Analiza podataka o obolijevanju od respiratornih oboljenja
u gradovima BiH
Zemljin atmosferski omotač svojim sastavom omogućuje život ljudima, mnogobrojnim
biljnim i životinjskim vrstama. Troposfera je njen najniži sloj visine do 12 km sadrži oko 75%
ukupne mase vazduha i skoro 100% vlage, ima stalan hemijski sastav i u njoj se odvija život.
Na visini od oko 12 km nalazi se tropopauza koju karakteriše stalna temperatura.Iznad
tropopauze je stratosfera koja u gornjim slojevima ima ozonski sloj koji štiti Zemlju od
štetnih ultrravioletnih (UV) zraka . Iznad stratosfere je mezosfera. Poslednji sloj atmosfere je
jonosfera i ona je značajna za širenje radio talasa.
Čovjek svakodnevno udiše oko 20 m3 vazduha, ne razmišljajući mnogo o tome, mada je
vazduh koji udišemo jedan od najznačajnijih faktora za održanje života. Svojim aktivnostima
ljudi stalno zagaĎuju atmosferu menjajući njen sastav i slabeći njenu zaštitnu ulogu.
Izvori aerozagaĎenja mogu biti prirodni i antropogeni.U prirodne izvore spadaju vulkani,
pijesak pustinja, gasovi iz močvara, kosmičke radijacije, polen i bakterije. Antropogeni izvori
aerozagaĎenja mogu biti industrija, saobraćaj, loženje i poljoprivreda.
Polutanti koji se nalaze u vazduhu mogu se podijeliti prema konzistenciji na čestice (prašina,
pare, magle, dimovi) i gasovite polutante (gasovi i pare), a prema porijeklu na primarne i
sekundarne.
U mnogim zemljama indeks kvaliteta vazduha (AQI- od engl Air Quality Index) i UV-indeks
sastavni su dio svakodnevne vremenske prognoze. Ovi izvještaji su postali deo modernog
života i na osnovu podataka koje oni pružaju, ljudi planiraju.
Zdrava životna sredina, kvalitetno zadovoljene osnovne životne potrebe (voda, hrana, uvjeti stanovanja,
tehnička pomagala) utječu na zdravlje pojedinca i društva u cjelini. Još u antičko doba ljudi su
negodovali zbog lošeg zraka u gradovima (uglavom posljedica dima od loženja i neugodnog
mirisa otpadnih voda). U Londonu je 1952. godine zabilježena epizoda velikog smoga, tokom koje je
od posljedica obolijevanja umrlo 4 000 ljudi. Danas mnogi veliki gradovi u svijetu imaju loš kvalitet
zraka, kao i zatvoreni prostori u kojima ljudi rade i borave.
Na aerozagaĎenje u gradovima utječe broj dana sa vrijednostima polutanata preko standarda,
procenat i vrijeme izloženosti stanovništva.
Reakcija ljudi na aerozagadjenje značajno varira. Kod nekih ljudi se javljaju izraženi
simptomi, dok se kod odreĎenog broja ljudi simptomi uopšte ne javljaju. Simptomi idu od
fizičke i fiziološke neprijatnosti, fizioloških promjena, nespecifičnih znakova, do blagih ili
jačih kliničkih manifestacija bolesti ili smrti. Vrlo važna činjenica je da kod većeg broja ljudi
simptomi nestaju sa poboljšanjem kvaliteta vazduha.
Polutanati iz vazduha oštećuju i iritiraju vazdušne puteve i pluća (ozon, sumpor dioksid, kiseli
aerosoli, azotni oksidi, čestice), oštećuju srce, neurotoksični efekat na razvoj nervnog sistema
(živa, olovo, toluen), mutacije (toluen, benzen), endokrini disrupteri - imitatori hormona
(olovo, kadmijum, PAH, benzen), kancerogeno (PAH, nikl,azbest).
Sumpor dioksid kod akutne izloženosti može dovesti do boli u očima, ustima i grudima,
suzenje očiju, povećanju sekrecije iz nosa, grča bronhijalnih mišića (bronhokonstrikcija),
kašlja, sviranje u grudima, suhoća grla i nosa.
Hronična izloženost sumpor-dioksidu najčešće dovodi do pojave respiratornih simptoma,
povećanja hospitalizacijea, pogoršanja stanja kod asmatičara, utiče i na kardiovaskularni,
koštani i reproduktivni sistem, dovodi do promjene nekih sastojaka krvi, a prema nekim
istraživanjima i do povećane učestalosti karcinoma u zagaĎenim oblastima.
Čestice mogu dovesti do respiratorni simptomi i oboljenja: povećane prevalence respiratornih
simptoma, blagog smanjenja plućnih funkcija, povećanog odsustvovanja sa posla, povećanog
broja hospitalizacija i povećanog mortaliteta od dišnih (respiratornih) oboljenja.ageni efekti
Istraživanja povezuju porast koncentracije čestica sa povećanom učestalošću karcinoma
pluća. To se naročito odnosi na čestice koje imaju u sebi ekstrakte organskih materija i čestice
koje potiču iz vozila koja koriste dizel gorivo, kao i na kisele komponente čestica.
Troposferski ozon je jak oksidans i može da ošteti sve dijelove respiratornog trakta. On
dovodi do smanjenja plućnih funkcija, povećane reaktivnosti vazdušnih puteva, izaziva
zapaljenjske promene, produbljuje postojeća respiratorna oboljenja i pojačava respiratorne
simptome.
Ono što je ostalo nerazjašnjeno je da li ponovljeno izlaganje dovodi do reverzibilnih
promjena, jer su rezultati istraživanja vrlo različiti. Ozon dovodi do promjena u eritrocitima i
nekim komponentama seruma, raznih neurohemijskih poremećaja u mozgu, oštećenja lipida u
koži, a kod eksperimentalnih životinja može da dovede do pojave teratogenih i reproduktivnih
efekata. Tokom eksperimenata sa miševima utvrdjeno je da ozon povećava incidencu
karcinoma pluća.
Izduvni gasovi motornih vozila sadrže brojna jedinjenja. Primarno štetne supstance koje se
nalaze u izduvnim gasovima motornih vozila su: ugljen dioksid (CO2), ugljen monoksid
(CO), azotni oksidi, olovo, sumporni dioksid (SO2), isparljive organske i čvrste
supstance.Brojni su efekti povećanih koncentracija ugljen.monoksida (vrtoglavica, slabost,
mučnina, zamor, konfuzija), a azotni oksidi
povećavaju učestalost respiratornih simptoma, pogoršanja stanja kod astmatičara, te dovode
do češćih hospitalizacija.
Dugotrajno izlaganje povišenim koncentracijama olova može izazvati anemiju, grčeve u
trbuhu, proljeve, zatvor (opstipaciju), bol u trbuhu, muku i gubitak apetita, olovnu
encefalopatiju, oštećenje bubrega, usporen rast i razvoj.
