EGOVINA
BOSNA I HERCEGO
MINISTARSTVO PROMETA
PROM
I
KOMUNIKACIJA
ACIJA
SVJETSKA BANKA
PROJEKAT
AT REH
REHABILITACIJE PLOVNO
OVNOG PUTA
RIJEKE SAVE
OKVIR
IR UPR
UPRAVLJANJA OKOLIŠ
KOLIŠNIM I
DRUŠ
DRUŠTVENIM
UTICAJIMA
JIMA
(ESMF)
Sažetak
SWRP-TF526-QCBS-CS-11-01
BROJ UGOVORA. BA-SWRP
Konsultant: AECOM, Institut za hidrotehnik
tehniku, Prism Research i Projekt
SEPTEMBAR 2013
Strana 1
SARDŽAJ
1
UVOD .............................................................................................................................. 2
2
REGIONALNA DIMENZIJA .............................................................................................. 3
3
STUDIJA IZVODLJIVOSTI, 2008 ..................................................................................... 4
4
ZADATAK KONSULTANTA ............................................................................................. 5
5
PREGLED NACIONALNIH I INTERNACIONALNIH ZAHTJEVA ZA OKOLIŠ .................. 6
6
ALTERNATIVE PROJEKTA ............................................................................................. 6
7
OKVIR PROCJENE UTICAJA NA OKOLIŠ ZA PROJEKAT............................................. 8
8
OKVIR PROCJENE DRUŠTVENIH UTICAJA ZA SVE INVESTICIJE ............................ 12
9
OSNOVNI PODACI O OKOLIŠU I DRUŠTVU ............................................................... 13
10 OKVIR ZAJEDNIČKIH UTICAJA NA OKOLIŠ I DRUŠTVO............................................ 16
11 KUMULATIVNI UTICAJI ................................................................................................ 18
12 OKOLIŠNI I DRUŠTVENI OKVIR UBLAŽAVANJA ........................................................ 19
13 OKVIR MONITORINGA OKOLIŠNIH I DRUŠTVENIH UTICAJA ................................... 24
14 OKVIR POLITIKE RASELJAVANJA............................................................................... 25
15 KAPACITETI INSTITUCIJA ZA IMPLEMENTACIJU OUODU I MONITORING .............. 25
16 JAVNA RASPRAVA ....................................................................................................... 28
Lista slika
Slika 1. Rijeka Sava sliv I, Karl Musser, zasnovano na podacima Geološko topografskog instituta SAD-a. ............2
Lista tabela
Tabela 1. Relevantne aktivnosti iz nacionalnih propisa koje podliježu procjeni utjecaja na okoliš ............................8
Tabela 2. Pregled iskorištenih politika Svjetske banke koje se tiču očuvanja okoliša ...............................................9
Tabela 3. Zahtjevi za procjenu utjecaja na okoliš ...................................................................................................11
Tabela 4. Potencijalni utjecaj sanacijskih radova na lokacije utvrđene u Studiji izvodljivosti 2008. godine.............13
Tabela 5. Uticaji na okoliš tokom faze izgradnje .....................................................................................................17
Tabela 6. Uticaji na okoliš toko Operativne faze .....................................................................................................18
Tabela 7. Društveni uticaji ......................................................................................................................................19
Tabela 8. Mjere ublažavanje uticaja prije i tokom gradnje ......................................................................................20
Tabela 9. Mjere ublažavanje uticaja tokom operativne faze ...................................................................................22
Tabela 10. Uloge različitih institucija koje su uključene ..........................................................................................26
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 2
1
UVOD
2
Rijeka Sava duga je 945 km i navodnjava 95,719 km površine. Druga je po veličini pritoka Dunava i
predstavlja važan ekosistem, zbog svoje biološke raznolikosti i krajolika. Dom je najvećem kompleksu
aluvijalnih poplavnih i močvarnih područja na Dunavskom slivu kao i najvećih nizinskih šuma. Rijeka
Sava je okaraketrisana kao međunarodni plovni put, te formira granicu između Bosne i Hercegovine
(BiH) i Srbije dužine od 32,8 km kao i granicu između BiH i Hrvatske u dužini od 304 km. U BiH, rijeka
Sava protiće kroz dva entiteta, Federaciju BiH (Posavski kanton) i Republiku Srpsku (region Banja
Luke, Doboja i Bijeljine) kao i kroz Brčko Distrikt. U Srbiji rijeka Sava teče u blizini gradova Sremska
Mitrovica i Šabac te prolazi kroz urbani dio Beograda gdje se ulijeva u rijeku Dunav.
Ukupna količina tereta prenesenog preko rijeke Save je iznosila 5,2 miliona tona 1990.godine, što je
primarno obuhvatalo prevoz rasutog tereta. Od 1995. godine, Sava je zanemarivana – uz manje pa
čak i bez troškova održavanja ili ulaganja u transportnu infrastrukturu. Donedavno obim prevoza je bio
dosta skroman, manje od 400,000 tona godišnje (u poređenju sa 5,2 miliona tona prije 1990.), što
dijelom oslikava ograničenja pri plovidbi tokom većeg dijela godine.
Predloženi projekat Rekonstrukcije plovnog puta rijeke Save koji obuhvata sekciju rijeke od
Brčkog do Beograda (Projekat) lociran je na geografskom području rijeke Save, u Bosni i
Hercegovini i Republici Srbiji, na dionici od Brčkog (grad na sjeveru BiH na granici sa Hrvatskom koja
ide duž rijeke Save) dalje kroz teritoriju Republike Srpske (zeleno područje označeno na Slici 0.1) pa
sve do njenog ušća u Dunav, u Beogradu; ukupna dužina ove sekcije rijeke je 234 km računajući od
Brčkog do Beograda (0 km), koja u Republici Srbiji također protiče pokraj gradova Sremska Mitrovica i
Šabac (Slika 0.1.).
Slika 1. Rijeka Sava sliv I, Karl Musser, zasnovano na podacima Geološko topografskog instituta SAD-a.
Projekat finasiran od strane Svjetske Banke (SB) uključuje dvije glavne komponente sa posebnim
aktivnostima kako slijedi:
•
radove na rekonstrukciji rijeke koji će se izvršiti na profilima u Bosni i Hercegovini (Republici
Srpskoj) i Srbiji uključujući i potrebne građevinske radove, bagerovanje i pripremne radove,
zaštitu obale i gdje je potrebno eksproprijaciju zemljišta, čišćenje lokacije, postavljanje
kamena ili blokova, ili geotekstila kako bi se Sava vratila na Klasu Va plovnog puta na sekciji
između Brčkog i Beograda.
•
određene Investicije za poboljšanje radne učinkovitosti luke Brčko smještene u Brčko Distriktu
(BiH) uključujući radove na (i) završetku rekonstrukciji obalnog zida; (ii) uvezivanju glavnog
željezničkog kolosjeka sa kolosjecima unutar luke: (iii) preusmjeravanje željezničke pruge van
centra grada uključujući asfaltiranje približno 2,5 km prilaznog puta za luku kao i nabavku
viljuškara i novih kašika za pokretne kranove.
Projekat također uključuje i treću komponentu vezanu za radove na deminiranju južne obale rijeke
Save u BiH (Republika Srpska) između Brčkog i međunarodne granice sa Srbijom na ušću rijeke
Drine; ova komponenta je finansirana od strane Europske komisije (IPA fond) a njom upravlja Svjetska
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 3
Banka sa odgovarajućim građevinskim radovima u skladu sa Standardnim Radnim procedurama
(SRP) za deminerske aktivnosti.
2
REGIONALNA DIMENZIJA
1
Međunarodna komisija za sliv rijeke Save (Savska komisija) je formirana na osnovu Okvirnog
sporazuma o slivu rijeke Save, koji su potpisale pribrežne zemlje (Republika Slovenija, Republika
Hrvatska, Republika Bosna i Hercegovina i Republika Srbija) u Kranjskoj Gori (Slovenija) u decembru
2002. godine. Savska komisija je oformljena kako bi implementirala Okvirni sporazum te realizovala
ciljeve koji su uzajamno dogovoreni između pribrežnih zemalja:
(i) Uspostavljanje međunarodnog režima plovidbe rijekom Savom i njenim plovnim pritokama;
(ii) Uspostavljanje održivog upravljanja vodama;
(iii) Preduzimanje mjera za sprječavanje ili ograničavanje od opasnosti, kao i uklanjanje štetnih
posljedica nastalih zbog poplava, leda, suša i nesreća koje uključuju materije opasne za vode.
Dodatno, Savska komisija je konstantno uključena u odluke sa različitim interesnim stranama iz
sektora plovidbe i zaštite okoliša na procesima razvoja i implementacije Zajednička izjava o vodećim
principima za razvoj unutarnje plovidbe i zaštite okoliša u slivu rijeke Dunav, donešena zajednički od
strane Međunarodne komisije za zaštitu sliva Dunava, Dunavske komisije i Savske komisije. Ova
2
Zajednička izjava je vodeći (usmjeravajući) dokument koji reflektuje zajedničko razumjevanje glavnih
interesnih strana o potrebi zaštite rijeke Dunav i okoliša njenih pritoka kao i da razvije potrebne uslove
za održivu unutrašnju plovidbu u netaknutom pejzažu rijeke. Ovo uključuje način na koji se može
održavati postojeća infrastruktura kao što su plovidbeni kanali, otvori za vodu i luke i kako da
unaprijedi plovidbu ne uzrokujući konflikte.
Nadalje da bi se poticala saradnja i osigurala sinergija u postizanju ciljeva, Savska komisija ima pravo
da formira stalne i ad-hoc ekspertne grupe, sastavljene od delegiranih eksperata od svake strane.
Stalne ekspertne grupe (SEG) pokrivaju glavna pitanja u slivu rijeke Save, dok ad-hoc ekspertne
grupe (AH EG) rješavaju više specifična pitanja i zadatke. Stalne ekspertne grupe za kontrolu i
prevenciju nezgoda (SEG PKN) su osnovane sa ciljem implementacije Okvirnog sporazuma o slivu
rijeke Save a između ostalih zadataka odgovorni su i za:
•
•
•
•
Obavijest o područjima gdje su opasne substance prisutne;
Identifikacija statusa nacionalnog sistema za hitne slučajeve i procedure kod poplava, rizika
od leda, suša i incidenata uključujući opasne substance, u pogledu nesreća i prirodnih
katastrofa na rijeci Savi;
Razvoj i implementacija polica i strategija za smanjenje rizika od izvanrednih uticaja na vodu i
vodni eko-sistem i poboljšanje mjera za sprečavanje, pripremu i odgovor, uključujući mjere
obnavljanja.
Uspostavljanje usklađenog ili zajedničkog sistema mjera, aktivnosti, upozorenja i alarma u
slivu rijeke Save za izvanredne uticaje na vodu i vodni eko-sistem, kao što su iznenadna i
slučajna zagađenja, pražnjenje vještaćkih akumulacija i zadržavanja uzrokovana kolapsima ili
nestručnim rukovanjem, poplavama, ledom, sušama, nedostatkom vode i prekidima u plovidbi;
Strane potpisnice FASRB su se složile da poduzmu sve neophodne mjere za održavanje plovnih
puteva na njihovoj teritoriji da bi se garantovalo stanje za plovidbu kao i da se poduzmu mjere na
poboljšanju uslova plovidbe, te su se obavezale da ukolone sve prepreke za plovidbu. Strane su se
također složile da regulišu, prema odvojenom Protokolu o režimu plovidbe, sva pitanja vezana za
plovidbu, kao što su institucionalni sporazumi (pravila plovidbe, tehnička pravila za plovila,
označavanje i održavanje plovnih puteva itd.) i troškove vezane za održavanje plovnih puteva i za
režim plovidbe.
1
2
www.savacommission.org
Zajednička izjava kao i njeni prilozi se mogu preuzeti na stranici www.icpdr.org.navigation-ecology-process
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 4
3
STUDIJA IZVODLJIVOSTI, 2008
Različiti dokumenti pominju transportnu politiku i razvoj transporta u Srbiji, na Balkanu i u Europi, od
kojih vrijedi spomenuti Transportnu politiku EU za 2010, Bijela knjiga, Studiju o infrastrukturi za region
Balkana (2003) i Transportnu politiku i strategiju Republike Srbije (2003.). Prva dokumentacija o
procjeni izvodljivosti rehabilitacije plovnog puta rijeke Save je urađena 2006. unutra Master plana i
Studije izvodljivosti za transport na unutrašnjim vodama u Srbiji. Master plan je pokrivao 1.600 km
plovnog puta na Dunavu, Savi, Tisi, Temiši i hidrosistemu DTD u Vojvodini.
Nadalje, Savska komisija je naručila izradu nekoliko tehničkih dokumenata čija je izrada finansirana od
strane pribrežnih zemalja a koji uključuju: (i) Studije pred-izvodljivosti za rehabilitaciju i razvoj plovnog
puta rijeke Save od Siska do Beograda (2007.), (ii) Studiju izvodljivosti, projektnu dokumentaciju i
odgovarajuću početnu procjenu uticaja na okoliš za obnovu i razvoj transporta i plovnosti na plovnom
putu rijeke Save (2008.) (od Siska do Beograda).
Studija izvodljivosti (2008) identificirala je mnoge dionice duž rijeke koji se protežu od km 0,0
(Beograd) – km 579,5 (Sisak) koje ne zadovoljavaju minimum uslova za plovidbu. Ove dionice
identificirane kao “usko mjesto” uglavnom zbog ograničenog gaza tokom dužih perioda kao i zbog
širine plovnog puta, oštrih riječnih krivina koje ograničavaju dužinu i širinu plovila i konvoja koji bi mogli
ploviti Savom.
Studija izvodljivosti (2008) je također dala procijenu troškova za potrebne građevinske intervencije na
plovnom putu kako bi se obezbjedila Klasa Va i/ili Klasa IV na rijeci Savi, zavisno od dionice.
Klasifikacija Klase IV (prema Ekonomskoj komisiji Ujedinjenih naroda za Evropu i Evropskog
Sporazuma u vezi transporta na unutrašnjim vodama od međunarodnog značaja) podrazumjeva da
tok rijeke između Siska i Beograda dopušta plovidbu plovila maksimalne dužine 80 do 85 m (260 do
279 stpa), maksimalne širine trupa od 9,5 m (31 stopa), maksimalnog gaza od 2,5 metra (8 stopa i 2
inča) i težine plovila do 1,500 tona (1500 dugih tona i 1700 kratkih tona). Klasa Va zahtjeva gaz
između 2,5 i 2,8 metara, te dopušta povidbu plovila teških između 1,500 do 3,000 tona.
Konačna odluka vezana za klasu i podjelu infrastrukturnih radova u faze je donijeta od strane Savske
komisije i pribrežnih zemalja, u odlukama br. 13/09, maj 2009., i br. 21/09, u augustu 2009. U odluci
br. 13/09 su detaljno dati parametri za klasifikaciju unutrašnje plovidbe prema UN/ECE, ŽENEVA
1996.
U Odluci br. 21/09 je odlučeno da će Glavni projekat plovnog puta rijeke Save biti razvijen u skladu sa
parametrima za klasu Va samo na dionici od ušća rijeke (rkm 0) do Brčkog (rkm 234). Također je
utvrđeno da će Hrvatska biti zadužena za izradu Glavnog projekta plovnog puta rijeke Save na dionici
od Brčkog (rkm 234) do Siska (rkm 579,5) dok će se BiH i Srbija međusobno dogovoriti o izradi
Glavnog projekta plovnog puta rijeke Save na dionici od Beograda (rkm 0) do Brčkog (rkm 234).
Republika Hrvatska je već preuzela odgovornost za pripremu Studije uticaja na okolinu i društvo na
dionici rijeke Save od Siska (rkm 594) do Račinovaca (rkm 211) kao i za glavni projekat od Siska (rkm
594) do Brčkog (234). Priprema ovih dokumenata je finasirana iz dostupnih IPA fondova (IPA 2007).
Studija uticaja na okolinu i društvo je završena pred kraj 2010 ali je trenutno prerađena sa
informacijama dobivenim paralelno sa glavnim projektom kao i prema primjedbama dobivenim od
nekoliko interesnih strana (uključujući i NVO); glavni projekat za dionicu Sisak – Brčko za plovidbu IV
klase je dodjeljen i trenutno je u početnoj fazi, dok je glavni projekat za dionicu Brčko – Beograd u fazi
pregovora sa najboljim ocjenjenim iz faze ponude.
