PRIPREMA ZA
SAMOSTALNI ŽIVOT
INFORMATIVNI DOKUMENT 4
STAMBENO PITANJE
VAŽNO MI JE
JANUAR 2012
ODLAZAK IZ JAVNE BRIGE - INFORMATIVNI DOKUMENT – STAMBENO PITANJE
SADRŽAJ
03
04
05
09
11
12
13
15
16
18
20
22
23
UVODNI ČLANAK
PRAVO NA ODGOVARAJUĆE STANOVANJE
SAVJET ZA ONE KOJI SU DOVOLJNO HRABRI DA DOVEDU DO PROMJENA KAKO BI POMOGLI
MLADIMA (RJEŠAVANJE STAMBENOG PITANJA)
ANA (INTERVJU)
PODRŠKA MLADIM LJUDIMA KOJI IZLAZE IZ JAVNE BRIGE U LATVIJI
MAJA (INTERVJU)
PODRŠKA U RJEŠAVANJU STAMBENOG PITANJA MLADIH LJUDI KOJI IZLAZE IZ JAVNE BRIGE U
ZEMLJAMA CEE/CIS/BALTIKA
NARGIZA (PRIČA)
STAMBENO PITANJE I MLADI LJUDI KOJI IZLAZE IZ JAVNE BRIGE U ENGLESKOJ –
VRIJEME IZAZOVA
SAMOSTALNI ŽIVOT – PODRŠKA I PRIPREMA U SOS DJEČIJIM SELIMA U AUSTRIJI
STVARANJE DOMA, TRAŽENJE POSLA
KAZAHSTAN – SITUACIJA U VEZI SA STAMBENOM POLITIKOM
ŽIVOT BEZ BRIGE
© Katerina Ilievska
2
IMPRESUM
Ova publikacija je izrađena u okviru kampanje “VAŽNO MI JE“, koju
vode SOS dječija sela u Evropi i Centralnoj Aziji, i koja se bavi pitanjima u vezi sa mladim ljudima koji zbog svojih godina izlaze iz javne
brige. Korištenje u komercijalne svrhe nije dozvoljeno. Članci se mogu
umnožavati ako se navede izvor, osim ako nije drugačije navedeno u
publikaciji. Datum objavljivanja: januar 2012.
Izdavač:
SOS Children‘s Villages International
Programme Development,
Hermann-Gmeiner-Strasse 51
A-6010 Innsbruck, Austria
E-mail: [email protected]
www.sos-childrensvillages.org
Ovaj dokument preveden je i štampan uz finansijsku
podršku Ambasade Kraljevine Nizozemske u Bosni i
Hercegovini, na čemu se iskreno zahvaljujemo.
Prevod: Snežana Vukadinović
Tiraž: 300 primjeraka
DTP&Print: ArchDesign Sarajevo
Za sadržaj odgovoran: Christian Posch
Glavni urednik: Raluca Verweijen-Slamnescu
Doprinos dali: Claire Baker, Jo Dixon, Christoph Drobil, Mihail Dubrovs,
Mark
J. Kroner, Zeljka Kuzman, Hermann Putzhuber, Larissa Tikhonova, Raluca
Verweijen-Slamnescu, Jim Wade, i Elmira Yeremenko
Grafički dizajn, slaganje štampe: Jasmin Kartnaller, Simone Rechfelden
Lektura: Mary Brezovich
Naslovna fotografija: Katerina Ilievska
VAŽNO MI JE
UVODNI ČLANAK
“Šta će biti sa mnom kada istekne ugovor sa
mojom hraniteljskom porodicom ili kada dođe kraj
rezidencijalnoj brizi”, pitanje je koje sebi postavljaju
svi mladi ljudi u javnoj brizi.
Ljudi uglavnom nastoje da govore samo o dobrim
stvarima, u nadi da će se oni koji ih slušaju uhvatiti na
te dobre stvari. Međutim, kada se govori o stambenoj
problematici, veoma je važno govoriti o dobrim i o
lošim stvarima. Zato ću ja sada govoriti o pozitivnim,
kao i o negativnim aspektima rješavanja stambenog
pitanja u Hrvatskoj.
Svi mi trebamo zajedno raditi na boljem sistemu
pomoći onima kojima je, nakon izlaska iz brige, naša
pomoć potrebna. U Hrvatskoj je to ozbiljno pitanje.
Država ulaže u djecu i mlade ljude dok borave u
sistemu za brigu, ali kada izađu iz tog sistema, za
njih više niko ne pita. To ni za koga nije dobro.
Željka Kuzman
Hrvatska
Članica Međunarodnog vijeća mladih “Važno mi je”
Znači, dobro je za mlade koji nastavljaju školovanje jer
imaju pravo na finansijsku pomoć države i stipendiju.
Međutim, ta pomoć je ipak nedovoljna, jer se njome
ne mogu pokriti životni troškovi. Pored finansijske
pomoći, nedovoljna je i pomoć u podučavanju mladih
kako da žive, koja su njihova prava i, recimo, kako da
žive u svijetu odraslih.
Što se tiče mladih koji ne žele ili ne mogu da završe
srednju školu i nastave školovanje, oni od države
mogu primiti finansijsku pomoć samo jednom ili
dvaput, a nakon toga niko ih ne pita kako žive. S
obzirom da nemaju nikoga drugog, mnogi od tih
mladih ljudi se vraćaju u svoje biološke porodice u
kojima je veoma često situacija ista kao i u vrijeme
kada su iz njih otišli. Bez stečenog obrazovanja,
njima je teško da nađu zaposlenje, a ako žive na selu,
možda nemaju dobar prevoz do grada.
© SOS Archives
U Hrvatskoj, mlada osoba koja je u javnoj brizi ima
pravo da ostane u brizi dok ne završi srednju školu
ili dok ne navrši 26 godina starosti, ako nastavi da
se školuje. Ako mlada osoba ne završi srednju školu,
ima pravo da ostane u brizi dok ne navrši 18 godina.
3
ODLAZAK IZ JAVNE BRIGE - INFORMATIVNI DOKUMENT – STAMBENO PITANJE
PRAVO NA
ODGOVARAJUĆE
STANOVANJE
© Katerina Ilievska
4
Međunarodni zakon o ljudskim pravima priznaje pravo
svakog čovjeka na odgovarajući životni standard,
uključujući adekvatan stambeni prostor. Pod pravom na
odgovarajući stambeni prostor podrazumijeva se pravo
na život u sigurnosti, miru i dostojanstvu. Kao takvo,
pravo na odgovarajuće stanovanje sadrži slobode (npr.
zaštita od prisilnog iseljenja i samovoljnog uništenja i
rušenja nečijeg doma, ili sloboda izbora mjesta življenja
ili preseljenja) i prava (npr. jednak i nediskriminatorski
pristup odgovarajućem stambenom prostoru; restitucija
stambenog prostora, zemlje i imovine).
Evropska socijalna povelja naglašava da je pravo
pristupa stambenom prostoru ključna komponenta
prava na zaštitu od siromaštva i društvene isključenosti
(član 30.) kao i nezavisno pravo.
“Kako bi se osiguralo djelotvorno uživanje prava
na stan, strane ugovornice preduzimaju mjere koje
imaju za cilj: unapređivanje pristupa stambenom
smještaju odgovarajućeg standarda, sprečavanje
ili umanjivanje pojave beskućnika, kako bi se ona
postepeno uklonila, da učine da cijene stambenog
smještaja budu dostupne onima koji nemaju
dovoljno sredstava.” (Član 31.)
Kako je navedeno u nekoliko međunarodnih ugovora,
da bi se stambeni prostor mogao smatrati adekvatnim,
potrebno je ispuniti najmanje sljedeće uslove:
●● Pravna sigurnost posjeda – zaštita od prisilnih
iseljenja, maltretiranja i ostalih prijetnji
●● Raspoloživost usluga, materijala, opreme i
infrastrukture – pristup bezbjednoj vodi za piće,
adekvatnim sanitarijama, energiji za kuvanje,
grijanje i osvjetljenje, i prostoru za čuvanje hrane
●● Priuštivost – cijena stanovanja ne ugrožava, niti
kompromituje ljudska prava stanara
●● Uslovi pogodni za život – zagarantovana fizička
sigurnost; obezbijeđen odgovarajući prostor; zaštita
od hladnoće, vlage, vrućine, kiše, vjetra ili drugih
prijetnji zdravlju i strukturalnih rizika
●● Pristupačnost – posebne potrebe grupa u
nepovoljnom položaju i marginalizovanih grupa
trebaju biti uzete u obzir
●● Lokacija – koja omogućava pristup radnim
mjestima,
zdravstvenoj
zaštiti,
školama,
obdaništima kao i ostaloj javnoj infrastrukturi
●● Kulturna adekvatnost – izražavanje kulturnog
identiteta se poštuje i uzima u obzir
Kršenje prava na odgovarajuće stanovanje može
uticati na uživanje drugih prava i obratno, na pravo na
odgovarajuće stanovanje se može uticati u onoj mjeri
u kojoj su zagarantovana druga prava. Na primjer, bez
dokaza o mjestu boravka, ljudi ne mogu imati pristup
socijalnim i zdravstvenim službama, niti mogu da
glasaju, a djeca i mladi se ne mogu upisati u školu.