Kisele kiše se javljaju kada emitovani sumpor dioksid i azotni oksidi reaguju u atmosferi sa
vodom, ozonom i oksidansima te dolazi do formiranja kiselih jedinjenja.
OdreĎeni deo populacije kao što su djeca, starije osobe i hronični bolesnici su najosetljiviji i
ispoljavaju simptome i kod vrlo niskih koncentracija polutanata u vazduhu.
Koliki će biti intenzitet ispoljenih efekata zavisi prije svega od osobina prisutnog polutanta ili
kombinacije polutanata, koncentracije i dužine izloženosti, veličine i rasprostranjenosti izvora
emisije, lokalnih meteoroloških uslova..
ZagaĎenost zraka veoma je prisutno u gradovima, naročito mega-polisima kao velikim industrijskim centrima.
Sastav gradskog zraka izmijenjen je u odnosu na prirodni, jer je smanjena količina kisika, a povećana
količina ugljičnog dioksida i drugih štetnih plinovakoji se ispuštaju iz industrijskih
postrojenja, toplinsko-energetskih objekata, automobila. Otrovni plinovi iz tvornica, pomiješani s
čaĎi, azotnim oksidima, ugljičnim monoksidom i olovom iz automobila otapaju se u magli i
formiraju smog. Mjerenja pokazuju da, u industrijski manje razvijenim zemljama, oko 60% sumpornog
dioksida dolazi iz susjednih, industrijski razvijenih zemalja. Efekti zagaĎenja mogu biti lokalni i globalni.
Lokalni efekti zagaĎenja zraka iznad gradova ogledaju se u vidu promjene mikroklime:
prosječna godišnja temperatura je viša, vidljivost smanjena, povećana oblačnost, smanjena
vlaga, učestalost kiselih kiša koje uzrokuju koroziju metalnih i kamenih predmeta, promjene na lišću,
mijenjaju sastav tla, zagaĎuju rijeke, potoke, jezera i cijeli ekosistem.
Kako klima postaje toplija, Zemljinom ekosistemu nastaje suša, požari.
AerozagaĎenje se kod ljudi može manifestirati vrtoglavicaom, glavoboljom, crvenilom i svrbež u očima,
curenju iz nosa, kašljanju i otežanom disanje, grlobolja, šištanjui ili bolu u prsima, sklonošću prehladama i
alergija, te pogoršanje postojećih plućnih i srčanih bolesti. Bolesti povezane s onečišćenim
zrakom jesu astma, bronhitis, emfizem pluća, srčane i druge plućne bolesti i respiratorne alergije. Smatra se
da godišnje više ljudi umire vezano uz onečišćen zrak nego u prometnim nesrećama.
Mjere prevencije nastoje spriječiti ili smanjiti onečišćivanje zraka. Prvenstveno se
preporučuje korištenje tehnoloških procesa koji ne zagaĎuju zrak ili «čista tehnologija», te
pravilan izbor goriva, odnosno smanjivanje upotrebe fosilnih goriva. Nadalje, preporučava se
kontrola emisija u toku i nakon sagorijevanja, te korištenje dodatnih filtara na ispustima u
zrak. Prije svega, potrebna je promjena načina života u smislu manjeg trošenja energije ili
upotrebe alternativnih izvora.
AerozagaĎenje vezano za industrijska postrojenja i urbana naselja potiče iz industrijskih i
drugih izvora zagaĎenja. Najčešći uzroci prekomjernog aerozagaĎenja su sagorijevanje i
prašina industrijskih postrojenja, posebno zastarjelih, bez ugraĎenih filtera. Takav zrak
sadrži dosta sumpore, pepela ugljena, a izduvni gasovi automobila i drugi izvori zagaĎenja
doprinose činjenici da u takvoj životnoj sredini disajni organi dolaze u kontakt sa štetnim
agensima, što može dovesti do povećanog obolijevanja.
Ovome doprinosi činjenica da u mnogim sredinama u svijetu, posebno u zemljama u razvoju,
ne postoji niti jedan sistem mjerenja kvaliteta zraka kojeg udišemo, te javnost u dovoljnoj
mjeri nije niti upoznata sa ovim problemom.
Nepostoojanje kontinuiranog praćenja kvalitieta zraka, posebno u područjima u kojima ima
industrijskijh zagaĎivača, ima ključnu ulogu u praćenju povećanog rizika od respiratornih
obeljenja u takvim uvjetima, te pronalaženje načina da se problem zagaĎenja zraka riješi na
sistematičan način i smanji rizik od obolijevanja disajnioh organa.
Povećana koncentracija suspendiranih štetnih čestica u udahnutom zraku može izazvati
povećano obolijevanja od akutnih respiratornih, ali i malignih oboljenja, naročito kod djece.
Kod starijih osoba sa već prisutnim obolijevanje od hroničnih respiratpoornih oboljenja,
ovakvo aerozagaĎenje može pogoršati i dovesti do prolongiranog obolijevanja, češćih posjeta
doktoru, povećanog broja hospitalizacija, pa i smrtnog ishoda.
Analizirana je učestalost reespiratornih oboljenja u šest gradova Bosne i Hercegovine prema
podacima dobijenim iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH i nadležnih kantonalnih/regionalnih
zavoda za javno zdravstvo komparirano sa nekim literarnim podacima: Tuzli, Zenici,
Sarajevu, Livnu, Tešnju i Brodu. Analizirani su podaci iz 2005. do 2009. godine (Tuzla,
Sarajevo, Livno), 2005.-2011. godine (Zenica), 2007.-2011. (Tešanj), 2007-2009.-Brod).
Dosupni su bilio zvanični podaci zavoda za javno zdravstvo o naveenim oboljenjima za sve
navedene godine, za maligna oboljenja u Zenici, Tešnju i Brodu, dok su za ostale gradove
uvršteni i drugi raspoloživi podaci o učestalosti akutnih i hroničnih oboljenja disajnog
sistema.
Općenito je teško uporediti podatke jer se stope mogu izračunati na procjenu broja stanovnika
u tim gradovima, ali uporednim analizama sa već publikovanim podacima iz naše zemljje i iz
drugih gradova svijeta moguće je izvršiti uvid u stanje obolijevanja od respiratornih oboljenja
u navedenim gradovima i poreĎenje podataka meĎu gradovima, kao i objavljenim podacima
iz ranijeg perioda i i iz drugih gradova.
Analizirajući učestalosti malignih oboljenja u Tuzlanskom kantonu (TK) u period 2006.-2008.
