INFOTEH-JAHORINA Vol. 11, March 2012.
Veb pristupačnost
Žarko Lalović
Izdavačko odjeljenje
Specijalna biblioteka za slijepa i slabovida lica Republike Srpske
Banja Luka, Bosna i Hercegovina
[email protected]
Sadržaj—Rad je nastao na osnovu aktivnosti Specijalne blioteke
u cilju približavanja veb tehnologija slijepim i ostalim licima sa
invaliditetom i podizanja svijesti o važnosti veb pristupačnosti.
Izvršena je studija postojećih vizuelnih invaliditeta, tehnologija
pomoću kojih slijepa i slabovida lica interaguju sa vebom i
problema sa kojima se na vebu susreću. Rezultat je predstavljen
u vidu skupa osnovnih smijernica koje bi trebalo koristiti pri
težnji da se veb sajtovi učine što pristupačnijim. Fokus je u
najvećoj mjeri stavljen na vizuelne invaliditete i lica koja
interaguju sa vebom pomoću asistativnih tehnologija. Međutim,
navedena rješenja su opšta i podstiču „pozitivne prakse“ kao što
je pisanje validnog koda i razdvajanje prezentacionog i
strukturnog sloja što doprinosi opštem kvalitetu i robustnosti veb
rješenja.
Ključne
ekrana
riječi-veb
pristupačnost;vizuelni
I.
invaliditet;čitač
UVOD
Većina veb sajtova u našem okruženju postavljaju prepreke
osobama sa invaliditetom pri korištenju, odnosno veći dio
sadržaja na internetu može se samo djelimično ili se ne može
uopšte koristiti pomoću asistativnih tehnologija kao što su
čitači ekrana. Da bi se veb sajt mogao nazvati pristupačnim svi
korisnici moraju biti u mogućnosti da pristupe svim njegovim
dijelovima. To ne znači da svi moraju doživjeti isto korisničko
iskustvo, ali znači da ne bi trebalo da postoji niti jedna
funkcionalnost ili dio sadržaja koji je nedostupan bilo kome
bez obzira na njegovu invalidnost, uređaje i veb čitače koje
koristi ili okruženje iz kog pristupa.
II.
•
tabele koje nemaju smisla kada se
linearizovanom ili obrascu ćelija po ćelija;
•
okviri koji nemaju „noframe“ alternative ili koji
nemaju sadržajne nazive;
•
forme kroz koje se ne može kretati u logičnom
redoslijedu ili kojima su polja loše označena ;
•
Flash sadržaj koji nije pristupačan;
•
dijelovi stranice koji nisu pristupačni pomoću tastature;
Primjeri prepreka koje slijepi susreću na vebu su slijedeći:
u
B. Slabovidost
Postoje mnogi oblici slabovidosti, npr. slaba oštrina vida,
suženi vid, mogućnost da se vide samo spoljni obodi vidnog
polja, zamagljeni vid itd. Slabovide osobe koriste posebno
velike monitore i povećavaju veličinu sistemskih fontova i
slika, softvrska povećala ekrana ili koriste posebne
kombinacije boja teksta i pozadine, kao što je žuti font na crnu
pozadinu.
Najčešće prepreke, za slabovide, na vebu su slijedeće:
•
veb stranice sa fiksnim veličinama fontova koje se ne
mogu lako povećati ili smanjiti;
•
veb stranice koje su zbog nekonzistentnog rasporeda
teške za navigaciju kada se uvećaju, radi gubitka
okolnog konteksta;
•
veb stranice ili slike na njima koje imaju loš kontrast i
čiji se kontrast ne može lako promijeniti tako što bi
korisnik zamjenio postojeće definicije stilova;
•
tekst predstavljen u obliku slika, koji onemogućava
prelazak viška teksta u novi red kada se uveća.
VIZUELNI INVALIDITETI
A. Sljepilo
Sljepilo podrazumijeva trajan, nepovratan gubitak vida na
oba oka. Da bi koristili veb, slijepe osobe se oslanjaju na čitače
ekrana - softver koji čita sadržaj koji se šalje na monitor i
prosljeđuje ove informacije do sintetizatora govora ili do
Brajevog retka. Slijepi moraju koristiti strategije za brzu
navigaciju kao što je prolaženje kroz naslove ili linkove na veb
strani pomoću tastera Tab umjesto da čitaju svaku riječ redom.
čitaju
C. Daltonizam
Poremećaj prepoznavanja boja daltonizam je nedostatak
osjetljivosti na određene boje. Česti oblici uključuju otežano
razlikovanje ili nemogućnošću da se vidi bilo koja boja. Da bi
koristili veb daltonisti koriste svoje sopstvene definicije stilova
da izmjene originalne izbore boja pozadina i fontova.
