliand
kako
rade offerings.
granični veterinarski
contamination
in restaurant
market
inspektori,
potražili
su icrossing
švercerepoints
stokomaround
sa Drine.
CIN reporters
also avisited
border
the
country to see food inspectors at work, looked for smuggled
cattle along the Drina and talked with food growers, vendors,
restaurateurs and inspector throughout BiH.
Download

Centar za novinarstvo