Evidentno je da postoji manji broj prijavljenih malignih oboljenja, posebno malignih
oboljenja bronha u 2007. godini u odnosu na 2006. godinu kada je prijavljen najveći broj
malignih oboljenja u ovom kantonu. Kada se izračunaju stope obolijevanja na ukupan broj
stanovnika TK (pretpostavka je da su objavljeni podaci o malignim oboljenjima bronha sa
područja TK, a ne iz samog grada Tuzle) podaci ukazuju da TK (pa i grad Tuzla) ima veću
stopu obolijevanja od malignih tumora bronha u odnosu na Zenicu, Tešanj, Livno i Brod.
Postoje oscilacije u broju prijavljenih neoplazmi po analiziranim godinama, te je u kalkulaciju
potrebno uzeti i kvalitet podataka.
Komparativno prijavljene maligne neoplazme u Kantonu Sarajevo (KS) su u porastu od 2006.
do 2009. sa 161 C30-39 i 219 – C34 prijava u 2006. na 181(C30-39) i 349(C34) prijavljenih u
2009. godini. Stope privaljenih malignoma bronha u SK su veće u opdnosu na ostale gradove
i veće su od prosjeka za BiH (analiza malignih tumora GLOBOCON 2002. god.). Podaci
Vlade FBiH iz 2005.g. ukazuju da „analize podataka ukazuju da poslije rata opet dolazi do
postupnog rasta koncentracija sumpordioksida u atmosferi grada Sarajeva, u periodu 1995. 2004. godina, da bi u toku 2001. godine došlo do manjeg pada koncentracija sumpordioksida i
dima. U zimskom periodu 2001. godine, nije bilo dugih perioda sa temperaturnim
inverzijama, a temperature su bile u prosjeku veće, tako da se sigurno trošilo manje energije
za zagrijavanje. Statistički podaci ukazuju da je zrak poslije rata "čist" u odnosu na normative
o stanju zagaĎenosti, kao i stanje zagaĎenosti prije rata, kada je Sarajevo svrstavano meĎu
najzagaĎenije gradove u Evropi.(Statistička procjena FBiH, 2005.)“
U Livanjskom kantonu u istom vremenskom period zabilježeno je smanjenje broja oboljelih
od obje lokalizacije malignih tumora respiratornih organa, a stope obolijevanja od malignih
tumora bronha su znatno niže u odnosu na druge analizirane gradove.
Učestalosti obolijevanja od malignih oboljenja respiratornih organa ukazuje da je najveći broj
oboljelih u dobnoj skupini 20-64 godine, izuzev u Livanskom kantonu, u kome su gotovo
izjednačene skupine 20-64 i preko 64 godine starosti. Ovakva distribucija je uobičajena za
ovu lokalizaciju tumora, obzirom na rasprostranjenu naviku pušenja u našoj zemlji. U
izvještajima nije vršeno razvrstavanje na dobne skupine 40 i više godina, što je prema
statističkim pokazateljima skupina koja znatno češće obolijeva od karcinoma bronha u odnosu
na mlaĎe dobne skupine.
Podaci iz Zenice pokazuju da je u periodu 2005-2011. god. registrirano 27 malignih tumora
bronha,a od 2006. god. broj registriranih pacijenata oboljelih od malignih tumora bronha se
povećao na 40-57 oboljelih, sa najvećim brojem registriranih bolesnika u 2010.
godini.Najveći broj oboljelioh u svima godinama je u dobnim skupinama od 20-64 godine, a
2011. god. je broj oboljelih starijih od 64 godine gotovo izjednačen sa navedenom dobnom
skupinom.
Izračunate stope obolijevanja u Zenici su nešto niže u odnosu na Tuzlu i Sarajevo, izuzev u
2010. god., kada je stopa oboljelih u Zenici bila iznad BH prosjeka. Ako se uzmu u obzir
podaci objavljeni o stanju aerozagaĎenja u Zenici (Smajil Durmišević, Bilten Ljekarske
komore, broj 13), onda se registrirani podaci o obolijevanju u Zenici toku 2005. godine
moraju kritički posmatrati sa stanovišta kvaliteta. Naime, navedeni izvještaj (S.Durmišević)
“pokazuju da su stanovnici Zenice, kao centra crne metalurgije Bosne i Hercegovine, izloženi
visokom riziku obolijevanja od respiratornih bolesti, kao posljedici tehnološkog procesa
proizvodnje u pogonima koji su visoki zagaĎivači životne sredine. Na visoke rizike
obolijevanja od akutnih respiratornih oboljenja utiču: velike emisije sumpordioksida i prašine,
posebno prašine sa visokim sadržajem olova, kadmijuma i drugih teških metala, nitroznih
plinova, ugljenmonoksida, fluorida, amonijaka, policikličkih aromatskih ugljovodonika i
drugih naročito štetnih organskih spojeva. Glavni izvor zagaĎivanja zraka u Zenici su
postrojenja crne metalurgije iz čijih se pogona nanose velike količine
prašine i dimnih plinova u glavno urbano područje locirano, praktično, uz same pogone. Nivo
zagaĎenosti zraka u Zenici ne zavisi samo o količinama emitovanih štetnih tvari, nego i o
prirodnim uslovima, geografskim karakteristikama, meteorološkim elementima, stanju
atmosfere, uslovima emitovanja, visini dimnjaka. Zenička kotlina, dužine oko 12 km, širine
oko 2 km, nadmorske visine oko 350 m, oivičena je okolnim brdima visine oko 1000 m, dok
je visina dimnjaka oko 100
m, najviše 150 m, što znači da u Zenici preovladavaju slaba zračna strujanja, slabi uslovi
disperzije štetnih tvari, odnosno prisutni su mnogi elementi koji pogoduju visokoj zagaĎenosti
zraka.
Industrija gvožĎa i čelika je uvijek bila snažno povezana sa životnom okolinom, i to ne samo
zbog voĎenja tehnološkog procesa, nego i zbog koristi koju čine mnogi njeni proizvodi, zbog
njezinog uticaja na čovjekov način življenja. Zadnjih 100 godina u svijetu se povećala
proizvodnja gvožĎa i čelika za oko 30 puta. Drugim riječima, za redukciju 2 t željezne rude
do 1 t sirovog gvožĎa treba 3,5 t zraka, a pri tome nastaje 5 t plina. Ako se ovome doda 0,2 t
prašine, onda jasno slijedi zaključak da količina ulaznog zraka i izlaznog plina i prašine
značajno premašuju količine čvrstih komponenti ispune, kao i količinu ostalih čvrstih
proizvoda. Podaci o količinama potrebne vode još su impresivniji
– troši se i do 150 t vode po proizvodnji 1 t sirovog gvožĎa. Ovi podaci pokazuju da industrija
gvožĎa i čelika snažno ugrožava životnu okolinu. U Zenici je bila redovita pojava epizoda
visoke zagaĎenosti zraka zbog nepovoljnih meteoroloških uslova u kasnu jesen i zimi.