Prepreke koje daltonisti susreću na vebu podrazumijevaju:
•
slike koje nemaju alternativni tekst ili opis;
•
video sadržaj koji nije opisan u tekstu ili kroz audio
zapis;
- 730 -
•
boju koja se koristi kao jedini način da bi se naglasio
tekst na veb stranici;
•
tekst koji je u neadekvatnom kontrastu sa šemom boja
pozadine.
III.
ASISTATIVNE TEHNOLOGIJE
A. Korisnička strana
Da bi bilo ko mogao da razvija pristupačna veb rješenja,
mora imati spoznaju o korisničkom iskustvu koje će slijepi
doživjeti i biti upoznat sa načinom i tehnologijama pomoću
kojih oni koriste računare i veb. Te tehnologije su konkretno čitač ekrana, sintetizator glasa i brajev redak. Ako nema
kontakt sa slijepim korisnicima od kojih može dobiti povratnu
informaciju o nivou pristupačnosti veb sajta, onaj ko ga razvija
mora sam da ga testira upravo pomoću tih tehnologija.
B. Čitač ekrana
Čitač ekrana je aplikacija koja pokušava da identifikuje i
interpretira u vidu tekstualnih informacija ono što je prikazano
na ekranu (ili tačnije rečeno ono što se šalje na standardni izlaz,
bilo da je monitor prisutan ili ne). Ovaj sadržaj se onda ponovo
prezentuje korisniku npr. pomoću sintetizatora govora ili
brajevog retka. Čitači ekrana su osnovni alat pomoću kojeg
slijepe osobe mogu koristiti računar. Dakle slijepe osobe ne
koriste specijalizovane aplikacije za svakodnevno korištenje
računara, već standardne, ali uz pomoć čitača ekrana. Tako da
mjera koliko će neka aplikacija odgovarati slijepim osobama
zavisi od toga koliko dobro ta aplikacija funkcioniše sa čitačem
ekrana i da li on može pročitati sadržaj koji ona prikazuje. Neki
od najšire korištenih komercijalnih čitača za Windows su
JAWS proizvođača Freedom Scientific, Windows-Eyes firme
GW Micro. Najpopularniji besplatni čitač otvorenog koda je
NVDA. Od popularnih veb čitača najbolju podršku za
popularne čitače ekrana pružaju Internet Explorer i Mozilla
Firefox, dok u radu sa Google Chrome još uvijek postoje
određeni problemi.
C. Sintetizator govora
Sintetizator govora je dio računarskog sistema zadužen za
vještačku produkciju ljudskog glasa. Može biti realizovan kao
hardverska ili češće softverska komponenta. Termin TTS (Text
To Speach) označava mogućnost prevođenja teksta običnog
jezika u govor. Još jedan bitan pojam za korisnike Windows
operativnih sistema je SAPI (Speech Application Programming
Interface). To je API koji omogućava sintetizaciju i
prepoznavanje ljudskog glasa u sklopu Windows aplikacija.
Ovaj API omogućava programerima da pišu aplikacije koje
mogu da vrše prepoznavanje i sintetizaciju govora koristeći
standardan skup interfejsa dostupnih iz različitih programskih
jezika. Tako je moguće drugim proizvođačima da proizvode
svoje TTS mašine (uprošteni naziv za sintetizator) i mašine za
prepoznavanje govora (Speech Recognition i Text To Speach
Engine). Ovo je bitno u smislu da ako je TTS sintetizator
govora napravljen da podržava SAPI interfejse, on se onda
može koristiti umjesto onih koje nudi proizvođač, tako da se
može koristiti sintetizator prilagođen našem jeziku.
D. API-ji pristupačnosti
U ranijim operativnim sistemima poput MS-DOS-a, koji su
koristili interfejs komandne linije, prikaz na ekran se sastojao
od karaktera koji su mapirani direktno na bafer ekrana u
memoriji. Tako da su čitači mogli lako pristupiti sadržaju. Sa
dolaskom GUI-ja situacija je postala komplikovanija. Pošto se
sadržaj sastoji i od iscrtane grafike, čitači moraju presretati
poruke operativnog sistema i koristiti ih da bi izgradili “offscreen” model. Presretanje poruka i pravljenje modela su
komplikovani zadaci.
Moderni operativni sistemi daju mogućnost čitačima da
pristupe sadržaju ekrana na standardizovan i organizovan način
putem API-ja pristupačnosti. Neki od bitnijih su Microsoft
Active Accessibility, Microsoft UI Automation, Java Access
Bridge itd. Sada čitači ekrana mogu da vrše upite nad
operativnim sistemom ili aplikacijama za onim što je trenutno
prikazano. Ovaj pristup je znatno lakši, ali ne zadovoljava kada
aplikacije nisu kreirane u skladu sa API-jem pristupačnosti, u
tom slučaju čitač ekrana moraj održavati off-screen model [1].