U tom kontekstu, BiH i Hrvatska su potpisale sporazum o načinu finasiranja i pripreme glavnog
projekta i o izdavanju potrebnih dozvola prije izvršenja radova. U sporazumu je navedeno da će BiH
pripremiti Glavni projekat za dionicu od Brčkog do Beograda za klasu plovnog puta Va, dok će
Hrvaska pripremiti Glavni projekat za dionicu Brčko – Sisak za klasu plovnog puta IV.
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 5
4
ZADATAK KONSULTANTA
Cilj zadatka je pomoći BiH i Srbiji u integrisanju okolišnih i društvenih faktora u predložene investicije za
rehabilitaciju na klasu Va između Beograda i Brčkog. Krajnji cilj zadatka je razvoj (i) Okvira upravljanja
društvenim i okolišnim uticajima (ESMF) koji je pripremljen u skladu sa Zajedničkom izjavom o vodećim
principima za razvoj unutarnje plovidbe i zaštite okoliša u slivu rijeke Dunav zajedno sa odgovarajućim
Okvirom politike rasljevanja (RPF) za fazu ocjene od strane Svjetske Banke i (ii) Okolišna i društvena
procjena uticaja (ESIA uključujući Plan upravljanja okolišnim i društvenim uticajima) vezana za glavni
projekat planiranih radova za unapređenje plovnog puta rijeke Save na klasu Va od Brčkog do Beograda.
Kako Glavni projekat za glavne radove predložene duž obale rijeke Save od Brčkog do Beograda neće
biti završen do dana ocjene projekta od strane Svjetske Banke, dokumenti Okvir upravljanja društvenim i
okolišnim uticajima (ESMF) i Okvir politike rasljevanja (RPF) trebaju opisati: (i) procese procjene uticaja
na okoliš i procjene uticaja na društvo koji će biti izvršeni tokom implementacije projekta onda kada
potrebni tehnički detalji na nivou glavnog projekta budu dostupni; (ii) postojeće referentne informacije na
području na koje će uticati projekta, uključujući i potencijalne uticaje na ekosisteme koji se nalaze
nizvodno i koji ovise o režimu voda; generalno razmatranje uticaja projekta (koji trebaju biti poboljšani u
ESIA na osnovu predloženog glavnog projekta u dodatnih prikupljenih podataka po potrebi); i (opet na
općem nivou) odgovarajuće mjere ublažavanja da bi se izbjegli ili smanjili uticaji kao i odgovarajući plan
monitoringa.
ESMF dokument koji će opisati procese procjene okoliša i društvenu procjenu sa sve investicije
finansirane od strane Banke kao i pokriti predložene posebnosti u projektu uključuje: (a) ESIA proces za
radove na vodi; (b) analizu okolišne procjene (sažetak EIA izvještaja) za investiciju u luku Brčko
(pokrivajući četiri dogovorene specifične investicije); (c) proces procjene okoliša za predložene
deminerske radove (finansirane iz EU fondova) kojim će se upravljati prema SOP odredbama.; (d)
sažetak statusa EIA pripremljenog za radove na vodi i finansiran od strane Hrvatske i (e) RPF. Kao što je
naglašeno u Projektnom zadatku, ESMF (uključujući RPF) će dati pregled relevantno zakonodavstvo i
odgovarajuće procedure, uključujući bezbjednosne procedure Svjetske banke primjenjive na ovom
projektu, će naglasiti glavne uticaje radova na okoliš kao i uticaj rada sanoranog plovnog puta, te će
predložiti izvodive mjere ublažavanja kao i monitroing. Konsultant će također pomoći Klijentu u
sprovođenju javnih rasprava kao i procesu objavljivanja ovog ESMF-a.
Kompletna ESIA (uključujući ESMP) koja će biti pripremljena u ovom zadatku kao nastavak ovog ESMF-a
i nadopunit će analizu koja se nalazi u procjeni okoliša datoj na nivou Studije izvodljivosti pripremljene od
strane Savske komisije 2008. Svrha kompletne ESIA studije je osiguranje da su predložene investicije
implementirane kroz projekat u skladu sa postojećim zakonima, propisima i standardima o očuvanju
okoliša u BiH i u Srbiji, kao i u skladu sa radnom politikom i procedurama Svjetkse Banke kao i
odgovarajućim smjernicama o okolišu zaštiti na radu IFC; i neće imati trajan negativan uticaj na
stanovništvo i njihova staništa, na prirodu ili na vrijednosti kulturno-historijskog nasljeđa. Kompletna ESIA
između ostalih aspekata će: (i) odrediti okolišne i društvene referentne uslove na lokaciji projekta kao i na
području uticaja i nizvodno; (ii) procijeniti okolišne i društvene askpekte izgradnje i rada određenih
infrastrukturnih investicija vezanih za projekat, uključujući prethodnu procjenu uticaja na okoliš u skladu
sa odlukom relevantnih institucija u BiH (Republika Srpska, Federacija BiH i Brčko Distrikt) i u Republici
Srbiji; i (iii) identifikovati troškove vezane za mjere ublažavanja, kao i organizovati javne rasprave,
fokusirajući se posebno na ljude na koje utiče projekat, ako ih ima, i ostale glavne zainteresovane strane
da razmotre sve okolišne i društvene uticaje, kao i glavne koristi projekta.
ESMP će biti pripremljen na način da okolišni i društveni zahtjevi (mjere ublažavanja i monitoringa,
tehničke specifikacije) vezane za fazu izgradnje mogu biti uvrštene u tendersku/ugovornu dokumentaciju.
Nacrt i finalni ESIA (sa ESMP) će biti revidovani prema komentarima relevantnih zainteresovanih strana
uključujući NVO, vlasti u BiH (Republika Srpska, Federacija BiH i Brčko Distrikt), u Republici Srbiji i
Svjetsku Banku.
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 6
5
PREGLED NACIONALNIH I INTERNACIONALNIH ZAHTJEVA ZA OKOLIŠ
Procjena zaštite okoliša u okviru ovog zadatka će biti u skladu sa nacionalnom i internacionalnom
politikom, zakonima, propisima i procedurama procjene zaštite okoliša za dvije zemlje na koje se donosi
projekat (BiH i Srbija), a posebno u BiH će biti u skladu sa politikom zaštite okoliša za dva dijela na koja
utiče projekat (Republika Srpska i Distrikt Brčko).
Dalje, kompletna procjena zaštite okoliša će biti u skladu sa Radnim policama i procedurama Svjetske
banke kao i u skladu sa drugim primjenjivim internacionalnim zakonadavnim okvirima. Zaštitne police
Banke kao i procedure koje se odnose na ovaj projekat u skladu sa Projektnim zadatkom uključuju
OP/BP 4.01 (procjena zaštite okoliša), OP/BP 4.04 (Prirodna staništa); OP/BP 4.11 (Prostorni kulturni
resursi); OP/BP 4.12 (Prisilno raseljavanje); OP/BP 7-50 (Projekti na internacionalnim plovnim putevima)
kao i smjernice Banke u vezi objavljivanja informacija. Raskorak između nacionalnog zakonodavstva na
polju okoliša i procedura Banke (uključujući i primjenu) su identifikovani na osnovu detaljne revizije
trenutnih propisa i sumirani kasnije u poglavlju 8. Glavni nedostaci su fokusirani na potrebu za
provedbom procjene kumulativnih uticaja, alternativa za projekat i analize njihovih povezanih okolišnih
uticaja, posebne aktivnosti monitoringa uključujući parametre izvodljivosti i procjenu troškova i cjelokupan
proces javnih rasprava. Strožija okolišna pravila i standardi će preovladati tokom implementacije projekta.
Postoje i drugi internacionalni propisi, konvencije i EU Direktive koje trebaju biti uzete u obzir,a između
njih su značajne:
-
-
-
Zajednička izjava o vodećim principima za razvoj unutarnje plovidbe i zaštite okoliša u slivu rijeke
Dunav (objavljena 2007. od strane ICPDR u saradnji sa Dunavskom komisijom i Savskom
komisijom, usvojena od ICPDR i Dunavske komisije 2007 a od strane Savske komisije 2008.);
Zaštita okoliša u slivu rijeke Dunav i Konvencija o zaštiti rijeke Dunav, koje formiraju ukupan
zakonski instrument za saradnju na prekograničnom upravljanju vodama u slivu rijeke Dunav
(potpisana 1994. u Sofiji, Bugarska od strane 11 pribrežnih zemalja – Austrija, Bugarska,
Hrvatska, Češka, Njemačka, Mađarska, Moldavija, Rumunija, Slovačka, Slovenija i Ukrajina – i
Evropske zajednice; a stupio na snagu 1998.);
Okvirni sporazum o slivu rijeke Save (potpisan od svih zemalja sliva Save 2002.; ratificiran od
strane svih strana 2003, stupio na snagu 2004.);
Davanje saglasnosti zakona o ratifikaciji sporazuma između vlade Hrvatske i vijeća ministara BiH
o plovidbi međunarodnim plovnim putem, označavanje i održavanje (NN 9/09)
Konvencije o procjeni uticaja na okoliš u međugraničnom kontekstu (Espoo 1991)
Republika Hrvatska je preuzela odgovornost za pripremanje ESIA na dionici rijeke Save od Siska (rkm
594) do Račinovaca (rkm 211), i pripremu glavnog projekta od Siska (rkm 594) do Brčkog (rkm 234).
Priprema ovih dokumenata je finasirana od strane dostupnih IPA izvora (IPA 2007).
6
ALTERNATIVE PROJEKTA
Prema projektnom zadatku, sva tehnička dokumentacija se mora pregledati da sumiramo alternative
predložene u toku razvoja projekta, i da ih uporedimo u smislu okolinskih i društvenih uticaja, troškova i
koristi, i da naglasimo uzvodnu analizu kumulativne i sekundarnih/izazvanih uticaja i mogućih sukoba.
Usljed nedostatka informacija iz glavnog projekta, slijedeće dvije glavne moguće projektne tehničke
alternative su prepoznate i razmatrane: (i) rehabilitacija rijeke na klasu IV naspram klase Va i (ii)
ispravljanje riječnih krivina naspram kontrole riječnog saobraćaja.
1. Radovi na rehabilitaciji rijeke i poboljšanje na Klasu Va naspram Klase IV
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 7
Trenutni fizički parametri na rijeci Savi prouzrokuju nepovoljne uslove za plovidbu zbog ograničenog gaza
i širine plovnog puta tokom dugih vremenskih perioda; oštre riječne krivine ograničavaju dužinu i širinu
plovila. Stoga, javila se potreba za razmatranje opcije poboljšanja plovnosti nekoliko različitih sekcija , ili
na Klasu IV ili na višu klasu Va. Razlike za plovidbu između obje klase uključuju tehničke detalje kao što
je dubina plovnog kanala (2,4 m za klasu Va naspram 2,3 m za klasu IV tokom perioda malih voda); širina
plovnog puta u krivinama (90 m za klasu Va naspram 75 m za klasu IV), i ukupni horizontalni razmak
između mostova (55 m za klasu Va i 45 m za klasu IV).
U okviru za pripremu Studije izvodljivosti i projektne dokumentacije za rehabilitaciju i razvoj transporta i
plovidbe na rijeci Savi koji je uspostavljen u 2008/2009, razmatrano i analizirano je da li da se dionica od
Siska do Beograda (594 rkm) rehabilituje na klasu IV i/ili Klasu Va. Na osnovu istraživanja, studija
izvodljivosti je preporučila rehabilitaciju cijele dionice od Siska do Beograda na klasu Va kao najbolje
rješenje uzimajući u obzir ekonomsku „cost-benefit“ analizu. Međutim, analiza uključujući razmatranje
troškova i koristi poboljšanja okoliša za obje opcije je dala zaključak da bi dionica od Brčkog do Beograda
trebala biti unaprijeđena na klasu Va, dok bi dionica Sisak – Brčko trebala biti unaprijeđena na klasu IV.
Za dionicu Brčko – Beograd, rehabilitacija na klasu Va nego na klasu IV može biti napravljena uglavnom
kroz dodatna bagerovanja sa kojima se mora dobro upravljati i neće zahtjevati značajno povećanje broja
inžinjerskih intervencija nasipa, pragova i zaštite obale što može proizvesti više negativnih uticaja na
okoliš koji mogu zatjevati ublažavanja. Sa druge strane, unaprijeđenje dionice Sisak – Brčko na klasu Va
bi zahtjevalo značajne građevinske intervencije u poređenju sa rehabilitacijom na klasu IV.
Na osnovu gore pomenute procjene, Savska komisija je odlučila da se sektor Sisak – Brčko rehabilituje
na klasu IV a sektor Brčko – Beograd na klasu Va (Odluka 21/09 usvojena tokom pisane procedure
29.Juna.2009.).
2. Alternativa koja razmatra ispravljanje riječnih krivina naspram kontrole riječnog
saobraćaja (npr. jednosmjerni saobraćaj naspram dvosmjernog na određenim dionicama
gdje je radijus krivine manji od 360 m)
Na sektoru rijeke Save od Siska do Brčkog nalazi se 8 riječnih krivina sa radijusem većim od 240m ali
manjim od 360 m (240 < R 360 m). Minimum za klasu IV je 360 m. Tokom pripreme Idejnog projekta i
Studije izvodljivosti, dvije mogućnosti su razmatrane: usjecanje riječnih krivina ili korištenje jednosmjernog
saobraćaja sa dijelovima na kojima bi plovila čekala. Mogućnost zasjecanja riječnih krivina da bi se
omogućio dvosmjerni saobraćaj bi zahtjevalo veće troškove i veće nezeljene efekte na okoliš uključujući
mogućnost promjene granice između BiH i Hrvatske. Alternativa za uspostavljanje jednosmjernog
saobraćaja na ovim područijima gdje je prirodni radijus manji od 360 m, sa odgovarajućom signalizacijom
je odabrana kao bolje rješenje i sa aspekta troškova i sa okolišnog aspekta.
3. Alternativa za nivo Glavnog projekta – upravljanje iskopanim sedimentima
ESIA na nivou Glavnog projekta će ocijeniti i procijeniti moguće uticaje nastale tokom aktivnosti na
bagerovanju a koje su potrebne da bi se riječno korito rijeke Save dovelo na klasu Va na sektoru od
Brčkog do Beograda. Posebne alternative vezane za nekoliko tipova metoda bagerovanja, odabira
odlagališta i transporta iskopanog materijala će biti procijenjene kao dio glavnog projekta.
Izgradnja i održavanje bagerovanja, i odlaganje otpada, može uticati na staništa i predstavlja značajnu
opasnost za ljudsko zdravlje i okoliš, posebno ako su sedimenti zagađeni usljed dugovremenih odlaganja
i akumulacije opasnih materijala, bilo zbog aktivnosti na lokaciji ili van nje. Iskopavanje i metode
odlaganju bi trebale biti odabrane na način da minimiziraju suspenziju sedimenata, minimiziraju
uništavanje životnih staništa, poveća tačnost rada, održi gustoću iskopanog materijala, posebno ako
iskopani materijal uključuje kontaminirana područja.
Postoji nekoliko metoda bagerovanja (sumirane ispod) koje se često koriste ovisno o dubini sedimenata i
okolišu kao što je potreba da se odlaganje sedimenata minimizira i poveća tačnost bagerovanja.
Odlaganje iskopanog materijala bi trebala biti analizirana da bi se odabrala odgovarajuća metoda
odlaganja (npr. ameloriacijam, otvoreno ispuštanje vode, ili sadržani otpad). Nadalje, ponovno korištenje
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 8
nezagađenog, iskopanog materijala bi trebalo biti razmotreno (npr. za stvaranje ili poboljšanje močvara,
revitalizacija staništa, ili izrada prilaza za javnost /rekreacionih objekata).
Nekoliko alternativa za iskopane sedimente bi trebalo biti ocjenjeno tokom izrade Glavnog projekta i to
kako slijedi:
• Razmotriti uronjeno pražnjenje hidrauličkih otpada iskopanog materijala;
• Korištenje bočnog zadržavanja u pražnjenju u otvorenoj vodi (također korištenje građevinskih
jama ili nasipa što reducira rasprostiranje sedimenata i efekata na žive organizme.;
• Korištenje materijala zadržanog čepom sa čistim materijalima; kao čep na dnu ili kombinacija
građevinskih jama/nasipa sa čepom redukuje podvodno širenje kontaminiranog materijala;
• Pouzdani objekti za odlaganje bi trebali biti korišteni, ili blizu obale ili na brdu, kada nije moguće ili
poželjno odlaganje u vodu. Ako je otpadni materijal kontaminiran, sigurna postrojenja bi trebala
uključiti brodove ili druge opcije da bi se spriječilo ispiranje onečišćenja u susjedne dijelove ili
podzemnu vodu. Tretman za odvodnju tekućina (npr. metala i postojanih organskih onešćivača)
može biti zahtjevan prije pražnjenja. Standardi kvalitete za ta tačna mjesta pražnjenja bi trebali
biti ustanovljeni ovisno o tipu i toksičnosti otpadnih voda i lokacije pražnjenja;
Na kraju, pošto mnoga zagađenja sedimenata imaju porijeklo od korištenja zemljišta obližnjih vodnih
područija, upravnici luke bi trebali raditi sa državnim i lokalnim vlastima, kao vlasnicima postrojenja i
radnicima na vodnom području na smanjenju izvora glavnih zagađivača. Ovo bi moglo uključivati
informisanje vlasti o problemima pri odlaganju iskopanog materijala; aktivno učestvovanje u programima
zaštite vodnih područja finasiranim od strane lokalnih i državnih agencija ili na dozvolama za pražnjenje
na površinskim vodama, ako ih ima, za izvore na vodnom području luke; i aktivno učešće u zonskim
procedurama.
