www.pvnovine.com
E-mail: [email protected]
Broj 1325 • 15. jun 2012. • Cijena 0,50 eura
ISBN 86 - 85757
List “Pqevaqske novine” prvi
put je iza{ao 1.11.1960. godine
Izdava~: NIP “Pqevaqske novine” d.o.o, Narodne revolucije b.b. - Pqevqa
Upravni sud poni{tio rje{ewe
Sve{tenstvo
SPC ostaje u
Pqevqima
Sjednica SO
Lu~e, mature, polumature, jubileji
Energetski
brodolom
\aci
generacije
Strana 5
Strana 4
Kockarski porok - od dobiti do pakla
Strane 2, 11, 16
Gimnazija izwedrila 42 dobitnika "Lu~e"
Zbog kocke
prodaju stanove
20 Kladionica na 30.000 kockara? - Zbog dugova pribjegavaju i
samoubistvu
Propadawe privrednih
giganata i dolazak tranzicije sa neuspje{nim privatizacijama, osiroma{io je
Pqevqake koji i to malo
novca ostavqaju u kladionicama, tombolama i
kazinima. Uglavnom se svi
sla`u da je dvadeset kladionica u gradu sa tridesetak hiqada stanovnika i
previ{e, ali nastavqaju
da kockaju, a nove poslovnice "ni~u" stalno. U
kafi}ima, na ulici, radnim mjestima komentari{u
ishode utakmica, i naj~e{}e ih je "bacila" jedna,
je da dru{tvo mora da shvati da je kockawe opasna
navika, odnosno bolest, te
da kladionice i kockarnice treba gotovo svakodnevno kontrolisati da bi
se djeci zabranilo kockawe.
-Imamo slu~ajeve u Pqevqima da su roditeqi
bili prinu|eni da prodaju stan, ku}u da bi vratili
dugove djece, koja su radi
kockawa pozajmqivala
pare i zapadala sve dubqe
u dug. De{ava se i da pribjegavaju nasiqu nad drugima i pqa~ki da bi do{li
uzimaju kvote i smi{qaju
strategiju koja }e im
vratiti novac. Osim kladionica tu je kazino, poker
aparati, i tri tombole koje
su postale mamci za one
koji `ele brzu i laku
zaradu, i koji naj~e{}e ne
shvataju da nakon po~etne
strasti kockawe prelazi u
bolest, i sve vi{e ih vu~e
u siroma{tvo. Istina,
nekome se i posre}i, ali
posle prvog dobitka, ula`e
vi{e novca, grozni~avo
~eka ishod, i tako ulazi u
vrzino kolo iz kojeg nema
izlaska, dok se gazde kladionica bogate.
Xenana Vrevi}, psiholog
u Centru za socijalni obja{wava da kocka uni{tava
zdravqe, porodicu, prerasta u nasiqe… Vrevi} doda-
do novca. Tako zavisnici
uni{tavaju svij `ivot i
porodicu. Posledice kockawa ukqu~uju depresiju,
razdra`qivost, izrazitu
promjenqivost raspolo`ewa, nesanicu, migrenu,
poreme}aj probave, kao i
mnoge bolesti pov-ezane sa
stresom, probleme u me|uqudskim odnosima, ukqu~uju}i i razvod braka,
zanemarivawe porodice,
odsustvovawa sa posla,
dobijawe otkaza i kona~an
bankrot. Evidentno je, da
se pove}awem siroma{tva
pove}ava i broj onih koji
`ele sre}u da oku{aju u
kocki, ali kao dru{tvo
moramo dati sve od sebe da
maloqetnicima zabranimo kockawe - navodi
Vrevi}.
Radnica u jednoj kladionici kazala nam je da
ve}ina kladioni~ara upla}uje od evro do deset evra
po tiketu, ali vrlo ~esto
nakon gubitka sastavqaju
novi tiket, dok ima onih
koji upla}uju i do sto evra.
- Naj~e{}e se klade mu{karci, svih dobi, i {to
je interesantno uglavnom
nezaposleni koji ponekad
provode po cio dan u kladionici, ~ekaju}i u o~aju
dobitak. @ao mi ih je, jer
nekad i posledwe pare
ostavqaju u kladionici.
(Nastavak na strani 4)
Generacija za ponos
{kole i grada
Trudom, uporno{}u i
znawem 42 u~enika Gimnazije "Tanasije Pejatovi}" zaslu`ila su
diplomu "Lu~a". U ovoj
sjajnoj generaciji ~ak 20
u~enika ostvarilo je
odli~an uspjeh iz svih
nastavnih predmeta i
primjereno vladawe u
osnovnoj i sredwoj {koli,
dok su 22 u~enika postigla odli~an op{ti uspjeh i primjereno vladawe
tokom osnovne i sredwe
{kole. Prigodnom sve~ano{}u u prisustvu roditeqa, nastavnika, predsjednika op{tine Miloja
Pupovi}a, i ostalih gostiju, direktor Gimnazije
Dragan Zukovi}, za odli~an uspjeh iz svih nastavnih predmeta, uru~io
je diplome Ani Vukovi},
Du{anu \ur|i}u, Stefanu Ke~ini, Bojani Kne`evi}, Granici Kova~-
evi}, Katarini Lu~i},
Marku Pejatovi}u, Mirku
Pejatovi}u, Du{ici Pejovi}, Marku Petri}u,
Nikoli Patpari, Ivanu
Starovlahu, Tawi Stevan~evi}, Erni Struji},
Kristini Te{ovi}, Irini Tomi}, Neveni Cupari,
Danici ^vorovi}, Aneti
Xuverovi} i Dragani
[quki}.
Diplomu "Lu~a" za odli~an op{ti uspjeh dobili
su Erdal Ajanovi}, Nina
Bojovi}, Milica Bra{anac, Lucija Damjanovi},
Aldina Deli}, Dejana
Dragovi}, Ivana \ondovi}, Kristina \ur|i},
Ivana Lazarevi}, Vasilije Mili~i}, Ivana Mrdak, Tawa Ostoji}, Bojana
Potpari}, Marko Preradovi}, Milica Puri},
Abela Selmanovi}, Amela
Selmanovi}, Sr|an Struwa{, Azra Suqovi}, Tam-
ara Tawevi}, Arabela
[anti} i Amir [ulovi}.
U ime "Lu~ono{a" prisutne je pozdravila Bojana Kne`evi}.
- Na{e ~etvorogodi{we
{kolovawe brzo je pro{lo, ali svakako je ostavilo zna~ajan pe~at, koji
}emo zauvijek nositi sa
sobom. Lekcije koje su
bile predvi|ene planom
i programom nisu bile
najva`nije, to mjesto zauzimaju lekcije o `ivotu i
qudskosti koje smo zajedno usvajali. Kao generacija trudili smo se da
doprinesemo ovoj {koli
i wenom ugledu. U tome
smo uvijek imali pomo},
ne samo profesora ve} i
svih zaposlenih u {koli.
Nadamo se da smo bar
donekle uspjeli u ostvarewu svog ciqa - kazala je Kne`evi}.
(Nastavak na strani 6)
Petnaestodnev
Dim u dim
Pqevqa su protekli petnaestodnev obiqe`ila dimom
i humorom, za razliku od Podgorice koja uo~i pregovora Crne Gore sa EU, po logici prestoni~ke prednosti
- dobija elitne sadr`aje: Britanska ambasada je otmenim
skupom i koncertom obiqe`ila dijamantski jubilej
kraqevskog bra~nog para; Italijanska ambasada je Italijanski dr`avni praznik obiqe`ila operom. Zahvaquju}i Be~kim kulturnim i (vi{e) vojnim apetitima u
Pqevqima su se operski zvuci ~uli jo{ prije vijek i
kusur (Boemi, 1895). Pa ako nas prime u EU eto {anse
i za pqevaqski Dom kulture, i za novovjekovne boeme;
sa svom medijskom pra{inom iz Beransela i Otilovi}a,
kao prilog razvoju sjevera. Uo~i 6. juna Dana za{tite
~ovjekove okoline zadimilo je sa svih strana - sa Maqevca i Jagwila - a dimilo je i kasnije, sparnih dana jun-
skih. Stara zbirka crnogoskog humora zove se "Dim u dim"metafori~no "skresati u brk" - re}i ono {to misli{.
Odbornici SNP, Nove i PZP su "dim u dim" skresali
vlastima koliko kroz transformaciju energetskog komleksa" brinu o stanovni{tvu energetskog centra Crne Gore.
Deklaracija o decentralizaciji jeste i demokratsko i
evropsko pitawe, dim u dim - tako|e. Dimi sje~eni
asfalt, iz Ade niti dimi niti varni~i, iskqu~ena je
strija. Dim u dim na Danima humora i satire - dimi
pri~a babe Stanojke, dimi iz specijalnih nagrada...
Zbog takvih qudi i takvih rije~i postoje dani humora i satire; slobodna rije~ i te kako ima veze sa decentralizacijom.
U Vruqi je proslavqen jubilej 3. proleterske, sve
dim u dim - barutni koji nikako da se slegne.
Droga i alkohol podrazumijevaju dim u dim.
Dimi NVO anga`man, dimi sa maturskih ispita, sa
ekskurzija. Dimi iz pera istori~ara, dimi iz pjesama, sa
pozornica. [ta je sve Zijah izdimio pod maskom glumca!
D.M.
2
KOLA@
Dvanaest "Lu~ono{a" u O[ "Ristan Pavlovi}"
Proslava Troji~indana
Najsjajnija "Lu~a" Ane ^olovi}
Odli~nim ocjenama iz svih predmeta i primjerenim vladawem,
dvanaest u~enika O[ "Ristan
Pavlovi}" steklo je diplomu
"Lu~a". Uz prigodnu sve~anost i
poslu`ewe, u prisustvu ~lanova
[kolskog odbora, nastavnika,
u~iteqa i roditeqa, priznawa su
uru~ena Ne|eqku Bezarevi}u,
Tijani Je~menici, Sari Kne`evi},
Jeleni ^amxi}, Bojani Buji{i},
Aleksandri Gogi}, Zorani Golo~evac, Dosti Palibrk, Ani ^olovi},
Milo{u Jelovcu, Nikoli Vojinovi}u i Marijanu Popovi}u. Me|u
12 izvanrednih u~enika, Nastavni~ko vije}e izdvojilo je Anu
^olovi} za |aka generacije.
- Zahvalila bih nastavnicima {to
su prepoznali moj trud i proglasili
me najboqom me|u najboqima.
Trudi}u se i daqe, i nadam se da }u
opravdati priznawe u daqem {kolovawu - kazala je Ana, budu}i u~enik
Gimnazije "Tanasije Pejatovi}".
Zamjenik direktora {kole
Budimir Marjanovi} po`elio je
u~enicima sre}u u daqem {kolovawu i da sa~uvaju diplomu.
