BOSANSKA ETNIČKA
ŠKOLA
Četvrto Tromjesečje
Bosnian Ethnic School
Term 4
Prepared by: Senada Hurić
Reviewed Elma Husić
Crtanje i slikanje ruže
Razgovor s učenima o načinu crtanju ruže, i namjeri crtanja.
Material:
Papir za crtanje, olovka HB, gumica, vodene ili suhe bojice koje se mogu koristiti kao vodene i kist
Indetifying countries
Zadatak 1.
Pogledaj gornju kartu
Obilježi Australiju!
Obilježi zemlju odakle su vaši roditelji!
Zadatak 2.
Odakle su vaši prijatelji, koja je država njihovog porijekla ?
Zadatak 3.
U tabelu upiši države odakle su vaši prijatelji porijeklom.( Moji
prijatelji su porijeklom iz Australije, Kine, Indije…)
Name/Ime
Poznajete ljude sljedećih zemalja
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Zadatak 4.
Pronađi na karti svijeta zemlje koje su vaši prijatelji spomenuli u
vašem prethodnom zadatku.
Domaća zadaća
Napiši nešto što znaš o mjestu-gradu odakle su vaši roditelji,a
ako nisi bio/bila onda napiši ono što su ti roditelji ispričali o tom
mjestu-gradu.
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
Domovina nije riječ iz spomenara
Domovina nije riječ iz spomenara
i nije pejzaž što se samo gleda.
Domovina to je pogled prepun žara
i svaka travka što se nikom ne da.
Domovina nije samo poj slavuja,
sto se tiho takne kad se nod povlači.
Domovina to je i bura , oluja,
u kojoj glas zrije i bivamo jači.
Domovina nije tek mehko uzglavlje,
Na kojem se čeka jutro vedro, mlako.
Domovina to je kad je nebo plavlje,
zato što to želis i kad nije tako.
Domovina nije riiječ iz spomenara,
Koju mogu zbrisati kiše i vrijeme.
Domovina to se srcem izgovara
i onda kad usne nam zanijeme.
Ismet Bekrić
Šta znače riječi?
Spomenar– album za upisivanje uspomena
Pejzaž– krajolik, ono sto se pruža oku pri pogledu na prirodu,
Žar– oduševljenje, ushidenje, zanos
Uzglavlje– ono što se stavlja pod glavu, dio postelje koji se stavlja pod glavu, jastuk; podglavlje
Zanijemiti– postati nijem, izgubiti mod govora; prestati pričati, zašutjeti, zamuknuti
Slavuj– vrsta ptice, ptica pjevačica
Poj– pjesma
Zbrisati– opdenito ukloniti, uništiti, nestati
Razgovor:
Šta je domovina?
Kako se zove vaša domovina?
Šta domovina nije?
Pročitaj prve stihove.
A šta domovina jeste?
U kojim stihovima je to rečeno?
Domovina nije riječ is spomenara
i nije pejzaž sto se samo gleda.
Ovo je stih.
Stih je pjsnicnička misao iskazana riječima.
Više stihova čine strofu. U ovoj pjesmi dva stiha čine jednu strofu.
Koliko strofa ima u ovoj pjesmi?
A koliko je stihova u svakoj strofi?
Pogledaj po čemu su slične strofe?
Uporedi prva dva i posljednja dva stiha u strofama.
Sta zapažaš?
Ritam i rima
Sve što se dešava oko nas i u nama ima svoj sadrzaj i ritam. Mi dišemo ( udišemo i izdišemo) po tačno
odredenom ritmu. Stalan ritam ima smjena dana i nodi, vrijeme teče svojim tokom i ritmom, a sat otkucava, čujemo njegovo ravnomjerno: tika-taka, tika-taka.
Posmatraj malo oko sebe: Kakav je hod starih osoba? A djece i mladih? Svoj ritam ima i priča, pjesma. Ritam je najuočljiviji u pjesmama. Može biti brz, živ, dinamičan, ali i usporen.
Ritmičnost se ostvaruje pravilnim ponavljajenjem jezičkih elemenata: glasova, slogova, riječi, rečenica,
stihova, pauza I naglaska.
Rima je glasovno poduranje krajnjih slogova:
cijelo/bijelo; put/žut; mlako /tako.
Ritam i rima su izrazi doživljaja.
Domada zadada
Nauči pjesmu lijepo recitovati
Ilustracija pjesme Domovina nije riječ iz spomenara
P
Pogledaj sliku, mozeš li pretpostaviti šta se događa?
Gdje se djeca nalaze?
Ko su oni?
Šta oni rade?
Zašto to rade?
Je li to dobro tako nešto uraditi?
Zašto nije?