S druge strane, ljudima kojima se osporava pravo na
obrazovanje, rad i socijalnu sigurnost bi mogli imati
problema u ostvarivanju prava na stanovanje.
Pravo na adekvatno stanovanje se odnosi na sve
zemlje svijeta, jer su sve one ratifikovale najmanje
jedan međunarodni ugovor koji se odnosi na pitanje
VAŽNO MI JE
adekvatnog stanovanja. U tom smislu, trebalo bi
da se sve države potpisnice posvete preduzimanju
mjera za obezbjeđivanje adekvatnog stanovanja (na
gore opisani način) za sve svoje građane. S obzirom
da će se najizvodljivije mjere za ostvarivanje prava
na adekvatno stanovanje razlikovati od zemlje do
zemlje, međunarodni ugovori ne nude gotova pravila.
Realizacija ne znači da je država potpisnica obavezna da
izgradi stambene objekte za cjelokupno stanovništvo,
ali se odnosi na obavezu države da interveniše na
zakonodavnom, administrativnom i nivou politike kako
bi spriječila pojavu beskućnika, da zabrani prisilno
iseljenje i pozabavi se pitanjem diskriminacije u pristupu
odgovarajućem stambenom prostoru.
Pored toga, potrebna je posebna pomoć države za
grupe kojima prijeti gubitak odgovarajućeg stambenog
prostora, kao što su: žene, djeca, stanovnici sirotinjskih
četvrti, osobe ometene u razvoju, siromašne ili raseljene
osobe i migranti. Pored države, postoje i drugi akteri
u društvu (npr. pojedinci, domaće i međunarodne
organizacije, privredna društva) koji su takođe odgovorni
za poštivanje prava na odgovarajuće stanovanje.
SAVJET ZA ONE
KOJI SU DOVOLJNO
HRABRI DA DOVEDU
DO PROMJENA KAKO
BI POMOGLI MLADIMA
(RJEŠAVANJE
STAMBENOG PITANJA)
SAVJET KOJI SLIJEDI ODRAŽAVA GODINAMA
STICANO ISKUSTVO U PRUŽANJU POMOĆI
MLADIMA U TRANZICIJI I TREBA DA POSLUŽI
Ovo je odlomak iz članka Mark J. Kroner-a: “Uloga stambenog pitanja u procesu tranzicije mladih i mlađih odraslih osoba: iz perspektive od dvadeset godina”
Ujedinjene nacije se sve više bave stambenim pitanjima.
Program Ujedinjenih nacija za ljudska naselja (UNHabitat) je dobio mandat Generalne skupštine UN da
promoviše društveno i ekološki održive manje i veće
gradove u cilju pružanja odgovarajućeg utočišta za sve.
Vijeće za ljudska prava je 2000. godine je ustanovilo
mandat „Specijalnog izvještača za odgovarajuće
stanovanje“, kako bi pomogao u razjašnjavanju obima
i sadržaja prava na odgovarajuće stanovanje.
Ovaj članak je pripremljen na osnovu Obrasca za
činjenice Br. 21 / Rev. 1 o pravu na odgovarajuće
stanovanje koji je objavio UN- Habitat i Ured
Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija
za ljudska prava.
www.ohchr.org/Documents/Publications/
FS21_rev_1_Housing_en.pdf
PRIPREMA MLADIH LJUDI ZA SAMOSTALNI
ŽIVOT
Sačinili smo spisak od pedeset načina na koje se
mladima može pomoći da se pripreme za samostalan
život:
1. Pomozite im da dobiju originalni primjerak
rodnog lista,
2. Pomozite im da dobiju karticu socijalnog
osiguranja (i novčanik u koji će je staviti)
3. Upišite ih u školu čiji program mogu uspješno
savladati,
4. Pomozite im da dobiju ličnu kartu sa fotografijom,
5. Saznajte da li ispunjavaju uslove za državno
zdravstveno osiguranje (za građane koji primaju
socijalnu pomoć),
6. Pomozite im da dobiju primjerke zdravstvenih
kartona
7. Uvedite „Životnu knjigu“ koja će sadržavati
važnu dokumentaciju, porodične slike i druge
uspomene,
8. Pomozite im da otvore bankovni račun,
9. Naučite ih kako da ispišu i unovče ček,
10. Povežite ih sa zubarom kojeg mogu nastaviti da
posjećuju,
5
6
ODLAZAK IZ JAVNE BRIGE - INFORMATIVNI DOKUMENT – STAMBENO PITANJE
11. Povežite ih sa ljekarom kojeg mogu posjećivati
kada se osamostale,
12. Pomozite im da sastave porodičnu knjigu
isječaka,
13. Pomozite im da obnove kontakt sa članovima
porodice,
14. Pomozite im da razviju barem jedno prijateljstvo,
15. Povežite ih sa dobrim savjetnikom,
16. Odvedite ih u lokalni rekreacioni centar,
17. Naučite ih nekim novim načinima zabave,
18. Povežite ih sa crkvenom grupom,
19. Pomozite im da nađu bolje plaćen posao,
20. Uvjerite se da zaista razumiju šta je kontrola
rađanja,
21. Pokažite im najbolja mjesta za kupovinu hrane,
odjeće i namještaja,
22. Pomozite im da nauče kako da potraže
informacije u telefonskom imeniku,
23. Pomozite im da savladaju vještine samostalnog
života iz radne sveske,
24. Naučite ih kako da čitaju kartu,
25. Povedite ih u obilazak grada,
26. Naučite ih kako da koriste sistem autobuskog
saobraćaja i da čitaju autobuski red vožnje,
27. Kupite im budilnik i naučite ih kako da ga
koriste,
28. Naučite ih kako se koristi biblioteka i dobija
članska kartica u biblioteci,
29. Pomozite im da dobiju vozačku dozvolu i
osiguranje cijene,
30. Odglumite kontakte s policijom, šalterskim
radnicima u banci, ljekarima i drugima,
31. Odglumite nekoliko različitih stilova vođenja
razgovora za posao,
32. Pomozite im da sastave biografiju i prijavu s
podacima,
33. Napravite spisak važnih telefomnskih brojeva,
34. Naučite ih kako da pripreme pet dobrih jela,
35. Naučite ih kako da čuvaju hranu,
36. Naučite ih kako da koriste kupone i upoređuje
cijene istih proizvoda u različitim prodavnicama,
37. Naučite ih kako da čitaju talon čeka,
38. Naučite ih kako da koriste štednjak i mikrovalnu
pećnicu,
39. Naučite ih kako da detaljno očiste kuhinju i
kupatilo,
40. Odvedite ih na ročište za odrasle: za saobraćajne
prekršaje i krivični postupak,
41. Recite im kako i kada da angažuju advokata,
42. Pomozite im da shvate ugovor o zakupu,
43. Naučite ih kako da regulišu svoje poreske
obaveze,
44. Naučite ih kako da napišu pismo i pošalju ga,
45. Pomozite im da razviju dobre vještine telefonske
komunikacije,
46. Proučite prava stanara i vlasnika,
47. Pomozite im da nađu sigurno i jeftino mjesto za
život,
48. Naučite ih kako da upravljaju svojim novcem,
49. Pomozite im da nađu i uklope se s potencijalnim
cimerom/cimerkom,
50. Često s njima razgovarajte o tome kako se
osjećaju što će početi samostalno da žive.
UČENJE VJEŠTINA SAMOSTALNOG ŽIVOTA
NA TEŽI NAČIN
© Katerina Ilievska
Nije uvijek lako steći vještine samostalnog življenja.
●● Neko nauči da upravlja novcem tako što nekoliko
dana gladuje jer je novac potrošio na nebitne
kupovine.
●● Neko nauči da upravlja vremenom nakon što je
iseljen iz stana jer nije platio stanarinu zato što
nije imao čime s obzirom da je otpušten s posla
zbog učestalog kašnjenja.
●● Neko nauči da čisti svoj stan nakon što svuda vidi
žohare.
●● Neko nauči da održava ličnu higijenu nakon što
shvati da niko neće s njim da izađe.
© Katerina Ilievska
VAŽNO MI JE
●● Neko nauči da kontroliše svoj bijes nakon što
provede mjesec dana u zatvoru zbog učestale
tučnjave.
●● Neko nauči da se pravilno hrani nakon što uvidi
da ne može da uđe u svoju odjeću, a ne može sebi
da priušti novu.
●● Neko prestane da pije nakon što izgubi vozačku
dozvolu, pa na posao mora ići autobusom.
●● Neko prestane da uzima drogu kada shvati da ne
može dobiti posao ako ne prođe test na drogu.