7
OKVIR PROCJENE UTICAJA NA OKOLIŠ ZA PROJEKAT
Relevantne aktivnosti koje podliježu procjeni utjecaja na okoliš i davanja dozvola prema nacionalnim
propisima u BiH i Srbiji su date u tabeli 8-1.
Tabela 1. Relevantne aktivnosti iz nacionalnih propisa koje podliježu procjeni utjecaja na okoliš
LOKACIJA
Bosna i
Hercegovina:
Republika
Srpska
Bosna i
Hercegovina:
Brčko Distrikt
PROPIS
Uredba o projektima za koje se
sprovodi PUŽS i kriterijima za
odlučivanje o obavezi provođenja
i obimu PUŽS (Službeni glasnik
RS, 124/12).
VRSTA AKTIVNOSTI
Unutarnji plovni putovi i luke za unutrašnji vodni saobraćaj koji
omogućavaju saobraćaj plovila od preko 1.350 t.
Trgovačke luke, pristaništa za utovar i istovar koja su povezana sa kopnom
i vanjskim lukama (izuzev pristaništa za trajekte) koja mogu da prime
plovila od preko 1.350 t.
Obalni radovi na sprečavanju erozije koji kroz izgradnju mogu izazvati
promjene na obali uslijed izgradnje jaraka, molova, pristaništa i ostalih
objekata, izuzev održavanja i rekonstrukcije takvih objekata.
Uredba o postrojenjima koja
mogu biti izgrađena i puštena u
rad samo ako imaju ekološku Nema identificiranih postrojenja.
dozvolu (Službeni glasnik RS
124/12).
Pravilnik
o
pogonima
i
postrojenjima za koje je obavezna
PUŽS i pogonima i postrojenjima
koji mogu biti izgrađeni i pušteni u
rad samo ako imaju ekološku
dozvolu (Službeni glasnik BD,
19/04).
Unutarnji plovni putovi i luke za unutrašnji vodni saobraćaj koji
omogućavaju saobraćaj plovila od preko 1.350 t.
Trgovačke luke, pristaništa za utovar i istovar koja su povezana sa kopnom
i vanjskim lukama (izuzev pristaništa za trajekte) koja mogu da prime
plovila od preko 1.350 t.
Obalni radovi na sprečavanju erozije koji kroz izgradnju mogu izazvati
promjene na obali uslijed izgradnje jaraka, molova, pristaništa i ostalih
objekata, izuzev održavanja i rekonstrukcije takvih objekata.
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 9
LOKACIJA
Republika
Srbija
PROPIS
VRSTA AKTIVNOSTI
Unutrašnji plovni putevi na kojima važi međunarodni ili međudržavni, kao i
luke i pristaništa koje se nalaze na unutrašnjem plovnom putu na kojem
važi međunarodni i međudržavni režim plovidbe, regulacioni radovi na
Uredba
o
utvrđivanju
liste unutrašnjim plovnim putevima kojim se omogućava prolaz plovnim
projekata za koje je obavezna objektima od preko 1.350 t.
PUŽS i liste projekata za koje se
Unutrašnji plovni putevi na kojima ne važi međunarodni ili međudržavni
može zahtijevati PUŽS
režim plovidbe, kao i luke i pristaništa koje se nalaze na unutrašnjem
(Službeni glasnik RS, 114/08)
plovnom putu na kojem ne važi međunarodni ili međudržavni režim
plovidbe, uključujući i luke, odnosno pristaništa namijenjene za ukrcavanje
ili iskrcavanje putnika ili robe.
Uredba o vrstama aktivnosti i
postrojenja za koje se izdaje
Nema identificiranih aktivnosti.
integrirana dozvola (Službeni
glasnik RS, 84/05)
Uzimajući u obzir nacionalne propise za okoliš i gore nabrojane činjenice, slijedeći zaključci su izvedeni a
u vezi zahtjeva o procjeni okoliša u predmetnim zemljama:
•
•
•
podprojekt (1) – neophodni radovi na rehabilitaciji rijeke u Bosni i Hercegovini (entitet
Republika Srpska) nalaze se na listi projekata za koje je potrebna Procjena utjecaja na okoliš
(PUO). Prema tome, oni moraju slijediti zahtjeve državnih zakona i propisa o procjeni utjecaja na
okoliš praćene zahtjevima za okolišnu dozvolu. Treba spomenuti da se o radovima na rijeci u
Distriktu Brčko (BiH) govori u Hrvatskoj Studiji procjene utjecaja na okoliš za sanaciju vodotoka
rijeke Save na dionici Sisak – Račinovci, te da je ovaj dio podprojekta podvrgnut procesu
dobivanje okolišne dozvole i da je već dobivena okolišna dozvola od strane nadležnog sektora
Vlade Distrikta Brčko.
podprojekt (2) – investicije da se unaprijede operativna učinkovitost u Luci Brčko koja se nalazi
na listi projekata za koje je potrebno pribaviti okolišnu dozvolu. Treba spomenuti da je projekt
investiranja u Luku Brčko podvrgnut procesu dobivanje okolišne dozvole i da je već dobivena
okolišna dozvola od strane nadležnog sektora Vlade Distrikta Brčko.
podprojekt (3) – radovi na deminiranju ne podliježu proceduri procjene utjecaja na okoliš.
Prema procjeni SB, cjelokupni projekt se smatra kao procjena utjecaja na okoliš kategorije A i prema
tome treba da zadovolji zahtjeve okoliša operativne politike OP/BP 4.01 o procjeni utjecaja na okoliš i
ostale slične politike, uključujući: OP/BP 4.04 o prirodnim staništima, OP/BP 4.11 o kulturnim resursima,
OP/BP 4.12 o prisilnom raseljavanju, OP/BP 7.50 o projektima koji se tiču međunarodnih plovnih puteva i
BP 17.50 o objavljivanju informacija od strane banke.
Tabela 2. Pregled iskorištenih politika Svjetske banke koje se tiču očuvanja okoliša
POLITIKA OČUVANJA
OKOLIŠA
OPIS
OP/BP 4.01
o procjeni utjecaja na
okoliš
Osigurati okolišni i društveni odjek i održivost investicijskih projekata, kao i
obezbijediti podršku za uključivanje okolišnih i društvenih aspekata projekata u
proces donošenja odluka. Projekt sanacije vodotoka rijeke Save smatra se
PUO – kategorija A, PUO je obavezna u skladu s državnim
zakonodavstvom.
OP/BP 4.04
o prirodnim staništima
Promovirati okolišno održivi razvoj kroz osiguravanje podrške za zaštitu,
očuvanje, održavanje i sanaciju prirodnih staništa i njihovih funkcija. Banka
podržava i očekuje od korisnika kredita da primjenjuju jedan obazriv pristup
upravljanja prirodnim resursima kako bi se osigurale mogućnosti za okolišno
održivi razvoj. Intervencije u okviru Projekta sanacije vodotoka rijeke Save
locirane su ili su u blizini zaštićenih područja, za što će biti potrebno
osigurati odgovarajuće mjere ublažavanja i očuvanja tokom radova. O
ovome mora biti riječi o Studiji o procjeni utjecaja na okoliš i društvo.
OP/BP 4.11
Banka je vrlo osjetljiva po pitanju fizičkih kulturnih dobara koja bi potencijalno
mogla biti pod utjecajem projektnih aktivnosti ili investicija. Utjecaji na kulturne
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 10
POLITIKA OČUVANJA
OKOLIŠA
o kulturnim resursima
OPIS
resurse trebali bi se izbjeći ili ublažiti. PUO u fazi Studije izvodljivosti
identificirala je prisutnost arheoloških nalazišta u koritima rijeke Save ili
priobalnim područjima u Republici Srbiji. Institut za zaštitu spomenika
Republike Srbije zahtijeva da bude konsultovan tokom pripreme projektne
dokumentacije kako bi izdao listu zahtjeva i saglasnosti. Plan upravljanja
kulturnim resursima bit će pripremljen kao dio projektnog Plana
upravljanja okolišem.
OP/BP 4.12
o prisilnom raseljavanju
Raseljenom stanovništvu koje ostane bez izvora zarade kao rezultat projekta
mora se omogućiti preseljenje i obezbijediti kompenzacija za sve gubitke.
Zatim, za stanovništvo se mora obezbijediti stanje koje u najmanju ruku
odgovara stanju prije projekta, tj. u najmanju ruku ponovno uspostaviti životni
standard i omogućiti izvore zarade. Kada je u pitanju Projekt sanacije
vodotoka rijeke Save, pripremit će se Okvirna politika raseljavanja zato
što tačna zona na koju će sve projektne komponente imati utjecaj nije
poznata i ne može se utvrditi prije perioda ocjene projekta. Okvirna
politika raseljavanja bit će urađena za BiH zato što samo ova zemlja ima
pristup fondovima Svjetske banke. Kada je u pitanju podprojekt (2),
dubinska ocjena društvenih utjecaja pokazala je da će doći do određenih
manjih utjecaja na stambene objekte i zemljišne parcele. Kako bi se
ublažili ovi utjecaji, bit će pripremljen skraćeni Akcijski plan raseljavanja
baziran na principima i odredbama Okvirne politike raseljavanja. Kada je u
pitanju realizacija podprojekta (1) u BiH, priprema Akcijskog plana
raseljavanja nije moguća prije perioda ocjene projekta iz razloga što tačne
lokacije radova nisu još uvijek finalizirane. Ako to bude izvodljivo, Akcijski
plan raseljavanja za podkomponentu (1) za BiH bit će urađen prije
objavljivanja javnog konkursa za odgovarajuće građevinske radove.
Prekogranične utjecaje ublaživat će nadležni entiteti prema potrebi.
OP/BP 7-50
o projektima koji se tiču
međunarodnih plovnih
puteva
Banka obraća posebnu pažnju na pribrežna područja putem osiguravanja
pravovremenih informacija o projektima o međunarodnim vodotocima. Rijeka
Sava je međunarodna rijeka i čini dio rijeke Dunav i Crnog mora.
Međunarodna komisija za sliv rijeke Save (u daljem tekstu: Komisija)
formirana je kroz Okvirni sporazum o slivu rijeke Save (u daljem tekstu:
Okvirni sporazum) koji su potpisale četiri pribrežne države za rijeku Savu.
Komisija je ove države obavijestila o projektnim ciljevima (uključujući aktivnosti
deminiranja) tokom Trećeg zajedničkog sastanka o realizaciji projekta
održanom u Beču u aprilu 2011. godine. Kopija finalnog proglasa ovog
sastanka, dnevni red, relevantne prezentacije i Zapisnik sa sastanka dostavljeni
su Banci radi interne evidencije kako bi se ispunile odredbe OP 7.50.
Politika WB o objavljivanju
informacija
Propisuje da svi oni koji žive u datim projektnim područjima imaju pravo da
budu obaviješteni o predloženom razvojnom projektu. Okolišna legislativa u
obje države nalaže učešće javnosti tokom procesa procjene utjecaja na
okoliš i društvo.
Pregled procedura i dokumentacije potrebne za projekt u okviru državnih propisa i propisa Svjetske
banke dat je u Tabeli 8-3. Svjetska banka traži da se dodatne specifične informacije (na primjer, diskusije
o projektnim alternativama i ukupnim utjecajima, izvodljivi parametri za monitoring okoliša, i najmanje 2
adekvatna javna konzultiranja) razviju, naglase i objave (blagovremeno Odboru, u državi i u Infoshop-u)
putem Okvira za procjenu upravljanja zaštitom okoliša i socijalnih pitanja i odgovarajućeg Sažetka; pored
toga, ovi dokumenti i Okvirna politika raseljavanja pripremaju se blagovremeno kako bi se ispunili uvjeti
za ocjenu projekta.
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 11
Tabela 3. Zahtjevi za procjenu utjecaja na okoliš
PODPROJEKT
DRŽAVNI ZAHTJEVI
Radovi na rijeci u Korak 1: Obaviti proceduru za procjenu utjecaja
Republici Srpskoj na okoliš i pripremiti dokumente prema sljedećem
(podprojekt 1)
redoslijedu:
• Zahtjev za Prethodnu PUO
• Studija o procjeni utjecaja na okoliš
ZAHTJEVI SVJETSKE BANKE
OP/BP 4.01 za kategoriju A za projekt
i sve podprojekte nalaže provođenje
politike za procjenu utjecaja na okoliš i
društvo i pripremu sljedećih
dokumenata:
Korak 2: Obaviti proceduru za dobivanje okolišne
dozvole i pripremiti Zahtjev za okolišnu dozvolu
Radovi na rijeci u Procedure za PUO i okolišnu dozvolu bit će
završene od strane nadležnog odjela BD.
Brčko Distriktu
(podprojekt 1)
Analizom razlika utvrđeno je da Studija na osnovu
koje će biti izdana dozvola ne zadovoljava
zahtjeve Svjetske banke i mora se doraditi.
Radovi na rijeci u Obaviti proceduru za procjenu utjecaja na okoliš i
Republici Srbiji
pripremiti
dokumente
prema
sljedećem
(podprojekt 1)
redoslijedu:
• Zahtjev za utvrđivanje potrebe za PUO
• Zahtjev za utvrđivanje obima i sadržaja
Studije PUO
• Studija o procjeni utjecaja na okoliš
Investicije u Luku Okolišnu dozvolu izdaje nadležni odjel u Brčko
Brčko (podprojekt Distriktu
2)
Nema zahtjeva ali će biti obavljena procjena kao
Radovi na
dio projektnih radova na rijeci u Republici Srpskoj
deminiranju
(podprojekt 3)
• Okvir upravljanja okolišnim i
društvenim utjecajima
• Okvir politike raseljavanja
• Studija o procjeni utjecaja na okoliš i
društvo (Izvještaj o procjeni utjecaja
na okoliš za projekte kategorije A sa
Planom upravljanja okolišnim i
društvenim utjecajima)
OP/BP 4.12 za kategoriju A za projekt
i sve podprojekte nalaže provođenje
politike raseljavanja i pripremu
sljedećih dokumenata:
• Okvir politike raseljavanja
• Skraćeni Akcijski plan raseljavanja
za investiranje u Luku Brčko
• Akcijski plan raseljavanja za radove
na rijeci, ako bude potrebno.
Napomena: za deminiranje, zahtjevi
SB nalažu da se slijede Standardne
radne
procedure
izrađene
na
principima Međunarodnih standarda
za radove na raščišćavanju od mina
Detalji procesa procjene utjecaja na okoliš za svaki podprojekt koji će zadovoljiti i državne i zahtjeve SB
detaljno su prikazani u poglavlju 3 ovog dokumenta.
U cilju informiranja svih pribrežnih zemalja o aktivnostima na rijeci Savi, Međunarodna komisija za sliv
rijeke Save (Savska komisija) je osnovala Upravni komitet za nadzor i koordinaciju implementacije
projekta: Rekonstrukcija i razvoj saobraćaja i plovidbe na rijeci Savi.
Pored toga, MPK BiH zajedno sa Konsultantom je organiziralo prvi sastanak konzultacija 24.01.2013. i
poslalo pozive za raspravu u Republiku Srbiju, Hrvatsku i BiH, te Savskoj komisiji. Tokom ovog prvog
sastanka konzultacija, predstavnici Republike Hrvatske su se obavezali da će imenovati svoje članove.
Međutim, predstavnici Republike Srpske i Srbije nisu prisustvovali sastanku iako su bili pozvani.
Početkom februara 2013., predstavnici MPK BiH su imali sastanak u Beogradu sa predstavnicima
Republike Srbije (Ministarstvo saobraćaja i Plovput), gdje se razgovaralo o međudržavnom sporazumu o
plovnom putu rijeke Save kao i o formiranju međuvladine komisije za praćenje implementacije sporazuma.