- Marqivo{}u, trudom, uporno{}u i podr{kom roditeqa, nastavnika i ~itavog kolektiva zaslu-
`ili ste ovu vrijednu diplomu.
Pohvalio bih ovu generaciju, jer je
izwedrila 30 odli~nih u~enika naveo je Marjanovi}.
Deveti razred sa prelaznim usp-
jehom zavr{ilo je 86 u~enika, dok
je 15 u~enika imalo nedovoqan uspjeh. Vrlo dobrim uspjehom {kolovawe je zavr{ilo 46 u~enika, a
dobrim 10.
D. ^olovi}
Pet "Lu~ono{a" u O[ "Bo{ko Buha"
^ast i obaveza u daqem obrazovawu
Sara \ukovi}, Danilo Vujadinovi},
Darinka Bo`ovi}, Izabela Kordi} i
Awa Radenovi}, trudom i zalagawem
postigli su odli~an uspjeh iz svih
predemta tokom devetogodi{weg
{kolovawa u O[ "Bo{ko Buha".
Direktor {kole Miodrag Vakirevi}
po`elio je lu~ono{ama mnogo sre}e u
daqem obrazovawu, poru~uju}i da ne
zaborave {kolu i da ~uvaju weno ime.
- Na na{u radost i zadovoqstvo
na{i |aci pokazuju odli~no znawe
u sredwim {kolama. Dugujemo
veliku zahvalnost roditeqima,
u~iteqima i nastavnicima bez ~ijeg
truda i zalagawa u~enici ne bi
mogli ostvariti ove sjajne rezultate. Nismo izabrali |aka generacije, bilo je te{ko odlu~iti jer su svi
odli~ni - naveo je Vakirevi}.
Priznawe je uru~eno i Ani Vukoji~i}, u~enici sedmog razreda koja je
na Olimpijadi znawa osvojila prvo
mjesto iz bioologije, kao i Berini
Ajanovi} koja je osvojila prvo mjesto
na dr`avnom takmi~ewu u {ahu u
kategoriji za djevoj~ice do 14 godina.
Diplome su dobili i u~enici
koji su osvojili prvo mjesto na
op{tinskom takmi~ewu u odbojci,
ko{arci i atletici, zatim u~enici
koji su osvojili drugo mjesto na
ragionalnom takmi~ewu u mu{koj
odbojci i atletici, kao i u~enici
koji su se plasirali na tre}e mjesto
na dr`avnom takmi~ewu u odbojci.
Nagrade su uru~ene i u~enicima koji
su osvojili prvo mjesto na op{tinskom takmi~ewu iz prve pomo}i, i
drugo mjeso na op{tinskom takmi~ewu
iz prevencije narkomanije.
Uprava {kole uru~ila je priznawa i nastavnicima koji su zaslu`ni za sjajne rezultate u~enika Koviqki Lekovi}, Milivoju Baji}u i Albinu Kondu.
Na kraju nastavne godine 80
u~enika zavr{ilo je deveti razred,
15 u~enika sa odli~nim, 25 sa vrlo
dobrim i 29 sa dobrim uspjehom.
D. ^olovi}
Devet "Lu~ono{a" u O[ "Salko Aqkovi}"
Andrijana biser znawa i skromnosti
Uporno{}u i radom devet u~enika
O[ "Salko Aqkovi}" zavr{ilo je
{kolovawe odli~nim uspjehom i
primjernim vladawem. Diplome i
kwige uru~ene su Darku Gli{i}u,
Radmili Pivqanin, Andrijani
Borovi}, Jasni Golubovi}, Tijani
Korugi, Jeleni Popovi}, Zorani
A}imovi}, An|eli Milinkovi} i
Kseniji Draga{. Me|u "Lu~ono{ama"
znawem i trudom posebno se izdvojila Andrijana Borovi}, i ponijela
titulu |aka generacije.
- Veoma sam sre}ana zbog ovog
priznawa, koje mi predstavqa podstrek za daqe {kolovawe, i nadam
se da }u ga opravdati. Zahvaqujem
razrednom starje{eni nastavniku
Zoranu Mili}u, koji je uvijek bio tu
za nas. Hvala i nastavnici Ermini
Vlahovqak uz ~iju pomo} sam ostvarila veliki uspjeh, kao i u~iteqici i svim nastavnicima koji su
prepoznali moj trud - navela je
Andrijana, budu}a u~enica Gimnazije "Tanasije Pejatovi}".
Mili} je istakao da je Andrijana
zaslu`ila epitet najboqe, dostojno
predstavqaju}i {kolu na dr`avnom
takmi~ewu iz francuskog jezika.
- Andrijana je tradicionalno
vaspitana, tiha, nenametqiva,
skromna, uporna i radna, omiqena
me|u svojim drugarima, cijewena od
nastavnika, besprekorna u svakom
pogledu. Andrijani i svim ovim
15. jun 2012.
Dubina tajne Oca,
Sina i Duha
svetoga
Svetom arhijerejskom liturgijom, koju je slu`io
episkop Filaret sa sve{tenstvom i mona{tvom u
Manastiru Svete Trojice, obiqe`en je Troji~indan,
odnosno Silazak Svetog duha na apostole, ujedno i
slava ovog manastira. Tokom liturgije vjernici su
pleli vjen~i}e od trave koja je le`ala na podu manastirske crkve, koji su simbol silaska Duha svetog
na svu prirodu, a obavqena je i litija i lomqewe
slavskog kola~a. Po zavr{etku liturgije mnogi
vjernici su se provla~ili ispod relikvijara sa
mo{tima, a ovaj lokalni obi~aj dio je vjerovawa u
iscjeliteqsku mo} mo{tiju svetaca.
- I pored toga {to istinito ispovedamo veru, ne
otkriva nam se dubina ove tajne (trojednosti Oca, Sina
i Svetoga duha). Samo u onoj meri koliko i sami
ulazimo u ovu tajnu, u `ivot presvete Trojice, u toj
meri mo`e nas dodirnuti i povesti u nedoku~ive
bezdane spasewa. Samo onda kada budemo na neki
na~ine vazneseni, ako Bog blagoizvoli, i mi }emo
`iveti unutar te tajne - rekao je protojerej stavrofor Milan Stojiqkovi}.
Silazak Duha svetoga na apostole predstavqa
praznik koji je ro|endan hri{}anske crkve, a zove
se jo{ i Pedesetnica.
Episkop Filaret je ~estitaju}i hramovnu slavu Manastira Svete Trojice istakao zna~aj ovog manastira.
- Na{i preci stari na kolcu i konopcu za svoju
vjeru su ginuli i svoju vjeru o~uvali. Danas niko ni
od mene, ni od vas, ne tra`i da na kolcu i konopcu
za svoju vjeru ginemo, ali tra`i se od nas da budemo
postojani, ~vrsti, nepokolebivi. Nemojte da budemo
kao slamka, da mo`e svaki vjetar da nas wi{e, kako
kome padne na pamet... Bi}e onako kako Bog ho}e,
ali na nama je mnogo toga, i na kalu|erima, i na
sve{tenicima, i na vama ~estitome narodu, koji ste
se okupili ovdje u lijepom broju, ne samo danas, nego
svake godine o manastirskoj slavi, i svake godine
dolazite u ovu svetiwu, da svoju du{u nahranite, tijelo svoje okrijepite, i da krenete, {to bi rekli
nau~nici, u nove radne pobjede. Mi moramo opstati,
mi moramo se odr`ati, moramo vjeru svoju o~uvati.
Razni vjetrovi duvaju, bra}o i sestre, i sa istoka i
sa zapada i sa sjevera i sa juga, koliko god u `ivotu
imamo prijateqa, znajte, i pojedina~no i kolektivno, i crkva i dr`ava i narod, imamo toliko
neprijateqa. Mnogi }e se danas razo~arati kada saznaju da je bila ovakva masa svijeta u Manastiru
Svete Trojice, kada nisu uspjeli da pokolebaju narod
i na{u bra}u iz sjeverne Crne Gore i stare Hercegovine. Kada nisu pokolebali vjeru u vama, vjeru
va{ih otaca, va{ih djedova i pradjedova, onako kako
su je oni ~uvali i sa~uvali. I vi tu vjeru da prenesete na svoju djecu, na svoju unu~ad, na svoja pokolewa, da znaju kako }e se sjutra zvati. Ni{ta mi nemamo
protiv druge vjere, ni protiv muslimana ni katolika i wih je Bog stvorio, kao i nas, ali svako nek ~uva
svoje... Svoju djecu da kr{tavate, brakove da
vjen~avate, sve{tenika u ku}u da primate, ja mislim
da su pro{la ona vremena kada se crkvi prijetilo...
I ovoga puta `elim da se svima vama zahvalim.
Kada je prije nekoliko mjeseci crkva bila u isku{ewima da se protjeraju na{i sve{tenici, tada
ste ih javno podr`ali, hvala vam bra}o Srbi, hvala
vam vjeruju}i narode na tome, crkvu svoju ne dajte istakao je episkop Filaret.
Nakon liturgije 3. juna uslijedilo je tradicionalno narodno veseqe, sa muzikom, pjesmom i igrom. Uz
poslu`ewe i dobro raspolo`ewa, veseqe je trajalo do
ve~eri.
M.T.
ISSN 0350-4360
mladim qudima `elim prije svega
dobro zdravqe, uspje{an let do
neslu}enih intelektualnih visina, neka ih `ivotne prepreke ne
obeshrabre, i da u tom letu ne zaborave svoju {kolu i nastavnike naveo je Mili}.
Direktor {kole Faik Muhovi}
po`elio je u~enicima sre}u u
daqem {kolovawu, poru~uju}i da
se i daqe trude i vjeruju u sebe.
- Ovo je poseban dan za nas,
jer se opra{tamo od jedne vrijedne i divne generacije, koja je
radom i zalagawem uspje{no
pro{la jednu `ivotnu dionicu.
Nastavite da budete radni i
marqivi kao {to ste bili kod
nas, a mi smo sigurno da }ete
izrasti u dobre i kvalitetne
qude - istakao je Muhovi}.
Od 129 polumaturanata, 108
u~enika zavr{ilo je {kolu
prelaznim uspjehom, 33 u~enika
postigla su odli~an uspjeh, na
popravni je upu}eno 17 u~enika,
dok }e tri u~enika ponavqati
razred.
D. ^olovi}
Izdaje: NIP "Pqevaqske novine" d.o.o,
Narodne revolucije b.b. Pqevqa
www.pvnovine.com
E-mail: [email protected]
Telefon: 322-020
Direktor Vela Mi}kovi}.
Urednik Dejan Mili~i}.
Novinari: Svetlana Ze~evi}, Milan Terzi} i Dragana ^olovi}.
Priprema za {tampu Veselin Drobwak.
Saradnici: Jelena Lazarevi}, Mihailo Ga~evi}, Dejan Kandi}, Fadil Bosovi}, Desimir Sandi} i Ranko Jaki}.