●● Neko nauči da kontroliše svoje prijatelje u svom
stanu nakon što treći put izgubi polog jer je
izbačen iz stana zbog prečestih žurki.
●● Neko nauči da plaća stanarinu na vrijeme nakon
što nađe svoje stvari na pločniku ispred stana.
●● Neko nauči koliko je obrazovanje važno nakon što
ga za unapređenje ili bolji posao uvijek preteknu
fakultetski obrazovani i kvalifikovaniji ljudi.
●● Neko nikada ne nauči.
RAZVIJANJE OPCIJA
SAMOSTALNOG STANOVANJA
Postoje različite opcije samostalnog stanovanja:
●● Pokušajte da nađete stan koji će mlada osoba moći
zadržati nakon izlaska iz javne brige.
●● Pokušajte da nađete stan koji mlada osoba
može sebi priuštiti (sa cimerom, uz subvencije,
ušteđevinu ili na drugi način).
●● Pokušajte da nađete stan u kraju koji je mladoj
osobi poznat ili u kojem se osjeća prijatno.
●● Vodite računa o sigurnosnim pitanjima.
●● Nađite stanove koji imaju pristup prevozu,
zaposlenju, trgovinama i drugim uslugama.
●● Pokušajte da mladoj osobi omogućite iskustvo
samostalnog života najmanje šest mjeseci prije
izlaska iz okvira javne brige. Očekujte dosta
grešaka, problema i glupih izbora.
●● Imajte rezervne planove za mladu osobu koja
ne može da se nosi sa manje nadgledanim
okruženjem.
●● Shvatite da je možda potrebno da se mlada osoba
seli nekoliko puta prije nego što nauči šta znači
biti odgovoran stanar.
●● Ako vaša služba ne može sačiniti alternativne
aranžmane stanovanja, kontaktirajte nekoga ko ih
već ima ili je spreman da pokuša..
●● Pokušajte da izradite program koji je fleksibilan
i ekonomičan i koji odgovara potrebama klijenta.
●● Podižite svijest (kontinuirano) ključnih ljudi iz
sistema o važnosti iskustva i potrebi za stanovima
koji se mogu priuštiti istovremeno sa izlaskom iz
brige.
●● Shvatite da su potrebne godine za razvijanje
potpunog kontinuuma aranžmana stanovanja.
●● Angažujte osoblje koje je iskusno i tolerantno, koje
kreativno rješava probleme i ima dobar smisao za
humor.
●● Shvatite da pitanja odgovornosti ne predstavljaju
ni manje ni više problem nego što je to slučaj u
bilo kojem obliku zbrinjavanja djece, ali u svakom
slučaju budite dovoljno osigurani.
7
8
ODLAZAK IZ JAVNE BRIGE - INFORMATIVNI DOKUMENT – STAMBENO PITANJE
TROŠKOVI STANOVANJA
© Katerina Ilievska
Prilikom razmatranja opcija stanovanja, potrebno je
uzeti u obzir sljedeće troškove:
●● Zona
●● Uslovi za dobijanje dozvole i ograničenja
●● Vrijeme do početka
●● Osiguranje
●● Potrebna sigurnosna građevinska poboljšanja
●● Uslovi u pogledu pokrivenosti osobljem
●● Susjedstvo: stanovnici su suzdržani u vezi sa
mogućnošću ovakve nastambe u njihovoj blizini,
upoznatost policije, bezbjedonosna pitanja,
pogodnost
●● Pitanja u vezi sa školskim distriktom
●● Lokacije koje se klijentima više dopadaju
●● Dostupnost
●●
●●
●●
●●
●●
●●
●●
●●
●●
●●
●●
●●
Dugoročna priuštivost za klijenta
Izbor komunalnih usluga
Sudska pomoć i izbor
Period tokom kojeg klijent može da ostane u stanu
Mogućnost i posljedice zatvaranja od strane službe
ili zajednice
Doprinos klijenta
Donacije za podršku imovini ili renoviranje
Donirana imovina
Podrška osoblja za nadgledane stanove
Praznici, dani bolovanja i učenja
Reputacija lokacije
Mogućnost ponovne upotrebe stana od strane
drugih klijenata
Odlomak iz članka Mark J. Kroner-a: “Uloga stambenog
pitanja u procesu tranzicije mladih i mlađih odraslih
osoba: iz perspektive od dvadeset godina”, objavljeno u
časopisu “Novi pravci u razvoju mladih”, br. 113, proljeće
2007. godine, str. 51 – 75, Wiley Periodicals, Inc., putem
interneta objavio Wiley InterScience (www.interscience.
wiley.com), DOI: 10.1002 / yd.201. Ovaj materijal je
reprodukovan uz saglasnost John Wiley & Sons, Inc.
Ova dozvola ne obuhvata pravo na davanje saglasnosti
drugima da fotokopiraju ili na drugi način reprodukuju
ovaj materijal, osim za verzije neprofitnih organizacija
namijenjene slijepim ili invalidnim osobama.
www.wileyonlinelibrary.com/journal/yd
Mark J. Kroner je direktor Odjela samostalnih službi za
Usluge za mlade “Svjetionik” (orig. Lighthouse Youth
Services ) u Sinsinatiju, i direktor Pograma samostalnog
života za“Svjetionik”. U 2000. godini je dobio nagradu
Osnivača Nacionalnog udruženja za samostalni život.
Usluge za mlade “Svjetionik” (www.lys.org) su
višeservisna agencija koja pruža socijalne usluge djeci,
mladima i porodicama u jugozapadnom Ohaju. Aktivan
od 1969., “Svjetionik” je na državnom nivou priznat kao
inovator u oblasti usluga za porodice u krizi, za mlade i
mlađe odrasle osobe koji su beskućnici, i za mlade koji uče
kako da se osamostale, te u oblasti hraniteljske brige za
zlostavljanu i zanemarenu djecu.
VAŽNO MI JE
ANA
Intervju
“
Kada se isele, mladima je porodica
potrebna više nego ikada. Ima toliko toga
što treba naučiti! Jedini način da se nauče
sve te stvari je da se iselite i da imate
nekoga da vas usmjerava; da imate nekoga
koga ćete nazvati kada ste tužni ili sretni,
nekoga kome ćete se vratiti vikendom.
”
Šta te, nakon izlaska iz okvira javne brige, čini
sretnom/zadovoljnom u pogledu smještaja?
Kada je došlo vrijeme da napustim hraniteljski
porodicu, znala sam gdje ću. Otišla sam na studije
u drugi grad. Bila sam stvarno sretna jer mi je moja
hraniteljska porodica pomogla da nađem stan, da
se preselim i započnem novi život. Uselila sam u
novi stan zajedno sa svojom najboljom prijateljicom
iz srednje škole. Stan se nalazio u blizini koledža,
i samo je trebalo da se na sve naviknemo. I jesmo.
Sve je bilo super. Uživala sam u svojoj slobodi, bez
odraslih, i marljivo učila.
Imala sam sreću da dobijem još nešto od svoje
hraniteljske porodice: finansijsku pomoć. Moja
pomajka mi je pomogla da od države dobijem novac i
stipendiju. Imala sam ogromnu sreću. Nema mnogo
porodica kao što je dobra hraniteljska porodica koju
sam ja imala. Kada se iselite, većina njih više nikada
i ne upita za vas. Ne pomažu mladim ljudima i
misle da je njihov posao završen. Ali, nisu u pravu.
Kada se isele, mladima je porodica potrebna više
nego ikada. Ima toliko toga što treba naučiti! Jedini
način da se nauče sve te stvari je da se iselite i da
imate nekoga da vas usmjerava; da imate nekoga
koga ćete nazvati kada ste tužni ili sretni, nekoga
kome ćete se vratiti vikendom. Ja sam imala svoju
hraniteljsku porodicu, ali šta se dešava sa mladima
koji je nemaju? Zato što nemaju nikoga, većina tih
mladih ljudi ne želi da ide na koledž. To je žalosno.
Šta si naučila dok si tražila stan?
Prije svega, mnogo je lakše naći stan u gradu u
kojem već živite, nego u nepoznatom gradu. Ja sam
trebala naći stan u drugom gradu, daleko od moje
kuće. Stavili smo oglas u lokalne novine.
Takođe smo nazvali novine da vidimo da li već ima
neki oglas. Gospođa s kojom smo razgovarali je bila
veoma ljubazna i dala nam je neke brojeve. Nazvali
9
ODLAZAK IZ JAVNE BRIGE - INFORMATIVNI DOKUMENT – STAMBENO PITANJE
smo, i našli stan. To je bilo dovoljno za mene i za
moju prijateljicu: jedna spavaća soba s dva kreveta,
kuhinja i kupatilo – za pristojnu cijenu.
Takođe, kada tražite najbolji smještaj, obavezno
pitajte o svemu što treba da znate, uključujući i kakav
odnos ćete imati s ljudima od kojih iznajmljujete
stan, i tražite da vidite stan. To je veoma važno.