Izgradnjom industrije i grada u uslovima jedne zatvorene kotline, sa malo prostora za jedno i
drugo, stvaraju se antropogeni faktori klime, koji u svojoj krajnosti modificiraju klimu. Na
području zeničke kotline preovladavju jugozapani i sjeverni vjetrovi, što doprinosi nanošenju
polutanata na glavno urbano jezgro Zenice, koje se upravo nalazi na pravcu puhanja ovih
vjetrova. Naročito su poznate dvije epizode visoke zagaĎenosti zraka u Zenici. Jedna od ovih
epizoda desila se krajem decembra 1987. i početkom januara 1988. godine. Prema kriterijima
i njemačkih i američkih propisa u Zenici je tada bilo četiri dana najvišeg III stepena alarma, tri
dana II stepena i nekoliko dana I stepena alarma. U naselju Tetovo bilo je tada neprekidno 7
dana najvišeg trećeg stepena alarma. Posebno je bila teška situacija u januaru 1989. godine.
Tada je utvrĎen veoma veliki broj dana najvišeg stepena alarma. Prosječne godišnje
koncentracije sumpordioksida u Zenici u periodu 1987. – 1989. godina, znatno su bile iznad
graničnih vrijednosti za urbana područja (90 μg/m3 zraka), i to: 210μg/m3 zraka u 1987.
godini, 177μg/m3 zraka u 1988. godini, te 190 μg/m3 zraka u 1989. godini.Prosječne
godišnje koncentracije sumpordioksida u Zenici u periodu 1997. – 2006. godina su značajno
niže nego u prethodnom periodu, i niže su od graničnih vrijednosti (90μg/m3 zraka) ali su u
2006. godini veće od ciljnih vrijednosti kvaliteta zraka (60 μg/m3 zraka).
Prosječne godišnje koncentracije lebdećih čestica u Zenici u periodu 1987. – 1989. godina,
znatno su bile iznad graničnih vrijednosti (150 μg/m3 zraka), i to: 172 μg/m3 zraka u 1987.
godini, 170 μg/m3 zraka u 1988. godini, te 175 μg/m3 zraka u 1989. godini. Prosječne
godišnje koncentracije lebdećih čestica u Zenici u periodu 1997. – 1999. godina su značajno
niže nego u prethodnom periodu i koncentracije su bile ispod graničnih vrijednosti (150
μg/m3 zraka), a kretale su se blizu gornje granice ciljnih vrijednosti godišnjeg prosjeka
koncentracije lebdećih čestica (75 μg/m3 zraka).Koncentracije SO2 i ukupnih lebdećih
čestica u zraku na području grada Zenice mjerene su u 2007. godini od strane Metalurškog
instituta «Kemal Kapetanović» na tri mjerna mjesta: Institut, Crkvice i Tetovo.
Kada se promatra cijela 2007. godina maže se zaključiti da su godišnje prosječne
koncentracije SO2 u 2007. Godini porasle na sva tri mjerna mjesta, u odnsu na 2006. godinu, i
to: na mjernom mjestu „Institut“ za 28%, „Crkvice“ za 25% i „Tetovo“ za 17%. Prosječne
godišnje koncentracije ukupnih lebdećih čestica u 2007. Godini su opale, u odnosu na 2006.
godinu, i to: na mjernom mjestu „Institut“ za 5% i „Crkvice“ za 17%.
U toku kalendarske 2007. godine prosječna dnevna koncentracija SO2 je bila veća od 240
μg/m3 duže od 7 dana, i to: na mjernom mjestu „Institut“ 44 dana, „Tetovo“ 34 dana, a 10
dana na mjernom mjestu „Crkvicama“.“
Navedeni podaci o stanju aerozagaĎenja u Zenici, iako je industrijska proizviodnja od 1995.
god. znatno manja, bi trebali imati značajan odraz na ukupno obolijevanje od akutnog
pogoršanja respiratornih oboljenja u analiziranom periodu, ali bi se precizni podaci mogli
dobiti ciljanim analizama aerozagaĎenja i obolijevanja na tom području u periodu rada svih
pogona RMK Zenica prije 1992. i analiziranog perioda.
Podaci o obolijevanju od tumora respiratornih organa i malignih tumora bronha U Tešnju u
periodu 2007.-2011. god. pokazuju da je najveći broj registriranih bio u 2007. godini, dok se u
ostalim godinama broj oboljelih smanjio za 30-50%, za što nema validnog objašnjenja.
Podaci o obolijevanju od malignih tumora bronha u Brodu za period 2007.-2009. pokazuju
približno konstantan, ali mali broj oboljelih. Obzirom na prisutnu naftnu industriju u ovom
gradu, očekivano bi bilo da je veći broj oboljelih.
Akutne respiratorne infekcije (ARI) gornjih disajnih puteva (J00-J06) su veće učestalostii u
2006. i 2009. godini u TK, dok je situacija u KS bez većih oscilacija izmeĎu 159926 i 176866
registriranih slučajeva oboljenja.
U Livanjskom kantonu u istom periodu ARI bilježe značajno smanjenje registriranih
slučajeva od 2006. do 2008. (6273-3658), te ponovni skok obolijevanja u 2009. godini
(76457645).
Karakteristično za obolijevanje od ARI gornjih disajnih puteva je najveća zastupljenost u
dobnim skupinama djece od 1-6 godina u Tuzlanskom kantonu, a u skupini 7-14 godina u SK
i LK, iako su u znatnom broju obolijevale i starije dobne skupine (20-64 godine), posebno u
KS. Na povećanje broja registriranih u pojednim godima značajno su mogle utjecati klimatske
prilike, posebno aerozagaĎenje u jesenjim i zimskim mjesecima, kada je prisutna sezona
loženja i polucija različitih dimova i para, uz već postojeće industrijsko aerozagaĎenje.
Obolijevanje od ARI u Zenici i Tešnju ne pokazuje veliki broj oboljelih. Kada se uporede
stope obolijevanja od ARI u navedenim gradovima u 2005. i 2006. godini, najveća učestaolost
obolijevanja je u KS, potom u Tešnju, Tuzli, Livnu i Zenici. Navedene podatke i analizu treba
posmatrati kritički, jer na rezultate analize mogu utjecati mnogi činioci (kvalitet registriranih
podataka, aerozagaĎenje, razvijenost i dostupnost zdravstvene službe...).
Grip - Influenza (J10-11), je registrirana u nešto većem broju u 2007. i 2009. godini u TK,
pretežno u dobi 20-64 godine, ali je znatno veći broj oboljelih zabilježen u KS, posebno u
2006 (7847), te sa maksimalnim brojem oboljelih u 2009. godini (10052). Relativno mali broj
oboljelih od influence zabiolježenb je u LK u sve 4 analizirane godine.