E. Podržanost za srpski i ostale srodne jezike
Kao komercijalni sftverski (SAPI 4 i SAPI 5) sintetizatori
za srpski jezik najčešće se koriste AnReader i WinTalker
Voice. Proizvođač AnReadera je preduzeće AlfaNum iz Novog
Sada. Kao besplatno rješenje može se koristiti sintetizator
otvorenog koda eSpeak koji podržava veći broj jezika iz
regiona i takođe podržava SAPI tako da se može koristiti uz
sve navedene komercijalne i besplatne čitače ekrana[1].
Specijalna biblioteka je lokalizovala interfejs čitača ekrana
otvoreong koda NVDA na srpski jezik, tako da se sa eSpeakom koji dolazi integrisano sa njim može koristiti kao rješenje
za naše prostore [2].
IV.
PROCJENA PRISTUPAČNOSTI
A. Uvod u procjenjivanje pristupačnosti sajta
Jednostavne metode procjene pristupačnosti poput izmjene
podešavanja u veb čitaču (kao što je onemogućavanje
JavaScript-a) mogu utvrditi da li je veb sajt potpuno
nepristupačan. To će ukazati na to da li postoji potreba za
izmjenom dizajna do te mjere da barem zadovolji osnovne
zahtjeve pristupačnosti. Sveobuhvatnija procjena, kojom bi se
utvrdilo da li je veb sajt potpuno pristupačan, mnogo je
kompleksnija i zahtjeva zalazak u kod ispod površine sajta i
dublje poznavanje načina na koji osobe sa invaliditetom koriste
veb i principe pristupačnog dizajna.
Postoje alati za automatsku procjenu, ali nijedan alat ne
može samostalno utvrditi da li je sajt dovoljno pristupačan.
Neophodna je ljudska procjena i korisničko iskustvo. Termini
„potpuno pristupačan“ i „potpuno nepristupačan“ nikada ne
odražavaju realnu situaciju. Potrebno je shvatiti razliku u
načinu na koji osobe sa i bez invaliditeta koriste veb. Zdrave
osobe „surfaju“ po vebu samo ovlaš pregledavajući ponuđene
strane, brzo prihvatajući njihovu strukturu i funkcionalnost,
prolazeći na taj način kroz veliki broj veb sajtova za kratko
vrijeme, dok slijepe osobe na vebu koriste određen broj veb
sajtova koje dobro poznaju i na čiju strukturu i funkcionalnost
su se navikle. Ako na sajtu koji slijepa osoba često koristi
postoji prepreka koju ona ne može prevazići ili je ne može ni
shvatiti, ona će prosto tu prepreku zaobići i nastaviti da koristi
onaj dio sadržaja i funkcionalnosti koji su joj pristupačni.
Mogućnost uticanja na pristupačnost sajta je dosta uslovljena
tehnologijom koja se koristi za izradu. Ako sama tehnologija
generiše sadržaj koji nije pristupačan, neki CMS ili tehnologija
- 731 -
strukturnih elemenata u procentima tako da su relativne
u odnosu na trenutnu veličinu prozora veb čitača.
koja renderiše elemente na osnovu parametara (npr. ASP.NET,
JSF itd.), suštinska izmjena može biti vrlo skupa i teška. Tako
da osnovni cilj pri redizajniranju veb sajta treba da bude taj da
se postigne što veća pristupačnost uklanjajući najveće
prepreke.
B. Testiranje postojećeg veb sajta
Nad sajtom koji se procjenjuje treba izvršiti uzorkovanje
reprezentativnih strana koje zadovoljava slijedeće kriterijume:
•
Skup uzoraka treba da uključuje sve stranice na kojima
je veća mogućnost da će korisnici ući (kao što su
početna strana i strane koje nude glavne
funkcionalnosti).
•
Skup uzoraka treba da uključuje raznovrsne strane sa
različitim rasporedima i funkcionalnostima, npr:
-
veb strane sa tabelama, formama, dinamički
generisanim rezultatima;
-
veb strane sa informativnim slikama kao što su
grafikoni i dijagrami;
-
veb strane sa skriptama ili aplikacijama koje
izvršavaju neku funkcionalnost.