Šta si ti naučila živeći sama?
Naučila sam da budem samostalna. Nije mi više za
svaku sitnicu potrebna porodica. Naučila sam da
svaka osoba, bez obzira na godine, sama sebi kreira
život onako kako želi. Nema opravdanja. I nema
boljeg načina da stvorite život kakav želite, nego da
živite samostalno!
S kojim problemima u vezi sa smještajem si se
suočila nakon izlaska iz brige?
Pa, kao što sam rekla, tu sam imala sreće, ali
ipak postoji nešto što mi nedostaje. Bez obzira na
© Katerina Ilievska
10
hraniteljsku porodicu kojoj sam se uvijek mogla
vratiti, nisam imala svoje utočište. Nemam ga čak
ni danas. Potrebno je da ga sama izgradim. Mislim
da je to najvažnija lekcija za mlade koji dolaze iz
javne brige: da stvore sopstveni dom, da imaju
nešto svoje.
Ja sam sretna osoba i imam sve što me čini sretnom,
ali ima dosta mladih ljudi koji nemaju tako dobru
hraniteljsku porodicu i prijatelje da im pomognu.
Zato moramo nešto uraditi u vezi s tim. Samo
pomislite šta bi se s vama desilo da nemate porodicu
da vam pomogne!
Ovaj intervju s Anom (ime je izmišljeno) je obavila Željka
Kuzman iz Hrvatske, članica Međunarodnog vijeća
mladih „Važno mi je“.
VAŽNO MI JE
© Katerina Ilievska
PODRŠKA MLADIM LJUDIMA
KOJI IZLAZE IZ JAVNE BRIGE
U LATVIJI
Po zakonu, mladi koji izlaze iz javne brige u Latviji
imaju pravo na sljedeću osnovnu pomoć:
●● Lokalna uprava pruža pomoć u rješavanju stambenih problema mladih ljudi koji su dostigli
zakonsku starosnu granicu za izlazak iz javne
brige.
●● Dok se ne nađe odgovarajući smještaj, lokalna
vlast pokriva mjesečne troškove iznajmljivanja
stambenog prostora.
●● Staratelji provjeravaju da li mladi koji izlaze iz
javne brige mogu sa sobom ponijeti svu svoju
odjeću.
●● Staratelji će mladim ljudima koji zbog godina
izlaze iz okvira javne brige dati jednokratnu finansijsku pomoć u iznosu od 90 LVL (latvijska
valuta čiji iznos je približan vrijednosti od 130
eura) za prelazak u samostalni život. Ovaj iznos
neće biti manji od dvostrukog iznosa socijalne
pomoći.
●● Lokalna vlada će mladima koji zbog godina
izlaze iz javne brige pružiti finansijsku pomoć
za početak samostalnog života. Ta finansijska
pomoć neće biti manja od dvostrukog iznosa socijalne pomoći.
●● Lokalna vlada će odobriti mladim ljudima koji
izlaze iz javne brige jednokratnu pomoć za
kupovinu kućnih potrepština i proizvoda za
unutrašnje opremanje od tekstilnih materijala.
Iznos te pomoći ne može biti manji od 175 LVL
(približno 250 eura). Ta pomoć se takođe može
pružiti u obliku kućnih aparata i proizvoda za
unutrašnje opremanje od tekstilnih materijala.
●● Ako mladi ljudi nastave školovanje nakon što
dostignu zakonsku starosnu granicu za izlazak
iz javne brige, imaju pravo na mjesečnu finansijsku pomoć lokalne vlade. Taj iznos neće biti
manji od iznosa socijalne pomoći.
●● Lokalna vlada će pružiti psihosocijalnu i materijalnu pomoć za društvenu integraciju mladih
ljudi koji izlaze iz javne brige.
11
12
ODLAZAK IZ JAVNE BRIGE - INFORMATIVNI DOKUMENT – STAMBENO PITANJE
MAJA
plaćati sve račune, npr. električnu energiju, grijanje,
itd. Dosta sam naučila i u Kući za mlade. Naučila
sam da mnogo zavisi od toga koliko pametno
raspolažete svojim budžetom i planirate troškove.
Intervju
Šta si naučila kada si počela da živiš samostalno?
“
Prije svega, kada živite samostalno, odgovorni ste za
sve. Naučila sam dobro da kuham – nije uvijek lako
kupiti sve proizvode jer je hrana u Latviji prilično
skupa. Svaki put kada idete u kupovinu, morate
razmisliti koliko novca možete potrošiti, koju vrstu
hrane trebate kupiti i kako je pripremiti. Ne možete
uvijek kupiti gotovo jelo.
Ja sam sasvim sama
izabrala svoj životni
prostor, jer smatram
da sam za to samo
ja odgovorna.
”
Maja ima 21 godinu i živi samostalno.
Šta te, nakon izlaska iz okvira javne brige,
ispunjava zadovoljstvom u pogledu smještaja?
Trenutno sam zadovoljna svojim stanom. Sama sam
izabrala stan u kojem trenutno živim. Iznajmila
sam stan u Rigi, gradu u kojem studiram i radim.
U blizini mog stana se nalaze prodavnice, druge
službe i moje radno mjesto. Cijena je sasvim u redu
i mogu je podnijeti!
Šta ti je bilo od pomoći prilikom traženja stana?
Ja sam sasvim sama izabrala svoj životni prostor, jer
smatram da sam za to samo ja odgovorna. Opštinski
službenici mi u tome nisu pomogli jer sam izabrala
da živim u drugom gradu. Dok tražite stan važno je
da pažljivo razmislite da li ga možete sebi priuštiti i
S kojim problemima u vezi sa smještajem si se
suočila nakon izlaska iz brige?
Jedan od glavnih problema u Latviji je da možete
dobiti stan samo u opštini uz kojoj ste rođeni. U
mom slučaju, to je mala opština u kojoj nema srednjih
škola, niti velike mogućnosti za pronalaženje posla.
Zato sam odbila da tu živim i odlučila da u gradu
nađem stan koji ću sama iznajmiti. Nemoguće je
kupiti sebi stan; to je suviše skupo. Sebi možete
priuštiti samo da iznajmite stan i morate voditi
računa o tome da stanarinu plaćate svakog mjeseca.
Ja sam morala sama da opremim svoj stan i da
kupim sve što mi je trebalo za život. Još jedna teška
stvar je kako da pronađete način da plaćate račune
– za komunalne usluge, struju – i da budete za sve
sami odgovorni.
Ovaj intervju s Majom (ime je izmišljeno) je obavio
Mihail Dubrovs iz Latvije, član Međunarodnog vijeća
mladih „Važno mi je“.
VAŽNO MI JE
© Katerina Ilievska
PODRŠKA U
RJEŠAVANJU
STAMBENOG
PITANJA
MLADIH LJUDI
KOJI IZLAZE IZ
JAVNE BRIGE U
ZEMLJAMA CEE/
CIS/BALTIKA
Kada počinju sa samostalnim životom, traženje
smještaja bez finansijske pomoći može predstavljati
veliki izazov za mlade ljude koji izlaze iz javne brige
u zemljama centralne i istočne Evrope i centralne
Azije. Trebala bi im snažna podrška porodice. Za
mlade ljude koji su odrasli u okviru programa SOS
Dječijih sela i nemaju takvu podršku, organizacija
im pomaže u iznalaženju smještajnih aranžmana,
pored drugih aspekata kao što su nastavak školovanja
ili pronalaženje posla. U tom procesu mladi ljudi
aktivno učestvuju.
Šta znači podrška u rješavanju stambenog
pitanja?
Cilj nam je da svi mladi ljudi koji izlaze iz programa
SOS-a imaju stalno mjesto za život, bilo da se radi
o stanu u njihovom vlasništvu ili o nekim stalnim
prostorijama na koje polažu stanarsko pravo.¹ SOS
Dječija sela pomažu mladim ljudima da presele u
nove stambene prostore koji ispunjavaju minimum
standarda koje organizacija dogovori, kao što su:
površina od oko 25-36 m² sa priključenom vodom
(uključujući toplu vodu), električnom energijom,
odvodnim sistemom, WC šoljom i tušem, te
mogućnosti zagrijavanja prostorija.
Osnovnu
opremu i namještaj obezbjeđuju sami mladi ljudi
od svoje ušteđevine ili od nakupljenih doprinosa za
stanarinu tokom polusamostalnog života.
Preduslovi za finansijsku pomoć
Mladi ljudi treba da iniciraju proces nalaženje
stana. Od njih se očekuje da iznajme ili sami kupe
stan a, prema potrebi, organizacija može ponuditi
podršku i finansijsku pomoć. Podrška organizacije
zavisi od nekoliko kriterija koje mladi ljudi treba da
ispune, odnosno: aktivno učestvovanje u nalaženju
i zadržavanju stalnog posla, nastavak obrazovanja
koliko im njihove mogućnosti dozvoljavaju,
spremnost za dodatnom obukom kao nadogradnjom
nad
njihovim
formalnim
obrazovanjem,
učestvovanje u planiranju sopstvenog razvoja, kao i
dokazivanje sposobnosti za vođenje domaćinstva. U
obzir se uzimaju i iskustva mladih ljudi za vrijeme
polusamostalnog života i preporuke koje daju glavni
staratelji.