Pneumonia ( J12-182) je u najvećem broju slučajeva registrirana u KS, nešto manje u TK, a
veoma malom broju u Livanjskom kantonu.
Akutni bronhitis-bronhiolitis (J20-21) je bio najučestliji u KS u svim analiziranim godinama
(21231-23893), potom u TK (17607-21634), a najmanja učestalost ovog oboljenja je u LK
(977-1396). U svim kantonima je najveća učestalost u dobi 1-6 godina.
Druga oboljenja gornjih disajnih puteva (sinusitisa, tinsillitis) znatno su rjeĎa u analizirinam
godinama u svim kantonima, nešto veće učestalosti tonsilitisa u TK.
Bronhitis, emfizem i druga opstuktivna oboljenja (J44) dosta su podjednako zastupljena u TK
i KS, znatno manje u Livanjskom kantonu, u svim kantonima u starijim populacionim
skupinama.
Asma, st.astmatikus su zastupljeni ušpola manje od HOPB (COPD), sa izuzetkom Livanjskog
kantona u 2009.g. kada je zabilježen veći broj astmatičara u odnosu na HOPB.
Pneumokonioze (J60-65) su rijetko zastupljene, najviše u Livanjskom kantonu, što je
najvjerovatnije posljedica dugogodišnjeg ranijeg rada oboljelih u industrujskim granama koje
u procesu proizvodnje stvaraju dosta fibrogenih prašina, bilo unutar države ili u inostranstvu.
Druga oboljenja respiratornog sistema (J22, J47,J66-99) su, slično pneumokoniozama
znantno manje učestalosti, najviše u TK.
Sažetak:
Zdrava životna sredina, kvalitetno zadovoljene osnovne životne potrebe (voda, hrana, uvjeti stanovanja,
tehnička pomagala) utječu na zdravlje pojedinca i društva u cjelini.
AerozagaĎenje u gradovima utječe na zdravlje ljudi, koji u njima žive, a veličina utjecaja
ovisi o broj dana sa vrijednostima polutanata preko standarda, procentu i vremenu izloženosti
stanovništva. Danas mnogi veliki gradovi u svijetu imaju loš kvalitet zraka, kao i zatvoreni
prostori u kojima ljudi rade i borave. Antropogeni izvori aerozagaĎenja mogu biti industrija,
saobraćaj, loženje i poljoprivreda.
Polutanti koji se nalaze u vazduhu mogu se podijeliti prema konzistenciji na čestice (prašina,
pare, magle, dimovi) i gasovite polutante (gasovi i pare). Polutanati iz vazduha oštećuju i
iritiraju vazdušne puteve i pluća (ozon, sumpor dioksid, kiseli aerosoli, azotni oksidi, čestice),
oštećuju srce, neurotoksični efekat na razvoj nervnog sistema (živa, olovo, toluen), mogu
izazvati mutacije (toluen, benzen), endokrini disrupteri - imitatori hormona (olovo, kadmijum,
PAH, benzen), kancerogeno (PAH, nikl,azbest). Sumpor dioksid kod akutne izloženosti može
dovesti do boli u očima, ustima i grudima, suzenje očiju, povećanju sekrecije iz nosa, grča
bronhijalnih mišića (bronhokonstrikcija), kašlja, sviranje u grudima, suhoća grla i nosa.
Reakcija ljudi na aerozagadjenje značajno varira. Kod nekih ljudi se javljaju izraženi
simptomi, dok se kod odreĎenog broja ljudi simptomi uopšte ne javljaju. Simptomi idu od
fizičke i fiziološke neprijatnosti, fizioloških promjena, nespecifičnih znakova, do blagih ili
jačih kliničkih manifestacija bolesti, koja može reziltirati smrtnim ishodom. Vrlo važna
činjenica je da kod većeg broja ljudi simptomi nestaju sa poboljšanjem kvaliteta vazduha.
U svijetu je zabilježeno više ekološkioh katastrofa nastalih zbog jakog aerozagaĎenja velikih
gradova.
Nepostoojanje kontinuiranog praćenja kvalitieta zraka, posebno u područjima u kojima ima
industrijskijh zagaĎivača, ima ključnu ulogu u praćenju povećanog rizika od respiratornih
obeljenja u takvim uvjetima. Nadalje, razvijenost zdravstvene službe, te kontinuirano
registriranje kvalitetnih podataka o obolijevanju od respiratornih oboljenja mogu, uz navedene
podatke o aerozagaĎenju, biti pokazatelj povećanog štetnog djelovanja aerozagaĎenja na
zdravlje ljudi. U tom svjetlu treba sagledeati navedenu analizu obolijevanje od malignih
tumora disajnih organa, kao i obolijevanje od akutnih i hroničnih infekcija disajnih organa u
gradovima BiH - Sarajevo, Tuzla, Livno, Zenica, Tešanj i Brod. Navedeni podaci pokazuju da
je najveći broj oboljelih od malignih tumora bronha u analiziranom periodu u Sarajevu i
Tuzli, gdje im se jedne godine pridružila Zenica. No takvi podaci ovise o više faktora:
izmjerenom aerozagaĎenju, broju dana sa vrijednostima polutanata preko standarda, vremenu
izloženosti stanovništva, gustini naseljenosti, razvijenosti zdravstvene službe, posebno javnog
zdravstva, koje će pratiti posljedice ovog utjecaja u vidu trendova, godinama. Tek iz takvih
podataka se mogu izvući validni zaključci o utjecaju aerozagaĎenja na pojavu malignih
oboljenja pluća.
Utjecaj aerozagaĎenja na pojavu akutnih infekcija disajnih organa, kao i akutizacije hroničnih
plućnih oboljenja se može znatno bolje sagledati iz analize takvih podataka, iako ne ovisi o
samom aerozagaĎenju. Značajan utjecaj na pojavu ARI imaju priroda same infekcije
(sezonski karakter, tip uzročnika kod influence npr), gustine naseljenosti, razvijenosti
zdravstvene službe, korištenja preventivnih mjera i drugi faktori.
ARI gornjih disajnih puteva ima najveću zastupljenost u dobnim skupinama djece od 1-6
godina u Tuzlanskom kantonu, a u skupini 7-14 godina u SK i LK, iako su u znatnom broju
obolijevale i starije dobne skupine (20-64 godine), posebno u KS. Na povećanje broja
registriranih u pojednim godima značajno su mogle utjecati klimatske prilike, posebno
aerozagaĎenje u jesenjim i zimskim mjesecima, kada je prisutna sezona loženja i polucija
različitih dimova i para, uz već postojeće industrijsko aerozagaĎenje. Obolijevanje od ARI u
Zenici i Tešnju ne pokazuje veliki broj oboljelih. Kada se uporede stope obolijevanja od ARI
u navedenim gradovima u 2005. i 2006. godini, najveća je učestaolost obolijevanja je u KS,
potom u Tešnju, Tuzli, Livnu i Zenici. Navedene podatke i analizu treba posmatrati kritički,
jer na rezultate analize mogu utjecati mnogi faktori (kvalitet registriranih podataka,
aerozagaĎenje, razvijenost i dostupnost zdravstvene službe...).