Također se razgovaralo o pravnim mogućnostima (pravnoj bazi) da Srbija imenuje člana za Upravni
odbor, ne samo za praćenje implementacije ugovora o PUOD nego i za cijeli projekt. Sljedeći javni
sastanak održan je u aprilu u Srbiji (detalji o tom sastanku su dati u poglavlju o ukupnom procesu javnih
konzultacija).
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 12
8
OKVIR PROCJENE DRUŠTVENIH UTICAJA ZA SVE INVESTICIJE
Okvir procjene društvenih uticaja unutar Okvira upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (OUODU)
opisuje proces procjene društvenih uticaja za slijedeće investicije finansirane od strane Banke i pokrivene
sa predloženim projektima. Radovi na rijeci (Brčko – Beograd), investicija u luku Brčko i radovi na
deminiranju. Okvir procjene uticaja na društvo je posebno povezan sa Okvirom politike raseljavanja.
Okvir procjene uticaja na društvo za ove tri investicije će provjeriti usklađenost sa postojećim zakonima,
propisima i standardima u BiH i Srbiji o zaštiti, kao i sa Radnom politikom i praksom Svjetske Banke a
vezano za moguće i trajne negativne uticaje na ljude koje živi na području obuhvaćenom projektom i na
njihovu egzistenciju.
Fokus ovog Okvira procjene uticaja na društvo je da se:
(i)
(ii)
(iii)
(iv)
(v)
(vi)
Odrede referentni društveni uslovi na području projekta;
Procijene uticaji na društvo od izgradnje i rada odabranih investicija vezani za projekat,
uključujući prethodnu procjenu uticaja na društvo u skladu sa odlukom relevantnih institucija
u BiH (Republika Srpska, Federacija BiH i Brčko Distrikt) i u Srbiji.
Identifikuju troškovi vezani za mjere ublažavanja i aktivnosti na monitoringu, te organizovati
javne rasprave, fokusirajući se posebno na ljude na koje projekat utiče, ukoliko ih ima, i na
druge glavne interesne strane da se razmotre bilo kakvi uticaji na društvo, pozitivni ili
negativni kao i ključne dobiti projekta.
Procijene različiti elemeti mogućeg plana ublažavanja koji identifikuju i sumiraju sve
očekivane potencijalne uticaje na društvo, opiše svaka mjera ublažavanja sa tehničkim
detaljima uključujući tip uticaj na društvo za koji se veže i uslove pod kojima je to potrebno, i
omogući
veza
sa
svim
drugim
planovima
ublažavanja
(okvir
prisilnog
raseljavanja/eksproprijacije ili akcioni plan, ako ih ima) potrebnih za projekat.
Predlože odgovarajući elementi plana monitoringa uključujući poseban opis mjera
monitoringa (povezane sa mjerama ublažavanja predloženim u planu ublažavanja) sa
parametrima koji će biti mjereni, metodama koje će biti korištene, uzorkovanjem na
lokacijama, učestalost mjerenja, poseban opis institucionalnih aranžmana, i procedura
izvještavanja; i
Predloži raspored implementacije mjera ublažavanja i mjerenja predloženih u gornjim
planovima.
Međutim, glavni zadatak Okvira procjene uticaja na društvo je da predvidi ulazne podatke za integrisanje
društvenih faktora u tri velike investicije projekta onda kada tehnički detalji budu poznati. Jedan od
glavnih elemenata ovih faktora je vezan za moguću eksproprijaciju zemljišta.
Iz ovog razloga, tokom implementacije projekta, biti će neophodno organizovati prikupljanje podataka
kroz posjete na terenu za sve tri investicije projekta da bi se sakupile potrebne informacije (npr. upotreba
zemljišta, vlasništvo nad zemljištem itd.) što može dopustiti razumjevanje potencijalnih uticaja na društvo
vezanih za tri velike investicije projekta. Tokom ovog obilaska terena posebna pažnja će biti posvećena
identifikaciji lokalnih zajednica (ljudi na koje utiče projekat), njihovih pogleda na direktne, indirektne i
izazvane uticaje na okoliš i društvo tokom radova na rehabilitaciji u okviru projekta.
Procjena uticaja na društvo će biti provedena u četiri faze:
Faza 1: Pregled postojećih podataka i priprema instrumenata;
Faza 2: Kvalitativno istraživanje;
Faza 3: Kvantitativno istraživanje;
Faza 4: Analiza rezultata i zaključci na osnovu rezultata istraživanja.
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 13
9
OSNOVNI PODACI O OKOLIŠU I DRUŠTVU
Prostorno okruženje
Projektna interesna zona za procjenu potencijalnih učinaka na prostorno okruženje je određena kao
područje rijeke Save i njezine okolice, uključujući aluvion koji se proteže na dužini od 500 m od obje
strane riječnog korita.
Područje uz rijeku Savu (potez Brčko – Beograd ) sastoji se od različitih vrsta Kvartarnih (Q) litoloških
članova, kao što su: Aluvijalne naslage (a), Močvarni sediment (b), Sediment povodnje (ap), Sedimenta
napuštenih riječnih korita-mrtvaje (am)/(b). Šljunkovito-pjeskoviti akvifer smješten je između Bosanskih
planina (po mogućnosti Majevice i Trebovca), zatim planina Srbije na desnoj obali rijeke Drine i dijelom
planine Dilj u Slavoniji, a također i Fruške Gore u Sremu.
Mala debljina sloja gline se nalazi unutar obloženih naslaga i ne čini prepreku za neposrednu hidrauličku
vezu između površinske vode rijeke Save i podzemnih voda unutar aluviona koji su u direktnoj vezi.
Najznačajnija infiltracija dolazi od rijeke Save. Utjecaj radova na kvalitetu izvorišta, koja opskrbljuju velika
urbana područja (Brčko, Sremska Mitrovica i Šabac), svakako je važan aspekt. Radovi na produbljivanju
korita rijeke Save mogu imati negativne utjecaje.
Na izvorištima u Brčkom, Sremskoj Mitrovici i Šabcu, voda se crpi iz dubine od oko 40-60 m. Prosječna
provodljivost akvifera na području Brčkog obično iznosi oko >1,0 m/dan. Područja u vertikalnom stupcu
uglavnom su karakterizirana naslagama slabe vodopropusnosti do nepropusnih naslaga u gornjim
barijerama, i u tom smislu predstavljaju povećani faktor sigurnosti u smislu zaštite izvorišta od
potencijalnog zagađenja uzrokovanog površinskim terenskim radovima.
Ne očekuje se utjecaj radova na registrirana izvorišta pitke vode zbog njihove pozicije u odnosu na
predviđene lokacije radova i hidro-geološke karakteristike (Error! Reference source not found.).
Međutim, u toku razvoja Procjene utjecaja na okoliš i društvo, kada specifične lokacije mjesta za sanaciju
budu potvrđene, ovi utjecaji će biti ponovo ocijenjeni, što uključuje i razmatranje svih drugih korisnika koji
bi mogli biti pod utjecajem konkretnih radova.
Utjecaj radova na registrovanim izvorima pitke vode nije očekivan zbog svoje pozicije u odnosu na
predviđene lokacije radova i hidro-geoloških obilježja (Tabela 9.1) međutim, tokom ESIA razvoja, kada su
određene lokacije rehabilitacije potvrđene, ovi utjecaji će ponovo biti ispitane kaoi i razmatranje svih
drugih korisnika koje bi mogle biti pogođene na konkretnim dijelovima.
Tabela 4. Potencijalni utjecaj sanacijskih radova na lokacije utvrđene u Studiji izvodljivosti 2008. godine
Lokacija
Izvor vodosnabdijevanja
Aluvijalni izvor
Plazulje
Brčko
Šabac
Udaljenost od sanacijskih lokacija iz Studije
izvodivosti
Mogući
utjecaj
Rijeke Save 24 km uzvodno od najbliže lokacije S1.1, uzvodni
položaj
Izvorište uključuje neogenske
krečnjake sa sjevernog ruba
planine Majevica
Podzemna
voda
unutar
miocenskih
karstificiranih
2
krečnjaka (Thornton- M2 and
1
Sarmatian M3 ) crpi se iz
bunara, na dubini od 150 metara
Sedimenti ovih akvifera uglavnom su zastupljeni glinom,
laporom, glinovito-laporovitim i laporovito-pješčanim
komponentama, sa mjestimičnom pojavom pijeska i
šljunka, ukupne debljine do 100 m, što osigurava dobru
izolaciju od aluvijalnih akvifera, tj. sprječava njihovu
hidrauličku vezu
Aluvijalni izvor Rijeke Save
Tabanovići i Mali Zabran
Izvor Tabanović je smješten uzvodno, na udaljenosti od
oko 3 km od građevinske zone (S1.4) na rijeci Savi.
Istovremeno, lokalitet Mali Zabran predstavlja izvorište i
djelomično je smješten (nizvodno) u neposrednoj blizini
izvođenja građevinskih radova na produbljivanju korita
rijeke Save. Međutim, važno je naglasiti da je sam izvor
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Utjecaji
se ne
očekuju.
Utjecaji
se ne
očekuju.
Utjecaji
se ne
očekuju
Septembar 2013
Strana 14
Lokacija
Izvor vodosnabdijevanja
Sremska
Mitrovica
Aluvijalni izvor Rijeke Save u
Sremskoj
Mitrovici,
kao
i
aluvijalni akvifer u Martincima
Udaljenost od sanacijskih lokacija iz Studije
izvodivosti
smješten otprilike 5 km od lokacije izvođenja radova, uz
važnu napomenu da grad Šabac, zbog svoje pozicije,
ima ulogu barijere u ovom slučaju, s obzirom da je
smješten između gore spomenute lokacije izvođenja
radova i navedenog izvorišta.
Najbliža lokacija je smještena (S1.4) 10 km nizvodno od
toka rijeke Save
Mogući
utjecaj
Utjecaji
se ne
očekuju
Na dionici od Brčkog do Beograda, rijeka Sava prolazi kroz nekoliko gusto naseljenih područja kao što su
Brčko, Sremska Mitrovica, Šabac i Beograd i nekoliko područja niže gustoće naseljenosti kao što su
Gunji, Sremska Rača, Bosut, Ravnje, Jarak, Hrtkovci, Drenovac, Mrđenovac, Kupinovo, Obrenovac,
Boljevci, Barić, Umka i Ostružnica. Prema prostornim planovima tih općina, gore spomenuta gusto
naseljena područja imaju djelomično izgrađene kanalizacijske mreže, većinom u urbanim područjima.
Ruralna područja imaju septičke jame. Prostorni planovi za Šabac pokazuju da je 21% od ukupnog
stanovništva priključeno na kanalizacijski sistem, dok je taj postotak u Beogradu mnogo veći i iznosi 80%.
Otpadne vode u svim općinama se izravno ispuštaju bez tretmana u rijeku Savu, što je glavni uzrok
pogoršanja kvalitete vode rijeke Save.
U razdoblju od 2004. do 2012. godine, rijeka je konstantno pripadala klasi kvalitete I / II (granične
vrijednosti za svaku klasu prikazane su u Aneksu 2, Tabela1). Na lokacijama Sremska Mitrovica i Šabac,
u razdoblju 2005-2007.,povremeno je dolazilo do manjih povećanja koncentracija ukupnog fosfora koji
određuje kvalitetu vode za klasu II / III. U istom razdoblju, nisu zabilježene značajnije promjene
zasićenosti kisikom, kao ni drugih parametara koji bi mogli biti pokazatelji organskog opterećenja (KPK i
BPK5).
Prema Međunarodnoj komisiji za zaštitu rijeke Dunav, kvaliteta vode je konstantno pripadala klasi III zbog
koncentracije teških metala, izuzimajući živu, čija je koncentracija pripadala klasi II. Na postojećim
stanicama za monitoring, povremeno su bilježene veće koncentracije žive (npr. 2008.), što je kvalitetu
vode na tim dionicama rijeke svrstalo u klasu V, prema graničnim vrijednostima Međunarodne komisije za
zaštitu rijeke Dunav (Aneks 2, Tabela 7). Opširnije informacije o kvaliteti i razredu kvalitete vode, za
period 2003-2009, prikazane su u Tabeli 36 i na Slici 16.
Na teritoriji Republike Srbije analiza sedimenta provedena na sve četiri stanice (Jamena, Sremska
Mitrovica, Šabac i Ostružnica), pokazala je povišene koncentracije žive i nikla (među teškim metalima
analiziranima 2003. godine), bez značajnih povećanja koncentracije olova. Međutim, vrijednosti žive, iako
povećane, daleko su ispod vrijednosti za intervenciju prema “SQO Netherlands Value”, (uključen u
legislativu “Canadian Quality Sediment Guideline for the Protection of Aquatic Life”).Stoga, vjerojatno ne
treba očekivati značajan utjecaj na kvalitetu vode uzrokovan pokretanjem sedimenta prilikom
produbljivanja korita na uskim grlima (Jamena i Sremska Mitrovica). Kao sastavni dio Procjene utjecaja
na okoliš i društvo, biti će dovršena specifična procjena koncentracije nikla u ovom projektnom području.
Na teritoriji Bosne i Hercegovine, na profilu Rača, zabilježene su povećane koncentracije nikla u nanosu,
dok su na ušću rijeke Drine u rijeku Savu izmjerene dosta povećane koncentracije nikla, olova i cinka.
Spomenuto ušće Drine u Savu također predstavlja usko grlo, i stoga je mogući veći utjecaj na zatečeno
stanje najvjerojatnije posljedica blizine rudnika olova i cinka. Intenzivni radovi na ovom profilu mogli bi
pokrenuti veću količinu suspendiranih materija sa moguće dosta visokim sadržajem olova, budući da su
izmjerene vrijednosti prelazile PEL vrijednost koja se odnosi na minimalno toksične utjecaje prema
legislativi “Canadian Quality Sediment Guideline for the Protection of Aquatic Life”.
Obim utjecaja će ovisiti o vrsti radova i tehnologiji kojom se isti izvode. Bliska suradnja između
konsultanta za glavni projekt i konsultanta za Studiju utjecaj na okoliš i društvo biti će ključna za
zajedničku procjenu specifičnih utjecaja analiziranih alternativa na okoliš naspram lokacije odabrane za
investiciju i prirodnog okoliša.
Biološko okruženje
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 15
Sliv rijeke Save je od posebne važnosti zbog svoje iznimne krajobrazne raznolikosti. Područje
karakterizirano najvećim kompleksom aluvijalnih poplavnih močvarnih područja u slivu rijeke Dunav i
prostranom područjima pokrivenim nizinskim šumama. Na rijeci Savi postoje mjesta gdje su poplavna
područja još uvijek netaknuta, pogotovo u središnjem slivu Save. Središnji sliv Save odlikuje se
mozaikom prirodnih poplavnih područja i kulturnih krajobraza, nastalih tradicionalnim načinom korištenja
zemljišta. Rijeka Sava se može smatrati kao jedan od "dragulja na kruni europske prirode“, te je odabrana
kao središnja regija Paneuropske strategije biološke i krajobrazne raznolikosti (PEBLDS) razvijene od
strane Vijeća Europe (Plan upravljanja slivom rijeke Save- nacrt2011). Za potrebe procjene potencijalnog
utjecaja na biološki okoliš, utvrđena interesna projektna zona je 500 m dug koridor duž lijeve i desne
strane obale rijeke Save.
Lokacije staništa od mogućeg interesa duž rijeke Save, od Brčkog nizvodno do Beograda te unutar 500
m koridora duž lijeve i desne obale su: Rača (BiH, RS) zajedno sa ušćem rijeke Drine, Majzecova bašta
(RS) zajedno s Viničnom (RS), Obedska Bara (RS) i Orlača (RS).
Unutar gore navedenih područja registrirani su sljedeći važni tipovi staništa: vegetacija slatkih voda,
vegetacija plutajućih cvjetnica, vegetacija močvarnih biljaka, obalna vegetacija slatkih voda, vegetacija
obradivih površina, vegetacija šuma hrasta jasena i johe. Neka od staništa prepoznata su kao
potencijalna Natura 2000 područja, uključujući vegetaciju slatkih voda (NATURA 2000 kod 3130 i
3270),vegetaciju plutajućih cvjetnica (NATURA 2000 kod9180 i 91E0) i vegetacija šuma hrasta jasena i
johe (NATURA 2000 kod 91F0).
Od gore spomenutih lokacija, 4 su proglašene prirodnim rezervatima: Šuma Majzecova bašta, Obedska
3
Bara, Ključ Bara i Gornje Njive Bara . Lokacija Viničina, zajedno sa Majzecovom baštom, čini kompleks
šuma pod nazivom Morovičko-Bosutske šume, iako su oba mjesta zaštićena zasebnim odlukama.