C. Provjera pomoću veb čitača sa GUI
Inicijalna provjera pristupačnosti koja će ukazati da li je
veb sajt potpuno nepristupačan ili ga lica sa invaliditetom u
određenoj mjeri mogu koristiti, može se izvršiti pomoću veb
čitača sa grafičkim korisničkim interfejsom.Ona podrazumijeva
provjeru izabranih stranica sa određenim podešavanjima u veb
čitaču ili operativnom sistemu. Pri tome treba uraditi slijedeće:
1.
Onemogućiti prikaz slika i provjeriti da li je dostupan
odgovarajući alternativni tekst za slike;
Na mjestu gdje su bile slike trebalo bi da se pojavi
alternativni tekst.
2.
U podešavanjima veb čitača promijeniti veličinu fonta i
provjeriti da li raspored strane dobro podnosi tu
promjenu i da li je strana i dalje pregledna;
Problem obično nastaje kada su visine i širine
strukturnih elemenata fiksne. Poslije povećanja fonta
može doći do preklapanja teksta ili prelaska izvan
granica elementa koji ga sadrži. Raspored strana bi
trebalo da bude elastičan, što znači da bi veličine
elemenata trebalo da budu relativne u odnosu na
trenutno postavljenu veličinu fonta veb čitača, tj.
zadate pomoću mjerne jedinice em.
3.
Testirati sa različitim rezolucijama ekrana i pri tome
mijenjati veličinu prozora veb čitača na manje od
maksimuma da bi provjerili da li je potrebna upotreba
horizontalne klizne trake;
Poželjno bi bilo da je sav sadržaj stranice smješten u
trenutnu širinu prozora veb čitača nezavisno od njene
trenutne veličine, tj. raspored stranice bi trebalo da
bude tečan, što se postiže zadavanjem dimenzija
4.
Obratiti pažnju na to da li su kontrasti između boja
pozadine i teksta koji je u prvom planu adekvatni;
5.
Bez korištenja miša, tj. korištenjem samo tastature,
kretati se kroz linkove i forme na stranici (korištenjem
tastera Tab), provjeravajući da li su svi linkovi i
elementi forme dostupni na taj način, da li linkovi jasno
naglašavaju gdje vode pomoću teksta, da li su elementi
formi logički raspoređeni kada se kroz njih prolazi
sekvencijalno i da li je za svaki element navedena
njegova namjena;
Osobe sa invaliditetom računare najčešće koriste isključivo
pomoću tastature, pa je mogućnost korištenja svih
funkcionalnosti pomoću tastature ključna.
D. Provjera koristeći tekstualne čitače
Provjera izabrane stranice se može obaviti tako što se
koristi tekstualni veb čitač (kao što je Lynx) ili se u čitaču sa
GUI onemogući primjena CSS definicija stilova i prikaz slika.
Prilikom provjere treba odgovoriti na ova pitanja:
1. Da li su ekvivalentne informacije dostupne kroz
tekstualni čitač kao što su dostupne kroz GUI čitač?
2. Da li su informacije predstavljene u smislenom redu
ako se čitaju sekvencijalno?
Iskusni korisnici mogu isti test izvršiti sa čitačem ekrana.
Način na koji čitač ekrana „vidi“ sadržaj strane se može
simulirati gašenjem stila. Čitač ekrana čita HTML
sekvencijalno - onako kako je napisan.
E. Korištenje automatizovanih alata za provjeru
pristupačnosti
Za automatsku provjeru pristupačnosti postojećeg veb sajta
postoje alati u vidu ekstenzija i utičnica za veb čitače, kao i u
vidu onlajn adresa koji nakon testiranja prikazuju izvještaj o
potencijalnim problemima ili naznačavaju konkretna mjesta na
stranici koja mogu predstavljati problem. Preporučeno je
koristiti barem dva različita automatizovana alata za provjeru
veb pristupačnosti da bi se analizirale izabrane strane i
primijetili problemi na koje alati ukazuju. Dva alata za koje se
odlučio autor su WAVE i A-Checker ponuđen na WAI sajtu na
strani sa listom alata za provjeru [3].
F. Alati za validaciju koda
Jedan od najsigurnijih načina da se obezbijedi osnovna
pristupačnost je da se testira validnost koda sajta i zadovolji
HTML standard. Ako je HTML kod stranice pisan prema
standardima, većina osnovnih potreba pristupačnosti će već biti
zadovoljena, npr. da je veb strana podijeljena na logičke sekcije
pomoću naslova, da se za organizaciju strukture strane koriste
div elementi umjesto table, da svaka slika ima alt atribut itd.