Rukopisi i fotografije se ne vra}aju. Redakcija zadr`ava pravo opreme i
ure|ewa priloga. Za tekstove ~italaca i saradnika ne pla}a se honorar.
Godi{wa pretplata 25,00 eura na `iro-ra~un 530-13318-23, kod
NLB Montenegro banke, filijala Pqevqa. Pretplata za inostranstvo 62,5 eura (Evropa) i 100 eura (ostale zemqe).
3
EKONOMIJA
15. jun 2012.
O{te}ewa preko 6.200 metara kvadratnih
Prva faza sanacije
udarnih rupa
Na tenderu za dostavqawe ponuda {oping metodom
koji je raspisao Sekretarijat za stambeno - komunalne poslove, saobra}aj i vode 27. aprila javila
su se dva ponu|a~a: Ving i Crnagoraput. Kao
najpovoqniji ponu|a~ izabran je Crnagoraput, a
realizacija radova na krpqewu udarnih rupa
zapo~ela je 11. juna. Rok za zavr{etak radova je 20
dana. Komisija formirana od ovog sekretarijata je
utvrdila da su o{te}ewa preko 6.200 metara
kvadratnih.
- Buxetom je predvi|eno 50.000 eura za sanaciju
ulica, a mi smo u mogu}nosti da asfaltiramo ne{to
vi{e od 2.500 metara kvadratnih o{te}ewa. Od
ovih 6.200 metara kvadratnih o{te}ewa 1.300
metara kvadratnih je na dijelu magistralnih i
regionalnih puteva koji prolaze kroz grad, a koji
su u nadle`nosti Direkcije za puteve Crne Gore kazao je Milovan Gogi}, sekretar Sekretarijata za
stambeno - komunalne poslove, saobra}aj i vode i
dodao da se prije nano{ewa asfalta vr{i
obiqe`avawe i isijecawe.
Prvo }e se raditi najprometnije i ulice sa najvi{e o{te}ewa, ulice prema {kolama, Bolnici.
Prva faza sanacije udarnih rupa po~ela je
asfaltirawem Ulice RVI po{to je imala najvi{e
o{te}ewa.
S.Z.
Evropqani nezadovoqni privatizacijom komunalnih preduze}a
Cijene sko~ile a ulagawa nema
JP "Vodovod" tra`i pove}awe cijena vode od 23 odsto
Ukoliko tra`eno pove}awe
cijene vode od 23 odsto bude
odobreno, kubik vode ko{ta}e 0,48
evra za fizi~ka, i 1,41 evra za
pravna lica, bez PDV. Direktor
JP "Vodovod" Milan Leki} ka`e
da je pove}awe cijena nu`no, da ne
bi do{li u situaciju da ostanemo
bez vode, a radnici bez zarada.
- Cijene vode u Pqevqima gotovo su najni`e u Crnoj Gori - 0,39
evra za fizi~ka, odnosno 1,15 evra
za pravna lica. Tra`ili smo
pove}awe da bismo odr`ali prostu reprodukciju, dakle ulagawa
sa tim sredstvima nisu mogu}a isti~e Leki}.
Iskustva zemaqa u kojima su
komunalna preduze}a privatizovana, ka`u da bi gra|ane kubik
vode mogao ko{tati i vi{e, a
kvalitet se ne bi poboq{ao.
- Privatizacijom javnih preduze}a zemqe u okru`ewu nisu
dobile na kvalitetu usluga, nikakvih ulagawa nije bilo, a cijene
usluga su pove}ane. U Slova~koj
je prije privatizacije 2005. godine
kubik vode ko{tao 0,30 evra, a
danas je 1,50 evra. U Italiji je
~ak odr`an referendum, i 95 odsto
gra|ana izjasnilo se protiv privatizacije. Nezadovoqstvo Slova~ke i ostalih zemaqa u kojima
su javna preduze}a privatizovana,
upozoravaju nas da ne napravimo
istu gre{ku i da je potrebno da
zajedno sa ostalim zemqama biv{e
Jugoslavije i EU prikupimo milion potpisa protiv privatizacije, i predamo Evropskoj Komisiji
- navodi Slavica Batizi}, direktorica zajedni~kih slu`bi,
u~esnica seminara u Slova~koj na
temu "Voda i privatizacija javnih
preduze}a".
Slavica obja{wava da je Evropska komisija zahtijevala prikupqawe milion potpisa, kako
se javna preduze}a u ostalim
zemqama, me|u kojima je i Crna
Gora - ne bi privatizovala na
ovakav na~in, ve} najvjerovatnije kroz privatno - javno partnerstvo. Me|utim, kako navodi Slavica, u~esnici seminara strahuju
i da se iz toga krije privatizacija sa sli~nim posledicama.
- Predstavnici Slova~ke zamolili su nas da upoznamo na{e
gra|ane, korisnike usluga {ta bi
dobili privatizacijom. Iskustva
prezentovana na seminaru poslali
smo na sajt Vlade i Ministarstva,
sugestije su dolazile i iz ostalih
gradova, pa je najverovatnije zbog
toga Zakon o komunalnim djelatnostima koji je predvi|ao privat-
Voda je naj~e{}e neispravna zbog pove}ane mutno}e, ali
nerijetko je i mikrobiolo{ko-bakteriolo{ki neispravna
Prodaja Hipo Alpe
Adria banke
Najavqena je prodaja Hipo Alpe - Adria banke, koja
u svom vlasni{tvu ima {est banaka u Srbiji,
Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, a filijalu i u Pqevqima. Prodaja, najverovatnije, ne}e biti okon~ana do kraja 2012. godine.
^elni ~ovek Hipo banke Gotvald Kranebiter
ka`e da }e Doj~e banka, koja }e voditi proces
Mali{ani iz vrti}a u posjeti pqevaqskoj
filijali
"reprivatizacije" banke koju je Austrija nacionalizovala krajem 2009. godine, uskoro zapo~eti
ispitivawe tr`i{te u vezi sa prodajem, {to }e
biti "izuzetno te`ak posao".
Hipo grupacija planira i prodaju banaka u Austriji i Italiji, ali u procesu svog restrukturirawa najvi{e o~ekuje od prodaje banaka na prostoru biv{e SFRJ, od kojih je najuspe{nija ona u
Hrvatskoj. Imovina Hipo banke na prostoru biv{e
SFRJ procewuje se na ukupno 12,5 milijardi evra,
a ima oko 1,1 miliona klijenata. Hipo Alpe Adria banka, ta~nije wihovih {est banaka i lizing kompanije u Srbiji, Hrvatskoj, Crnog Gori,
Sloveniji i BiH, nalazi se na tre}em mestu po
M.T.
veli~ini u sredwoj i isto~noj Evropi.
VODI^ KROZ VA[E ZDRAVLJE
Tel. 089 301 001, 069 267 105
E-mail: [email protected]
Slavica Batizi}, direktorica
zajedni~kih slu`bi
no - javno partnerstvo - odlo`en
iz skup{tinske procedure nagla{ava Slavica.
Slavica smatra i da prelazak
iz javnih preduze}a u deoni~arska
dru{tva nije dobar za radnike.
Ona nagla{ava da je akcionarsko
dru{tvo pravedan oblik, kako bi
radnici javnih preduze}a dobili
akcije, poput radnika Rudnika
ugqa i Termoelektrane.
Najboqe re{ewe za poboq{awe
kvaliteta usluga, Slavica vidi
u rekonstrukciji ~itave vodovodne i kanalizacione mre`e, kao
u ulici 1. decembar, koja bi se
realizovala projektom uz pomo}
Vlade, nevladinih organizacija,
lokalne zajednice gra|ana, i koja
bi pripadala gra|anima.
- Mre`a je dotrajala, imamo
cijevi iz perioda Austrougarske,
i smatram da je pove}awe cijena
realno, kako bi se kvalitet poboq{ao - isti~e Slavica.
Prioriteti u sre|ivawu vodovodne i kanalizacione mre`e su
atmosferska kanalizacija koja u
velikom dijelu grada nije izgra|ena, zatim kvalitetna voda za
koju bismo morali izgraditi fabriku za preradu na postrojewima,
{to bi zahtijevalo velika sredstva, smatra Slavica.
D. ^olovi}
Otvorena nova poslovnica Alter Modusa u Ulici Kraqa Petra I
Za ro|endan ve}a poslovnica
Od po~etka poslovawa Alter Modus realizovao je vi{e od 60 hiqada kredita vrijednih
preko 112 miliona eura
Mikrokrokreditna finasijska
institucija Alter Modus bavi se
ve} 15 godina kreditirawem preduzetni~kih inicijativa. U tom
periodu na teriritoriji na{e
op{tine Alter Modus je sara|ivao sa 900 preduzetnika kojima
su odobrili 1300 kredita vrijednih preko 1,5 miliona eura.
Nakon vi{egodi{weg boravka u
prostorijama SC "Ada" 11. jula
otvorena je ve}a poslovnica u
Ulici Kraqa Petra I br. 148
(preko puta hotela "Pqevqa").
Novootvorena poslovnica ure|ena je i opremqena prema najvi{im standardima, slijede}i
poslovnu politiku organizacije i
opredjeqewe da klijentima pru`i
{to boqu i kvalitetniju uslugu.
Novootvorena poslovnica predstavqa dio mre`e od 19 kancelarija Alter Modusa {irom Crne
Gore u kojima se gra|ani mogu
informisati o ponudi kredita za
preduzetnike.
Od po~etka rada Alter Modus
je realizovao vi{e od 60 hiqada
kredita, vrijednih preko 112 miliona eura.
- Na dana{wi dan, prije 15 godina osnovan je Alter Modus. Na{a
osnovna djelatnost je odobravawe
mikrokredita preduzetnicima za
sve vrste privrednih djelatnosti:
trgovinu, zanate, usluge, ribarstvo, ugostiteqstvo, poqoprivredu
i sto~arstvo. Zahvaquju}i
odli~nim rezultatima u prethod-
nom periodu stvorili smo uslove
za pro{irewe prostorno i
kadrovsko, i time zaokru`ili
jednu cjelinu, {to nam je u ovom
trenutku bio ciq. Ne zna~i da se
ovim pro{irewem zavr{ava na{
napredak, naprotiv - na{e ambicije i ciqevi su i daqe visoki i
te`e postizawu jo{ boqih rezultata - kazao je Sead Muzurovi},
rukovodilac regije koja obuhvata
kancelarije Alter Modusa u
Pqevqima i Bijelom Poqu na
otvarawu poslovnice.
Alter Modus je u dru{tvu prepoznatqiv kao organizacija koja
svoje klijente do~ekuje qubazno
i profesionalno, rje{avaju}i
wihove kreditne zahtjeve efikasno.
- I u narednom periodu poku{a}emo da se jo{ vi{e pribli`imo klijentima nude}i im
adekvatne kreditne proizvode,
kako bi se svaka budu}a saradwa
uspje{no razvijala na obostrano
zadovoqstvo - zakqu~io je
S.Z.