Međutim, lokacija Vinična je oko 5 km udaljena od lijeve obale rijeke Save i ne preklapa se sa interesnom
projektnom zonom. Dakle, rijeka Sava, na profilu Majzecova Bašta i Obedska Bara, označena je kao
Zona velikog opreza (pojedinosti se nalaze u Aneksu 1-6). Plan upravljanja za posebni rezervat prirode
Obedska Bara ne zabranjuje radove na Savi, ali propisuje mjere opreza kako bi se izbjegli eventualni
4
nizvodni utjecaji na ovom zaštićenom području .
5
Prema procjeni iz izvješća WWF-a za 2010.godinu ,postoji 28 drugih poplavnih područja s potencijalom
za ponovno povezivanje s rijekom Savom i njezinim pritokama. Obedska Bara, kao dio poplavnog
područja Save u Srbiji, trenutno je jedini službeno planirani projekt za ponovno povezivanje poplavnih
područja u cijelom slivu rijeke Save. Procjena utjecaja na okoliš i društvo će revidirati i ažurirati
informacije o bilo kakvoj postojećoj povezanosti s ostalih 27 poplavnih područja.
Najnovija istraživanja pokazuju da nekoliko ugroženih vrsta živi u rijeci Savi i okolnom području, od kojih
nijedna ne pripada kopnenoj ili vodenoj flori. Među registriranim ugroženim vrstama faune, nalazi se
sedam vrsta ribe (Dunavski losos,Obični šaran, Vijunica, Dunavska uklija, mrena, vijun, Europska crnka),
i jedna vrsta sisavaca (Europski dabar). Vrijedno je napomenuti da se ove vrste ne mogu naći u bilo
kojem dijelu rijeke Save, s obzirom da su njihovo prirodno stanište pritoke Dunav i Save.
U ovoj fazi izrade Okvira upravljanja okolišnim i društvenim utjecajima, jedino značajno utvrđeno
mrijestilište nalazi se 48-62 kod ušća Save u Dunavu. Međutim, Procjena utjecaja na okoliš i društvo će
pozorno procijeniti i utvrditi hoće li radovi na odabranim dionicama rijeke na bilo koji način utjecati na ovo
identificirano važno mrijestilište ili na druga ugrožena riblja staništa koja u ovoj fazi projekta još uvijek nisu
identificirana.
Očekuje se da proces jaružanja rijeke i radovi na regulaciji rijeke mogu uticati na vodni režim u rijekama i
močvarnim područjima u širem slivu rijeke Save. Ovakav utjecaj nije trenutačan, već se radi o sporom
procesu koji se razvija polako, tokom godina, nakon završetka radova. Mogu se očekivati promjene
3
http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/croatia/ipa/cbc_hr_srb_annex2_c20076565_of_20122007_en.pdf
PU Vojvodina sume, Department of Forest Management Sremska Mitrovica (2010): Special Nature Reserve „Obedska Bara“
Management Plan, Sremska Mitrovica
5
WWF (2010) Working paper for the Danube River Basin: Assessment of the restoration potential along the Danube and main
tributaries, Final Draft, Vienna
4
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 16
razine podzemnih voda, kao posljedica smanjenog protoka vode u bočnim ograncima i manjih poplava.
To potencijalno može negativno utjecati na funkcioniranje močvara, koje predstavljaju važno sklonište,
mrijestilište riba i stanište biljaka, ptica, riba, vodozemaca i ostalih životinja. Stoga, kompletirana Procjena
utjecaja na okoliš i društvo, pripremljena usporedno s glavnim projektom,obavezno mora sadržavati
rezultate hidrauličkog modeliranja i mora biti uzeta u razmatranje pri odabiru izvedivih alternativa s
najmanje utjecaja na okoliš na temelju rezultata modeliranja.
Kulturno-historijsko nasljeđe
Zahvaljujući bogatoj historiji, cijeli tok rijeke Save može se promatrati kao jedno veliko arheološko
nalazište. Oko 15 mjesta su registrirani nalazi od čega se njih 10 nalazi u području izvođenja radova,
tačnije u samom koritu rijeke Save (Aneks 1-5).
Ukoliko se tokom građevinske faze pronađu kulturna dobra, primijeniti će se nacionalni zakoni o kulturnim
dobrima. Proces jaružanja i drugi radovi na rijeci mogu potencijalno vršiti negativan utjecaj na
potencijalna arheološka nalazišta, ali ovakav utjecaj se pažljivijom prevencijom može izbjeći. Plan
upravljanja kulturno-historijskim nasljeđem (PCR) biti će pripremljen na razini Procjene utjecaja na okoliš i
društvo/ glavnog projekta te će se provoditi u fazi izvođenja radova.
Društvo i ekonomija
Što se tiče strukture zajednice oko područja luke Brčko, popis aktivnosti zajednice i sistema produkcije
(npr. ribolov, industrija, uzgoj, mala poduzeća), razina prihoda, bilo kakva javna infrastruktura i socijalne
usluge, robe i usluge i opis svih direktnih, indirektnih i izazvanih utjecaja na egzistenciju i skloništa će biti
identificirani tokom promatranja mjesta. Ne postoji zvanična statistika na nivou zajednice Brčko Distrikta,
osim procjene o broju domaćinstava i poslova u promatranom području. Ovaj pregled će biti urađen u
okviru terenskih radova i kvantitativnog promatranja tokom faze Procjene utjecaja na okoliš.
Međutim, tokom dvije terenske posjete i promatranja, identificirali smo 4 pojedinačne stambene jedinice,
izgrađena u neposrednoj blizini projektnog područja. Utvrdili smo da je samo jedna stambena jedinica
izravno pod utjecajem planiranih projektnih aktivnosti. Pored toga, očekujemo da će vrlo mali broj
pojedinačnih parcela zemljišta biti pod utjecajem kao i dio parcele koja je u posjedu Kompanije Brčko
Gas. Na temelju trenutno dostupnih informacija iz tehničke dokumentacije, ne očekujemo nikakvo
raseljavanje kao rezultat izvođenja radova.
Što se tiče situacije sa minama, mapiranje područja pod minama je urađeno od strane MAK-a. Glavni
problem je identifikacija veličine područja pod minama i vlasništvo nad zemljom zahvaćenom minama.
Normalno je da deminerski radovi imaju pozitivan efekt zbog povećanja sigurnosti lokalnog stanovništva i
pristupa zemljištu. Međutim, analiza broja i strukture domaćinstava i djelatnosti koje će biti pod utjecajem
deminiranja, izvršiti će se kroz fazu kvalitativnog istraživanja tokom faze Procjene utjecaja na okoliš.
10
OKVIR ZAJEDNIČKIH UTICAJA NA OKOLIŠ I DRUŠTVO
Analiza negativnih i pozitivnih uticaja Projekta je provedena koristeći tipične, poznate aktivnosti i način na
koji oni međusobno djeluju sa okolišem. Analiza uticaja je uključivala utvrđivanje uticaja i kvalitativnu
procjenu koristeći indikatore.
Generalni uticaji su bili analizirani tokom faze izgradnje i upotrebne faze. Posebni uticaji na gradilištu biće
analizirani u Glavnom projektu i uključeni u Procjenu uticaja na okoliš. Nakon početne analize dostupnih
informacija, slijedeći negativni uticaji bi trebali biti razmotreni:
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 17
Uticaji na okoliš
Tabela 5. Uticaji na okoliš tokom faze izgradnje
FAZA IZGRADNJE
OKOLIŠ
EFEKTI/UTICAJI
Kvaliteta vazduha
Nema posebnih uticaja tokom faze građevinskih radova.
Očekuju se uticaji izazvani bagerovanjem, transportom sedimenata. Koncentracija žive u
sedimentima su daleko ispod vrijednosti za intervenciju prema „SQO Holandske vrijednosti“
u Srbiji. Povećane koncentracije olova nisu uočene ni na jednom mjernom profilu na teritoriji
Srbije u 2003. Stoga, značajan uticaj na kvalitetu vode, prouzrokovan pomjeranjem
sedimenata zbog bagerovanja korita rijeke na „uskom grlu“ (Jemena i Sremska Mitrovica) ne
očekuju se. Potencijalni uticaj na izvore pitke vode hidrološki povezanih sa rijekom Savom
se također mora istražiti.
Voda
Tlo i geologija
Flora i fauna
Kulturno naslijeđe
Buka i vibracije
Vizuelna kvaliteta
Izvanredne situacije
U BIH na profilu Rača, povišene koncentracije nikla u sedimentima su zabilježene, dok na
ušću rijeke Drine u rijeku Savu su izmjerene veće količine nikla, olova i cinka. Intenzivni
radovi na ovom profilu bi mogli prouzrokovati kretanje većih količina suspendiranih čestica
sa poprilično većim sadržajem olova, pošto su izmjerene vrijednosti premašile PEL
vrijednosti – mogući toksični efekti prema „Kanadskim smjernicama za kvalitetu sedimenata
za zaštitu vodenog svijeta“.
Obim uticaja će ovisiti od tipa radova na lokaciji i tehnologije rada. Biće neophodna
koordinacija između konsultanata zaduženih za glavni projekat i Studiju uticaja na okoliš, da
bi se procijenili uticaji na okoliš za varijante razmatrane od strane projektanta te da se ocijeni
sa okolišne tačke gledišta.
Stepen uticaja će ovisiti od tipa radova i tehnologije korištene da se iskopa i raspolaže sa
izvađenim materijalom iz rijeke. Neadekvatno raspolaganje sedimentima potencijalno
zagađenim teškim metalima može negativno uticati na obale rijeke.
Potencijalni uticaj nizvodno od promjene režima vode na rijeci i obalnih močvarnih područja
na širem razvodu rijeke Save. Obim uticaja će ovisiti o tipu i lokaciji radova, radovi će biti
provedeni u blizini dva zaštićena područja, Obedska Bara i Majzecova Bašta koja se
smatraju ekstremno Oprezna područja (vidjeti Prilog 1-6), i ostala potencijalno osjetljiva
područja su također utvrđena u okviru područja uticaja projekta.
Potencijalno uništenje obale i vodenih biljnih zajednica.
Potencijalni direktni uticaj na vodene organizme i fibe na počvarnim dijelovima.
Privremeni gubitak prirodnih staništa u rijeci i na njenim obalama.
Privremeni uticaj na faunu izazvan bukom i vibracijom.
Procesi bagerovanja i ostali radovi mogu imati negativan uticaj na slijedeća arheološka
staništa:
•
Sremska Rača – arheološka nalazišta u riječnom koritu iz ranog rimskog perioda,
•
Ušće Drine – arheološka nalazišta iz neolitskog perioda,
•
Korito rijeke Save ispod željezničkog mosta blizu Šabca – lokacija u koritu rijeke
datira od 14 stoljeća,
•
Korito rijeke Save u Šabcu – ostaci Rimske ville rustike,
•
Korito rijeke Save (95-96 km) – nalazišta bronzanog mača iz bronzanog doba i
•
Obala rijeke u Šabcu – ostaci Rimske ville rustice.
Istraživanja gore pomenutih nalazišta bi trebalo biti urađena prije građevinskih radova te bi
trebalo biti provedeno od strane Republičkog Instituta za zaštitu spomenika kulture u
Beogradu na trošak Investitora u skladu sa odobrenim Planom upravljanja historijskokulturnim bogatstvom.
Možda postoji ograničeno povećanje buke i vibracije u okolini rijeke i obližnjim područijima
tokom aktivnosti na izgradnji. Buka i vibracije mogu imati negativan uticaj na gnijezda ptica i
migraciju riba koja je povoljna tokom perioda parenja/mrještenja.
Gubitak, i šteta na geološkim i fiziografskim obilježijima, smanjenje pokrivača vegetacije,
promjena sastava biljaka, uglavnom na obalama rijeke.
Radovi na izgradnji a također i deminiranje bi mogli naškoditi ljudima direktno ili indirektno.
Fizičke nesreće se mogu desiti tokom ove faze. Moguća incidentalna zagađena usljed
prosipanja meašinskog ulja iz mašina za bagerovanje.
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 18
Tabela 6. Uticaji na okoliš toko Operativne faze
OPERATIVNA FAZA
OKOLIŠ
Kvaliteta vazduha
Voda
Tlo i geologija
Flora i fauna
Prirodno naslijeđe
Kulturno naslijeđe
Buka i vibracije
Vizuelna kvaliteta
Otpadi
Izvanredne situacije
11
EFEKTI/UTICAJI
Povećani nivoi i efekti emisije tokom normalnog rada (pomijeranje trgovačkih plovila).
Korištenje plovnih puteva je u smislu energije ekonomičnije od saobračajnica i željeznica.
Efekti na kvalitet vode zbog plovidbe plovila (slučajna izlijevanja ulja ili hemikalija,
zagađenje vode sa trajnim i aktivnim izvorima fenola, teških metala i ostalih ispusnih
gasova, otpadnih voda i balastne vode).
Zagađivanje tla, upravljanje čvrstim otpadom, promjene u plodnosti i prikladnosti
hidromorfnog tla van poplavljene zone.
Potencijalni uticaj nizvodno od promjene režima vode na rijeci i obalnih močvarnih
područja na širem razvođu rijeke Save.
Direktna ili indirektna šteta na divljač i floru, posebne promjene u okolnom ekosistemu
(staništa, biloška aktivnost, vazduh, buka, zagađenje) od strane plovila, gubitak
biodiverziteta i negativan uticaj na vlažna i močvarna staništa (npr. ako postoji pad nivoa
vode zbog razvoja projekta).
Uticaji nastali od slučajnih izlijevanja opasnog transporta, otpadnog materijala i vode
balasta.
Veći mortalitet vodenih organizama izazvan prolaskom propelera.
Vodeni promet može izazvati povećanje organskog zagađenja u rijeci, povećanje istalih
tipova zagađenja (dijelovi brodova itd.), i povećanje zagađenosti rijeke uzrokovano
nesrećama na brodovima i tegljačima.
Oštećenja na obližnjim ekosistemima (staništa, biološka aktivnost, vazduh, buka,
zagađenost) od strane plovila. Pozitivan uticaj obnavljanjem obala rijeke.
Negativne efekte na arhitekturu i historijsko naslijeđe, arheološke značajke, groblja, i druge
ljudske predmete ovisno o njihovoj udaljenosti od obale rijeke i mjesta gdje se izvode novi
radovi.
Uticaji na osjetljive lokalne receptore kao što je blizina naselja može se također dogoditi
zbog povećanja prometa na rijeci.
Vizuelni efekti razvoja na okolno područje i pejzaž.
Povećanje odlaganja otpada i otpadnih voda.
Ispuštanje uljnih derivata u okoliš što može rezultirati zagađenjem rijeke Save. Ne tretirana
ispuštanja kanalizacije i otpada u rijeku može proizvesti štetu.
KUMULATIVNI UTICAJI
U ovoj fazi, procesa ESMF-a, nekoliko predviđenih kumulativnih uticaja je utvrđeno kao smjernice za
procjenu potencijalnih kumulativnih uticaja na projektnoj lokaciji. ESIA će obezbijediti detaljniju ocjenu
mogućih kumulativnih uticaja jednom kada su određene lokacije radova na rehabilitaciji obezbijeđene da
se dopusti nepristrasna ocjena ovih aktivnosti u vezi sa drugim tekućim investicijama, projektima,
uticajima na urbani razvoj koji bi kumulativno mogli uticati na nizvodno područje projekta. Potencijalni
kumulativni uticaji bi trebali biti ocijenjeni u kontekstu postojećih, planiranih i predloženih propisa za rijeku
i projekata upravljanja otpadom utičući na rijeku Dunav i njene najveće pritoke uključujući rijeku Savu.
Tipovi uticaja projekta koji bi trebali biti ocijenjeni u svjetlu potencijalnih kumulativnih uticaja uključuju:
Abiotičke elemente:
• Gubitak kvalitete vode i uslova ljudskog zdravlja (zbog slučajnih izlijevanja usljed micanja zemlje,
sve u sinergiji sa područjem poslovanja, uglavnom papir, hidro i neki proizvedeni metali, pića,
keremike, drvo).
• Efekti klimatskih promjena vezani za smanjenje vodnog toka na nacionalnom nivou očekuju se u
dolazećem periodu (do 2100) prema informacijama UNFCCC; nadalje pretpostavlja se da će
klimatske promjene u budućnosti vjerovatno uzrokovati suše, nizak vodotok i nestašicu vode na
cijelom slivu rijeke Save.
• Smanjen fizičko hemijski i biološki kvalitete vodnog sistema.
• Zatrpana ili ilegalna odlagališta otpada i zbog odlaganja povećanih neprimjernih količina
otpadnog materijala.