13
ODLAZAK IZ JAVNE BRIGE - INFORMATIVNI DOKUMENT – STAMBENO PITANJE
Mladi ljudi treba da se osjećaju odgovornim
za plaćanje stanarine, i važan dio troškova za
njihov smještaj treba da snose upravo oni. Kada
organizacija pruža finansijsku pomoć, ona treba
da posluži za popunjavanje praznina i da bude
dodatak na ušteđevinu mladih ljudi, kao i na svaki
kredit koju bi mogli uzeti da bi platili cijenu stana.
Iznos kojim bi organizacija dala svoj doprinos ne
može biti veći od određenog limita koji postavljaju
nacionalna udruženja, i u tom pogledu ne može biti
diskriminacije. U slučaju potrebe, organizacija
podržava mlade ljude jemstvom za kredit banke.
U nekim slučajevima pozajmice se mogu odobriti
mladim ljudima ako bankovni sistem ne funkcioniše
ili ako u određenoj zemlji krediti nisu dostupni.
Štednja može biti od velike pomoći u rješavanju
stambenog pitanja. Odgovornost za finansijsku
nezavisnost počinje na početku procesa javne brige,
i razni staratelji treba da motivišu mlade ljude da
počnu da štede od džeparca, novčanih poklona ili
plata za ljetne ili privremene poslove. Organizacija
i mladi ljudi sklapaju ugovor kojim se regulišu svi
uslovi i rok za otplatu finansijske pomoći.
Potreba za transparentnom
rješavanje stambenog pitanja
podrškom
za
Postupak podrške mladim ljudima u rješavanju
njihovog stambenog problema se zasniva na
politikama organizacije i vrši se transparentno i bez
diskriminacije. Mladi ljudi se unaprijed upoznaju
sa tim politikama i informisani su o svojim
odgovornostima.
Autor:
Raluca Verweijen-Slamnescu, savjetnica za
zagovaranje,
SOS Children’s Villages International
Stanarsko pravo znači da mlada osoba ima pravo da trajno živi u
tim prostorijama (uz povlaštenu stanarinu), i to pravo joj niko ne
može oduzeti.
1
© Katerina Ilievska
14
VAŽNO MI JE
NARGIZA
Priča
“
Prva godina nakon
izlaska iz javne brige Nargizi je bila
najteža! Bila je sasvim sama…
Nargiza je imala 11 godina kada su joj roditelji
umrli. Nije imala nikoga od rodbine, pa je odvedena u dječiji dom. S obzirom da, u vrijeme kada
su umrli, njeni roditelji nisu imali stan, Nargiza nije
imala gdje da ode nakon završetka devetog razreda.
Prema državnom zakonu imala je pravo na stan,
ali je za to trebalo dosta vremena jer država nema
mnogo stanova. Ponuđena joj je soba u hostelu,
bez odgovarajućih uslova za život, ali je više voljela
da sačeka nešto bolje. Tako je odlučila da krene u
potragu za stanom koji bi iznajmila.
Pomisao na privatni prostor ju je činila sretnom!
Oduvijek je željela da donosi odluke i da sama sve
radi! Ali, bilo je zaista teško naći stan jer je cijena
bila vrlo visoka, a pomoć koju je primala od države
nije bila dovoljna! Dok je tražila stan, dosta toga je
naučila! Počela je da shvata da morate biti pažljivi u
izboru osoba kojima ćete pokloniti povjerenje. Ljudi
često nisu tako dobri ni ljubazni kakvima se čine, i
mogu vas prevariti radi sopstvene koristi! Shvatila
je da život nije tako jednostavan kao što je mislila da
će biti, i da se ljudi mogu dosta razlikovati!
Dugo vremena nije mogla da nađe odgovarajući
stan, ali joj je jedan prijatelj konačno pomogao u
tome. Ta osoba je predstavila Nargizu jednoj starici
”
čiji stan nije previše koštao! Ali, stan nije bio dobar,
bio je mali i nije bilo dovoljno namještaja. Nargizin
novi stan je bio daleko od škole, i morala je tri puta
da presjeda iz jednog u drugi autobus, pa je provodila oko dva sata u putu. I udaljenost od prodavnica,
drugih službi i njenih prijatelja je takođe bila velika.
Dosta novca je potrošila na prevoz.
Sve je bilo komplikovanije nego što je zamišljala
prije nego što je izašla iz javne brige! Nije mogla
napraviti plan za trošenje novca, čak je bilo dana bez
hrane i novca za prevoz. Često je posuđivala novac
da plati stanarinu. Bilo je teško naći prijatelje, uspostaviti komšijske odnose. Morala je dosta toga
da nauči, što joj je predstavljalo problem, čak i tako
male stvari kao što je plaćanje struje, plina, vode,
odabir dobrih proizvoda, raspoređivanje vremena
kako bi sve uradila na vrijeme, itd.
Prva godina nakon izlaska iz javne brige Nargizi je
bila najteža! Bila je sasvim sama…
Nargizinu priča (ime je izmišljeno) je ispričala
Elmira Yeremenko iz Uzbekistana, članica
Međunarodnog vijeća mladih “Meni je važno”.
15
ODLAZAK IZ JAVNE BRIGE - INFORMATIVNI DOKUMENT – STAMBENO PITANJE
STAMBENO PITANJE I MLADI LJUDI
KOJI IZLAZE IZ JAVNE BRIGE
U ENGLESKOJ – VRIJEME IZAZOVA
UVOD
Prošle godine u Engleskoj je skoro 10.000 mladih
ljudi u dobi od 16 godina ili starijih napustilo
javnu brigu. Ovi mladi ljudi često počinju da žive
samostalno mnogo ranije nego ostali mladi: većina
je napustila svoj posljednji smještaj u okviru javne
brige (hraniteljsku porodicu ili dom) prije navršenih
18 godina, a neki čak i sa 16. To iskustvo se razlikuje
od iskustva drugih mladih ljudi koji izlaze iz javne
brige i koji to čine postepeno, uz mogućnost da se
vrate kući na duži ili kraći vremenski period kada im
je potrebna pomoć. S obzirom na tendenciju mladih
ljudi koji izlaze iz javne brige da samostalno žive
u mlađem uzrastu, Nacionalna savjetodavna služba
za brigu (orig. National Care Advisory Service NCAS1) smatra da je veoma važno da se mladi ljudi
osjećaju adekvatno pripremljenim za izlazak iz
brige i da žive u prostoru koji sebi mogu priuštiti,
koji odgovara njihovim potrebama i u kojem se
osjećaju sigurno.
ZAKONSKI KONTEKST U ENGLESKOJ
Prema zakonu, službe koje se bave djecom u
Engleskoj dužne su da se brinu o mladima koji
napuštaju okvire brige u uzrastu od 16 do 17 godina
i da im obezbijede „odgovarajući smještaj“. Kada
navrše 18 godina, lokalni organ mora da održava
kontakt s tom mladom osobom posredstvom
ličnog savjetnika i da joj pomogne u procesu
1
Nacionalna savjetodavna služba za brigu (NCAS) ima
sjedište u Engleskoj i predstavlja nacionalnu savjetodavnu službu
za podršku i razvoj, fokusiranu na izlazak mladih ljudi iz javne
brige. NCAS pomaže mladima, uzrasta između 13 i 25 godina,
koji se nalaze u okviru javne brige i koji dolaze iz javne brige, njihovim indirektnim roditeljima i onima koji rade s njima. Za više
informacija, vidi: www.leavingcare.org NCAS je dio dobrotvornog
društva mladih “Uhvati22” (orig. “Catch22”).
© Katerina Ilievska
16
daljeg planiranja2, obrazovanja, zapošljavanja ili
obučavanja. Što se tiče smještaja, dužnost im je da
daju savjet, podrže i pomognu mladoj osobi onoliko
koliko je potrebno za njenu dobrobit. Stalna pomoć
kroz primjenu plana za dalje korake u životu bi
trebalo da osigura da ta mlada osoba ne postane
beskućnik.
GDJE ŽIVE MLADI KOJI SU IZAŠLI IZ JAVNE
BRIGE I KAKO SE SNALAZE?
Nakon izlaska iz javne brige, mladi mogu da žive u
različitim vrstama smještaja. Državna statistika za
mlade koji izlaze iz javne brige u dobi od 19 godina
bilježi da je grupa mladih koji „žive samostalno“
najveća. Ostala mjesta na kojima žive mladi koji su
2
Plan svake mlade osobe za dalje korake u životu treba
da sadrži mjere koje vlast, zajedno s roditeljima i tom mladom osobom, treba da preduzme kako bi se mladoj osobi pružile usluge
koje su joj potrebne da bi mogla da ostvari svoje težnje i napravi
uspješan iskorak u svijet odraslih. Lokalni organi vlasti imenuju
ličnog savjetnika da bi osigurali odgovarajuću vrstu pomoći za
mlade koji izlaze iz javne brige.
