Institut za građevinarstvo “IG” Banja Luka
Naučno - istraživački institut
STUDIJA O UTICAJU
NA OKOLIŠ
JUŽNE OBILAZNICE ČAPLJINE
Jul, 2014. godine
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
PREDMET
STUDIJA UTICAJA NA OKOLIŠ JUŽNE OBILAZNICE ČAPLJINE
NARUČILAC
JP CESTE FEDERACIJE BiH D.O.O SARAJEVO
NOSILAC IZRADE
Institut za građevinarstvo „IG“, Banja Luka
BROJ PROTOKOLA
IZ-IGBL-IN-EK – 1744/14
RADNI TIM
Mr Nebojša Knežević, dipl. inž. tehnol.
Milenko Plivčević, dipl. inž. znr. i žo.
Dragan Tadić, dipl. inž. mašinstva
Mile Tica, dipl. inž. geologije
Saša Dunović, dipl. inž. tehnol.
Želјka Stojanović, dipl. inž. polјop.
Ranka Pušić, dipl. biolog.
Siniša Cukut, msc.hem.inž.
DIREKTOR
mr Slobodan Stanarević, dipl.inž.građ.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
2
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
SADRŽAJ
1
UVOD ......................................................................................................................................................... 6
1.1
2
3
Zakonska regulativa .................................................................................................................... 7
NETEHNIČKI REZIME ......................................................................................................................... 9
2.1
Svrha i cilj projekta ...................................................................................................................... 9
2.2
Karakteristike razmatranih varijanti .................................................................................. 10
2.3
Opis izabrane varijante ............................................................................................................ 11
OPIS PREDLOŽENOG PROJEKTA .................................................................................................. 13
3.1
Svrha i cilj projekta .................................................................................................................... 13
3.2
Osnovni podaci o usvojenoj varijanti.................................................................................. 13
3.3
Podaci o saobraćaju ................................................................................................................... 15
3.3.1
Očekivani saobraćaj .......................................................................................................... 15
3.3.2
Organizacija saobraćaja u vrijeme gradnje .............................................................. 16
3.3.3
Opis prostornih i tehničkih karakteristika razmatranih varijanti ceste ...... 16
3.3.4 Uslovi upotrebe zemljišta uključujući esproprijaciju i organizaciju
gradilišta ................................................................................................................................................ 17
3.3.5
Opis osnovnih karakteristika gradnje ceste ............................................................ 18
3.3.6
Priroda i količina materijala koja se koristi............................................................. 19
3.3.7
Procjena po tipu i količini očekivanog otpada ........................................................ 20
3.3.8 Procjena emisija zagađujućih materija u vodi, vazduhu i tlu, a koji su
rezultat gradnje i korištenja ceste ............................................................................................... 21
4
OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽEN PROJEKTOM ........................................... 30
4.1
Demografske karakteristike ................................................................................................... 30
4.1.1
4.2
Klimatske i meteorološke karakteristike .......................................................................... 31
4.2.1
4.3
Stanovništvo i naseljenost .............................................................................................. 30
Temperatura, vlažnost i vjetar ..................................................................................... 32
Geomorfološke, geološke i geotehničke karakteristike ............................................... 37
4.3.1
Inženjerskogeološke karakteristike trase ................................................................ 40
4.4
Hidrogeološke i hidrografske karakteristike i njihove hidrološke značajke ....... 44
4.5
Pedološke karakteristike ......................................................................................................... 50
4.5.1
4.6
Tlo i poljoprivredno zemljište....................................................................................... 50
Flora i fauna .................................................................................................................................. 57
4.6.1
Flora ........................................................................................................................................ 57
4.6.2
Rijetke, ugrožene i endemične biljne vrste .............................................................. 59
4.6.3
Endemi ................................................................................................................................... 59
4.6.4
Fauna ...................................................................................................................................... 60
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
3
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
5
4.7
Pejzaž i zaštićeni dijelovi prirode ......................................................................................... 61
4.8
Kulturno-istorijsko i arheološko nasljeđe ........................................................................ 67
4.9
Postojeća materijalna dobra - Infrastruktura.................................................................. 68
4.9.1
Vodoprivredna infrastruktura ...................................................................................... 68
4.9.2
Elektroenergetika .............................................................................................................. 69
4.9.3
Transport gasa .................................................................................................................... 70
4.9.4
Telekomunikacije............................................................................................................... 70
4.9.5
Komunalna infrastruktura ............................................................................................. 71
OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTICAJA NA OKOLIŠ ................................................................. 72
5.1
Uticaj na stanovništvo i naseljenost .................................................................................... 73
5.2
Uticaj na klimatske faktore ..................................................................................................... 75
5.3
Uticaj na vode ............................................................................................................................... 76
5.3.1
Uticaji na kvalitet vode za vrijeme izgradnje .......................................................... 76
5.3.2
Uticaji na kvalitet vode za vrijeme eksploatacije................................................... 78
5.4
Uticaj na vazduh .......................................................................................................................... 81
5.4.1
Uticaji na kvalitet vazduha za vrijeme izgradnje ................................................... 81
5.4.2
Uticaji na kvalitet vazduha za vrijeme eksploatacije ........................................... 82
5.5
Uticaj na tlo i poljoprivredno zemljište .............................................................................. 84
5.5.1
5.6
Zagađenje zemljišta........................................................................................................... 84
Uticaj na razinu buke i vibracija ........................................................................................... 88
5.6.1
Uticaji na ukupan nivo buke za vrijeme izgradnje ................................................ 88
5.6.2
Uticaji na ukupan nivo buke za vrijeme eksploatacije ........................................ 89
5.6.3
Uticaji na intenzitet vibracija i zračenja .................................................................... 91
5.7
Uticaj na floru i faunu ................................................................................................................ 92
5.7.1
Uticaji na kvalitet flore za vrijeme izgradnje .......................................................... 92
5.7.2
Uticaji na kvalitet faune za vrijeme eksploatacije ................................................. 93
5.8
Uticaj na pejzaž ............................................................................................................................ 94
5.9
Uticaj na zaštićene dijelove prirode .................................................................................... 95
5.10
Uticaj na kulturno - istorijsko naslijeđe ........................................................................ 95
5.11
Uticaj na materijalna dobra (infrastrukturu) .............................................................. 96
5.12
Međuodnos gore navedenih faktora ............................................................................... 96
5.13
Specifični utjecaji projekta na okoliš utvrđeni prethodnom procjenom
utjecaja na okoliš ..................................................................................................................................... 97
6
5.13.1
Miniranje u toku gradnje ............................................................................................ 97
5.13.2
Mogućnost akcidenata i njihove posljedice na okoliš ..................................... 97
OPIS MJERA ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH EFEKATA .................................................... 99
6.1
Opšte mjere ublažavanja negativnih uticaja na okoliš ................................................. 99
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
4
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
6.1.1
6.2
Pravne mjere zaštite ......................................................................................................... 99
Posebne mjere ublažavanja negativnih uticaja na okoliš ........................................ 100
6.2.1
6.3
Organizacione mjere zaštite ....................................................................................... 101
Tehničke mjere ublažavanja negativnih uticaja na okoliš ....................................... 102
6.3.1
Mjere zaštite zemljišta .................................................................................................. 102
6.3.2
Mjere zaštite površinskih i podzemnih voda ....................................................... 105
6.3.3
Mjere zaštite vazduha ................................................................................................... 107
6.3.4
Mjere za upravljanje otpadom ................................................................................... 107
6.3.5
Mjere zaštite flore i faune ............................................................................................ 108
6.3.6
Mjere zaštite pejzaža ..................................................................................................... 109
6.3.7
Mjere zaštite od buke i vibracija ............................................................................... 109
6.3.8
Mjere zaštite zdravlja ljudi .......................................................................................... 110
6.3.9
Mjere zaštite komunalne infrastrukture ................................................................ 111
6.3.10
Mjere zaštite prirodnih i kulturnih bogatstava ............................................... 112
7
NACRT OSNOVNIH ALTERNATIVA .......................................................................................... 113
8
NAZNAKA POTEŠKOĆA KOD IZRADE STUDIJE O UTICAJU NA OKOLIŠ ..................... 114
9 PARAMETRI NA OSNOVU KOJIH SE MOGU UTVRDITI ŠTETNI UTICAJI NA ŽIVOTNU
SREDINU ....................................................................................................................................................... 115
10
SISTEM MONITORINGA ............................................................................................................. 116
10.1
Uvod ......................................................................................................................................... 116
10.2
Monitoring nultnog stanja ............................................................................................... 117
10.2.1
Monitoring buke ......................................................................................................... 117
10.2.2
Monitoring vode rijeke Trebižat ........................................................................... 122
10.3
Monitoring u fazi gradnje ................................................................................................. 124
10.3.1
Monitoring zemljišta tokom faze gradnje ......................................................... 124
10.3.2
Monitoring za vode tokom faze gradnje ............................................................ 125
10.3.3
Monitoring buke tokom faze gradnje ................................................................. 125
10.3.4
Monitoring vazduha tokom faze gradnje .......................................................... 125
10.4
Monitoring u fazi eksploatacije obilaznice ................................................................ 126
10.4.1
Monitoring kvaliteta voda ....................................................................................... 126
11
ZAKLJUČAK..................................................................................................................................... 128
12
LITERATURA ................................................................................................................................. 129
13
PRILOZI ............................................................................................................................................ 130
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
5
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
1 UVOD
Studija uticaja na životnu sredinu predstavlja relevantnu dokumentaciju koja treba da
posluži za uvid svih relevantnih subjekata u problematiku životne sredine za objekat
južne obilaznice Čapljine kao i za sprvođenje procedure javne rasprave, saglasno sa
važećim zakonima, kao i donošenje rješenja nadležnih ministarstava za oblast zaštite
životne sredine u Federaciji BiH.
Studija uticaja na okolinu (SUO) je usmjerena na sistematsku identifikaciju i procjenu
stvarnih i potencijalnih uticaja predloženog projekta južne obilaznice Čapljine na fizičke,
hemijske, biološke, kulturne, socijalne i ekonomske komponente cjelokupne okoline.
Osnovni cilj procesa Studije uticaja na okolinu je podsticanje ugrađivanja okolinskih
aspekata u proces planiranja i donošenja odluka što na kraju, treba da rezultira
aktivnostima koje su okolinski prihvatljivije.
Studija uticaja na okoliš je proces i alat za planiranje projekata i donošenje odluka.
Svrha procjene uticaja na okolinu je:
- integrisanje okolinskih aspekata u planiranje razvojnih aktivnosti;
- uzimanje u obzir na pravi način okolinskih i drugih troškova te koristi od
projekta koji donosi ekonomski razvoj;
- osigurati da se neobjašnjivi negativni uticaji izbjegnu ili umanje u ranoj fazi
procesa planiranja;
- identifikovanje i pojačavanje potencijalnih koristi od projekta;
- omogućavanje izrade okolinske i socio-ekonomske studije paralelno sa analizom
tehničke i ekonomske opravdanosti projekta;
- obezbjeđenje donosiocima odluka svih podataka o okolinskim troškovima,
konfliktima i koristima koje projekat ima zajedno sa podacima o njegovoj
tehničkoj i ekonomskoj opravdanosti u ključnim momentima razvoja projekta;
- osiguranje transparentnosti projekta;
- omogućavanje učešća svih zainteresiranih strana (životne zajednice, vlast,
investitori, NVO, donatori itd.) u procesu SUO;
- uspostavljanje sistema za ublažavanje negativnih uticaja i monitoring;
- unapređenje međusektorske veze i
- očuvanje socijalne, historijske i kulturne vrijednosti ljudi i njihovih životnih
zajednica.
Izrada SUO bazirala se na nekoliko povezanih aktivnosti, koje su se odvijale u nekoliko
faza:
• Priprema istraživanja, koja obuhvatala organizaciju radnog tima (različitih
stručnjaka za okolinu), organizaciju obilaska terena, definiranje metodologije za
pribavljanje potrebnih podataka iz primarnih i sekundarnih izvora te detaljan
plan rada na SUO;
• Analize zakona o zaštiti okoline u Bosni i Hercegovini, direktiva EU, kao i drugih
međunarodnih konvencija relevantnih za oblast zaštite okoline;
• Analiza dokumentacije prostornog planiranja;
• Prikupljanje i analiza svih podataka relevantnih za pitanja okoline potrebnih za
izradu SUO;
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
6
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
•
•
•
Identifikacija, kvanitifikacja i analiza uticaja na sve segmente okoliša u toku
izgradnje i u toku korištenja ceste;
Definisanje mjera i aktivnosti koje je potrebno preduzeti u cilju sprečavanja,
smanjivanja ili ublažavanja negativnih uticaja na okoliš;
Plan monitoringa stanja okoline po svim segmentima djelovanja;
Uticaji obilaznice na okolinu definišu se kao sljedeći uticaji:
•
•
•
Socijalni (društveni) sistem – cestom neke društvene kategorije dobivaju, a neke
gube.
Ekonomski sistem – dobit koja će se ostvariti poboljšanim i sigurnijim tokom
saobraćaja i ekonomski gubitak nekih kategorija stanovništva, te
Prirodni sistem – neminovni gubitak bioraznolikosti, te uticaj na ekosisteme,
zajednice i vrste u području obilaznice
Fizička okolina
• Promjena kvaliteta vode, zraka i tla
Biološka okolina
• Preomjena u ekosistemima
Socio-kulturna okolina
• Promjena u aktivnostima i načinu života
stanovništva
Slika 1. Nivoi uticaja na okolinu
Uticaj na svaki od ovih sistema se ne analizira isključivo posebno, unutar samog sebe,
nego je potrebno promjene u sva tri sistema analizirati zajedno i u okviru integralnog
pristupa doći do optimalnog rješenja za današnje i buduće generacije (pristup održivog
razvoja).
1.1 Zakonska regulativa
U okviru izrade Studije uticaja na okoliš korišteni su sljedeći zakoni i provedbeni
propisi:






Zakon o zaštiti okoliša („Službene novine Federacije BiH“, br. 33/03 i 38/09),
Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH
(„Službene novine Federacije BiH“, br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10),
Zakon o upravljanju otpadom („Službene novine Federacije BiH“, br. 33/03 i
72/09),
Zakon o vodama („Službene novine Federacije BiH“, br. 70/06),
Zakon o zaštiti zraka („Službene novine Federacije BiH“, br. 33/03),
Zakon o zaštiti prirode („Službene novine Federacije BiH“, br. 33/03),
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
7
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine







Zakon o zaštiti od buke („Službene novine Federacije BiH“ br. 110/12),
Zakon o cestama Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“ br. 12/10),
Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na
okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo
ako imaju okolinsku dozvolu („Službene novine Federacije BiH“, br.19/04),
Pravilnik o uslovima i kriterijima koje moraju ispunjavati ovlašteni nosioci
izrade Studije o utjecaju na okoliš, visini pristojbi, naknada i ostalih troškova
nastalih u postupku procjene utjecaja na okoliš (Službene novine Federacije BiH
br. 33/12)
Zakon o šumama (“Službene novine Federacije BiH”, broj 20/02, 29/03 i 37/04)
Zakon o poljoprivrednom zemljištu (“Službene novine Federacije BiH”, broj
52/09)
drugi provedbeni propisi doneseni na osnovu navedenih zakona.
Studijom o uticaja na okoliš razmatrani su okolinski aspekti izgradnje Južne obilaznice
Čapljine u skladu sa koridorima utvrđenim Prostornim planom Općine Čapljina za
period od 2010. do 2020. godine.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
8
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
2 NETEHNIČKI REZIME
2.1 Svrha i cilj projekta
Postojeća trasa magistralne ceste M6 Ljubuški – Čapljina svojim značajnim dijelom
prolazi kroz grad Čapljinu i gusto izgrađeno naselje Trebižat. Ovo naselje i grad Čapljina
su se spojili i čine jedinstvenu naseobinsku cjelinu. Takav položaj magistralne ceste
ugrožava sigurnost u prometu, usporava ga i otežava, a posebno ometa normalne
funkcije grada i njegov razvoj.
U procesu izrade Prostornog plana Općine Čapljina problem, je uočen i vrednovan, a
rezultat je potreba izmještanja tranzitnog prometa iz naselja, odnosno izgradnja
obilaznice (južno od grada). U tom cilju Općina Čapljina je istakla zahtjev da se istraže
moguća rješenja za prihvatljiv položaj trase obilaznice, kako bi se mogao odabrati
najpovoljniji položaj i rezervirati prostor u Prostorno-planskoj dokumentaciji. Takav
pristup dugoročnom planiranju je prihvatljiv, te je odlučeno da se obave istraživanja na
nivou idejnog rješenja, kao početna faza buduće investiciono – tehničke dokumentacije,
što je realizirano 2011.godine.
Kao prvi korak ka rješavanju ovog problema urađeno je Idejno rješenje južne obilaznice
Čapljina, u sklopu kojeg je razmatrano više opcija za polaganje trase te je nakon analize
prostornih i okolinskih uslova, kao i raspoložive dokumentacije, usvojene dvije opcije
trase Južne obilaznice Čapljine:




Na početku, u dužini 800 m predložen je jedinstveni položaj trase. Na tom dijelu
predložen je priključak ka autocesti u obliku petlje koji se može spustiti na nivo
"T" raskršća u sljedećoj fazi projektiranja, ako Investitor zatraži.
Varijanta "A" sa desne strane rijeke Trebižat (položaj trase u skladu sa „Varijanta
po Urbanističkom planu 2000.G“) – ukupne dužine 8,7 km
Varijanta "B" - sa lijeve strane rijeke Trebižat, (položaj trase u skladu sa
„Izmještena M6“) – ukupne dužine 8,7 km.
Od stacionaže cca 7 km trase se sastaju na vijaduktu preko ranžirnog kolosijeka.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
9
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Slika br. 1 Položaj razmatranih varijanti
Prostornim planom Općine Čapljina za period od 2010. do 2020. godine zaštićene su
koridori obje varijante, s tim da je varijanta sa desne strane Trebižatskog polja značajno
izmjenjena i na području Vlake trasa „Varijante po Urbanističkom planu 2000.G“ prelazi
preko polja i uklapa se u trasu varijante „Izmještena M6“.
U sklopu idejnog rješenja urađena je i preliminarna procjena uticaja na okoliš
razmatranih varijanti južne obilaznice Čapljine u sklopu kojeg je izvršena
višekriterijumska analiza razmatranih varijanti na okoliš.
2.2 Karakteristike razmatranih varijanti
Na osnovu analize tehničko-investicionih karakteristika razmatranih varijanti nameću
se sledeći zaključci:
 Prema geometrijskim karakteristikama predložene varijante su veoma slične.
Trase su ispružene sa malim prelomnim uglovima u horizontalnom i vertikalnom
smislu. Ukupna visinska razlika na obe varijante trase je mala, taman tolika da
omogući nesmetanu uzdužnu odvodnju. Detalji su vidljivi u priloženim crtežima.
 Prema mogućnosti dodatne prometne povezanosti grada varijanta "B" je
povoljnija ali varijanta "A" daje mogućnost povezivanja naselja Struge čime se
otvaraju dodatne mogućnosti razvoja u tom prostoru.
 Prema plodnom zemljištu varijanta “B" je znatno nepovoljnija što se reflektira i
na cijenu otkupa zemljišta i na cijenu gradnje kako je vidljivo u prikazanoj tablici
 Prema topografskom položaju znatno je povoljnija varijanta "B" jer su padine
blaže a osunčanost apsolutna u toku cijele godine. Varijantu "A" smo zbog
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
10
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine

osunčanosti "izvukli" iz sjene djelomično na potporne zidove što je povećalo
cijenu gradnje.
Prema procijenjenim troškovima gradnje varijante su približno jednake. Uz
tablice količina i troškova glavnih stavki radova dajemo i iskaze količina
obrađene softverski. Nije moguće bez izrade Idejnog projekta preciznije
usporediti predložene varijante, pa smatramo da kriterij cijene u ovoj fazi nikako
ne bi trebao biti odlučujući.
Višekriterijumskom analizom uticaja na okoliš obje varijante došlo se do sledećih
zaključaka:
 Položaj varijante B je nepovoljniji sa stanovišta uticaja na stanovništvo, jer
položaj trase prekida komunikaciju stanovnika sa Trebižatskim poljem i rijekom
Trebižat. Položaj varijante B je bliži naselju Trebižat, tako da se očekuje veći
negativan uticaj prilikom izvođenja građevinskih radova na stanovništvo u
odnosu na varijantu A.
 U fazi izgradnje varijanta A je nepovoljnija sa stanovišta uticaja na kvalitet vode
rijeke Trebižat, zbog izgradnje mostova preko rijeke kojih nema u varijanti B. U
toku eksploatacije obe varijante imaju isti očekivani uticaj.
 Sa stanovišta uticaja na tlo i poljoprivredno zemljište varijanta B je nepovoljnija
u odnosu na varijantu A, jer njena trasa prolazi Trebižatskim poljem preko
zemljišta visoke bonitetne klase koje se trenutno koriste u poljoprivredne svrhe,
i koje je na ovim prostorima vrijednost koja se mora sačuvati u maksimalno
mogućoj mjeri. Takođe varijanta B će dovesti do presjecanja komunikacije sa
poljoprivrednim parcelama u trebižatskom polju i do fragmentacije
poljoprivrednih parcela.
 Varijanta B je nepovoljnija sa stanovišta fregmentacije staništa jer prolazi kroz
Trebižatsko polje koje predstavlja specifično stanište na ovom području.
 Sa stanovišta nivoa buke na lokaciji varijanta B je nepovoljnija jer prolazi bliže
naselju Trebižat, tako da povećanje buke izaziva veće negativne efekte.
 Sa stanovišta narušavanja pejzažnih karakteristika lokacije varijanta A je
povoljnija jer je planirana u kontaktu brda i polja, te se lakše uklapa u postojeći
pejzaž.
 Generalni zaključak jeste da je varijanta A (planirana trasa desnom obalom
Trebižat) povoljnija sa stanovišta uticaja na okoliš u odnosu na varijantu B
(planirana trasa lijevom obalom rijeke Trebižat, kroz Trebižatsko polje).
2.3 Opis izabrane varijante
Varijanta „A“
Početak trase je zajednički, i planiran prije naselja Trebižat idući iz pravca Ljubuškog.
Trasa počinje odvajanjem od postojećeg magistralnog puta M6 i u dužini 800 m trasa
ide brežuljkastim terenom. Na tom dijelu predložen je priključak ka autocesti u obliku
petlje koji se može spustiti na nivo "T" raskršća u sljedećoj fazi projektiranja.
Trasa varijante "A" spušta se u Trebižatsko polje gdje vijaduktom raspona 30 m
propušta lokalnu makadamsku cestu i kanal u nivou polja i pruža se dalje paralelno sa
Trebižatom.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
11
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Trasa rijeku prelazi mostom raspona 2*35 m na mjestu gdje se sastaju staro i novo
korito Trebižata.
U nastavku trasa se pruža prema naselju Struge, u dužini cca 4,3 km po obodu Crnog
brda na visini 5-20 m iznad kote polja. Samo mjestimično ona prelazi nasipom preko
dijela polja uvučenih u kopno.
Nadomak naselja Struge predviđen je priključak naselja "T" raskršćem u nivou uz
izgradnju trake za lijevo skretanje.
Nakon toga trasa se vraća preko polja i rijeke Trebižat prema lijevoj obali prelazeći
rijeku sa dva mosta raspona po 20-25 metara.
Dolaskom na lijevi obod polja, nadohvat ranžirnog kolosjeka, vijaduktom dužine 25 m
trasa se penje na visinu cca 18 m da bi na dovoljnoj visini vijaduktom dužine 175 m
prešla preko željezničke pruge.
Cestu za Struge prelazi nadvožnjakom raspona 25 m da bi se i izvan ceste omogućila
komunikacija za obradive površine koje se presijecaju. U ovoj zoni trasa prolazi u blizini
nacionalnog spomenika "Mogorjelo" od kojeg je udaljena oko 120 m.
Dalje na trasi predviđen je gradski rotor za priključenje grada Čapljine Trasa zatim
prolazi slobodnim zemljištem direktno ka rijeci Neretvi koju prelazi mostom ukupne
dužine 140 m. Na lijevoj obali rijeke Neretve na slobodnom prostoru između zaštitnog
nasipa i magistralne ceste M17 projektiran je kružni tok u koji se dovodi i M17.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
12
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
3 OPIS PREDLOŽENOG PROJEKTA
3.1 Svrha i cilj projekta
Postojeća trasa magistralne ceste M6 Ljubuški – Čapljina svojim značajnim dijelom
prolazi kroz grad Čapljinu i gusto izgrađeno naselje Trebižat. Ovo naselje i grad Čapljina
su se spojili i čine jedinstvenu naseobinsku cjelinu. Takav položaj magistralne ceste
ugrožava sigurnost u prometu, usporava ga i otežava, a posebno ometa normalne
funkcije grada i njegov razvoj.
Općina Čapljina je istakla zahtjev da se istraže moguća rješenja za prihvatljiv položaj
trase obilaznice, kako bi se mogao odabrati najpovoljniji položaj i rezervirati prostor u
Prostorno-planskoj dokumentaciji.
Prostornim planom za period od 2010. do 2020. godine zaštićene su koridori obje
varijante, s tim da je varijanta sa desne strane Trebižatskog polja značajno izmjenjena i
na području Vlake trasa „Varijante po Urbanističkom planu 2000.G“ prelazi preko polja
i uklapa se u trasu varijante „Izmještena M6“.
Cilj ove Studije je da za izabranu varijantu identificira, opiše i predvidi mjere
sprečavanja direktnih i indirektnih negativnih uticaja izgradnje i korištenja ceste na
okoliš.
3.2 Osnovni podaci o usvojenoj varijanti
Varijanta "A"
Početak trase je planiran prije naselja Trebižat idući iz pravca Ljubuškog.
Trasa počinje odvajanjem od postojećeg magistralnog puta M6 i u dužini 800 m trasa
ide brežuljkastim terenom. Na tom dijelu predložen je priključak ka autocesti u obliku
petlje koji se može spustiti na nivo "T" raskršća u sljedećoj fazi projektiranja.
Slika br. 2 Početak trase
Trasa varijante "A" spušta se u Trebižat polje gdje vijaduktom raspona 30 m propušta
lokalnu makadamsku cestu i kanal u nivou polja i pruža se dalje paralelno sa
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
13
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Trebižatom, ne čineći novu barijeru u prostoru. Nasip koji ja visine 3,5 do 8 m štiti
dodatno obradivo zemljište u polju usmjeravajući vodu u korito. Trasa rijeku prelazi
mostom raspona 2*35 m na mjestu gdje se sastaju staro i novo korito Trebižata.
Slika br. 3 Pogled na silaz u polje
Slika br. 4 Pogled na padinu na desnoj obali
U nastavku trasa se prema naselju Struge u dužini cca 4,3 km pruža po obodu Crnog
brda na visini 5-20 m iznad kote polja. Samo mjestimično ona prelazi nasipom preko
dijela polja uvučenih u kopno ali su ti dijelovi polja plavni i izgradnjom nasipa trupa
ceste povećava se mogućnost njihovog korištenja kao poljoprivrednog zemljišta.
Nadomak naselja Struge predviđen je priključak naselja "T" raskršćem u nivou uz
izgradnju trake za lijevo skretanje. Ovakvo rješenje je primjereno jer je dio naselja, a
time i promet koji će se tu vezati, ograničene veličine pa neće značajnije ometati
prometne tokove na obilaznici. Mjesto priključka je izdignuto 5-6 m iznad polja a
priključak do postojeće lokalne ceste naselja Struge je povoljan i dugačak je oko 500 m.
Slika br. 5 Padina dolaska trase prema Strugama Slika br. 6 Pogled na Struge
Nakon toga trasa se vraća preko polja i rijeke Trebižat prema lijevoj obali prelazeći
rijeku sa dva mosta raspona po 20-25 metara. Položaj trase kroz polje je povoljan i
prolazi po plavnom, nekorištenom zemljištu, a budući nasip trupa ceste zaštitio bi
dodatno od plavljenja značajne obradive površine koje se nalaze nizvodno od njegovog
položaja.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
14
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Dolaskom na lijevi obod polja , nadohvat ranžirnog kolosjeka, vijaduktom dužine 25 m
trasa se penje na visinu cca 18 m da bi na dovoljnoj visini vijaduktom dužine 175 m
prešla preko željezničke pruge.
Slika br. 7 Mjesto prelaza pruge
Slika br. 8 Prolazak preko vinograda pored
Mogorjela (pogled od mogorjela)
Cestu za Struge prelazi nadvožnjakom raspona 25 m da bi se i izvan ceste omogućila
komunikacija za obradive površine koje se presijecaju. U ovoj zoni trasa prolazi u blizini
nacionalnog spomenika "Mogorjelo" od kojeg je udaljena oko 120 m.
Dalje na trasi predviđen je gradski rotor za priključenje grada Čapljine Trasa zatim
prolazi slobodnim zemljištem direktno ka rijeci Neretvi koju prelazi mostom ukupne
dužine 140 m. Na lijevoj obali rijeke Neretve na slobodnom prostoru između zaštitnog
nasipa i magistralne ceste M17 projektiran je kružni tok u koji se dovodi i M17.
Slika br. 9 Lokacija gdje cesta mostom prelazi Neretvu
3.3 Podaci o saobraćaju
3.3.1 Očekivani saobraćaj
Prema podacima preuzetim iz publikacije Brojanje saobraćaja na magistralnim cestama
federacije BiH, izdatoj od JP „Ceste Federacije BiH“, sa automatskog brojača prometa
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
15
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
563, lokacija Čapljina zapad, putni pravac M6, prosječan dnevni broj vozila na
posmatranoj dionici iznosi 2358 (slika 10).
Slika br. 10 PGDS i PLDS: struktura po skupinama vozila (magistralne ceste)
Struktura po skupinama vozila je sledeća:
 A1 motocikli - 12 kom
 A2 osobni automobili - 1910 kom
 A3 osobni automobili s prikolicom – 17 kom
 A4 kombi vozila s prikolicom i bez prikolice - 175 kom
 B1 manja teretna vozila - 24 kom
 B2 srednja teretna vozila - 84 kom
 B3 teška teretna vozila - 47 kom
 B4 teretna vozila i tegljači s prikolicom - 69 kom
 C autobusi - 21 kom
3.3.2 Organizacija saobraćaja u vrijeme gradnje
Organizaciju saobraćaja u vrijeme gradnje potrebno je organizovati u skladu sa
Pravilnikom o saobraćajnim znakovima i signalizaciji na putevima, načinu obilježavanja
radova i prepreka na putu i znakovima koje učesnicima u saobraćaju daju ovlašćena lica
(Službeni glasnik BiH, broj 16/07). Članovi ovog pravilnika, koji regulišu organizaciju
saobraćaja u vrijeme gradnje, su od člana 91. pa nadalje.
3.3.3 Opis prostornih i tehničkih karakteristika razmatranih varijanti ceste
Tabela br. 1 Tehnički elementi ceste
Vrsta terena
Tehnička grupa
Projektovana dužina ceste
Vrač
Širina saobraćajnih traka
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
brežuljkast (ograničenje II)
B (van naselja)
8,7 km
80km/h (zakonsko ograničenje brzine na
magistralnim cestama)
2x3,75 m
16
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
širina ivičnih traka po
širina bankina
betonski rigol
širina bermi
proširenje u krivinama za dva teretna vozila sa
priključnim vozilom,
nagib škarpe nasipa
Tabela br. 2 Planirani objekti na cesti
Most (satcion. 0,8 km) - preko Trebižata
Most (satcion. 1,2 km) - preko Trebižata
Most (satcion. 6,3 km) - preko Trebižata
Most (satcion. 6,35 km) - preko Trebižata
Most (satcion. 8,1 km) - preko Neretve
Vijadukt (satcion. 6,8 km)
Vijadukt (satcion. 6,9 km)
Nadvožnjak (satcion. 7,3 km)
Petlja (satcion. 0,3 km)
"T" raskršće (satcion. 6,15 km)
Rotor (satcion. 7,7 km)
Kružna raskrsnca (satcion. 8,7 km) – kraj
dionica
2x0,30 m
2x1.50m,
0,75 m
min 1,00 m iza rigola
da
1:1,5
raspon 35 m
raspon 35 m
raspon 20 m
raspon 25 m
raspon 25 m
raspon 25 m
raspon 175 m
raspon 25 m
priključak sa autocestom Vc
odvajanje za naselje Struge
priključak za grad Čapljina
priključak na M17
3.3.4 Uslovi upotrebe zemljišta uključujući esproprijaciju i organizaciju gradilišta
Na postupak eksproprijacije zemljišta za potrebe izgradnje obilaznice primjenjuje se
Zakon o eksproprijaciji Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije
BiH", broj 70/07).
Uređenje gradilišta
prije početka izvođenja građevinskih radova izvođač, kojega za to izabere investitor
mora da izradi Plan uređenja gradilišta. Plan uređenja gradilišta mora biti izrađen u
skladu sa projektom na osnovu koga je bila za gradnju izdata građevinska dozvola. Mora
da sadrži sve potrebne podatke o komunikacijskim putevima na gradilištu i priključcima
gradilišta na privrednu javnu infrastrukturu, uključujući i prikaz dovoza na javne
puteve, o skladištima, deponijama, radionicama, kancelariji(uredu) za vodstvo gradilišta
i inženjera/nadzornog inženjera, garderobama i sanitarnim prostorima za radnike, te
druge podatke, koji su važni za siguran i pouzdan rad gradilišta.
Prije početka gradnje plan uređenja gradilišta mora potvrditi investitor.
Pošto će se gradnja izvoditi na dijelu područja javnih puteva i željeznice, potrebno je
planom uređenja gradilišta obezbjediti također i bezbjedno odvijanje putnog, i
željezničkog saobraćaja.
Kada se gradilište nalazi neposredno na ili uz saobraćajnu komunikaciju ili u prostoru,
na kome se izvode druge aktivnosti, mora se pobrinuti i za bezbjednost i zaštitu zdravlja
prolaznika, kao i za bezbjednost i zaštitu zdravlja radnika na gradilištu. Kada se gradnja
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
17
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
izvodi na području, gdje su postavljeni podzemni ili nadzemni vodovi objekata
privredne javne infrastrukture, kao što su kanalizacija, vodovod, električna mreža,
telekomunikacijska mreža, plinovod, toplovod i drugi komunalni objekti, nacrtom
uređenja gradilišta treba obezbjediti i njihov nesmetan rad.
Prije početka izvođenja radova na području budućeg gradilišta, mora biti obezbjeđeno,
da se za vrijeme izvođenja radova spriječe sve opasnosti za bezbjednost i zdravlje
radnika, koje mogu nastati na postojećim instalacijama, spravama, objektima i zbog
aktivnosti, koje se ili su se odvijale na području gradilišta. Gradilište mora biti sve
vrijeme građenja uređeno tako, da je omogućeno nesmetano i bezbjedno izvođenje svih
radova, da ne postoje opasnosti za nastanak povreda i zdravstvenih teškoća radnika i
drugih osoba. Svi prolazi i pristupi na gradilištu moraju biti slobodni, dovoljno široki,
redovno čišćeni i održavani, te odgovarajuće osvijetljeni. Iz tla ili sa stropa vireće
uspravne palice i druge prepreke moraju biti zakrivljene ili zaštićene i označene, da ne
može da dođe do povrede radnika. Red(pravila) na gradilištu mora biti obješen na
vidljivim mjestima na svim ulazima na gradilište, u trpezariji i u svim garderobama
radnika.
3.3.5 Opis osnovnih karakteristika gradnje ceste
Radovi koji će se odvijati pri gradnji obilaznice možemo rasporediti na sledeća
područja:
- trasa,
- devijacije,
- priključci,
- regulacije,
- objekti za premoštenje i zidovi,
U svakom području se mogu razlikovati slijedeće grupe radova:
- prethodni radovi
- zemljani radovi i temeljenje,
- saobraćajne konstrukcije,
- odvodnjavanje,
- gradjevinski i zanatski radovi,
- opremanje ceste,
- usluge vanjskih saradnika
Kontrolu kvaliteta treba obezbjediti unutrašnjom i vanjskom kontrolom koju izvode
izvodjač radova s jedne strane i institucija koju ovlasti naručilac radova. Kontrola
kvaliteta je sastavljena iz laboratorijskih i terenskih ispitivanja te s njima povezanih
analiza. Za izvodjenje ispitivanja se načelno upotrebljavaju evropske odnosno preuzete
nacionalne norme (EN, BAS).
Izvodjač mora prije početka upotrebe svakoga materijala (gradjevinskog proizvoda) za
izvodjenje ugovorenih radova predati nadzornom inžinjeru elaborat, u kojem su svi
zahtijevani dokazi o upotrebljivosti razmatranog gradjevinskog proizvoda sa zahtjevima
u projektnoj dokumentaciji i u posebnim tehničkim uslovima. Za ugovorene poslove
izvodjač može početi upotrebljavati odredjeni proizvod nakon što upotrebu odobri
inžinjer – nadzorni inžinjer.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
18
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
3.3.6 Priroda i količina materijala koja se koristi
Prilikom izgradnje trase južne obilaznice doći će do potrošnje velikih količina
energenata, sanitarne i tehničke vode te sirovina i materijala potrebnog za izgradnju.
Od energije i energenata koristiće se:
Električna energija
Nafta i njeni derivati
Tehnički gasovi
Prilikom gradnje koristiće se voda i to kao:
Sanitarna voda (voda za piće, voda za održavanjen higijene radnika itd),
Tehnička voda (voda koja se koristi kao sirovina u proizvodnji betona, voda
za pranje i održavanje mehanizacije, uređaja i sredstava rada).
-
Prilikom izgradnje predmetne dionice kao osnovni građevinski materijali koristiće se:
Kameni materijali
Kameni materijali koji će biti korišteni za izgradnju obilaznice sa projektovanim
objektima imaju različitu namjenu a time i kvalitet, pa se mogu posmatrati sljedeće
grupe:
Krupni kameni materijal za zamjenu podzemljišta (u funkciji kamenog nabačaja)
krupnoće 20/300 mm, odgovarajuće čvrstoće i postojanosti. Predviđena
potrebna količina: cca ≈ 75 000 m3
Kameni materijal za završni sloj nasipa – posteljicu debljine 50 cm, krupnoće
0/100 mm, odgovarajuće čvrstoće, postojanosti i granulometrijskog sastava.
Predviđena potrebna količina: cca ≈ 35 000 m3
Kameni materijal za početni sloj nasipa debljine 50 cm preko kamenog nabačaja,
krupnoće 0/100 mm, odgovarajuće čvrstoće, postojanosti i granulometrijskog
sastava. Predviđena potrebna količina: cca ≈ 40 000 m3
Kameni materijal za ispunu drenaža, krupnoće 4/64 mm, odgovarajuće čvrstoće,
postojanosti, čistoće i granulometrijskog sastava. Predviđena potrebna količina:
cca ≈ 15 000 m3
Kameni materijal za tamponski sloj kolovozne konstrukcije debljine 25-30 cm,
krupnoće 0/32 mm, odgovarajuće čvrstoće, postojanosti, čistoće i
granulometrijskog sastava. Predviđena potrebna količina: cca ≈ 25 000 m3
Kameni materijal za sloj cementne stabilizacije debljine 20 cm, krupnoće 0/32
mm, odgovarajuće čvrstoće, postojanosti, čistoće i granulometrijskog sastava.
Predviđena potrebna količina: cca ≈ 20 000 m3
Kameni materijal granulacije 0/4mm
i 0/16 mm za filtere drenaža,
odgovarajućeg kvaliteta i čistoće. Predviđena potrebna količina: cca ≈ 8 000 m3.
Kameni materijal za klinove uz objekte, bankine i slične namjene. Predviđena
potrebna količina: cca ≈ 3 000 m3
-
-
-
-
-
-
-
Beton
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
19
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Beton ima višestruku namjenu u izgradnji obilaznice što zahtjeva potrebe za svježim
betonom:
-
Podložni beton MB20;
Šipovi (MB30, 0/32 mm) prečnika 100 i 120cm;
Temeljne stope/grede/ploče (MB30, 0/32 mm);
Stubovi/oporci sa naglavna greda gredama i krilima (MB 35, 0/32 mm, m150);
Prelazna ploča (MB35, 0/32 mm);
Kolovozna ploča / rasponska konstrukcija (MB 45, 0/32 mm, m150);
Potputnjaci / prolazi / propusti (MB30, 0/32 mm);
Potporni ab zidovi / kontrafori (MB30, 0/32 mm);
Drenažni sistem i odvodnja (MB20-MB30, 0/32mm);
Iako se radi o različitim karakteristikama betona, predviđena potrebna količina betona
iznosi: cca ≈150 000 m3. Uzimajući u obzir promjenu zapremine pri ugradnji od oko 1525%, predviđena potrebna količina svježeg betona iznosi cca ≈185 000 m3.
Kolovozna konstrukcija
Planirana potrebna količina svih asfaltnih mješavina (bitumenizirani kameni materijalBNS 0-32 mm, asfalt-beton 0-11 mm: AB-11S, asfalt-beton 0-11 mm: HS-SMA 11S) koje
se ugrađuju u dionicu ceste iznosi: cca ≈ 25 000 m3.
Pored ovih osnovnih građevinskih materijala koristiće se i drugi materijali:
-
armaturna mreža raznih profila,
drvene oplate,
HDPE folije,
3.3.7 Procjena po tipu i količini očekivanog otpada
Prilikom izvođenja građevinskih radova na izgradnji predmetnog saobraćajnog
koridora, doći će do nastanka značajne količine građevinskog otpada. Pravilnim
proračunima, pravilnim izvođenjima radova i odgovornim postupanjem sa
građevinskim materijalom potrebno je što više minimizirati te količine i vjerovatno će
se moći opet upotrijebiti kao građevinski materijal.
Neophodno je na cijeloj površini unutar granice izvođenja radova privremeno ukloniti
površinski sloj zemljišta debljine 20-40 cm i to poprečnim skidanjem slojeva sa
deponovanjem materijala na privremene deponije duž granice zone radova. Taj se
materijal koristi za tzv. humuziranje kosina novih nasipa i usjeka, a ostala količina se
ponovo vraća na teren oko trupa puta (prethodno se zemljana podloga uzore, zatim se
nasuti sloj usitnjava / freza i zasijava prirodnom mješavinom trava).
U cilju kvalitetnog očuvanja plodnog zemljišta preduzeće se sljedeće mjere, koje bi
trebale ući u ugovor sa građevinskim firmama odgovornim za postupanje sa plodnom
zemljom:
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
20
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
1. Prije početka građevinskih radova treba skinuti svo plodno zemljište i
deponovati ga na za to određena mjesta (deponije plodnog zemljišta).
2. Skidanje sloja plodnog zemljišta treba obaviti kada je tlo umjereno vlažno, dakle
ni mokro ni isušeno, i to u periodu mart-novembar.
3. Visina sloja plodnog zemljišta privremeno pohranjenog na deponiji ne smije biti
viša od 2 metra.
4. Deponovano plodno zemljište ne smije biti gaženo mehanizacijom i transportnim
sredstvima.
5. Deponija plodnog zemljišta ne smije nikada biti zagađena hemikalijama
(motorna ulja, nafta i sl.)
6. Deponija plodnog zemljišta ne smije biti izložena eroziji izazvanoj vodom ili
vjetrom.
Kao čvrsti otpad u toku procesa izgradnje nastajaće još i čvrsti komunalni otpad koji će
biti neophodno sakupljati u kontejnere za tu vrstu otpada, a koji će prazniti izvođač
radova na najbližoj lokaciji za odlaganje komunalnog otpada u saradnji sa nadležnom
komunalnom službom.
3.3.8 Procjena emisija zagađujućih materija u vodi, vazduhu i tlu, a koji su
rezultat gradnje i korištenja ceste
U toku izgradnje
Tokom izgradnje saobrćajnice doći će neminovno do emisije prašine u vazduh, emisija
buke i vibracija u obliku seizmičkih talasa te produkcije otpada.
Izgradnja velikog objekta kao što je južna obilaznica Čapljine je veliki građevinski zahvat
uz angažovanje „teške“ građevinske operative i većeg broja građevinskih radnika.
Korišćena mehanizacija izduvnim gasovima povećava lokalno zagađivanje vazduha,
nivoa buke, a moguće je zagađenje površinskih i podzemnih voda.
Izduvni gasovi dizel motora sadrže uglavnom okside uglјenika, azota i sumpora,
aldehide, nesagorjele uglјovodonike i čestice čađi.
Procentualna zastuplјenost pojedinih štetnih materija u izduvnim gasovima zavisi od
kvaliteta goriva, režima rada i opterećenja motora. Aerozagađenje nastaje poslјedica
rada građevinskih mašina, koje je, imajući u vidu predmetni lokalitet značajnije po
parametru suspendovanih čvrstih čestica nego po izduvnim gasovima (NOx, CO, SO2 i
dr.) kako iz razloga blizine velikih saobraćajnica, tako i prašine koju stvaraju kamioni i
druga mehanizacija na gradilištu.
Suspendovane materije i čestično zagađenje mogu sadržavati jedinjenja uglјovodonika
od značaja za zdravlјe lјudi: HxCy, HCHO i dr., uklјučujući i aromatične uglјovodonike,
jedinjenja koja imaju potencijal kancerogenoze kao što je benzo(a)piren. Emisija
sumpornih jedinjenja direktno zavisi od sadržaja sumpora u fosilnim gorivima.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
21
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Ponašanje prašine u vazduhu je prvenstveno u funkciji sposobnosti taloženja, koja zavisi
od gustine i prečnika same čestice i podleže Stoksovom zakonu. Čestice manje od 0.1µm
imaju male brzine <10 m/s. Osnovna odstupanja od ovog zakona nastaju prvenstveno
zbog nepravilnog oblika čestica, slučajnog kretanja u vazdušnoj struji i meteoroloških
prilika. Obzirom na navedene karakteristike čestica, moguće je očekivati da: čestice
prašine veće od 10 mikrona spontano sedimentiraju, čestice od 1 do 10 mikrona
sedimentiraju po Stoksovom zakonu, konstantnom brzinom i duže lebde u vazduhu, a
čestice od 0.1 do 1 mikron ne sedimentiraju već plove u vazduhu po zakonu Braunovog
kretanja i imaju sposobnost difuzije sličnu gasovima.
Na osnovu dosadašnjih iskustava na sličnim gradilištima i literaturnih podataka moguće
je očekivati da će se čestice prečnika većeg od 50 mikrona istaložiti na bliskim
rastojanjima do 50 m, čestice od 20 mikrona do udalјenosti od 200 m, čestice od 10
mikrona će se taložiti na rastojanjima do 500 m, a sitnije čestice (<10 µm) se mogu
pojaviti i na većim rastojanjima (< 800 m).
Navedene štetne uticaje je potrebno spriječiti pravilnim rukovanjem građevinskom
mehanizacijom, upotrebom tehnički ispravnih strojeva, dosipanjem goriva samo na
mjestu koje je za to predviđeno.
U procesu iskopa, nasipanja i izgradnje ceste, prilikom izvođenja radova u blizini obala i
u samom koritu rijeka, doći će i do zamućenosti vode Trebižata i Neretve uslijed
ispiranja finih frakcija zemlјišta uz zamućenje površinskih tokova. Iz tih razloga
neophodno je predvidjeti mjere zaštite pri rukovanju raznim mašinskim ulјima i
mazivima, naftnim derivatima kao i sakuplјanje ulјa i maziva uz sprečavanje bilo kakvog
ugrožavanja rijeke i njenih obala.
Nekontrolisane emisije otpadnih voda prilikom izgradnje neće biti ukoliko se izvođači
radova budu pridržavali svih mjera definisanih dobrom građevinskom praksom.
Pri razmatranju ugroženosti zemlјišta od zagađivanja, osnova je fizička degradacija
(uklanjanje površinskog sloja) a zatim i njegovo zagađivanje aktivnostima građevinskih
vozila i dr. transportnih sredstava, procurivanja goriva, maziva i motornog ulјa.
Obaveza je izvođača radova da izvrši remedijaciju ugroženog zemlјišta i dovede ga u
prvobitno stanje. Količina ovog zemlјišta nije predvidiva i zavisi od vrste zagađenja i
veličine ugroženog područja.
Komunalni otpad, čija količina zavisi od broja radnika prisutnih na gradilištu, treba biti
sakuplјan u odgovarajuće kontejnere, koji će biti uredno pražnjeni u saradnji sa
lokalnom komunalnom službom.
U procesu izgradnje neće doći do nastanka jonizujućeg i nejonizujućeg zračenja.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
22
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
U toku korištenja ceste
Očekivana koncentracija zagađenja u opadnoj vodi
U vodama koje se slivaju sa kolovoznih površina prisutan je niz štetnih materija u
koncentracijama koje su često iznad maksimalno dozvoljenih za ispuštanje u vodotoke.
Radi se prije svega o komponentama goriva kao što su ugljovodonici, organski i
neorganski ugljenik, jedinjenja azota (nitrati, nitriti, amonijak).
Posebnu grupu elemenata pretstavljaju tzv. Teški metali kao što su olovo (dodatak
gorivu), kadmijum, bakar, cink, živa, gvožđe i nikl.
Značajan dio predstavljaju i čvrste materije različite strukture i karakteristika koje se
javljaju u obliku taloživih, suspendovanih ili pak rastvorenih čestica. Takođe je moguće
registrovati i materije koje su posljedica korišćenja specifičnih materijala za zaštitu od
korozije. Posebnu grupu veoma kancerogenih materijala predstavljaju poliaromatski
ugljovodonici (benzopiren) koji su produkat nekompletnog sagorevanja goriva i
korišćenog motornog ulja.
Saglasno sa iznesenim stavovima, a na osnovu određenog broja inostranih iskustava,
korišćenjem postupka interpolacije za raličita saobraćajna opterećenja, izvršena je
procjena količina zagađivača u vodama koje se spiraju sa kolovoza planirane ceste. S
obzirom da se na ovim nivou analize osnovne zakonitosti mogu uspostaviti samo sa
globalnim parametrima (saobraćajno optrećenje).
Očekivani parametri zagađenja u vodama sa kolovoza su dati u tabeli 3.
Tabela br. 3 Očekivani parametri zagađenja u vodama sa kolovoza
Materija
Jed.
Očekivane koncentracije
Suspendovane materije
Hloridi
Sulfati
Ukupni fosfor
Pogonsko gorivo
Mineralna ulja
Kadmijum
Hrom
Bakar
Gvožđe
Olovo
Cink
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
15-25
5-15
0.01-0.02
0.1-0.2
0.001-0.002
0.001-0.0025
0.0005- 0.001
0.001-0.0015
0.005-0.012
0.02-0.04
0.015-0.03
0.02-0.04
Očekivana koncentracija zagađenja u vazduh
Proračun emisije iz drumskog saobraćaja vrši se na osnovu metodologija
EMEP/CORINAIR i upotrijeblјava se CORINAIR-om propisani emisijski faktori za emisije
zagađujućih materija. Za proračunavanje količine emisija koristi se COPERT III
softverski alat (Road Transport Emmision Factors Calculator).
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
23
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Da bi se izračunala količina emisija ovaj softverski paket zahtjeva poznavanje sledećih
inputa:





Broja vozila
Vrste vozila (moped, motocikl, putnički automobil, lako tetretno vozilo, teško
teretno vozilo, autobus)
Vrstu goriva koje koristi vozilo
Snagu i vrstu motora
Brzinu kojom se kreću vozila
Unošenjem ovih podataka računar izračunava količinu emisija po jednoj zadatoj vrsti
vozila.
Prema podacima preuzetim iz publikacije Brojanje saobraćaja na magistralnim cestama
federacije BiH, izdatoj od JP „Ceste Federacije BiH“, sa automatskog brojača prometa
563, lokacija Čapljina zapad, putni pravac M6, prosječan dnevni broj vozila na
posmatranoj dionici iznosi 2358 (slika 10).
Slika br. 10 PGDS i PLDS: struktura po skupinama vozila (magistralne ceste)
Struktura po skupinama vozila je sledeća:
 A1 motocikli - 12 kom
 A2 osobni automobili - 1910 kom
 A3 osobni automobili s prikolicom – 17 kom
 A4 kombi vozila s prikolicom i bez prikolice - 175 kom
 B1 manja teretna vozila - 24 kom
 B2 srednja teretna vozila - 84 kom
 B3 teška teretna vozila - 47 kom
 B4 teretna vozila i tegljači s prikolicom - 69 kom
 C autobusi - 21 kom
Idući dalјom analogijom, od ukupnog broja osobnih automobila uzeli smo da je 60 %
osobnih automobila (1156) koristi dizel motore a 40 % benziske motore (771), usvojili
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
24
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
smo da teretna vozila i autobusi koriste dizel motore, te korištenjem softverskog alata Road Transport Emmision Factors Calculator, dolazimo do sledećih proračuna:
Procjena emisije iz motocikla - A1:
Sector:
Motorcycles
Subsector:
4-stroke 250 - 750 cm3
Technology:
97/24/EC
Speed (km/h):
80
Procjena emisije po jednom motociklu Procjena dnevne emisije
CO:
11.28 g/km
135.36 g/km
NOx:
0.351 g/km
4.212 g/km
VOC:
0.422 g/km
5.064 g/km
SOx:
0.029 g/km
0.348 g/km
PM:
0 g/km
0 g/km
Procjena emisije iz osobnih automobila koji koriste dizel motore - A2 i A3:
Sector:
Passenger Cars
Subsector:
Diesel <2,0 l
Technology:
Euro III - 98/69/EC Stage2000
Speed (km/h):
80
Procjena emisije jednog automobila
Procjena dnevne emisije
CO:
0.086 g/km
99.416 g/km
NOx:
0.382 g/km
441.592 g/km
VOC:
0.023 g/km
26.558 g/km
SOx:
0.169 g/km
195.364 g/km
PM:
0.029 g/km
0 g/km
Procjena emisije iz osobnih automobila koji koriste benziske motore - A2 i A3:
Sector:
Passenger Cars
Subsector:
Gasoline 1,4 - 2,0 l
Technology:
Euro III - 98/69/EC Stage2000
Speed (km/h):
80
Procjena emisije jednog automobila
Procjena dnevne emisije
CO:
0.604 g/km
465.684 g/km
NOx:
0.094 g/km
72.474 g/km
VOC:
0.01 g/km
7.71 g/km
SOx:
0.042 g/km
32.382 g/km
PM:
0 g/km
0 g/km
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
25
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Procjena emisije iz kombi vozila s prikolicom i bez prikolice - A4:
Sector:
Passenger Cars
Subsector:
Gasoline 1,4 - 2,0 l
Technology:
Euro III - 98/69/EC Stage2000
Speed (km/h):
80
Procjena emisije jednog kombi vozila
Procjena dnevne emisije
CO:
0.086 g/km
15.05 g/km
NOx:
0.382 g/km
65.332 g/km
VOC:
0.023 g/km
39.33 g/km
SOx:
0.169 g/km
28.889 g/km
PM:
0.029 g/km
0 g/km
Procjena emisije iz manja i srednja teretna vozila – B1 i B2:
Sector:
Light Duty Vehicles
Subsector:
Diesel <3,5 t
Technology:
Euro III - 98/69/EC Stage2000
Speed (km/h):
80
Procjena emisije jednog vozila
Procjena dnevne emisije
CO:
0.347 g/km
37.476 g/km
NOx:
0.859 g/km
92.772 g/km
VOC:
0.063 g/km
6.804 g/km
SOx:
0.255 g/km
27.54 g/km
PM:
0.061 g/km
6.588 g/km
Procjena emisije iz teška teretna vozila –B3 i B4:
Sector:
Heavy Duty Vehicles
Subsector:
Diesel 7,5 - 16 t
Technology:
Euro III - 2000 Standards
Speed (km/h):
80
Procjena emisije jednog vozila
Procjena dnevne emisije
CO:
0.684 g/km
79.334 g/km
NOx:
1.575 g/km
182.7 g/km
VOC:
0.421 g/km
48.836 g/km
SOx:
0.676 g/km
78.416 g/km
PM:
0.112 g/km
12.992 g/km
Procjena emisije iz autobusa –C1:
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
26
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Sector:
Buses
Subsector:
Coaches
Technology:
Euro III - 2000 Standards
Speed (km/h):
80
Procjena emisije jednog vozila
Procjena dnevne emisije
CO:
0.564 g/km
11.844 g/km
NOx:
2.471 g/km
182.7 g/km
VOC:
0.381 g/km
8.001 g/km
SOx:
0.793 g/km
16.653 g/km
PM:
0.064 g/km
1.344 g/km
Tabela br. 4 Procjena emisija po kilometru planirane dionice u odnosu na saobraćajno opterećenje
POLUTANT
CO g/km
NOx g/km
VOC g/km
SOx g/km
PM g/km
A1
135,36
4,212
5,.064
0,348
0
A2 i A3
(dizel)
99,416
441,592
26,558
195,364
0
SKUPINA VOZILA
A2 i A3
A4
(benzin)
465,684
15,05
72,474
65,332
7,71
39,33
32,382
28,889
0
0
B1 i B2
B3 i B4
C1
37,476
92,772
6,804
27,54
6,588
79,334
182,7
48,836
78,416
12,992
11,844
182,7
8,001
16,.653
1,344
UKUPNO
844,164
1041,782
142,303
379,592
20,924
Koncentracije polutanata prikazane u tabeli 4, predstavljaju orjentacionu procjenu
emisija, zato što su prilikom proračuna zbog nedostatka svih ulaznih podataka
aproksimativno usvojene neke veličine.
Na osnovu podataka o procjeni emisija te analizom karakterističnih uslova za odabranu
dionicu mogu se donijeti sledeđi zaključci:
Propisane granične vrijednosti definisane Pravilnikom o načinu vršenja monitoringa
kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih
standarda kvaliteta zraka (Službene novine federacije BiH, broj: 1/12), koje se odnose
na mjerodavne srednje godišnje koncentracije neće biti prekoračene na rastojanju
većem od 15 metara od ivice kolovoza. Ovo je posljedica prvenstveno, sa stanovišta
aerozagađenja, saobraćajnog opterećenja i slobodnih koridora bez ivične izgradnje osim
na pojedinim djelovima postojećeg puta.
Na osnovu predhodnih zaključaka evedentno je dakle da negativni uticaji aerozagađenja
na ljude, životinje i objekte nisu od posebnog značaja u okviru analiziranog koridora za
planirani projektni period. Sa stanovišta uticaja različitih aerozagađivača na biljni svjet,
ovaj fenomen je značajan zbog karakteristika površina u neposrednoj blizini planirane
trase. Dobijene koncentracije pokazuju da negativne posledice treba očekivati samo u
neposrednoj blizini ceste.
Generalni zaključak koji je moguće doneti na osnovu svih urađenih analiza je da
problematika aerozagađenja nije posebno izražena u trasi planirane ceste i da, s
obzirom na osavremenjavanje voznog parka u budućnosti i značajne restrikcije u
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
27
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
pogledu kvaliteta izduvnih gasova, treba očekivati, bez obzira na porast opterećenja,
smanjenje koncentracija polutanata.
Očekivana koncentracija zagađenja u zemljište
U zemljištu neposredno uz put, prisutan je niz štetnih materija u koncentracijama koje
mogu biti značajne sa stanovišta mogućih posljedica. Radi se pre svega o
komponentama goriva kao što su ugljovodonici, organski i neorganski ugljenik,
jedinjenja azota (nitrati, nitriti, amonijak).
Posebnu grupu elemenata pretstavljaju tzv. Teški metali kao što su olovo (dodatak
gorivu), kadmijum, bakar, cink, živa, gvožđe i nikl.
Tragovi ovih elemenata mogu se registrovati i na većim udanjenostima od osovine puta
i sa stanovišta problematike životne sredine mogu predstavljati određeni problem.
Poseban oblik zagađenja predstavljaju organske i neorganske materije koje su
posljedica odbacivanja potrošnih dobara učesnika u saobraćaju i koje se takođe
registruju na znatnim rastojanjima.
Činjenica koja je iznesena u uvodnom razmatranju, a koja se odnosila na problematiku
kvantifikacije zagađivača zemljišta, kao i na već iznesene stavove o projektantskoj fazi,
dovela je do mogućnosti da se u smislu numeričke kvantifikacije definišu samo oni
elementi za koje se odrećene zakonitosti reletivno verifikovane. Pored ostalog radi se
naime i o činjenici da zagađenje zemljišta prvenstveno zavisi od:
-
-
sistema odvodnjavanja puta, budući da vode koje otiču sa puteva kod
otvorenog sistema odvodnjavanja, predstavljaju i najveći zagađivač zemljišta,
saobraćajnog opterećenja i strukture saobraćajnog toka,
konfiguracije okolnog terena i njegove pošumljenosti,
zagađenje zemljišta od prskanja prilikom prolaska vozila su pri tome
ograničena na uzak pojas uz ivicu puta.
rasipanje materijala sa kolovoza u toku suvog perioda usled vazdušnih
strujanja zbog prolaska vozila takođe je koncentrisano na uzak pojas uz ivicu
puta.
taloženje iz atmosfere može biti prisutno na udaljenostima od čak nekoliko
stotina metara, za sada nije moguće definisati i konkretne zakonitosti koje bi
mogle poslužiti za kvantifikaciju ovih pojava.
Najviše istraživana problematika zagađenja zemljišta odnosi se na prisustvo teških
metala. Ova činjenica se prvenstveno potkrepljuje podacima da teški metali iz
zemljišta direktno bivaju apsorbovani od poljoprivrednih kultura a njihovim
korišćenjem se talože u organizmima životinja i čovjeka.
Uvažavajući navedene činjenice, kao numerički podatak zagađenja zemljišta na
planiranoj cesti date su prognozirane vrijednosti koncetracija teških metala prisutnih u
zemljištu uz trup planirane ceste.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
28
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Tabela br. 5 Očekivane koncentracije teških metala u zemljištu, mg/kg, na ivici puta
Elemenat
Co
Cu
Cr
Ni
Pb
Cd
Cr
MDK*
50
65
80
40
50
3
80
Očekivana koncentracija
20-35
150-200
200-250
70-120
200-250
1
150-200
* Pravilnik o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog
ispitivanja (Objavljeno u "Sl. novine FBiH", br. 72 od 18 novembra 2009)
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
29
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
4 OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽEN PROJEKTOM
4.1 Demografske karakteristike
Prvi stanovnici ovog područja, kako je zabilježeno na drevnim grčkim, a kasnije i
rimskim kartama su starosjedilački ilirski narodi, među kojim su zasigurno najuticajniji
bili Ardijejci, koji će negdje u 3. vijeku prije nove ere formirati i jedno od tada najjačih i
najuticajnijih kraljevstava na Balkanu, ilirsko kraljevstvo Ardijeja ili Ardijejaca. Kada je
u pitanju etimologija naziva grada, Čapljina, zanimljiva je podudarnost sa latinskom
riječi "Ardea", što doslovno znači "Čaplja", a što opet konicidira za nazivom
najuticajnijeg ilirskog naroda na tom području, Ardijejaca (izvorno zapisano kao
Ardiaei), koji je nastanjivao upravo šire područje Čapljine i doline rijeke Neretve. To
otvara mogućnost da su Slaveni dolaskom na to područje preuzeli naziv od Ilira ili
Rimljana, a zatim ga preveli na svov jezik.
U posljednjih 50 godina su se u BiH dešavali procesi industrijalizacije, deagrarizacije i
urbanizacije. Ovi procesi su bili izraženiji do 1981. godine a kasnije usporeni budući da
je navedeni proces uglavnom bio završen. Populacija se razvijala po modelu
industrijskog društva – postupno opadanje nataliteta, smanjivanje, stabilizacija na
smanjenom nivou i blagi porast mortaliteta kao i učvršćivanje trenda slabljenja
dinamike rasta ukupnog broja stanovništva, odnosno sve niže stope rasta.
Industrijalizacija se u BiH odvijala uglavnom preko većih gradova sa istovremenom
deagrarizacijom ostalog prostora. Sa ovih prostora se uglavnom i generirao demografski
pritisak na gradove i veća naselja pa je dolazilo do naglih ubrzavanja urbanizacije,
odnosno snažnog povećanja broja urbaniziranog stanovništva.
Danas se broj stanovnika u općini Čapljina smanjuje a prostor prazni i u apsolutnom i
relativnom smislu. Napuštaju se manja i naselja udaljenija od komunikacija, pa se
napuštaju i stoljećima obrađivane i oplemenjivane poljoprivredne površine i pretvaraju
u napuštena zemljišta sklona degradaciji i zarastanju.
4.1.1 Stanovništvo i naseljenost
Općina Čapljina (256 km2) se nalazi u južnom dijelu BiH, sa oko 6.200 stanovnika u
općinskom središtu, odnosno 27.882 stanovnika u općini (po popisu iz 1991), što čini
10,4% stanovništva HNŽ/K, a prema procjeni iz 2007. godine oko 8.500 stanovnika u
središtu, a 23.590 stanovnika u općini.
Stanovništvo je oduvijek predstavljalo nedjeljivi dio nekog prostora jer u njemu ne
predstavlja samo pojavu – s njim je uvijek u interakciji. Zato osim svojih obilježja:
veličine, distribucije, prirodnog i mehaničkog kretanja te struktura ono na pozornici
svojeg obitavanja vrši socioekonomske implikacije na prostor – na njegovo
organiziranje, funkcioniranje; na njegove promjene. Uz to, demografski procesi snažan
su pokazatelj i odraz prošlosti, ali i pokazatelj budućih kretanja. Stoga se proučavanje
stanovništva ne sastoji samo od analiziranja njegovih karakteristika, već i od
objašnjavanja uzroka i posljedica demografskih trendova, a sve opet u cilju cjelovite
slike nekog prostora (naselja, regije itd.).
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
30
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Tendencije u prošlosti bitne su zbog upoznavanja osnovnih struktura stanovništva te
uočavanja tradicionalnih pravaca migracija. Posljednji rat unio je znatne promjene
demografskih karakteristika prostora, te time direktno uticao na sadašnje stanje u
pogledu demografske strukture.
Ono što je veoma bitno istaći kada je riječ o demografskoj analizi je nedostatak
pouzdanih podataka. Zadnji popis stanovništva na ovim prostorima je obavljen 2013.
godine.
Zbog toga su na raspolaganju preliminarni podaci koje nadležne općinske službe
dostavljaju višim administrativnim jedinicama i Federalnom zavodu za statistiku. Pored
toga, Federalni zavod za statistiku radi vlastite procjene i objavljuje ih redovito u
statističkim publikacijama. U takvim okolnostima susrećemo se sa odstupanjima u
procjenama o broju stanovnika iz različitih izvora, što neizbježno utječe na kvalitet
analize.
Prema popisu iz 2013. godine, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine i entitetski
zavodi za statistiku objavili su preliminarne rezultate Popisa stanovništva, domaćinstva
i stanova u Bosni i Hercegovini.
Tabela 1. Preliminarni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. u
kantonu HNK
Kanton
Ukupno
Ukupno
Ukupno
popisane osobe
domaćinstava
stanova
HERCEGOVAČKO‐
NERETVANSKI KANTON
236.278
68.368
99.438
Tabela 2. Preliminarni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. u Općini
Čapljina
Ukupno
Ukupno
Ukupno
Općina
popisane osobe
domaćinstava
stanova
ČAPLJINA
28.122
8.039
10.304
Tabela 3. Preliminarni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. u naselju Trebižat,
općina Čapljina.
Naselje
Ukupno
popisane osobe
Ukupno
domaćinstava
Ukupno
stanova
TREBIŽAT
1.350
381
470
4.2 Klimatske i meteorološke karakteristike
Klima regije Hercegovina kreće se od mediteranske (sredozemne) u južnim dijelovima,
izmijenjeno mediteranske (sredozemne) u dolinama rijeka do kontinentalne u
sjevernim dijelovima područja koje je odvojeno Dinarskim lancem od mora.
Mediteranska klima je zastupljena u niskoj i visokoj Hercegovini. Područje niske
Hercegovine, kojem odgovara donji tok Neretve sa okolnim krškim poljima nižim od
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
31
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
1.000 m.n.m. Ovakav tip klime niske Hercegovine proizilazi iz činjenice što je njen
prostor pod izravnim uplivom morskog zraka. Jadransko more tokom zime zrači u
okolni prostor nagomilanu toplinu tokom ljeta, pa su zimske temperature znatno
povišene.
Slika 11. Klimatski pojasevi u u Hercegovačko-neretvanskom kantonu
4.2.1 Temperatura, vlažnost i vjetar
Temperatura
Za klimatološku obradu su korišteni raspoloživi podaci meteorološke stanice Čapljina i
meteorološke stanice Mostar, kao najbliža profesionalna stanica poslužila je kao osnova
za usporedbe i aproksimacije, s obzirom da je jedina stanica na tom području koja je
radila neprekidno u ratnom i poslijeratnom razdoblju.
Šire područje Čapljine pripada oblasti mediteranske klime. Osnovna karakteristika ove
klime su blage zime i žarka ljeta. Blizina Jadranskog mora utiče na temeperature u
zimskom razdoblju tako da su srednje januarske temperature relativno visoke (od 4°C
do 6°C), dok su ljeta suha i vruća (apsolutne maksimalne temperature od 40°C do 45°C).
Srednje godišnje temperature se kreću od 14°C do 15°C.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
32
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Slika 12. Srednje mjesečne temperature za područje Čapljine
Slika 13. Srednje godišnje temperature u Hercegovačko-Neretvanskom kantonu
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
33
Oborine
Srednja godišnja suma oborina kreće se do 1200 l/m2. Snijeg je u ovom podneblju rijetka pojava. Mjesečne sume oborina u hladnijem
dijelu godine iznose od 100 do 190 l/m2 (najkišniji je mjesec novembar sa prosječnim sumama oborina preko 190 l/m2). U ljetnom
razdoblju prosječne sume oborina iznose od 30 do 70 l/m2, a najsušniji je jul sa prosječnim sumama između 30 i 40 l/m2. Karta izohijeta
pokazuje da je donji dio sliva u području od 1200 l/m2 do 1500 l/m2.
Specifični klimatološki parametri kao što su: relativna vlažnost vazduha, oblačnost i dr., nisu bili posebno razmatrani i daju se kao
informacija (Tabela 4. ).
Mjesec
Parametar
Srednje temperature (°C)
4,9
Maksimalne temperature (°C)
19,6
Minimalne temperature (°C)
-14,2
Srednje maksimalne temperature (°C)
Srednje minimalne temperature (°C)
Sr. Br. dana sa min. temp. < 0°C
Prosj. sume oborina (l/m2)
Br. dana sa dnev. obor. < 1,0 mm
Br. dana sa
dnev. obor. > 10 mm
Br. dana sa
dnev. obor. > 20 mm
Srednji broj dana sa kišom
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
Sr. God.
6,8
9,6
13,1
17,6
21
23,7
22,9
19,2
14,3
24,5
27,8
29,3
33
37
38,3
41
36,3
31,4
9,8
6,1
14,1
26,5
21,7
-7,8
-6,6
-0,2
2,2
4,8
8
8,5
0,2
-3
-6,5
-10
10,3
12,4
15,5
19,4
24
27,6
30,8
30,7
27,2
22,1
16,1
11,4
20,6
0,4
2,1
4,2
7,1
11,1
13,8
15,6
15,6
12,2
8,1
4,5
1,6
8
Max. God.
Min. God.
Ukup. God.
41
14,2
11
7
3
116
101
98
84
53
58
35
69
92
131
144
126
1107
35
9
8
9
8
6
5
3
4
5
7
10
9
84
4
3
3
3
2
2
1
2
2
4
5
4
32
2
1
1
1
1
1
1
1
2
2
2
2
16
9
9
9
10
8
6
4
5
6
8
11
9
94
Srednji broj dana sa snjegom
1
1
Srednja oblačnost (desetina)
5,5
5,5
5,1
5,2
4,4
3,8
2,4
2,5
3
3,7
5,9
5,3
1
4,4
3
Srednja relativna vlažnost vazduha
80
78
77
73
75
73
68
72
76
80
81
80
76
U pojasu mediteranske klime godišnja količina padavina se kreće između 1.000 i 1.500
l/m2, kojih ima tokom cijele godine, najmanje u julu i avgustu (samo 30 l/m2), a najviše
tokom proljetnih i jesenjih mjeseci, sa preko 150 l/m2 prosječno (najkišovitiji mjesec je
oktobar, sa 200 mm padavina u prosjeku). Snijega skoro i da nema.
Tabela 4. Prikaz srednjih mjesečnih vrijednosti padavina u slivu Neretve
P mj. (l/m2)
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
154,3
3
16
3
15
7
13
2
102,3
3
86,66
7
51,33
3
82,66
7
10
9
16
0
XI
XII
286,6
7
19
3
P god
(
l/m2)
1 528
Srednja godišnja suma oborina kreće se od 1.200 do preko 2.000 l/m2 u višim
planinskim predjelima. Snijeg je u ovom području rijetka, mada ne i nemoguća pojava.
Ovo područje spada među najbogatije padavinama u BiH, ali je raspored padavina
tokom godine različit u odnosu na kontinentalni dio. Mediteranski režim padavina
karakteriziraju velike sume padavina u hladnijem dijelu godine i izrazito sušna ljeta.
Najveće sume padavina bilježe se u novembru i decembru, a najmanje u junu, julu i
avgustu. Prosječne godišnje sume padavina iznose preko 1.400 l/m2.
Slika 14. Raspored padavina na području Hercegovačko-Neretvanskog kantona
Magla se javlja rijetko, prosječno 3 do 9 dana godišnje. Najizraženija je u području oko
Čapljine i to posebno u hladnijem dijelu godine, dok je ljeti gotovo i nema.
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Grafik 1. Srednji broj dana sa pojavom magle u Čapljini, Mostaru i Neumu
Relativna vlažnost vazduha je relativno niska, pa je i broj dana sa maglom mali (3 do 4
godišnje) i registrira se uglavnom u zimskim mjesecima. Broj oblačnih dana je veći u
hladnijem dijelu godine, dok je u razdoblju od maja do septembra broj oblačnih dana
manji. Ukupno trajanje sijanja sunca je relativno veliko i iznosi preko 2.000 sati
godišnje.
Evaporacija i evapotranspiracija spadaju među najvažnije klimatske čimbenike koji
utiču na otjecanje, odnosno formiranje vodnog bilansa. Redovno praćenje ovih
klimatskih čimbenika se vrši na relativno malom broju meteoroloških postaja a
vrijednosti zavise uglavnom od nadmorske visine pojedinih područja.
Prostor Općine je pod snažnim uticajem vjetrova, od kojih je posebno značajna bura,
koja, hladna i suha, usporava rast vegetacije i ima vrlo jak uticaj na intenzivno odvijanje
procesa eolske erozije. Također, teritorij Općine je izložen puhanju juga, čiji je uticaj na
rast vegetacije povoljniji, jer je ovaj vjetar topliji i vlažniji.
Raspodjela čestina i srednjih brzina vjetra po pravcima (ruža vjetra) najviše zavisi od
lokalne orografije terena. Kao što se vidi iz priloženih ruža vjetra za meteorološke
stanice Mostar, Čapljinu i Neum, oblik ruža vjetra je najviše diktiran pravcem
prostiranja doline rijeke Neretve. Vidimo da su najčešći smjerovi puhanja vjetra
sjeverni, odnosno sjeveroistočni.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
36
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
U pojasu mediteranske klime bura je najizraženija u zimskom razdoblju i veoma jaka na
prevojima. Ruže vjetra ovise od orografije terena i uglavnom odražavaju pravac
prostiranja rijeke Bosne, tako da najveće čestine imamo iz južnih i sjevernih pravaca.
Srednje brzine vjetra su relativno velike, dok je učešće tišine malo. Posebno treba istaći
velike vrijednosti maksimalne brzine koje su posljedica pojave bure u ovom području.
Bura može biti ciklonalna i anticiklonalna. Kod ciklonalne bure imamo relativno
kontinuiran vjetar, dok anticiklonalnu buru karakteriziraju udari vjetra na mahove koji
mogu dostizati i preko 40 m/s. Udari vjetra od 30 do 37 m/s zabilježe se u prosjeku
svake druge godine, dok se vjetrovi preko 17,2 m/s zabilježe deset do petnaest puta
godišnje.
4.3 Geomorfološke, geološke i geotehničke karakteristike
Tektonika je oblikovala najviše planine, a potom je na njih djelovala, i danas djeluje
vanjska sila oblikovanja. Između njih su brojne riječne doline. Najmarkantnija je dolina
rijeke Neretve. Krš ne drži vodu, a Neretva je jedina u tom kršu uspjela se probiti do
mora. Na svom putu ka moru prolazi kroz Konjičku, Jablaničku i Mostarsku kotlinu, te
kanjone. Kanjon Neretve dubok je 1.000 m i u njemu su otvorene naslage bankovitih
krednih vapnenaca. Dolina Neretve je dakle tektonski predinsponirana. Brojni su njeni
pritoci i svi imaju kanjonske doline: Bijela, Idbar, Rakitnica, Doljanka, Drežanka - sve do
ulaska u Mostarsku zavalu.
Poslije Mostarske zavale reljefom dominira zaravan Brotnjo-Dubrave. I nju je Neretva
probila Baćevačkom klisurom. Ali vode koje dotiču sa te zaravni su uglavnom već prije
negdje ponirale pa se ponovno pojavile. Donose ih Radobolja, Trebižat, Trebišnjica i
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
37
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Lištica. Zaravni u kršu su zaista posebnost Dinarida, pa tako i Hercegovine. Na njima su
ponikve ili vrtače, udoline, doci, polja u kršu i brojne grede.
Geološka građa (geološke jedinice):
Na površini terena općine Čapljina evidentirane su kredne, tercijarne i kvartarne
naslage.
Cenoman - turon (
)
Najstarije utvrđene stijene na prostoru općine Čapljina su gornje kredne starosti
(cenoman -turon (
). Manjim dijelom se pojavljuju u vidu uskog pojasa uz čelo
kraljušti na području Surmanske Gradine, a znatnije pojave su u području tjemena
prevrnute antiklinale pružanja SZ -JI na području jugoistočnih padina masiva Kukavac,
te u području Tasovčića i jugozapadnim padinama Crnog Brda. U litološkom pogledu to
su pretežno vapnenci koji često bočno prelaze u dolomitične vapnence i dolomite. Česta
je i pojava da tankoslojeviti vapnenci bočno prelaze u debelo slojevite i neuslojene
vapnence. Ukupna debljina ovih naslaga je oko 400 m.
Turon – senon (
)
Preko cenoman – turonskih naslaga kontinuirano su istaloženi izdvojeni vapnenci turon
– senona (
). To su masivni do bankoviti vapnenci, bez pojava dolomita i
dolomitičnih vapnenaca. Ukupna debljina ove serije je oko 500 m. Ovi vapnenci na
području općine Čapljina imaju znatno rasprostranjene. Izgrađuju krila velike
Dubravske sinklinnale te jezgru antiklinale Jazvine – Veliko brdo. Javljaju se u
jugoistočnom dijelu općine u području Ošljeg Hrbata, Stupišta te na krajnjem jugoistoku
u jezgri zbijenih i prevrnutih bora jugoistočno od Doljana.
Ovaj dio gornje krede zastupljen je gotovo samim vapnencima. Pojave uložaka dolomita
su vrlo rijetke i zanemarive po svojoj veličini i rasprostranjenju. U nižim dijelovima, koji
pripadaju turonu, uz svijetlosive vapnence susreću se i tamnije varijante. U višim
razinama vapnenci su uvijek svijetlosivi do bijeli i mramorasti. Slabo su uslojeni,
najčešće masivni i sprudni.
Mastrikt ( 4
)
Vapnenci najmlađeg senona (4
) mastrikta su u najnižim razinama se javljaju kao
pločasti a u višim razinama bankoviti do masivni. Javljaju se uglavnom u jugoistočnom
dijelu općine i to jugoistočno od velike navlake Zvirića – Veike Gradine, zatim u
području Planinića te u krilima zbijenih bora jugoistočno od Doljana.
To su vapnenci sive, svijetlosive i bijele boje. Zrnaste su strukture i školjskastog loma.
Raspadaju se u drobinu izgrađenih od pločastih odlomaka. U nižim razinama su uslojeni,
debljine slojeva od 10 do 30 cm, a u višim razinama su neuslojeni do bankoviti.
Paleogen
Paleocen – eocen (Pc,E)
To su tzv. liburnijske naslage diskordantno istaloženih preko krednih naslaga. To su
vapnenci koji u najnižim razinama sadrže breče i brečaste vapnence i vrlo često ležišta
boksita. Liburnijski slojevi si izgrađeni od tamnosmeđih, i smeđih vapnenaca u kojem se
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
38
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
susreću partije pjeskovitih i zrnastog vapnenca. Dobro su uslojeni, a debljina slojeva se
kreće od 20 do 40 cm.
Alveolinsko – numulitni vapnenci (E1,2)
Ove naslage su kontinuirano istaložene preko liburnijskih vapnenaca, susreću se
poglavito uz čela kraljušti i jezgre istaknutih sinklinala. Svijetlo sive do bijele boje su i
najčešće bankoviti. Ukupna debljina ovih naslaga kreće se oko 300 m.
Klastične naslage eocena (E2,3)
U razdoblju srednjeg i gornjeg eocena (E2,3) istaloženi su kalstični sedimenti od
konglomerata, vapnenih pješčenjaka, lapora i gline a sudjeluju u građi najvećeg dijela
područja Dubrave, u jezgri i krilima vrlo zbijenih bora jugoistočno od čela navlake
Zvirići – Velika Gradina, u području Gabele te u krilima prevrnutih i zbijenih bora
jugoistočno od Doljana. Na erozijskom kontaktu eocenskih flišnih naslaga (E2,3) i
alveolinsko numlitnih vapnenaca (Pc,E) javljaju se biksitična ležišta.
Kvartar (Q)
Aluvij (al)
Najmlađi kvartarni sedimenti su aluvijalnog podrijetla istaloženi su preko krednih i
eocenskih naslaga. Zastupljeni su u dolini Neretve i Trebižata, uglavnom kao lijepo
složeni aluvijalni šljunak i pijesak sa rjeđim lećama zaglinjenog pijeska i slabo vezanog
konglomerata. Debljina aluvijalnih naslaga, utvrđena na temelju istraživačkih bušenja i
geofizičkih ispitivanja je od 12 do 30 m i povećava se idući od sjevera prema jugoistoku
područja.
Proluvij (pr)
Proluvijalne naslage su izgrađene od pijeska, šljunka i drobine. Vezani su uglavnom za
okolne stijene odakle su doneseni bujičnim tokovima.
Deluvijum (d)
Deluvijalne naslage zauzimaju relativno male prostore, uglavnom dijelove vapnenačkih
padina prema rijeci Neretvi, Trebižatu i Bregavi, ili se pojavljuju u vidu tzv. „krpa“ na
području Dubrava. Debljina im je relativno mala i ne prelazi 15 m. Ove naslage izgrađuju
pretežito pijesak, ilovače i crvenica.
Organogeni – barski sedimenti (b)
Ove naslage zauzimaju prostranstvo u području Deranskog jezera te hutovog i
Svitavskog blata,te jugozapadno od Gabele. U profilu do 10 m dubine smjenjuju se glina,
pijesak i treset. Od 10 do25 m dolaze gline i pjeskovite gline. Procjenjuje se da je dubina
ovih pjeskovitih glina do 30 m.
Bigar
Ovo je poseban tip kvartranih sedimenata i nalazi se na dnu i obalama rijeke Trebižat.
Prat se od Hraščljana do ušća u Neretvu.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
39
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Strukturno tektonski odnosi
Na području općine Čapljina zastupljene su dvije velike tektonske jedinice. Svitavsko –
ljubuška i Stolačko – čitlučka koje su razdvojene čelom navlake Ljubuški – Čapljina –
Svitava.
Veći broj normalnih rasjeda su tzv. podužni rasjedi koji se pružaju paralelno
strukturama, odnosno SZ – JI i zasigurno su posljedica navlačenja, kako u samom tijelu
navlake tako i u području podinskog bloka, odnosno jugozapadno od čela navlake. Za
njih su znakoviti nešto veći „skokovi“, tj. vertikalno smicanje blokova. Dijagonalni
rasjedi pripadaju skupini srednjih po veličini. Zastupljeni su u svim strukturama i s
obzirom da presijecaju najveći broj podužnih rasjeda pa i čelo same navlake, oni
pripadaju skupini najmlađih po starosti nastanka. Kod većih dijagonalnih rasjeda
znakoviti su vodoravna pomjeranja blokova, odnosno tzv „hodovi“.
Građevinski materijal
Litološka građa vapnenaca na prostoru općine Čapljina pruža mogućnost eksploatiranja
garđevinskog kamena kao :
 ukrasnog kamena,
 građevinskog kamena, te
 šljunka i pijeska
Za moguću eksploataciju ukrasnog kamena pogodni su sivi i bjeličasti vapnenci s
keramosferinama debljine slojeva od 0,5 do 1 m. Na temelju obavljenih fizičko
mehaničkih ispitivanja, ove stijene su pogodne za unutarnje oblaganje. Kao ukrasni i
građevinski kamen može se koristiti i ležišta bigra u dolini Trebižata. Za potrebe
građevinskog kamena (tucanik različitih granulacija) pogodni su svi vapnenci koji se
prema svo prostorniom položaju i zaštitnim prirodnim uvjetima mogu eksploatirati.
Najkvalitetnija ležišta su svakako ležišta šljunka i pijeska u dolini Neretve koja se već
duže vrijeme eksploatiraju. Sadržaj vapnenačkih valutica u ovim nalazištima šljunka je
oko 65 % , ostali sadržaj čine valutice dolomita, rožnaca i lapora, pješčenjaka i
magmatskih stijena. Ovaj sastav šljunka i pijesaka svrstava ga u skupinu odličnih
građevinskih materijala za betonski agregat.
4.3.1 Inženjerskogeološke karakteristike trase
Na poručju općine Čapljina zastupljene su :
 čvrste stijene;
 vezano tlo i
 nevezano tlo
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
40
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Čvrste stijene
Ovim stijenama pripadaju vapnenci (K21,2; K22,3; 4K23; PcE; E1,2), mjestimične pojave
dolomitičnih vapnenaca, rijetko dolomiti (K21,2), a laporoviti i pjeskoviti vapnenci vezani
su uglavnom za gornje eocenske naslage (E2,3) i to kao ulošci unutar klastične serije.
Inženjersko geološke značajke ovih stijenskih masa zavise od njihove mehaničke
oštećenosti kao i dubine, s obzirom da se radi o stijenama podložnim okršavanju.
Općenito su pogodne za gradnju, stabilnih su kosina, a kod tunelogradnje uvjeti su
vezani za mehaničku oštećenost, položaj slojeva te utjecaj podzemnih voda koje mogu
biti dosta otežavajuća okolnost, poglavito u dijelovima stijenske mase sa većim
nadslojem i većim slivom drenirajućih voda.
S obzirom moguće promjene fizičko‐mehaničkih značajki ovih stijena i na različite
inženjersko‐geološke klasifikacije vapnenačkih stijena, u tablici se daju najčešće
korištene kategorije (T. Novosel – djelomično modificirana i dopunjena RMR
klasifikacija) primjenjive kod različitih gradnji i neke bitne fizičko mehaničke značajke
stijenske mase za pojedine kategorije te njihova najčešća pozicija u stijenskom masivu, s
obzirom na dubinu i mehaničku oštećenost.
Skupini čvrstih stijena pripadaju i naslage bigra koji su zastupljeni uz nizvodni dio toka
Trebižata do ušća u Neretvu. Na površni terena se pojavljuje u vidu mjestimičnih
izdanaka, a većim dijelom su prekriveni površinskim žućkastim pjeskovito prašinastim
raspadnutim materijalom. Zdrava stijena ima srednju čvrstoću, veliku ukupnu
poroznost. Odličan je prirodni termoizolacjski materijal u građevinarstvu i uz
odgovarajuću obradu ukrasni kamen. Prema fizičko mehaničkim značajkama ova
stijenska masa bi spadala u V kategoriju prikazane klasifikacije stijenskih masa.
Vezano tlo
Ovoj skupini pripadaju gline koje se javljaju na površini najvećeg dijela čapljinskog
polja. Prekrivaju aluvijalne šljunkovite naslage i maksimalne debljine su do 4 m. Po
svom sastavu to su pjeskovite gline sa čestim lećama mulja. Pripadaju skupini vrlo
stišljivog do srednje stišljivog tla. Laboratorijska ispitivanja ovih materijala ukazuju na
približne srednje vrijednosti geomehaničkih značajki ovog tala :
Φ = ~ 20o
γ = ~ 19 kN/m3
Dubina do razine podzemne vode je od 1,5 do 2 m.
Muljevita barska tla pripadaju također ovoj vrsti tla. Nalazi u području Hutovskog blata i
Doranskog jezera koji pripadaju zaštićenom području, a jednim dijelom u području
Gabele. U inženjerskogeološkom smislu ove naslage imaju krajnje nepovoljne značajke i
kako se nalaze većim dijelom u zaštićenom području, posebno nisu razrađeni.
Nevezano tlo
U kategoriju nevezanog tla spadaju aluvijalni šljunak i pijesak sa rjeđim lećama
sitnozrnog pijeska i slabo vezanih konglomerata. Prema rezultatima provedenih
granulometrijskih ispitivanja ovog tla približan granulometrijski sastav je u granicama:
Kamen 10 – 15 %
Šljunak 55 – 65 %
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
41
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Pijesak 15 – 25 %
Prah i glina 10 – 15 %
U nevezano tlo spadaju i deluvijalne naslage koje obuhvaćaju dijelove prostora
ponajviše na području Dubravske visoravni. Debljina im je relativno mala i ne prelazi 15
m. Ove naslage izgrađuju pretežito pijesak, ilovače i crvenica. Pripadaju slabo do srednje
nosivom tlu koje je sklono mijenjati svoje fizičko mehaničke značajke pri intenzivnom
vlaženju, te se iz tog razloga uglavnom izbjegavaju za gradnju objekata. Radi se o
plodnom tlu koje se intenzivno obrađuje.
Geotehničke karakteristike
Prema navedenim fizičko mehaničkim značajkama aluvijalne naslage omogućavaju
relativno povoljne uvjete za gradnju. Problem su nepovoljni seizmički uvjeti. Prema
podacima seizmičke regionalizacije, za područje Čapljine utvrđen je osnovni stupanj
seizmičnosti od 9° MCS skale, ponajviše zbog intenzivnog tektonskog poremećaja i
oštećenosti (navlaka, kraljušti, veliki rasjedi, intenzivno boranje i dr.).
Aluvijalne naslage su po svojim seizmičkim značajkama nepovoljnije od čvrstih
stijenskih masa, a relativno mala dubina r.p.v. ispod površine znatno povećava seizmički
rizik kod gradnje. To nameče potrebu izrade seizmičke mikrorejonizacije kao
neophodne podloge za urbanistička i građevinska planiranja i projektiranja.
Početak trase je zajednički za obadvije varijante (A i B) i prolazi preko krednih ( 4K23) i
eocenskih (E1,2) krečnjaka i nalaze se u prevrnutoj antiklinali
Kredni krečnjaci su slojeviti, imaju pad prema sjeveroistoku tj. prema brdu što može
biti povoljna okolnost pri izgradnji buduće obilaznice. Debljina ovih slojeva je od 10 – 30
cm. i pogodni su za izvođenje iskopa uz djelimično miniranje za razliku od bankovitih i
masivnih gdje je uglavnom potrebno miniranje.
Prema podacima iz Osnovne geološke karte ovi krečnjaci su pločasti u nižim nivoima
dok su u višim bankoviti i masivni. Struktura im je zrnasta, školjkastog i oštrog loma.
Ove podatke svakako treba i potvrditi kartiranjem trase za obe varijante.
Pored krednih krečnjaka na ovoj zajedničkoj trasi nalaze se i eocenski krečnjaci koji su
za razliku od krednih u najvećoj mjeri bankoviti, masivni i debelo uslojeni. I pored
povoljnog pada ovih debelo uslojenih krečnjaka iskopi drugi radovi su otežani i
uglavnom će se morati izvoditi miniranjem zbog njihove tvrdoće i kompaktnosti.
Varijanta “A”
Nakon zajedničkog početka trasa po varijanti “A” se spušta u polje u lokalnu
makadamsku cestu i kanal u nivou polja i pruža se paralelno sa rijekom Trebižat koju
kasnije presijeca. Ovaj dio trase zahtijeva djelimično usijecanje u padinu Crnog brda. U
morfološkom smislu to su relativno strme padine. Prema inženjerskogeološkim
podacima ovaj dio terena izgrađuju kredni krečnjaci 4 K23 koji su u nižim nivoima
pločasti i slojeviti sa debljinom slojeva 10 – 30 cm. a u višim bankoviti i masivni.
Struktura im je zrnasta a oštrog, nepravilnog i školjkastog loma. Zbog svoje slojevitosti
ovi krečnjaci su pogodni za izvođenje radova što se ne može reći za masivne i bankovite
gdje je potrebno miniranje. U daljem toku trasa prolazi preko aluvijalnih šljunkova i
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
42
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
pijeskova rijeke Neretve i njenih rukavaca gdje se i završava na priključku sa cestom
M17 Mostar – Metković.
Seizmološke karakteristike
Teritorija BiH spada u seizmički relativno aktivnu zonu. Generalno gledano ovo
područje je tektonski vezano za veliki rasjed Zemljine kore koji od sjeverne Indije
(Himalaji) preko teritorije Irana, Turske i Grčke (istočni Mediteran) te prelazi južnim
dijelom teritorije gdje skreće ka sjeverozapadu. Pored ovog globalnog rasjeda postoji
nekoliko značajnih regionalnih rasjeda (bugojanski, višegradski, neretvanski,
banjalučki). Duž svih ovih rasjeda mogu se generirati zemljotresi razorne jačine. Pored
toga, na području planine Treskavice (koja je zbog toga i dobila ime) registrovana je
epicentralna zona veoma snažnih zemljotresa. Na svim ovim područjima, prema
istorijskoj arhivi Federalnog hidrometeorološki zavod Bosne i Hercegovine, javljali su se
zemljotresi magnitude veće od 3,0 Richtera ili više od V stepeni Merkalijeve skale u
epicentru. Također, na teritorijama Dubrovnika, Makarske, Knina i Crne Gore javljaju se
zemljotresi razrorne snage koji mogu imati značajan efekat i na teritoriji BiH.
Slika 15. Seizmotektonska karta teritorije BiH
Na samoj teritoriji BiH gotovo svakodnevno se javljaju, u prosjeku, tri zemljotresa
intenziteta manjeg od III stepena Merkalijeve skale, koje registruju samo instrumenti.
Snažniji zemljotresi su relativno rijetki. Dubina hipocentra se kreće od 4 do 30 km. Od
tog broja, svake godine bude desetak zemljotresa koji mogu izazvati osjetljivo
podrhtavanje tla ili nanijeti materijalnu štetu na građevinskim objektima. Od 1900.
godine tj. od kada se na ovom području zemljotresi instrumentalno registruju
zabilježeno je 1084 zemljotresa čija magnituda je bila preko 3,0 Rihtera ili intenzitet
veći od V stepeni Merkalijeve skale, odnosno to su zemljotresi koji su izazvali
materijalne štete ili su odnijeli ljudske živote.
“Prognoza” seizmičnosti teritorije BiH;
Mada je vrlo nezahvalno davati “prognozu” seizmičkih događanja za bilo koju teritoriju,
ipak na osnovu instrumentalnih podataka (kataloga), primjenjujući matematičkofizikalni model seizmičnosti, došlo se do zaključka da se u narednih 50 godina na
teritoriji BiH mogu očekivati zemljotresi maksimalnog intenziteta do VII stepeni
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
43
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Merkalijeve skale. Zemljotresi tog intenziteta izazivaju materijalna oštećenja na
građevinskim objektima, uglavnom bez ljudskih žrtava. Međutim, za vremenski period
od 100 i više godina, prema ovim prognozama, može doći do razornih zemljotresa u
jugoistočnom i sjeverozapadnom dijelu BiH (područje Trebinja, Neuma, Banja Luke i
planine Trskavice) koji mogu izazvati ogromne materijalne štete na građevinskim
objektima i odnijeti mnogo ljudskih života.
Slika 16. Prognostička karta seizmičkog intenziteta za teritoriju BiH u narednih 100 godina
4.4 Hidrogeološke i hidrografske karakteristike i njihove hidrološke značajke
Hidrogeološke karakteristike
Područje općine Čapljina je izuzetno bogata podzemnim i površinskim vodama. To je
područje prema kojem gravitiraju podzemne vode sa izuzetno velikih slivnih područja,
počevši od sliva rijeke Trebišnjice i Bregave, te sliva velikih vrela koja se nalaze u koritu
rijeke Neretve i Trebižata.
Bitne hidrogeološke značajke terena koje definiraju hidrogeološke odnose na području
općine Čapljina su:
Hidrogeološke jedinice i njihova funkcija u sklopu terena;
 Hidrogeološke razvodnice;
 Pravci podzemnog tečenja te
 kakvoća podzemnih voda na mjestima pojavljivanja (vrelima i izvorima).
Hidrogeološke jedinice
Na širem području općine Čapljina izdvojene su hidrogeološke jedinice koje se
međusobno razlikuju po tipu poroznosti, provodnošću, tipu voda temeljnica i načina
njihovog prihranjivanja.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
44
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
1. Hidrogeološki kolektor s međuzrnom poroznošću je u području tokova rijeke
Neretve, Trebižata, Bregave i Kupe. Najbolje kolektorske značajke imaju
aluvijalni šljunak i pijesak iz korita Neretve. U granulometrijskoj građi šljunak
sudjeluje sa preko 60 % sadržaja, a uz pijesak rjeđe se susreću i tanji umetci
pjeskovitih glina i mjestimično lećama konglomerata. Debljina vodnog sloja u
ovom kolektoru je u granicama od 15 do 25 m. Dobro složeni šljunak sa pijeskom
daje ovoj seriji dobru vodopropusnost. Ispitivanja pokazuju da se koeficijent
filtracije ovih aluvijalnih naslaga kreće u granicama K = 0,009 – 0,007 m/s.
Aluvijalne naslage duž korita Trebižata sadrže znatno više glinovite primjese te
je i vodopropusnost slabija. Slično je i u zoni rijeke Kupe gdje prevladavaju
pjeskovito muljevite komponente.
2. Hidrogeološki kolektor s jačom pukotinskom i srednje razvijenom kavernoznom
poroznošću (okršenošću) u kojim se podzemne vode primarno prihranjuju od
oborina, a dijelom i podzemnih voda koje dotječu iz daljeg sjeverozapadnog
zaleđa. Ovom kolektoru pripadaju gornje kredni (
), te donje i srednje
eocenski vapnenci (E1,2), a koji izgrađuju najveći dio brdskog dijela općine
Čapljina.
3. Hidrogeološki kolektor sa srednje razvijenom pukotinskom poroznošću izgrađen
od djelomično laporovitih i dolomitičnih vapnenaca, te proslojaka dolomita
gornje krede (
). Ova hidrogeološka jedinica znakovita je i po izmjeničnim
pojavama dobro propusnih i slabije propusnih partija, zavisno od rasporeda
dolomita i vapnenaca. Pojavljuju se u vidu uskog pojasa uz čelo kraljušti na
području Šurmanske Gradine, a znatnije pojave su u području tjemena prevrnute
antiklinale pružanja SZ – JI na području jugoistočnih padina masiva Kukavac, te u
području Tasovčića i jugozapadnim padinama Crnog Brda.
4. Hidrogeološka jedinica s kolektorskim i izolatorskim funkcijama u izmjeni,
ovisno o rasporeda slabo provodnih dolomita i tanko uslojenih vapnenaca (K1,2)
nije konstatirana na površini istraživačkog područja. Iako nisu registrirane na
površini terena općine, nalaze se relativno plitko ispod površine u području
tjemena krednih antiklinala gdje u sklopu terena imaju prevladavajuću funkciju
uglavnom bočne hidrogeološke barijere.
5. Hidrogeološki izolatori su, s obzirom na vrlo malu provodnost i njihovu funkciju
u sklopu terena, izdijeljeni u četiri skupine:
 Pleistocenske laporovite sive i smede gline sa slabom kapilarnom i
pukotinskom poroznošcu. Ove nepropusne naslage leže u podini
vodonosnog šljunka u podrčju toka Nereve i imaju funkciju podinskog
izolatora. Nabušeni su istražnim bušenjima i najcešce se nalaze u blizini
toka Neretve.
 Hidrogeološki izolator, kojem pripadaju flišne naslage lapora,
pješčenjaka, breča i konglomerata sa slabom kapilarnom, pukotinskom
i meduzrnom poroznošcu (E2,3). Na površini terena nalazi se
jugozapadno od cela navlake u području dubravske visoravni te
dijelova područja jugoistočno od Trebižata i Doljana. U sklopu terena
ima ulogu hidrogeološki značajne bocne barijere. Unutar ove serije
česte su partije laporovitih vapnenaca i pješčenjaka koji imaju srednje
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
45
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
razvijenu pukotinsku poroznost i ogranicene kolektorske značajke.
Podzemne vode u ovim izoliranim kolektorskim partijama često se
eksploatiraju za individualne potrebe bušotinama cija se izdašnost
kreće najviše do 1 l/s.
 Hidrogeološki izolator izgrađen od zaglinjenih deluvijalnih i
proluvijalnih drobina sa slabom međuzrnom i kapilarnom poroznošću
nalazi se u dnu padina karbonatnog masiva. Najrazvijeniji su u
području Bjelava i Dretelja gdje u sklopu terena predstavljaju značajnu
bočnu barijeru prema aluvijalnom kolektoru uz rijeku Neretvu.
Vodonosnici i prihranjivanje podzemnih voda
Prema opisanim hidrogeološkim jedinicama i njihovim odnosima na širem istraživanom
području postoje dva vodonosnika s različitim temeljnim hidrogeološkim značajkama:


Vodonosnik u okršenim krednim vapnencima s pukotinskom i kavernoznom
poroznošću i
Vodonosnik u aluvijalnim naslagama šljunka i pijeska s jačom međuzrnom
poroznošću.
Vodonosnici u okršenim krednim vapnencima
Vodonosnici u okršenim vapnencima na području općine Čapljina pripadaju slivovima
nekoliko većih vrela ili skupinama vrela. Izdvojeni su slivovi vrela za:
 Mlinice – Bobanovo vrelo – Bjelave
 Počitelj,
 Izvori u području Uža (Crnići),
 Skupinu vrela Deranskog jezera i Deranske močvare i
 Skupinu vrela na potezu Sjekoštak – Svitava.
Sliv vrela Mlinica, Bobanovo i dijelom Bjelave pripada širem području okršenom masivu
Gradina – Šurmanci te okršenom masivu Kukavac. Prihranjivanje podzemnih voda je
primarno iz oborina, a dijelom i iz udaljenijih sjeverozapadni dijelova terena izvan
općine Čapljina. Srednja izdašnost vrela Mlinice i Bobanovog vrela je veća od 1000 l/s.
Hidrogeološka razvodnica uzvodno je približno od Kručevića prema sjeverozapadu, a sa
nizvodne je duž čela velike antiklinale Ljubuški – Čapljina – Svitava.
Vodonosnik u aluvijalnim naslagama šljunka i pijeska obuhvata prostor uz korito rijeke
Neretve. Debljina mu je od 15 do 25 m i prihranjuje se poglavito iz pravca korita rijeke
Neretve. Vodonosnik u aluvijalnim naslagama Grahova prihranjuju se vodama dijelom iz
rijeke Neretve, a drugim dijelom iz pravca krškog vodonosnika koji se prazni preko
Bobanovog vrela što uz izvanredne filtracijske šljunkovitih naslaga ovom vodonosniku
osigurava (prema gruboj procjeni više od 1 m3/s) velike količine vrlo kvalitetnih voda
za vodoopskrbu.
Kakvoća podzemnih voda
Kakvoća podzemnih voda vodonosnika u aluvijalnim naslagama Neretve daju se na
temelju rezultata kvalitativnih ispitivanja. Podzemne vode u ovom vodonosniku po
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
46
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
osnovnom mineraloškom sastavu pripadaju srednje tvrdim vodama. Dominanti anioni
su karbonati i bikarbonati, a od kationa prevladavaju kationi kalcija. Temperatura
podzemne vode se kreće u granicama od 13.4°C do 13.6°C, a pH od 7,5 do 7,8. Metali kao
kadmij, krom, željezo, živa, olovo i cink su u granicama dozvoljenim Pravilnikom o
zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Generalno rečeno radi se o podzemnim vodama
dobre sanitarne kakvoće. Kakvoća, odnosno prevladavajući hemijski sastav podzemnih
voda koje se pojavljuju na vrelima u području općine Čapljina su različitog kemijskog
sastava, ovisno od njihove pozicije i slivnog područja kojem pripadaju.
Podzemne vode vrela koja se pojavljuju u koritu Neretve uzvodno od grada Čapljine su
znakovite krške vode kalcijsko – hidrokarbonatnog sastava.
Hidrografske karakteristike
Hidrografska i hidrološka raznolikost BiH rezultat je veoma složenih prirodnih
komponenata, među kojima su najvažnije: klimatske karakteristike, zatim geološke i
reljefne karakteristike.
Teritorij Oćine, zahvaljujući Neretvi, ne oskudjeva površinskim vodnim tokovima. Reljef
njenog velikog dijela oblikovan je utjecajem Neretve i njenih pritoka, sa terenima
mjestimično vrlo strmih obala, dok su ravna proširenja riječnih dolina sa tlima
hidromorfnog karaktera i pod utjecajem prekomjernog vlaženja najvećim dijelom
godine. Dio od Žitomislića do Čapljine je bez pritoka, strmih i stjenovitih obala,
nadmorske visine između 200 i 500m. Kod Čapljine, Neretva prelazi u široku riječnu
dolinu, prima Trebižat i Bregavu, te meandrira do Metkovića, stvarajući ade i sprudove.
Razmatrano područje „Južne obilaznice“ trase se najvećim dijelom proteže dolinom
rijeke Trebižat koja je recipijent stalnih i povremenih vodnih tokova čiji se izvori
javljaju pretežno uz rub kotline. Hidrografska mreža je relativno dobro razvijena. Uz
najdominantniji vodotok Neretvu, na razmatranom području protiču i veće i manje
pritoke od kojih su najznačajnije Trebižat sa Studenčicom.
Neretva izvire ispod planine Jabuke, na nadmorskoj visini od 1000 metara. To je jedina
hercegovačka rijeka koja cijelim svojim tokom teče površinski, bez poniranja. Rijeka
Neretva ulijeva se u Jadransko more ispod Metkovića, tvoreći deltu, široku 10
kilometara. U Neretvu se ulijeva veći broj pritoka, od kojih treba spomenuti četiri
najveće: desne, Ramu i Trebižat i lijeve, Bunu i Bregavu.
Rijeka Trebižat je najpoznatije ime za rijeku koja izvire i uvire čak tri puta, pa zato i ima
četiri imena: Vrlika, Tihaljina, Mlade i Trebižat. Naime, ova je rijeka vrlo bogata ribom i
nadasve jeguljom, koja se u starija vremena talijanski zvala Il trebizatto, pa je vrlo
moguće da je po toj, sada već zastarjeloj, talijanskoj riječi i rijeka dobila ime Trebižat.
Trebižat je kraška rijeka zapadne Hercegovine koja drenira središnji dio Dinarskog
planinskog sistema. Slivno područje na zapadu i sjeveru graniči sa kraškim poljima sliva
rijeke Cetine, na sjeveroistoku i istoku sa slivom rijeke Neretve (Mostarsko blato), a na
jugozapadu sa direktnim slivom Jadranskog mora. Vodotok teče prema jugoistoku do
ušća u rijeku Neretvu kod Struga na koti oko 9,0 m. n.m. između Čapljine i Metković.
Rijeka Trebižat u dužini od 51 km od izvorišta u Peć Mlinima do ušća u Neretvu
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
47
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
čini jedinstvenu hidrološku cjelinu koja za područje kroz koje protiče (općine
Grude, Ljubuški i Čapljina) ima višestruko prirodno i ekonomsko značenje. Na rijeci se
nalaze jedinstveni vodopadi Koćuša (visine 6 - 10 m.), Bučine, Kravice (visine oko 30
m), te niz manjih sedrenih barijera i kaskada koji uvrštavaju rijeku Trebižat u jako
vrijedni prirodni i po mnogo čemu jedinstveni resurs. Gotovo cijeli sliv Trebižata je
karstificiran i zahvata orijentacionu površinu od oko 1.000 km2.
Rijeka obiluje velikom bioraznolikošću, pa se predlaže koncept održivog upravljanja
kroz kategoriju Parka prirode Trebižat. (Izvor: Vrednovanje i pogodnost prostora za
prostorni razvoj HNŽ/K).
Rijeka Bregava jedna je od pritoka Neretve, iako u sušnim, ljetnim razdobljima njezin
donji tok često zna presušiti. Nastaje od vrela Bitunja i povremenih vrela Veliki i Mali
Suhavić. Nakon 35 kilometara dugog puta Bregava se kod Čapljine ulijeva u Neretvu.
Slika 17. Vodotoci i močvarna područja u Općini Čapljina
Hidrološke karakteristike
Sliv Rijeke Trebižata je izduženog oblika, koji je nesimetričan. Hidrološki fenomen
Vrljika-Tihaljina-Mlade-Trebižat je velika krška rijeka zapadne Hercegovine koja
podzemnom gravitacijom prima velike količine kalcij-karbonata, koji poslije izviranja
izlučuje u koritu velike količine sedre.
Prosječan pad korita Trebižata je oko 2,6‰, iako su padovi koncentrirani uglavnom oko
vodopada, slapova i brzotoka. Po svom vodnom bogatstvu, Trebižat je daleko iznad
prosjeka države sa orijentacijskom izdašnošću od oko 47,0 l/s/km2.
Najznačajnije pritoke Trebižata su relativno kratki stalni ili povremeni vodotoci koji
nastaju od krških vrela od kojih su najpoznatija Klokun, Grabovo vrelo, Vitina i
Studenčica.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
48
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Proticaji
Na području općine Čapljina nalaze se tokovi :
 Neretva,
 Trebižat,
 Bregava i
 Krupa
Obrada protoka na ovim tokovima obrađena je do razdoblja 1975. godine u Studiji
vodoprivredne problematike šireg urbanističkog područja Čapljine, Sarajevo 1976., a za
poslijeratno razdoblje djelomične obrade načinjene su za Neretvu i Trebižat
(Elektroprivreda Herceg Bosne i Studija za zaštitu podzemnih voda izvorišta Bjelave)
Neretva
Do 1976. godine obrade protoka rijeke Neretve obrađeni su za razdoblje od 40 godina.
Kao mjerodavni podaci za razdoblje od 1923. do 1954. utvrđeni su srednji protoci:
VS Žitomislići 239,4 m3/s
VS Gabela 310 m3/s
VS Metković 355,0 m3/s
Ovi podaci svakako ne obuhvataju ukupan uticaj hidroenergetskih objekata na rijeci
Neretvi uzvodno od Mostara. Kako na području Čapljine ne postoji vodomjerna stanica
sa kontinuiranim mjerenjima, za definisanje dinamike toka Neretve u poslijeratnom
razdoblju korišteni su nizovi mjerenih podataka sa vodomjernih stanica Gabela.
Vjerojatnost pojave velikih voda raznih povratnih perioda rijeke Neretve na hidrološkoj
postaji Gabela za poslijeratno razdoblje nije bilo moguće sračunati zbog nedostatka
dovoljnog broja podataka o protoku na postaji. Ranije obrade velikih voda i literaturni
podaci pokazuju da su vjerojatnoća pojave velikih voda za povratno razdoblje od 20
godina na MP Gabela
Qmax (20 god) = ~ 2300 m3/s
Ocjena uticaja hidroenergetskih objekata na rijeci Neretvi
Na srednje i gornjem toku rijeke Neretve izgrađeno je nekoliko hidroenergetkih
objekata (HE Jablanica; HE Rama na pritoci Rami, HE Grabovica, HE Salakovac i HE
Mostar) čiji režim rada izravno utiče na protoke Neretve u području općine Čapljina. U
načelu akumulacije ovih elektrana bi trebali da „peglaju“ krivulju poroke. Međutim,
dosta nesređeni režimi rada ovih hidroelektrana, poglavito HE Jablanica i HE Rama,
utiču na režime protoke Neretve, poglavito u razdobljima malih voda. Posljedica ovih
poremećaja je „podvlačenje“ slane morske vode prema Gabeli. Posljedica je pojava
zaslanjenja podzemnih voda na izvorištu Gabela.
Trebižat
Za obradu podataka protoke na Trebižatu korišteni su podaci sa vodomjerne stanice
Hum. Prema obradama načinjenim za razdoblje do 1976. godine protoci na ovoj stanici
su:
Prosječni protok (1924/54)
Qsr = 39,3 m3/s
Minimalni protok (1948/49)
Q min = 13,75
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
49
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Maksimalni protok ( 1940/41)
Qmax = 65,4 m3/s
Kako se nije raspolagalo podacima na nizvodnoj stanici Studenci, za određivanje srednje
protoke Trebižata na ušću u Neretvu koristio se modul otjecanja za sliv Humca prema
kojem se dobiju podaci o protoci
Qsr = 43,0 m3/s (sliv 907 km2 i modul otjecanja 43,4 m3/s km2).
U razdoblju od 1945. do 1965. godine za vodomjernu stanicu Humac dobiveni su nešto
veći podaci (42,28 m3/s te se i na ušću u rijeku Neretvu mogu očekivati nešto veće
vrijednosti.
U dosadašnjim obradama maksimalne vode na mjernoj postaju Humac za povratno
razdoblje od 100 godina iznosi :
Qmax (100g) = ~ 272 m3/s
Prosudba u dosadašnjim obradama je da bi maksimalni protoci na ušću Trebižata u
Neretvu, za povratno razdoblje od 100 godina, iznosili:
Qmax (100 g) = ~ 400 m3/s (sa dotokom Studenčice)
Nakon izgradnje HE Tihaljina ne postoji mjerni niz koji bi pouzdanije dao informacije o
protocima nakon izgradnje ovog hidroenergetskog objekta. Prema urađenim
matematičkim modelima protoka na slivu T‐M‐T , a obrađen na temelju podataka sa
vodomjerne stanice Humac, ne očekuju se znatnije promjene kod minimalnih voda
Qmin = ~ 10 m3/s ,
a procjena za velike vode iznosi oko
Qmax = ~ 175 m3/s.
Kako se radi o prognoznim vrijednostima, iste se trebaju potvrditi nakon određenog
niza mjerenja za sva hidrološka razdoblja.
4.5 Pedološke karakteristike
4.5.1 Tlo i poljoprivredno zemljište
Teritorij općine Čapljina nalazi se u prostoru pod snažnim utjecajem mediteranske
klime, uz istovremeno prisustvo kontinentalnog zaleđa, što uz specifičnu geološku
podlogu čini ovaj kraj vrlo bogatim različitim tipovima tala. Geološki, teritorij općine je
na karbonatnim podlogama, sa svim fenomenima karstnog područja, pri čemu je
karakter podloge uz klimatske i biogene faktore presudno utjecao na osobine tala, kao i
način njihove upotrebe za poljoprivrednu proizvodnju kroz stoljeća.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
50
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Najveći broj tala nastao je na jedrim vapnencima, uz puno manje prisustvo flišnih,
laporastih i podloga od usitnjenih vapnenaca. Glavna osobina jedrih vapnenaca je
njihovo jako sporo trošenje, skoro isključivo kemijskim putem, procesom koji zahtjeva
velike količine vode kao glavnog prirodnog otapala, što rezultira stvaranjem netopivog
mineralnog ostatka (rezidua) koji je temelj formiranja tla na goloj stijeni. Proces
otapanja vapnenaca potpomognut je biogenim utjecajima, koji su na prostoru krša,
pored podloge, limitirani utjecajem klime, te je ova kombinacija okolnosti rezultirala
činjenicom da prostor općine Čapljina, kao i najveći dio Hercegovine, ima relativno malo
poljoprivrednih tala, pogotovo onih visoke plodnosti.
Teritorij općine je svojevrsna monografija različitih zemljišnih tipova. Njihov je karakter
usko vezan za reljefne forme na kojima su formirani, pa ih je generalno moguće grupsati
u 2 kategorije:
- Dolinska tla
- Tla bregovitih terena.
Dolinska su tla nastala uz Neretvu, koja, kao velika rijeka ovoga područja, daje specifičan
karakter osobinama tala kao i načinu njihovog korištenja. Tla nastala uz Neretvu i njene
pritoke su karakteristična za priobalje rijeka: na ovakvim se terenima formiraju
aluvijalna tla različite dubine i kvalitete, sa osobinama koje su bitno određene
karakterom naplavljenog materijala i hidrološkim prilikama. Materijal odložen direktno
uz obalu rijeke krupnijeg je granulometrijskog sastava, dok je, udaljavajući se od obale,
veće prisustvo sitnijih frakcija, gline i praha, čije je prisustvo, uz humus, od ključnog
značaja za formiranje sorpcijskih osobina tla. Prostor uz Neretvu i njene pritoke ima
različitih formi aluvijalnih tala, od pjeskovitih, preko ilovastih, do glinovitih, a sva su ona
formirana na karbonatnoj podlozi. Sa proizvodnog stajališta, uz dobar hidrološki režim,
najpovoljnija su duboka ilovasta aluvijalna tla, jer ona imaju najveći potencijal
plodnosti.
U ravnijem dijelu općine, uz vodne tokove, također ima i drugih tala koja su nastala kao
rezultat većeg ili manjeg utjecaja hidroloških prilika na specifičnoj podlozi: treseta i
različtih formi močvarnih i močvarno‐ glejnih tala. Ova su tla pod stalnim utjecajem
ekscesivne vlažnosti, te je mogućnost njihove upotrebe za poljoprivredu, bez
odgovarajuće hidro i agromelioracije, nemoguća. Submediteranska klima, obilje vode, te
bujna barska vergetacija, utjecali su na nastanak tresetišta u Hutovom Blatu, dok su na
drugim lokalitetima, u vrlo sličnim biološko‐hidrološkim uvjetima, na karbonatnim
glinenim podlogama, nastale razne forme močvarno‐glejnih tala. Površine dolinskih tala,
tamo gdje se ne koriste u poljoprivredi, obrasle su močvarno‐barskom vegetacijom ili
stablima drvenastih vrsta koje rastu u obilju vlage, kao što je vrba ili joha.
Pored tala nastalih uz obale rijeka, teritorij općine se najvećim dijelom nalazi u području
bregovitih tala sa vrlo šarolikim prisustvom reljefnih formi i zemljišnih tipova. Ovaj je
dio općine, uz nizine i zaravnjeme platoe, bogat uzvišenjima, humovima, strmim
liticama i jako erodiranim površinama, te velikim prostorima pod golim karstom, pa se
ovdje mogu naći tla u raznim evolucijskim stadijima, od gole stijene, preko rendzina, do
raznih formi smeđih, posmeđenih i crvenih tala (Terra rossa), odnosno tala bez ikakvog
do onih sa vrlo izraženim profilom u kojemu su jasno izdiferencirani genetski horizonti.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
51
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Na bregovitim terenima, tamo gdje su tla formirana, solum je nastajao dugim i
mukotrpnim procesom trošenja matične stijene, te je tamo gdje je ona tvrda,
kompaktna, rezultat ovog procesa vrlo skroman, najčešće u obliku inicijalnih faza, kao
što je rendzina, ili golog karsta oskudno pokrivenog pionirskim formama vegetacije. Na
usitnjenoj podlozi lapora, fliša ili rastresitih vapnenaca, nastalo je dublje tlo, gdje je
ukorijenjivanje biljaka bilo dublje, proizvodnja organske mase veća, te je bilo moguće i
nastajanje humusa, zahvaljujući čemu je bilo moguće formiranje i diferenciranje
horizonata, odnosno formiranje soluma na kojem se odvijala poljoprivredna
proizvodnja kroz stoljeća.
Prirodni procesi trošenja i antropogenizacije doveli su do nastanka različitih tipova tala
sa najvećim prisustvom raznih formi smeđih i crvenica, koja se danas manje ili više
intenzivno koriste za uzgoj voća, vinove loze i povrća. Suha klima najvećim dijelom
godine, jaki vjetrovi, te nemogućnost dubokog ukorijenjivanja, utjecali su na prisustvo
oskudnih formi vegetacije na ovakvim tlima, te je u izvornom okruženju, formiranje
humusa kroz evoluciju ovih prostora bilo sporo i mukotrpno, uz vrlo jake erozione
procese. Erozija je na ovim terenima, uz urbanizaciju, glavni faktor gubitka plodnog
sloja tla; jako je izražena u raznim oblicima kao površinska, utjecajem brzog otjecanja
vode u kišnom dijelu godine, ili dubinska, kroz duboke pukotine u karstu, gdje se izgubi
cio humusni horizont, te kao eolska, prisutna tokom cijele godine.
Duboka i srednje duboka smeđa tla nastala na rastresitim podlogama, kao i svugdje
prisutne crvenice, sa dubokim solumom, kroz stoljeća su korištena za poljoprivrednu
proizvodnju, te je mjestimično, vrlo izražena njihova antropogenizacija, koja je u novije
vrijeme, zbog intenzivne upotrebe poljoprivrednih kemikalija, neizbalansirane
obogaćivanjem organskim gnojivima, poprimila negativan karakter, te je stoljećima
unapređivani nivo njihove plodnosti, počeo opadati zbog rapidne mineralizacije humusa
i razaranja strukture.
Slika 2. Tipovi tla na području Hercegovačko-neretvanskog kantona
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
52
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Poljoprivredna zemljišta
Teritorij općine nalazi se u tipično karstnom prostoru, u uvjetima submediteranske
klime, koja u bregovitom dijelu poprima elemente kontinentalnog utjecaja, te su ovo
bitni faktori koji određuju karakter poljoprivredne proizvodnje. Prostor općine je,
obzirom na ostvareni i potencijalni nivo poljoprivredne proizvodnje, moguće podijeliti u
dva dijela: dolinsko (priobalno) područje i bregoviti , neravni dio, sa manjim zaravnima i
velikim površinama karsta. Priobalni dio prostire se od ulaza u Čapljinu, pa sve do delte
Neretve, na granici sa Republikom Hrvatskom, odnosno u južnom dijelu općine. Ovaj
prostor je potencijalno najvrijedniji poljoprivredni resurs u Hercegovini, gdje tla po
svojoj kvaliteti variraju od I do VIII bonitetne klase. Stoljećima je ovaj prostor u
intenzivnoj upotrebi u poljoprivredi, na dubokim plodnim aluvijalnim tlima, koja su pod
većim ili manjim utjecajem Neretve. Najbolje površine su one udaljene od obale rijeke,
tamo gdje je deponiran ilovasti material, te su tla dovoljno propusna, humozna, a
dovoljno blizu vode, pa ih je moguće navodnjavati u kritičnim periodima vegetacije.
Pored kvalitetnih karbonatnih aluvija u jugoistočnom i jugozapadnom dijelu općine,
ovdje također ima dosta močvarnih i močvarno‐glejnih tala, koja su pod stalnim
utjecajem ekscesivne vlage, te su kao takva, bez agro i hidromelioracija, neupotrebljiva
za intenzivnu proizvodnju, ali sa vrlo visokim potencijalom za intenzivnu poljoprivredu.
Ova tla prelaze u tresetište na prostoru Hutova Blata, koje je sa stajališta ogromnog
biodiverziteta i ekološkog značaja, daleko važnije sačuvati kao prirodni rezervat nego ga
koristiti kao poljoprivredni resurs. Na aluvijima je moguće organizovati bilo koju
poljoprivrednu proizvodnju, uz uslov da je nivo podzemne vode takav da biljke ne trpe
zbog njenog visokog nivoa ili plavljenja, te ih je najracionalnije koristiti za intenzivnu
povrtlarsku proizvodnju ranih kultura kao i cjelogodišnji uzgoj.
Drugi poljoprivredno zanimljiv teren, prostorno puno veći, obuhvata tla bregovitih
terena. Ovih tala ima puno više nego dolinskih, u sistematskom su pogledu raznolikija,
manje su plodna i pogodna za uzgoj većeg broja kultura, nalaze se na neravnim ili blago
zaravnjemim terenima, izložena su jakoj eroziji i u velikom broju prelaze u goli karst ili
su njime ograničena. Na ovim je prostorima kroz stoljeća prisutna antropogenizacija, te
je dostignuti nivo plodnosti pojedinih tala vrlo visok, posebno dubokih i srednje
dubokih smeđih tala i crvenica, pa su ona tradicionalno korištena kao vinogradi,
duhaništa ili voćnjaci. Kvalitetnih tala u ovom dijelu općine ima, ali je problem u
njihovoj iscjepkanosti, teritorijalnoj nepovezanosti i maloj površini, te ih je teško
intenzivno koristiti modernim načinima obrade.
Moderan način korištenja ovih tala, fokusiran na uzgoj najprofitabilnije kulture, vodi
gubitku njihovog dostignutog nivoa plodnosti, jer je uzgoj baziran na samo jednoj vrsti
ili monokulturi, bez obogaćivanja organskom tvari, uz intenzivno korištenje mineralnih
gnojiva i pesticide, koji uništavaju mikrobiološku aktivnost i strukturu tla, te je proces
degradacije ovih površina intenzivan i ubrzan. Također, svi prisutni oblici erozije, vode
intenzivnim gubicima oskudnih poljoprivrednih površina i njihovom pretvaranju u goli
karst, kao dominirajuću reljefnu formu. Obzirom na velike potrebe za hranom stalno
rastuće populacije, vrlo je važno sačuvati tlo od degradacije i gubitaka, te se pridržavati
zakonske obaveze čuvanja poljoprivrednog zemljišta od I do IV bonitetne klase
isključivo za potrebe poljoprivredne proizvodnje, odnosno izbjegavati njegovo
nepovratno pretvaranje u nepoljoprivredne površine kad i gdje je to god moguće.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
53
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Iscjepkane površine kvalitetnijih tala na karstu su mjestimično dobre kvalitete i visokog
potencijala plodnosti, mjestimično zapuštene i van poljoprivredne upotrebe. Ova tla,
kao i ona najbolja dolinska, često ostaju trajno izgubljena kao poljoprivredni resurs, kao
razultat nedozvoljene ili sa urbanističkim planovima neusklađene gradnje, te bi u cilju
njihove zaštite, bilo korisno uraditi bonitiranje mikro lokacija, jer po svim parametrima
plodnosti, neka su od njih između I i V bonitene klase, i kao takva bi trebala biti
neotuđivi poljoprivredni resurs.
Šume
Prostor općine Čapljina je po svim obilježjima karstnog karaktera, kako gomorfološki,
tako i vegetacijom, pa su šume na ovim terenima formirane u specifičnim zemljišno‐
klimatskim uvjetima. Obzirom na tvrdu vapnenačku podlogu karsta, kao dominirajuće
reljefne forme, vegetacija je oskudna, bez šuma kao ekonomske kategorije u formi koja
postoji u kontinentalnom dijelu zemlje. Klima je ovdje obilježena dugim i vrućim ljetima,
u vlažnom dijelu godine padne ogromna količina vode po jedinici površine u vrlo
kratkom vremenu, karstni su tereni mjestimično ekstremno inklinirani, sa alkalnom
podlogom i visokim koncentracijama fiziološki aktivnog vapna, jako podložni svim
oblicima erozije, sa posebno razornim djelovanjem vjetra.
Ovakvi klimatsko‐zemljišni uvjeti su pogodni za opstanak limitiranog broja biljaka, čime
je životinjski biodiverzitet također na tim površinama ograničen. Zbog takvih okolnosti,
najveći je dio teritorija općine pokriven degradiranim šumama u formi šikare ili makije,
ponegdje tek mjestimičnog žbunja, u kombinaciji sa rijetkom travnom i vegetacijom
određenih vrsta aromatičnih biljaka, koja na velikom broju lokaliteta graniči sa golom
stijenom. Šume su na prostoru općine bez izraženog ekonomskog značaja, ali imaju vrlo
važnu ekološku funkciju.
Iako je riječ o termofilnim kserofitima bez velike proizvodnje organske mase potrebne
za održanje mikroflore i faune i formiranje humusa, biljne vrste ovih degradiranih
ekosistema su važne u očuvanju ono malo tla što se mukotrpno stvara, kao i ublažavanju
ekstremnih klimatskih oscilacija na mikronivou, te reduciranju erozionih procesa.
Dio Općine Čapljina gdje su poljoprivredne površine najkompaktnije je na potezu od
Stubice do Čapljine, sa većim ili manjim proširenjima riječnih dolina Trebižata i
Bregave, te prostor Hutovog Blata, koji je van poljoprivredne upotrebe. Ukupno
poljoprivredno tlo po morfologiji, topografiji, te pedološkim, hidrološkim i ekološkim
osobinama je izrazito dobro, ali struktura korištenja nije odgovarajuća. Naime, pod
obradivim površinama je samo 4.914,2 ha, pod livadama 1.150 ha, a pod pašnjacima
8,980 ha. Aluvijalna karbonatna tla općine Čapljina su u velikoj prednosti jer se nalaze u
teritorijalnim zonama koje se mogu navodnjavati. Uz obilje sunčane energije čini ih
pogodnim za najintenzivniju biološko industrijsku proizvodnju bilo kojih
poljoprivrednih kultura.
Obzirom na sadašnje i potencijalne vrijednosti tla, potrebito je zaštititi od uporabe u
bilo kakve
nepoljoprivredne svrhe. Daljnji razvoj poljoprivrede, odnosno
agroindustrijskog kompleksa, na ovom području uvjetovan je u znatnoj mjeri i
primjenom čitavog niza mjera ekonomske politike, kao što su sustav i politika cijena,
politika zaštitne proizvodnje, investiciono kreditna politika, poreski sustav i drugo.
Planski period treba da osigura uvjete za daljnji razvoj poljoprivredne proizvodnje,
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
54
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
pogotovo jer je proizvodnja hrane svrstana među prioritete. Uz poljoprivrednu
proizvodnju sa visoko akumulativnim kapacitetima, potrebno je organizirati i radno
intenzivnu proizvodnju koja bi omogućila prihvat radne snage.
Način korištenja poljoprivrednog zemljišta (Land Use)
Način korištenja zemljišta prikazan je na grafikonu 2., iz čega je vidljivo da na neplodno
zemljište otpada 7.569 ha što čini 30,49% od ukupne površine zemljišta. U ovu
kategoriju spadaju prometnice, kamenjari i šumska zemljišta.
Prema statističkim podacima iz 1991. god. u općini je bilo 8.980 ha pod pašnjacima ili
36% od ukupne površine. Na vodene površine otpada 10,75% teritorija (Neretva sa
pritokama i park prirode „Hutovo blato). Treća po površini je kategorija potencijalnog
zemljišta koja čini gotovo 10% ukupne teritorije općine (Grafikon 2 i 3).
Grafik 2. Distribucija zemljišta prema načinu korištenja
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
55
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Grafik 3. Način korištenja zemljišta-struktura u %
Obradive površine koriste se ponajviše za uzgoj vinove loze, voća, povrća i duhana.
Prema najnovijim podacima, najveće površine obradivog zemljišta su pod vinogradima.
Značajne površine nalaze se pod breskvom, trešnjom, smokvom, jabukom, šljivom,
višnjom, marelicom itd.
Slika 3. Karta korištenja zemljišta u Hercegovačkom-neretvanskom kantonu
Poljoprivredna proizvodnja odvija se pretežito na tlima polja i njihovog oboda, koja su
prekrivena deluvijalnim tlima, tj, tlima snesenim sa krških površi ili brda. Antropogeni
utjecaj izražen je na svim tlima koja imaju i najmanju mogućnost da postanu prikladna
staništa za poljoprivredne kulture. Često se opaža i terasiranje površina podziđavanjem
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
56
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
i nanošenjem zemlje, odnošenje kamena s površine tla i iz profila tla, izgradnja
hidromelioracijskih kanala.
4.6 Flora i fauna
4.6.1 Flora
Teritorij Općine Čapljine ima nekoliko zona šumskih površina sa specifičnom
vegetacijom:
1. Vegetacija zakržljalih šuma i šikara, prisutna na širem području brdskog reljefa u
formi listopadnog drveća koje raste u aridnim uvjetima sa izraženim erozionim
procesima. Vegetacija ima obilježja tipična za karstno područje tvrdih
vapnenaca,gdje ima najviše hrasta medunca i bijelog graba.
2. Vegetacija nižih područja koju čini nisko rastinje šikare, mjestimično razrijeđene
do forme degradacije, uz najveće prisustvo drače i šipka.
3. Velike površine golog karsta pokrivene su u manjem ili većem stupnju
vegetacijom kamenjara, odnosno zajednicama vrijeska, smilja, trave ive i žutike.
Mjestimično se nalaze vrlo loši pašnjaci koji su asocijacije trave hrđobrade,
zubače i pirike. Biljne zajednice ovoga tipa pogoduju održavanju osobina
crvenice i procesima posmeđivanja.
Prirodnu vegetaciju istraživanog područja čine kržljave šume i šikare listopadnog
drveća. To je vrlo siromašna vegetacija, vezana za aridnija i suvlja ljeta, kserofitnog i
termofilnog karaktera. U doba tercijera, kada je vladala vlažnija klima ta vegetacija je
bila mnogo bujnija i pokrivala je daleko veće površine. Tijekom vremena, utjecajem
čovjeka, mediteranske klime i karstifikacije reljefa, područje te vegetacije je
ograničeno na uski pojas i male površine. Zato su danas ovdje šume ograničene po
svojoj razvijenosti, kao i po broju vrsta njihovih predstavnika. Za ovu šumsku
vegetaciju se može reći da je degradirana i karakteristična za ovo klimatsko područje.
Veći dio terena je pod šikarom, kamenjarima ili je goli krš.
Potencijalnu (primarnu) šumsku vegetaciju čini niz šumskih fitocenoza klimatogenog
(zonalnog), ekstrazonalnog i azonalnog karaktera. Kao klimatogene šumske
fitocenoze su zastupljene šume medunca i bijelog graba (Querco pubescentis Carpinetum orientalis), u nižim položajima, i šume medunca i crnog graba (Querco Ostryetum carpinifoliae), u višim položajima. Unutar ovih šuma orografsko-edafski
povoljniji položaji, zaravnjeniji tereni sa relativno dubljim zemljištima, predstavljaju
staništa šuma sladuna i cera (Quercetum confertae adriaticum).
Ekstremna staništa rasjednih zona krečnjačkih masiva predstavljaju staništa azonalnih
šuma crnog graba (Seslerio autumnalis - Ostryetum) sa reliktnim obilježjima. Azonalnu
šumsku vegetaciju predstavljaju i fitocenoze mekih lišćara, šume topola i vrba kojima
pripada uski pojas na recentnim aluvijumima rijeka Neretve i Trebižata. Prema
ekološko-vegetacijskoj rajonizaciji Bosne i Hercegovine submediteransko područje je
diferencirano na: područje sa prisustvom zimzelenih flornih elemenata (topliji i niži
položaji) i područje bez zimzelenih flornih elemenata (hladniji i viši položaji). Stanje
primarne šumske vegetacije je dugotrajnim negativnim antropogenim utjecajima jako
izmijenjeno (neplanske sječe, krčenje šuma i uzurpacije zemljišta, paša i brst stoke, sječa
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
57
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
lisnika, a u posljednjih dvadesetak godina učestali šumski požari na širim prostorima),
što je, inače, karakteristično za široka submediteranska prostranstva Dinarida. Osim
obešumljavanja, šume su različito izmijenjene i pretvorene u izdanačke šume i šikare, a
znatne površine predstavljaju različite šibljačke formacije i kamenjare. Kao posljedica
ovakvih utjecaja je i velika rascjepkanost i mozaičnost različitih tipova šumskih
sastojina i njihovih regresivnih stadija odnosno heterogenost realne šumske vegetacije.
U realnoj šumskoj vegetaciji dominantno mjesto pripada šumama medunca i bijelog
graba. Iako su različito degradirane, ove šume su zadržale bogat floristički sastav vrsta
dendroflore. U njima su zastupljene vrste drveća, pored medunca i bijelog graba, crni
jasen, košćela, makljen, srebrolisna lipa, oskoruša, brekinja, a u nekim dijelovima i
makedonski hrast (Quercus trojana), koji je ilirski subendemit.
U šumama medunca i crnog graba, koje čine viši pojas submediteranskih šuma, pored
ovih vrsta drveća zastupljeni su crni jasen, rašeljka, mukinja, brekinja.
Šume sladuna i cera održale su se samo fragmentarno, zbog povoljnijih edafskih uslova
su iskrčene i pretvorene u poljoprivredna zemljišta. Uz vrste hrastova: sladun, cer i
medunac zastupljeni su i bijeli grab, crni jasen, brekinja, oskoruša, srebrolisna lipa. Na
litičastim padinama krečnjačkih rasjeda zastupljene su šume crnog graba i crnog jasena,
koje čine vegetacijski mozaik sa fitocenozama stijena i sipara. U ekstremnim
orografsko-edafskim uslovima u kojima su rasprostranjene zadržale su uglavnom
prirodna obilježja.
Dugotrajni i različiti negativni antropogeni utjecaji su uvjetovali različita
sindinamska stanja šumske vegetacije koju najvećim dijelom karakterizira regresivna
sukcesija. Uništavanjem šuma formirane su različite šibljačke formacije, koje
predstavljaju specifična
obilježja
stjenovitih i karstifikovanih kraških terena
submediterana.
Rasprostranjene su u vidu velikih površina a i mozaično sa različito degradiranim
šumskim sastojinama, šikarama i zajednicama kamenjara a sastav šibljaka čine jako
rezistentne vrste grmlja: drača (Paliurus Australis), šmrika, zelenika, šipak (nar) (Punica
granatum), tilovina (endemit ilirskog područja). Daljom regresijom i uništavanjem
šibljaka formirane su fitocenoze kamenjara u kojima su zastupljene višegodišnje zeljaste
i poludrvenaste biljne vrste, često veće pokrovnosti, a fizionomsko obilježje ovim
fitocenozama daju: kadulja (Salvia officinalis), vrijesak (Satureia montana), smilje
(Helichrvsum italicum), žutika (Spartium junceum).
U nekim slučajevima prisutan je obrnut tok razvoja, progresivna sukcesija šumske
vegetacije, od kamenjara preko šibljaka do šuma na terenima na kojima je prestalo
ekstenzivno nomadsko stočarenje. Na staništima ovih submediteranskih šuma
mjestimično su formirane šumske kulture od četinarskog drveća: alepskog bora, crnog
bora, primorskog bora i čempresa.
U toplijoj zoni submediterana Hercegovine, ekološko-vegetacijski izdvojene kao rajon sa
prisustvom zimzelenih elemenata, zastupljeni su u izrazitoj disjunkciji florni elementi
i/ili fragmenti uvijek zelene mediteranske vegetacije - šuma crnike, koji su reliktnog
karaktera. Značaj ove submediteranske šumske vegetacije je, prije svega, u njenoj
izvanrednoj ekološkoj (zaštitnoj) funkciji: ublažavanju klimatskih ekstrema, naročito
djelovanja vjetra i insolacije, zaštiti zemljišta i sprečavanu njegove erozije, regulaciji
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
58
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
vodnog režima, apsorpciji ugljičnog dioksida i oslobađanju kiseonika, pročišćavanju
zraka, očuvanja biodiverziteta, biološke i ekološke ravnoteže ekosistema, estetskopejsažnog kolorita kraških predjela i dr.
4.6.2 Rijetke, ugrožene i endemične biljne vrste
Oko 10% biljnih vrsta s Popisa rijetkih, ugroženih i endemičnih biljnih vrsta Bosne i
Hercegovine (Šilić 1996) pripada sredozemnoj regiji BiH. Na području kojim će prolaziti
dvije opcije trase Južne obilaznice Čapljine, u skupini osjetljivih (V) nalaze se sljedeće
vrste: Celtis tournefortii, Cyclamen neapolitanum, Cyclamen repandum, Acanthus
spinossisimus, Ruscus aculeatus, Galanthus nivalis, Orchis simia, Orchis spitzelii i dr.
Manji broj biljaka pripada skupini rijetkih vrsta (R), obično s malim populacijama koje
još uvijek nisu ugrožene, ali to mogu postati: Dittrichia viscosa, Rhamnus intermedius,
Petteria ramentacea, Moltkia petraea, Asphodelus aestivus i dr. Unošenje stranih vrsta
(neofita) u posljednje je vrijeme intenzivirano (Petrović i Tabaković 2003, Šoljan i
Muratović 2002, 2004). Neke od njih su: Paspalum paspaloides, P. dilatatum, Bidens
subalternans, Eleusine indica, Helianthus tuberosus, Echinocystis lobata, Phytolacca
americana, Tagetes minuta, Artemisia verlotiorum, Datura inoxia i mnoge druge (Ilijanić
i Hećimović 1983, Vreš 1996, Šilić i Šolić, 1999, Šilić i Abadžić 2000, i dr.) dospjele na
istočnu obalu Jadrana (Balkanski poluotok) i nesmetano se razvijaju na antropogenim
staništima, uz rubove cesta i na ruderalnim površinama unutar naselja. Mnoge od tih
vrsta nalazimo na širem području Hercegovine, duž predloženih trasa.
4.6.3 Endemi
Najveći dio endemične flore u mediteransko-submediteranskom području Bosne i
Hercegovine pripada ilirsko-jadranskom flornom elementu. U svrhu izrade ove studije
navodimo najznačajnije endemične i rijetke biljne vrste koje se mogu naći uzduž
predloženih trasa: Adiantum capilllus - veneris (staniše: vlažne vapnenačke stijene, npr.
slapovi Kravica na rijeci Trebižat gdje izgrađuje posebnu zajednicu), Dianthus liburnicus
(staniše: kserotermne krške svijetle šume i šumarci), D. sanguineus (staniše: suhe livade
i kamenjarski pašnjaci), Silene reichenbachii (staniše: submediteranske krške
kamjenare i kamenjarski pašnjaci), Helleborus hercegovinus (staniše: krško područje u
mediteransko-montanom pojasu i submediteranskoj zoni), Cardamine maritima
(staniše: pukotine stijena u degradiranim šumama i šikarama bjelograba), Matthiola
fruticulosa (staniše: stijene i kamjenare doline Neretve), Rhamnus orbiculatus (staniše:
suhe livade i kamenjarski pašnjaci mediteransko-submediteranskog područja),
Astragalus illyricus (staniše: suhe livade, kamenjarski pašnjaci), Genista sericea
(vapnenačke i dolomitne kamenjare i kamenjarski pašnjaci), Genista dalmatica (staniše:
vapnenačke i dolomitne kamenjare i kamenjarski pašnjaci), Petteria ramentacea
(staniše: krške vapnenačke kamenjare mediteranskog i submediteranskog područja),
Seseli globiferum (staniše: pukotine stijena), Portenschlagiella ramosissima (pukotine
vapnenačkih stijena), Moltkia petraea (staniše: pukotine vapnenačkih stijena), Onosma
stellulata (staniše: pukotine stijena i kamenjare), Teucrium arduinii (staniše: pukotine
stijena), Satureja subspicata (izloženi grebeni i vrhovi na jako plitkom tlu oko 200 m
n.v.), Micromeria croatica (staniše: dno kanjona u stijenama), Edrainanthus tenuifolius
(staniše: kamenjare), Prospero elisae (staniše: suhi travnjaci), Hyacinthella dalmatica
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
59
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
(staniše: kamenjare), Galanthus nivalis (staniše: uz Neretvu u zoni bjelograba), Gladiolus
illyricus (staniše: kamenjarski pašnjaci), Orchis tridentata (staniše: vapnenačke
kamenjare i rubovi šuma), Anacamptys pyramidalis (staniše: travnjaci, svijetle šume i
šikare), i dr.
4.6.4 Fauna
Prema podacima iz literature, vrste koje se mogu naći na širem području izgradnje
predloženih trasa su:
Sisavci (Mammalia) su zastupljeni s 43 vrste koje su pripadnice 16 različitih porodica
(Insectivora, Soricidae, Chiroptera, Lagomorpha, Myocastoridae, Sciuridae,
Muscardinidae, Microtidae, Muridae, Canidae, Mustelidae, Felidae, Suidae, Bovidae,
Cervidae). Među njima posebno je značajna relativno stabilna populacija velikih zvijeri
vuka koje su, međutim, vrlo rijetke u većem dijelu Europe.
Ornitofauna je vrlo brojna i zastupljena je prema nekim autorima sa 163 vrste,
međutim, navodi se i znatno veći broj vrsta ptica uključujići i migratorne vrste. Plićaci i
sprudovi značajni su za selidbu ćurlina, čigri i galebova, trščaci i vodene površine za
selidbu i zimovanje guščarica, a livade i šikare za različite ptice pjevice. Na ovom
području gnijezde i neke ugrožene vrste, kao što su bukavac i patka njorka, a trščaci su
značajni za gniježđenje kokošice i raznih vrsta štijoka i trstenjaka.
Fauna gmizavaca (Reptilia) je relativno bogato zastupljena i broji 20 vrsta. Spomenute
vrste pripadnice su 7 porodica (Emydidae, Testudinidae, Gekkonidae, Lacertidae,
Anguidae, Colubridae, Viperidae), među kojima je najbrojnija porodica Colubridae kojoj
pripada 10 vrsta gmizavaca ovoga područja. Značajno je napomenuti da na tom
području obitavaju i tri endemične vrste (Lacerta oxycephala, Laurenti, Podarcis
melisellensis i Algyroides nigropunctatus).
Fauna vodozemaca (Amphibia) relativno je brojna s obzirom na značajno prisustvo
vodenih staništa na širem području izgradnje južne obilaznice Čapljine.
Zastupljena je s 12 vrsta od kojih su dvije vrste predstavnice porodice Salamandridae,
dvije vrste iz porodice Bufonidae, po jedna vrsta iz porodica Discoglossidae i Hylidae,
dok je najbrojnija porodica Ranidae kojoj pripada pet vrsta vodozemaca značajnih za
ovo područje, te čovječja ribica (Proteus anguinus), iz porodice Proteidae, Reda Caudata
(repati vodozemac) registrirane na lokalitetu Mala Kravica.
Prema naučnoj literaturi ihtiofauna riječnih tokova šireg područja izgradnje obilaznice
zastupljena je vrstama koje su pripadnice 9 porodica od kojih je najdominantnija
porodica Cyprinidae koja broji 14 vrsta. Porodica Salmonidae predstavljena je sa dvije
vrste, a preostalih 7 porodica riba (Anguillidae, Ictaluridae, Cyprinodontidae, Cobitidae,
Blenniidae, Gasterosteidae, Centrarchidae) zastupljeno je sa po jednom vrstom. Posebno
značajno je istaći endemske vrste: Podustvu (Hondrostoma kneri Heckel), Sval
(Leuciscus svalize L.), Zubatak (Salmo dentex L), te značajnu vrstu Phoxinellus
adspersus koja je vezana za podzemna staništa.
Najbrojnija grupa beskičmenjaka je grupa insekata (Insecta) koja obuhvata 47 vrsta
dvokrilaca (Diptera), 125 vrsta leptira (Lepidoptera), 57 vrsta kornjaša (Coleoptera),