Takođe je bitno poštovati dobru praksu kod razvoja sajtova
gdje se sadržaj razdvaja od prezentacije korištenjem CSS
definicija stilova. Kako bi se olakšao razvoj i testiranje koda,
postoje alati koji vrše automatski testiranje validnosti HTML
koda. Za razliku od testiranja pristupačnosti bajta koja može
- 732 -
trebalo da sadrže seriju tagova koji bi ih učinili još
pristupačnijim. Tagovan PDF nosi informaciju o
strukturi dokumenta i lakši je za navigaciju.
biti relativna, ovaj proces se može izvršiti potpuno
automatizovano i na rezultate se može osloniti jer se proces
validacije zasniva na provjeri skupa predefinisanih pravila.
Ispravljanje grešaka u kodu koje prijave alati za testiranje
validnosti i primjena HTML standarda bi trebalo da bude prvi
korak na putu ka popravljanju pristpuačnosti sajta.
•
W3C Markup Validation Service - onlajn alat za
provjeru validnosti HTML koda
•
W3C CSS Validation Service - onlajn alat za provjeru
validnosti CSS definicija stilova
V.
•
Trebalo bi obezbijediti metodu koja omogućava
korisnicima da preskoče navigaciju ili druge elemente
koji se ponavljaju na svakoj strani. Ovo se obično
ostvaruje tako što se dodaju linkovi na vrhu svake
strane koji skaču na glavni sadržaj strane.
•
PRINCIPI PRISTUPAČNOG DIZAJNA
•
Obezbijediti odgovarajući alternativni tekst
Alternativni tekst pruža tekstualnu alternativu
netekstualnom sadržaju veb stranica. On je esencijalan
slijepim osobama koje sadržaj veb sajta čitaju pomoću
čitača ekrana.
•
Obezbijediti zaglavlja za tabele podataka
•
•
•
•
Obezbijediti pristupačnost sadržaja koji se nudi na sajtu
i nije HTML, uključujući PDF datoteke, Microsoft
Word dokumente, PowerPoint prezentacije i Adobe
Flash sadržaj
Dodatno svim ostalim principima nabrojanim ovdje,
PDF dokumenti i ostali sadržaj koji nije HTML moraju
biti što pristupačniji. Ako se ne mogu učiniti
pristupačnijim, treba razmotriti mogućnost korištenja
HTML-a umjesto njih
ili barem obezbijediti
pristupačnu alternativu. PDF dokumenti bi takođe
pisan,
logično
Učiniti JavaScript pristupačnim
Dizajnirati prema standardima
Strane koje zadovoljavaju HTML standard i koje su
pristupačne su više robusne i pružaju bolju
optimizaciju za pretraživače veba. Kaskadno
definisanje stilova (CSS) dozvoljava da se sadržaj
odvoji od prezentacije. Ovo pruža veću fleksibilnost i
pristupačnost sadržaja.
Ova lista ne prezentuje sva pitanja pristupačnosti, ali se
dotiče osnovnih principa koji osiguravaju veću pristupačnost
veb sadržaja svima [4].
Obezbijediti da svi linkovi imaju smisla i van konteksta
Svaki link bi trebalo da ima smisla ako se tekst linka
čita zasebno. Korisnici čitača ekrana će možda odabrati
opciju da čitaju samo listu linkove sa veb strane.
jasno
Obezbijediti da JavaScript rukovaoci događajima
(event handlers) budu nezavisni od uređaja (npr. ne
zahtijevaju korištenje miša) i obezbijediti da se veb
strana ne oslanja isključivo na JavaSript da bi bila
funkcionalna.
Obezbijediti da korisnici mogu ispuniti i poslati sve
forme
Potrebno je da svaki element forme (tekstualno polje,
polje za potvrdu, padajuća lista itd.) ima labelu
povezanu sa njim koristeći <label> tag. Takođe
obezbijediti da korisnici mogu ispuniti i poslati formu
nezavisno od ulazno-izlaznog uređaja koji koriste i
ispraviti bilo koju vrstu greške, kao što je
neispunjavanje svih potrebnih polja.
Osigurati da je sadržaj
organizovan i lak za čitanje
Postoje mnogi načini da se sadržaj učini lakšim za
razumijevanje. Treba pisati jasno, koristiti pregledne
fontove, koristiti zaglavlja i liste na odgovarajući način
da bi se napravila logična struktura stranice.
Tabele na vebu ne bi trebalo koristiti za raspoređivanje
strukture stranice već organizovanje prikaza podataka.
Tabele bi trebale da imaju odgovarajuća zaglavlja
kolona i redova (<th> elemente). Ćelije podataka bi
trebalo da budu povezane sa odgovarajućim
zaglavljima i na taj način bi olakšavale kretanje
tabelom za korisnike koji koriste čitače ekrana.