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 19
•
Uticaji nizvodno (sedimenti). Direktno upravljanje vodotokom može uticati na sjenčenje vodotoka i
temperaturu te također može ukloniti drveće da nema velikih stabala koja mogu formirati bazene i
ostale strukture neophodne za vodotok i vegetaciona staništa. Nadalje, tokom građevinskih
radova toksični sedimenti se mogu nataložiti duž vodotoka i prouzrokovati zagađenje vode.
Biološke elemente:
• Gubitak vegetacije i kretanje divljači (za povećano bagerovanje rijeke, veće dubine i čišćenje
vegetacije);
• Uticaj na vodeni svijet (ribe, vodene sisare, vodozemce i gmizavce), buku, kretanje vode,
nestašica vode tokom izgradnje;
• Uticaji nizvodno (sedimenti). Površinska erozija može nanijeti sitne sedimente koji ispinjavaju
šljunak i ugušiti inkubirana riblje jaja i također mogu naštetiti ribljim staništima.
Društvene elemente:
• Smanjenje ili gubitak rekreacionih aktivnosti (za veliko bagerovanje koje omogučava kretanje
velikih brodova, omogučavajući provođenje aktivnosti kao što je kupanje, pecanje ili druge
rekreacione aktivnosti).
• Privlačenje migracione populacije da bi uspješne zajednice koje poboljšavaju infrastrukturu rijeke
rezultirajući pretrpanošću, trošenje izvora (npr. prostora, zaliha, vode itd.).
Prema nivou uticaja poznatih u ovoj fazi projekta (prije glavnog projekta), okolišni rizici projekta se
primarno očekuju u vezi sa povećajem zagađenosti vode (teški metali i ostale otpadne vode) i buke zbog
riječnog saobraćaja i planiranog bagerovanja. Kumulativni uticaji bi mogli uticati na projektno područje
nizvodno uključujući hidrologiju rijeke i zaštićenih zona zbog aktivnosti na bagerovanju sedimenata (i
transporta i odlaganja iskopanog materijala).
Svaki uticaj vezan za rijeku i izazvan zbog projekta, blizu područja uticaja, će biti proučeni u ESIA radi
ocjenjivanja i potvrde mogućih kumulativnih uticaja nabrojanih iznad. Ova analiza će se fokusirati na
vremenske i prostorne skale pri čemu uticaj na kratkoj, srednjoj i dugoj skali može biti procijenjen.
Slijedeći najčešći društveni uticaji su predviđeni za projekat:
Tabela 7. Društveni uticaji
DRUŠTVENI UTICAJI
EFEKTI/UTICAJI
Raseljavanje stanovništva
Na osnovu informacija analiziranih do sada, zaključili smo da se ne očekuje raseljavanje kao rezultat
ovog projekta
Uticaji na najranjivije
grupe
Na osnovu informacija analiziranih do sada, nekakve posebne ranjive grupe nisu identifikovane a da
će biti direktan uticaj na njih prouzrokovan projektom.
Eksproprijacija
Nije jasno da li se očekuje privremena ili trajna eksproprijacija na nekim lokacijama projekta. Ovo se
treba još pojasniti jednom kada sve projektne aktivnosti budu u potpunosti definisane.
Privreda
Potencijalno povećan nivo poslovnih aktivnosti i povećan stepen zaposlenosti u nekim općinama se
očekuje kao rezultat implementacije aktivnosti projekta.
Sigurnost
Povećan nivo sigurnosti na lokalno stanovništvo zbog deminerskih radova.
Međutim, svi društveni uticaji će biti detaljno obrađeni tokom obilaska terena i onda kada radovi koji će
biti rađeni na rijeci budu poznati.
12
OKOLIŠNI I DRUŠTVENI OKVIR UBLAŽAVANJA
Postoje tri utemeljene strategije (i mjere vezane za njih) za ublažavanje uticaja: izbjegavanje, smanjenje i
sanacija. Biramo mjere pokušavajući da odredimo prioritet u ova tri aspekta.
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 20
Zajednička izjava daje „smjernice“ za budući tehničko-ekološki dizajn. Okolinske mjere će biti preciznije
definisane u toku ESIA faze prema odredbama svake države (entiteta) koja učestvuje u ovom projektu.
Slijede neke predložene mjere zaštite tokom gradnje, korištenja, uključujući mjere prevencije i
ublažavanja mogućih ekoloških posljedica.
Neke od ovih mjera možda nisu neophodne i one će biti finalno definisanje u ESIA fazi kada se bude
znao pristup glavnog projekta.
Tabela 8. Mjere ublažavanje uticaja prije i tokom gradnje
Komponenta
okoliša
koja je pod uticajem
Mjere ublažavanja uticaja
-
Kvalitet zraka
-
Voda
-
-
Tlo i geologija
-
Flora i fauna
-
Vršiti redovan servis opreme i motora vozila i gradilišta i kontrolisati kvantitet i kvalitet
emisije gasova.
Transportovati prosuti teret (npr. građevinski materijal) adekvatnim vozilima i držati ga
vlažnim i pokrivenim posebno tokom vjetrovitih dana.
Kvasiti transportne puteve unutar gradilišta i radne zone tokom sušne sezone.
Ograničiti brzinu prevoza do 30 km/h
Područje za sipanje goriva u opremu i za servis mašinerije (područje koje se koristi
skupljanje i rukovođenje prosutom naftom preko separatora nafte i masti) mora
uključivati poseban (od nepropusnog materijala otpornog na hemikalije) kanal.
Održavanje i popravci opreme treba biti izvođeno na prikladnoj površini.
Svi popravci mehanizacije se vrše izvan interventnog područja (izvan treće zone zaštite
od vode).
Punjenje sredstava transporta se vrši van interventnog područja (izvan treće zone
zaštite od vode).
Osigurati dovoljan broj hemijskih toaleta tokom gradnje i obezbjediti redovno pražnjenje
od strane ovlaštene kompanije.
Odlaganje građevinskog materijala/otpada i formiranje deponije je zabranjeno u
poplavljenoj zoni i koritu rijeke Save (u krugu od minimalno 50 m od korita).
Definisati sve aktivnosti koje se trebaju izvršiti u zoni plavljenja i u koritu rijeke Save u
saradnji sa ovlaštenom kompanijom za upravljanje vodom.
Postaviti znake upozorenja u prolazu na putu kroz područje gdje su moguća zagađenja
vode.
U toku izvođenja zemljanih radova, treba postaviti „sloj humusa“ i nakon završetka
radova, treba ga koristiti za uređenje krajolika.
Građevinske materijale ni u kom slučaju ne treba širiti, polagati ili privremeno odlagati
na poljoprivredno ili šumsko zemljište. Ako će se iskopani materijal ponovo koristiti
potrebno je da se ispita plodnost i eventualni nivo zagađenosti iskopanog materijala
prije svega, nakon čega se donosi odluka o njegovom korištenju za poljoprivredno ili
šumsko tlo.
Tokom gradnje koristit će se postojeća mreža pristupnih staza. Potrebno je da se prvo
ispita stanje postojeće mreže staza i seoskih puteva, i da se po potrebi obnove ili
rekonstruišu, uzimajući u obzir predstojeća kretanja teške građevinske mašinerije na
postojećim stazama koje nisu pravljene u tu svrhu.
Tokom projektovanja pristupnih cesta, presjecanje većih poljoprivrednih područja treba
izbjeći, tako da ceste prate granice parcela poljoprivrednog zemljišta gdje god je to
moguće, na takav način da ne ugroze niska staništa (žive ograde, sama stabla, grupe
stabala, bare i livade).
Pristupne ceste se grade samo za potrebe gradnje i to samo ako se nekim dijelovima ne
može pristupiti postojećim cestama i stazama. Tamo gdje su pristupni putevi potrebni ili
je potrebna ostala pomoćna infrastruktura, ista će biti pokrivena ESIA/ESMP. Ograničiti
kretanje teške mašinerije tokom radova na rehabilitaciji tako da šteta na površinskim
dijelovima poljoprivrednog zemljišta i mreža puteva uništena usljed radova bude što
manja.
Nakon završetka gradnje, putna mreža tj. seoske staze odmah trebaju biti u potpunosti
obnovljene.
Neophodno je da se vrše česta i kontrolisana odlaganja otpada na pravilan način, tj.
zabraniti privremeno i/ili stalno odlaganje gore navedenog otpada na okolno tlo.
Sav suvišni materijal koji se neće koristiti za gradnju, treba biti odložen na područjima
predviđenim za to, i građevinski otpad treba sistematski ukloniti.
Vršiti analize tla prije započinjanja radova i naknadne analize nakon obnove, tako da se
potrebe za kasnijim nadgledanjem mogu ustanoviti.
Definisati puteve za građevinsku mehanizaciju unaprijed, u cilju zaštite vegetacije.
Izbjeći sječu stabala i grmlja; dozvoliti sječu stabala koje direktno ometaju gradnju;
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 21
Komponenta
okoliša
koja je pod uticajem
Mjere ublažavanja uticaja
zaštititi sve druge biljke koje ne ometaju gradnju.
Definisati sve aktivnosti koje će biti vršene u zoni plavljenja i koritu rijeke Save u
saradnji sa ovlaštenom kompanijom za upravljanje vodom.
Šteta na rubnim stablima i njihovom korijenju tokom gradnje će biti izbjegnuta pažljivim
radom i praćenjem propisanih mjera i procedura. Odmah poslije sječe na
zaposjednutom području, šumski red će biti uspostavljen i održavan, tj. svi panjevi će
biti uklonjeni, i sva posječena masa odnešena. Treba se pobrinuti da sva oštećena i
slomljena stabla budu posječena i odnešena da ne bi postala izvor zaraze.
Uspostavljanjem šumskog reda omogućeno je za preostala stabla, pogotovo ona na
novonastalom rubu, da naprave novi zaštitni rub za društvo, koje će ga zaštititi od
direktnog i indirektnog negativnog uticaja.
Bagerisanje treba vršiti sa najmanjom mogućom količinom izlijevanja i u periodima sa
niskim proticajem da bi izbjegli širenje otrovnih supstanci. Odlaganje iskopanih
sedimenta mora se činiti u kontrolisanim uslovima i u specijalno pripremljenim
odlagalištima.
Posebnu pažnju treba obratiti na lako zapaljive materijale i otvoren plamen. Zbog ovoga
će se sve uredbe i procesi o zaštiti šuma od vatre poštovati.
Razviti pravilnik o normama ljudskog ponašanja i aktivnosti vezanih za okolinu, postaviti
znake opreza i zabrane, posebno za aktivnosti koje mogu uzrokovati požar (pušenje,
paljenje otvorene vatre, itd.)
Izbjeći radove tokom perioda mriještenja ribe.
Izbjeći bagerisanje preblizu obalama rijeke.
Radovi bagerisanja se mogu izvesti tek nakon analize sedimenata.
Redovno čistiti nakupljeni sediment prije građevinskih aktivnosti.
Obnoviti obale rijeke sa izvornim društvima biljaka.
Izbjeći iskope preblizu močvarnim ekosistemima.
Pažljivo planirati gradnju sa stručnjacima u biologiji.
Odlaganje otpada sa brodova treba zabraniti zakonom. Upravitelji luka bi trebali
uspostaviti alternativne objekte za pravilno odlaganje otpada sa brodova i osigurati
pravilnu implementaciju.
Napraviti plan aktivnosti za sve vrste nesreća na vodi.
Radnici su dužni da djeluju na način koji najmanje šteti prirodi, i nakon završetka
intervencije dužni su da uspostave stanje prirode koje je prethodilo intervenciji ili da mu
se bar približe.
Tokom izvršenja intervencije u prirodi i upotrebe prirodnih resursa što utiče na staništa
taksona divljine, mjere, metode i tehnički resursi se primjenjuju u cilju doprinosa
održanju zdravog stanja vrsta, tj. gdje su taksoni divljine ili staništa njihovih populacija
izmjenjeni najmanje moguće. U međunarodno bitnim područjima za ptice, radovi će se
vršiti van perioda gniježdenja.
Pronalasci fosila i minerala koji bi mogli predstavljati zaštićene prirodne resurse trebaju
biti prijavljeni prikladnim administrativnim tijelima, i treba poduzeti neophodne mjere
zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe.
Prije početka zemljanih radova, izvršit će se arheološki istraživački radovi na lokacijama
Sremska Rača – arheološka nalazišta u riječnom koritu iz ranog rimskog perioda; Ušće
Drine – arheološka nalazišta iz neolitskog perioda; Korito rijeke Save ispod željezničkog
mosta blizu Šabca – lokacija u koritu rijeke datira od 14 stoljeća; Korito rijeke Save u
Šabcu – ostaci Rimske ville rustike; Korito rijeke Save (95-96 km) – nalazišta bronzanog
mača iz bronzanog doba i Obala rijeke u Šabcu – ostaci Rimske ville rustice. Obim
istraživanja će biti definisan od strane Republičkog instituta za zaštitu spomenika kulture
u Beogradu.
Hidro - arheološki i arheološki nadzor će biti obezbjeđen na početku i tokom svih
zemljanih radova u područjima potencijalnih arheoloških nalazišta. Investitor snosi
troškove ovih istraživanja.
Arheološki nadzor može biti obavljen samo nakon deminiranja i uklanjanja vegetacije
koji prethode početku zemljanih radova, kada se vrši arhitektonska izvidnica trase.
Ako se tokom zemljanih radova pronađu predmeti od arheološkog interesa, radovi se
moraju zaustaviti i pronalazak prijavljen nadležnom odjelu za očuvanje umjetnosti.
Implementirati usko Plan upravljanja kulturno-historijskim izvorima.
Samo mašine koje rade bez greške će se koristiti i njihovo pravilno funkcionisanje će se
redovno provjeravati.
Radovi u blizini stambenih zgrada će se vršiti samo tokom dana i večernjih sati (6-22).
Obratiti posebnu pažnju na radove na unaprijeđenju riječnog zavoja unutar prirodnih i
pejzažnih područja zaštićenih zakonom.
Glavni nacrt se mora pripremiti u saradnji sa arhitektom krajolika.
Pripremiti morfološku studiju zajedno sa glavnim nacrtom.
Umanjiti regulaciju korita rijeke.
-
Prirodno nasljedstvo
Kulturno nasljedstvo
Buka
Vizuelni kvalitet
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 22
Komponenta
okoliša
koja je pod uticajem
Mjere ublažavanja uticaja
-
Upravljanje otpadom
-
-
Nesretni slučajevi
-
Društvo i ekonomija
-
Unaprijed definisati puteve za građevinsku mehanizaciju da bi se zaštitio postojeći
krajolik.
Izbjeći sječu stabala, grmova, živih ograda; dozvoliti sječu stabala koja direktno ometaju
gradnju; zaštitit sve biljke koje ne ometaju gradnju.
Izgraditi sve hidrotehničke objekte u skladu sa okolnim krajolikom.
Nakon završetka gradnje, putna mreža tj. seoske staze odmah trebaju biti obnovljene.
Nakon završetka gradnje sva uništena područja (područja uništene vegetacije,
obešumljena područja) moraju biti potpuno obnovljena.
Otpad nastao usljed aktivnosti na gradnji će biti uklonjen u skladu sa zakonom, dok će
otpad koji je na zemlji zahtijevati odgovarajući plan upravljanja otpadom.
Obezbjediti dovoljan broj kontejnera za komunalni, građevinski i opasni otpad i
organizovati redovno istovaranje od strane ovlaštene firme.
Vršiti organizovano pražnjenje kontejnera s otpadom od strane ovlaštene firme,
razvrstavajući korisni otpad (staklo, karton, plastična ili metalna pakovanja i gume na
primjer) i opasni otpad (mineralna ulja, masti i akumulatori na primjer).
Otpadna nafta i mast iz mašina i vozila (uključujući krpe i druge materijale natopljene
mašću), kao i drugi opasni otpadi će biti posebno skupljeni u prikladno označene
kontejnere, koji, kad se napune, budu prepisani licenciranom sakupljaču opasnog
otpada.
Vršiti registar o odlaganju tečnog i čvrstog otpada i drugu dokumentaciju koju nalažu
odredbe.
Ograničiti sve aktivnosti koje mogu izazvati požar, podići ograde oko gradilišta i postaviti
znakove koji zabranjuju neovlašten pristup.
Održavanjem požarnih puteva osigurati neometan pristup za interventna vozila u slučaju
vatre.
Svaka mašina mora biti opremljena sa protiv požarnim aparatom koji ne sadrži halon.