Dijalog priče ( Dialogue of story)
Likovi:Luka, Mustafa, Munira, Mark-učenici ; g. Jones-učitelj
Luka: Ćao Mustafa! Mogu li te pitati par pitanja o tvom životu u Saudijskoj Arabiji, treba mi za domadi rad.
( Vidi Mustafu kako se sageo iznad Markove torbe, mudkajudi limenku od coca cole.)
Hej, šta to radiš?
Mustafa: ( Pogleda ga.) Šta te briga!
Luka: To je Markova torba. Hodeš li mu stvarno nasutii coca colu u u torbu? Ovaj put stvarno tražis
belaja!
Mustafa: On je to i zaslužio. Dosta mi je više njega. Ovaj put de imati razloga da me napadne, a sa du biti
spreman.
Luka: Pa šta ti je uradio?
Mustafa: Ono što i uvijek radi. On se pravi važan i dosta mi je više njega i njegovih glupih prijatelja.
Luka: Ma ne brini se, svi znaju kakav je on i njegova klapa. Oni bi se potukli sa svima. Ignoriši ih, kao što ja
radim. Ne moraš im vradati. To de ga samo isprovocirati.
Mustafa: Ovaj put ne mogu to više podnijeti. Mark je uvrijedio moju majku i sestru Muniru. Zvao ih je
ružnim imenima samo zato što su pokrivene, čak je probao da skine Munirin hidzab. Njegovi prijatelji su
se smijali, a Brady me uhvatio , tako da nisam mogao da pomognem Muniri. Munira je počela plakati i sad
se boji idi u skolu. Majka mi se nasekirala, sad se boji kad god izađemo van kude. Mi ne možemo živjeti
više ovako.
Luka: To je grozno. Zašto nisi rekao g. Jonesu?
Mustafa: Briga njega. On je anglosaksonac. Što bi to njega interesovalo? Mark nikad ne bude kažnjen na
času kad govori ružne stavri. Oni nam govore svašta. Njegovi prijatelji nam se smiju. Ti to ne možeš
razumjeti. Tebi niko ne govori ružne stvari, niti ti prigovara o tome kako se oblačis. Zašto nas ne mogu
pustiti na miru da živimo svoj život?
Luka: Idi direktorici i sve joj to kaži.
Mustafa: ( Mustafa slegne ramenima) I šta de ona uraditi, a njih toliko. Kakao de stara žena stati njima u
kraj?
(Munira dolazi)
Munira: Mustafa mozeš li me odpratiti do razreda? Šta to radiš?
Mustafa: ( Sklanja limenku od coca cole.) Ni[ta. Eno ti prijateljice Izabele. Idi sa njom.
Mustafa: Luka, ja nisam iz Saudijeske Arabije. Samo zato što govorim Arapski, ne znači da sam iz te
zemlje. Mi smo iz Libana, a ja sam rođen u Australiji, tako da ti ne mogu ništa redi o životu tamo.
Luka: Liban!
Mustafa: Da, kladim se da ti ne možeš tu zemlju nadi ni na mapi. Vi Australci ste svi isti, ne razumijete
ništa osim ragbija.
(Mustafa i Munira krenuše na čas.)
Zadaci:
a.)Pročitajat dijalog pažljivo, podvuci nepoznate riječi
b.)Dodaj nove riječi u svoje sveske ili radni list
Ko su likovi u dijalogu i gdje se nalaze?
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
Sa kojim problemima se ovi likovi součavaju?
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
Kako se Mustafa želi osvetiti?
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
Da li misliš da je ova ideja dobra?
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
Šta bi ti uradila (uradio)?
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
Nabroji sva rješenja koja su predložena u tekstu.
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
Feeling
What sort of feeling are expressed by each the characters at different times/ in different situations?
Complete the table below as you track what happens in the story.
Br.
Npr
1.
2.
lik
Mustafa
Luka
osjećaj
razoračerenje
Situacija
Mustafa je razoračaran zato što njegovi prijatelji
Luka je __________________ sa načinom na
3.
Mustafa
ljutnja
_______________je___________zato što Mark i
Mustafa opisuje stereotip Australijske populacije kad kaže: „ Vi Australijanci ste svi isti, vi ne razumijete
ništa osim ragbija!“
Sta znači „stereotip“?
______________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________
Zadatak:
Slijedede riječi nemaju samoglasnike.
Pronađi koji su to samoglasnici.
PR__V__
P__ŠT__V__NJ__
D__ST__J__NSTV__
D__SKR__M__N__C__J__
R__S__Z__M
Domada zadada
Nauči čitati dijalog
Napravi poster: Nacrtaj i označi stereotip vanzemaljca. Razmisli o njegovom ili njenom:
fizičkom izgledu
Licu
Odjedi
Boji
Spolu
I ostalim detaljima
Zlatna sjekira
Neki drvosječa sjekao drva u šumi uz jedni veliko jezero. Snažni udarci: Kon! kon! Odjekivali su daleko
po okolici.