Muzurovi}.
4
DRU[TVO
Izme|u dva broja
Upravni sud poni{tio rje{ewe MUP-a Crne Gore
Sve{tenstvo SPC
ostaje u Pqevqima
Vladavina prava ja~a od
samovoqe politi~ara
Devetomjese~na politi~ki iskonstruisana agonija progona
sve{tenstva Srpske pravoslavne
crkve u Mile{evaskoj eparhiji
zavr{ena je pobjedom pravde. Ono
{to je bilo o~ito svim pravdoqubivim qudima potvrdio je
Upravni sud Crne Gore, poni{tavaju}i rje{ewe MUP-a, koji
nije dozvolio izdavawe boravi{nih dozvola sve{tenstvu, uslovqavaju}i ga novom registracijom
Crkve.
- Presudom Upravnog suda Crne
Gore od 31. maja 2012. godine
usvojena je, kao osnovana, tu`ba
sve{tenika Borivoja Panti}a, te
je poni{teno kao nezakonito
rje{ewe MUP-a Crne Gore od 27.
decembra 2011. godine - kojim je
bilo potvr|eno prvostepeno rje{ewe Podru~ne jedinice za unutra{we poslove u Pqevqima od 1.
avgusta 2011. godine, a kojim je
odbijen wegov zahtjev za odobrewe
privremenog boravka u Crnoj
Gori.
Presuda Upravnog suda zasniva
se na stavu suda da su ni`estepeni
organi koji su odlu~ivali u
upravnom postupku o privremenom
boravku imenovanog lica, kao
stranca, nepravilno uslovili
odluku o dozvoli wegovog boravka - primjenom ~l. 2. Zakona o
polo`aju vjerskih zajednica
(kojim se odre|uje obaveza osniva~a da ~iwenicu osnivawa ili
prestanka rada vjerske zajednice
prijavi nadle`nom organu). MUP
nema pravo da tra`i radwe koje
zakonom nisu propisane, jer je
pravni subjektivitet postojawa
15. jun 2012.
Medvjed hara Podgorom
Medvjed ili medvjedi su napali tri p~eliwaka na
prostoru Podgore, podno Qubi{we. Izme|u 25. maja
i 1. juna stradali su p~eliwaci Rajka Ze~evi}a iz
Vrbe i Ratomira Sandi}a i Dragi{e Tawevi}a obojica iz Popovog Dola.
Medvjedi
uni{tili 16
ko{nica kod
3 doma}ina
crkve neosporan. Po ocjeni suda
dokaz o opravdanosti podnijetog
zahtjeva za odobravawe privremenog boravka u Crnoj Gori, u
konkretnom slu~aju, ne mo`e se
nikako vezivati za ovaj propis,
jer za to ne postoji osnov u bilo
kom propisu Zakona o strancima.
U smislu navedenog sud zakqu~uje
da su ni`estepeni organi
pogre{no primijenili materijalno pravo na {tetu tu`ioca.
- Nagla{avam da smo gospodin
Panti} kao stranka i ja kao wegov
pravni zastupnik o~ekivali
ovakvu presudu Upravnog suda, jer
je bilo o~igledno da organi
uprave koji su odlu~ivali u
upravnom postupku pogre{no
tuma~e pojedine propise Zakona o
strancima i neosnovano ih dovode
u vezu sa pomenutim ~l. 2. Zakona
o polo`aju vjerskih zahednica.
Navedena presuda Upravnog suda
predstavqa nesumwiv izraz vladavine prava kojoj se stremi u
ovoj dr`avi. Vi{e nema nikakve
sumwe da }e i ostale presude ovog
suda, u postupcima koji su u toku
po tu`bama ostalih sve{tenih
lica, biti identi~ne kao ova rekao je pravni zastupnik sve{tenstva Mile{evske eparhije
Josif Mi}kovi}.
- Nejasno i nerazumqivo je kako
su upravni organi odlu~ivawem u
stvari o privremenom boravku
stranaca "dokaz o opravdanosti
boravka" sve{tenog lica, koji
podonosi zahtjev vezan za vr{ewe
vjerske slu`be u Eparhiji Mile{evskoj SPC, uslovili primjenom odredaba ~l. 2 Zakona o
polo`aju vjerskih zajednica kojom se odre|uje obaveza osniva~a
da osnivawe ili prestanak rada
vjerske zajednice prijavi op{tinskom organu uprave za unutra{we
poslove na teritoriji sjedi{ta
novoosnovane ili ukinute vjerske zajednice. Da li je osniva~
postupio po citiranom propisu,
po ocjeni suda ne mo`e predstavqati dokaz o opravdanosti
podnijetog zahtjeva Zakona o
stancima, jer na to ne upu}uje ni
jedna norma iz pomenutog zakona
- stoji u presudi Upravnog suda
koji potpisuje predsjednik vje}a
V.M.
Biserka Bukvi}.
Medvjedi su rasturili p~eliwake, uni{tili po
nekoliko ko{nica(ukupno 16), koje su polomili i
razbacali uokolo, tra`e}i med. Pretpostavqa se da
se radi o me~ki sa mladuncima, a kako je zima bila
duga i vjerovatno medvjedi nemaju druge hrane,
p~eliwaci su do{li na udar. Koliko su medvjedi
gladni, govori i to da su napali p~eliwak Ratomira Sandi}a, koji se nalazi na svega nekoliko metara
od ku}e u kojoj on `ivi. Ratomir je na{ao u
neposrednoj blizini mjesto na kojem su medvjedi
le`ali, vaqali se, takore}i napravili brlog.
Problem ovih doma}ina je i {to, izgleda, niko
nije nadle`an da im nadoknadi {tetu, a kako je medvjed za{ti}ena vrsta, oni ne mogu gotovo ni{ta da
preuzmu da odbrane svoje p~eliwake.
M.T.
Poqoprivredni sajam u Novom Sadu
Me|u 250.000 posjetilaca, zaposleni u Slu`bi za
poqoprivredu i pqevaqski poqoprivredni proizvo|a~i posjetili su najve}i sajamski doga|aj u Srbiji i jedan od pet najuglednijih poqoprivrednih saj-
Prvi slu~aj hraniteqstva u na{oj op{tini
Toplina porodi~nog doma
Najve}i broj djece ima sre}u da
se ra|a i `ivi u sre}nim porodicama, ali ima djece koja sticajem raznih okolnosti (rat, smrt,
bolest, nema{tina, nesloga, nasiqe) bivaju li{ena roditeqske
brige i porodi~ne topline. Pored
usvojewa, starateqstva i domskog
smje{taja, hraniteqstvo, odnosno
porodi~ni smje{taj jedan je od
oblika za{tite djece bez roditeqskog starawa. Jedno od osnovnih
prava koje se ostvaruje u Centru za
socijalni rad, a koje je za dru{tvo
vrlo karakteristi~no i izuzetno
korisno jeste pravo na smje{taj u
ustanovu socijalne za{tite ili
porodicu. Evropska iskustva govore da institucije socijalne
za{tite treba deinstitucionalizovati u izgradwi lokalnih
servisa podr{ke kao alternativu
institucijama i formirati
institut smje{taja {ti}enika u
drugu porodicu.
Na{im Porodi~nim zakonom
kao i Zakonom socijalne i dje~ije
za{tite akcenat se daje porodi~nom smje{taju i ambijentu u
kome je najlak{e dati usluge korisniku i gdje bi se on najboqe osje}ao. Pojam hraniteqstva kod nas
koristi se prilikom smje{taja
djece bez roditeqskog starawa i
djece iz sopstvenih porodica gdje
su porodi~ni odnosi poreme}eni
i u kojima su djeca zanemarena.
- Hraniteqstvo je privremeno
rje{ewe i treba sve u~initi da se
prirodna porodica osposobi za
vr{ewe svoje funkcije. Smje{taj
u drugu porodicu odnosno institucije ima mnoge prednosti: dijete
ostaje u svom prirodnom okru`ewu, odrasta kao dio porodi~ne
strukture, sti~e osje}aj pripadnosti (nije odba~eno), ne osje}a se
druga~ije (lo{im, ne`eqenim,
nevoqenim). Koliko je svakoj
dr`avi interesantna za{tita
marginalizovanih grupa, a poseb-
mova u Evropi. Ove godine organizatori su dali
zna~aj organskoj proizvodwi, a na{i proizvo|a~i,
nabavili su sjemensku robu, rezervne dijelove, alate,
sjemensku robu, sredstva za za{titu, aparate za mu`u...
Na Nacionalnoj izlo`bi stoke (oko 5.000 grla)
sto~ari na{e op{tine imali su priliku da se
upoznaju o elitnim rasnim grlima u govedarstvu,
ov~arstvu i sviwarstvu odnosno napretku u odgajiva~ko - selekcijskom radu u sto~arskoj proizvodwi.
D.M.
Drugo mjesto iz Prve pomo}i
no djece bez roditeqskog starawa
i djece ~iji je razvoj ometen prilikama u sopstvenoj porodici govore. Strategije koje sve dr`ave
donose u ciqu kampawe za za{titu ove djece. Tako je i Vlada Crne
Gore u martu ove godine donijela
ovu Strategiju - kazao je Juso
Ajanovi}, direktor Centra za
socijalni rad.
Ve} du`i period UNICEF i
druge me|unarodne organizacije
vr{e edukaciju radnika Centara
za socijalni rad i slu`bi
dr`avnih institucija koje se bave
hraniteqstvom.
Po rije~ima Ajanovi}a svijest
gra|ana se mijewa, dosada{we
srodni~ko hraniteqstvo polako
se zamjewuje pravim hraniteqstvom. Centar za socijalni rad
u Pqevqima biqe`i prvi slu~aj
porodice koja se prijavila da bude
hraniteqska porodica djeci bez
roditeqskog starawa.
Da bi neka porodica postala
hraniteqska stru~na lica Centra za socijalni rad vr{e procjenu porodice, wene kapacitete
kao i odabir djeteta i prilago|enost toj porodici. Sve se radi
u najboqem interesu djeteta.
Hraniteqske porodice imaju
pravo na nov~anu nadoknadu koju
obezbje|uje dr`ava i koja je 200
eura mjese~no sa tendencijo da se
ovaj iznos upristoji potrebama
hraniteqske porodice.
- Ovaj vid za{tite ima tendenciju da preraste u institucionalni oblik gdje }e hraniteqske
porodice imati radni status sa
svim pravima iz radnog odnosa za
davawe usluga djetetu. Do sada je
u Centru za socijalni rad bila
praksa da su djeca bila na hraniteqstvu u srodni~kim porodicama, ali ubudu}e }e se sve ve}i
akcenat davati nesrodni~kim pravim hraniteqskim porodicama. U Pqevqima je {estoro djece
u srodni~kim hraniteqskim porodicama - nagla{ava Ajanovi}.