•
Ne treba se oslanjati samo na boju da prenese značenje
Korištenje boje može naglasiti bitnost neke
informacije, ali ne treba koristiti samo boju da bi se
prenijela informacija. Ta informacija možda neće biti
dostupna osobi koja je daltonista ili osobi koja koristi
čitač ekrana.
A. Lista osnovnih principa
U narednoj listi biće navedeni neki od ključnih principa
pristupačnog dizajna. Većina principa se može implementirati
veoma lako i neće uticati na opšti izgled veb sajta.
•
Obezbijediti korisnicima mogućnost da preskoče
elemente na stranici koji se ponavljaju
VI.
DALTONIZAM
A. Problem dltonizma
Ljudsko oko opaže ton boje pomoću fotoreceptora
smještenih u mrežnjači tzv. čepića. Postoje tri vrste čepića
osjetljive na crveni, zeleni i plavi opseg vidljivog spektra [5].
Problem sa viđenjem boje nastaje kada čepići jednog ili više
tipova funkcionišu ispod normalnih nivoa ili ne funkcionišu
uopšte.
B. Kontrast i boja
Jedan od bitnih aspekata izbora boja je jak kontrast između
boje pozadine i boje onoga što je u prvom planu. Kontrast
- 733 -
omogućava lakše čitanje teksta. Ovo je još bitnije kada se
uzmu u obzir korisnici sa poremećajem prepoznavanja boja.
vidom. Svi ovi faktori zajedno čine izbor odgovarajuće
kombinacije boja važnim i teškim.
Raznolikost boja za korisnike sa smanjenim osjećajem je
znatno manja u odnosu na osobu sa mogućnošću da vidi sve
boje. Mnoge od susjednih na paleti boja će se činiti praktično
identičnim.
((Crvena X 299) + (Zelena X 587) + (Plava X 114)) / 1000
Jedno od rješenja je da se nakon izbora boja za veb sajt
ostavi mogućnost korisnicima da odaberu šemu boja koja će
biti korištena na sajtu. Ovo je moguće postići koristeći
tehnologiju CSS-a koja već podržava pojam „korisničkog CSSa“ što znači da je korisnicima dopušteno da zadaju sopstvene
definicije stilova koje će prepisati one koje je originalno
postavio veb dizajner. Da bi se podržala ova mogućnost, bitno
je da se izbjegava pisanje pravila sa ključnom rječju important
jer takva pravila korisnik kasnije ne može prepisati u svojoj
CSS datoteci. Takođe da bi se korisnicima olakšalo pisanje
sopstvenih definicija stilova, potrebno je body zadati id da bi
korisnik lakše mogao da mu pristupi. Ipak kreiranje takvog
dokumenta je prekomplikovano za prosječnog korisnika. Ono
što ovdje može da se uradi je da se na samom veb sajtu
korisniku ponudi mogućnost izbora jedne od nekoliko
ponuđenih shema boja. Na taj način će korisnik primijeniti onu
koja mu najviše odgovara.
Dvije boje pružaju dobru vidljivost boja ako je razlika
između sjajnosti veća od 125 i razlika u boji veća od 500 [7].
VII. RASPOREDI STRANA
Postoji mišljenje da je dovoljan način provjere da li će izbor
boja dobro funkcionisati za korisnike sa defektom osjetljivost
na boje redukovanje u paletu sa sivim tonovima, tj. nijansama
sive. To nije tačno [6].
Da bi se ispoštovale WCAG smjernice, boje pozadine i
boje elemenata koji su u prvom planu treba da omoguće
dovoljan kontrast kada ih gleda neka slabovida osoba ili osoba
sa defektom osjetljivosti na boje, ili kada se gledaju na crnobijelom ekranu. Formula koju predlaže W3C da bi se odredila
sjajnost boje je:
C. Alat za provjeru kontrasta boja
Alati za automatsko testiranje sjajnosti i kontrasta
analiziraju eksterne i interne CSS i proračunavaju kontrast boja
između pozadine i teksta u prvom planu za svaki element u
DOM-u.