Ukloniti zagađivače nakon gašenja požara (pjena za gašenje požara) skupljanjem
površinskog sloja alatom – lopate i kante ili burad, i odložiti opasan otpad na pravilan
način – dostavljanjem pravnoj osobi registrovanoj i ovlaštenoj za rukovanje i skupljanje
opasnog otpada.
Neophodno je imati najmanje 1000 litara neutralizatora za gorivo i ručne alate za
uklanjanje zagađivača dostupno na gradilištu.
Supstance koje se koriste tokom procesa popravka neočekivanog zagađenja vode
moraju imati licencu za korištenje sa vodom.
Posebnan oporavak okoline će biti potreban samo nakon većih, izuzetnih, situacija kao
što su eksplozije, požari ili zemljotresi većeg intenziteta.
Obavijestiti ljude o minskim poljima.
Osigurati sigurnosnu zonu oko područja predviđenog za deminiranje.
Označiti područja na kojima se vrši deminiranje.
Razvoj poslova deminiranja prema odgovarajućim sigurnosnim protokolima.
Osigurati potpunu ličnu zaštitu i osiguranje za deminere kao i za lokalno stanovništvo
koje živi u zoni udara deminiranja.
Osigurati osvještenost i obavještenost o gradnji, o opasnostima, sa odgovarajućim
znakovima, upozorenjima, pravilima ponašanja u građevinskoj zoni za zaposlenike i
lokalno društvo.
Omogućiti novčanu kompenzaciju za oduzimanje zemljišta prema odgovarajućim
zakonima, procedurama i pravilima.
Tabela 9. Mjere ublažavanje uticaja tokom operativne faze
Komponenta
okoliša
koja je pod uticajem
Mjere ublažavanja uticaja
-
Kvalitet zraka
Kvaliteta vode
-
Smanjiti zagađenje zraka korištenjem napredne tehnologije (npr. filteri, učinkovitiji
motori, itd.). Stalni nadzor i bilježenje emisija SO2, NOX, i COR treba vršiti na
predodređenim mjestima duž rijeke Save. Dozvoliti saobraćanje samo brodovima koji
ispunjavaju tehničke zahtjeve (propisane mjerodavnim državnim pravom) za ispušne
gasove.
Pažljivo i sigurno odložiti otpad, obezbijediti efikasnu prevenciju od prosipanja,
kontrolisati mjerenja i sekundarne procedure zagađivanja da bi se izbjegle akcidentalne
i namjerna ispuštanja zagađenih tekučina.
Monitoring kvalitete površinske vode u rijeci Savi bi trebao biti rađen redovno u skladu
sa nacionalnim zakonima.
Nabaviti hvatača nafti u slučaju slučajnog izlijevanja nafte.
Obezbjediti sigurno odlaganje otpadne vode iz sanitarija sa brodova u lukama. Brodovi
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 23
Komponenta
okoliša
koja je pod uticajem
Mjere ublažavanja uticaja
-
Tlo i geologija
-
Flora i fauna
-
Prirodno nasljedstvo
Kulturno nasljedstvo
Buka
Vizuelni kvalitet
Otpadi
Nesretni slučajevi
-
Eksproprijacija faza
izgradnje
Radovi na deminiranju –
faza izgradnje
-
Radovi na gradnji – faza
izgradnje
-
-
bi trebali poduzeti mjere upravljanja balastnom vodom u skladu sa Međunarodnom
konvencijom za kontrolu i upravljanje balastnom vodom i sedimentima brodova.
Naftu, hemikalije, teške metale i druge opasne materijale treba skladištiti na brodovima
na takav način da se umanji mogućnost izlijevanja i zagađenja.
Obezbjediti adekvatne procese za upravljanje skladišnim prostorima hemikalija i goriva.
Sipanje goriva, utovar i istovar na brodovima treba biti provedena od strane obučene
osobe prema unaprijed utvrđenim formalnim postupcima.
Ne razmatra se u ovoj fazi (obradit će se u ESIA fazi)
Zabraniti riječni saobraćaj na poznatim mrijestilištima u skladu sa preporukama datim
tokom izrade ESIA
Redovno godišnje nadgledanje kvaliteta i kvantiteta sastava riječne i kopnene flore i
faune.
Vršiti analize potencijalne smrtnosti i povreda divljeg svijeta izazvanih plovidbom.
Godišnje vodeno elektro-ribarsko nadgledanje bar tri godine nakon gradnje.
Nadgledanje i kontrola napretka revegetacije i održavanje revegetacije (gdje je
urađena). Redovna kontrola invazivne riječnih i kopnenih biljnih i životinjskih vrsta
(vjerovatno dovedena od strane čamaca i teretnih brodova).
Nadgledanje križanja sa faunom (ptice, sisari, itd.).
Zabraniti rekreacijski saobraćaj i saobraćaj čamaca visoke brzine u blizini područja
zaštite ptica, kao i sidrenje i vezanje u posebnim prirodnim rezervatima u toku perioda
mart – juli.
Zabraniti brodski saobraćaj u područjima odmora za ptice selice.
Zabraniti saobraćaj čamaca visoke brzine u blizini poznatih arheoloških nalazišta.
Poznata arheološka nalazišta u koritu rijeke bi trebala biti označena na navigacijskim
kartama.
U slučaju otkrivanja arheološkog nalazišta, zabraniti plovidbu u određenom dijelu rijeke
dok se istraživanja ne završe.
Mjerenja buke blizu relevantnih izvora da bi se obezbjedio pravni okvir.
Održavanje vegetacije na obalama rijeke i održavanje plutajuće vegetacije na rijeci.
Pravilno rukovanje otpadom u radnom području prema pravnom okviru.
Obezbjediti prolaz brodova koji prevoze opasni teret i supstance (hemikalije, nafta, itd.)
samo uz policijsku pratnju.
Dopustiti novčanu kompenzaciju za privremenu ili trajnu eksproprijaciju u skladu sa
odgovarajućim zakonima, procedurama i politikom.
Obezbijediti potpunu ličnu zaštitu i osiguranje za sve radnike na deminiranju kao i za
lokalno stanovništvo koje živi u zoni uticaja deminerskih radova.
Osigurati informisanost i objaviti informacije o građevinskim radovima, i mogućim
opasnostima, sa odgovarajućim znakovima, upozorenjima, pravilima ponašanja u zoni
građenja za zaposlenike i lokalno stanovništvo.
Što se tiče mogućih uzroka uticaja i ublažavanja uticaja i mjera za društveno-ekonomske elemente tokom
operacije, najbitnije je obezbjediti mehanizme za učestvovanje lokalne zajednice kojima oni mogu
apelovati na moguće probleme koji su možda vezani za operativnu fazu.
Što se tiče deminiranja, ne očekujemo da će ono imati ikakve negativne uticaje, jer će deminiranje
osloboditi zemlju i život oko područja kojima do sad nije bilo pristupa. Ali moramo obratiti pažnju na jako
bitno pitanje, a to je da se treba pobrinuti da lokalno stanovništvo zna u potpunosti da je deminirano
zemljište sigurno.
U slučaju luke Brčko, bitne mjere ublažavanja u operativnoj fazi je vezana za regulaciju vode, otpada,
buku i upravljanje saobraćajem luke, kao i povećan nivo zaposlenosti i poslovne aktivnosti u lokalnoj
zajednici zbog povećanog saobraćaja kroz luku Brčko.
Za sve predložene radove na rijeci Savi u Srbiji, ne očekujemo nikakav negativni uticaj u operativnoj fazi,
kad se završe sva pitanja vezana za eksproprijaciju privatnog zemljišta.
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 24
13
OKVIR MONITORINGA OKOLIŠNIH I DRUŠTVENIH UTICAJA
Analiza kvaliteta sedimenata bi trebala biti provedena prije i tokom izgradnje da bi se dobile specifične
informacije o mogućim akumulacijama teških metala u dubljim slojevima sedimenata. Aktivnosti na
monitoringu bi trebale prikupiti informacije o koncentraciji nutrijenata i promjene u koncentraciji otopljenog
kisika. Ako su nađeni povišeni nivoi prema nacionalnim i internacionalnim standardima, različita mjerenja
bi mogla biti usvojena kao što je filtracija vode ( čišćenje privremenih kanala), ili biološki tretmani. Nekim
od ovih efekata treba vremena da dopuste rijeci da se vrati na prvobitni status zbog svog prirodnog toka.
Trebao bi se provoditi konstantan monitoring flore i faune posmatrajući tokom izvođenja radova unutrašnji
plovni put i kasnije tokom eksploatacije.
Slijedeća tabela daje pregled mogućih aktivnosti na monitoringu koje će biti finalizirane tokom faze
glavnog projekta i ESIA:
Minimalni
parametri
monitoringa
Učestalost monitoringa
Tokom faze
Tokom faze
izgradnje
upotrebe
Voda
Na
mjesečnoj
bazi
Dva puta godišnje
Zrak
Jednom
godišnje
Jednom godišnje
Tlo
Ako je to
potrebno na
osnovu
uslova na
lokaciji
Jednom godišnje
Buka
Samo u
slučaju žalbe
Jedan mjesec
godišnje
---
Konstantan
monitoring blizu
lokacije gdje je
poznato/ustanovljeno
da će biti ispuštanje
otpadne vode
Otpadne vode
Odgovorni
organi za
monitoring
Konsultant
imenovan od
strane
odgovornog
ministarstva
Konsultant
imenovan od
strane
odgovornog
ministarstva
Konsultant
imenovan od
strane
odgovornog
ministarstva
Konsultant
imenovan od
strane
odgovornog
ministarstva
Konsultant
imenovan od
strane
odgovornog
ministarstva
Lokacija
monitoring
Procjena
troškova
Duž cijele rijeke
(tačne lokacije će
biti utvrđene
tokom ESIA)
30 -90 €*
Jedna mjerna
stanica /40.000
2
m
500 €*
~20 - 25 uzoraka
podjednako
raspoređene na
testnoj lokaciji
50-100 €*
Lokacije blizu
naselja
500 €*
Blizu lokacija
gdje su moguća
pražnjenja
otpadnih voda
(npr. fabrike, itd.)
200 €*
* Zavisi od broja testova koji će biti vršeni na uzorku
Periodično pregledati hidrauličke objekte i u slučaju da je potrebna njihova rekonstrukcija, uraditi ih na
način da su u harmoniji sa planiranim pejzažem. Tokom eksplotacije neophodno je provesti monitoring i
promjene pejzaža kao i ostvarenja planiranog pejzaža.
U slučaju bilo kakvih neobičnih dešavanja na području uticaja, kao što je pretjerano zapjenjavanje ili
mrtve ribe na površini rijeke Save i njenih pritoka, klijent bi trebao obavijestiti odgovornu instituciju za
zaštitu okoliša na području u skladu sa Planom za slučajna zagađenja.
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 25
14
OKVIR POLITIKE RASELJAVANJA
Svi projekti finansirani od strane Svjetske banke a koji uključuju komponente raseljavanja stanovništva
podliježu Operativnoj politici (WB OP) SB 4.12 o prisilnom raseljavanju, revizija od decembra 2001, i
procedurama Banke (BP) 4.12 od decembra 2001, koji opisuju instrumente i procedure za eliminaciju
negativnih ekonomskih, socijalnih ili okolinskih problema koji se mogu javiti. Ova politika se ne primjenjuje
samo u slučaju fizičke relokacije, nego i kod pojava bilo kakvih gubitaka zemljišta koji dalje mogu dovesti
do relokacije ili gubitka skloništa, gubitka imanja ili prihoda, te gubitka pristupa imanju.
Za podprojekte koji trebaju biti pripremljeni tokom implementacije projekta, Banka zahtjeva da okvir
politike raseljavanje koji je u skladu sa okvirom politike i Prilogom A o Instrumentima prisilnog raseljavanja
bude pripremljen i predat Banci na odobrenje. Svrha okvira politike raseljavanja je da pojasni principe
raseljavanja, organizacione aranžmane, projektne kriterije da budu aplicirani na podprojekat da budu
pripremljeni tokom projekta implementacije.
Politika raseljavanja koja se primjenjuje u projektu je odvojen dokument od ESMF-a, i temelji se na
sljedećim principima:
•
•
•
•
•
•
•
15
raseljene osobe će biti informirane o svojim opcijama i pravima koja se odnose na raseljavanje;
raseljene osobe će biti konsultovane, ponudiće im se izbor i pružiti tehničke i ekonomski izvodljive
alternative za raseljavanje;
raseljenim osobama će se osigurati brza i učinkovita naknada u punoj zamjenskoj vrijednosti za
imovinu izgubljenu direktno zbog projekta. Prednost treba dati strategijama raseljavanja baziranim
na zamjeni zemljišta prije nego naknadi u gotovinskom plaćanju, pogotovo za raseljene osobe čiji
životni standard se zasniva na korištenju zemljišta.
ako uticaji uključuju fizičko preseljenje, raseljenim osobama će se osigurati pomoć (kao što je
naknada za preseljenje) tokom preseljenja, zatim stambeni objekat ili stambena lokacija, ili prema
potrebi, poljoprivredni lokalitet za koji su kombinacija proizvodnog potencijala, lokacijske
prednosti, i drugi faktori barem jednakih prednosti kao na prethodnom lokalitetu.
raseljenim osobama će se pružiti podrška nakon preseljenja, za prijelazni period, na osnovu
razumne procjene vremena koje bi moglo biti potrebno za obnavljanje životnog standarda.
raseljenim osobama će se omogućiti mehanizam za pritužbe tj. pristupačne i dostupne procedure
za rješavanje ekspropriacionih sporova putem trećih lica.
Aktivnost raseljavanja će se nadzirati od strane agencije za implementaciju.
KAPACITETI INSTITUCIJA ZA IMPLEMENTACIJU OUODU I MONITORING
Uloga različitih institucija u implementaciji
Ulogu menadžera u fazi implementacije projekta će preuzeti Ministarstvo prometa i komunikacija BiH i
Ministarstvo saobraćaja Republike Srbije.
Za BiH nadležnost nad projektom može biti prenešena na Ministarstvo saobraćaja i veza RS i Odjel za
javne poslove Brčko Distrikta.
Implementacija Okvira upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF), Plan upravljanja okolišem
(ESMP) i Okvirnog plana raseljavanja (RPF) će biti odgovornost korisnik kredita i projektanta (u fazi
planiranja); izvođača građevinskih radova i nadzora nad radovima (u fazi izgradnje) i menadžera Sistema
plovnog puta rijeke Save u svakoj od zemalja/entiteta (u fazi implementacije).
Učešće interesne strane je važan element cjelokupnog procesa procjene uticaja na okoliš i društvo za
projekat rehabilitacije plovnog puta Save, te da je utvrđivanje i analiza interesnih strana u ranoj fazi
projekta je od ključne važnosti u procjeni interesa, brige, odnosa, pretpostavki, njihov nivo uticaja i način
na koji utiču na rizik projekta.
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 26
Utvrđivanje interesnih strana i njihov aganžman je počeo rano, od samog kocepta projekta i biti će
konstantan kroz razvoj Studije procjene uticaja na okoliš.
Tabela 10. Uloge različitih institucija koje su uključene
INTERESNA STRANA
ULOGE
SVJETSKA BANKA
Obezbijeđuje sredstva i savjetuje o provođenju usluga
na implementaciji projekta.
ORGANI IZ OBLASTI SAOBRAĆAJA
(Ministarstvo prometa i komunikacija BiH i Ministarstvo
saobraćaja Srbije)
Koordinira, prati i nadzire sve isporučene dokumente.
Konsultuje se sa relevantnim interesnim stranama o
svim aktivnostima. Upravlja svim investicijama i
prenosi sve informacije.
ORGANI IZ OBLASTI OKOLIŠA
(Ministarstvo okoliša i turizma BiH, Ministarstvo prostornog
planiranja, građevinarstva i ekologija RS, Vlada Brčko Distrikta,
Odjel za poljoprivredu, šumarstvo i upravljanje vodama,
Ministarstvo energetike, razvoja i životne sredine Srbija)
ORGANI IZ OBLASTI VODA
Agencija za sliv rijeke Save u RS, Odjel za poljoprivredu,
šumarstvo i upravljanje vodama u Brčkom, Ministarstvo
poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Srbiji
Savska komisija
NEVLADINE ORGANIZACIJE
(WWF Srbija,Asocijacija organizacija za zaštitu životne sredin
Srbija, Ekos Šabac, Pro Vitae, Sremska Mitrovica, Centar za
održivi razvoj okoliša, REC B&H predstavništvo B&H; Centar za
životnu sredinu Banja Luka)
OSTALE INTERESNE STRANE
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture Hrvatska
Agencija za sliv rijeke Save BiH
Ministarstvo saobraćaja i veza RS
Vlada Brčko Distrikta
JP Luke Brčko
Brčko Distrikt
Ostali
LJUDI/LOKALNE ZAJEDNICE NA KOJE PROJEKAT UTIČE
Pitanja vezana za okoliš (BiH, RS i Srbija), prati
aktivnosti i savjetuje organe iz oblasti saobraćaja o
svim aktivnostima u zaštiti okoliša i održivoj upotrebi
prirodnih resursa.