© Katerina Ilievska
VAŽNO MI JE
izašli iz javne brige uključuju smještaj kod bivših
porodica hranitelja, povratak porodicama ili život s
prijateljima, ili život u subvencioniranom smještaju
(kao što su hosteli ili foajei za koje je pomoć dostupna).
Nažalost, mladi koji izlaze iz javne brige i dalje
prijavljuju probleme sa smještajem, a akademsko
istraživanje koje se bavi načinom na koji se mladi
koji izlaze iz okvira javne brige snalaze nakon
izlaska naglašava da su mladi koji su boravili u
okviru brige i dalje suviše prisutni među onima koji
imaju loš smještaj i koji su iskusili beskućništvo.
Brojni su razlozi zbog kojih je prelazak iz javne
brige u samostalni život težak.
●● Od suviše mladih ljudi koji izlaze iz javne brige
se očekuje da pređu u samostalni život;
●● Kvalitet planiranja i pripreme mladih koji izlaze
iz javne brige;
●● Neadekvatan izbor smještajnih mogućnosti za
one koji izlaze iz javne brige;
●● Trenutna finansijska klima je dovela do rasta
cijene stanovanja i smanjenja pomoći u vezi sa
stanovanjem, zbog čega mladi ljudi često sebi
ne mogu priuštiti samostalan život.
Bez obzira na ove probleme, NCAS smatra da svaka
mlada osoba treba da ima dom koji odgovara njenim
potrebama, pri čemu im se pruža pomoć da tu
bezbjedno borave i krenu putem samostalnosti. Bez
odgovarajućeg smještaja mladi ljudi koji se nalaze u
okviru javne brige i koji dolaze iz javne brige mogu
se naći u situaciji da se bore s drugim problemima u
životu, kao što je briga za zdravlje i dobrobit, uspjeh
u školovanju i zadržavanje zaposlenja.
RAD NA POBOLJŠANJU STAMBENOG
PITANJA ZA MLADE KOJI IZLAZE IZ JAVNE
BRIGE
Radimo na tome da utičemo na definiciju
odgovarajućeg smještaja3 koju koristi država, kako bi
se mladima pružio smještaj koji odgovara njihovim
potrebama. Takođe smo izradili i praktični vodič
pod nazivom „Putovanja kući“4, koji mogu koristiti
oni koji nastoje da kod svojih lokalnih organa
vlasti poboljšaju situaciju u pogledu obezbjeđivanja
smještaja.
Mladi su takođe dosta uključeni u rad na poboljšanju
rezultata u vezi sa stanovanjem mladih koji izlaze
iz javne brige. Na primjer, mladi su napravili
časopis „Istina o domu“5, kako bi pružili dostupne
informacije o izboru smještaja i pomogli mladima
da shvate realnost različitih opcija.
Referentni forum mladih (orig. Young People’s
Benchmarking Forum - YPBMF) okuplja mlade
uzrasta 16 godina i starije; glavni cilj ove grupe je da
pomogne u poboljšanju usluga i obezbijedi mladima
više mogućnosti za učenje i učestvovanje. Nedavno
su mladi ljudi sastavili dokument pod nazivom
GETA – Vodič za hitan i privremeni smještaj6. Ta
grupa je odlučila da se pozabavi pitanjem hitnog i
privremenog smještaja, jer to je problematika o kojoj
3 www.leavingcare.org/admin/uploads/87975a0adc2fb565cd8
793f097c3375d.pdf
4 www.leavingcare.org/admin/uploads/3433e51041436ce0a61
e0d68657e3513.pdf
5 www.leavingcare.org/admin/
uploads/37558d2cdef0deffbbb 1ec7a134ceef5.pdf
6 www.leavingcare.org/?page_ID=14&news_ID=109
17
18
ODLAZAK IZ JAVNE BRIGE - INFORMATIVNI DOKUMENT – STAMBENO PITANJE
mladi imaju dosta da kažu i oblast u vezi s kojom
im je potrebno više informacija. Članovi YPBMF
smatraju da se ne shvata koliko mladi ljudi poznaju
svoja prava. Vodič sadrži korisne informacije i
analize slučaja u kojima su mladi željeli da razmijene
svoja iskustva. Vodič sadrži preporuke za radnike
i za mlade ljude.
NCAS vjeruje da postoji još mnogo toga što
treba uraditi kako bi se poboljšale smještajne
mogućnosti za mlade koji izlaze iz javne brige.
Prije svega, treba da osiguramo da mladi steknu
praktična znanja i emocionalnu otpornost u smislu
snalaženja u okruženju koje će od njih očekivati
veću samostalnosti i preuzimanje određenog
stepena odgovornosti za sebe. Da bismo poboljšali
situaciju, potrebna nam je veća podrška u pripremi
za samostalni život.
Poboljšanja će biti ostvarena i kada povećamo broj
mladih koji budu mogli da ostanu u hraniteljskim
porodicama ili u rezidencijalnom smještaju i nakon
navršenih 18 godina, te ne budu morali da dožive brzi
odlazak. NCAS preporučuje da, kada je moguće,
mladi ljudi ostanu u okviru javne brige u kojoj se već
nalaze dok ne steknu vještine i iskustvo da žive samostalnije, a ta procjena se ne zasniva na godinama,
nego na željama i sposobnostima mladih ljudi.
Na kraju, s obzirom da staratelji čine raznoliku
grupu, svaki lokalni organ mora raspolagati nizom
smještajnih opcija koje će ponuditi svojim mladim
ljudima i mora dozvoliti mladima da prave greške i
da se u slučaju neuspjeha vrate u okruženja sa više
podrške.
Autor:
Dr. Claire Baker, viši rukovodilac za pitanje politike,
Nacionalna savjetodavna služba za brigu (NCAS):
Ostvarivanje promjene
za mlade koji se nalaze u okviru javne brige i koji
dolaze iz javne brige između 13 i 25 godina starosti
SAMOSTALNI
ŽIVOT –
PODRŠKA I
PRIPREMA U SOS
DJEČIJIM SELIMA
U AUSTRIJI
Za mlade je odlazak iz roditeljskog doma da bi živjeli
u sopstvenom stanu istovremeno izazov i korak u
razvoju. Dugo godina se smatralo da je odlazak prvi
korak ka svijetu odraslih. Danas je to drugačije.
Studije koje se bave pitanjima mladih pokazuju da
mladi ljudi postepeno sve kasnije i kasnije napuštaju
roditeljski dom. Često u roditeljskoj kući ostaju do
svojih srednjih dvadesetih godina, ili još duže. Jedan
od faktora koji na to utiču su visoki životni troškovi,
što mnogi mladi ljudi ne mogu sebi priuštiti.
Od mladih u alternativnoj brizi se često traži da
ranije počnu sa samostalnim životom. Zvanično
su organi nadležni za socijalno staranje odgovorni
za djecu u alternativnoj brizi do punoljetstva – u
Austriji to znači navršenih 18 godina. Ako se
alternativna briga završava u tom uzrastu, mladi
obično imaju dvije mogućnosti: da se vrate u svoju
biološku porodicu ili da nađu sopstveno mjesto za
život.
SOS Dječija sela Austrije na veoma konkretan način
pomažu mladim ljudima da odrastu i osamostale
se, odnosno, pomažu im u traženju i opremanju
stana. SOS kuće za mlade u Austriji nude model za
pripremu mladih za samostalni život, koji se sastoji
od tri koraka.
●● Pomoć u okviru kuća za mlade: Prvi korak je da
se briga pruža posredstvom socijalnih pedagoga
tokom 24 sata. Briga se fokusira na pomoć u
VAŽNO MI JE
školi i stručnom usavršavanju i na pružanju
pomoći u sticanju društvenih i životnih vještina,
uključujući razvijanje samopouzdanja i prelazak
u samostalnost. Ova pomoć se djelimično pruža
na individualnoj, i djelimično na grupnoj osnovi.
●● Program polusamostalnog stanovanja (u
sklopu kuća za mlade): Obično nakon godinu
dana, mlada osoba ima mogućnost da se preseli
u zaseban životni prostor u istoj kući. Ovaj
korak obično traje još jednu do dvije godine,
tokom kojih mlada osoba stiče još više životnih
vještina i psihosocijalnih sposobnosti. Učenjem
vještina sopstvenog razvoja i smanjivanjem brige
SOS Dječijih sela, rastu samostalnost i vještine
samoorganizacije. Zamisao je da oslabe veze
sa organizacijom, i ojačaju kontakti sa vanjskim
svijetom.