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
60
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
206 vrsta opnokrilaca (Hymenoptera), jednu vrstu jednakokrilca (Homoptera), 6 vrsta
raznokrilaca (Heteroptera) i 31 vrstu vretenaca (Odonata).
Osim nadzemne faune, na širem području izgradnje dionice južne obilaznice Čapljine,
poseban značaj ima speleofauna kojoj osim šišmiša pripada jedna vrsta iz skupine riba,
te brojni beskičmenjaci među kojima je determinirano 4 vrste puževa (Gastropoda,
Mollusca), 5 vrsta insekata (Insecta) od kojih se posebno ističu dvije reliktne i tri
endemične vrste, 4 vrste stonoga (Myriapoda) od kojih je jedna vrsta endemična, 2 vrste
rakova (Crustacea) među kojima je zastupljena i jedna reliktna vrsta, 6 reliktnih vrsta
kliještara (Chelicerata) iz rodova Neobisium, Protoneobisium i Stalita, te jedna vrsta
kolutićavca (Oligochaeta).
4.7 Pejzaž i zaštićeni dijelovi prirode
Za pejzaž šire prostorne cjeline karakteristične su četiri osnovne kategorije pejzaža:
- Prirodni pejzaž
- Kultivirani pejzaž
- Izgrađeni pejzaž
- Kulturno - povijesni pejzaž.
Očuvani prirodni predjeli i relativno niži stupanj urbanizacije dio područja od većih
oštećenja odnosno očuvan je prepozn se stapa s prirodnom pozadinom. Upravo ta
isprepliću i stapaju s prirodnom pozadinom korištenja zemljišta, čine sliku tipičnog
ruralnog pejzaža.
Ovu vrstu pejzaža, karakteriziraju prevladavajuć stapa. Nizinski dio područja gotovo u
potpunosti ima karakteristike su veća ruralna naselja disperznog tipa.
Riječne doline Studenčice i Trebižata, iako obuhvataju prostorno neveliko, izduženo
područje, čine osebujan kulturni pejzaž sa pojedinim prirodnim i kulturnim elementima
iznimne vrijednosti. Iako obje rijeke na cijeloj svojoj dužini tvore iznimne percepcijske
slike, rijeka Trebižat je svojim vodnim pojavama (vodopad Kravica, Mandići), daje
naročit pečat cijelom kraju.
Zaštićeni dijelovi prirode
Područje zahvata odlikuje se raznolikošću ekosistema i staništa, koja se odražava i u
velikom bogatstvu flore i faune, odnosno visokom stepenu bioraznolikosti. Visoki
stepen raznolikosti staništa, flore i faune posljedica je položaja na razmeđi nekoliko
biogeografskih područja, razvedenosti reljefa, geoloških, pedoloških, hidroloških i
klimatskih značajki, te djelomice i antropogenog utjecaja. Područje zahvata odlikuje se
visokim stupnjem očuvanosti prirode.
Donošenjem Federalnog zakona o zaštiti prirode (Službene novine FBiH br. 33/03)
određene su 4 kategorije zaštite:
- zaštićena prirodna područja
- nacionalni parkovi
- spomenici prirode
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
61
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
-
zaštićeni krajolici
U skladu s ovim Zakonom, donesen je i novi Zakon o zaštiti prirode Županije
Hercegovačko-neretvanske. Ovaj Zakon prepoznaje dvije kategorije zaštićenih dijelova
prirode, i to:
- spomenik prirode
- zaštićeni krajolik
U zaštićeni krajolik ulaze sve dosadašnje kategorije (park prirode, regionalni park,
memorijalno područje, kao i ranije kategorije). Na zaštićenom krajoliku nisu dopušteni
zahvati kojima bi se promijenile ili narušile vrijednosti zbog kojih je zaštićen.
Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje
ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.
Zaštićena područja prirode prema zatečenim aktima i postojećoj prostorno-planskoj
dokumentaciji općina neophodno je uskladiti s kategorizacijom koja je utvrđena
važećim propisima.
Prema dobivenim podacima i postojećom prostorno-planskom dokumentacijom općine
Čapljina, evidentirana su sljedeća značajnija zaštićena područja prirode na području
općine.
Dijelovi prirode zaštićeni aktom o zaštiti:
- Hutovo blato i Njivice - Ornitofaunistički rezervat, zaštićen 1954. kao prirodna
rijetkost rješenjem Zavoda br.683/54 od 3.6.1954. U okviru rezervata, prostornim
planom BiH,
utvrđeno je uže područje Gornje blato na kojemu se primjenjuje I. režim zaštite
(kategorija park prirode).
Zaštićeno prostornim planom
- Dolina rijeke Trebižat (prijedlog da se stavi pod zaštitu)
- Ade na Neretvi kod Počitelja (kategorija spomenik prirode)
Zaštićeno općinskom odlukom
- Tijekom 2006 godine završen je projekt „Zaštita rijeke Trebižat kroz kategoriju parka
prirode“ financiran od strane EU i općina Čapljina, Ljubuški i Gruda a provela EU „
Lijepa naša“ Čapljina, općinsko vijeće Čapljine je donijelo odluku o stavljanju prostora
uz rijeku Trebižat u kategoriju parka prirode. Općinska odluka broj:01-254690/06. Međutim još nije urađena studija kojom bi se izvršila inventarizacija i
kategorizacija planiranog područja za zaštitu.
HUTOVO BLATO
Kroz kategoriju Parka prirode od 1995. godine zaštićeno je područje Hutova blata,
prirodnog akvalnog kompleksa, smještenog oko 5 km jugoistočno od Čapljine, površine
7.411 ha Neretvanske doline. To je posljednji ostatak močvare u riječnom slivu donjeg
toka rijeke Neretve .
Unutar ovog parka nalazi se poznati ptičiji rezervat za ptice selice. Zbog svoje važnosti
za migracije i opstanak mnogih ptičijih vrsta Hutovo blato je uvršteno na listu posebno
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
62
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
zaštićenih Mediteranskih oblasti prema Barcelonskoj Konvenciji iz 1964. godine.
Međunarodno vijeće za zaštitu ptica (ICPB) je uvrstilo Hutovo blato na listu
međunarodno značajnih oblasti za ptice (1998). Pored toga, Hutovo blato je prvi
lokalitet u Bosni i Hercegovini koji je uvršten na Popis močvara od međunarodne
važnosti 2002. godine, a u okviru Konvencije o močvarama od međunarodne važnosti,
osobito kao staništa ptica močvarica (Ramsar, 1971).
Slika 20. Hutovo blato
Biološka različitost vegetacije Hutovog blata je naročito dragocjena zahvaljujući blizini i
uticaju Jadranskog mora i obilju vode okružene brdovito-kraškim zemljištem. U svijetu
postoji tek nekoliko ovako malih mjesta sa velikom koncentracijom različitih biljnih i
životinjskih vrsta. Općenito govoreći, biljni pokrivač parka prirode podijeljen je na četiri
vrste: vodeni, močvarni, livadski i šumski. Močvarna vegetacija dominira nad vodenom.
Vodena površina Hutovog blata je većinom pokrivena bijelim lopočom, odnosno žutim.
Pored njih, predstavnici vodene vegetacije su talasinje, ljutić itd. Najveći dio močvarnog
područja obrastao je ogromnom trskom. Šumska, odnosno vegetacija livada je
okarakterizirana brojnim karakterističnim vrstama, koje upotpunjavaju biološku
raznovrsnost Hutovog blata. Najuobičajenije vrste ovih vegetacija su jasen, hrast, nar,
smreka, vrba, brijest, kopriva i djetalina.
Što se tiče životinjskog svijeta Hutovog blata, ono je još uvijek relativno nedovoljno
istraženo i do sada je utvrđena 21 riblja vrsta. Ptice su najbrojniji i najistraženiji
predstavnici životinjskog svijeta Hutovog blata. Prije uspostavljanja akumulacionog
Svitavskog jezera 1979. god., registrovano je 250 ptičijih vrsta iz 40 porodica ptica. Od
tada je broj ptica znatno opao što je potvrđeno i na osnovu upitnika provedenog
1997/98, kada je utvrdjeno postojanje samo 91 vrste ptica iz 29 porodica ptica. Osim
ptica u ovom parku je zabilježeno prisustvo i sisara, a najčešći medju njima su vidra,
obični zec i lasica, a u proteklih deset godina zabilježeno je često prisustvo vepra. Zbog
svojih izuzetnih pejzažnih vrijednosti posljednih godina park prirode postaje sve
značajnija turistička destinacija ovog regiona, a sa konačnim ciljem da ovo područje
preraste u edukacioni centar za naučna i instruktivna istraživanja ne samo od lokalnog
nego i međunarodnog značaja.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
63
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
TOK RIJEKE TREBIŽAT, općina Čapljina, Prostornim planom Općine iz 1986. godine su,
u smislu valorizacije prirodnog naslijeđa, a na osnovu značaja pojedinih područja, stanja
očuvanosti prirodne ravnoteže te izgradnje i uređenja prostora, kao posebno zaštićeni
prostori tretirani: dolina rijeke Trebižat II režim zaštite, Dolina rijeke Trebižat je
Prostornim planom tretirana kao zaštićeno područje u kojem se primjenjuje II režim
zaštite.
Prostornim planom Općine iz 1986. godine su, u smislu valorizacije prirodnog naslijeđa,
a na osnovu značaja pojedinih područja, stanja očuvanosti prirodne ravnoteže te
izgradnje i uređenja prostora, kao posebno zaštićeni prostori tretirani: Dolina rijeke
Trebižat (predloženo za zaštitu) - kategorija spomenik prirode prema bivšoj Uredbi.
Predložena kategorija zaštite III; (Izvor: Studija „Kulturno-povijesna i prirodna baština
HNŽ/K“-KNJIGA2-Prirodna baština. str. 47.)
Slika 21. Rijeka Trebižat
SLANI IZVORI U GABELSKOM POLJU, općina Čapljina, Prostornim planom Općine iz
1986. godine su, u smislu valorizacije prirodnog naslijeđa, a na osnovu značaja
pojedinih područja, stanja očuvanosti prirodne ravnoteže te izgradnje i uređenja
prostora, kao posebno zaštićeni prostori tretirani: Slani izvor Gabela predlaže se VI
kategorija razine zaštite;
VODOPAD STRUGE NA RIJECI TREBIŽAT u Strugama, općina Čapljina. Prostornim
planom Općine iz 1986. godine su, u smislu valorizacije prirodnog naslijeđa, a na osnovu
značaja pojedinih područja, stanja očuvanosti prirodne ravnoteže te izgradnje i
uređenja prostora, njegova posebnost je u sustavu sedrenih barijera, koje čine slapove,
preko koji se Trebižat se ulijeva u Neretvu, spomenik prirode , PP Općine Čapljina.
Sedrene barijere su veoma osjetljive na spoljnje utjecaje kako kemijske tako i fizičke
prirode, te se mora voditi briga o njihovom čuvanju i prilikom kupališne sezone.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
64
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
1Kao
posebno zaštićeni prostori tretirani su:
Bunar Višići –predlaže se VI kategorija razine zaštite;
Skočim Višići–predlaže se VI kategorija razine zaštite;
Bunar Gnjilišta Gnjilišta–predlaže se VI kategorija razine zaštite.
ADE NA RIJECI NERETVI kod Počitelja; općina Čapljina, Ade na Neretvi kod Počitelja
(predloženo za zaštitu) – kategorija spomenik prirode prema bivšoj Uredbi. Predložena
kategorija zaštite III;
U tabeli su opisana i Prostornim planom predviđena zaštićena područja Općine Čapljina.
Tabela 5. Općina Čapljina zaštićena područja i Prostornim planom predviđena
PRIRODNI
FENOMEN
LOKALITET
OPIS
SVOJSTVO
ZNAČAJ
KATEG.
VRSTA
Rijeka
Neretva
Čapljina
Tok rijeke sa
vodopadima,
kanali za
navodnjavanj
e, mostovi,
mlince
Specifičnost,
raznovrsnost,
izvornost i
atraktivnost
Rekreacijs
ki,
turistički,
obrazovni
I
Hidrološki,
geološki,oblikovana
priroda spomenik
Ade na rijeci
nizvodno od
Počitelja
Neretva
I
Hidrološki,
geološki,oblikovana
priroda spomenik
Ušće i tok
rijeke
Specifičnost,
raznovrsnost,
izvornost i
atraktivnost
Specifičnost,
unikalnost,
raznovrsnost
turistički,
obrazovni
ekološki
Trebižat
Geomorfološ
ki oblik
riječnih
otoka
Geomorfološ
ki i hidrološki
fenomeni
II
Spomenik prirode
Hutovo blato
Hutovo blato
Geomorfološ
ki i hidrološki
fenomeni
Raznovrsnost,
atraktivnost
I
Park prirode
Izlaz iz
Svitave
prema
Hutovu selu
Južni vidikovac
Atraktivan
pogled
Posebnost,
unikalnost,
neponovljivoste
cifičnost
Edukacijsk
i
rekreacijsk
i
Naučni,
kulturni,
obrazovni,
turistički
Obrazovni,
kulturni,
turistički
II
Vidikovci
atraktivne vizure
Treba elaborat i
kategorizacija
Vodopad u
Strugama
Struge
Specifično
ušće sa
sedreniom
barijerama
Naučni,
kulturni,
obrazovni,
turistički
I
Hidrološki,
geološki,oblikovana
priroda spomenik
Prirodne rijetkosti
Na području Bosne i Hercegovine, a specijalno na području Općine Čapljina, Stolac i
Mostar, Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR BiH
izdao je rješenje o zaštiti prirodnih faunističkih, ornitofaunističkih i botaničkih
rijetkosti, a to su:
KOŠĆELA (Celtis australis L.) općina Čapljina; Rješenje Zavoda broj: 659/57 Zemaljskog
zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR BiH, proglašeno. Stablo je
visoko 20m, a promjera je 1,84m. Stablo je veoma razgranato i svojim habitusom
1
(Izvor: Prostorni plana Opcine Capljina, 2010. – 2020. god.);
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
65
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
predstavlja izvanredan primjerak svoje vrste. Drvo je staro preko 300 godina i stavljeno
je pod zaštitu kao botanički raritet veoma važan za floristička istraživanja.
MALA BIJELA ČAPLJA Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i
prirodnih rijetkosti NR BiH, Rješenjem broj 06‐57‐1 proglašava Malu bijelu čaplju
(Ergetta garzett L) prirodnom ornitofaunističkom rijetkošću na cijelom području BiH, a
specijalno na području SO Čapljine i Stolac, SS Mostar. Ptica je ugrožena izlovom za
zbirke te se ovim stavljanjem pod zaštitu isti strogo zabranjuje.
VELIKA BIJELA ČAPLJA Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih
rijetkosti NR BiH, Rješenjem broj 06‐56‐1, stavlja pod zaštitu veliku bijelu čaplju
(Casmerodius albus L) kao prirodna ornitofaunistička rijetkost na cijelom području BiH,
a specijalno na području SO Čapljine i Stolac, SS Mostar. Izvod iz Rješenja“Ptica je
ugrožena izlovom za zbirke te se ovim stavljanjem pod zaštitu isti strogo zabranjuje.
Ova se ptica smatra našom najdragocjenijom pticom močvaricom, a jedna je od najrjeđih
i najugroženijih vrsta. Njeno kristalno bijelo perje korišteno je za ukrase na glavi, te je
ptica skoro izlovljena. Stavljena je pod zaštitu kao najznačajnija i najugroženija barska
ptica pa je zabranjen svaki ulov i uništenje na bilo koji način. Dozvole za ulov se neće
izdavati ni u kakve svrhe“.
Slika 22. Velika bijela čaplja-simbol Hutova blata
VJEVERICA (SCIURUS VULGARIS SSP. CROATICUS), Rješenjem Zemaljskog zavoda o
zaštiti kulturnih i prirodnih rijetkosti br. UP I‐06‐98‐1/70, na osnovi člana 202 Zakona o
opštem upravnom postupku te čl. 60. i 88. u vezi čl. 25., 26., i 40. Zakona zaštiti prirode
(Sl. list BiH, br. 4/65) i čl. 6. Statuta Zavoda donosi se Rješenje o zaštiti Vjeverice
(Sciurus vulgaris ssp. Croaticus Wet./klasa:Mamalia‐sisari, red Rodentia ili glires,
familia Sciuridae, se pod zaštitu navedenog Zavoda kao prirodna faunistička rijetkost na
cijelom teroitoriju BiH.
MRKI STRVINAR (AEGYPIUS MONACHUS L), Rješenjem Zemaljskog zavoda o zaštiti
kulturnih i prirodnih rijetkosti br. 06‐52‐1, stavlja se pod zaštitu navedenog Zavoda kao
prirodna faunistička rijetkost na cijelom teroitoriju BiH, a specijalno na području SS
Mostar i Sarajevo.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
66
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
SURI ORAO (AQUILLA CHRYSAETOS L), Rješenjem Zemaljskog zavoda o zaštiti
kulturnih i prirodnih rijetkosti , br. 06‐54‐1 stavlja se pod zaštitu suri orao (Aquilla
Chrysaetos L.) orao krstaš (Aquilla heliaca L), orao klokotaš )Aquilla chlanga L), orao
kliktaš (Aquilla pomarina L) patulasti orao (Hieraaetus pannatus L), orao zmijar
(Circaaetus Gallicus L), kao prirodna faunistička rijetkost , na cijelom području BiH,
specijalno na području SS Mostar.
BIJELA KANJA (NEOPHRON PERYCNOPERUS L), Rješenjem Zemaljskog zavoda o zaštiti
kulturnih i prirodnih rijetkosti br. 06‐53‐1, stavlja se pod zaštitu ovog Zakona na cijelom
području BiH, a specijalno na području SS Mostar, kao prirodna faunistička rijetkost.
SIVI SOKO (FALCO PEREGRINUS L) Rješenjem Zavoda za zaštitu spomeika kulture SR
BiH , zakonom o zaštiti prirode (Sl. list SR BIH br. 45/61, od 17.11. 1961.g. ) br. 06‐55‐1,
stavlja se pod zaštitu, skupa sa stepskim orlom (Falco cherrug), planinskim sokolom
(Falco biarmicus L) kao prirodna faunistička vrijednost na čitavom teritoriju BIH, a
posebno na području sreza Mostar.
4.8 Kulturno-istorijsko i arheološko nasljeđe
Popis arheoloških lokaliteta
ZLATNA GOMILA, BIVOLJE BRDO, ČAPLJINA
Pretpovijesno naselje. Uočljivi ostaci suhozida preko kojih su izgrađeni pravokutni
objekti, također u tehnoci suhozida. Na južnom dijelu ovog kompleksa nalazi se velika
kamena gomila.
GRČKO GREBLJE, BIVOLJE BRDO, ČAPLJINA
U blizini srednjovjekovnog grada smješteno 75 stećaka u obliku ploča, sanduka,
sarkofaga i križa, orijentiranih Z-I i SZ –JI. Vidljive grobne komore od tesanih ploča.
PAŠIĆA KULA, BIVOLJE BRDO, ČAPLJINA
Nacionalni spomenik BiH – spomenik arhitekture osmanskog razdoblja.
STARINA, BUČEVIĆI, BIVOLJE BRDO, ČAPLJINA
Antičko naselje s radionicom opeke. Ostaci rimske ciglane, 1. – 4. st. Slučajno otkrivena
peć sa brojnim pečenim i nedovršenim opekama.
DABRICA – POČITELJ – DABRICA, ČAPLJINA
Rimska zgrada i kasnoantički grobovi, 2. – 6. st. Iznad ostataka zgrade (zidovi, cigle,
fragmenti amfora i keramike) otkrivena su dva groba od cigli složenih u obliku krova. U
jednom od njih, sa 2 skeleta, nađena je posudica i brončano dugme.
RETPOVIJESNE GOMILE I SREDNJOVJEKOVNA NEKROPOLA NA LOKALITETU
CRLJENAČA – DRETELJ, ČAPLJINA
Uz pretpovijesne kamene tumule, na južnim padinama brijega, u dvije grupe sačuvano
oko 50 stećaka.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
67
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
MOGORJELO je jedinstven arheološki spomenik iz rimskog doba, dobro očuvana stara
rimska villa rustica, smješten u neposrednoj blizini Čapljine, u južnom dijelu Bosne i
Hercegovine. Ovaj spomenik kulture spada u najljepša zdanja kasne antičke arhitekture
u cijeloj Bosni i Hercegovini. Predmeti pronađeni u Mogorjelu potiču iz 4. stoljeća. Sama
vila svojim bogatstvom, ljepotom i osebujnošću arhitekture predstavlja oazu vrijednosti
i ljepote, okruženu bogatom mediteranskom vegetacijom.
Slika 23. Vila Mogorjelo, arheološki spomenik iz rimskog doba
Najstarije građevine potiču iz 1.vijeka kada je lokalitet služio kao zemljoradnički centar.
Ove originalne građevine su izgorjele u 3. vijeku, no već u 4. vijeku na njihovom mjestu
je nastala veličanstvena rimska urbanističkog plana rimskog castruma (utvrde) pravilne
osnove s kvadratnim kulama na uglovima (poput Dioklecijanove palače u Splitu).
Mogorjelo je opskrbljivalo rimski grad Naronu, i vjerovatno je služila u obranu grada i
okolice. Krajem 4. vijeka utvrdu su osvojili i djelomice uništili Vizigoti. U 5. vijeku su
izgrađene dvije ranokršćanske bazilike iskoristivši zidine utvrde.
4.9 Postojeća materijalna dobra - Infrastruktura
4.9.1 Vodoprivredna infrastruktura
Vodovod RHE Čapljina izgrađen je kao gradilišni vodovod. Sastoji se od bušenog
bunarskog zahvata kapaciteta 20 l/s, crpne stanice kapaciteta 2x9 l/s, tlačnog cjevovoda
i rezervoara Svitava zapremine V=200 m3/s, smještenog na koti 55,00 m.n.m. Iz
rezervoara gravitacijski se snabdijeva RHEČ, te dio naselja Svitava koji je smješten na
nižim kotama.
Iz rezervoara Čapljina planiraju se opskrbljivat vodom naselja na slijedeći način:
- Grad Čapljina i naselja Dretelj, Grabovina, Donji i Gornji Trebižat, Struge, te donje
zone naselja Šurmanaca i Krucevića. Vodoopskrba ovih naselja vršit će se
direktno iz rezervoara Čapljina putem postojećih rekonstruiranih, dograđenih
i novoprojektiranih glavnih tranzitno-gravitacijskih dovoda mreže ovih
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
68
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
-
naselja. Zapremina rezervoara Čapljina je V=2x3800 m3, a koji je smješten iznad
grada Čapljina na koti 80,00 m.n.m.
Naselja: Tasovčići, Klepci, Lozica. Opskrba vodom ovih naselja vršit će se iz
rezervoara Tasovčići gravitacionim vodovodom do Ševaš Njiva.
Naselja: Dračevo, Višići, Čeljevo, Gnjilišta i Gabela. Ova naselja snabdijevaju se
vodom iz rezervoara Dračevo koji je već izgrađen kao i dovodna mreža.
Vodoopskrba ovog područja vrši se uglavnom iz stalnih izvora i zaobalja rijeke Neretve.
Grad Čapljina i naseljena mjesta: Grabovina, Tasovčići, Dretelj, Šurmanci, Struge –
Gorica, Dračevo, Višići, Čeljevo i Klepci, Gnjilišta zahvaćaju vodu iz bunara u području
Bjelava s desne obale rijeke Neretve. Dio naseljenog mjesta Trebižata koristi vodu
izravno iz rijeke Trebižat, a dijelom iz vodozahvata Bjelava. Zvirovići i Prćavci
vodoopskrbu vrše sa izvorišta Studenčice. Dio naselja Svitava, Bajevci i Sjekose
koriste vodu iz vodo zahvata Gabela, kao i naseljeno mjesto Gabela i Gabela polje.
4.9.1.1 Odvodnja otpadnih i oborinskih voda
Premda je Općina generalno dobro snabdjevena vodom, razvoj vodoopskrbnog sustava
nije pratio razvoj sustava odvodnje otpadnih voda. Organizirani sustav odvodnje
otpadnih voda postoji samo na području grada Čapljine, a sastoji se od mješovitog i
razdjelnog sustava.
Na području općine Čapljina samo uži dio grada Čapljine ima izgrađen kanalizacioni
sistem iz koga se preko glavnog kolektora, bez prethodnog prečišćavanja, otpadne vode
ispuštaju u rijeku Neretvu. Ostala naselja i zaseoci na području općine Čapljina nemaju
nikakav sistem za odvodnju otpadnih voda. Postoji još jedan manji kanalizacioni sistem
u Tasovčićima, gdje se otpadne vode iz izbjegličkog naselja ispuštaju preko jednog
kolektora u rijeku Bregavu. Ostala naselja koriste septičke jame ako su udaljeni od
nekog recipijenta ili lokalno u vodotoke. Stari dio grada riješen je mješovitim sustavom
sa kolektorima koji bez prethodnog pročišćavanja ispuštaju otpadnu vodu u rijeku
Neretvu kod Mogorjela sa ispustom promjera 400 mm, te kod novog mosta sa ispustom
promjera 500 mm. Mješoviti sustav čini 50% kanalizacijskog sustava, a budući je
izgrađen 40-ih godina prošlog stoljeća, potrebna je rekonstrukcija, nadogradnja i
separacija kompletnog sustava. U novom dijelu grada je uglavnom urađen separatni
sustav.
Na ostalom dijelu Općine ne postoje veći organizirani sustavi odvodnje i dispozicije
otpadne vode, već se ista odlaže u septičke jame ili direktno u vodotoke ili podzemlje.
4.9.2 Elektroenergetika
Osnovni nedostatak elektroenegetske mreže na području južnog dijela HNŽ, kojem
pripada i područje općine Čapljina, leži u nezadovoljavajuće upetljanoj 110 kV mreži.
Trenutno je TS 110/35/10 kV Čapljina 110 kV dalekovodima povezana s TS 110/x kV
Ljubuški i TS 110/35/10 kV Stolac s jedne strane te Opuzenom (RH) s druge strane, uz
napomenu da TS Stolac nema dvostrane 110 kV veze.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
69
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
U postojećoj transformatorskoj stanici TS 110/35/10 kV Čapljina instalirana su dva
energetska transformator nazivne snage 20/14/20 MVA. Kako je jedan od
transformatora u pogonu od 1979.god.
Na području opštine Čapljina u pogonu je PHE Čapljina (Svitava), kao dio
hidroenergetskog sistema sliva rijeke Trebišnjice.
Prosječna godišnja proizvodnja u deceniji prije rata za PHE Čapljina iznosila je cca 620
GWh.
4.9.3 Transport gasa
Bosna i Hercegovina nema svojih izvora prirodnog plina tako da je njena opskrba ovim
energentom u potpunosti utemeljena na uvozu. U sadašnjem trenutku plin dolazi iz
samo jednog izvora i koristi se samo jedan dobavni pravac Beregovo – Horgoš – Zvornik.
Ukupni prirodni plin za Bosnu i Hercegovinu uvozi se iz Ruske federacije. Plinovod ulazi
u BiH preko granice kod Šepka, zatim prolazi pravcem Zvornik – Kladanj – Sarajevo i
završava u Zenici. Dužina plinovoda je 192 km.
Poduzeće za proizvodnju i transport plina BH Gas čiji je osnivač Vlada Federacije Bosne
i Hercegovine u svojim razvojnim projektima razmatra Magistralni / transportni
plinovod Sarajevo – Mostar – Ploče koji bi bio nastavak plinovoda Bosanski Brod –
Zenica – Sarajevo. Planirano je da trasa ovog plinovoda prati trasu koridora Vc te bi se
priključila na budući plinovod koji je definiran Jadransko Jonskom incijativom.
Izgradnjom plinovoda Sarajevo - Ploče stvaraju se uvjeti za plinifikaciju prevashodno
gradova duž plinovoda Konjica, Jablanice, Mostara i Čapljine kao i ostalih gradova
Hercegovačko Neretvanske Županije i šire.
4.9.4 Telekomunikacije
Na prostoru općine Čapljina postoji telekomunikacijska infrastruktura za pružanje
usluga fiksne i pokretne mreže, te odašiljači za radio i tv signal (Crno Brdo). Po
podacima iz Regulatorne agencija za komunikacije (RAK) a koja je je mjerodavna za:
a) reguliranje emiterskih i javnih telekomunikacijskih mreža i usluga, uključujući
izdavanje dozvola, utvrđivanje cijena, međupovezivanje i definiranje osnovnih
uvjeta za osiguranje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava; i
b) planiranje, koordiniranje, namjenu i dodjelu radiofrekvencijskog spektra,
dozvole za rad fiksni i GSM operatori imaju:
- BH Telecom,
- Telekom Srpske,
- HT Mostar
Od kabelskih operatera djeluje
- Monet Mostar.
Najdominantniji je tlekom operater HT Mostar, koji ima do sada legalizirano skoro
100.000m podzemne svjetovodne i bakrene kabelske infrastrukture, koja se realizira
koristeći distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK). Također je dominantan
po broju mobilnih pretplatnika. Korisnička povezanost omogućena je preko lokalnog
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
70
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
komutacijskog čvora AXE Čapljina i RSS-ova koji su ucrtani na kartama, a koji su
pomoću optičkih kablova vezani na višu prometnu ravninu, gdje je ostvarena i potpuna
digitalizacija prijenosa. Od ukupno 12000 parica oko 20 % je slobodno, a oko 30%
koristi ADSL. Trenutno stanje zadovoljava potrebe izgrađenih naselja.
4.9.5 Komunalna infrastruktura
Na području gdje je planirana kružna raskrsnica, kao spoj planirane obilaznice sa
postojećom magistralnom cestom M17, nalazi se katoličko groblje koje je postojećom
magistralnom cestom podjeljeno na gornje i donje. Prilikom postavljanja trase i kružne
raskrsnice potrebno je voditi računa da se objekti u sklopu obilaznice postave tako da se
dodatno ne ugrozi postojeći groblje.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
71
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
5 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTICAJA NA OKOLIŠ
Analiza i vrednovanje postojećeg stanja životne sredine kao i procjena mogućih uticaja
koji su posljedica izgradnje planirane obilaznice pokazuju da se do nedvosmislenih
kvantifikovanih podataka može doći samo na osnovu sveobuhvatne analize.
Sva dosadašnja iskustva u domenu ove problematike pokazuju da se danas sa dovoljno
pouzdanosti može govoriti o poznatoj matrici uticaja pri čemu se uvijek ima u vidu da
takva matrica predstavlja i prostorno i vremenski promjenljivu kategoriju i da se, kako
relativni značaj pojedinih uticaja, tako i njihove apsolutne granice, moraju posmatrati
uvijek u granicama realnih prostornih odnosa. Ove činjenice prvenstveno znače da se
svaki uticaj mora kvantifikovati uz pomoć verifikovanih postupaka i da mu se u
zavisnosti od konkretnih lokalnih odnosa mora odrediti pravi značaj.
Da bi značaj svakog od uticaja mogao biti na odgovarajući način kvantifikovan
neophodno je za konkretne uslove svakom uticaju pridružiti niz pokazatelja koji po
prirodi stvari treba da predstavljaju egzaktne veličine koje se zatim jednostavno koriste
u procesu definisanja potrebnih mjera zaštite.
Definisanje pojedinih uticaja (kriterijuma) i njihovih pokazatelja u smislu detaljnosti,
bitno je vezano za fazu projekta za koju se analize rade. Kako je svaka faza projektne,
odnosno planske dokumentacije, vezana za karakteristike informativne osnove koja za
sobom povlači i sve bitne činjenice u vezi sa obimom i tačnošću dostupnih informacija,
to je i mogućnost kvantifikacije i tačnost egzaktnih pokazatelja ograničena ovom
činjenicama.
Na osnovu svih unaprijed definisanih činjenica i konkretnih lokacijskih uslova za ovo
istraživanje definisani su osnovni uticaji (kriterijumi). Matrica analiziranih kriterijuma
predstavlja rezultat dosadašnjih saznanja iz domena problematike odnosa ceste i
životne sredine. Ono što je na prvi pogled jasno jeste činjenica da svi kriterijumi nemaju
istu težinu a naročito da nemaju istu težinu uvažavajući konkretne prostorne odnose u
okviru analiziranog područja.
Problematika aerozagađenja predstavlja činjenicu koja se mora kvantifikovati s obzirom
na moguće uticaje duž planirane dionice obilaznice prvenstveno u odnosu na floru a
zatim ograničeno i na ljudsku populaciju i objekte.
Problematika buke na analiziranom prostoru prisutna je prije svega kao parametar
sadašnjih i budućih odnosa duž planirane obilaznice u odnosu na stanovništvo koje
naseljava analizirano područje.
Problematika zagađenja voda je kriterijum koji ima značajnu težinu prvenstveno u
sklopu mogućih uticaja na zagađenje rijeke Trebižat. Zagađenja zemljišta, zauzimanje
površina i problemi pristupačnosti su kriterijumi koji u datim okolnostima imaju značaj
budući da analizirane ceste presijecaju područje sa izraženim reproduktivnim
karakteristikama zemljišta.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
72
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Specifičnosti prostornih odnosa u zoni analiziranih cesta uslovljavaju značaj uticaja u
domenu flore i faune budući da je u okviru analize postojećeg stanja utvrđeno
postojanje određenih potencijala i u ovom domenu.
Postojeći odnosi u okviru analiziranog prostora uslovljavaju manji značaj ostalih
kriterijuma datih u osnovnoj matrici. Manji značaj se ogleda prvenstveno kroz dva
osnovna fenomena koja se mogu definisati kao: lokalna prostorna rasprostranjenost
uticaja ili nizak intenzitet duž analiziranih cesta. Lokalni karakter imaju mikroklimatski
uticaji, uticaji vezani za problematiku resursa i energije.
Sve navedene činjenice pokazuju da se razjašnjenje odnosa u domenu problematike
životne sredine može očekivati jedino u koliko se svaki od navedenih kriterijuma
analizira u konkretnim prostornim odnosima i postupcima kvantifikacije dovede do
reprezentativnog pokazatelja.
Najznačajniji uticaji na životnu sredinu radova na izgradnji južne obilaznice i njegovoj
kasnijoj eksploataciji mogu se javiti kao karakteristični uticaji na:
-
Uticaj na stanovništvo i naseljenost,
Uticaj na klimatske faktore
Uticaj na vode
Uticaj na vazduh
Uticaj na tlo i poljoprivredno zemljište
Uticaj na razinu buke i vibracija
Uticaj na floru i faunu
Uticaj na pejzaž
Uticaj na zaštićene dijelove prirode
Uticaj na kulturno istorijsko naslijeđe
Uticaj na materijalna dobra (infrastrukturu)
5.1 Uticaj na stanovništvo i naseljenost
Izgradnja svakog objekta pa tako i južne obilaznice, praćena je neophodnim
zauzimanjem zemljišta što izaziva uticaj na stanovništvo. Ovo je naročito izraženo kod
izgradnje velikih objekata jer su povezani sa određenim kretanjem stanovništva, koja
utiču na socio-ekonomsku strukturu.
Poseban uticaj, obzirom na strukturu stanovništva, predstavlja uticaj u domenu
eksproprijacije zemljišta i rušenja objekata. Oduzimanje zemlje od vlasnika, bez obzira
na novčanu ili drugu nadoknadu, može imati negativan uticaj na stanovništvo. Od
posebne važnosti je znati da zvanično procijenjena vrijednost zemlje i posjeda ne
oslikava uvijek pravu vrijednost za one od kojih se zahtjeva da prodaju zemlju
namjenjenu za izgradnju javnog objekta. Finansijska kompenzacija nije uvijek dovoljna
da bi ljudi mogli ponovo da uspostave prethodne odnose. Neki ljudi su osetljiviji i teže
prilagodljivi, pa teže uspostave normalan način života na novoj lokaciji. U osetljivije
grupe po pravilu ulaze starije osobe, ljudi slabijeg imovnog stanja, sitne zanatlije i dr.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
73
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Zauzimanje zemlje za izgradnju ili rekonstrukciju puta može da ide u dva pravca:
dobrovoljnu prodaju ili eksproprijaciju imovine.
Pored gore navedenih problema postoje i problemi vezani presijecanjem lokalnih
tokova - izgradnjom ceste. Posebno izražen uticaj je bio kod varijante B (varijanta koja
ide kroz Trebižatsko polje). Ovom varijantom se otežava komunikacija stanovnika sa
poljoprivrednim parcelama u Trebižatkom polju i otežava pristup rijeci Trebižat. Na
lijevoj obali Trebižata se nalaze sadržaji za odmor i rekreaciju.
Gledajući na negativne efekte izgradnje predmetne obilaznice, ipak se može generalno
zaključiti da izgradnja saobraćajnice ima pozitivne efekte na stanovništvo. Izmještanjem
magistralne ceste iz naselja Trebižat doći će do smanjenje nivoa buke, emisije otpadnih
gasova, vibracija kao i povećanje sigurnosti stanovništva.
Da bi neželjeni efekti bili umanjeni u najranijim projektantskim fazama trebalo bi da se
odredi približan broj posjeda, kuća prodavnica i djelatnosti pored puta koje mogu da
budu pogođene oduzimanjem. Ovakva procedura pruža prve indikacije o obimu
mogućih problema vezanih za zauzimanje zemlje i raseljavanje. Svuda gdje su su
evidentni manji uticaji dalja analiza treba da odredi kategoriju ljudi, zemlje i djelatnosti i
mogućnost jednostavnih mjera kojima bi se izbjegli ili ublažili ovi efekti.
U nekim nezvaničnim djelatnostima nije lako odrediti ko je pogođen ili pak prirodu
mogućih dugoročnih uticaja. Mnoge pijace ili mali ugostiteljski objekti pored puta nisu
zvanično organizovane i često ne posjeduju dokumentaciju o vlasništvu, zakupu,
prihodu ili periodu zakupa. Poseban problem leži u činjenici da je čest slučaj da
predviđene mjere kompenzacije ne dolaze do oštećenih posebno ako su alternativna
sredstva boljeg kvaliteta nego ona koja su izgubljena pa su tada, privlačnija drugim
uticajnim grupama. Pregled mogućih mjera radi smanjenja negativnog uticaja u
socijalnoj sferi.
Tabela 5. Primjeri mogućih uticaja i akcija za njihovu sanaciju
Posljedice
Akcije
Izgubljena kuća i sva zemlja
Preseljavanje posednika, sagraditi kuću i
dati zemlju na novom mjestu
Izgubljena kuća i nešto zemlje (zemlja koja Preseljavanje posednika, sagraditi kuću i
je ostala nije u uslovima za korišćenje)
dati zemlju na novom mjestu
Izgubljena kuća i nešto zemlje (zemlja koja Obnoviti kuću na preostalom zemljištu,
je ostala može da se koristi)
kompenzovati gubitak zemlje
Izgubljena kuća, zemlja je ostala
Rekonstruisati kuću na preostaloj zemlji
Rekonstrusitati kuću na novom placu u toj
Izgubljena kuću vlasnik bez zemlje
istoj ili novoj oblasti onako kako vlasnik želi
Pomoći prilikom nalaženja novog doma u
Izgubljena kuća vlasnik je zakupac
staroj ili novoj oblasti u zavisnosti od želje
vlasnik je zakupac zakupca
Pomoć pri nalaženju novog doma u staroj ili
Izgubljena kuća bezpravna gradnja
novoj oblasti u zavisnosti od njegove želje
Obezbditi zemlju u okviru razumne
udaljenosti od kuće, u drugom slučaju
Izgubljena zemlja ali ne i kuća
preseliti vlasnika, obezbediti kuću i zemlju
u novoj oblasti
Izgubljeno nešto zemlje, (zemlja koja je Dati zemlju unutar razumne udaljenosti od
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
74
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
ostala ne može da se korsti), nije izgubljena kuće ukoliko je to moguće
kuća
Izgubljeno nešto zemlje, (zemlja koja je
Kompenzovati izgubljenu zemlju
ostala može da se korsti), nije izgubio kuću
Rekonstruisati kuću u toj ili nekoj novoj
Izgubio prihod od posla koji je obavljao
oblasti po želji vlasnika, nadoknaditi izgubljeni
kod kuće (privremeno), ali ne i kuću
prihod tokom procesa preseljavanja
Izgubio posao koji je obavljao kod kuće ili
Nema akcije
posao
Obezbediti alternativnu lokaciju sa
Izgubio je poslovnu lokaciju, zakupac ili
jednakim ili boljim pristupima, uslugama i
bespravni korisnik
potencijalima za posao.
Izgradnjom planiranog puta treba očekivati i određene pozitivne efekte koji se odnose
na moguće povećanje vrijednosti nepokretnosti kao i pozitivne efekte u smislu
otvaranja mogućnosti za zapošljavanje lokalne radne snage.
Generalni zaključak je da izgradnja južne obilaznice neće imati negativan uticaj na
stanovništvo i naseljenost.
5.2 Uticaj na klimatske faktore
Izgradnjom južne obilaznice općine Čapljina neće doći do promjene meteoroloških
parametara niti klimatskih karakteristika šireg regiona. Promjene mikroklimatskih
karakteristika u području koje obuhvata obilaznica nastale kao posljedica njegove
izgradnje mogu se posmatrati samo u domenu striktno lokalnih obilježja. Radi se dakle
o mikroklimatskim karakteristikama koje su posljedica egzistencije objekta u prostoru i
nastaju prvenstveno zbog vještačkih tvorevina koje svojim volumenom izazivaju
posljedice koje unose promjene u relativno ustaljene mikroklimatske režime.
Na osnovu poznatih karakteristika određenih mikroklimatskih pojava koje mogu biti
izazvane elementima planiranog puta moguće je i u konkretnim prostornim uslovima
izvršiti njihovu konkretizaciju.
Osnovni mikroklimatski pokazatelji koji se mogu registrovati iznad saobraćajnice i sa
njene jedne i druge strane (temperatura, vlažnost, evaporacija, zračenje), a bez uticaja
izraženih vještačkih objekata, pokazuju ustaljene zakonitosti koje važe i u konkretnim
prostornim odnosima.
Prostor iznad same kolovozne površine u mikroklimatskom smislu karakterisaće
povećane temperature na samoj površini koje već na rastojanjima od nekoliko metara
od ivice puta dobijaju ustaljene vrijednosti. Ista priroda promjene karakteristična je za
evaporaciju i svezemljišno zračenje dok vlažnost vazduha ima obrnutu zakonitost, iznad
kolovoza je najmanja. Sve ove mikroklimatske promjene prostorno su ograničene na
mali pojas sa jedne i druge strane ceste (red veličine do 10 metara) i u principu nemaju
prostorno raširene negativne efekte.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
75
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Drugi dio mogućih mikroklimatskih promjena svojstven je mogućim uticajima koje u
lokalni prostor svojim uticajem unose vještačke konstrukcije (nasipi, usjeci i drugi
prateći objekti).
Uvažavajući konkretne morfološke karakteristike duž projektovanih, prostorne
karakteristike trase puta kao i lokalne klimatske prilike od kojih su od posebnog značaja
strujanja vazdušnih masa, moguće je donijeti zaključke da se određeni uticaji mogu
očekivati samo u zoni visokih nasipa i usjeka. Sa stanovišta uticaja na životnu sredinu
ovi uticaji se ne mogu smatrati značajnim.
Izgradnja i eksploatacija južne obilaznice neće imati negativnih uticaj na klimatske
faktore niti meteorološke parametre.
5.3 Uticaj na vode
Istraživanje problematike voda i cilju određivanja mogućih uticaja planirane obilaznice
ogleda se prvenstveno kroz kvantifikaciju uticaja u domenu mogućih promjena režima
površinskih i podzemnih voda kao i njihovom zagađenju. Uvažavajući konkretne
lokacijske uslove (hidrogeološke karakteristike, hidrološke karakteristike, hidrografske
karakteristike i dr.) može se donijeti zaključak da se radi o značajnim potencijalima i da
je od posebnog interesa istraživanje svih mogućih uticaja.
Podaci koji su prezentovani u okviru postojećeg stanja o podzemnim vodama i
karakteristikama povlatnog sloja, kao i podaci koji se odnose na karakteristike
planirane obilaznice u pogledu obima građevinskog zahvata pokazuju da posebno
negativne posljedice u pogledu promjene dinamike i režima podzemnih voda nisu
izvjesne. S obzirom na prostorni položaj trase planirane obilaznice u odnosu na
presječne vodotoke ne treba očekivati ni posebno značajne promjene u pogledu
postojećeg režima površinskih voda koje bi bile posljedica izgradnje planirane
obilaznice.
Analiza inženjersko geoloških i hidrogeoloških karakteristika analiziranih koridora
pokazuje da se u povlatnom sloju nalaze različite naslage stijenskih masa koje posjeduju
vrlo široki spektar karakteristika. Imajući u vidu prethodne napomene u okviru ovog
istraživanja analizirana je posebno problematika zagađenja atmosferskih voda u toku
eksploatacije koja se javlja kao izvor zagađenja površinskih i podzemnih voda.
Problematika zagađenja voda u navedenom smislu bila je naročito potencirana u
slučajevima akcidentnih zagađenja koja su na putevima najčešće prisutna u slučajevima
saobraćajnih udesa vozila koja transportuju naftne derivate i druge hazardne materijale.
5.3.1 Uticaji na kvalitet vode za vrijeme izgradnje
U toku izvođenja radova pri izgradnji južne obilaznice Čapljine dionice Gonji TrebižatStruge-Klepci i njenom kasnijom eksploatacijom može doći do privremenog i trajnog
zagađivanja površinskih i podzemnih voda.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
76
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Pri izvođenju građevinskih radova na trasi postoji određeni broj aktivnosti, koje mogu
prouzročiti negativne posljedice na režim tečenja i kvalitet voda. U tom pogledu najveću
opasnost predstavljaju:





Građevinski radovi (miniranje, duboki iskopi, uništavanje i skidanje prirodnog
pokrovnog sloja, i drugo). Na taj način mogući su poremećaji prirodnih pravaca
prihranjivanja, a ujedno skidanjem pokrovnog sloja i stvaranjem novih slivnih
površina zamućena ili na drugi način onečišćena voda brzo se drenira u
podzemlje.
Građevinske mašine - potencijalna opasnost od prosipanja ili akcidentnih
izlijevanja nafte i naftnih derivata, odbacivanje motornih ulja i sličnog otpada.
Nekontrolirano deponovanje iskopanog materijala, te smještaj baza za
mehanizaciju ili asfaltnih baza u blizini površinskih i podzemnih voda.
Korištenje neprikladnih materijala za građenje.
Nekontrolisana odvodnja sanitarnih voda na mjestima baza za smještaj radnika,
gdje su moguća manja zagađivanja od procesa pripreme hrane, kao i sanitarnih
čvorova.
Ovi problemi su naročito potencirani u slučajevima akcidentnih zagađenja koja su na
putevima najčešće prisutna u slučajevima saobraćajnih udesa vozila, koja transportuju
naftne derivate i druge opasne materije.
Zasipanje / zatrpavanje korita vodotoka građevinskim materijalom usljed nepažnje
izvođača može da izazove zamuljivanje korita, onečišćenje vode, porast vodostaja u
uzvodnom dijelu ili čak potpuno zatrpavanje korita kamenim materijalom pri čemu
vodeni tok nastavlja podzemno kretanje.
Istresanje različitih otpadaka iz gradilišnog kompleksa (tečnosti, čestica i čvrstog
otpada) na obale ili direktno u korita rijeka dovodi do zagađivanja vode i širenje
zagađivanja duž toka.
Ispuštanje upotrijebljenih voda (tehnoloških i higijenskih) u vodene tokove, ili u tlo
dovodi do difuzije opasnih polutanata i bioloških agenasa.
Iskopima u terenu može doći do presijecanja-otvaranja vodonosnog sloja, odnosno do
prekidanja toka podzemnih voda (kruženja vode u prirodi).
Prilikom izvođenja građevinskih radova (duboki iskopi, uništavanje i skidanje
prirodnog pokrovnog sloja i dr.) dovešće do spiranja finih frakcija koje će dospjevati u
površinske tokove i zamutiti vodu.
Do zamućenosti vodotoka doći će za vreme izvođenja građevinskih radova iskopa,
nasipanja i odlaganja materijala, dok se bude vršila regulacija vodotoka, izgradnja
mostova, propusta, zaštitnih nasipa, pristupnih puteva, privremene i trajne
saobraćajnice.
Zamućenje vode dovodi do smanjenja kiseonika rastvorenog u vodi što može da vrlo
nepovoljno utiče na ihtiofaunu pomenutih vodotoka.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
77
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Prilikom izvođenja ovih radova može doći do ispiranja finih frakcija pod dejstvom
padavina. Time će se zamutiti površinski tokovi. Pod istim uslovima dolazi do spiranja
materijala prilikom transporta ili sa privremenih deponija.
Otpadne materije, mašinsko ulje gorivo i sl. mogu biti rasute zbog neispravnosti
građevinskih mašina i vozila ili nemarnosti osoblja. Iz tih razloga neophodno je
predvidjeti mjere zaštite pri rukovanju raznim mašinskim uljima i mazivima, naftnim
derivatima kao i sakupljanje ulja i maziva uz sprečavanje bilo kakvog ugrožavanja
okolne flore i faune.
Prilikom formiranja gradilišta biće neophodno izgraditi i sistem za sakupljanje i obradu
otpadnih sanitarnih voda da ne bi došlo do nekontrolisane odvodnje sanitarnih voda i
onečišćenih oborinskih voda.
5.3.2 Uticaji na kvalitet vode za vrijeme eksploatacije
Uzimajući u obzir realne odnose vezane za prostorne karakteristike planirane
obilaznice, karakteristike postojećih vodotoka, podzemnih voda, od posebnog interesa
je kvantifikacija svih mogućih uticaja koji su posljedica eksploatacije planirane
obilaznice.
Analiza mjerodavnih parametara je urađena na bazi određenih iskustava koja su do
sada prikupljena u okviru sličnih analiza rađenih za planirane putne pravce različitog
značaja pa posljedično i saobraćajnog opterećenja. Metodološke osnove za
kvantifikaciju koncentracija zagađivača nastalih spiranjem sa kolovozne površine puta u
eksploataciji zasnivaju se na modelskim zakonitostima koje za osnovu imaju
funkcionalnu zakonitost u odnosu na saobraćajno opterećenje i strukturu saobraćajnog
toka.
Ono što je potrebno naglasiti odnosi se na činjenicu da su svi pokazatelji u pogledu
detaljnosti analiza urađeni na osnovu definisanog koncepta odvodnjavanja i globalnih
karakteristika postojećih recipijenata.
Uzimajući u obzir realne odnose vezane za prostorne karakteristike obilaznice, kao i
karakteristike vodotoka mogućih recipijenata atmosferskih otpadnih voda i podzemnih
voda, nameće se potreba za analizom ove problematike.
Zagađenja voda kod puteva se javljaju u toku izgradnje i u toku eksploatacije. Zagađenja
koja se javljaju u fazi izgradnje su privremenog karaktera po obimu i intenzitetu
ograničena, mada u slučajevima pojedinih havarija mogu donijeti ozbiljne posljedice.
Glavni izvori polutanata pri eksploataciji dionice obilaznice Gornji Trebižat – Struge Klepci:
o Vozila,
o Padavine,
o Prašina i
o Precipitacija.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
78
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
U fazi redovne eksploatacije puta logično je očekivati da će zagađenje voda prvenstveno
biti posljedica sljedećih procesa:
-
Procurivanje goriva, ulja i maziva
Taloženje izduvnih gasova,
Habanje guma,
Destrukcija karoserije i procjeđivanje tereta,
Prosipanje tereta,
Odbacivanje organskih i neorganskih otpadaka,
Taloženje iz atmosfere,
Donošenje vjetrom,
Razvejavanje usljed prolaska vozila,
Zagađenje koje je posljedica navedenih procesa po svojoj vremenskoj karakteristici
može biti stalno, sezonsko i slučajno (akcidentno).