Ovi organi će obezbijediti vodna odobrenja
Njihov glavni zadatak je da ustanove međunarodni
režim plovidbe, održivo upravljanje vodoma i
poduzimanje mjera na spečavanju ili ograničavanju
opasnosti. Stoga, Savska komisija će učestvovati i
nadzirati sve procese unutar procjene uticaja na okoliš
i društvo
Pomažu da se realizuju pitanja vezana za okoliš na
području projekta.
Izraze zabrinutost za uticaje projekta i također
obezbijede prijedloge o održivim opcijama.
Izraze probleme i moguće uticaje projekta i također
omoguće prijedloge o održivim opcijama.
Procjena kapaciteta različitih institucija
Jedinica za implementaciju projekta (JIP) će biti osnovana u Ministarstvu komunikacija i prometa BiH da
bi se upravljalo implementacijom projekta u BiH kao i u Srbiji. Uključivat će specijalizovano osoblje,
stručnjake iz različitih područja i ministarstvo bi je trebalo realizovati iz svojih resursa i drugih
konsultanata ako je potrebno. Još jedna JIP će biti formirana a vezana za aktivnosti planirane u Brčkom
(podprojekt/komponenta 2). Njihove obaveze uključuju upravljanje projektom i tekhničke zadatke kao što
je glavni projekat radova ili trening osoblja ili krajnjeg korisnika projekta. Oni ocjenjuju i prate koji zadatak
projekta može biti završen u skladu sa vremenskim ograničenjima, dostupnim izvorima, i standardima
kvalitete.
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 27
Kapaciteti menadžmenta projekta
Karakteristike agencije koja finasira
projekat
IA/ImA karakteristike
Kapaciteti implementacije
projekta
Karakteristike JIP
Kapacitet u R&O infrastrukture
Karakteristike projekta
Kapacitet u isporuci usluga
Karakteristike državnog konteksta
Kapacitet u polici/institucionalnom
razvoju
IA – izvršna agencija, ImA – implementaciona agencija, R&O – radna i implementaciona, JIP – jedinica za
implementaciju projekta.
Nadležna tijela za okoliš uključena u ovaj projekat će razviti njihov zadatak nadzora. Izdati okolinske
dozvole i pratitit uticaje itd.
Jačanje kapaciteta i potreba za obukom
Efikasna implementacija ovog ESMF-a će zahtijevati tehničke kapacitete u ljudstvu kod institucija koje
budu implementirale projekat kao i logistiku. Implementatori moraju da shvate nerazdvojivost društvenih i
okolišnih putanja i vrijednosti te da budu sposobni da jasno utvrde njihove indikatore.
Dovoljno razumjevanje mehanizama za implementaciju ESMF-a će trebati biti obezbjeđeni za različite
interesne strane pod-projekte RPS. Ovo će biti važno za podršku timova uvažavajući njihovu ulogu u
omogućavanju nadzora, monitoringa i ocjene uključujući izvještaje o okolišu o aktivnostima projekta.
Organizaciona tabela Ministarstva transporta i komunikacija je prikazana ispod. Odjel odgovaran u Odjelu
za saobraćajnice, želejznice, plovne puteve, luke i cjevovode uključene u Sektor transportne
infrastrukture, pripremu i implementaciju projekta. Ovaj sektor također uključuje pomenuti projekat,
jedinicu za pripremu i implementaciju sa espertizama i sposobnostima da se razviju radovi.
Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine
Ministar
Šef kabineta, savjetnici
Zamjenik ministra
Zamjenik ministra
Šef kabineta, savjetnici
Sekretar
Sekretar
Organizaciona struktura
Sektor za pravne i finansijske poslove
Odsjek za normativne djelatnosti
Odsjek za personalne i opšte poslove
Odsjek za finansijsko materijalne poslove
Sektor za transport
Odsjek za drumski i željeznički promet
Odsjek za vazdušni, vodni i cjevovodni transport
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 28
Sektor za transportnu infrastrukturu, pripremu i implementaciju projekata
Odsjek za puteve, želejznice, plovne puteve, luke i cjevovode
Jedinica za pripremu i implementaciju projekata
Sektor za komunikacije i informatizaciju
Odsjek za komunikacije
Odsjek za informatizaciju
Inspektorat
Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH
Regulatorni odbor željeznica BiH
Organizaciona struktura
Kabinet direktora
Odjeljenje za pravne i finansijske poslove
Odjeljene za analitičke poslove, certificiranje i kontrolu
Aranžman osoblja za implementaciju
Tim za implementaciju bi trebao razmotriti bilo kakve dodatne aranžmane osoblja koji bi mogao biti
potreban da bi se osiguralo da projekat protekne efikasno i sigurno.
Ukoliko bilo kakva tehnička podrška ili podrška u osoblju sa iskustvom u okolišu bude potrebna tokom
procesa, onda Organi uključeni će morati obezbijediti iskustvo upošljavajući konsultantsku podršku,
dodavanjem novih eksperata ili treniranjem njihovog osoblja da se poveća takav kapacitet.
16
JAVNA RASPRAVA
Proces javne rasprave ima za cilj da poboljša efikasnost, transparentnost i uključi javnost, i
garantuje da će interesne strane iz BiH, Srbije i Hrvatske biti uključene tokom cijelog procesa.
Prema projektnom zadatku, proces javnih rasprava će se sastojati od minimalno tri javne rasprave: (i)
prva rasprava u Početnoj fazi ESMF-a (prvi mjesec); (ii) druga rasprava nakon odobrenja Nacrta ESMF-a
i RPF-a od strane Klijenta i Svjetske Banke i (iii) Treća javna rasprava nakon odobrenog nacrta ESIA od
strane Svjetske Banke i Klijenta (ESIA se radi paralelno sa Glavnim projektom).
Te rasprave će biti održane na lokacijama i na način koji je najpovoljniji za sve učesnike. Ipak ćemo se
potruditi da na vrijeme obavijestimo (putem elektronske pošte, nacionalnih/lokalnih novina i ostalih mjesta
zvaničnih sastanaka) o svrsi i lokaciji pomenutih rasprava.
Prva Javna rasprava je održana u srijedu 24. januara u 12 h u prostorijama Ministrastva prometa o
komunikacija u Sarajevu. Prisutni su bili pozvani od strane Ministarstva transporta i komunikacija BiH kao
zvaničnog organizatora i domaćina Prve javne rasprave. Konsultant je pomogao Ministarstvu u
organizaciji i prezentaciji projekta. Spisak pozvanih sudionika se nalazi u Prilogu 3 – Javna rasprava,
pozivna pisma, zapisnici i prezentacija.
Glavni cilj prve javne rasprave je bio da se uključe relevantne interesne strane u izradi procjena uticaja
na okoliš i društvo u okviru projekta (ESMF) i to od samog početka. Prva javna rasprava je
organizovana u Početnoj fazi ESMF-a i naglasila je da je sadržaj ESIA-a drugačiji od sadržaja ESMF-a.
Da bi se obezbjedilo pravo objavljivanje informacija, korisnik kredita prethodno je objavio oglas u tri
novine. Oglas je uključivao poziv svim institucionalnim zainteresovanim stranama kao i NVO i običnim
ljudima da dođu i iznesu svoje mišljenje o ciljevima projekta i zadacima koji će biti urađeni u budućnosti.
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 29
Dodatno, pozivna pisma su poslana određenom broju institucija koje su prethodno na neki način bile
uključene u projekat na Savi i njenoj okolini od strane Ministarstva prometa i komunikacija BiH.
Na sastanaku su objašnjeni ciljevi projekta, prezentovan Projektni zadatak, definisan obim radova i
predstavljen Početni izvještaj interesnim stranama u procjeni uticaja na okoliš i društvo, a sve u cilju
dobijanja komentara i sugestija, te da bi se uočile bilo koje naočitosti ili aspekti važni za ispravnu izradu
zadatka.
Prilogu 3. uključuje zapisnik sa javne rasprave, listu sudionika i prezentaciju (PTT) prezentovanu na
sastanku, kao i kopiju pozivnog pisma na Engleskom jeziku i poslane originale na lokalnom jeziku kao i
oglas objavljen u novinama.
Sastanak je bio interesantan i od pomoći a rasprave koje su se ticale projekta „Razvoj kompletnog
izvještaja procjene uticaja na okoliš i društvo zajedno sa Planom upravljanja okolišnim i društvenim
uticajima“ za dionicu od Brčkog do Beograda (nadalje „Studija“) kao i studije uticaja na okoliš
pripremljene od strane Hrvatske te njenih nedostaka.
Svi prisutni su pružili podršku Konsultantu u daljem radu nase studije, a neka od njihovih posmatranja su
data ispod:
Projektna dokumentacija (Projektni zadatak i Studija) bi trebala da spominje propise Hrvatske, a
ne samo Srbije i BiH kao i da bude u skladu sa „Zajedničkom izjavom o održivom razvoju
providbe i zaštite okoliša u slivu rijeke Dunav“ dokumentom prihvaćenim od strane Međunarodne
komisije za zaštitu sliva Dunava, Međunarodna komisija za sliv rijeke Save i Dunavske komisije,
jer ova izjava ima za cilj da pomjeri interese zaštite okoliša i relevantna je za projekta. Pojašnjeno
je od strane Klijenta da studija za Hrvatsku već postoji te da ovaj zadatak pokriva BiH i Srbiju a
takođe prema Projektnom zadatku. Konsultant će naznačiti nedostatke u procesu procjene uticaja
na okoliš urađene od strane Republike Hrvatske na osnovu propisa Svjetke Banke.
Projekat bi trebao uzeti u obzir „Plan upravljanja slivom rijeke Save“
Prisutni bi trebali biti upoznati sa zakonskim okvirom koji će se slijediti tokom projekta
Projekt se sastoji od tri komponente: rad na samoj strukturi plovnog puta, investicija koja se
odnosi na unapređenje kapaciteta luke Brčko i dio koji se odnosi na deminerske radove. Neke od
ovih aktivnosti će biti na teritoriji Republike Srpske, uglavnom deminerski radovi i radovi na
rehabilitaciji plovnog puta i u Brčko Distriktu će se odvijati aktivnosti za rekonstrukciju plovnog
puta i aktivnosti u luci Brčko.
Prema trenutnim informacijama i na osnovu kontakata sa vlastima, projekat rehabilitacije luke
Brčko je odobren i prihvaćen te je za njega dobivena ekološka dozvola. Ovo znaći da je projekat
zadovoljio zahtjeve vezane za okoliš date od strane vlasti Brčko Distrikta.
U RS će biti deminerskih radova koji ne zahtjevaju okolišnu dozvolu. Osim analize uticaja na
okoliš potrebno je uraditi i analizu uticaja na društvo što je zahtjev od strane Svjetske Banke kao i
analizu raseljavanja kao rezultat radova.
Neki podaci su dati u vezi investicije luke Brčko. U okviru kojih se očekuje porast do 60-70 %
ukupnog kapaciteta luke.
Napomenuto je da su za projekta IPA 2008 još uvijek neke okolišne dozvole u proceduri te da
ovo treba da bude lekcija za ovaj projekat (vrijeme koje je potrošeno).
Studija urađena od strane Hrvatske pokriva cijelo područje Brčkog, te je projekat bio nostrifikovan
da bi se dobila okolišna dozvola.
Ovaj projekat će biti urađen u skladu sa propisima Svjetske Banke na lokalnom i Engleskom
jeziku, ali će se također uzeti u obzir lokalni propisi i procedure
Diskutovalo se o problemima sa različitim procedurama za okoliš kao i njihovom napredku.
Također je pomenuta činjenica da glavni projekat još uvijek nije dodijeljen, a sam projekat može
proizvesti neke promjene i dopune na Idejnom projektu.
Komisija za Savu će biti uključena u projekat i biti će uključena u Upravni odbor koji bi se trebao
održati nakon predaje svakog izvještaja od strane Kosultanta.
Iako su bili pozvani, predstavnici Srbije i RS nisu prisustvovali sastanku. Konsultant je ostvario
određene kontakte sa njima radi dobivanja informacija, ali bi njihovo prisustvo bilo poželjnije.
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Strana 30
Ovi zaključci su uvedeni u Početni izvještaj kao i u ESMF dokument.
Druga javna rasprava o ESMF-u je održana u utorak 9. Aprila u 12:00 u hotelu Queen Astoria Design u
Beogradu (Srbija). Glavni cilj druge javne rasprave je bio uključivanje relevantnih zainteresovanih
strana u pripremu ESIA te da se objasni nacrt ESMF i RPF kao i da se prikupe komentari i primjedbe da bi
se zaključila finalna verzija.
Da bi se obezbjedilo pravo objavljivanje informacija, korisnik kredita prethodno je objavio oglas u dvije
novina (jedne u BiH, jedne u Srbiji). Dodatno, pozivna pisma su poslana svim uključenim institucijama,
uključujući lokalne zajednice/ljude na koje utiče projekat, NVO, univerzitete ili institute za istraživanje i
privatni biznisi i industrije vezane za uticaj projekta.
Zapisnik sa javne rasprave, prezentacija, pozivno pismo i oglas objavljen u novinama se nalaze u Prilogu
3. Glavni zaključci dobiveni tokom druge javne rasprave su dati ispod:
S obzirom da je glavni projekat još uvijek na čekanju, tačne lokacije gdje će biti izvedeni radovi su
još uvijek nepoznate. Kako je period za završetak ESIA 12 mjeseci od decembra 2012,
Konsultant radi sa lokacijama poznatim iz Generalnog plana i Idejnog projekta;
Pošto se projekat preklapa sa projektom urađenim od strane Hrvatske na teritoriji Distrikta Brčko,
sada vlasti u Brčko Distriktu su zabrinute da će morati ponoviti cijelu proceduru koja je bila veoma
zamršena. Konsultant i Minstarstvo su pojasnili da nije potrebno ponoviti ovu proceduru i da će
okolinska dozvola biti dopunjena sa novim podacima iz projekta „Procjena uticaja na okoliš i
društvo za plovni put na rijeci Savi na dionici od Brčkog do Beograda“.
Konsultant će uzeti u obzir sva prethodna iskustva posebno ona iz Brčko Distrikta a vezana za
procese nostrifikacije studije i izdavanja okolinske dozvole. Još jednom je naglašeno da će
Konsultant predati studiju u skladu sa propisima Svjetske Banke ali također i u skaldu sa
propisima Republike Srpske, Brčko Distrikta i Srbije. U tom smislu, engleska verzija će biti
prevedena na dvojako. Pojašnjeno je od strane Konsultanta da će prva verzija ESIA slijediti
Radnu politiku Svjetske Banke i biće na oba jezika, engleskom i lokalnom. Dodatna verzija će biti
pripremljena poštući zakone i propise Republike Srpske, Brčko Distrikta i Srbije. To će biti
uglavnom isti sadržaj, organizovan različito i neki posebni dijelovi.
Sve zainteresovane strane su još jednom ponudile svoju podršku i pomoć u daljnim fazama
projekta i sastanci sa njima će biti kontinuirani tokom pripreme ESIA, kada je to potrebno.
Dodatni komentari na radnu verziju ESMF-a komentarisani tokom druge javne rasprave su dati odvojeno
od strane WWF-a. Među njima su prije svega primjedba o ukupnom opsegu i obuhvatanju analize, kao i
to da je potrebno ojačati dokument s više informacija o stanju u Hrvatskoj, analizom ESIA projektnih
alternativa i relevantnim prekograničnim uticajima i kumulativni uticaj, pogotovo nizvodnom projektnom
području, te diseminacija i proces javnih konsultacija o ESIA (spremiti na temelju ovog ESMF-a).
Revidirani ESMF se bazira na većinu ovih komentara na odgovoarajućem nivou te daje smjernice za
njihovo rješavanje na određene i materijalne nivoe u ESIA.
ESIA koji se razvija paralelno sa projektom će obratiti pažnju na sugestije date tokom javnih rasprava ili
koje su primljene naknadno uz ESMF dokumentaciju (predloženo od strane WWF). Javna rasprava o
ESIA pronalascima će dati još jednu priliku investitorima, NVO i drugim zainteresovanim licima da se
izjasne o svojim komentarima o uticajama projektnim intervencijama i njegove koristi.
Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF)
Septembar 2013
Download

Executive summary_loc1 - Ministarstvo komunikacija i prometa