Ovi alati su namijenjeni za veb sajtove gdje većina teksta
nije pisana na pozadinskim slikama ili flash sadržaju. Neki od
njih su:
•
•
•
•
•
•
•
AccessColor – provjerava kontrast između teksta i
pozadine
Colour Contrast Check – omogućava osnovno
testiranje šema boja i nivoa kontrasta
Color Sheme Designer – omogućava da se paleta boja
provjeri u skladu sa nekoliko nivoa defekta kolornog
vida
Color Oracle – ovaj simulator defekta kolorog vida
radi na više operativnih sistema i funkcioniše tako što
na ekran primjenjuje filtere
Contrast-a – ovaj Flash alat provjerava određenu
kombinaciju boja pozadine i teksta na osnovu
smjernica W3C
GrayBit – konvertuej čitavu stranu u grayscale verziju
Check My Colours – funkcioniše slično kao i
AccessColor.[8]
D. Kooperativni izbor boja
Iako, postoje utvrđene formule i programi koji će
automatski testirati i ponuditi kontraste boja koji bi zadovoljili
uslov vidljivosti za sve korisnike, teško je naći kombinaciju
koja je optimalna za svaku vrstu korisnika. Dodajući ovoj
konfuziji različite stepene defekta viđenja boja za različite
korisnike to još više komplikuje problem. Treba uzeti u obzir
potencijalnu mogućnost nepravilno podešenih monitora, što će
rezultovati lošim kontrastom čak i za korisnike sa normalnim
A. Problem fiksnog rasporeda
Pri radu sa veb sajtovima slabovide osobe obično koriste
velike monitore ili povećavaju veličinu fonta u veb čitaču.
Glavni problem pri ovome predstavljaju rasporedi strana sa
fiksnim širinama elemenata. Oni su vrlo česti jer dizajneru daju
veću kontrolu nad rasporedom i pozicioniranjem. Ovaj pristup
ima nekoliko negativnih posljedica. Zbog toga što su fiksni ne
iskorištavaju optimalno dostupni prostor. Ako se veličina fonta
u veb čitaču poveća za nekoliko koraka, linije teksta se počinju
prelamati do mjere kada su prekratke i nepogodne za čitanje, a
ako se povećavanje nastavi i dalje, tekst će preći zadate granice
i preći u susjedne elemente.
B. Tečni raspored
Kod tečnog rasporeda dimenzije se zadaju pomoću
procenata umjesto piksela. Ovo omogućava tečnim
rasporedima da se skaliraju relativno u odnosu na veličinu
prozora veb čitača. Kako se poveća ili smanji prozor veb
čitača, tako će se mijenjati i dimenzije elemenata.
Pri malim veličinama prozora, dužine linija teksta mogu
postati vrlo uske i teške za čitanje. Ovo se može spriječiti
postavljanjem parametra min-width u pikselima ili u em da bi
se spriječilo da raspored postane preuzak. Suprotna situacija je
ako se raspored raširi previše, linije mogu postati predugačke i
teške za čitanje. Ovaj problem se može riješiti na više načina.
Glavni elemeat koji sadrži ostale elemente se ne mora prostirati
čitavom dužinom prozora već samo određenim dijelom, recimo
85 procenata. Padding i margin se takođe mogu zadati pomoću
procenata. Na ovaj način oni će se mijenjati srazmjerno veličini
prozora ne dozvoljavajući sadržaju da se proširi previše. Na
kraju takođe se može postaviti maksimalna širina pomoću maxwidth glavnog elementa omotača u pikselima.
Jedna stvar na koju treba obratiti pažnju pri radu sa
procentima je da se dimenzija elementa računa na osnovu
elementa koji ga sadrži, a ne na osnovu čitavog prozora.
- 734 -
C. Elastični raspored
Elastični raspored funkcioniše na način da se širine
elemenata zadaju relativno u odnosu na veličinu fonta umjesto
na širinu prozora. Zadajući širine u em osigurava se, pri
povećanju veličina fonta, da se čitav raspored prerasporedi
srazmjerno. Ovo omogućava da dužine linija ostanu komforne
za čitanje što je posebno bitno za slabovida i mentalno
nedovoljno razvijena lica.
Najbitniji je problem kod ovog rasporeda je kao i kod
rasporeda sa fiksnom širinom, a to je da ne koristi maksimalno
dostupan prostor. Takođe pošto se čitav raspored uvećava pri
povećanju fonta, sadržaj može izaći iz okvira prozora veb
čitača, što primorava na korištenje horizontalne klizne trake.
Ovaj problem se može riješiti zadavanjem veličine max-width
od 100%.
D. Elastično-tečni hibrid
Na kraju može se upotrijebiti hibridni raspored koji
kombinuje tehnike elastičnog i tečnog rasporeda. Ovaj
kombinovani pristup radi na principu da su širine elemenata
postavljene u em, a postavljanjem maksimalne širine u
procentima.
Na veb čitačima koji podržavaju max-width ovaj raspored
će se mijenjati srazmjerno veličini teksta, ali nikada neće
postati veći od širine prozora veb čitača [9].
VIII. POSTOJEĆI STANDARDI
Postoji više standarda i asocijacija koji se bave
implementacijom veb pristupačnosti. Trenutno najpoznatiji od
njih su Section 508 Standards i WAI.