Jednput je drvosječa jako i vrlo nezgodno izmahnuo sjekirom te mu ona ispade iz ruku i pljus!padepade u vodu i nestade u dubinama jezera.
-Gle bijede i nevolje- tušno reče drvosječa, gledajudi u jezero u čijim je dubinama nestala njegova
sjekira. – Bas sam neseredan!
Drvosječa je stajao tako i razmišljao. Kod kude nije imao nijednog drveta i sada nije znao šta da radi.
Ali iznenada se iz vode pojavi starac sa dugom bradom i upita drvosječu:
-Šta kukaš prijatelju? Šta ti se dogodilo?
-Sjekira mi je maloprije pala u vodu- odgovori mu on.
-Oh, zbilja si nesredan čovjek! Ali, ništa, ja du ti je povratiti- reče starac i nestade u vodi.
Poslije nekoliko minuta, ponovo se pojavi na površini jezera. U ruci mu je blistala prekrasna zlatna
sjekira.
Je li ovo tvoja sjekira?- upita starac.
Ne, nije to moja! – odgovori drvosječa.
Dobro, onda du je ponovo tražiti! – reče starac i nestade u dubinama jezera.
Dugo ga otuda nije bilo. Najzad se pojavi. U ruci je drzao neobično lijepu srebrenu sjekiru.
Teško je nađoh- reče. – Ovo de sigurno biti tvoja.
Ne, nije ni ta. Moja je obična, željezna.
A, tako! Onda opet moram da tražim. I starac zaroni u vodu. Ubrzo se pojavi iz vode sa drvosječinom
sjekirom.
E, je li ovo tvoja?
Jeste! To je! Baš ti hvala što si mi je izvadio.
Drvosječa je neprestno zahvaljivao starcu, dok mu ovaj najzad rece: Vidim da si, zaista, pošten
čovjek. E, kad si takav, evo ti onda na dar i ove dvije. Starac mu izvadi iz vode i zlatnu i srebrenu
sjekiru, izbaci ih na obalu i nestade u dubinama jezera.
Drvosječa se vrati kudi i susjedima ispriča kako je od čudnovatog starca sa bijelom bradom dobio na
poklon zlatnu i srebrenu sjekiru.
Ču za taj slučaj i neki mlad drvosječa iz susjednog sela, pa i on poželi da dobije sličan poklon. Zato se
uputi na isto mjesto, stade sjedi drva, pa hotimice ispusti sjekiru u vodu.
Gle nesrede! – uzviknu koliko god je mogao i stade buljiti u vodu gdje je maloprije pala sjekira.
I, zbila, na mirnoj povrsini vode pojavi se starac sa dugom bijelom bradom.
Šta kukaš, prijatelju? Šta ti se dogodilo?
Sjekira mi je pala u vodu!
Vidiš, zbilja si nesredan! Ali ništa, potražidu je.
Čim je starac izgovorio te riječi, već ga je nestalo ispod površine vode.
Čekao je mladi drvosječa, čekao i neprestano mislio o velikoj zlatnoj sjekiri. Prošlo je nekoliko minuta
i pojavi se starac sa neobično sjajnom sjekirom.
Je li ovo tvoja sjekira?- upita on.
Jeste, jeste, to je upravo ta!- uskliknu drvosječa sav sretan što će i on dobiti zlatnu sjekiru.
Da, ali takav lažac kao što si ti neće naći ni svoju vlastitu- rece starac o odmah isčeznu u vodi velikog
jezera.
Japanska bajka
Objasnimo značenje manje poznatih riiječi:
Sjekira- oštra željezna alatka koja služi za sječenje, cijepanje, tesanje drveta
Drvosječa- osoba koja se bavi sječom drva
Jezero- veda prirodna ili umjetna udolina ispunjena vodom koja stoji
Mahnuti- zamahnuti, ciniti zamah rukom
Bijeda- velika neimaština, tesko siromaštvo
Nevolja- zlo, nesreda
Nesredan- osoba koja nema srede
Drva- (množina) ogrjev dobijen sječenjem stabla
Iznenaditi- iznenada i neočekivano se pojaviti;
Kukati-jadikovati, tugovati, plakati uz povremene glasne povike
Dubina- razmak od površine do dna, razmak od vrha čega do neke tačke prema dnu
Zahvaljivati- riječima izraziti zahavalnost
Pošten-čestit;osoba koja se odlikuje najpoželjnijim karakteristikama, moralnim osobinama
Poklon-dar
Hotimice- s namjerom, svojom voljom nešto uraditi
Uskliknuti-oglasiti se usklikanjem, uzviknuti radosnim glasom
Lažac-onaj koji ne govori istinu, laže; lažljivac
Iščeznuti- postepeno nestati
Analiza bajke: razgovor sa učenicima
Kako se zove ova bajka? Gdje je nastala ova bajka?