Stalna (sistematska) zagađenja vezana su prvenstveno za obim, strukturu i
karakteristike saobraćajnog toka, karakteristike saobraćajnice i klimatske
uslove. Posljedica odvijanja saobraćaja je permenentno taloženje štetnih materija
na kolovoznoj površini, i pratećim elementima poprečnog profila, koje se kod
pojave padavina spiraju. Radi se prije svega o taloženju izduvnih gasova, goriva,
ulja i maziva, habanju guma i kolovoza, habanju karoserije i sl.

Sezonska zagađenja su vezana za određeni godišnji period. Tipičan primjer ove
vrste zagađenja je upotreba soli za održavanje puta u zimskim mesecima ili pak
pesticida za održavanje u toku vegetacionog perioda. Ova vrsta zagađenja
karakteristična su po tome što se u vrlo kratkom vremenskom periodu, koji
obuhvata soljenje kolovoza i otapanje poledice odnosno tretiranja sa pesticidima
javljaju velike koncentracije štetnih materija.

Slučajna (akcidentna) zagađenja najčešće nastaju zbog transporta hazardnih
materijala. Najčešće se radi o nafti i njenim derivatima, ma da nije rjedak slučaj
da dolazi i do havarija vozila koja transportuju vrlo opasne hemijske proizvode.
Ono što u ovom slučaju predstavlja poseban problem je činjenica da se radi o
gotovo trenutnim vrlo visokim koncentracijama koje se ni vremenski ni
prostorno ne mogu predvidjeti. Posljedica toga je da se sa stanovišta zaštite
moraju štititi često vrlo široki pojasevi, najčešće zone za vodosnabdijevanje ali
ne rijetko i površinske vode visoke kategorije što u konkretnom slučaju ima
značajnu težinu.
5.3.2.1 Vrste zagađivača i oblik prisustva
U vodama koje se slivaju sa kolovoznih površina prisutan je niz štetnih materija u
koncentracijama koje su često iznad maksimalno dozvoljenih za ispuštanje u vodotoke.
Radi se prije svega o komponentama goriva kao što su ugljovodonici, organski i
neorganski ugljenik, jedinjenja azota (nitrati, nitriti, amonijak).
Posebnu grupu elemenata predstavljaju tzv. „teški metali“ kao što su olovo (dodatak
gorivu), kadmijum, bakar, cink, živa, gvožđe i nikl.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
79
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Značajan dio predstavljaju i čvrste materije različite strukture i karakteristika koje se
javljaju u obliku taloživih, suspendovanih ili pak rastvorenih čestica. Takođe je moguće
registrovati i materije koje su posljedica korišćenja specifičnih materijala za zaštitu od
korozije. Posebnu grupu veoma kancerogenih materijala predstavljaju poliaromatski
ugljovodonici (benzopiren) koji su produkat nekompletnog sagorijevanja goriva i
korišćenog motornog ulja.
Za indikaciju prisutnih zagađivača koji se javljaju u rastvorenom i nerastvorenom obliku
postoji niz makro pokazatelja kao što su: pH, elektroprovodljivost, suspendovane i
sedimentne materije, HPK, BPK, masti i ulja i sl. U sledećoj tabeli, prikazani su izvori
zagađenja i tipični polutanti koji se nalaze u oticaju sa drumskih saobraćajnica.
Tabela 6. Izvori zagađenja i tipični polutanti koji se nalaze u oticaju sa drumskih
saobraćajnica
Polutanti
Čvrste čestice
Azot i fosfor
Olovo
Cink
Gvožđe
Izvori zagađenja
Habanje kolovoza, vozila, atmosfera i održavanje puteva
Atmosfera i primjena vještačkih đubriva
Olovo u obliku tetrametil olova iz izduvnih gasova vozila, habanje guma
Habanje guma, motorna ulja i maziva
Rđa sa vozila, metalne konstrukcija na cesti (mostovi, odbojnici), pokretni
delovi motora
Bakar
Metalne zaštitne prevlake, habanje ležajeva i četkica na motoru, pokretni
delovi motora, habanje kočionih obloga, fungicidi i insekticidi
Kadmijum
Habanje guma i korišćenje pesticida
Hrom
Metalne zaštitne prevlake, pokretni motorni delovi, habanje kočionih
obloga
Nikl
Dizel gorivo i benzin, ulja za podmazivanje, metalne zaštitne prevlake,
habanje kočionih obloga i asfaltnih površina
Vanadijum
Dodaci gorivu
Titan
Boja za bojenje oznaka na kolovozu
Mangan
Pokretni motorni delovi
Natrijum, kalcijum Soli za odmrzavanje
i hloridi
Sulfati
Kolovozna posteljica, gorivo i soli za odmrzavanje
Nafta i naftni Prskanje i curenje goriva, antifriza i hidrauličnih ulja, kvašenje asfaltne
derivati
površine
5.3.2.2 Osnove za određivanje količina zagađivača
Osnovni odnosi, koji su od posebne važnosti za proračun koncentracije zagađivača,
mogu se sistematizovati u vidu sljedećih stavova:
 Najveće koncentracije zagađivača registrovane su u vodama koje otiču sa puteva
u toku zimskih mjeseci kada je najintenzivnije posipanje solju;
 Koncentracija većine zagađivača direktno zavisi od trajanja perioda suvog
vremena prije kiše i od saobraćajnog opterećenja. Najveće koncentracije se
postižu u prvih 5 – 10 min trajanja kiše, a zatim naglo opadaju;
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
80
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
 Koncentracije suspendovanih materija proporcionalne su intenzitetu kiše i
najveće koncentracije se dobijaju u toku najvećeg protoka;
 Gubici vode, zbog prskanja prilikom prolaska vozila, ne prelaze 10% ukupnih
količina;
 Rasipanje materijala sa kolovoza u toku suvog perioda, usljed vazdušnih
strujanja zbog prolaska vozila, ne utiče bitnije na smanjenje koncentracije;
 Zagađenje površinskih voda tj. one koje otiču sa površine kolovoza puta je
značajno i moraju se u određenim uslovima primijeniti odgovarajuće tehničke
mjere zaštite.
Generalno se može zaključiti da postoji a mogućnost zagađenja površinskih i podzemnih
voda na posmatranom području usljed eksploatacije buduće obilaznice što zahtjeva
određene tehničke mjere.
5.4 Uticaj na vazduh
Aerozagađenje nastalo odvijanjem saobraćaja, kao jedan od kriterijuma koji definiše
odnos magistralne ceste i životne sredine moguće je kvantifikovati samo ako se uzmu u
obzir svi parametri koji suštinski određuju ovu pojavu (meteorološki, topografski,
saobraćajni, građevinski i dr.).
Uzimajući u obzir navedene činjenice okviri ovog studijskog istraživanja, u domenu
problematike aerozagađenja, dosežu do granica koje dozvoljavaju određene nivoe
kvantifikacije saglasne nivou podataka koji se mogu prikupiti iz postojeće projektne i
studijske dokumentacije. Sledeći ova saznanja uz odgovarajuće numeričke postupke i
funkcionalne zakonitosti stvorena je metodološka osnova za kvantifikaciju merodavnih
parametara aerozagađenja sa osnovnim ciljem da se dođe do relevantnih podataka za
ocjenu mogućih negativnih uticaja na ljude, biljke i objekte duž analiziranih trasa.
5.4.1 Uticaji na kvalitet vazduha za vrijeme izgradnje
Prilikom izgradnje obilaznice neminovno će doći do narušavanja kvaliteta vazduha na
predmetnom području. Prilikom izgradnje do narušavanja kvalitete vazduha doći će
usljed:
-
uticaja izduvnih gasova iz kamiona i mehanizacije koja će biti angažovana na
izgradnji obilaznice,
uticaja lebdećih čestica (prašina) koja će se dizati sa gradilišta, transpotnih
puteva prilikom prolaska kamiona i mehanizacije,
uticaja lebdećih čestica sa privremenih deponija kamenih agregata.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
81
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
5.4.2 Uticaji na kvalitet vazduha za vrijeme eksploatacije
Dosadašnje analize otpadnih gasova koji nastaju kao produkat rada automobilskih
motora pokazuju postojanje čak nekoliko stotina štetnih organskih i anorganskih
komponenata. Za većinu od njih još uvek nisu poznati dovoljno prihvatljivi zakoni
kojima bi se moglo opisati njihovo nastajanje, a svi u istoj mjeri nisu ni štetni s obzirom
na životnu sredinu. U tom smislu se danas sve analize vezane za problematiku
aerozagađenja temelje na nekoliko pokazatelja za koje se, sa prihvatljivom tačnošću,
može doći do numeričkih podataka.
Praksa koja se dugo zadržala u analizama aerozagađenja, da se kao jedini predstavnik
aerozagađivača uzima ugljenmonoksid (CO) danas je prevaziđena.
Smatra se naime vrlo bitnim da se u ove analize pored ugljenmonoksida uključe i oksidi
azota, oksidi sumpora, ugljovodonici, olovo i čestice čađi. Porast broja vozila sa dizelmotoroma naročito je povećao značaj azotovih oksida što je potencirano i prelaskom na
bezolovni benzin. Istraživanja su takođe pokazala da su oksidi azota, s obzirom na
dozvoljene vrijednosti, često bliže granici ili iznad nje nego što je to slučaj sa
ugljenmonoksidom.
Sve iznesene činjenice uslovile su da se kao mjerodavne komponente aerozagađenja, za
analize iz okvira ovog studijskog istraživanja, usvoje: ugljenmonoksid (CO),
azotmonoksid (NO), azotdioksid (NO2), sumpordioksid (SO2), ugljovodonici (CxHy),
olovo (Pb) i čestice čađi (CC).
Svaka analiza vezana za negativno dejstvo aerozagađivača u principu mora obuhvatiti
širok obim dosadašnjih saznanja vezanih za ovu problematiku, iz jednostavnog razloga
što su još uvijek prisutni u velikoj mjeri neusaglašeni stavovi o karakteru negativnih
uticaja, i što se samo tako može steći pouzdan utisak o još uvijek otvorenim pitanjima iz
ovog domena.
U tom smislu danas se mogu sistematizovati saznanja koja opisuju karakter ovih uticaja
prvenstveno s obzirom na ljude, životinje, biljke i materijale.
Imajući u vidu karakter puta koji je predmet ovog istraživanja kao i karakter prostornih
cjelina u njegovoj uticajnoj zoni smatralo se za potrebno da se uticaji pojedinih
aerozagađivača detaljnije definišu.
U kontekstu navedenih činjenica potrebno je prethodno istaći da danas postoji sasvim
mali broj istraživanja koja integralno razmatraju negativna uzajamna dejstva pojedinih
aerozagađivača. Postojeća iskustva pokazuju da u principu dolazi do sabiranja ovih
uticaja ali da su jednako mogući i pojačani uticaji (sinergizam) kao i da je prisutna
neutralizacija pojedinih uticaja.
Oksidi azota. Dejstvo azotmonoksida na čovjeka slično je dejstvu ugljenmonoksida,
dolazi naime do istiskivanja kiseonika iz krvi čime je ugroženo snabdjevanje tkiva.
Velika koncentracija azotmonoksida u krvi izaziva smrt. Činjenica je međutim da su
koncentracije azotmonoksida koje se pojavljuju u atmosferi jedva škodljive ali je njihov
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
82
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
značaj kao aerozagađivača bitan prvenstveno zbog stvaranja azotdioksida (NO2) koji je
toksičniji i naročito štetan za disajne organe.
Iz navedenih konstatacija izvode se i granične vrijednosti koje se zakonski propisuju.
Dejstvo azotnih oksida na biljke ispoljava se prvenstveno kroz uticaje azotdioksida.
Njegovo štetno dejstvo ogleda se prvenstveno kroz voštani izgled lišća, nekrozu i
prevremeno opadanje. S obzirom na ove uticaje u svijetu se danas smatra da su sve
vrste biljaka zaštićene od uticaja oksida azota za dugotrajne koncentracije od 0.03
mg/m3.
Ugljovodonici. Proces sagorijevanja u automobilskom motoru rezultira pojavu
mnogobrojnih ugljovodonika. Konkretne analize njihovih uticaja vezuju se prvenstveno
za pet grupa (parafini, nafteni, olefini i alkini, aromati, oksidirani ugljovodonici). Onu što
daje obilježje njihovom negativnom uticaju svakako je činjenica da se policikličnim
aromatičnim ugljovodonicima pripisuje kancerogeno dejstvo. Danas je već dokazana
veza između prisustva ugljovodonika u vazduhu i pojave kancerogenih oboljenja pluća.
Dejstvo ugljovodonika na biljke je dosta kompleksno i ogleda se u velikom broju
smetnji. Visoke koncentracije prouzrokuju nekrozu cvjetova i listova a niže opadanje
lišća i teškoće pri cvjetanju. Veoma osjetljive biljke reaguju i pri vrlo niskim
koncentracijama ugljovodonika. Uticaj ugljovodonika na građevinske materijale
pouzdano nije dokazan.
Sumpordioksid. Vezano za problematiku sumpordioksida kao aerozagađivača potrebno
je naglasiti da se saobraćaj samo u manjoj mjeri javlja kao uzročnik ove pojave. S
obzirom na uticaje sumpordioksida na čovjeka potrebno je istaći da on sjedinjen sa
finom prašinom ima izraženo štetno dejstvo na sluzokožu (oči) i disajne puteve.
Uticaj sumpordioksida na biljni svijet je značajno izražen i ogleda se prvenstveno u
razgrađivanju hlorofila i odumiranju pojedinih tkiva. S obzirom na sumpordioksid
posebno su se pokazale osjetljivim vrste zimzelenih šuma koje trpe štete već kod
koncentracija od 0.05 mg/m3. Od svih aerozagađivača sumpordioksid ima najizraženije
dejstvo na građevinske objekte.
Sumpordioksid u zajednici sa vlagom reaguje kao sumporasta kiselina i tako razarajuće
djeluje na organske materije. Kako se ove reakcije mogu odvijati i pri najmanjim
koncentracijama značajno je svakako razmatranje ovih pojava vezano za istorijsku i
umjetničku vrijednost pojedinih objekata. Sve štete nastale na ovaj način rastu sa
porastom temperature, vlažnošću vazduha i intenziteta svjetlosti.
Funkcionalne zavisnosti koje bi povezivale ove pojave još uvijek ne postoje pa je u tom
smislu i otežano vrednovanje negativnih posljedica.
Olovo i njegova jedinjenja. Vezano za problematiku olova i njegovih jedinjenja danas je
sasvim izvjesno da sa namirnicama čovjek svakodnevno unosi u organizam znatno veće
količine nego što ih dobija preko disajnih organa, dakle iz atmosfere. Trajna izloženost
zagađenjima od olova dovodi do hroničnih trovanja koja se prvenstveno manifestuju u
vidu gubljenja apetita, stomačnih tegoba, zamora, vrtoglavice, oštećenja bubrega i
nesvjestica. Ostala je međutim još uvijek dilema o prihvatljivim granicama koncentracije
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
83
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
olova u atmosferi. Rezultat navedenih činjenica je i “privremeni” karakter maksimalno
dozvoljenih koncentracija olova u nekim zemljama. Toksičnost olova u odnosu na
vegetaciju je mala. Koncentracije olova u biljkama su u visokoj korelaciji sa sadržajem
olova u zemljištu. Inače prisustvo olova u biljkama smanjuje njihovu sposobnost rasta
kao i aktivnost enzima.
Normirane vrijednosti. Imajući u vidu iznijete negativne uticaje pojedinih
aerozagađivača kao i iznete stavove o mogućim uzajamnim dejstvima u domenu uticaja
na čovjeka, biljke, životinje i materijale od posebnog značaja je donošenje zakonskih
normi koje ovu problematiku regulišu.
Većina svjetskih normativa iz ovog domena definiše takođe granične vrijednosti
aerozagađivača u odnosu na biljke i materijale. Sa stanovišta poljoprivrednih kultura,
gdje je problematika aerozagađenja u odnosu na biljke dominantno izražena, iznose se
inostrana iskustva iz literaturnih izvora. Smatra se naime da su sve vrste biljaka
zaštićene za koncentracije azotdioksida od 0.02 mg/m3 (dugotrajna vrijednost) i 0.10
mg/m3 (kratkotrajna vrijednost).
Generalni zaključak koji je moguće doneti je da problematika aerozagađenja nije
posebno izražena u trasi planirane ceste i da, s obzirom na osavremenjavanje voznog
parka u budućnosti i značajne restrikcije u pogledu kvaliteta izduvnih gasova, treba
očekivati, bez obzira na porast opterećenja, smanjenje koncentracija polutanata.
5.5 Uticaj na tlo i poljoprivredno zemljište
Zemljište kao osnovni prirodni elemenat predstavlja vrlo složeni sistem koji je jako
osjetljiv na različite uticaje. Zbog toga je ukupna problematika odnosa puta i životne
sredine određena i relacijama koje se javljaju u domenu različitih uticaja na zemljište.
Ono što posebno treba istaći je činjenica da zemljište, kao složeni ekološki sistem,
reaguje na vrlo male promjene u kom smislu dolazi i do degradacije njegovih osnovnih
karakteristika.
Prethodna činjenica nam nameće obavezu da se za svaki konkretni slučaj istraži veliki
broj mogućih uticaja koji se mogu sistematizovati u dvije osnovne grupe: zagađenje
zemljišta i degradacija zemljišta. I jednom i drugom fenomenu biće posvećena
odgovarajuća pažnja s obzirom da je na osnovu analize postojećeg stanja utvrđena
mogućnost višestrukih uticaja.
5.5.1 Zagađenje zemljišta
Problematika zagađenja zemljišta se, kada su u pitanju putevi, bez obzira na jasno
opredjeljenje o značajnosti ovog fenomena danas nalazi u početnoj istraživačkoj fazi
tako da još uvijek ne postoje jasno iskristalisani stavovi kao i fundamentalne zakonitosti
na relaciji izvor zagađenja – koncentracija zagađivača.
Podaci koji upućuju na ukupnu složenost ove problematike prikupljeni su prvenstveno
eksperimentalnim istraživanjima na uzorcima zemljišta i biljaka duž prometnih
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
84
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
saobraćajnica. Bez obzira na sve navedene činjenice smatralo se potrebnim da se i ovaj
parametar analizira u okviru ukupnih uticaja planiranog puta na životnu sredinu.
U pogledu zagađenja zemljišta, kao što je to definisano i kod voda, karakterišemo dvije
bitne faze koje se odnose na period izgradnje i period eksploatacije.
U vrijeme izgradnje obilaznice odvijat će se sljedeći procesi:




destrukcija odnosno trajni gubitak zemljišta (pedocid),
nemogućavanje pristupnosti parcelama poljoprivrednog zemljišta.
degradacija zemljišta (erozija, vodoležnost, deponije, gradilišta, skladišta,
pozajmišta i sl.),
kontaminacija zemljišta (prosipanje ulja, maziva i goriva),
5.5.1.1 Destrukcija zemljišta
Izgradnjom trase puta doći će do fizičkog uništavanja zemljišta zbog izgradnje same
putne trase i pratećih objekata. Ovi gubitci odnose se na sljedeće:
•
•
•
•
izgadnja kolovoznih traka,
izgradnjom čvorišta,
izgradnju bankina i škarpi,
izgradnju objekata za odvodnju voda sa kolovoza i prečistača ovih voda te
odvodnih kanala za slivne i cijedne vode,
5.5.1.2 Onemogućavanje pristupnosti parcelama poljoprivrednog zemljišta
U pojedinim fazama gradnje sigurno će doći do presjecanja pristupnih puteva čime će
biti onemogućeno adekvatno korištenje poljoprivrednog zemljišta što će za posljedicu
imati veće transportne troškove poljoprivrednih proizvođača ili nemogućnost
adekvatne primjene agrotehničkh mjera. Ovo će se prevashodno dešavati prilikom
izvođenja radova na slijedećim građevinskim zahvatima:
•
•
•
•
izgradnje trase odnosno zasjecanja zemljišta i podizanja nasipa,
regulacije korita rijeka i manjih vodotoka,
podizanja mostova i vijadukta
izgradnje privremenih objekata
5.5.1.3 Degradacija zemljišta
Korištenjem pristupnih puteva i trasiranjem pojasa za izgradnju obilaznice doći će do
pojava degradacije zemljišta što se odražava kroz:
•
•
pojavu erozije usljed uklanjanja vegetacije i zasjecanja zemljišta,
pojava vodoležnosti zbog nakupljanja slivnih i cjednih voda,
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
85
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
•
•
•
•
izgradnja objekata za potrebe gradilišta (parkirališta, magacinski i skladišni
prostori i sl.),
podizanje deponija za odlaganje skinutog plodnog sloja tla,
korištenje pozajmišta materijala za nasipanje i sl.
kontaminacija zemljišta
U toku gradnje obilaznice zbog korištenja građevinskih mašina i sredstava za transport
građevinskih materijala te ugradnje istih doći će do kontaminacije zemljišta usljed
prosipanja ulja, maziva i goriva, a što se odražava kroz:
o organske polutante, prisustvo raznih ugljovodonika (laka i teška frakcija).
U fazi eksploatacije puta zagađenje zemljišta će uglavnom biti posljedica sljedećih
procesa:
-
Zagađenje od površinskih voda sa kolovoza,
Taloženje izduvnih gasova,
Odbacivanje organskih i neorganskih otpadaka,
Prosipanje tereta,
Taloženje iz atmosfere,
Donošenje vjetrom,
Razvijavanje usljed kretanja vozila.
U uslovima pretpostavljenog koncepta odvodnjavanja planirane ceste zagađenja nastala
slivanjem voda sa kolovoza i taloženjem izduvnih gasova predstavljaju uticaje od
najveće važnosti. Na osnovu dosadašnjih saznanja sa sigurnošću se može tvrditi da će
ovi fenomeni dovesti do povećanog zagađenja zemljišta neposredno uz trup magistralne
ceste i na bliskim rastojanjima sa jedne i druge strane. Intenzitet ovih zagađenja u
direktnoj je funkcionalnoj zavisnosti sa saobraćajnim opterećenjem.
Sva zagađenja koja su posljedica navedenih procesa po svojoj vremenskoj karakteristici
mogu biti stalna, sezonska i slučajna (akcidentna).
-
-
Stalna (sistematska) zagađenja su posljedica eksploatacije ceste.
Sezonska zagađenja su vezana za određeni godišnji period. Tipičan primjer ove
vrste zagađenja je upotreba soli za održavanje puta u zimskim mjesecima i
pesticida u toku vegetacionog perioda. Prva vrsta zagađenja poslije izvjesnog
vremenskog perioda dovodi do značajnog povećanja saliniteta zemljišta uz put
tako da zemljište značajno gubi svoje prvobitne karakteristike.
Slučajna (akcidentna) zagađenja najčešće se javljaju kao posljedica manjih ili
većih havarija vozila koja transportuju hazardne materijale. Najčešće se radi o
nafti i njenim derivatima, mada nije rijedak slučaj da dolazi i do havarija vozila
koja transportuju vrlo opasne hemijske proizvode.
U zemljištu neposredno uz put, pa i na određenom većem rastojanju, prisutan je niz
štetnih materija u koncentracijama koje mogu biti značajne sa stanovišta mogućih
posljedica. Radi se prije svega o komponentama goriva kao što su ugljovodonici,
organski i neorganski ugljenik, jedinjenja azota (nitrati, nitriti, amonijak).
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
86
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Posebnu grupu elemenata predstavljaju tzv. teški metali kao što su olovo (dodatak
gorivu), kadmijum, bakar, cink, živa, gvožđe i nikl.
Tragovi ovih elemenata mogu se registrovati i na većim udaljenostima od osovine puta i
sa stanovišta problematike životne sredine mogu predstavljati određeni problem.
Poseban oblik zagađenja predstavljaju organske i neorganske materije koje su
posljedica odbacivanja potrošnih dobara učesnika u saobraćaju i koje se takođe
registruju na znatnim rastojanjima.
5.5.1.4 Degradacija zemljišta
Faza građenja, magistralne ceste dionice: Gornji Trebižat – Struge - Klepci, izazvaće
negativan uticaj na zemljišne tvorevine, jer će uklanjanje pedo-pokrivača dovesti do
direktnog uništavanja populacija biljnih vrsta, kao i promjena u režimu voda.
U fazi eksploatacije saobraćajnice izvedeni hidrotehnički radovi mogu pokazati
pozitivističke efekte na razvoj zemljišnih tvorevina, režim voda, kao i na bio-materijal
zbog sinergističkog djelovanja.
Pod pojmom degradacije zemljišta u smislu uticaja na životnu sredinu podrazumijeva se
više različitih procesa od kojih posebnu težinu imaju pojave klizanja i odrona, erozija,
promjena permeabiliteta zemljišta, moguća poboljšanja karakteristika zemljišta u široj
zoni, degradacija zemljišta zbog otvaranja pozajmišta građevinskog materijala,
degradacija zemljišta zbog formiranja deponija kao i drugi uticaji koji u konkretnim
prostornim uslovima mogu imati manji ili veći značaj.
Na osnovu inženjerskogeoloških istraživanja koja su urađena za potrebe projekta u
pogledu stabilnosti terena preovlađuje kategorija stabilnog i uslovno stabilnog terena. S
obzirom na fazu izrade projektne dokumentacije detaljno nije moguće izvršiti
kvantifikaciju u pogledu negativnih uticaja na životnu sredinu u ovom domenu.
Inženjersko geološke i hidrogeološke karakteristike zemljišta kao i planirani zemljani
radovi na pojedinim pozicijama stvaraju uslove za pojavu sleganja trupa puta što se
može u određenim okolnostima odraziti na permeabilitet zemljišta. Bez obzira na
sleganja zemljišta ispod nasipa a s obzirom na lokalne hidrogeološke karakteristike i
vremenski tok konsolidacije ne očekuju se negativni uticaji. Degradacija zemljišta koja
može nastati formiranjem deponija i pozajmišta građevinskog materijala u konkretnim
uslovima se takođe ne može detaljno kvantifikovati budući da u ovoj fazi izrade
projektne dokumentacije nisu mogle biti određene pozicije pozajmišta i deponija.
5.5.1.5 Zauzimanje površina
Problematika zauzimanja površina neophodnih za izgradnju obilaznice kao i svih
pratećih sadržaja koji su značajni za ostvarivanje kompletnog programa izgradnje
predstavlja jedan od bitnih parametara mjerodavan za definisanje odnosa puta i životne
sredine. Izučavanje ove problematike postalo je aktuelno onog trenutka kada se
napokon shvatilo da površine koje putevi pokrivaju predstavljaju zauvijek izgubljeni
resurs i da se skoro nikada više ne mogu privesti nekoj drugoj namjeni.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
87
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Navedena činjenica kao i činjenica da su, naročito obradive površine, limitirane u smislu
raspoloživih količina, dovela je do potrebe za razmatranjem ovog pokazatelja. U procesu
definisanja mogućih uticaja potrebe za zauzimanjem površina se moraju sagledati i sa
ekološkog stanovišta i preduzeti odgovarajuće mjere u smislu mogućih svođenja uticaja
na najmanju moguću mjeru.
Do promjena kvaliteta zemljišta u toku izgradnje obilaznice dolazi prije svega zbog same
prenamjene korištenja zemljišta, odnosno pretvaranja poljoprivrednih i šumskih
površina u građevinsko zemljište. Uticaji ovog tipa vezani su za pojas
eksproprijacije/planirana parcela obilaznice i u kojem su dozvoljene građevinske
aktivnosti.
Kvalitet zemljišta u toku izgradnje može biti ugrožen akcidentnim situacijama vezanim
za sam proces građenja (curenje goriva i motornih ulja, raznih hemikalija i sl.).
5.6 Uticaj na razinu buke i vibracija
Tokom izvođenja radova povremeno će se oslobađati buka, vibracije, prašina i izduvni
gasovi od rada mehanizacije, prevoznih sredstava i sl. Pošto će se radovi odvijati u
blizini naselјa nivo buke, vibracija, prašine i izduvnih gasova predstavljaće problem
ukoliko se ne poreduzmu odgovarajuće mjere ublažavanja istih. Nivoi pozadinske
ambijentalne buke će se morati mjeriti i onda uporediti sa tipičnim vrijednostima za
buku koju izaziva oprema za izgradnju.
5.6.1 Uticaji na ukupan nivo buke za vrijeme izgradnje
Istraživanja iz domena životne sredine kod izvođenja građevinskih radova ovakve vrste,
nedvosmisleno pokazuje da i buka predstavlja jedan od prostorno izraženih uticaja.
Buka je opisana kao zvuk bez prihvatljivog muzičkog kvaliteta, ili kao nepoželjan zvuk.
Buka nastaje nepravilnim vibratornim treperenjem čvrstih tijela, tečnih i gasovitih
fluida, čije se oscilacije prenose do našeg uha.
Povremeni svakodnevni izvor buke (manjeg intenziteta – varira tokom dana) je utovar i
istovar kamionima, kao i rad druge građevinske mehanizacije. Buka kamionskih motora
varira zavisno o stanju i održavanju motora, opterećenju vozila i karakteristikama puta
kojim se vozilo kreće (nagib uzdužnog profila i vrsta puta).
Navedeni ukupni izvori buke prvenstveno mogu imati uticaj na zaposlene na samom
gradilištu, a uticaj ukupne buke na okolni – kontaktni prostor zavisi od niza fizičkih i
meteoroloških uslova.
Uticaj ukupne buke zavisi od veličine i trajanja:
•
•
•
•
Jačina zvuka,
Zvučnog spektra,
Zvučne frekvencije,
Zvučne snage,
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
88
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
•
Smjeru i jačini vjetra u odnosu na naselja u širem prostoru.
Na samom gradilištu djelovanje buke može uticati na:
 Ometanje govorne komunikacije i komunikacije putem uređaja (buka iznad 65
dB smanjuje mogućnost sporazumijevanja govorom na udaljenosti ispod jednog
metra, a otežava fonsku komunikaciju),
 Smanjenje radne sposobnosti, produktivnosti i koncentracije usljed dužeg
izlaganja jačoj buci,
 Oštećenja sluha.
U kontaktnom prostoru djelovanje buke može uticati na pojavu psihičkog zamora uz
smanjenje pažnje i osjećaj nelagode.
Djelovanje buke izvan granica gradilišta ne smije prelaziti dozvoljenu granicu nivoa
buke od 60 dB (A) danju i 50 dB (A) noću, a odnosi se na trgovačko, poslovno, stambeno
i stambeno područje uz saobraćajne koridore.
5.6.2 Uticaji na ukupan nivo buke za vrijeme eksploatacije
Većina istraživanja usmjerenih na definisanje odnosa iz domena zaštite životne sredine
kod izgradnje saobraćajnica nedvosmisleno pokazuje da buka predstavlja jedan od
prostorno najizraženijih uticaja. Sva dosadašnja iskustva u borbi sa problemima buke
pokazuju da je za sada jedini, ujedno i najispravniji put, blagovremeno uočen problem i
njegovo permanentno razmatranje kroz sve planerske i projektantske faze.
U smislu dolaženja do relevantnih pokazatelja vezanih za problematiku saobraćajne
buke, iz domena ovog studijskog istraživanja, kao polazna osnova za sve dalje analize
definišu se uobičajeni okviri sa stanovišta maksimalno dozvoljenih nivoa za pojedine
sadržaje.
Normirane vrijednosti
Prema Pravilniku o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma («Službeni list» SR
BiH broj 46/89) u sljedećoj tabeli su prikazani dozvoljeni nivoi vanjske buke.
Tabela 7. Najviši dozvoljeni nivoi buke u naseljenim područjima
Područje
(zona)
I
II
III
Najviše dozvoljeni nivoi vanjske buke dB (A)
NAMJENA PODRUČJA
Bolničko, lječilišno
Ekvivalentni nivoi Leq
Vršni nivoi
Dan
Noć
L10
L1
45
40
55
60
40
60
65
45
65
70
Turističko,
rekreacijsko,
50
oporavilišno
Čisto
stambeno,
vaspitnoobrazovne
i
zdravstvene 55
institucije, javne zelene i
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
89
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
rekreacione površine
IV
V
VI
Trgovačko, poslovno, stambeno
i stambeno uz saobraćajne 60
koridore
Poslovno, upravno, trgovačko,
65
zanatsko, servisno
Industrijsko, skladišno, servisno
i saobraćajno područje bez 70
stanova
50
70
75
60
75
80
70
80
85
Sva dalja istraživanja pojedinih prostornih cjelina u smislu određivanja negativnih
uticaja i potreba za preduzimanjem određenih mjera zaštite temelje se na definisanim
graničnim nivoima i proračunu mjerodavnih pokazatelja saobraćajne buke.
Ukoliko sračunati planski nivoi prelaze dozvoljene granične vrijednosti za postojeće ili
planirane sadržaje definišu se potrebne mjere zaštite.
Osnovni metodološki postupci proračuna
Konkretna situacija u domenu ovog istraživanja ima za cilj analize mjerodavne
karakteristike saobraćajne buke u okviru analiziranog koridora i interpretaciju odnosa
prema sadržajima u smislu izbora optimalnog rješenja i eventualno potrebnih mjera
zaštite.
Prvi korak u smislu analize buke uvijek predstavlja standardnu proceduru proračuna
čiji rezultat moraju biti pokazatelji koji nedvosmisleno definišu njeno stanje. Tako
definisano stanje svoju dalju interpretaciju nalazi u važećim zakonskim postavkama u
smislu maksimalno dozvoljenih nivoa za pojedine sadržaje. Odluka koju je u toj fazi
potrebno donijeti predstavlja sud o prekoračenim ili neprekoračenim zakonskim
nivoima, odnosno odluku o potrebi preduzimanja odgovarajućih mjera zaštite.
Svako prekoračenje dozvoljenih nivoa podrazumijeva potrebu za traženjem optimalnog
rješenja u smislu lokacijskog položaja planiranog puta a nakon toga i tipološkom
analizom i izborom mogućih zaštitnih konstrukcija kao i nove postupke optimizacije na
njihovom nivou.
Sam postupak proračuna parametara saobraćajne buke za konkretne prostorne odnose
dozvoljava u principu više procedura gdje suština problema ostaje uvijek ista: odrediti
mjerodavne parametre buke na unaprijed definisanim pozicijama u funkciji od svih
relevantnih činilaca koji karakterišu izvor, prostiranje i prijemnik.
Ovako formulisani problem predstavlja, s obzirom na broj uticajnih faktora i složenost
same problematike, kompleksan istraživački zadatak koji podrazumijeva i postojanje
provjerenih metodoloških i numeričkih postupaka. U ovoj fazi analize procedura se
svodi na potrebu dobijanja pokazatelja saobraćajne buke za mjerodavne parametre
saobraćajnih tokova i pojednostavljene prostorne odnose pri čemu se kritički stav o
mogućoj problematici i potrebnim mjerama zaštite donosi za svaku konfliktnu
prostornu cjelinu posebno.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
90
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Očekivani intezitet saobraćajne buke
Analizom saobrćajnog opterećenja, izvršenim mjerenjima na postojećoj dionici M6, te
obzirom na karakteristika trase sa, može se zaključiti da je će na planiranoj dionici buka
biti umjereno izražena, odnosno da će srednji ekvivalentni nivo saobraćajne buke u
planskom periodu, na referentnom rastojanju od 25m, iznositi od 55 do 65 dB(A) u toku
dana i od 45 do 55 dB(A) u toku noći.
5.6.3 Uticaji na intenzitet vibracija i zračenja
Vibracije su takođe jedan od kriterijuma koji karakteriše odnos puta i životne sredine i
nastaju kao posljedica oscilatornih kretanja vozila kod odvijanja putnog saobraćaja. Po
svom značaju, s obzirom na ograničenost prostornog dejstva, ovaj kriterijum je manje
izražen u odnosu na buku i aerozagađenje, ali u određenim situacijama može
predstavljati relevantnu činjenicu u smislu negativnih uticaja. S obzirom na ove
činjenice problematici vibracija posvećena je odgovarajuća pažnja u smislu
kvantifikacije mjerodavnih pokazatelja i procjene mogućih negativnih posljedica.
Oscilacije vozila koje nastaju kao posljedica kretanja preko neravnina na kolovozu
prouzrokuju pojavu vertikalnih dinamičkih reakcija na kontaktnoj površini pneumatika
i kolovoza koje su generatori vibracija u zemljištu, a koje se prostiru najviše u vidu
površinskih talasa izazivajući negativne posljedice na ljude i objekte. Generisane
vibracije su u suštini posljedica vibriranja tri glavna sistema koja se mogu opisati kao:
-
Sistem vozila kao cjeline čije se sopstvene frekvencije, u zavisnosti od tipa
vozila kreću od 1- 10 Hz,
sistem elastično obješenih masa (točkovi, osovine) sa sopstvenim
frekvencijama od 10 – 20 Hz,
Sistem pojedinačnih konstruktivnih sklopova koji osciluju na mnogo višim
frekvencijama.
Osnovnu prirodu vibracija generisanih od putnog saobraćaja daju vibracije nastale
oscilatornim kretanjem vozila kao cjeline.
Tabela 8. Faktori koji imaju uticaj na nivo strukturnih vibracija i buke
Faktori i uticaji vezani za izvor vibracija
Faktor
Uticaj
Ako je oslanjanje kruto u vertikalnom smeru, efektivne vibracije će biti
Vozilo
jače. Na drumskim vozilima, samo primarno oslanjanje utiče na nivo
vibracija, dok sekundarno oslanjanje karoserije nema nekog vidnog uticaja.
Oslanjanje
Pneumatici su najbolji metod za kontrolu strukturnih vibracija.
Neravni putevi često rađaju probleme sa vibracijama. Nivoi vbracija
Kolosjek/kolovoz
opadaju ako se nastoji da površina bude glatka.
Brzina
Veće brzine prouzrokuju više nivoe vibracija.
Generalno je mišljenje da što je objekt urbanog saobraćaja teži, to su niži
Objekti za urbani
nivoi vibracija. Nivoi vibracija u laganom bušenom tunelu će biti viši nego u
saobraćaj
sandučastom podzemnom prolazu izlivenom od betona.
Dubina
izvora Postoje značajne razlike u karakteristikama vibracija kada je njihov izvor
vibracija
ispod površine tla ili na površini tla.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
91
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Faktori i uticaji vezani za put prenošenja vibracija
Faktor
Uticaj
Uglavnom se očekuju viši nivoi vibracija u glinovitom tlu nego u
Vrsta tla
rastresitom peskovitom tlu.
Nivoi vibracija često izgledaju viši na drumu na ravnom tlu kada je dubina
do stenske podloge 10 m ili manje. Podzemni prolazi u steni daju manje
Slojevi stena
amplitude vibracija u blizini prolaza. Zbog efikasnog rasprostiranja, nivoi
vibracija ne opadaju toliko brzo u steni kao u tlu.
Slojevitost će imati značajan, ali nepredvidiv efekat na nivo vibracija, pošto
Slojevitost tla
svaki geološki sloj ima različite dinamičke karakteristike.
Očekuje se da će prisustvo podzemne vode imati značajan efekat na
Dubina do nivoa
strukturne vibracije iako neki određeni odnos nije očigledan u postojećoj
podzemne vode
literaturi.
Dubina
Postoje indicije da je prostiranje vibracija efikasnije u zamrznutom tlu.
zamrzavanja
Faktori i uticaji vezani za primaoca vibracija
Faktor
Uticaj
Generalno je pravilo da što je temelj zgrade masivniji to je veći gubitak na
Tip temelja
spojnici jer se vibracije prostiru iz tla u zgradu.
Pošto se strukturne vibracije uvek ocenjuju sa aspekta primalaca u unutrašnjosti zgrade, prostiranje vibracija kroz zgradu se mora uzeti u obzir.
Konstrukcija
Svaka zgrada se različito ponaša pod uticajem strukturnih vibracija prema
zgrade
pravilu:" Što je masivnija zgrada, to su niži nivoi strukturnih vibracija".
Akustična
Veličina akustične apsorpcije u sobi primaocu utiče na nivo strukturne
apsorpcija
buke.
Negativne posljedice vibracija na građevinske objekte ogledaju se prvenstveno u
zamoru materijala koji dovodi do skraćenja vijeka njihovog trajanja. Efekti vibracija na
čovjeka ogledaju se kroz direktna mehanička dejstva promjenljivog ubrzanja na
pokretne dijelove čovječijeg tijela kao i kroz sekundarna biološka i psihološka dejstva
usled nadražaja i oštećenja nervnih receptora.
5.7 Uticaj na floru i faunu
Posmatra se kroz dvije faze :
a) Faza izvođenja radova
b) Faza eksploatacije saobraćajnice
5.7.1 Uticaji na kvalitet flore za vrijeme izgradnje
Uticaji u toku izvođenja radova na novoprojektovanoj saobraćajnici, mogu se
determinisati kroz sljedeće faze cikluse izvođenja sa neizbježnim negativnim
reperkusijama
o miniranja i bušenja, koja kao faktor uticaja dovode do potpunog narušavanja
ekotipa sa posljedicom resastava vegetaciono  flornog elementa
o uklanjanje pedosloja što za posljedicu ima osim recesije biljnih vrsta, vrlo često i
njihovo nestajanje, zatim promjene u režimu voda sa posebnim akcentom na tzv.
korisne vode
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
92
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
o isušivanje izvora zbog odvodnjavanja i drenaže terena) sa realnom prognozom
smanjenja opšte otpornosti i nastanka procesa sušenja šuma
o različiti hidrotehnički objekti i konstrukcije u sklopu saobraćajnice mogu imati, a
svakako u fazi radnih procesa nepoželjne posljedice, tj. implikacije na ekološki i
zdravstveni status vegetacije flore
o procesi stvaranja velikih količina prašine, čađi i različitih produkata rada
građevinskih mašina, odnosno štetnih gasova, tj, produkata njihovog sagorevanja
i daljeg transformisanja mogu svakako imati nepoželjne posljedice po
zdravstveni status i izgled florno  vegetacionog segmenta životne sredine
o buka i vibracije takođe mogu imati nepoželjne implikacije na postojeću,
drvenasto  žbunastu vegetaciju sa posebnim akcentom na fragilnu, krhku
strukturu prizemnih, vaskularnih biljaka.
Uticaji u toku eksploatacije obilaznice na vegetofloru mogu se reflektovati kroz
povećanje količine izduvnih gasova zbog uspostavljanja novog protoka sistema
saobraćaja, tj. zbog predviđenog tzv. teškog saobraćajnog opterećenja.
Izvedeni hidrotehnički objekti mogu svakako pokazati pozitivističke efekte na habitus i
ekološku amplitudu biljnih vrsta, a zbog sinergističkog djelovanja i interakcija na relaciji
pedosekvence  vode  vegetaciono  florni sastav.
5.7.2 Uticaji na kvalitet faune za vrijeme eksploatacije
Uticaji na faunu posmatranog područja vezani su za zauzimanje površina, jer tada dolazi
do uništavanja pojedinih staništa, mrestilišta i zimovnika, ali i do presjecanja
tradicionalnih puteva životinja. Svako zagađivanje zemljišta, podzemnih i površinskih
voda odražava se negativno i na faunu analiziranog područja.
U toku izgradnje saobraćajnice dolazi do modifikacije normalnog režima funkcionisanja
područja izmjenom fizičkih karakteristika prostora, transformacije zemljišta izgradnjom
puta i građevinskom pripremom terena, a prisutni su i određeni vidovi zagađivanja.
Negativni uticaji koji se javljaju pri eksploataciji puta ogledaju se kroz mogućnost
izginuća životinja na otvorenom putu, remećenje mira u lovištu kroz koje put prolazi
povećanim nivoom buke, kao i kroz povećan nivo svih vidova zagađivanja, a posebno
aerozagađenja. Poseban vid opasnosti po faunu istražnog područja predstavlja moguće
zagađivanje tla, površinskih i podzemnih voda, kao i aerozagađenje u slučaju
akcidentnih situacija.
Primjetno je da je jedan od dominantnih ugrožavajućih faktora i u toku izgradnje i u
toku eksploatacije puta, buka. Realno je očekivati da će se krupne vrste životinja (ptica i
sisara) povući sa koridora zbog uznemiravanja bukom u doba parenja i izvođenja
mladih, iako je i kod njih prisutna adaptacija na povećani nivo buke.
Kod analiziranja postojećeg stanja utvrđeno je da na širem prostoru ne postoje staništa
rijetkih i zaštićenih vrsta i da u tom smislu ne treba očekivati negativne uticaje.
Uzimajući u obzir prostorni položaj postojećih staništa kao i prostorni položaj
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
93
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
analiziranih koridora može se doći do zaključka da posebno negativne uticaje ne treba
očekivati.
5.8 Uticaj na pejzaž
Vizuelne kvalitete pejzaža su scenarijski potencijal nekog pejzaža ili pojedinih
njegovih dijelova.
Kvalitetni atributi pojedinih dijelova prostora se mogu svrstavati u dvije osnovne
kategorije:


Komponente pejzaža formalnog likovnog reda koje se u prostoru obuhvata
posebno odnose na uređenje poljoprivrednog zemljišta (ortogonalni sistem).
Komponente pejzaža organskog likovnog reda koje se odnose na očuvanost
prirodne prvobitnosti (organski sistem).
Vizuelno – estetski nepovoljni efekti su privremenog karaktera, a odnose se na
narušavanje skladnog pejzažnog ambijenta zbog formiranja iskopa, nasipa i pozajmišta,
deponija iskopanog materijala, privremenih gradilišnih objekata), deponija
uskladištenih materijala i elemenata za ugrađivanje i dr.
Da bi se mogla izvršiti kvantfikacija određenih pojava vezanih za ovaj fenomen kao
posebna pogodnost se javlja mogućnost raslojavanja pejzaža na dvije osnovne
kategorije koje podrazumjevaju sledeće karakteristike: fizičke, odnosno materijalne i
afektivne, odnosno psihološke. U kategoriju materijalnih karakteristika pejzaža spadaju
fizičke karakteristike, koje mogu biti prirodne i stvorene.
Prirodne fizičke karakteristike pejzaža su prvenstveno: morfologija terena, vegetacija,
vodene površine i nebo a stvorene: izgrađenost i obrađenost. Psihološko – afektivne
karakteristike su definisane prvenstveno kao: živopisnost, jedinstvo, koherentnost,
harmonija, intaktnost itd.
Morfologija terena predstavlja najupečatljiviji elemenat pejzaža pa je sasvim opravdano
što se uticaji u domenu promjene morfologije terena zbog izgradnje puta smatraju i
najznačajnijim.
Zonu izmenjenih pejzažnih karakteristika moguće je definisati na osnovu medicinskog
praga vidljivosti usvajajućn mјerodavni vidni ugao od 100 kao mјeru za sagledavanje
maksimalne visinske razlnke u profilu uprave na liniju terena. Ovakav odnos
podrazumjeva da je išrina zone eventualno ugroženog pejzaža 600 N (N je maksimalna
visinska razlika u poprečnom profilu).
S obzirom na karakteristike postojećeg terena i karakteristike projektovanog rješenja
put u morfološkom smislu ne opterećuje pejzaž jer je projektovan u kontaktu brda i
polja.
Uticaj planiranog puta na pejzažne karakteristike u domenu vegetacije ima određeno
mjesto budući da put presjeca površine pod vegetacijom.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
94
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Uticaj površinsklh voda na elemente pejzaža predstavlja takođe činjenicu prvenstveno u
zoni reke Trebižat. Izgradnjom planiranog puta vizuelne karakteristike koje obuhvataju
ovaj elemenat pejzaža neće biti posebno degradirane. Stvaraju se i uslovi za pozitivne
efekte koji su sadržani u činjenici da se igradnjom planiranog puta otvaraju nove vizure
učesnicima saobraćajnog toka na interesantne pejzažne karakteristike u zoni reke
Trebižat i Neretve.
5.9 Uticaj na zaštićene dijelove prirode
Analizom predmenog prostora utvrđeno je da se u obuhvatu planiranog saobraćajnog
koridora nalazi dolina rijeke Trebižat koja je predložena za stavljanje pod određeni
stepen zaštite. Usvajanjem varijante A, koja ide obodom Crnog brda, izbjegnuti su
direktniuticaji na dolinu rijeke Trebižat, odnosno trebižatsko polje.
Područja, koja su ocijenjena kao izuzetna prirodna vrijednost, treba sačuvati kao takva,
te obezbjediti zaštitu da se pri realizaciji projekta obilaznice ne naruši prvobitno stanje
istih i uticaj projekta svesti na optimalni minimum.
5.10 Uticaj na kulturno - istorijsko naslijeđe
Analizom prostornog položaja, evidentiran je nacionalni spomenik - kasnoantičke vile
Mogorjelo koji se nalazi se unutar istraživanog koridora buduće obilaznice, što navodi
da se označe mogući uticaji na ovo kulturno dobro.
Trasa planirane obilaznice prolazi pored nacionalnog spomenika - kasnoantičke vile
Mogorjelo. Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, ovo arheološko
područje je proglašeno nacionalnim spomenikom (Službeni glasnik BiH br. 40/02).
Području se ne dozvoljava krčenje zidina, izgradnja objekata, sječa šume, napasanje
stoke i ostale radnje koje bi mogle uticati na izmjenu područja. U zaštitnom pojasu
minimalne širine 100 m od granica zaštićene cjeline nije dopuštena nikakva gradnja, niti
izvođenje bilo kakvih radova osim onih koji se vezuju za arheološka istraživanja ili
prezentaciju lokaliteta.
Mogući uticaji na Mogorjelo su:
-
Vibracije i buka kao posljedica izvođenja građevinskih radova i kretanja teške
mehanizacije
Prašina koja će se dizati sa gradilišta, transpotnih puteva prilikom prolaska
kamiona i mehanizacije,
Prašina sa privremenih deponija kamenih agregata.
Otpadni gasovi iz kamiona i mehanizacije koja će biti angažovana na izgradnji
obilaznice.
Kvantifikacija ovih uticaja zavisiće prvenstveno od dinamike radova, odnosno brojnosti
mehanizacije i kamiona koji će biti angažovani na izgradnji obilaznice.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
95
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Potrebno je napomenuti i mogućnost da se prilikom izvođenja zemljanih radova u
fazama izgradnje, naiđe na arheološke ostatke koji do sada nisu registrovani, pri čemu
bi bilo nephodno obavijestiti nadležni zavod za zaštitu spomenika kulture i preduzeti
sve mjere na očuvanju eventualnih arheoloških ostataka.
5.11 Uticaj na materijalna dobra (infrastrukturu)
Planirana trasa ceste, na pojedninim dijelovima, ima koliziju sa postojećom
infrastrukturom na posmatranom području.
Najznačajniji uticaj je prelazak obilaznice preko željezničkog terminala. Ovdje je
potrebno projektovanje i izgradnju obilaznice uskladiti sa uslovima dobijenim od
Željeznica Federacije BiH.
Na području gdje je planirana kružna raskrsnica, kao spoj planirane obilaznice sa
postojećom magistralnom cestom M17, nalazi se katoličko groblje koje je postojećom
magistralnom cestom podjeljeno na gornje i donje. Prilikom postavljanja trase i kružne
raskrsnice potrebno je voditi računa da se objekti u sklopu obilaznice postave tako da
dodatno ne ugrozi postojeći groblje.
Tokom izgradnje ceste doći će do presjecanja postojeće elektroenergetske
infrastrukture. Izvođač radova je dužan da po zahtjevima nadležnog
elektrodistributivnog preduzeća, preduzme sve neophodne aktivnosti da nijedan
korisnik ne ostane bez električne energije.
Planirana trasa ceste presjeca put za Struge, te više lokanih puteva. Generalnim
projektom je potrebno predvidjeti objekte koji će omogućiti nesmetanu komunikaciju
po svim putevima koje će presjeći trasa buduće obilaznice.
5.12 Međuodnos gore navedenih faktora
Uticaji koji dovode do zagađenja zemlјišta i uticaji koji dovde do zagađenja površinskih i
podzemnih voda su usko vezani. Naime sva zagađenja koja mogu da dovedu do
zagađenosti zemlјišta dovešće i do zagađenja površinskih i podzemnih voda na lokaciji i
obratno.
Takođe zagađenjem zemlјita ili površinskih i podzemnih voda će imati negativan uticaj
na floru i fanunu na predmetnoj lokaciji i njenoj bližoj okolini.
Ono što treba istaći da sva zagađenja zemlјišta, površinskih i podzemnih voda, vazduha
mogu posredno da utiču na zdravlјe stanovništva koje živi u okolini predmetne lokacije.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
96
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
5.13 Specifični utjecaji projekta na okoliš utvrđeni prethodnom procjenom
utjecaja na okoliš
5.13.1 Miniranje u toku gradnje
Obzirom da se prilikom izgradnje ceste očekuje izvođenje minerskih radova postoje
određeni rizici za zdravlje ljudi i za okoliš.
Potencijalni rizik predstavlјaju eksplozivna sredstva i eventualna miniranja i nepravilna
rukovanja zbog čega se trebaju poštovati zakonom propisane mjere.
Povremeni izvori buke vezani su na iskope, miniranje stjenske mase, koji uklјučuju buku
(većeg intenziteta) kod bušenja minskih bušotina i kratkotrajni bučni udar prilikom
aktiviranja minskih punjenja
Da bi se tačno utvrdile optimalne količine eksploziva koje se mogu upotrebiti kod
svakog miniranja i kako bi se dejstvo vazdušnog udarnog talasa svele u dozvolјene
granice, neophodno je izvršiti odgovarajuća mjerenja dejstva vazdušnog udarnog talasa
kod najbližih objekata.
Da bi se dobili tačni podaci o uticajima procesa miniranja tokom izgradnje, neophodno
je kod prvih probnih miniranja prema projekovanim parametrima izvršiti odgovarajuća
seizmička mjerenja i u saglasnosti sa dobijenim podacima odrediti stvarnu zonu
sigurnosti od seizmičkog efekta u zavisnosti od upotreblјene količine eksploziva
(utvrđivanje zakona oscilovanja tla).
5.13.2 Mogućnost akcidenata i njihove posljedice na okoliš
S obzirom na sve okolnosti koje karakterišu planirano rješenja, a prije svega imajući u
vidu mogućnost hemijskog akcidenta, kao posljedicu udesa vozila koja transportuju
takve materije izvršena je analiza mogućnosti ovakve pojave da bi se mogli specificirati i
posebni postupci koji se eventalno odnose na ovu materiju.
Pod opasnim materijama podrazumevaju se one materije koje imaju vrlo toksična,
oksidirajuća, eksplozivna, ekotoksična, zapaljiva, samozapaljiva i druga svojstva opasna
po život ljudi i životnu sredinu. Analizirano rješenje planiranog puta ima odrećenu
ulogu u prevozu opasnih materija s obzirom na njihov položaj u mreži a moguće
posljedice su posebno potencirane s obzirom na potrncijale prostora sa površinskim
tokovima.
S obzirom na položaj planirane dionice puta u mreži i karakteristike transporta mogu se
očekivati sledeće opasne materije :
1. Zapaljive tečnosti – benzin i dizel gorivo, koje se prevoze u cisternama i razna
ulja (mašinska, motorna, redukciona, hidraulička, emulziona), koja se prevoze u
različitoj ambalaži.
2. Zbijeni gasovi – propan, butan, koji se pakuju u specijalne čelične posude.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
97
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
3. Oksidirajuće materije – hloridi, peroksidi, koji se prevoze u cisternama.
4. Nagrizajuće ili korozivne materije – sumporna, hlorovodonična i azotna kiselina
koje se prevoze u cisternama ili balonima.
5. Otrovne i zarazne materije – pesticidi, herbicidi, koje se pakuju u xakove i sitnu
kartonsku ambalažu.
S obzirom na predpostavljenu strukturu po sredstvima prevoza procjenjuje se da od
ukupnog saobraćaja na ovoj dionici prevoz opasnih materija učestvuje sa oko 3% od
dijela PGDS koji se odnosi na srednja i teška teretna vozila i vozila sa prikolicama.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
98
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
6 OPIS MJERA ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH EFEKATA
Uvažavajući prethodne napomene, podatke koji su dobijeni u okviru analize uticaja
kao i lokalne prostorne uslove, kao i meteorološke parametre, koji bitno određuju
moguće akcije, cjelokupne mjere zaštite životne sredine su sistematizovane u nekoliko
osnovnih grupa:
-
opšte mjere zaštite životne sredine,
posebne mjere zaštite životne sredine,
tehničke mjere zaštite životne sredine.
6.1 Opšte mjere ublažavanja negativnih uticaja na okoliš
Kompleks opštih mjera zaštite životne sredine obuhvata globalna saznanja iz ovog
domena koja su primjerena globalnoj strategiji i lokalnim prostornim uslovima i
karakteristikama planiranog puta.
Sve aktivnosti koje su proklamovane u sklopu opšte razvojne politike na nivou države a
koje su konkretizovane kroz najviše planske dokumente potrebno je uvažiti u smislu
racionalnog upravljanja životnom sredinom za konkretne dionice puta.
U sklopu opšte razvojne politike obezbijediti dosljedno poštovanje regulative od šireg
značaja u pogledu graničnih vrijednosti pojedinih uticaja kao i regulative o
karakteristikama voznog parka u pogledu kvaliteta izduvnih gasova.
Obezbjediti pretpostavke za konstantno praćenje stanja životne sredine u zoni
planiranog puta obezbjeđivanjem podataka koji su dobijeni mjerenjima na terenu.
Obezbjediti blagovremene planove za održavanje puta u zimskim mjesecima pri čemu
treba posebno razmotriti mogućnosti da se minimizira korišćenje natrijum hlorida.
Cilj ovog poglavlja je rezimiranje glavnih mjera ublažavanja koje predlaže Konsultant.
Svrha sljedećih mjera ublažavanja je da se eliminišu, ili u svakom slučaju umanje
potencijalni okolinski uticaji izazvani Projektom. Takođe, Konsultant predlaže mjere
ublažavanja u toku faze izgradnje.
6.1.1 Pravne mjere zaštite
Kompleks pravnih mjera zaštite obuhvata niz aktivnosti u smislu pravnog regulisanja
određenih pojava koje, ukoliko se na vrijeme ne regulišu, mogu izazvati određene
negativne posljedice, koje se vrlo teško dovode u prihvatljive granice. Ove mjere zaštite
obuhvataju sljedeće aktivnosti:
-
Obezbijediti neohodnu saglasnost za uređenje predmetne lokacije od strane
ministra nadležnog za poslove prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije;
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
99
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
-
-
-
-
-
Za objekte i zemljišta za koja se potvrdi da se nalaze u privatnom ili društvenom
vlasništvu, a nalaze se u obuhvatu trase predmetnog puta obezbijediti pravičnu
nadoknadu;
U fazi izrade tehničke dokumentacije, a prije početka izvođenja radova,
neophodno je administrativno-pravnim mjerama sankcionisati moguću
individualnu izgradnju u neposrednom okruženju svih objekata ceste. Na ovaj
način sprečavaju se negativni uticaji kojima bi takvi objekti bili izloženi i
naknadni zahjtevi za mjerama zaštite.
Obezbjediti instrumente u okviru saglasnosti koje izdaju nadležne gradske i
republičke ustanove (nadležna ministarstva), tako da se u toku izvođenja radova
vrši permanentna kontrola u smislu mogućih uticaja na životnu sredinu.
Obezbjediti instrumente u okviru ugovorne dokumentacije, koju Investitor bude
formirao sa izvođačima, o neophodnosti poštovanja svih propisanih mjera zaštite
u fazi izvođenja radova.
Obezbjediti instrumente da na realizaciji poslova iz domena izgradnje i
eksploatacije budu angažovani oni subjekti koji imaju stručnog kadra za
ispunjenje definisanih zadataka iz domena zaštite životne sredine.
Tehničko – tehnološke, sanitarno higijenske i biološke mjere za sprečavanje,
umanjivanje ili ublažavanje štetnih uticaja na životnu sredinu koje su Autori specificirali
u nastavku obuhvataju širok dijapazon potrebnih aktivnosti u okviru svakog od
analiziranih uticaja i to u fazi izgradnje i poslije u fazi eksploatacije.
6.2 Posebne mjere ublažavanja negativnih uticaja na okoliš
S obzirom na sve zaključke koji su dobijeni u fazi analize uticaja, a prvenstveno u smislu
sprovođenja adekvatnih mjera zaštite, neophodno je definisati i određene postupke koji
se moraju sprovoditi u fazi eksploatacije objekta. Ove mjere podrazumijevaju sljedeće
aktivnosti:
Put je potrebno opremiti odgovarajućom horizontalnom i vertikalnom signalizacijom
koja obuhvata sve vidove potrebnih zabrana i obavještenja.
Za postupke zimskog održavanja neophodno je uraditi posebne operativne planove
vodeći prvenstveno računa o zaštiti voda i tla a zatim i o globalnim problemima zaštite
životne sredine.
Ukoliko dođe do havarije vozila koje nosi opasni teret u praškastom ili granularnom
stanju, zaustavlja se saobraćaj i upućuje se zahtjev specijalizovanoj službi koja treba da
obavi operaciju uklanjanja opasnog tereta i asanaciju kolovoza. Rasuti praškasti ili
granularni materijali se moraju ukloniti sa kolovoza isključivo mehaničkim putem
(vraćanjem u novu prikladnu ambalažu, čišćenjem, usisavanjem, itd.) bez ispiranja
vodom.
U koliko dođe do havarije vozila sa tečnim opasnim materijama, odmah se zaustavlja
saobraćaj i alarmira nadležna služba i angažuju specijalizovane ekipe za sanaciju
havarije. Prosuta materija se uklanja sa kolovoza posebnim sorbentima. U koliko je
tečnost dospjela van profila i zagadila tlo sanacija se vrši njegovim uklanjanjem. Sve
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
100
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
materije prikupljene na ovaj način tretiraju se prema posebnim postupcima
regeneracije ili se deponuju na, za takve materije predviđenim deponijama.
U toku faze izgradnje izvršiti opremanje sa adekvatnom horizontalnom i vertikalnom
signalizacijom. Tokom eksplatisanja obilaznice obezbijediti stalan nadzor radi
sprečavanja posljedica prouzrokovane vremenskim i drugim nepogodama (odroni,
padajuće kamenje, sniježni nanosi i sl.). Mjere predviđene u okviru predhodno
definisanih postupaka predstavljaju obavezu koja mora biti ispunjena kako bi uticaji
puta bili svedeni u prihvatljive granice.
6.2.1 Organizacione mjere zaštite
Organizacione mjere u fazi izgradnje odnose se na mjere organizacije firmi koje izvode
radove. Za preduzeća koja će raditi izgradnju, preporučuje se da uvedu elemente u svoju
organizaciju, koji će doprinijeti smanjenju negativnih uticaja na životnu sredinu. Veoma
je važno postavljanje odgovornog lica za sprovođenje mjera zaštite životne sredine.
-
-
-
-
-
-
-
U cilju minimizacije uticaja na zdravlje radnika, okolnog stanovništva i resursa
životne sredine rad organizovati u strogo higijensko – sanitarnom režimu.
Građevinski radovi na izgradnji obilaznice moraju biti u fazi da omogućuju normalan
početak i nesmetano izvođenje radova. Moraju se ispoštovati svi propisi zaštite
životne i radne sredine;
Sav materijal koji se upotrebljava, mora biti dobrog kvaliteta i odgovarati postojećim
propisima i standardima. Ako se prilikom izvođenja radova pokaže potreba za
manjim odstupanjima od Glavnog projekta, mora se za svaku promjenu dati pismena
saglasnost nadzora;
Za sve aktivnosti koje nisu predviđene projektom investitor je dužan da podnese
zahtjev za dopunu postojeće ili izradu nove procjena uticaja na životnu sredinu;
Građevinski radovi treba da se izvode tako da se ne oštećuju površine i prirodni
sadržaji mimo projekta (zbog nepažnje ili nestručng rada) i da se posao obavlja tako
da ne dolazi do nepotrebnog prašenja, prosipanja zemlje, bacanja otpada i dr. Sav
građevinski otpad treba odmah prikupljati i deponovati na za to određeni i uređeni
prostor prije odvoženja sa lokacije;
Potrebno je izvršiti detaljne preglede kompletne elektroinstalacije na gradilištu sa
aspekta zaštite na radu i pri pregledu obratiti pažnju na propisno uzemljivanje svih
metalnih masa u objektu, automatsko isključenje napajanja u slučaju potrebe, i
druge mjere zaštite koje se navode u projektu elektroinstalacije;
Sva predviđena mašinska oprema i instalacije treba da odgovaraju važećim
standardima i normama kvaliteta. Sva ugrađena oprema i instalacije moraju biti
zaštićeni odgovarajućim premazima, te ispitani probama na odgovarajući pritisak i
nepropusnost izolacije (ispitivano odgovarajućim naponom);
Izvođač radova je dužan obezbjediti higijensko – tehničke mjere zaštite radnika,
radnu odjeću, preventivne zdravstvene preglede i druge mjere lične i kolektivne
zaštite radnika.
Potrebno je preduzeti mjere sprečavanja rasipanja materijala na pristupnim
putevima (iz vozila koja transportuju materijal potreban za izgradnju), ako do toga
dođe potrebno je ukloniti ga;
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
101
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
-
U toku eksploatacije navedenih objekata, neophodno je u okviru zakonskih rokova
vršiti kontrolu primjene naloženih mjera zaštite životne sredine, od strane nosioca
izrade ove Studije ili druge ovlaštene institucije;
6.3 Tehničke mjere ublažavanja negativnih uticaja na okoliš
Kompleks tehničkih mjera zaštite životne sredine obuhvata sve one mjere koje su
neophodne za dovođenje kvantifikovanih negativnih uticaja u dozvoljene granice kao i
za preduzimanje određenih mjera kako bi se uticaji u procesu izgradnje minimizirali.
Kako su u okviru ove studije detaljno razmatrani pojedinačni uticaji koji se mogu
pojaviti u toku eksploatacije mjere zaštite su sistematizovane za svaki uticaj posebno.
U uslovima pretpostavljenog koncepta odvodnjavanja planirane obilaznice, zagađenja
nastala kao posljedica slivnih voda sa kolovoza i taloženja izduvnih gasova predstavljaju
uticaje od najveće važnosti. Na osnovu dosadašnjih saznanja sa sigurnošću se može
tvrditi da će ovi fenomeni dovesti do povećanog zagađenja tla neposredno uz trup
obilaznice i na bliskim rastojanjima s jedne i s druge strane. Intenzitet ovih zagađenja u
direktnoj je funkcionalnoj vezi sa intenzitetom saobraćaja. Tok vode prekinut
izgradnjom puta mora biti pravilno saniran i usmjeren, izgradnjom sabirnika kanala,
interceptičnih drenova, kaptažom i sličnim objektima što je u građevinarstvu dobro
poznata praksa. Ovim će se izbjeći ekscesivna erozija. Da bi se spriječila razorna erozija
kiše sječom šume potrebno je kompenzirati ponovnom sadnjom drveća i stabilizacijom
terena sjetvom trava na kosinama, pokosima, bankinama i nasipu uz put.
Vode koje otiču sa saobraćajnica u vodotoke i podzemne vode, a koje su veoma često i
vode za piće, jedan je od veoma ozbiljnih problema. Zbog toga je uz trasu obilaznice
potrebno, izgraditi efikasan zatvoreni system sakupljanja vode sa kolovozne površine
uz odgovarajući tretman prije njenog ispuštanja (separatori sa taložnicama). Ove
otpadne vode s ceste ne smiju direktno oticati u rijeke i male vodotoke.
6.3.1 Mjere zaštite zemljišta
Za vrijeme izgradnje
- Sav materijal od iskopa, koji neće biti odmah upotrebljen u izgradnju mora biti
deponovan na za to predviđenim lokacijama u skladu sa Projektom organizacije
gradilišta (deponije viška materijala) zaštićenim od pojave erozije, kao i van
prognoziranih zona visokog rizika od zagađenja voda.
- Deponovanje ne vršiti u koritu i uz obale vodotoka, ili zonama sanitarne zaštite
kao i zonama visokog rizika od zagađenja voda. U slučaju da se ovi lokaliteti nađu
na vodnom dobru i javnom vodnom dobru potrebno je tražiti vodoprivrednu
saglasnost.
- U najvećoj mogućoj mjeri sačuvati biljni pokrivač, odnosno ostaviti pufer zone
formirane od biljnog pokrivača između puta i vodnih tijela.
- Zaštiti površine osjetljive na eroziju sredstvima stabilizacije i biljkama koje
sprječavaju eroziju.
- Provoditi učestalo i kontrolisano zbrinjavanje komunalnog i opasnog otpada na
propisan način, odnosno zabraniti bilo kakvo privremeno ili trajno odlaganje
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
102
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
-
-
-
-
-
-
-
otpadnog materijala na okolno tlo, osim na za to Projektom organizacije
gradilišta predviđenim mjestima, te osigurati nepropusne kontejnere za otpad.
Istovremeno disciplinski sankcionisati prekršitelje utvrđenih pravila ponašanja.
Može se desiti da će izvođači tokom građenja na više mjesta zateći evidentirane
ili neevidentirane (divlje) deponije raznog otpada. Sve ovakve lokacije potrebno
je, u zavisnosti od vrste otpada, sanirati prema posebnim projektima.
Upotrebljene higijensko – sanitarne otpadne vode sa gradilišta prihvatati
sigurnim sistemima kanalizacije, skupljati putem trokomorne vodonepropusne
septičke jame i obavezno prečišćavati na propisani način (bilo na licu mjesta, bilo
na udaljenoj lokaciji), a prije ispuštanja u recipijent. Na lokalitetima gradilišta, za
potrebe radnika obavezno postaviti ekološke toalete.
Osigurati prostore sa nepropusnom podlogom za smještaj i servisiranje
mehanizacije, izvan zona definisanih kao zone visokog rizika od zagađenja voda.
Zauljene oborinske vode sa ovih prostora prikupiti i prečistiti na pjeskolovu i
mastolovu, prije upuštanja u recipijent.
Kako bi se izbegli efekti nepotrebnog zbijanja tla, čime se gube neke od njegovih
bitnih karakteristika, racionalizovati sva kretanja voznog parka. Ovo se naročiti
odnosi na tla sa visokim nivoom podzemnih voda. Iskop u ovakvom tlu vrišti pri
optimalnim uslovima u pogledu njegove vlažnosti. Pri skidanju humusnog
materijala nastojati da čitav sloj bude skinut u jednom prelazu kako bi se izbeglo
nepotrebno zbijanje.
Sve površine gradilišta i ostale zona privremenog uticaja sanirati u skladu sa
Planom sanacije, odnosno, zavisno o budućem korištenju prostora dovesti u
prvobitno stanje.
Za sva pozajmišta i deponije materijala uraditi posebne projekte rekultivacije
kako bi se spriječilo degradiranje većih površina tla.
Za lokacije gradilišnih baza, servisa, asfaltnih i betonskih baza, pozajmišta i
drugih objekata zatražiti zasebne vodoprivredne smjernice i uslove.
Za sve aktivnosti koje nisu predviđene projektom, a vezane su za pretvaranje
poljoprivrednog zemljišta u drugu namjenu investitor je dužan da podnese
zahtjev za dopunu postojeće ili izradu nove prethodne procjene uticaja.
U slučaju akcidenata, potrebna je hitna intervencija u skladu sa operativnim
planovima interventnih mjera u različitim akcidentnim situacijama.
Na cijeloj površini unutra granice izvođenja radova privremeno ukloniti
površinski sloj zemljišta debljine 20-40 cm i to poprečnim skidanjem slojeva sa
deponovanjem materijala na privremene deponije duž granice zone radova. Taj
se materijal koristi za tzv. humusiranje kosina novih nasipa i usjeka, a ostala
količina se ponovo vraća na teren oko trupa puta (prethodno se zemljana
podloga uzore, zatim se nasuti sloj usitnjava / freza i zasijava prirodnom
mješavinom trava).
U cilju kvalitetnog očuvanja plodnog zemljišta preduzeće se sljedeće mjere, koje
bi trebale ući u ugovor sa građevinskim firmama odgovornim za postupanje sa
plodnom zemljom.
o Prije početka građevinskih radova treba skinuti svo plodno zemljište i
deponovati ga na za to određena mjesta (deponije plodnog zemljišta).
o Skidanje sloja plodnog zemljišta treba obaviti kada je tlo umjereno vlažno, dakle
ni mokro ni isušeno, i to u periodu mart-novembar.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
103
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
o Visina sloja plodnog zemljišta privremeno pohranjenog na deponiji ne smije biti
viša od 2 metra.
o Deponovano plodno zemljište ne smije biti gaženo mehanizacijom i transportnim
sredstvima.
o Deponija plodnog zemljišta ne smije nikada biti zagađena hemikalijama
(motorna ulja, nafta i sl.)
o Deponija plodnog zemljišta ne smije biti izložena eroziji izazvanoj vodom ili
vjetrom.
-
-
Izvođačima radova strogo naglasiti odgovornost čuvanja sve okolne vegetacije i
zemljišta unutar i izvan građevinske zone;
U toku izgradnje obezbijediti upotrebu adekvatne mehanizacije i građevinskih
mašina, kako ne bi došlo do zagađenja zemljišta usljed izlijevanja nafte i naftnih
derivata, motornih ulja i slično;
Radove na obilaznici izvoditi na način da se ne oštete lokalni pristupni putevi;
Investitor je dužan sanirati oštećenja na lokalnim i pristupnim putevima i puteve
dovesti u prvobitno stanje.
U toku eksploatacije
-
-
Zaštiti površine osjetljive na eroziju sredstvima stabilizacije i biljkama koje
sprječavaju eroziju.
U koliko se u okviru uređenja terena pojave potrebe za posebnim mjerama
zaštite od erozije one se moraju primijeniti. Sistem ovih mjera mora biti predmet
posebnog projekta.
Izradu Operativnog plana za postupke zimskog održavanja (korištenje soli i
drugih sredstava za odleđivanje) vodeći prvenstveno računa o zaštiti voda i
zemljišta, a zatim i o globalnim problemima zaštite životne sredine. Plan treba
uključiti:
o Definisanje odgovarajućih lokacija i načina skladištenja hemikalija koje se koriste
pri održavanju puta i okolnog ambijenta (so, gnojiva, pesticidi itd.), a koje trebaju
biti izvan osjetljivih zona.
o Upotrebu sredstva treba svesti na minimum ispravnim predviđanjem stanja
puta.
-
Izraditi operativni plan interventnih mjera u različitim akcidentnim situacijama
koji treba da sadrži najmanje sljedeće elemente:
o Ukoliko dođe do nesreća sa vozilima koja nose opasni teret u praškastom ili
granulisnom stanju, zaustavlja se saobraćaj i upućuje se zahtjev specijalizovanoj
službi koja treba da obavi operaciju uklanjanja opasnog tereta i asanaciju
kolovoza. Rasuti praškasti ili granulisani materijal se mora ukloniti sa kolovoza
isključivo mehaničkim putem (vraćanjem u novu prikladnu ambalažu, čišćenjem,
usisavanjem, itd.), bez ispiranja vodom.
o Ukoliko dođe do nesreća sa vozilima sa tečnim opasnim materijama, odmah se
zaustavlja saobraćaj i angažuju specijalizovane ekipe za sanaciju štete. Prosuta
materija se uklanja sa kolovoza posebnim sorbentima. Ukoliko je tečnost
dospjela van profila i zagadila tlo sanacija se vrši njegovim uklanjanjem.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
104
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
o Sve materije prikupljene na ovaj način tretiraju se prema posebnim postupcima
regeneracije ili se deponuju na, za takve materije predviđenim odlagalištima.
-
-
Planiranu obilaznicu opremiti odgovarajućom horizontalnom i vertikalnom
signalizacijom koja obuhvata sve vidove potrebnih zabrana i obavještenja u
zonama mogućeg zagađenja voda (zone visokog rizika od zagađivanja).
Prometnom signalizacijom uticati na učesnike u saobraćaju koji prevoze
opasne materije na način da se smanji brzina vožnje, zabrani preticanje
kamiona, poveća nivo pažnje, zabrani zaustavljanje vozila na putu.
U smislu minimiziranja efekata zasoljavanja zemljišta u okolini puta kao
posljedice zimskog održavanja, korištenje natrijum-hlorida zamjeniti sa
drugim materijama koje imaju sličan ili bolji efekat odmrzavanja. U slučaju da
se natrijum-hlorid koristi u procesu održavanja predmetne dionice
obilaznice, od velikog značaja je tačno planiranje vremenske raspodjele i
količina.
6.3.2 Mjere zaštite površinskih i podzemnih voda
U toku izgradnje
-
-
-
-
-
Poprečnu i podužnu odvodnju sa kolovozne konstrukcije riješiti na način da se
obezbjedi sigurna evakuacija oborinskih voda kako u normalnim uslovima, tako i
u slučaju incidenta (prevrtanje cisterni i sl.).
Upotrijebljene vode sa gradilišta prihvatati sigurnim sistemima kanalizacije,
skupljati u odgovarajucim rezervoarima i prečišćavati na propisani način (bilo na
licu mjesta, bilo na udaljenoj lokaciji), a prije ispuštanja u recipijent. Na
lokalitetima gradilišta, za potrebe radnika obavezno postaviti ekološke toalete.
Zabraniti popravak mehanizacije, te izmjenu ulja u zonama visokog rizika od
zagađenja voda.
Osigurati prostore sa nepropusnom podlogom za smještaj i servisiranje
mehanizacije, izvan zona definisanih kao zone visokog rizika od zagađenja voda.
Zauljene oborinske vode sa ovih prostora prikupiti i prečistiti na pjeskolovu i
mastolovu, prije upuštanja u recipijent.
Poštivanje graničnih emisija u otpadnim vodama koje se upuštaju u površinske
vodotoke uskladiti sa relevantnim pravilnicima. Kao smjernicu preporučujemo
poštivanje graničnih vrijednosti definisane Uredbom o uslovima ispuštanja
otpadnih voda u prirodne recepijente i sisteme javne kanalizacije (Službene
Novine FBiH br. 06/12).
Radove na izgradnji provoditi tako da se ne poremeti hidraulički režim tečenja
podzemnih voda, prihranjivanja izdani i sl.
Sav materijal od iskopa, koji neće biti odmah upotrebljen u izgradnji deponovati
na za to predviđene lokacije u skladu sa Projektom organizacije gradilišta
(deponije viška materijala) zaštićenim od pojave erozije, kao i van prognoziranih
zona visokog rizika od zagađenja voda.
U najvećoj mogućoj mjeri sačuvati biljni pokrivač, odnosno ostaviti pufer zone
formirane od biljnog pokrivača između puta i vodnih tijela.
U blizini vodotoka koristiti samo čisti materijal za nasip, kao što je šljunak, bez
primjesa zemlje ili drugih nečistoća.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
105
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
-
-
-
-
Deponovanje ne vršiti u koritu i uz obale vodotoka, ili zonama sanitarne zaštite
kao i zonama visokog rizika od zagađenja voda. U slučaju da se ovi lokaliteti nađu
na vodnom dobru i javnom vodnom dobru potrebno je tražiti vodoprivrednu
saglasnost.
Za lokacije gradilišnih baza, servisa, asfaltnih baza, pozajmišta i drugih objekata
zatražiti zasebne vodoprivredne smjernice i uslove.
U slučaju akcidenata, potrebna je hitna intervencija u skladu sa operativnim
planovima interventnih mjera u različitim akcidentnim situacijama.
Radi zaštite obala rijeka duž čijih obala prolazi planirana trasa obilaznice sve
aktivnosti u ovim zonama svesti na minimum. Pri tome se moraju izbjeći svi
uticaji koji su posljedica bacanja otpada blizu obala. Uklanjanje drveća u zoni
rječnih obala mora se svesti na minimum. Zamućenost u rjeci prouzrokovana
građevinskim mašinama mora se minimizirati, a vožnja obalom ili rjekom mora
se izbjegavati.
Na mjestima gdje je predviđena regulacija vodotoka ista izvode sa nagibom
pokosa od 1: 1,5. Predvidjeti zaštitu dna i pokosa korita (gabioni, kamena obloga,
geotekstil i sl.), a na osnovu maksimalnih proticaja povratnog perioda u
zavisnosti od veličine slivnog područja vodotoka.
Predvidjeti osiguranje korita i obala u zoni mostova, uzvodno i nizvodno od
mostova, na način koji će obezbjediti zaštitu istih od erodivnih procesa
prouzrokovanih vučnim silama vodotoka.
U toku eksploatacije
-
-
-
-
-
-
Sve oborinske vode sa kolovoza u neposrednoj zoni rijeka moraju biti kanalisane
i prije ispuštanja u recipijent tretirane na taložniku i separatoru. Separator mora
biti projektovan prema mjerodavnim količinama padavina i karakteristikama
taloga koji se prečišćava.
Samo prečišćene vode ispuštati u krajnji recipijent u skladu sa Uredbom o
uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recepijente i sisteme javne
kanalizacije (Službene Novine FBiH br. 06/12).
Učestanost vađenja i odvoženja taloga i ulja iz taložnika i separatora odrediti
tokom eksploatacije. Pražnjenje taložnika i separatora organizovati preko
preduzeća zaduženog za održavanje projektovane dionice puta.
Konstrukcije objekta za prečišćavanje otpadnih voda sa puta moraju garantovati
vodonepropusnost, tj. ne smije se dozvoliti procjeđivanje otpadnih voda u
podzemlje. Prilaze objektima za prečišćavanje otpadnih voda sa puta riješiti na
efikasan način uz mogućnost prilaza vozila (tipa auto-cisterni za odvoz otpadne
vode, odnosno otpadnog materijala sa ovih objekata) istim.
Pažnju treba usmjeriti na zbrinjavanje oborinskih voda na mjestima na kojima se
cesta dotiče sa vodenim tokovima.
Planiranu obilaznicu je potrebno opremiti odgovarajućom horizontalnom i
vertikalnom signalizacijom koja obuhvata sve vidove potrebnih zabrana i
obavještenja u zonama mogućeg zagađenja voda (zone visokog rizika od
zagađivanja). Prometnom signalizacijom uticati na učesnike u saobraćaju koji
prevoze opasne materije na način da se smanji brzina vožnje, zabrani preticanje
kamiona, poveća nivo pažnje, zabrani zaustavljanje vozila na putu.
Provođenjem propisa koji se odnose na tehničku ispravnost vozila, upotrebu
motora sa katalizatorima, korištenjem bezolovnog benzina i dr. ukupno
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
106
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
-
zagađenje uzrokovano saobraćajem značajno će se smanjiti a time i negativan
uticaj na zemljište, vodu i vazduh.
Pridržavati se uslova iz vodoprivredne saglasnosti i pribaviti vodoprivrednu
dozvolu.
6.3.3 Mjere zaštite vazduha
Za vrijeme izgradnje
-
-
-
-
-
-
U toku izgradnje koristiti savremenu praksu i sredstva kod organizovanja
gradilišta i izvođenja radova;
Predvidjeti korištenje uređaja, vozila i postrojenja koja su, prema evropskim
standardima, klasificirana u kategoriju s minimalnim uticajem na okolinu;
Bitna mjera zaštite vazduha je redovna tehnička kontrola ispušnih gasova
motora postrojenja i vozila na radilištu kao i njihovo redovno održavanje,
kao i korišćenje goriva sa malim sadržajem sumpora;
Neminovna posljedica izvođenja građevinskih radova (iskop, utovar i istovar
materijala) je i disperzija lebdećih čestica i zagađenje vazduha sa njima, pa je
potrebno da se tokom izvođenja tih radova primjenjuju sve mjere neophodne
da bi disperzija lebdećih čestica u vazduhu bila što manja;
Pri utovaru, izdvajanje prašine je minimalno ako je vlažnost materijala oko 6 %.
U sušnom periodu potrebno je kvašenje iskopanog materijala da bi se dobila
vlažnost od 6 %.
Zaštita od prašine pri transportu kamionima u našim klimatskim uslovima
zadovoljava postupak orošavanja vodom;
Pristupne puteve kao i druge gradilišne puteve treba redovno održavati i kvasiti.
Pri izgradnji pristupnih puteva voditi računa o najmanjem narušavanju izgleda
okoline;
Specifična potrošnja vode za orošavanje zavisi od podloge puta (za zemljani put
sa uvaljanim habajućim slojem od pijeska je 0,50 – 1,00 l/min). Orošavanje se
vršiti 2 do 4 puta u toku dana;
Pri građenju razmatrane obilaznice ne predviđa se upotreba miniranja. Ukoliko
se, međutim, ukaže potreba za tim, primjeniti propise koji su predviđeni kao vid
zaštite za izvođenje te vrste radova.
U toku eksploatacije
Analiza aerozagaćenja pokazuje da za analizirane uslove koji se odnose na projektovanu
cestu posebne mjere zaštite, u toku eksploatacije, nisu potrebne s obzirom da granične
vrijednosti nisu prekoračene.
6.3.4 Mjere za upravljanje otpadom
-
Na gradilištima postaviti kontejenere zatvorenog tipa za sakupljanje čvrstog
komunalnog otpada.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
107
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
-
-
Iskorištene naftne derivate (ulja i maziva) sakupljati i skladištiti u metalnu
burad, zaštićenu od atmosferskog uticaja i pristupa neovlaštenih lica, do
zbrinjavanja sa ovlaštenim operaterom za ovu vrstu otpada.
Prikupljeni otpad klasifikovati prema Katalogu otpada i zbrinjavati ga sa
ovlaštenim operaterima.
Spriječiti nekontrolisano odlaganje otpada i samoinicjativno spaljivanje otpada.
6.3.5 Mjere zaštite flore i faune
Za vrijeme izgradnje:
-
-
-
-
-
-
U cilju zaštite vegetacije i nepotrebnog još većeg uništavanja biljnog fonda na
ovom području neophodno je ograničiti krčenje vegetacije i kretanje
građevinskih mašina, mehanizacije i transportnih sredstava isključivo u prostoru
odobrenom po Glavnom pojektu;
U cilju zaštite okolne faune i njenog što manjeg uznemiravanja koristiti tehnički
ispravnu građevinsku mehanizaciju sa što manjim stepenom emisije štetnih
produkata sagorijevanja, buke i vibracija, organizacijom gradilišta i faznim
načinom izgradnje ceste omogućiti prolaze, pristupe pojilištima, hranilištima;
Prije početka izgradnje potrebno je planirati pristupne puteve za mehanizaciju,
te odlagališna mjesta na lokalitetima gdje će prouzročiti najmanju štetu za biljni
pokrov. Nakon završetka radova potrebno je sanirati pristupne puteve,
privremena parkirališta mehanizacije i opreme, te ukloniti višak građevinskog i
otpadnog materijala sa šireg prostora oko obilaznice.
Prilikom izgradnje nadvožnjaka i mostova koji će premošćavati rijeke
predmetnog područja je potrebno izvršiti sve predradnje kako bi se
minimalizirao uticaj na floru; arhitektonsko riješenje i izgradnja mostova moraju
biti prilagođeni prostoru na način da se što manje zadire u obale rijeka. Na taj
način bitno će se smanjiti i negativni uticaj na vodotokove građevinskim
radovima.
Kod gradnje mostova potrebno je posebnu pažnju obratiti izvođenju radova radi
smanjenja nepotrebnog oštećivanja biljaka u vlažnim biljnim zajednicama.
Potrebno je zabraniti nepotrebnu sječu stabala i nasipanje okolnog terena što bi
dovelo do smanjenja površina vlažnih staništa, ali i do moguće promjene
vodotoka.
Preduzeti sve preventivne mjere zaštite (izbjegavanje miniranja, nasipanje i
zaravnavanje rubova obala) tokom izgradnje mostova na rijekama predmetnog
područja.
U toku eksploatacije
-
Sve podvožnjake na nekategorisanim putevima kao i putevima lokalnog
karaktera potrebno je prilagoditi za prolaz divljači na način da je njihova širina
najmanje 6-8 metra, a visina 4 metra (jer divljač izbjegava uske i mračne prolaze
koji za nju imaju efekt tunela).
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
108
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
6.3.6 Mjere zaštite pejzaža
Mjere zaštite zelenih površina (u smislu estetike pejzaža, ali i višefunkcionalne zaštitne
uloge) mogu se svesti na
­ Uklapanje same cjelokupne konstrukcije saobraćajnice u predio stvaranje
kompaktnosti organske veze obilaznice i predjela prirodne sredine
­ Potenciranje prirodnih i vještačkih komponenti predjela i njihovo usklađivanje
­ Razbijanje monotonije pejzažno oblikovane dionice obilaznice na pojedinim
dijelovima ove saobraćajnice sadnjom dekorativne, koloritne vegetacije,
postavljanjem panoa, bilborda i tome slično i
­ Primjenom svih potrebnih mjera njege i održavanja zelenih površina u zoni same
obilaznice i najbliže okoline u svim feno fazama razvoja.
Mjere zaštite pejzaža uključuju i sljedeće mjere:
-
-
Radove izvoditi isključivo u prostornom obuhvatu koji će biti utvrđen u projektu;
Ograničiti krčenje i skidanje vegetacije samo na površinama gdje je to
neophodno;
Poslije završetka izgradnje potrebno je predvidjeti potpuno uređenje prostora.
Nakon odnošenja lagerovanog materijala za to upotrebljene površine moraju se
urediti prema projektu rekultivacije.
Prilikom projektovanja mostova maksimalno voditi računa o oblikovanju mosta,
s ciljem što boljeg uklapanja u riječni pejzaž. Kod projektovanja mostne
konstrukcije, izbjegavati u što većoj mjeri rješenja koja zahtijevaju visoke i
masivne elemente, kako na samom mostu, tako i na obalama, te u što većoj mjeri
izbjeći zadiranje u samo korito ili obale rijeka.
Od faze idejnog projekta na dalje, uključiti i arhitektu i pejzažnog arhitektu kao
dio tima na projektovanju.
Osim za mostove, potrebno je izraditi oblikovno rješenje sa uključenim sistemom
mjera za uklapanje objekata u okolinu i za područje čvorišta.
Na vanjskim padinama brda, svagdje gdje je to moguće izvesti, projektovati
usjeke umjesto zasjeka i nasipa.
Pokose zasjeka i usjeka projektovati pod što strmijim nagibom, kako bi se širina
zadiranja u postojeći teren svela na najmanju moguću mjeru.
6.3.7 Mjere zaštite od buke i vibracija
Za vrijeme izgradnje
Buka je nepovoljan pratilac izvođenja radova i posljedica je rada građevinskih mašina i
vozila. Pošto se prilikom izgradnje predmetne obilaznice ne koristi miniranje, izostaće
taj najveći i najopasniji uzročnik zagađenja bukom. Buka najnepovoljnije efekte ima na
samom gradilištu i tu se eliminiše upotrebom odgovarajuće opreme (zaštita antifonima i
štitnicima na ušima). Buka utiče i na obližnju okolinu i zbog toga je potrebno provoditi
sljedeće mjere za smanjenje ili potpuno eliminisanje buke:
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
109
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine




Građevinske radove koji bi proizvodili veliku buku izvoditi u određenim
vremenskim intervalima i prema odgovarajućim propisima i standardima;
Zabraniti korištenje građevinskih mašina u noćnom periodu i ograničiti ih na
radne sate i dane u sedmici;
Radnici na gradilištu treba da koriste zaštitnu opremu protiv buke (štitnike za
uši);
U slučaju da nivo buke prekorači dozvoljene vrijednosti, zabraniti korištenje
mehanizacije koja proizvodi nedozvoljeno veliku buku, odnosno koristiti
modernu i ispravnu mehanizaciju.
Zaštita od štetnog dejstva buke može se obezbijediti mjerama tehničke zaštite i
sredstvima zaštite na radu. Izmjerene vrijednosti nivoa buke na pogonskim i radnim
mašinama na sličnim gradilištima nalaze se u granicama 80 - 85 dB, što jasno ukazuje na
potrebu odgovarajuće zaštite. Radi zaštite čula sluha od prekomjerne buke na radnim
mjestima rukovaoca pogonskih i radnih mašina moraju se koristiti odgovarajuća
zaštitna sredstva i to:
- Vata za zaštitu sluha od buke jačine do 75 dB,
- Ušni čepići za zaštitu sluha od buke jačine do 85 dB,
- Ušni štitnici za zaštitu sluha od buke jačine do 105 dB.
U toku eksploatacije
Potrebna zaštita od buke prostora uz određenu saobraćajnicu prvenstveno zavisi o
njenoj saobraćajnoj opterećenosti. Analizom saobrćajnog opterećenja, izvršenim
mjerenjima na postojećoj dionici M6, te obzirom na karakteristika trase sa, može se
zaključiti da je će na planiranoj dionici buka biti umjereno izražena, odnosno da će
srednji ekvivalentni nivo saobraćajne buke u planskom periodu, na referentnom
rastojanju od 25m, iznositi od 55 do 65 dB(A) u toku dana i od 45 do 55 dB(A) u toku
noći, tako da nisu planirane mjere za zaštitu od buke.
Bitno imati u vidu da su metodologijom monitoringa predviđena kontrolna mjerenja
nivoa buke po cijeloj trasi, u svrhu utvrđivanja nivoa emisije buke i poređenja s
dopuštenim nivoom buke.
Ako bi došlo do prekoračenja istog, biće neophodno predvidjeti mjere zaštite od buke, u
vidu barijera za zaštite od buke, saobraćajnog zastora, koji upija buku, i drugih.
6.3.8 Mjere zaštite zdravlja ljudi
Prije početka izvođenja radova napraviti realan plan razvoja alternativnih saobraćajnica
za lokalno stanovništvo posebno na mjestima gdje je došlo do prekida postojećih
saobraćajnica ili tradicionalnih puteva. Obzirom na potrebu za korišćenjem postojećih
puteva obaveza je izvođača radova da održava te saobraćajnice.
Vršiti redvnu kontrolu mehnaizcije i opreme, kako bi emisije polutanata i buke bile
svedene na minimum. U toku radova permanentno vršiti prikupljanje i tretman nastalog
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
110
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
otpada. Na mjestima gdje je to moguće izvršiti ograđivanje gradilišta čime bi se izvršilo
izolovanje istog.
Za vrijeme izgradnje


Domicilnom stanovništvu i zainteresovanoj javnosti prezentovati negativne i
pozitivne efekte implementacije projekta, te otpore i konflikte interesa zbog
pejzažnih, okolinskih, imovinskih i drugih aspekta sa razumjevanjem i
poštovanjem razmotriti i evaluirati. Emotivni stresovi i subjektivni razlozi,
ukoliko se ne pravi fatalna greška i šteta za područje, razvojne planove i
stanovništvo, ne bi trebali biti presudan parametar kod odlučivanja;
U slučaju potrebe izgraditi odgovarajuću infrastrukturu, kako bi se obezbijedila
neometana komunikacija lokalnog stanovništva između naselja i njihovih imanja.
U toku eksploatacije
Mjere zaštite zdravlja stanovništva u toku eksploatacije obilaznice će biti provedene
kroz mjere zaštite od buke, mjere zaštite vode, zemljišta, vazduha. Sa okolnim
stanovništvom treba sarađivati i pomagati da se adaptiraju novom prostornom sadržaju
i iskoriste mogućnosti za razvoj privrednih i drugih djelatnosti.
Obaveza Investitora je i da izvrši obaveštavanje ukoliko se pojavi bilo koji negativan
uticaj na zdravlje ljudi i životnu sredinu u toku izvođenja projekta izgradnje i
eksploatacije predmetne obilaznice u skladu sa zakonskim odredbama.
6.3.9 Mjere zaštite komunalne infrastrukture
Obaveza investitora je da u saradnji sa izvođačem radova:
-
-
-
-
Redovno održava i rekonstruiše lokalne puteve koji se koriste za potrebe
izgradnje obilaznice.
Obezbijedi alternativne puteve za pristup poljoprivrednim parcelama, objektima
i kućama na pojedinim dijelovima trase u toku izgradnje i poslije u toku redovne
eksloatacije puta.
Nakon izgradnje obilaznice obaveza da izvrši rekonstrukciju i vrati u prijašnje
stanje sve lokalne puteve kako bi se omogućila nesmetana komunikacija
stanovništvu koje tu živi.
Investitor je dužan da po zahtjevima nadležnog elektrodistributivnog preduzeća,
preduzme sve neophodne aktivnosti da nijedan korisnik ne ostane bez električne
energije.
U mjestima gdje eventualno dođe do kolizije sa lokalnim vodovodom investitor je
dužan da omogući nesmetano snabdjevanje vode stanovništvu koje koristi taj
vodovod prilikom izvođenja radova na cesti.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
111
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
6.3.10 Mjere zaštite prirodnih i kulturnih bogatstava
U dijelu gdje obilaznica prolazi pokraj nacionalnog spomenika Mogorjelo, od stacionaže
7,292 km do stacionaže 7,404 km, formirati zeleni zaštitini pojas prema Mogorjelu. Ovaj
zeleni pojas imaće višestruku funkciju: smanjiće nivo buke koji dolazi sa saobraćajnice,
doprinjeće zaštiti kvaliteta vazduha te će smanjti vizuelnu izloženost saobraćanice od
strane Mogorjela.
Na osnovu člana 46. Zakona o kulturnim dobrima BiH, u slučaju da se prilikom
izvođenja radova naiđe na arheološki lokalitet, a za koji se prepostavlja da ima status
kulturnog dobra, investitor je dužan da o tome obavjesti obavijesti nadležnu instituciju
kulture u oblasti zaštite i preduzme sve mjere da se kulturno dobro ne bi oštetilo do
dolaska ovlašćenog lica. Ista mjera se odnosi i na slučaj da se pronađe prirodno dobro
koje je geološko-paleontološkog ili minerološko-petrografskog porijekla.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
112
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
7 NACRT OSNOVNIH ALTERNATIVA
Prostornim planom Općine Čapljina za period od 2010. do 2020. godine je predviđen
koridor za polaganje trase "obilaznice" po obodima trebižatskog polja sa lijeve i desne
strane.

Varijanta sa desne strane polja, po obodu Crnog brda, nazvana je „Varijanta po
Urbanističkom planu 2000.G“.

Varijanta sa lijeve strane polja, bliže gradu, nazvana je „Izmještena M6“,
Prostornim planom su zaštićene su koridori obje varijante.
Varijanta "A" – desna obala Trebižata (obodom Crnog brda)
Trasa varijante "A" spušta se u Trebižatsko polje gdje vijaduktom raspona 30 m
propušta lokalnu makadamsku cestu i kanal u nivou polja i pruža se dalje paralelno sa
Trebižatom.
Trasa rijeku prelazi mostom raspona 2*35 m na mjestu gdje se sastaju staro i novo
korito Trebižata.
U nastavku trasa se pruža prema naselju Struge, u dužini cca 4,3 km po obodu Crnog
brda na visini 5-20 m iznad kote polja. Samo mjestimično ona prelazi nasipom preko
dijela polja uvučenih u kopno.
Nadomak naselja Struge predviđen je priključak naselja "T" raskršćem u nivou uz
izgradnju trake za lijevo skretanje.
Nakon toga trasa se vraća preko polja i rijeke Trebižat prema lijevoj obali prelazeći
rijeku sa dva mosta raspona po 20-25 metara.
Dolaskom na lijevi obod polja, nadohvat ranžirnog kolosjeka, vijaduktom dužine 25 m
trasa se penje na visinu cca 18 m da bi na dovoljnoj visini vijaduktom dužine 175 m
prešla preko željezničke pruge. Na početku vijadukta u trasu se uklapa trasa varijante
"B" i u nastavku se nudi jedinstveno rješenje.
Varijanta "B" lijeva strana Trebižata (varijanta kroz polje)
Varijanta prati u naravi položaj trase iz prostornog plana (izmještena M6) i njen silazak
u Trebižatsko polje.
Trasa prelazi lokalni makadamski put koji je potrebno propustiti pločastim propustom
minimalno 5*3,5 m.
Po silasku u polje u dužini cca 250 m trasa je u kontaktu sa rubom naselja. Tu se križa
sa glavnom lokalnom cestom koja vodi u polje i obzirom na zahtjeve lokalne zajednice
izražene kroz javne rasprave o PP Općine Čapljina, tu je predviđen vijadukt dužine 155
m.
U nastavku, trasa neminovno prolazi kroz dio polja pa je postavljena po trasi prirodnog
kanala koji i u sadašnjem stanju dijeli parcele uzdužno postavljene.
Na kraju polja predviđen je vijadukt dužine 120 m koji se može u slučaju optimiziranja
skratiti jer nije u zoni naselja. Dalje se trasa spaja sa varijantom A
Varijante C1, C2, C3
Varijanta C1 predstavlja prelazak sa varijante "B" na varijantu "A" preko polja na mjestu
gdje je to predviđeno Prostornim planom. Ona nema posebnih ograničenja osim što
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
113
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
prolazi plodnim zemljištem ali je odbačena kada je pronađeno bolje rješenje koje polje i
rijeku Trebižat prelazi sa puno manje sukoba.
Varijanta C2 je pokušaj da se za prelaz polja pri prelasku sa varijante "A" na varijantu
"B" izabere mjesto topografski najpovoljnije, te da se prelaz preko pruge i puta za Struge
napravi na mjestu gdje je pruga uža i najbliža je putu. Problemi zbog koje je odbačena,
prije svega odstupanje od usvojenog plana u građevinskoj zoni, zahvatanje dijela vojnog
zemljišta , te nepovoljan prolaz pored "Mogorjela".
Varijanta C3 je trasa koja je dio rješenja Izmještene M6 iz Prostornog plana. Ona je u
suštini uredu s tim da su posljednji stambeni objekti od puta za Struge prema rijeci
Neretvi i njihove obradive površine ugrožene njenom blizinom.
8 NAZNAKA POTEŠKOĆA KOD IZRADE STUDIJE O UTICAJU NA
OKOLIŠ
Prilikom izrade Studije o uticaju na okoliš, izrađivači nisu naišli na poteškoće.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
114
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
9 PARAMETRI NA OSNOVU KOJIH SE MOGU UTVRDITI ŠTETNI
UTICAJI NA ŽIVOTNU SREDINU
Parametri na osnovu kojih se mogu utvrditi štetni uticaji na životnu sredinu prilikom
izgradnje i eksploatacije južne obilaznice Čapljine jesu:
Parametar
U toku izgradnje
Otpadne vode
Fizičke, hemijske i biološke
karakteristike otpadne vode
koja će se produkovati
prilikom izgradnje obilaznice
Površinski vodotoci
Fizičke, hemijske i biološke
karakteristike vode
površinskog vodotoka u čijoj
blizini će se vršiti izgradnja
obilaznice
Kvalitet vazduha
Praćenje sadržaja glavnih
polutanata u vazduhu:
koncentracija SO2, CO, NO, NO2,
NOX, LČ10, (ULČ) i čađi, na
lokaciji izvođenja radova
prema predviđenom planu
monitoringa
Kvalitet zemljišta
U slučaju akcidentnih situacija
Nivo buke i vibracija
Praćenje ukupnog nivoa i
vibracija buke na granicama
gradilišta
Flora u fauna
Uništavanje usjeva, drveća,
livada, itd. u toku izgradnje
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
U toku eksploatacije
Fizičke, hemijske i biološke karakteristike
otpadne vode koja će sa sa kolovozne
površine slijevati prilikom eksploatacije
obilaznice
Fizičke, hemijske i biološke karakteristike
vode površinskog vodotoka u čijoj blizini će
biti izgrađena obilaznica i koja će biti
krajnji recipijent u koji će se ispuštati
otpadne vode sa kolovoza nakon njihovog
planiranog prečišćavanja
Praćenje sadržaja glavnih polutanata u
vazduhu: koncentracija SO2, CO, NO, NO2,
NOX, LČ10, (ULČ) i čađi, na lokacijama
stambenih naselja u blizini trase obilaznice
prema predviđenom planu monitoringa
Koncentracija teških metala u zemljištu u
blizini granice obilaznice
Praćenje ukupnog nivoa buke i vibracija na
granicama ceste na lokacijama stambenih
naselja u blizini trase obilaznice prema
predviđenom planu monitoringa
Pratiti učestalost i distribuciju stradalih
životinja.
115
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
10 SISTEM MONITORINGA
10.1 Uvod
I pored detaljne analize, često i proračuna, pojedine procjene uticaja na okolinu, na bazi
kojih su tražena projektna rješenja, mogu biti nedovoljno pouzdane. Nadalje, u toku
vremena se mijenaju i uslovi okruženja, te i sami okolinski propisi. Stoga je moguće da
se nakon izgradnje obilaznice ustanovi da neke predviđene mjere za ublažavanje
okolinskih uticaja nisu dovoljne, ili čak da planirane aktivnosti nisu u potpunosti
sprovedene. Stoga je zadatak nadležnih državnih organizacija uspostava okolinskog
monitoringa.
U užem smislu, zadatak monitoringa je praćenja emisija (u zrak, u vode), te promjene
parametara okoline (kvalitet zraka, nivo buke, kvalitet vode u rjekama, promjene
kvaliteta tla). U širem smislu je praćenje i društveno-ekonomskih parametara. Sistem
monitoringa ima za cilj i provjeru svih sistema od kojih zavisi kvalitet okoline
(prečišćavanje otpadnih voda koje se sakupljaju na cesti, održavanje tih uređaja,
pravilnost djelovanja u slučaju akcidenata (izlijevanja kemikalija na cesti i sl.). Na bazi
rezultata monitoringa poduzimaju se dodatne organizacione ili investicione mjere.
Monitoring ima višestruku svrhu:
- za upravljanje pojavama,
- za informacije, uključujući i za potrebe planiranja i
- za naučne svrhe.
Uticaji na cesti donosi značajne uticaje na okolinu, koji se mogu svrstati u željene, nužne
i neželjene. Željeni uticaji su planirana promjena pejzaža uključujući izgrađenu cestu, te
širi ekonomski efekti. Nužni su, na primjer, prihvaćena prenamjena plodnog zemljišta
na određenom mjestu i određene površine, ili buka u dozvoljenim granicama. Neželjene
su izlijevanje naftnih derivata u rijeku u slučaju nesrće ili prekomjerna zagađenost
vazduha, ili uništavanje šumske površine u toku gradnje. Da bi država mogla da prati
promjene, potrebno je uvesti, održati i koristiti sistem praćenja uticaja na okolinu
(okolinski monitoring).
Monitoring treba da identifikuje:
1. stanje u trenutku izrade Studije uticaja na okolinu,
2. stanje u trenutku otpočinjanja gradnje,
3. stanje u trenutku završetka gradnje i
4. stanje u toku eksploatacije uticaja na okolinu.
Ovo praktično znači da se sistem monitoringa treba uspostaviti odmah. Naravno, on ne
može odmah u nultom trenutku da proradi u punom sastavu, jer nije izgrađen, ali ga
treba odmah projektovati i razvijati, posebno imajući na umu ko je odgovoran za
njegovo uspostavljanje, funkcionisanje i diseminaciju podataka. Očito je da odgovornost
imaju, kako državno tijelo/organ nadležan za cijeli projekat obilaznice, tako i
tijela/organi koji su ustavom zaduženi za okolinsku problematiku.
Sam sistem se može podijeliti u tri faze:
- monitoring nultog stanja,
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
116
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
-
monitoring u toku gradnje i
monitoring u fazi eksploatacije.
10.2 Monitoring nultnog stanja
Prilikom izrade Studije o uticaju na okoliš urađena su određena terenska istraživanja, u
sklopu kojih je urađen monitoring nultog stanja. Uzimajući u obzir očekivane uticaje
prilikom izgradnje i korištenja buduće obilaznice, uočljivo je da će se najveći uticaji,
pored zauzimanja zemljišta koje je nemoguće izbjeći, javiti kroz povećan nivo buke i
moguće uticaje na površinske vodotoke.
Zbog toga je urađen monitoring buke na više mjesta duž planirane trase te je izvršen
anliza i uzorkovanje vode rijeke Trebižat na jednoj lokaciji u trebižatskom polju.
10.2.1 Monitoring buke
Na otvorenom prostoru na cetiri lokacije u obuhvatu koridora planirane obilaznice na
karakteristicnim mjernim pozicijama izvrseno je mjerenje petnaestominutnog
ekvivalentnog nivoa komunalne buke.
Minitoring je trebao dati uvid u postojece stanje na lokaciji, koje se ne smije narusiti
prilikom odvijanja usvojenih radnih procesa i aktivnosti, unutar predmetnog podrucja.
10.2.1.1. Primjenjeni propisi i standardi
-
Zakon o zastiti okolisa („Sluzbene novine Federacije BiH“, br. 33/03 i 38/09),
-
Pravilnik o dozvolјenim granicama intenziteta zvuka i suma („Sluzbeni list SRBiH
br. 46/89),
-
ISO 1996-1: Akustika-opisivanje, mjerenje i ocjenjivanje buke u zivotnoj sredini dio 1 (osnovne velicine i procedure ocjenjivanja),
-
ISO 1996-2: Akustika-opisivanje, mjerenje i ocjenjivanje buke u zivotnoj sredini –
dio 2 (određivanje nivoa buke u zivotnoj sredini),
-
2002/49/EC - Evropska direktiva za procjenu i upravlјanje bukom u zivotnoj
sredini.
10.2.1.2. Metode i instrumenti
Osnovna svrha mjerenja buke u zivotnoj sredini jeste određivanje mjerodavnoga nivoa
ukupne buke na definisanim mjernim mjestima za referentne vremenske intervale
utvrđene propisima i standardima, pri cemu je potrebno definisati izvore specificne
buke i rezidualnu buku na posmatranim mjernim mjestima.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
117
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Za mjerenje buke na odabranim mjernim mjestima koristen je bukomjer EXTECH
407790 mjernog opsega 30-130 dB, koristenjem filtra (A), odnosno sistem za mjerenje i
akvizaciju podataka koji omogucava automatski vremenski zapis ekvivalentnog nivoa
buke Leq koristenjem (A) frekvencijske krive.
Bukomjer zadovolјava zahtjeve standarda IEC 651, IEC 804 i ANSI S1.4 tip 2. Dinamicka
karakteristika instrumenta je „fast“, „slow“, „impulse“.
Mjerenje intenziteta ukupnog petnaestominutnog ekvivalentnog nivoa buke, izvrseno je
na definisanim mjernim mjestima, a normiranje izvrseno u skladu sa Pravilnikom o
dozvolјenim granicama intenziteta zvuka i suma i ISO preporukama. Nivo buke mjerne
je instrumentom bukomjer – INTEGRATING SOUND LEVEL DATALOGGER, Model
407780, proizvođaca EXTECH, koristenjem filtra “A”.
10.2.1.3. Mjerna mjesta
Mjerenje nivoa buke na predmetnom podrucju, izvrseno je na sledecim lokacijama:
1. Mjerno mjesto br. 1. (slika ispod) – na pocetku dionice na mjestu gdje se odvaja od
postojece magistralne ceste
2. Mjerno mjesto br. 2 (slika ispod). – na pocetku trebizatskog polja pored naselja
Trebizat.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
118
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
3. Mjerno mjesto br. 3. (slike ispod) – pored nacionalnog spomenika Mogorjelo, sa
strane prema planiranotrasi obilaznice.
4. Mjerno mjesto br. 4. (slika ispod) – na mjestu gdje je planiran kruzni tok za
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
119
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
prikljucak urbanog dijela Capljine.
10.2.1.4. Rezultati mjerenja intenziteta buke u vanjskoj sredini
Normiranje izmjerenog intenziteta buke (petnaestominutnih ekvivalentnih nivoa),
izvrseno je u skladu sa „Pravilnikom o dozvolјenim granicama intenziteta zvuka i suma
(„Sluzbeni list“ SR BiH broj 46/89). Dozvolјeni nivoi vanjske buke za definisana podrucja
prikazani su u sledecoj tabeli.
Tabela 12 Dozvolјeni nivoi vanjske buke prema Pravilniku o dozvolјenim granicama intenziteta
zvuka i šuma („Službeni list“ SR BiH broj 46/89)
Područje
(zona)
Najviše dozvolјeni nivoi vanjske buke dB (A)
NAMJENA PODRUČJA
Ekvivalentni nivoi Leq
Vrsni nivoi
Dan
Noc
L10
L1
I
Bolnicko, lјecilisno
45
40
55
60
II
Turisticko, rekreacijsko,
oporavilisno
50
40
60
65
III
Cisto stambeno, vaspitnoobrazovne i zdravstvene institucije,
javne zelene i rekreacione povrsine
55
45
65
70
IV
Trgovacko, poslovno, stambeno i
stambeno uz saobracajne koridore
60
50
70
75
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
120
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
V
Poslovno, upravno, trgovacko,
zanatsko, servisno
65
60
75
80
VI
Industrijsko, skladisno, servisno i
saobracajno podrucje bez stanova
70
70
80
85
Na svim mjernim pozicijama mjerenje buke u dnevnom periodu podrazumjevalo je po
jedan 15-minutni mjerni interval.
Rezultati mjerenja 15-minutnog ekvivalentnog nivoa buke (Leq) za dnevni period na
mjernim pozicijama br. 1 do 4 prikazani su u sledecoj tabeli.
Tabela 13 Rezultati mjerenja buke na definisanim mjernim mjestima
Mjerno
mjesto
na početku dionice na mjestu gdje se odvaja od postojeće magistralne ceste
br. 1.
Datum
16.04.2014. god
mjerenja
Izmjerena
Najvisi
Referentni
Mjerni
Mjerna
Podrucje
Meteoroloski
vrijednost
dozvolјeni
period
interval
velicina
(zona)
parametri
dB (A)
nivo dB (A)
Leq
57,8
60
T= 13° C
Dan
15 min.
L10
65,0
70
IV
rH= 65 %
(06-22 h)
Vv= 0,5 m/s
L1
72,0
75
Mjerno
mjesto
br. 2.
Datum
mjerenja
Referentni
period
Dan
(06-22 h)
Mjerno
mjesto
br. 3.
Datum
mjerenja
na početku trebižatskog polja pored naselja Trebižat.
16.04.2014. god
Mjerni
interval
Mjerna
velicina
15 min.
Leq
L10
L1
Najvisi
dozvolјeni
nivo dB (A)
60
70
75
Podrucje
(zona)
IV
Meteoroloski
parametri
T= 13° C
rH= 65 %
Vv= 0,5 m/s
pored nacionalnog spomenika Mogorjelo, sa strane prema planiranotrasi
obilaznice
16.04.2014. god
Referentni
period
Mjerni
interval
Mjerna
velicina
Dan
(06-22 h)
15 min.
Leq
L10
L1
Mjerno
mjesto
br. 4.
Izmjerena
vrijednost
dB (A)
50,7
61,0
69,0
Izmjerena
vrijednost
dB (A)
44,7
57,0
65,0
Najvisi
dozvolјeni
nivo dB
50
60
65
Podrucje
(zona)
II
Meteoroloski
parametri
T= 13° C
rH= 65 %
Vv= 0,5 m/s
na mjestu gdje je planiran kružni tok za priključak urbanog dijela Čapljine
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
121
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Datum
mjerenja
16.04.2014. god
Referentni
period
Mjerni
interval
Mjerna
velicina
Dan
(06-22 h)
15 min.
Leq
L10
L1
Izmjerena
vrijednost
dB (A)
46,4
57,0
62,0
Najvisi
dozvolјeni
nivo dB
60
70
75
Podrucje
(zona)
IV
Meteoroloski
parametri
T= 13° C
rH= 65 %
Vv= 0,5 m/s
Leq - ekvivalentni nivo buke
L10 - nivo zvučnog pritiska premješten u 10% mjernog intervala
L1 - nivo zvučnog pritiska premješten u 1% mjernog intervala
Mjerenje 15-minutnog Leq nivoa buke na mjernoj poziciji br. 1. izvrseno je na pocetku
dionice, gdje je planirano odvajanje od postojece magistralne ceste. Na posmatranoj
lokaciji evidentiran je specificni izvori buke – postojeca magistralna cesta. Registrovana
vrijednost ekvivalentnog nivoa buke za dnevni period od 57,8 dB(A) ne prelazi granicni
nivo buke za akusticku zonu IV i određenu Pravilnikom o dozvolјenim granicama
intenziteta zvuka i suma („Sluzbeni list” SRBiH br. 46/89).
Mjerenje 15-minutnog Leq nivoa buke na mjernoj poziciji br. 2. izvrseno je na pocetku
trebizatskog polja, neposredno do stambenih objekata naselja Trebizat. Na posmatranoj
lokaciji evidentiran je specificni izvori buke –postojeci magistrlni put. Registrovana
vrijednost ekvivalentnog nivoa buke za dnevni period od 50,7 dB(A) ne prelazi granicni
nivo buke za akusticku zonu IV i određenu Pravilnikom o dozvolјenim granicama
intenziteta zvuka i suma („Sluzbeni list” SRBiH br. 46/89).
Mjerenje ekvivaletnog nivoa buke na mjernoj poziciji br. 3. izvrseno je pored
nacionalnog spomenika Mogorjelo, na udalјenosti cca 120 m od lokacije planirane za
izgradnju ceste. Na posmatranom mjestu osnovni izvor buke je saobracaj koji se odvija
na lokalnom putu za Struge. Izmjerena vrijednost ekvivalentnog nivoa buke na
mjernome mjestu br. 3. iznosila je 44,4 dB(A) sto je ispod najviseg dozvolјenog nivoa
buke za akusticku zonu II.
Mjerenje ekvivaletnog nivoa buke na mjernoj poziciji br. 4. izvrseno je na mjestu gdje je
planiran kruzni tok za prikljucenje urbanog dijela Capljine. Na posmatranom mjestu
osnovni izvor buke je nekategorisani makadamski put i postojeca deponija komunalnog
otpada koja su udalјeni oko 500 m. Izmjerena vrijednost ekvivalentnog nivoa buke na
mjernome mjestu br. 4. iznosila je 46,4 dB(A) sto je ispod najviseg dozvolјenog nivoa
buke za akusticku zonu IV.
10.2.2 Monitoring vode rijeke Trebižat
Za potrebe nultog monitoringas u toku izrade Studije uticaja na okolis urađeno je
uzorkovanje i ispitivanje vode rijeke Trebizat.
Uzorkovanje i dijelom terensko mjerenje je izvrseno 16.04.2014. godine, u trebizatskom
polju.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
122
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Slika br. 23 Lokacija na kojoj je uzvršeno uzorkovanje i mjerenje na licu mjesta karakteristika vode
rijeke Trebižat
Od zahvacenih uzoraka vode formiran je jedan kumulativni uorak kojem su određivani
fizicko-hemijski parametri kvaliteta povrsinskih voda. Na licu mjesta izvrseno je
mjerenje: temperature, pH, elektroprovodljivosti i rastvorenog kiseonika.
Kompletna ispitivanja voda obavlјena su u akreditovanoj laboratoriji za ispitivanje voda
»Euroinspekt« d.o.o. Osječani, Doboj, a rezultati sintetizovani i prezentovani u tabelama.
Tabela 1 Rezultati fizičko-hemijske analize uzorka vode rijeke Trebižat
Rezultat
R.
PARAMETAR
(±
Br.
mj.nesig)
1.
Temperatura
14,7
C
2.
Primjetna boja
bez
3.
Primjetni miris
bez
4.
pH
7,85
5.
Ostatak isparenja-ukupni
mg/l
274
6.
Ukupne suspendovane materije
mg/l
11,1
7.
Elektroprovodlјivost /20 C
8.
247
7,8
Rastvoreni kiseonik
S/cm
mg/l

zasicenja
mg O2/l
3,2
mg O2/l
mg/l
CaCO3
mg/l
10,7
mg/l
2,2
mg/l
0,021
10.
Bioloska potrosnja kiseonika nakon 5
dana (BPK5)
Hemijska potrosnja kiseonika - HPK
11.
Alkalitet
12.
Amonijacni azot
Ukupni azot
9.
13.
18.
Ukupni fosfor
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
88
155
Oznaka metode
in situ
in situ
EPA 160.3:1971
BAS EN 872:2002; EPA
160.2
in situ
in situ
BAS ISO 5851-1
BAS ISO 99631:2000;EPA 310.1
0,11
JUS ISO 5663
EPA 365.2:1971
123
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
Na osnovu fizičko – hemijskih karakteristika mogu se dati slјedeći komentari rezultata u
skladu sa Uredbom o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama SR
BiH (Službeni list SRBiH, br. 19/80).
Izmjerena pH vrijednost u uzetom uzorku vode je iznosila 7,85 što je u granicama za
prvu klasu kvaliteta površinskih vodotoka koja iznosi od 6,8 – 8,5. Vrijednosti
rastvorenog kiseonika i procenat zasićenja od 7,8 mg/l odnosno 88 % svrstavaju ovaj
vodotok u drugu klasu kvaliteta.
Vrijednosti koncentracija ukupno suspendovanih materija od 11,1 mg/l i hemijske
potrošnje kiseonika i od 10,7 mg O2/l svrstavaju vode rijeke Trebižat u drugu klasu
kvaliteta. Vrijednosti potrošnje kiseonika za biološku oksidaciju organske materije,
BPK5 od 3,2 gO2/m3 svrstava vode rijeke Trebižat u drugu klasu kvaliteta.
10.3 Monitoring u fazi gradnje
Monitoring u fazi gradnje obuhvata period od planiranja i pripreme gradilišta do
završetka gradnje. Obuhvata uticaje koji postoje u fazi pripreme materijala u zoni
asfaltne baze, dopreme materijala i mehanizacije, te same gradnje (uticaji rada i
obsluživanja mašina, uticaji pri operaciji sa mašinama te posljedice tih uticaja. Troškovi
ovog monitoringa treba da su ukljuceni u troškove gradnje obilaznice. Posebno je
značajno prisustvo arheologa u toku gradnje.
10.3.1 Monitoring zemljišta tokom faze gradnje
U toku faze gradnje doći će do problema degradcije i i moguće kontaminacije zemljišta
organskim polutantima i teškim metalima.
Praćenje degradacije
U fazi gradnje obilaznice potrebno je uvesti monitoring odnosno praćenje stanja i
promjena koje se odražavaju kroz:
• pojavu erozije usljed uklanjanja vegetacije i zasjecanja zemljišta,
• pojava vodoležnosti zbog nakupljanja slivnih i cjednih voda,
• podizanje deponija za odlaganje skinutog plodnog sloja tla,
• korištenje pozajmišta materijala za nasipanje.
Praćenje kontaminacije
Zbog korištenja građevinskih mašina i sredstava za transport građevinskih materijala te
ugradnje istih postoji opasnost kontaminacije zemljišta usljed prosipanja ulja, maziva i
goriva, a što se odražava kroz:
•
zagađenje organskim polutantima (lake i teške frakcije ugljovodonika).
Sva ova oštećenja se moraju procjeniti i odrediti mjere preventive i sanacije kroz izradu
odgovarajućih programa i projekata.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
124
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
10.3.2 Monitoring za vode tokom faze gradnje
Za vrijeme radova na izgradnji obilaznice, zbog mogućeg uticaja korištenja mehanizacije
i ljudskog faktora potrebno je realizovati monitoring kvaliteta površinskih voda. Izbor
profila na kojima će se provoditi monitoring, takođe zavisi od toga da li će se graditi
istovremeno sve poddionice ili samo neke od njih. U višim fazama izrade projektne
dokumentacije potrebno je voditi računa o preciziranju ovih profila za osmatranje
tokom faze građenja, a u zavisnosti od dionice na kojoj ce biti aktivno gradilište. U
Glavnom projektu potrebno je precizirati ove podatke, tj. odabrati mjerne profile za
osmatranje tokom faze građenja, a u zavisnosti od dionice na kojoj ce biti aktivno
gradilište. Za vrijeme građenja potrebno je jednom mjesečno realizovati analizu
pokazatelja kvaliteta vode za ispitivanje uticaja gradnje obilaznice na kvalitetu
površinske vode:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Mutnoća vode
HPK
BPK5
Ukupne suspendovane materije
Ukupne masnoće
Mineralna ulja
Teški metali (olovo)
pH vrijednost
Provodljivost
10.3.3 Monitoring buke tokom faze gradnje
Tokom izgradnje potrebno je provoditi monitoring buke na granicama lokacije
gradilišta koje će se nalaziti u blizini stambenih objekata. . Izbor profila na kojima će se
provoditi monitoring, takođe zavisi od toga da li će se graditi istovremeno sve
poddionice ili samo neke od njih. U višim fazama izrade projektne dokumentacije
potrebno je voditi računa o preciziranju ovih mjernih mjesta za osmatranje tokom faze
građenja, a u zavisnosti od dionice na kojoj ce biti aktivno gradilište. U Glavnom
projektu potrebno je precizirati ove podatke, tj. odabrati mjerna mjesta za osmatranje
tokom faze građenja, a u zavisnosti od dionice na kojoj ce biti aktivno gradilište. Za
vrijeme građenja potrebno je jednom mjesečno realizovati mjerenje nivoa buke za
ispitivanje uticaja gradnje obilaznice na ukupni nivo buke. U slučaju žalbe građana, a po
nalogu inspekcijskog organa potrebno je češće vršiti monitoring buke.
10.3.4 Monitoring vazduha tokom faze gradnje
Tokom izgradnje potrebno je vršiti redovne kontrole da li se prilikom izvođenja radova
vrši odoršavanje deponija kamenih agregata, radnih i manipulativnih platoa i internih i
pristupnih saobraćajnica, a sve u skladu sa okolišnim planom upravljanja.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
125
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
10.4 Monitoring u fazi eksploatacije obilaznice
Monitoring u fazi ekslopatacije objekta (obilaznice) treba da obuhvati:
• praćenje promjena društveno-eknomskih parametara (indikatora) koji se odnose
na šire područje obilaznice (promjena broja stanovnika, razvoj naselja uz cestu,
promjena parametara ekonomskog razvoja),
• praćenje emisija u vodu,
• praćenje ambijentalne buke.
10.4.1 Monitoring kvaliteta voda
Površinske vode
Tokom korištenja ceste dolazi do pojave otpadnih voda sa saobraćajnice, a koje se
prikupljaju i prečišćavaju određenim kontrolisanim sistemom unutrašnje odvodnje sa
pratećim objektima. Granične vrijednosti emisija u ovim otpadnim vodama trebaju biti
zadovoljavajuće i neškodljive za sveukupni okoliš.
U slučaju ispuštanja otpadne vode u vodotoke, one moraju biti prečišćene i dovedene na
kvalitet vode vodoprijemnika, odnosno da odgovaraju po svim parametrima klasi vode
budućeg vodoprijemnika. U torm smislu, potrebno je tokom eksploatacije predvidjeti
nastavak praćenja kvaliteta voda na području uticaja planirane obilaznice na odabranim
mjernim profilima.
Predložene mjerne profile za osmatranje na vodotocima potrebno je provjeriti i
precizirati u Glavnom projektu, nakon provedenih hidrogeoloških istražnih radova, te
nakon precizno utvrđenih pozicija separatora ulja i masti za prečišćavanje otpadnih
voda, te rješavanja ispuštanja otpadne vode iz istih.
Mjerenja je potrebno obavljati najmanje pet kalendarskih godina, i to svaki mjesec u
prvoj godini, a naredne četiri godine svaki treći mjesec. Ako se tokom tog perioda utvrdi
da nema uticaja ceste na ove vodotoke, onda se broj i učestalost ovih analiza može
umanjiti i uskladiti sa zahtjevima Zakona o vodama FBiH.
Otpadne vode iz separatora ulja i masti i objekata za prečišćavanje
Potrebno je vršiti kontrolu kvaliteta otpadne vode sa saobraćajnice na svim mjestima
ispusta voda iz objekata za tretman otpadnih voda. Ova kontrola treba se realizovati
četiri puta godišnje i to jedan put obavezno tokom intenzivnih oborina, kao i obavezno,
jedan put ljeti, poslije prve kiše, nakon dugotrajnog sušnog razdoblja i najintenzivnijeg
korištenja saobraćajnice.
Osmatranje se treba vršiti na najmanje dvije lokacije separatora, na mjestima ispuštanja
iz separatora, prije upuštanja otpadne vode u recipijent ili tlo. U toku ovih analiza,
potrebno je izvršiti analize otpadne vod ena sledeće pokazatelje:
1. Mutnoća vode
2. HPK
3. BPK5
4. Ukupne suspendovane materije
5. Ukupne masnoće
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
126
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
6.
7.
8.
9.
Mineralna ulja
Teški metali (olovo)
pH vrijednost
Provodljivost
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
127
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
11 ZAKLJUČAK
Nakon provedenog studijskog istraživanja cjelokupne problematike uticaja na okoliš
projekta izgradnje i korištenja južne obilaznice Čapljina moguće je donijeti generalni
zaklјučak da se uticaji na okoliš, do kojih će doći prilikom izgradnje i korištenja ceste,
specificiranim mjerama mogu dovesti u prihvatlјive granice, pa se može konstatovati da
se realizacijom predmetnog projekta mogu obezbijediti potrebni uslovi za zaštitu
okoliša, provođenjem svih mjera zaštite definisanih ovom Studijom, i realizacijom
propisanog monitoringa.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
128
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
12 LITERATURA
1. Prostorni plan općine Čapljina za period od 2010. do 2020. godine,
veljača/februar, 2012.
2. Lokalni ekološki akcijski plan zaštite okoliša općine Čapljina (LEAP) – Nacrt,
2013-2018.
3. Studija vrednovanja prostora i pogodnosti prostora za prostorni razvoj
Hercegovačko-neretvanske županije/kantona - Dubrovnik, Split, Mostar, svibanj
2011.
4. Studija ugroženosti - ranjivosti prostora Hercegovačko-neretvanske
županije/kantona – Mostar/Sarajevo, rujan/septembar 2009.
5. Kulturno‐povijesna i prirodna baština HNŽ/K
povijesna baština) - Mostar, prosinac 2010. godine
(Knjiga 1.
Kulturno‐
6. Kulturno‐povijesna i prirodna baština HNŽ/K (Knjiga 2. Prirodna baština) Mostar, prosinac 2010. godine
7. „Zaštita rijeke Trebižat kroz kategoriju parka prirode“ Čapljina 2006
8. Šilić, Č., Šolić, M. E., 1999. Contribution to the knowledge of the neophytic flora in
the Biokovo area (Dalmatia, Croatia). Nat. Croat. 8, 109-116.
9. Šilić, Č., Abadžić, S., 2000. Prilog poznavanju neofitske flore Bosne i Hercegovine.
Herbologija 1, 29-39.
10. Šoljan, D., Muratović, E., 2002. Rasprostranjenost vrste Ambrosia artemisiifolia L.
u Bosni i Hercegovini. Herbologija 3, 107-111.
11. Šoljan, D., Muratović, E., 2004. Rasprostranjenost vrste Ambrosia artemisiifolia L.
u Bosni i Hercegovini (II). Herbologija 5, 1-5.
12. Šilić, Č., 1996. List of botanical species (Pteridophyta and Spermatophyta) for the
Red book of Bosnia and Herzegovina. Glas. Zemalj. Muz. Bos. Herc. (Sarajevo) N.S.
31, 323-367.
13. Vreš, B., 1996. New localities of the species Eleusine indica (L.) Gaertn. (Poaceae)
in Croatia and Slovenia. Nat. Croat. 5, 155-160.
14. Ilijanić, Lj., Hećimović, S., 1983. Nova nalazišta adventivne vrste Bidens
bipinnatau
istočnojadranskom primorju. Acta Bot. Croat. 42, 123-126.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
129
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
13 PRILOZI
PRILOG BR. 1
POLOŽAJ TRASE NA TOPOGRAFSKOJ PODLOZI
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
130
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
PRILOG BR. 2
POLOŽAJ TRASE U ODNOSU NA POSTOJEĆE IZVORIŠTA
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
131
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
PRILOG BR. 3
POLOŽAJ TRASE U ODNOSU NA NACIONALNEI SPOMENIK MOGORJELO
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
132
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
PRILOG BR. 4
POLOŽAJ TRASE U ODNOSU NA PODRUČJE KOJE JE PREDLOŽENO DA SE STAVI POD
ZAŠTITU –DOLINA RIJEKE TREBIŽAT
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
133
Studija uticaja na okoliš južne obilaznice Čapljine
PRILOG BR. 5
POLOŽAJ TRASE U ODNOSU NA PLANIRANU NAMJENU POVRŠINA U OBUHVATU
TRASE
Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka
Naučno-istraživački institut
134
Download

Studij o utjecaju na okoliš Južne obilaznice Čapljine