Hraniteqstvo se ne odnosi samo
na djecu, pa se Porodi~nim zakonom predvi|a smje{taj u drugu
porodicu starih, samohranih
lica kojima je oduzeta poslovna
sposobnost, odre|en starateq i
odgovaraju}a hraniteqska porodica na istim principima kao i
prema djeci.
S.Z.
Ekipa Crvenog krsta iz Pqevaqa osvojila je
drugo mjesto na 40. dr`avnom takmi~ewu u Prvoj
pomo}i. Ekipu su ~inili omladinici Gimnazije
"Tanasije Pejatovi}" - Marina Marjanovi}, Sofija Daki}, Marija Milinkovi}, Du{an Markovi},
Mirza Pijuk i Stefan Maxgaq. U velikoj konkrenciji na ovom takmi~ewu odr`anom u Budvi 8. i 9.
juna pqevaqska ekipa u konkurenciji podmlatka
(osnovci) osvojila je ~etvrto mjesto.
Ekipu podmlatka su ~inili Azra Suruz, Marina
Pupovi}, Almina Kuluglija, Ivana ^abarkapa,
Berina Ajanovi} i Ajla Ibrahimovi} svi iz O[
“Bo{ko Buha”
S.Z.
Sa o{tinskog
takmi~ewa
5
LOKALNA UPRAVA
15. jun 2012.
Zavr{etak sjednice SO posle dva odlagawa
Kao {to su i najavili odbornici DPS i SDP nisu do{li na
nastavak sjednice SO 4. i 8. juna
koja je zbog nedostatka kvoruma
prekinuta 25. maja, a na kojoj se
raspravqano samo o jednoj ta~ki - Izve{taj o sadr`ini i
problematici objediwavawa
Rudnika ugqa i Elektroprivrede Crne Gore. Odbornici
vladaju}e koalicije zamjerili
su kolegama iz DPS i SDP zbog
bojkota rasprave.
- @alosno je, tu`no i tragi~no {to smo do`ivjeli
ovakvu sudbinu da o jednom od
najzna~ajnih pitawa za op{tinu raspravqamo bez onih zbog
kojih su nas u ovakvu situaciju doveli. Vlada Crne Gore je
na{u op{tinu bez wene voqe
ukrcala na "Titanik" i sada
~ekamo brodolom. Da li }emo
smo}i snage da se brodolom ne
desi, ne zavisi od na{e voqe,
ve} od onih kojih danas nema
ovdje. Oni mogu da pomognu da
iza|emo iz nevoqe koje nas
o~ekuje - kazao je Velimir Golubovi}, odbornik SNP napomiwu}i da "nas ne zanima statusni oblik kompanija ve} sudbina
ovoga grada".
- ^in napu{tawa parlamenta odbornika DPS i SDP u
trenutku kada je trebalo da
uslijedi raprava o jednoj od
najva`nijih tema u istoriji
pqevaqskog parlamenta kona~na je potvrda vi{e puta
Energetski brodolom
- Odsustvo elementarnog osje}aja Vlade Crne Gore prema ovoj sredini prelazi sve granice. Nemaju oni brige za nas, dok mi ne prepoznamo svoj interes - kazao je Bo`idar Baji}, predsjednik SO
izre~ene tvrdwe da su odbornici ovih partija primarni
zastupnici interesa Vlade
Crne Gore. Tema koja je na
Odbornici DPS - "nenadle`ni"
- Odbornici vladaju}e koalicije ne `ele da prihvate
~iwenicu da Izvje{taj o sadr`aju i problematici objediwavawa Rudnika ugqa i EPCG, nije aktuelna tema, ali ni u
nadle`nosti lokalnih institucija, jer ni Statutom op{tine
Pqevqa, ni Poslovnikom lokalnog Parlamenta, ova problematika ne potpada pod ingerenciju lokalnih institucija.
Neshvatqivo je i to da se predstavnici lokalne vlasti ne
sla`u sa svojim partijskim kolegama na dr`avnom nivou koji
uvi|aju zna~aj eventualnog spajawa Rudnika ugqa i TE Pqevqa,
jer i ako bi do{lo do spajawa ova dva preduze}a stvorila bi
se mo}na kompanija sa sjedi{tem u Pqevqima, koja bi bila
profitabilna i obezbijedila daqi razvoj energetskog sektora i gradwu drugog bloka TE Pqevqa. DPS je uvijek radila i
radi u interesu gra|ana i bi}e uvijek za konsensus sa lokalnom
vla{}u kada je u pitawu ekolo{ka sanacija grada, iako smo
za razliku od wih svjesni da }e se upotrijebiti najboqa i najmodernija tehnologija u izgradwi novih objekata. Tako|e smo
za konsenzus kada je u pitawu razvoj i unapre|ewe visoko{kolskog obrazovawa, toplifikacije grada, izgradwe novih saobra}ajnica, kulturno dru{tvenih sadr`aja, kao i valorizacije ostalih pqevaqskih potencijala - ka`e se izme|u ostalog
u saop{tewu odborni~kog kluba DPS povodom nedolaska na
sjednicu SO 4. juna.
dnevnom redu jeste tema za{tite
interesa op{tine Pqevaqa u
susret najavqenom restruktuirawu energetskog sektora i
promjeni statusa Rudnika ugqa
i Termoelektrane. I svako
dobronamjeran bi to tako razumio. Ova najava je samo trebalo da nam poslu`i kao povod da
o woj raspravqamo i na vrijeme
kao lokalna samouprava zauzmemo stav sa stanovi{ta na{ih
interesa - rekao je Vladislav
Bojovi}, odbornik SNP 4. juna
na sjednici SO.
Po wegovim rije~ima na{a
op{tina ne mo`e da ~eka da
Vlada odlu~i koji }e scenario
sprovesti, pa je zbog toga
potrebno da na vrijeme defini{e zahtjeve bez obzira na
kona~no opredjeqewe Vlade i
budu}i status Rudnika i Termoelektrane.
- Smatram da upravo iz Pqevaqa treba da krene borba za
za{titu dr`avnih interesa
Crne Gore u Elektroprivredi i
ukupnih dr`avnih energetskih
resursa koji su danas ugro`eni
politikom vrha re`ima. Nevjerovatno je da op{tina Pqe-
vqa nema svoj udio u vlasni~koj
strukturi Rudnika ugqa i da
nema svog predstavnika u Bordu
direktora, a da sve to ima brat
biv{eg premijera, Aco \ukanovi}, koji `ivi u Podgorici i
koji ne zna ni kako izgleda
ugaq - istakao je Bojovi}.
Bo`idar Baji}, predsjednik
SO naglasio je da je ovaj
izvje{taj "sabrana istina o
stradawu Pqevaqa".
- Odsustvo elementarnog
osje}aja Vlade Crne Gore prema
ovoj sredini prelazi sve
granice. Nemaju oni brige za
nas, dok mi ne prepoznamo svoj
interes - rekao je Baji}.
Bogoqub Iri}, potpredsjednik op{tine i ~lan Komisije
koja je obra|ivala Izvje{taj
objasnio je da i pored ~iwenice
da lokalna samouprava nije
nadle`na za dono{ewe odluke o
restruktuirawu Rudnika i TE
svako rje{ewe bez prethodne
saglasnosti lokalne samouprave
nosilo bi velike rizike u daqoj
eksploataciji ugqa i proizvodwi elektri~ne energije.
- Lokalna samouprava mora
upravqati projektima koji
proisti~u iz funkcionisawa
energetskih subjekata - za{tite
`ivotne sredine, toplifikacije grada, oblikovawe terena i
rekultivacija nakon zavr{etka
eksploatacije ugqa, rekultivacija odlagali{ta pepela i
{qake, ure|ewa ukupne infrastrukture. Da bi lokalna
samouprava uspje{no obavqala
ove projekte moramo jasno
definisati stawe za vrijeme i
nakon prestanka rada energetskih subjekata - smatra Iri} i
napomiwe da je Komisija ocijenila da predlo`eni model spajawa Rudnika i Elektroprivrede nije optimalan i da bi
vodio korak unazad, a da je
respektabilno rje{ewe model
organizovawa ove dvije kompanije u jednu sa sektorom
proizvodwe na korporativnom
nivou.
Odbornica SNP Gorica Kne`evi} Jelovac tra`ila je da se
u zakqu~cima upu}enim Vladi
Crne Gore, Rudniku i Elektroprivredi na|e zahtjev da
Pqevqaci pla}aju ugaq i struju sa popustom, kao i da se ukine
pla}awe gubitaka na mre`i.
Miloje Pupovi}, predsjednik
op{tine kazao je da je tema
slo`ena i da ovo nije politi~ka pri~a niti politikanstvo.
- Svuda u svijetu poslovi iz
oblasti rudarstva ti~u se
lokalne samouprave. Smatramo
da imamo pravo da se bavimo
ovim problemima bez politikanstva i bez zajedqivosti rekao je Pupovi}.
Nastavak sjednica SO odr`an 4. juna prekinut je kako bi se
formirala Radna grupa koja }e
preciznije definisali zakqu~ke koji }e biti upu}eni Vladi
Crne Gore, Rudniku ugqa i
Elektroprivredi.
Odbornici vladaju}e koalicije usvojili su 8. juna Izve{taj o sadr`ini i problematici
objediwavawa Rudnika ugqa i
Elektroprivrede Crne Gore sa
zakqu~cima.
S.Z.
Za 4 godine u projektno - plansku dokumentaciju preko 500 hiqada evra
Za dvije godine 108 gra|evinskih dozvola
Procedura za izdavawe gra|evinske dozvole je od 15 dana do mjesec;
Pokrivenost na{e op{tine planskom
dokumentacijom na zavidnom je nivou u
odnosu na druge gradove Crne Gore.
Posle Tivta, Pqevqa su druga op{tina
koja je 2011. godine usvojila Prostorno
urbanisti~ki plan. Skoro ~itavo gradsko podru~je pokriveno je planskom
dokumentacijom detaqne razrade. - Neki
su planovi doneseni prije 30 godina pa
su sada te`e primjenqivi. Takav slu~aj
je sa Detaqnim urbanisti~kim planom
"Balibegovo brdo", a u toku je izrada
detaqnih urbanisti~kih planova: "Golubiwa", "Potrlica", ,"Breznica",
"Dolovi III", "Varo{" , "Bare", "Barake
1" i "Balibegovo brdo". Trenutno jedan
dio [evari i Komina nisu pokriveni
planovima detaqne razrade, a to je predvi|eno u narednom periodu.
Za projektno - plansku dokumentaciju za posledwe ~etiri godine Op{tina
Pqevqa je izdvojila oko 540.000 eura.
Osnovni uslovi za dobijawe gra|evinske dozvole su: da postoji planski
osnov, da se odre|eni objekat nalazi u
odgovaraju}em urbanisti~kom planu i
da taj objekat, odnosno parcela na kojoj
se planira bude u vlasni{tvu podnosioca zahtjeva. Nakon toga izdaju se
urbanisti~ko tehni~ki uslovi od
nadle`nog Sekretarijata, a zatim se
pribavqa odgovaraju}a saglasnost i
radi projektna dokumentacija - kazao
je Dragan [ubari}, savjetnik za gra|evinarstvo i urbanizam u kabinetu predsjednika.