Grip - Influenza (J10-11), je registrirana u nešto većem broju u 2007. i 2009. godini u TK,
pretežno u dobi 20-64 godine, ali je znatno veći broj oboljelih zabilježen u KS, posebno u
2006 (7847), te sa maksimalnim brojem oboljelih u 2009. godini (10052). Relativno mali broj
oboljelih od influence zabilježen je u LK u sve 4 analizirane godine. Sezonski karakter
bolesti, gustina naseljenosti, klimatski faktori i aerozagaĎenje mogu znatno utjecati na
učestalost influence.
Prof dr Hasan Žutić
Prilog:
Tabelarni izvod iz dostavljenih podataka:
OBOLIJEVANJE OD RESPIRATORNIOH OBOLJENJA U GRADOVIMA BIH
Tuzla 2006.
Oboljenje
Mal.neopl. intrator.C30-39)
osim bronha (C34)
Mal.neopl. bronha C34
ARI gor.dis.puteva (J00-J06)
Influenca(J10-11)
Pneumonia J12-182
Ak. bronhitis-bronhiolitis J20-21
Hronični sinusitis J32
Hr.oboljenja tonzila i adenoida J35
Dr. obolj. g.resp.trakta J30-34 i J36-39
Bronhitis, emfizem i dr.opstr.J44
Asma, st.astmatikus
Pneumokonioze J60-65
Dr.obolj.resp.sistema J22,J47,J66-99
UKUPNO 0-1
1-6
Dobne skupine
7-14
15-19
20-64
>64
118
0
2
1
72
43
353
0
126569
12872
1562
34
5472
340
21634
3560
1729
1
1506
2
2450
105
6284
54
2025
8
46
0
1705
1
Tuzla 2007.
0
46188
186
977
8892
149
328
231
247
76
0
92
0
20511
218
530
3459
142
396
423
463
269
0
79
0
11602
143
348
1741
116
205
263
165
146
1
33
273
27953
763
2436
3243
1176
502
1196
3355
1004
32
961
80
7443
218
841
739
145
73
232
2000
522
13
539
UKUPNO 0-1
1-6
20-64
>64
113
1
1
65
46
38937
1058
716
7054
32
114
19684
768
332
3240
85
356
107
20700
1273
1388
2191
537
215
63
3977
307
595
691
128
110
0
Oboljenje
Mal.neopl. intrator.C30-39)
osim bronha (C34)
Mal.neopl. bronha C34
ARI gor.dis.puteva (J00-J06
Influenca(J10-11)
Pneumonia J12-182
Ak. bronhitis-bronhiolitis J20-21
Hronični sinusitis J32
Hr.oboljenja tonzila i adenoida J35
170
102997
3890
3430
17607
836
961
10299
150
211
3328
1
Dobne skupine
7-14
15-19
9400
334
188
1103
81
165
Dr. obolj. g.resp.trakta J30-34 i J36-39
Bronhitis, emfizem i dr.opstr.J44
Asma, st.astmatikus
Pneumokonioze J60-65
Dr.obolj.resp.sistema J22,J47,J66-99
2053
61
4705
77
1683
3
34
881
14
Tuzla 2008.
309
178
50
UKUP
0-1
1-6
471
371
291
3
54
64
Oboljenje
232
163
97
2
30
Dobne skupine
7-14 1519
769
2354
784
28
463
20-64
211
1562
458
1
256
>64
NO
Mal.neopl. intrator.C30-39)
osim bronha (C34)
Mal.neopl. bronha C34
ARI gor.dis.puteva (J00-J06
116
0
0
0
1
60
55
240
114370
0
13296
20
427
3786
0
3
283
283
337
1237
215
208
211
160
2395
1
1539
2305
2975
1229
328
999
80
6817
2566
5133
19806
1901
1179
27809
0
1881
2
309
437
3498
106
450
413
0
9484
Influenca(J10-11)
Pneumonia J12-182
Ak. bronhitis-bronhiolitis J20-21
Hronični sinusitis J32
Hr.oboljenja tonzila i adenoida J35
Dr. obolj. g.resp.trakta J30-34 i J3639
Bronhitis, emfizem i dr.opstr.J44
Asma, st.astmatikus
Pneumokonioze J60-65
Dr.obolj.resp.sistema J22,J47,J66-99
0
4201
0
150
820
7459
16
83
508
242
25
0
66
383
268
0
172
186
195
1
89
3784
1367
47
565
2167
837
13
256
Dobne skupine
7-14
15-19
20-64
>64
1
66
46
6807
45
2695
3
61
0
1200
52
Tuzla 2009.
Oboljenje
Mal.neopl. intrator.C30-39)
osim bronha (C34)
Mal.neopl. bronha C34
ARI gor.dis.puteva (J00-J06
Influenca(J10-11)
Pneumonia J12-182
Ak. bronhitis-bronhiolitis J20-21
Hronični sinusitis J32
Hr.oboljenja tonzila i adenoida J35
Dr. obolj. g.resp.trakta J30-34 i J36-39
Bronhitis, emfizem i dr.opstr.J44
Asma, st.astmatikus
Pneumokonioze J60-65
Dr.obolj.resp.sistema J22,J47,J66-99
UKUP
NO
113
0-1
155
121017 13286
4575
8
4715
603
20959 4723
1214
869
3
2075
101
6883
89
2286
12
39
585
19
Sarajevo 2006.
1-6
103
42250 25403 11135 24501
153
1211 885
2072
827
407
343
1761
7666 3723 1653 2514
10
171
168
718
42
408
242
148
235
609
261
722
257
457
399
3495
39
482
202
862
30
67
87
55
244
Oboljenje
Mal.neopl. intrator.C30-39)
osim bronha (C34)
UKUP
NO
161
0-1
1-6
0
0
Dobne skupine
7-14
15-19 20-64
0
0
102
265
762
851
335
107
375
52
4442
246
774
680
147
26
147
2186
689
9
113
>64
59
Mal.neopl. bronha C34
ARI gor.dis.puteva (J00-J06
Influenca(J10-11)
Pneumonia J12-182
Ak. bronhitis-bronhiolitis J20-21
Hronični sinusitis J32
Hr.oboljenja tonzila i adenoida J35
Dr. obolj. g.resp.trakta J30-34 i J36-39
Bronhitis, emfizem i dr.opstr.J44
Asma, st.astmatikus
Pneumokonioze J60-65
Dr.obolj.resp.sistema J22,J47,J66-99
219
0
176866 11890
7847
471
6714
207
23893 2477
795
0
4506
13
2912
5
6743
180
1644
4
44
0
603
0
Sarajevo 2007.