●● Program polusamostalnog stanovanja (izvan
kuća za mlade): Posljednji korak je da mlada
osoba iseli iz kuće za mlade. Briga socijalnog
pedagoga se smanjuje. Cilj pedagoga je da ojača
autonomiju i samostalnost mlade osobe i da joj
pomogne u integraciji u novo životno okruženje.
Ova tri koraka se trebaju smatrati opcijama, a ne
strogom shemom. Važno je da se odgovarajući
koraci planiraju zajedno sa mladom osobom. Neki
mladi odrasli ljudi ostaju dugo u kući za mlade, dok
se drugi vrlo brzo presele u svoj stan.
Pored ovog modela koji se sastoji od tri koraka,
postoje i drugi programi podrške. Da bi se olakšao
prelazak u samostalni život izvan okvira javne brige,
u nekim slučajevima je opcija da se koristi „stan za
početak“. U tom slučaju mlada osoba može od SOS
Dječijih sela iznajmiti stan po veoma niskoj cijeni
na period do tri godine, a može primati i ograničenu
pomoć socijalnog pedagoga.
Konačno, za krizne situacije koje nastanu
nakon izlaska iz brige, postoji služba koja se
bavi problemima nakon izlaska iz javne brige i
intervencijom u kriznim situacijama, koja prema
potrebi pruža pomoć u rješavanju problema u vezi
sa stanovima.
ISKUSTVA
Mladi sve više koriste mogućnost različitih opcija
prilikom izlaska iz javne brige. Od kraja jula 2011.
godine, 290 mladih ljudi je živjelo u SOS kućama
za mlade u Austriji. Od tog broja, njih 111 (38%)
je živjelo u podržavanim internim i eksternim
objektima. Ako se mladima pruža podrška kada su
stariji od 18 godina, broj mladih koji su sposobni
da samostalno žive u sopstvenom stanu je veoma
veliki. Između 70 i 80% mladih odraslih osoba
napuštaju SOS Dječije selo i odlaze da žive u
svojim stanovima. Mladi koji izlaze iz javne brige
prije nego što navrše 18 godina manje su sposobni
za samostalni život. Veći procenat njih se vraća u
svoje biološke porodice ili u drugu kuću za mlade.
U pojedinačnim slučajevima mlade odrasle osobe
napuste SOS Dječije selo, a da nemaju određeno
mjesto stanovanja.
Studije o životnoj situaciji mladih odraslih ljudi
iz alternativne brige pokazuju da većina njih ima
posao i može sebi priuštiti stan. Oni često žive s
partnerom i djecom i u suštini su zadovoljni svojim
životnim prostorom. Ove studije se uglavnom dotiču
mladih odraslih ljudi koja su još uvijek u kontaktu
sa SOS Dječijim selima. Nema dostupnih podataka
o položaju mladih koji, nakon teške situacije u
pogledu brige, više nisu u kontaktu. Međutim, u
svim ovim studijama evidentan je jedan važan
aspekt: društvene mreže mladih ljudi su od bitne
važnosti za hvatanje u koštac sa kriznim situacijama
do kojih može doći (npr. gubitak stana).
Literatura:
- Hofer, Bettina / Putzhuber, Hermann: Zur
Lebenssituation
von jungen Erwachsenen aus SOS KinderdorfEinrichtungen. Pilotprojekt in den Regionen Dornbirn,
Imst und Salzburg: Abschlussbericht, Innsbruck
2005
- Spannring, Reingard / Steden, Melanie: Tracking
Footprints (Tragom otisaka stopala)
Österreich, Projektbericht, Innsbruck 2008
Autori:
Mag. Christoph Drobil, Odjel za kvalitet
Dr. Hermann Putzhuber, Socijalno-pedagoški institut
Austrija
19
20
ODLAZAK IZ JAVNE BRIGE - INFORMATIVNI DOKUMENT – STAMBENO PITANJE
STVARANJE DOMA, TRAŽENJE
POSLA - ISPITIVANJE POČETNIH
REZULTATA U POGLEDU STANOVANJA
I ZAPOŠLJAVANJA MLADIH LJUDI KOJI
IZLAZE IZ JAVNE BRIGE
Ovaj dokument polazi od osnovne pretpostavke da je
stambeno pitanje, uz pitanje zaposlenja, od najveće
važnosti za prelazak mladih ljudi iz javne brige u
svijet odraslih. Studija koju su izradili Jim Wade i
Jo Dixon o početnim rezultatima koji se odnose na
mlade u tranziciji pokazuje da se mnogo njih suočava
sa problemima, a neki su posebno podložni lošim
ishodima u pogledu stanovanja i zapošljavanja i
vjerovatno im je potrebna intenzivna pomoć da se
oporave. Pored toga, pad mogućnosti koje pruža
tržište rada za mlade i socijalne politike koje podstiču
mlade da izađu iz okvira javne brige, između ostalog
su povećali stepen oslanjanja mladih na pomoć
porodice. A elementi tranzicije, kao što su izlazak iz
javne brige, finansijska nezavisnost i status odraslog
građanina, postali su manje povezani.
Posljednjih decenija, putevi u svijet odraslih su
za većinu mladih ljudi postali različiti i izazovni.
Problemom se smatra sve veća polarizacija između
„proširene“ i „ubrzane“ tranzicije, te uticaj društvene
klase, pola, etničke pripadnosti i lokaliteta na putu
u svijet odraslih. Većina mladih ljudi se našla u
proširenoj tranziciji i postala posebno ranjiva u
smislu beskućništva i nezaposlenosti. Mladi ljudi
u ubrzanoj tranziciji (koji izlaze iz javne brige prije
navršenih 18 godina) suočavaju se s povećanim
rizikom da relativno brzo nakon izlaska iz javne
brige postanu beskućnici.
Iako su se neki mladi ljudi koji su izašli iz javne
brige dobro snašli, drugi su se borili. Većina nije
mogla ići stabilnim putem obrazovanja, obuke
Stambeno pitanje nakon 12 – 15 mjeseci
40%
30%
20%
10%
0%
samostalno
stanovanje
podržani
smještaj
članovi
porodice
hraniteljska
porodica
(nezvanično)
drugo
okruženje
© Katerina Ilievska
VAŽNO MI JE
ili rada, pa je neko vrijeme nakon izlaska iz brige
ostala finansijski zavisna.
Podrška porodice nakon izlaska iz javne brige je za
mlade ljude veoma važna, mada često izostaje. Iako
je trećina hraniteljskih porodica nastavila da pruža
pomoć, profesionalna podrška socijalnih radnika
ima tendenciju pada u periodu nakon izlaska iz
okvira brige. Prema evidenciji, stručne službe su
dale značajan doprinos razvoju politika za izlazak iz
javne brige i podršku mladima, posebno u pogledu
stanovanja. Međutim, te politike su bile nejednake
i znatno su se razlikovale. Da bi se riješila ta
nedosljednost, donesen je zakon kojim se propisuju
velike promjene u oblasti izlaska iz javne brige.
Studija Wade-a i Dixon-a je urađena na uzorku od
106 mladih ljudi koji su izašli iz javne brige nekoliko
lokalnih organa vlasti u Engleskoj.
Osnovni
intervjui su obavljeni u prosjeku 2-3 mjeseca nakon
izlaska iz javne brige, a zatim su ponovljeni 9-10
mjeseci kasnije. Stambena situacija mladih u
kasnijem periodu je niže navedena.
Čini se da podržani smještaj ima potencijal za
stvaranje prilike za mlade ljude da ojačaju svoje
vještine za samostalnost i prelazak u svijet odraslih.
Međutim, ne postoje dokazi da je to bio slučaj i
sa rizičnom grupom mladih ljudi. U zavisnosti
od nadležnih organa vlasti, i smještaj se značajno
razlikuje i kreće se u rasponu od 22% do 83 %
mladih koji žive u ovim oblicima smještaja u vrijeme
ponovljenog ispitivanja. Očigledno visok stepen
promjene stanova mladih ljudi u ranoj fazi izlaska
je prirodan, jer se kreću u potrazi za zaposlenjem,
obrazovanjem i porodicom. Istovremeno, upravo
ta mobilnost predstavlja veliki rizik za mlade da
postanu beskućnici. Zapravo 35% tih mladih ljudi
nakon izvjesnog vremena i postanu beskućnici.
Ovaj oblik nestabilnosti je znatno veći u slučaju
mladih koji imaju probleme sa mentalnim zdravljem
i ponašanjem, kao što je slučaj sa mladima čija je
stambena situacija za vrijeme ponovljenog ispitivanja
bila loša. U opštem smislu, taj dokument ukazuje
na ohrabrujuće nalaze prema kojima je 56% mladih
ljudi imalo „dobro“ riješeno stambeno pitanje, a
31% „pristojno“. Čini se da su pozitivni rezultati
usko povezani s drugim aspektima trenutnog
života mladih ljudi, a ne s prošlim dešavanjima
i problemima (vrijeđanje, bitna zloupotreba,
bjekstvo) ili njihovim prijašnjim životom u brizi.