Ukoliko nema planske dokumentacije
- detaqne razrade ili ne postoje smjernice za to u Prostorno urbanisti~kom
planu, nema ni izdavawa gra|evinske
dozvole za bilo koju vrstu objekata.
Ni jedan industrijski objekat, infrastrukturni objekat, deponija ili
kamenolom ne mogu se graditi, ako to
nije nekim planskim dokumentom predvi|eno.
Kod specifi~nih objekata koji mogu
uticati na `ivotnu sredinu - privredni, infrastrukturni objekti neophodan
je Elaborat o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu i sprovo|ewe procedura javne
rasprava po tom dokumentu. Procedure
za dobijawe gra|evinske dozvole jesu
zahtjevne, ali ne moraju biti ko~nica za
investitore ukoliko su uslovi zadovoqeni.
Iako je naknada za komunalno opremawe gra|evinskog zemqi{ta smawena
zahtjevi za legalizaciju nisu pove}ani.
Tako su u 2010. godini izdate su 53
gra|evinske dozvole za stambene, poslovne i infrastrukturne objekte, a 23 za
pomo}ne. U 2011. godini izdato je 55
gra|evinskih dozvola za poslovne, stambene i infrastrukturne objekte, a 24 za
pomo}ne. Svi objekti su u procesu legalizacije. U Pqevqima po procjenama od
2.500 do 3.000 nelegalnih objekata.
- Sredstva od naknade za komunalno
opremawe gra|evinskog zemqi{ta predvi|ena su i za izgradwu infrastrukture za odre|ena podru~je, ali u dosta
slu~ajeva to je te{ko izvodqivo, posebno na novim lokacijama gdje nema vodovoda, kanalizacije. To je pitawe Buxeta koji je dosta restriktivan, uglavnom
se rade najhitniji slu~ajevi, preuzete
ranije obaveze, postupawe po sudskim
presudama. Ima slu~ajeva da su qudu
po~eli uplate za gra|evinske dozvole, a
jo{ nemaju obezbije|enu infrastruktru, ali se nadamo se da }e se i to
rije{iti - rekao je [ubari} dodaju}i
da nema administrativnih prepreka u
slu`bama koje se bave izdavawem
gra|evinskih dozvola.
Procedura za izdavawe pojedinih
akata kod dobijawa gra|evinske dozvole je od 15 dana do mjesec dana. Taj rok
se ne mo`e ispo{tovati jedino kada je
u pitawu nekompletna dokumentacija
odnosno nejasna situacija na terenu,
nekompletirana ~estica, nerije{eni
imovinsko - pravni odnosi. Ako je u
pitawu dio parcele ~iji je vlasnik
op{tina, a detaqnim planom je omogu}eno da to postane vlasni{tvo podnosioca zahtjeva, potrebno je da SO prenese
pravo vlasni{tva zemqi{ta.
[ubari} je istakao da je posledwh
godina ura|ena projektna dokumentacija za veliki broj objekata u ukupnoj
vrijednosti nekoliko stotina hiqada
evra: Projekat rekonstrukcija dovodnog
vodovoda Potpe}e - Plije{, idejni projekat rekonstrukcije distributivne
gradske vodovodne mre`e, glavni projekat gradskog kolektora Pqevqa @idovi}i, projekat regulacije korita
]ehotine, projekat za pre~i{}avawe
otpadnih voda u @idovi}ima. Ura|eni
su i projekti za gradske saobra}ajnice
od kojih su neki realizovani (Ulica
Save Kova~evi}a, ulica 1. decembra,
ulica pored Vektre - Jaki}, Narodne
revolucije pored {kole "Bo{ko Buha",
stari Prijepoqski put - Potrlica,
Vojske Jugoslavije kod Bolnice i
Kupusi{ta, ulice u nasequ iza po{te.
Ove godine radi}e se se DUP "\ulina
guka" (industrijska zona), DUP ,"Komini" i izmjene i dopune DUP-a ,"Mo}evac", dok }e se prostor kasarni Mali
i Veliki logor raditi kad se rije{i
imovinsko pravni status tih podru~ja.
[ubari} obja{wava da je dugi niz godina ra|eno stihijski, gradilo se i
bespravno {to je podrazumijevalo
kr{ewa postoje}ih planova ili se
gradilo na mjestima gdje nije ni bilo
planova.
Kod izrade novi planova nastoji se da
se stambeni objekti uklope, da se
omogu}i legalizacija, ako je objekat
nelegalan, a da nove lokacije uvijek
budu planirane u gra|evinskoj liniji.
Novim planskim dokumentima izgled
grada bi}e promijewen. U nekim
dijelovima grada gradi}e se novi kvartovi sa ve}im stambenim objektima.
Sedam stambenih objekata planirano je
da se gradi ispod Stra`ice, na mjestu
gdje je bila ciglana. Pet stambenih
objekata predvi|eno je na mjestu gdje
Rudnik ugqa ve} gradi stambeni objekat.
DUP "Centar" predvi|aju se vi{eporodi~ni objekti u Ulici Tr{ovoj. U nasequ "Avdovina" planirano je nekoliko
stambenih zgrada, dok su u Drvarskoj
ulici predvi|ene dvije - tri stambene
zgrade, a kod Doma Vojske jedna. Poslovni objekti ve}ih gabarita planiraju
se kod Jugopetrolove pumpe, kao i
poslovni i stambeni objekti u dijelu
Stare ~ar{ije.
S.Z.
6
OBRAZOVAWE
Izme|u dva broja
Gimnazija izwedrila 42 dobitnika "Lu~e"
Generacija za ponos {kole i grada
(Nastavak sa strane 1)
Direktor {kole Dragan Zukovi} istakao je da je ova generacija postigla izuzetno dobre rezultate, i po`elio maturantima puno
sre}e u daqem {kolovawu.
- ^iwenica da ste spoznali
istinu da je znawe jedini pravi
put, koji mo`e da obezbijedi prosperitet i boqu budu}nost, nama i
generacijama koje dolaze posle
vas najvredniji je dar koji ste
mogli da nam uru~ite. Zbog toga
smo svi ponosni na vas. @elimo
vam sre}u, da upi{ete `eqene
fakultete, da vas Lu~a kroz
`ivot obasijava a roditeqi i
dru{tvo da se ponose vama - kazao
je Zukovi}, dodaju}i da je do sada
898 gimnazijalaca dobilo diplomu "Lu~a".
U Gimnaziju 130 a
Sredwu stru~nu
270 prvaka
Raspisan je konkurs za upis u~enika u prvi razred
sredwih {kola u Crnoj Gori za {kolsku 2012/13.
godinu. Prijava na Konkurs podnosila se {koli od
11. do 15. juna. Rang - lista kandidata za upis u
{kolu objavquje se na oglasnoj tabli {kole najkasnije do 18. juna 2012. godine. Prijava za upis u~enika
}e se podnositi {koli 20, 21. i 22. juna.
Za JU Gimnaziju "Tanasije Pejatovi}" Pqevqa, u
Op{tu gimnaziju predvi|en je upis 5 odjeqewa sa
ukupno 130 u~enika.
Za JU Sredwu stru~nu {kolu Pqevqa predvi|eno
da upi{e u prvi razred ukupno 270 u~enika u 9
odjeqewa.
Podru~je rada: ekonomija, pravo, administracija Obrazovni profili IV stepena; Tehni~ar marketinga i trgovine, 1 odjeqewe 30 u~enika; Ekonomski tehni~ar, 1 odjeqewe 30 u~enika.
Podru~je rada: elektrotehnika Obrazovni profil IV
stepena; Elektrotehni~ar ra~unara, 1 odjeqewe 30
u~enika. Obrazovni profili III stepena; Elektroinstalater/Autoelektru~ar, 1 odjeqewe 15+15 u~enika.
Podru~je rada: ma{instvo i obrada metala Obrazovni profil IV stepena; Tehni~ar za kompjutersko upravqawe i konstruisawe, 1 odjeqewe 30
u~enika. Obrazovni profili III stepena; Instalater sanitarnih ure|aja, grijawa i klimatizacije / Limar-autolimar, 1 odjeqewe 15+15 u~enika.
Podru~je rada: saobra}aj Obrazovni profil IV
stepena; Tehni~ar drumskog saobra}aja, 1 odjeqewe
30 u~enika.
Podru~je rada: trgovina, ugostiteqstvo, turizam;
Obrazovni profil IV stepena: Tehni~ar prodaje, 1
odjeqewe 30 u~enika. Obrazovni profili III stepena: Konobar/Kuvar, 1 odjeqewe 15+15 u~enika.
M.T.
Igre bez granica
NVO "Da za`ivi selo" u saradwi sa O[
"Kru{evo", organizovali su, "Igre bez granica".
U~estvovalo je preko 100 takmi~ara iz 8 seoskih
{kola, 4. juna u disciplinama: trka u xakovima,
no{ewe jaja u ka{ici, rolawe loptice hokeja{kim
{tapom, asocijacije, "civare" i poligon svestranosti.
Prvo mjesto osvojila je O[ "Radoje Konti}" iz
Gradca, drugo O[ "Jakub Kubur" Boqani}i, a tre}e
O[ "Mataruge". Pored pehara i diplome, nagra|ene
{kole su dobile i rekvizite. Najboqi u generalnom
plasmanu su osvojili i nagradu u vidu organizovanog
izleta za cijelu {kolu. [kola doma}in je na poklon dobila sve rekvizite kori{}ene u igrama, kao
i ko{ sa mre`icom.
Projekat pod nazivom "Igraj se bez granica za
zdrave stilove `ivota" je finansiran od Ministarstva finansija Crne Gore na osnovu odluke
Komisije o raspodjeli dijela sredstava od igara na
sre}u za 2012. godinu.
M.T.
Recite drogama ne i zaista
mislite tako
U~enicima O[ "Salko Aqkovi}" uzrasta od 12 do
15 godina odr`ana je radionica u okviru projekta
" Recite drogama ne i zaista mislite tako". Ciq
radionice je edukacija djece iz osnovne {kole o prevencijama bolesti zavisnosti. U ovom uzrastu kod
djece treba prvenstveno raditi na podizawu nivoa
Predsjednik op{tine Miloje
Pupovi} ~estitao je maturantima
i po`elio im da se posvete
nau~nom radu.
"Lu~ono{e" su na poklon dobile kwige od {kole i op{tine.
Mervana Manojlovi}, razredni
starje{ina odjeqewa IV-5,
obradovala je "Lu~ono{e" iz svog
odjeqewa pokloniv{i im po
ru`u, ponosna {to je izvela tako
dobru generaciju. Program povodom sve~ane dodjele "Lu~a"
osmislili su i vodili Bo`o
Kne`evi}, Jana Lon~ar, Nemawa
Kastratovi} i Bojana Kne`evi}.