U 1998. Kongres SAD je izmijenio zakon o rehabilitaciji
koji zahtijeva od saveznih agencija da učine svoje elektronske i
informacione tehnologije pristupačnim osobama sa
invaliditetom. Sekcija 508 je donijeta da bi eliminisala
prepreke u informacionoj tehnologiji, da bi omogućila nove
prilike za osobe sa invaliditetom i da bi ohrabrila razvoj
tehnologija koje bi pomogle ostvarivanju ovih ciljeva[10],[11].
U 1999. Web Accessibility Initiative, projekat World Web
Consortiuma (W3C) objavljuje Web Content Accessibility
Guidelines WCAG 1.0. U prošlim godinama ove smjernice su
bile široko prihvaćene kao konačne smjernice kako kreirati veb
sajtove [12].
WAI je kritikovan zbog dozvoljavanja da WCAG 1.0
postane sve više van koraka sa današnjim tehnologijama i
tehnikama za kreiranje i korištenje veb sadržaja, takođe i zbog
sporog tempa razvoja WCAG 2.0 i zbog toga što su nove
smjernice teške za navigaciju i razumijevanje.
Razlika između WAI smjernica i Section 508 je u tome što
je primjena W3C-ovih WAI smjernica na potpuno
dobrovoljnoj bazi, dok Section 508 pruža pravni lijek onima
koji su oštećeni kršenjem ovih zahtjeva. Naravno, to važi za
SAD.
Što se tiče zakonske regulative u BiH jedini akt kojim se
BiH obavezala za poštovanje pristupačnosti je konvencija
Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, koju je
BiH ratifikovala. U Članu 8. Tačka 2. Stav g. Stoji:
„Promoviranje pristupačnosti osobama sa invaliditetom novih
informacionih i komunikacijskih tehnologija i sistema,
uključujući internet“.
LITERATURA
[1]
Žarko Lalović. Veb pristupačnost. Specijalna biblioteka za slijepa i
slabovida lica Republike srpske. Banja Luka, 2011.
[2] Žarko Lalović „Локализован на српски језик NVDA читач екрана“.
Internet: http://www.bsrs.rs/lokalizovan-na-srpski-jezik-NVDA. Dec.
12, 2010 [Feb. 28, 2012].
[3] "Quick Reference Testing Web Content for Accessibility", Internet:
http://webaim.org/resources/evalquickref/ [Feb. 28, 2012].
[4] „Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0“, Internet:
http://www.w3.org/TR/WCAG20/, Dec. 11, 2008 [Feb. 28, 2012].
[5] (2008). Naučni podmladak [On-line]. broj 1-2. Available:
http://www.skc-nis.com/pdf/naucni_podmladak/t2008br1-2.pdf [Feb. 28,
2012].
[6] Robert Hess “Can colour blinde people see your site” Internet:
http://msdn.microsoft.com/en-us/library/bb263953(VS.85).aspx, Oct. 9,
2000 [Feb. 28, 2012].
[7] “About acces colour” Internet: http://www.accesskeys.org/tools/colorcontrast.html pdf [Feb. 28, 2012].
[8] A. Kennedy, I. de Leon. Pro CSS for High Traffic Websites. Apress ,
Apr. 27, 2011.
[9] A. Budd, S. Collison, and C. Moll. CSS Mastery: Advanced Web
Standards Solutions, Second Edition. Apress, 2009.
[10] „An Official Website of The United States Government“. Internet:
http://www.section508.gov/. Feb. 28, 2012 [Feb. 28, 2012].
[11] „Section 508 Amendment to the Rehabilitation Act of 1973“. Internet:
http://en.wikipedia.org/wiki/Section_508. Jan. 22. 2012. [Feb. 28, 2012].
[12] „Web
Accessibility
Initiative
(WAI)“.
Internet:
http://www.w3.org/WAI/ [Feb. 28, 2012].
ABSTRACT
The research is based on the activities of the Library for the
Blind and visually impaired persons of Republic of Srpska
which are performed in order to bring Web technologies closer
to the blind and other persons with disabilities and raise
awareness about the importance of Web accessibility. Study of
existing visual disabilities, technologies by which blind and
visually impaired persons interact with the web and the
problems they encounter on the web was performed. The
results are presented as a set of basic guidelines that should be
used by people responsible for creating Web sites who, are
trying to make them more accessible. The focus is mainly
placed on visual disabilities and those who interact with the
web using assistive technologies. However, these solutions are
general and encourage "good practice" as writing valid code
and separation of presentational and structural layers, which
contributes to the overall quality and robustness of web
solutions.
- 735 -
WEB ACCESSIBILITY
Žarko Lalović
Download

Veb pristupačnost