Bajka je izmisljena priča, nestvarna priča.
Ko su likovi? Ko su glavni likovi, a ko sporedni?
Gdje je dogada radnja ove bajke?
Ko je drvosječa? Gdje je on išao? Zašto?
Gdje je drvsosječa sjekao drava? Gdje je drvosječi ispala sjekira? Kako je drvosječi
ispala sjekira
Šta je drvosječa uradio?
Ko se pojavio iz jezera ( vode)?
Kakav je starac izgedao (pronađi taj dio teksta i ponovo pročitaj)? šta je pitao
drvosječu? Šta je starac rekao drvosječi?
Je li drvosječa rekao istinu, kad se starac pojavio iz vode sa zlatnom sjekirom?
Zašto je strac sa bijelom bradom ponudio drvosječi zlatnu sjekiru?
Šta bi ste vi rekli da ste bili na mjestu drvosječe?
Zašto? Je li tako uvijek radite?
Koju sjekiru je drvosječa uzeo?
Šta mu na to rekao starac iz vode?
Zašto mu je dao sve sjekire?
Šta je uradio mladi drvosječa iz drugog sela?
Zašto? Je li on bio pošten? Zašto je mladi drvosječa rekao neistinu? Šta mu je starac
iz vode rekao?
Zaključak: Svako dobro učinjeno djelo se nagraduje.
Jeste li vi bili nagrađeni kad ste uradili neko dobro djelo?
Poslovica: Dobro se dobrim vrada.
Domada zadada:
Uvježbati čitanje bajke
Gramatika
Pridjevi
Alma ima crnu tašnu.
Na stolu je Belmina pernica.
Drvena stolica stoji pored vrata.
Pridjevi su riječi koje stoje uz imenice i odreduje ( dopunjavaju) kako je nešto, od
čega je nesto i čije je nesto.
Zadatak:
Pronađi sve pridjeve u bajci Zlatna sjekira i podvuci ih.
Ilustracija bajke
Trouble at school
Activity 1 Word scramble
A
iydgitn
B
ersceptp
C
ndoniscricmate
D
mhaun sgrhti
E
luaeq ptiunorpto
Activity 2 Prevedi slijedede riječi sa engleskog na bosanski jezik
Hurt_________________________________________
Angry________________________________________
Hassled_______________________________________
Ignored_______________________________________
Upset_________________________________________
Confident______________________________________
Proud_________________________________________
Accepted______________________________________
Respected_____________________________________
Confused______________________________________
Bullied________________________________________
Troubled______________________________________
Pogledajte zadatak 2 ( Activity 2), odredite koje riječi na bosanskom imaju pozitivno, a koje negativno
značenje.
Rasporedite riječi po sljededim kategorijama.
Negativno značenje
________________________________
________________________________
________________________________
________________________________
________________________________
Pozitivno značenje
_______________________________
_______________________________
_______________________________
_______________________________
_______________________________
_______________________________
Vježba 3
Spoji početke rečenica sa njihovim krajem.( Match the sentence beginnings with their endings.
1. Stariji ljudi imaju pravo da
A)imaju pravo na obrazovanje.
2.Rasizam je neprihvaljiv zato što
B)ti se osjećaš uvrijeĎeno.
3.Neko ko tebe diskriminiše , često će te izazivati zbog tvoje
C) nije dobro.
4.Osoba koja diskriminiše
5.Somitimes you can be discriminated against
D) prisustvuju aktivnostima koje oni izaberu bez
diskriminacije na njihovo godište.
6.Ljudi koji su invalidi
E)odjeće, religije ili porijekla.
7.Ljudi koji prave diskriminaciju protiv tebe i često te
nazivaju ružnim imenima ili nekad
F) te ignorisu, kao na primjer, kad te ne žele poslužiti
u radnji.
8.Ako nas neko diskriminiše
G)so it is imortant to tell your teacher and family
9.Kad neko diskriminise tebe
H)vrijeĎa ljude na bazi njihovog porijekla.
I)onda tu osobu ili organizaciju možete prijaviti
Australian Human Rights Commission.
Bosanska Etnička Škola
PO BOX 1191 Dundas
Phone: 0412 969799
E-mail: skolabosasnkog”gmail.com
http://www.bes.org.au/english/
Download

Domovina nije riječ iz spomenara