Mal.neopl. intrator.C30-39)
osim bronha (C34)
Mal.neopl. bronha C34
ARI gor.dis.puteva (J00-J06
Influenca(J10-11)
Pneumonia J12-182
Ak. bronhitis-bronhiolitis J20-21
Hronični sinusitis J32
Hr.oboljenja tonzila i adenoida J35
Dr. obolj. g.resp.trakta J30-34 i J36-39
Bronhitis, emfizem i dr.opstr.J44
Asma, st.astmatikus
Pneumokonioze J60-65
Dr.obolj.resp.sistema J22,J47,J66-99
137
Mal.neopl. intrator.C30-39)
osim bronha (C34)
Mal.neopl. bronha C34
ARI gor.dis.puteva (J00-J06
Influenca(J10-11)
Pneumonia J12-182
Ak. bronhitis-bronhiolitis J20-21
Hronični sinusitis J32
Hr.oboljenja tonzila i adenoida J35
Dr. obolj. g.resp.trakta J30-34 i J36-39
Bronhitis, emfizem i dr.opstr.J44
Asma, st.astmatikus
Pneumokonioze J60-65
Dr.obolj.resp.sistema J22,J47,J66-99
154
Mal.neopl. intrator.C30-39)
osim bronha (C34)
Mal.neopl. bronha C34
ARI gor.dis.puteva (J00-J06
Influenca(J10-11)
Pneumonia J12-182
Ak. bronhitis-bronhiolitis J20-21
182
230
159926 11552
6343
19
5806
150
21266 1877
748
3522
2328
12
6448
201
1677
2
39
864
2
Sarajevo 2008.
0
368
0
163697 11372
401
27
5372
132
22389 1939
750
0
3480
5
2576
14
6553
226
1791
16
34
0
811
3
Sarajevo 2009.
349
168563
10052
5354
21231
0
60562
3021
1216
7088
2
594
229
905
75
0
3
0
58129
1426
1582
8091
36
2354
566
438
450
0
12
0
9351
401
336
795
72
218
185
163
70
0
53
125
30173
2200
2065
4236
556
1133
1473
2452
587
22
351
94
6761
328
1308
1206
129
194
454
2605
458
22
184
78
59
90
6889
549
1270
1819
97
155
324
2301
377
13
245
520
153
717
111
47254
1354
957
6503
39
1660
384
336
502
8453
557
269
788
64
136
159
159
77
7
6
126
140
29968
3466
2216
4675
548
1051
1296
2734
608
26
478
0
0
1
84
69
0
56085
307
921
6085
2
721
83
771
186
0
9
0
48946
615
1045
6751
20
1518
541
393
547
0
8
0
8659
427
248
737
68
144
143
115
66
0
62
208
32343
2299
1890
5042
510
982
1510
2829
613
15
523
160
6292
346
1136
1835
150
110
285
2219
363
19
206
104
78
55810
398
944
5604
184
11020 55352 53115 10271 32623
42
421
4624 842
3683
101
774
1370 203
1987
1671 5430 7432 691
4638
165
6182
440
919
1369
Hronični sinusitis J32
Hr.oboljenja tonzila i adenoida J35
Dr. obolj. g.resp.trakta J30-34 i J36-39
Bronhitis, emfizem i dr.opstr.J44
Asma, st.astmatikus
Pneumokonioze J60-65
Dr.obolj.resp.sistema J22,J47,J66-99
812
2836
2383
14
6367
233
1932
17
40
931
Livno 2006.
653
101
879
219
33
1382
512
659
625
137
113
165
85
25
2
10
69
Oboljenje
Dobne skupine
7-14 15-19
515
580
1332
2235
629
31
625
127
108
259
2276
417
9
225
2064
>64
UKUP
NO
0-1
1-6
Mal.neopl. intrator.C30-39)
osim bronha (C34)
Mal.neopl. bronha C34
ARI gor.dis.puteva (J00-J06
Influenca(J10-11)
Pneumonia J12-182
Ak. bronghitis-bronhiolitis J20-21
Hronični sinusitis J32
Hr.oboljenja tonzila i adenoida J35
Dr. obolj. g.resp.trakta J30-34 i J36-39
Bronhitis, emfizem i dr.opstr.J44
Asma, st.astmatikus
Pneumokonioze J60-65
Dr.obolj.resp.sistema J22,J47,J66-99
5
0
0
0
0
4
1
0
2547
1
76
804
0
15
2
26
10
0
0
0
1767
18
39
272
5
19
1
38
48
0
0
0
872
17
37
49
8
10
1
39
8
0
37
13
437
34
148
95
22
36
33
356
118
9
39
7
186
35
116
32
8
11
13
295
79
17
34
Mal.neopl. intrator.C30-39)
osim bronha (C34)
Mal.neopl. bronha C34
ARI gor.dis.puteva (J00-J06
Influenca(J10-11)
Pneumonia J12-182
Ak. bronhitis-bronhiolitis J20-21
Hronični sinusitis J32
Hr.oboljenja tonzila i adenoida J35
Dr. obolj. g.resp.trakta J30-34 i J36-39
Bronhitis, emfizem i dr.opstr.J44
Asma, st.astmatikus
Pneumokonioze J60-65
Dr.obolj.resp.sistema J22,J47,J66-99
9
6
3
2
2
5
455
60
87
71
12
13
4
106
31
Mal.neopl. intrator.C30-39)
osim bronha (C34)
Mal.neopl. bronha C34
ARI gor.dis.puteva (J00-J06
Influenca(J10-11)
Pneumonia J12-182
Ak. bronhitis-bronhiolitis J20-21
Hronični sinusitis J32
10
0
16
3658
252
167
1095
50
0
761
2
4
228
0
20
0
6273
464
105
0
429
13
1396
144
43
0
91
0
50
0
761
7
236
0
26
0
110
0
Livno 2007.
9
4262
738
210
2
215
5
977
218
39
44
11
422
12
142
52
115
Livno 2008.
786
63
23
160
16
15
2
38
5
52
2
469
21
20
73
3
5
2
54
4
299
38
66
32
7
7
3
183
101
0
57
0
0
0
6
4
0
458
16
20
417
0
0
913
24
20
245
0
0
499
24
25
60
6
14
627
97
44
62
34
2
400
89
54
83
10
1515
26
14
423
1
4
2
81
3
Hr.oboljenja tonzila i adenoida J35
Dr. obolj. g.resp.trakta J30-34 i J36-39
Bronhitis, emfizem i dr.opstr.J44
Asma, st.astmatikus
Pneumokonioze J60-65
Dr.obolj.resp.sistema J22,J47,J66-99
87
0
18
0
298
0
74
0
38
0
208
0
Livno 2009.