Od 148 maturanata 66 je zavr{ilo nastavnu godinu odli~nim
uspjehom, 57 vrlodobrim, 22
dobrim i tri u~enika sa dovoqnD. ^olovi}
im uspjehom.
Raspisan konkurs za upis u~enika u prvi
razred sredwih {kola
15. jun 2012.
Nova laboratorija u Sredwoj stru~noj {koli
Unapre|ewe nastave
U Sredwoj stru~noj {koli otvorena je nova laboratorija za prakti~ne vje`be iz elektri~nih mjerewa, elektronike, automatike, prakti~ne nastave i
drugih stru~nih predmeta. Opremu za laboratoriju
donirao je GTZ- (Wema~ko dru{tvo za tehni~ku
saradwu), a u sklopu projekta "Reforma stru~nog
obrazovawa u pravcu unapre|ewa zapo{qavawa''. .
svijesti o zna~aju fizi~ke aktivnosti, kao i
informisanosti o uticaju droga na psihofizi~ko
zdravqe ~ovjeka i efekata nakon konzumirawa ili
upotrebe raznih vrsta droga.
Organizator projekta je NVO Enfants Ro`aje u
saradwi sa Ministarstvom prosvjete i sporta, a
radionicu je odr`ala Senka Mrdak, prog. geografije. U okviru projekta, odr`anog krajem maja, dato je
na poklon 15 |a~kih torbi za u~enike prvog razreda.
M.T.
"Zelena ekonomija - jesi li ukqu~en".
Povodom 5. juna Svjetskog dana za{tite `ivotne
sredine op{tinska slu`ba za za{titu `ivotne
sredine, u~enici prvog razreda SS[ i predstavnici NVO "Viva Vita" ~istili su "stazu zdravqa" u
gradskom parku. U~enici su kupili plasti~nu
Na svakom stolu postoje dva radna mjesta, jer su
stolovi simetri~ni, tako da je mogu}e zaposliti
~itavu grupu u~enika koji imaju laboratorijske
vje`be u grupi od 15 u~enika (za laboratorijske
vje`be u~enici se dijele na dvije grupe).
Otvarawem nove moderne laboratorije stekli su
se uslovi za podizawe kvaliteta nastave elektro
struke, koja se odnosi na prakti~ne vje`be iz
stru~nih predmeta iz poqa elektrotehnike.. [kola
ima i odgovaraju}e programe koji se ve} koriste za
simulaciju rada slo`enih elektri~nih {ema (Logo
Soft, Tina, Ewb, CM, Edison, ORCAD) tako da je mogu}e
jednu laboratorijsku vje`bu realizovati na dva
potpuno razli~ita na~ina: softverski i hardverski -eksperimentalno.
D.M.
Karneval Vrti}a
"Eko bajka"
Vrti} "Eko bajka" je
organizovao tradicionalni karneval, obilje`avaju}i 5. jun Svetski dan za{tite `ivotne
sredine. Dje~ica iz Vrti}a, uz vaspita~ice, su
pro{etala centrom grada u svojim rasko{nim
kostimima i izazvala
osmjeh i pa`nju roditelja i prolaznika. Bilo
je tu vila, medvjeda,
indijanaca, klovnova,
Sne`ana, cvjeti}a, viljenjaka, bubamara, arlekina... Ve}ina djece je
nosila i cvjetne ukrase,
a dio i ekolo{ke parole.
M.T.
ambala`u u biorazgradive kese koje im je obezbijedila Slu`ba za za{titu `ivotne sredine.
- Danas smo pokazali kako se treba odnositi
prema prirodi. Kako da svi koristimo park koji je
jedan od najqep{ih u biv{oj Jugoslaviji, da ga ne
devastiramo i degradiramo nego da se svaki pojedinac jednako odnosi prema parku, da otpad nosi sa
sobom - istakla je Zagorka Kalovi}, direktor NVO
Viva Vita.
S.Z.
Tuje za ure|enije dvori{te
Sekretarijat za stambeno - komunalne poslove,
saobra}aj i vode je povodom Dana za{tite `ivotne
sredine vrijednim sugra|anima Mileni Gogi} i
Borisu ^olovi}u za uredno odr`avawe dvori{ta
stambenih zgrada u kojima `ive poklonio po jednu
sadnicu tuje.
Prvi put Sekretarijat za stambeno - komunalne
poslove, saobra}aj i vode organizuje izbor najfunkcionalnije stambene zgrade, najaktivnijeg
upravnika, najure|enije stambene zgrade sa
dvori{tem, stambenog naseqa i ulice u gradu.
Akcija se sprovodi od aprila do septembra, a za
sve informacije zainteresovani gra|ani se mogu
obratiti na telefon 069/309-369 i 052/300-209, od
10 do 15 ~asova.
S.Z.
Kwiga "Da ti ka`em" \or|ija
Petrova Peruni~i}a
Objavqena je kwiga "Da ti ka`em" \or|ija Petrova Peruni~i}a. Kwiga je podijeqena u dva dijela,
prvi koji je dat u vidu pri~a i drugi koji je jedna
vrsta rodoslova podorice Peruni~i} iz Prem}ana
sa biografijama istaknutih bratstvenika. Nakon
biografija slijedi skup anegdota uz, epsku pjesmu
"Lovsko brdo" Radomira Lala ^avi}a. Kwiga se
zavr{ava osvrtom Peruni~i}a na polemike iz
javnih medija.
\or|ije \ole Petrov Peruni~i} ro|en je 1939.
godine u Prem}anima. Zavr{io je U~iteqsku {kolu
i Pedago{ku akademiju u Nik{i}u, a 40 godina je
slu`bovao u vi{e crnogorskih mjesta. @ivi u
Krupicama, gdje se kao penzioner bavi poqoprivredom. Bio je aktivni saradnik "Ve~erwih novosti"
iz onda{weg Titograda, pisao je za Radio Titograd
za emisiju "Nedjeqom o selu i poqoprivredi".
M.T.
7
DRU[TVO
15. jun 2012.
Kockarski porok - od dobiti do pakla
Brana i Ma{an Joksovi}
Zbog kocke
Oporavak na krilima unu~adi
prodaju stanove
(Nastavak sa strane 1)
U posledwe vrijeme sve vi{e se kockaju i `ene, pojedine se ba{ i ne razumiju u sport, ali de{ava se da dobiju neki mawi novac, od 20 do 50 evra - navodi radnica.
Nekada se sport pratio iz qubavi, dijelili smo
se na "partizanovce" i "zvezda{e" a danas nije
bitno koji je tim, nacija… sve dok posti`e `eqeni
rezultat. Dok gazde kladionica zadovoqno trqaju
{ake i otvaraju nove poslovnice, gra|ani zapadaju
u sve ve}u krizu, a po~etna strast prelazi u bolest.
^ari kocke mnoge su odvele u propast, nerijetko
qudi pribjegavaju i samoubistvu zbog kockarskih
dugova. Tako je i dvadesetosmogodi{wi sugra|anin
htio da okon~a `ivot zbog duga od 3.000 evra, na sre}u
roditeqi su saznali, prodali auto i vratili dug.
- Nakon nekoliko mjeseci kockawa u kazinu,
uzbu|ewe i strast za kockom pretvorili su se u
bezna|e zbog dugova. ^im bih primio platu tr~ao sam
u kazino i naj~e{}e se vra}ao ku}i praznih xepova. Ponekad bih i dobio, ali sam ulagao i dobijeni
novac i tako zapadao sve dubqe. Prodavao sam maj~in
nakit, snalazio se na sve na~ine da do|em do novca,
a onda me je jedan momak iz kazina uputio na qude
koji }e mi pozajmiti novac. Dotakao sam dno. Pozajmqivao sam novac, vra}ao u dijelovim, kamata je
rasla, ja se sve vi{e kockao u nadi da }u dobiti
novac i vratiti dug. Propadao sam sve vi{e, po~eli
su da mi prijete, da me zasre}u na ulici, bezuspje{no
sam molio da produ`e rok, obe}avao da }u se sna}i.
Kad sam shvatio da ne}u mo}i da sakupim novac u
datom roku, odlu~io sam da se ubijem. Nisam `elio
da porodica ispa{ta zbog mojih gre{aka. Dok sam
pisao opro{tajno pismo, majka je u{la u sobu, ja sam
sakrio papir, vidjev{i da se mjesecima ne{to ~udno
zbiva sa mnom, bila je uporna i otela mi pismo.
Danas me je sramota kad se sjetim toga, wenih suza,
prekliwawa. Dragi Bog pru`io mi je jo{ jednu
{ansu. Prodali su auto i vratili dug, bili pa`qivi
sa mnom, nisu me osu|ivali. Nau~io sam svoju lekciju, u kazino vi{e ne ulazim, ponekad vikendom
odigram kladionicu, ali nikad vi{e od evra ne
ulo`im - pri~a mladi}.
Ponuda za kockawem ne mawka - svuda su oko nas,
na televiziji, na ulici, internetu… Gotovo da nema
internetske stranice na kojoj ne}ete prona}i oglase
koji vas mame da se oku{ate u kocki.
U nadi da }e dobiti xek-pot i rije{iti bar dio problema, mnogi sugra|ani, uglavnom stariji, novac tro{e
u gradskim tombolama. Pedesetogodi{wa sugra|anka
ve} {est godina, gotovo svaki dan oku{ava svoju sre}u
na tombola, a najve}i dobitak do sada bio je 300 evra.
- Da sam ra~unala, uvidjela bih da sam tamo
ostavila pravo malo bogatstvo. Znam da ne mogu prevariti tombolu, sve tri odli~no rade, a ja gubim
novac, ali xaba, ~im do|e pet sati meni obuzme neki
nemir, vu~e me misao da je mo`da ba{ taj dan - dan
dobitka. Osim toga, dru`im se sa ostalima, pobjegnem od svakodnevnih obaveza - pri~a sugra|anka.
Oni imu}niji skloni kockawu svoju sre}u
oku{avaju u kartama, u privatnim ku}ama i lokalima, a ako je suditi pa ~ar{ijskim pri~ama, tu vrti
ogroman novac, pa pojedinci za no} izgube i po nekoliko stotina hiqada evra.
D. ^olovi}
ZZ "Dogawe" Pqevqa
OGLAS
ZZ "Dogawe" Pqevqa prodaje putem ponuda
slede}e:
Parcela broj 5720 povr{ine cca 38,00 ari KO
Pqevqa po po~etnoj cijeni od 4,00 EURa/m2.
Parcela broj 5720/18 KO Pqevqa povr{ine cca
19,00ari po po~etnoj cijeni od 5,00 EURa/m2.
Parcela broj 349 povr{ine cca 3,5 ari KO
[umane I po po~etnoj cijeni od 3,00 EURa/m2.