Pozitivni rezultat u pogledu stanovanja je očigledno
bio povezan s tim što su mladi pridali pozitivnu
vrijednost svom mentalnom zdravlju i dobrobiti.
Pozitivan krug dobrih stvari predstavlja recipročan
odnos različitih sfera života mladih ljudi: kada se
školuju, obučavaju ili rade, veća je vjerovatnoća
da će imati bolje mišljenje o svom mentalnom
stanju. I obratno je verovatno tačno. Prema tome,
dobro rješavanje stambenog pitanja nije povezano
samo sa obezbjeđivanjem pristojnog stana (što je
samo po sebi veliki izazov), nego je povezano i sa
podrškom kojom se zadovoljavaju potrebe mladih
ljudi prilikom izlaska iz javne brige u cjelini, i koja
jača otpornost prema nedaćama.
Ovaj članak je sažetak članka “Stvaranje doma,
traženje posla: ispitivanje početnih rezultata u pogledu
stanovanja i zapošljavanja mladih ljudi koji izlaze iz
javne brige”, Jim Wade-a i Jo Dixon-a. Originalni
članak je prvi put objavljen u Socijalnom radu za dijete
i porodicu, 2006.g., 11, str. 199 – 208
21
ODLAZAK IZ JAVNE BRIGE - INFORMATIVNI DOKUMENT – STAMBENO PITANJE
KAZAHSTAN –
SITUACIJA U VEZI
SA STAMBENOM
POLITIKOM
Pravo na stanovanje, kao osnovno ljudsko pravo,
može odrediti ostvarivanje ostalih dječijih prava, kao
što je pravo na razvoj, zdravstvenu zaštitu i ljekarsku
pomoć, ličnu sigurnost i obrazovanje. Ostvarivanje
prava na stanovanje često određuje pravo na život. U
tom smislu je obezbjeđivanje stambenih mogućnosti
jedan od najvažnijih zadataka države.
Situacija u vezi sa rješavanjem stambenog pitanja
za mlade koji zbog godina izlaze iz institucionalnog
smještaja je krajnje alarmantna. Prema zvaničnim
podacima od 1. januara 2010. godine, za skoro
90% djece u obrazovnim ustanovama za djecu bez
roditelja potreban je smještaj. Od ukupno 12,519
djece u domskom smještaju, samo 1,189 njih ima
odgovarajući stambeni prostor. Smještaj je potreban
za više od 11,000 djece. Najviše mladih ljudi
kojima je potreban stan dolazi iz regije Karaganda,
te istočnog i sjevernog Kazahstana.¹ U Almaty-ju
je sutuacija toliko dramatična da proteklih godina
niti jedna mlada osoba nije dobila smještaj nakon
izlaska iz javne brige.
Kada se razgovara sa mladima koji izlaze iz javne
brige, čini se da je stambeno pitanje ono što ih
najviše brine. Po zakonu, djeca bez roditelja i djeca
bez roditeljskog staranja, kao i djeca koja imaju
staratelje i odgajatelje, a koja su imala fiksirani
stan, mogu ostvarivati svoje pravo na taj stan tokom
čitavog perioda boravka u obrazovnim institucijama,
kao i u ustanovama za usmjereno obrazovanje.
Djeci koja nemaju fiksirani stan država obezbjeđuje
© Katerina Ilievska
22
stan u sredini u kojoj žive. Pored toga, zakon
nalaže da se od staratelja i odgajatelja dobije
preliminarna dozvola za izvršenje transakcija u
vezi sa privatizovanim kućama koje posjeduju djeca
bez roditelja ili roditeljskog staranja. Mogućnost
fiksiranog stanovanja za mlade ljude koji izlaze iz
javne brige ne rješava uvijek stambene probleme,
jer život u dodijeljenom stambenom prostoru ne
olakšava mladoj osobi vršenje normalnih životnih
aktivnosti.
U prvim godinama nakon izlaska iz institucija, mladi
ljudi koji izlaze iz javne brige nisu naviknuti na
samostalni život, a plate koje zarade im rijetko mogu
biti dovoljne da pokriju sve troškove stanovanja.
Odrasle kriminogene osobe često koriste neznanje
mladih, a odrasli ih iznevjere dovodeći ih u situaciju
da više ne mogu ostvariti svoja imovinska prava.
Sve to dovodi do porasta u broju mladih ljudi koji
postaju beskućnici i skitnice.
Gore predočena situacija je samo jedna strana
problema. Pored navedenog, Kazahstanu nedostaju
stanovi za mlade koji prelaze iz javne brige u svijet
odraslih. Većina mladih ljudi koji zbog godina moraju
da izađu iz okvira javne brige problem stanovanja
moraju da rješavaju istovremeno sa traženjem posla
ili nastavkom školovanja. Ako nemaju prijavljeno
mjesto boravka, mladi koji zbog godina izlaze iz
javne brige ne mogu da dobiju pristojan posao, pa
tako ni da plate stanarinu. Očigledno je da je za
rješavanje problema u vezi sa položajem mladih
ljudi koji zbog godina izlaze iz javne brige potrebno
VAŽNO MI JE
ulaganje fokusiranih i usklađenih napora države i
socijalnih ustanova.
Međunarodni standardi u oblasti dječijih prava
sadrže preporuke u vezi sa ulogom državnih vlada u
obezbjeđivanju odgovarajućih stambenih prostora za
djecu i mlade ljude. Problem je što vladina politika
na izvršnom i lokalnom nivou nije adekvatno
zastupljena u mehanizmima za ostvarivanje prava
na stan mladih ljudi koji izlaze iz javne brige. Tu
situaciju komplikuje i činjenica da organizacije i
službe koje pomažu mladima koji izlaze iz javne
brige pripadaju različitim ministarstvima ili
odjelima, a među službama ne postoji saradnja za
rješavanje ovog problema.
Autor:
Larissa Tikhonova, nacionalni savjetnik za zagovaranje,
SOS Dječija sela Kazahstan
SOS Dječija sela Kazahstan, Analiza zasnovana na dječijim
pravima, februar 2009. g., str. 13
1
ŽIVOT BEZ BRIGE – PRIČA O
POKRETU ZA PRAVA MLADIH LJUDI
U BRIZI
Život bez brige je priča o pokretu za prava mladih ljudi
u javnoj brizi u Engleskoj. Ona govori o tome kako
su se, od 1973. godine, mladi okupljali da govore o
svojim iskustima u brizi, da pomognu jedni drugima
i vode kampanju za poboljšanje živiota u okviru javne
brige. U priči se opisuje kako su mladi tokom tih
godina doživljavali javnu brigu, uključujući osjećaj
stigmatizacije i kontrole, kao i zlostavljanje koje su
neki od njih doživjeli od onih koji su trebali da se
staraju o njima. Ali to je i priča o altruizmu i kolektivnoj otpornosti, o tome kako su se mladi udružili
da bi poboljšali život drugih mladih ljudi i učinili da
njihovi životi budu manje zanemareni.
“Ova knjiga će inspirisati one koji danas učestvuju
u kampanjama da povjeruju da i oni mogu osigurati
poštivanje prava mladih ljudi”.
Maxine Wrigley MBE, generalni direktor, Glas
nacije
“Ova knjiga će apelovati na sve koji su zainteresovani za način na koji naše društvo brine, odnosno,
ne brine o svojim mladim ljudima.” David Conn,
The Guardian
Za primjerak ŽIVOTA BEZ BRIGE (orig. CARE LESS
LIVES), posjetite stranicu www.leavingcare.org i pratite
linkove do narudžbenice.
O autoru: Mike Stein je profesor koji se bavi
istraživanjem pri Istraživačkom odjelu socijalne politike
na Univerzitetu Jork. Tokom posljednjih 30 godina, on
se bavi istraživanjem problema i izazova sa kojima se
suočava rizična grupa mladih ljudi, uključujući mlade
koji izlaze iz okvira javne brige, mlade koji su u
bjekstvu i zlostavljane tinejdžere.
23
PRIPREMA ZA
SAMOSTALNI ŽIVOT
www.sos-childrensvillages.org
home
family
www.sos-ds.ba
home
family
ild
, the ch
sisters
nity
commu
od
childho l
ra
in cultu
y
diversit
family
childhood
inncultu
ral
s a d rsity
brother dive
ren’s
home
famil
y
family
childhood
in cultural
diversity
nd
dren’s
ty
education
nd personal
growth
child
h
in cu ood
ltura
l
diver
sity
brothers and
sisters, the children’s
community
education
and personal
growth
moments
of happy
childhood
b
siste rothers a
nd
rs, th
e
comm children’s
unity
education
and personal
growth
moments
of happy
childhood
educ
and ation
pers
o
grow nal
th
moments
of happy
childhood
motherhood
m
o
c
education
and personal
growth
brothers and
sisters, the children’s
community
childhood
in cultural
diversity
mom
e
of ha nts
p
child py
hood
motherhood
motherhood
moth
erho
village
village
village
od
Download

Informativni dokument 4