Mal.neopl. intrator.C30-39)
osim bronha (C34)
Mal.neopl. bronha C34
ARI gor.dis.puteva (J00-J06
Influenca(J10-11)
Pneumonia J12-182
Ak. bronhitis-bronhiolitis J20-21
Hronični sinusitis J32
Hr.oboljenja tonzila i adenoida J35
Dr. obolj. g.resp.trakta J30-34 i J36-39
Bronhitis, emfizem i dr.opstr.J44
Asma, st.astmatikus
Pneumokonioze J60-65
Dr.obolj.resp.sistema J22,J47,J66-99
68
6
113
19
0
139
14
8
24
44
2
67
7
2
5
8
7645
164
445
1169
53
79
105
111
276
25
444
4
410
38
59
23
31
40
42
37
30
10
68
4
271
9
97
21
12
25
39
53
80
4
63
2064
>64
20
11
3
21
5
3
2064
>64
1996
8
62
315
3
0
23
0
0
0
2979
48
161
628
2
10
3
43
3
5
56
4
174
0-1
1-6
2
4
86
9
30
2
1476
41
40
137
4
8
13
10
41
2
58
0
0
52
2
6
0
513
20
26
45
6
4
1
3
26
5
78
Tešanj 2007.
Oboljenje
UKUP
NO
Mal.neopl. intrator.C30-39)
osim bronha (C34)
Mal.neopl. bronha C34
Dobne skupine
7-14 15-19
Tešanj 2008.
Oboljenje
UKUP
NO
Mal.neopl. intrator.C30-39)
osim bronha (C34)
Mal.neopl. bronha C34
0-1
1-6
Dobne skupine
7-14 15-19
15
15
11
8
3
2064
>64
12
11
1
8
3
5
Tešanj 2009.
Oboljenje
UKUP
NO
Mal.neopl. intrator.C30-39)
osim bronha (C34)
Mal.neopl. bronha C34
Tešanj 2010.
0-1
1-6
Dobne skupine
7-14 15-19
Oboljenje
UKUP
NO
Mal.neopl. intrator.C30-39)
osim bronha (C34)
Mal.neopl. bronha C34
0-1
1-6
Dobne skupine
7-14 15-19
2064
>64
8
6
2
14
9
5
2064
>64
14
11
3
8
14150
159
386
2440
1003
731
2477
248
683
8
2205
5
4070
90
123
373
507
303
3
1323
21
41
332
Tešanj 2011.
Oboljenje
UKUP
NO
Mal.neopl. intrator.C30-39)
osim bronha (C34)
Mal.neopl. bronha C34
ARI gor.dis.puteva (J00-J06
Influenca(J10-11)
Pneumonia J12-182
Ak. bronhitis-bronhiolitis J20-21
Hronični sinusitis J32
Hr.oboljenja tonzila i adenoida J35
Dr. obolj. g.resp.trakta J30-34 i J36-39
Bronhitis, emfizem i dr.opstr.J44
Asma, st.astmatikus
Pneumokonioze J60-65
Dr.obolj.resp.sistema J22,J47,J66-99
0-1
1165
18
361
1-6
3230
6
93
628
Dobne skupine
7-14 15-19
2733
20
81
478
1630
22
30
268
113
340
4
744
665
88
323
4
637
35
17
18
27
14150
159
386
2440
1003
731
2477
248
683
8
2205
20
4070
90
123
373
507
303
7
1323
21
41
332
Zenica 2005.
Mal.neopl. intrator.C30-39)
osim bronha (C34)
Mal.neopl. bronha C34
ARI gor.dis.puteva (J00-J06
Influenca(J10-11)
Pneumonia J12-182
Ak. bronhitis-bronhiolitis J20-21
Hronični sinusitis J32
Hr.oboljenja tonzila i adenoida J35
Dr. obolj. g.resp.trakta J30-34 i J36-39
Bronhitis, emfizem i dr.opstr.J44
Asma, st.astmatikus
Pneumokonioze J60-65
Dr.obolj.resp.sistema J22,J47,J66-99
1165
18
361
3230
6
93
628
2733
20
81
478
1630
22
30
268
113
340
4
744
665
88
323
4
637
Zenica 2006.
Oboljenje
UKUP
NO
0-1
1-6
Dobne skupine
7-14 15-19
2064
>64
Mal.neopl. intrator.C30-39)
osim bronha (C34)
Mal.neopl. bronha C34
ARI gor.dis.puteva (J00-J06
Influenca(J10-11)
Pneumonia J12-182
Ak. bronhitis-bronhiolitis J20-21
Hronični sinusitis J32
Hr.oboljenja tonzila i adenoida J35
Dr. obolj. g.resp.trakta J30-34 i J36-39
Bronhitis, emfizem i dr.opstr.J44
Asma, st.astmatikus
Pneumokonioze J60-65
Dr.obolj.resp.sistema J22,J47,J66-99
29
23
6
47
13506
1969
422
3331
62
229
168
1064
196
1
62
28
3424
844
170
19
37
25
1252
3234
3608
477
639
1120
928
127
107
464
64
37
1
21
Zenica 2007.
Oboljenje
UKUP
NO
Mal.neopl. intrator.C30-39)
osim bronha (C34)
Mal.neopl. bronha C34
0-1
1-6
Dobne skupine
7-14 15-19
2064
>64
35
22
13
40
22
18
2064
>64
22
17
5
48
33
15
2064
>64
20
13
25
15
2064
>64
44
27
17
57
29
18
Zenica 2008.
Oboljenje
UKUP
NO
Mal.neopl. intrator.C30-39)
osim bronha (C34)
Mal.neopl. bronha C34
0-1
1-6
Dobne skupine
7-14 15-19
Zenica 2009.
Oboljenje
UKUP
NO
Mal.neopl. intrator.C30-39)
osim bronha (C34)
Mal.neopl. bronha C34
0-1
1-6
34
Dobne skupine
7-14 15-19
1
41
Zenica 2010.
Oboljenje
UKUP
NO
Mal.neopl. intrator.C30-39)
osim bronha (C34)
Mal.neopl. bronha C34
0-1
1-6
Dobne skupine
7-14 15-19
Zenica 2011.
Oboljenje
Dobne skupine
UKUP
NO
Mal.neopl. intrator.C30-39)
osim bronha (C34)
Mal.neopl. bronha C34
0-1
1-6
7-14
2064
>64
30
21
9
49
25
23
Brod
Mal. pluća
2007
2008
2009
12
8
11
15-19
Download

Analiza podataka o obolijevanju od respiratornih