Pomo}ni objekat na parceli broj 5720/18 KO
Pqevqa povr{ine 38m2 po po~etnoj cijeni od
2,660,00 EURa.
Parcela broj 351/1 KO [umane I povrsine cca
7,00ari po po~etnoj cijeni od 5,00 EURa/m2.
Parcele broj 350/5 KO [umane I povr{ine cca
3,5 ari po po~etnoj cijeni od 3.00 EURa/m2.
Parcela broj 343 povr{ine 1197m 2, br. 344
povr{ine 2866m2, br. 345 povr{ine 2172m2, 346
povr{ine 2626m 2, 347 povr{ine 9624 m 2, 348
povr{ine 1799m2, 349 povr{ine 1602m2, sve KO
[umane I po po~etnoj cijeni od 3,00 EURa/m2.
Parcele se prodaju u cjelini ili u dijelovima.
Oglas je otvoren osam dana od dana objavqivawa. Otvarawe ponuda je 26. juna 2012. god, u 10.00
~asova u upravnoj zgradi u Kratinama.
U ponudi navesti broj parcele i povr{inu sa
ponu|enom cijenom za lm2.
Ponu|a~ je obavezan uplatiti depozit od 10
odsto na iznos licitirane vrijednosti najkasnije 30 minuta prije otvarawa ponuda na blagajnu
Zadruge ili na teku}i ra~un broj 505-5786-97 ZZ
"Dodawe" Pqevqa.
Pla}awe po najpovoqnijoj ponudi je sedam dana
od dana otvarawa ponuda. Ukoliko se pla}awe ne
izvr{i u roku gubi se pravo na depozit
Ponu|a~u ~ija ponuda nije prihva}ena depozit se
vra}a u roku od dva dana od dana otvarawa ponuda.
Ponude slati na adresu ZZ "Dogawe" Pqevqa u
zatvorenoj koverti sa naznakom "NE OTVARAJ"
Sva obavje{tewa mogu se dobiti na broj 069 323 187.
Komisija ZZ "Dogawe"
Otilovi}i, ki{no popodne na 13.
kilometru od Pqevaqa. Stisak
sna`nih ruku sedamdeset dvogodi{weg Ma{ana Joksovi}a. Jo{,
ka`u kom{ije, ru~no mo`e da
pokosi "za trojicu". Ne predaje se,
ne}u da pokleknem - zbog unu~adi!
Iako je supruga Brana trenutno na
oporavku u Igalu, ne primje}uje se
odsustvo `enske ruke. Ma{an
gostoprimqivo nadokna|uje Branino odsustvo, dok ga na pa{waku
odmjewuje sestra Darinka. Dara
brine o stadu koza, o kravama i
junadi; o mrsu za koji se otimaju
sladokusci: na pole|ini jedne
fotografije ~itamo rije~i ~estitke i zahvalnosti iz Italije.
Jedan turista je kupio na @abqaku
Branin sir, pa mu nije bilo te{ko
da je slika i da joj po{aqe nesvakida{wu "razglednicu". Rekordna je masna jedinica mlijeka sa
"otilovi}ke bjelokamenice" rekordne su i cijene Braninog
sira, a zimu{wi snijeg je donio
rekordnu cijenu tele}eg mesa.
Najve}a je potra`wa za kozjim
mlijekom, koje se tra`i "za lijek".
Danas je imetak Joksovi}a veoma
vrijedan, ali se Ma{an ne stidi da
govori o nekada{woj oskudici i
te{kom `ivotu. U malenoj ku}ici
othranila ih je majka Jawa, nakon
{to su 1952. iznenadno ostali bez
oca. Pamti Ma{an naporan rad
sedamnaestogodi{waka i gurawe
vagona u ciglani; nikad nije zakasnio, iako je na posao i{ao pje{ke
iz Otilovi}a. Presudan zna~aj
ima}e odlazak u vojsku (dvije
godine u Sloveniji); obuka za
tenkistu bi}e dobar uvod za polagawe voza~kog ispita.
Otada do danas milioni kilometara bez gre{ke u saobra}aju bez udesa. (A vozio je Od Be~a do
Raskazova; {efovi i nabavqa~i u
"Jaki}u" `eqeli su da ih iskqu~ivo on vozi. Stabilan, odgovoran; umjeren u svemu, naro~ito u
alkoholu Samo wegov autobus na
radili{tima Ukrajine nikad nije
zamrzao, ~ak ni na minus 30;
de{avalo se da tri puta u toku
no}i ustane i upali da motor da
nafta ne zaledi.
Ili: znao je kositi cijeli dan pa
na i iznenadni poziv, bez obzira je
li na odmoru, je li praznik, sjedne
za volan i osvane u Italiji, Austriji, Gracu ili Be~u… Nikada
nije ni pomislio da odbije radni
zadatak. Stizao svuda gdje su gra|evinci "Jaki}a" gradili ku}ice
posle zemqotresa od Skopqa do
Bawa Luke.
I danas je odgovoran, pedantan
i precizan. Smiren i uvi|avan, u
kontaktu sa prijateqima, poznanicima, kom{ijama.
A imao bi razloga za nervozu.
Branu i Ma{ana je prije desetak godina potresla smrt sina @eqka. Tal-
Rekordne cijene za kozje mlijeko i sir
Ma{an i Dara na pragu rodne ku}e
entovan {ahista, odlika{, nao~it!
Sto~ki su podnijeli udes, da
k}erkama @ani i Biqi ne ugroze
djetiwstvo i mladost. Porodi~nu
ku}u na Gukama, zamijenili su
seoskim mirom Otilovi}a gdje su
mogli da tuguju, ali i da se bore
radom i da se tje{e `ivotnim uspjesima svojih k}erki. Biqana je
zaposlena u Ministarstvu pravde u
Podgorici, a @ana je udata u
Pqevqima. ^etvoro unu~adi najve}a
je utjeha i motivacija da Brana i
Ma{an "Radom razbiju tugu".
Danas, petnaestak godina od kako
je Ma{an u penziji, imawe Joksovi}a je za ugled: sra|eno, obra|eno,
vo}wak potkresan, pored pune
{tale (pet krava) i punog tora (40
koza), velike nadstre{nice za
sijeno izdr`ale su ovogodi{wi
snijeg, vo}wak je potkresan i
okre~en, vrt zasijan. Od prije par
godina raste i p~eliwak. Treba to
odr`ati...
Pristi`u unu~ad, u sezoni
pomnognu k}erke i zetovi...
@ivotna Ma{anova filozofija
bila je da svakog razumije i kome
god mo`e - pomogne, da u~ini - da
stekne prijateqa. Danas mu je
najve}a satisfakcija kada ga se ti
prijateqi sjete i obi|u, a onda ih
Brana i Dara ugoste.
A ostane da se po{aqe unu~adi
i da se proda stalnim mu{terijama.
D.Mili~i}
Ilija Bo`ovi} zbog gubitka li~ne karte postao stranac u svom gradu
Dvojno dr`avqanstvo
najrazumnije rje{ewe
Gubitak li~ne karte je Iliju
Bo`ovi}a ko{tao dr`avqanstva
i doveo ga do statusa stranca u sredini gdje je `ivio vi{e od tri
decenije, radio, stekao penziju,
{kolovao ~etvoro djece i gdje ima
stan i mno{tvo prijateqa.
Sve je po~elo putovawem u Podgoricu avrusta 2010. godine, zbog
bolesti supruge, kada je izgubio
li~nu kartu, {to je odmah i prijavio MUP-u u Pqevqima.
- Moja je supruga zbog bolesti
morala da putuje i za Beograd, a ja
sam trebao da je vozim, ali nakon
gubitka li~ne karte nisam mogao da
pre|em granicu. Tada zapo~iwu
pravne komplikacije, gdje sam slao
dopise i zahtjeve da se rije{i moje
pitawe, predsjedniku dr`ave
Vujanovi}u, obudsmanu, a obra}ao
sam se poslaniku Stani}u, koji je
moj slu~aj iznio na sjednici crnogorskog Parlamenta. Tada je ministar MUP-a Brajovi} rekao da }u
dobiti dokumenta, kada dobijem
dr`avqanstvo Crne Gore. Ja, opet,
ne `elim da se odreknem dr`avqanstva Srbije, jer sam tamo
ro|en i imam nepokretnu imovinu,
stan, a zemqu na Kosovu i Metohiji nisam prodao - isti~e Bo`ovi}.
Ilija je vi{edecenijskim, neprestanim, boravkom u Pqevqima i
Crnoj Gori, stekao uslove da dobije crnogorsko dr`avqanstvo, ali
kako su mu za regulisawe brojnih
potreba bili neophodni dokumenti,
on ih je dobio u Srbiji.
- U me|uvremenu sam izvadio
li~nu kartu i u Crnoj Gori, ali za
stranca, jer mi bez crnogorskog
dr`avqanstva nisu dozvolili druga~ije. ^esto sam morao da putujem, pa
@ivot na relaciji Srbija - Crna Gora
Bo`ovi}i su do{li iz Pri{tine u Pqevqa 1981. godine, gdje je
Ilija dobio posao na Termoelektrani kao tra`en kadar, a nakon toga
i stan. On i wegova supruga su podigli ~etvoro djece koja, sticajem
okolnosti, `ive u Srbiji. Ilija sa suprugom ~esto posje}uje djecu i
unu~i}e, ima potrebu da putuje, a kao penzioner ima i dovoqno vremena. On je kupio stan u Gorwem Milanovcu, tako da mo`e da boravi
van Pqevaqa du`e vrijeme. Nakon gubitka li~ne karte, zbog ~estog
prelaska granice, Ilija nije mogao da dozvoli da bude bez ikakvog
potrebnog dokumenta.
- Ne}u da se odri~em srpskog dr`avqanstva. Da sam ro|en u SAD
bio bih Amerikanac. Ro|en sam u Srbiji i Srbin sam, a `ivim u Crnoj
Gori, po{tujem ovu dr`avu i vlast. Ne vidim ni jedan razlog da ne
dobijem dvojno dr`avqanstvo nakon tri decenije `ivora i rada u
Pqevqima. Kao da neko ho}e da me otjera iz Pqevaqa. Kada sam to
rekao u policiji jedan vi{i slu`benik mi je rekao: "Ne smije{ Ilija
tako da govori{, tebe niko odavde ne tjera i niko ne smije da ti ka`e
rije~, {to se ti~e tvog boravka" - ka`e Bo`ovi}.
Ilija
Bo`ovi}
sam granicu izme|u Srbije i Crne
Gore prelazio sa potvrdama, a kasnije, sa li~nom kartom za strance. ^ak
su u moj srbijanski paso{ htjeli da
upi{u da imam privremen boravak u
Pqevqima, posle tri decenije `ivota, rada, stanovawa i podizawa
porodice, {to sam ja odbio i u
paso{u mi pi{e da imam mjesto
stalnog nastawewa u Pqevqima nagla{ava Bo`ovi}.
Kada je dozvoqeno da se uzme
dvojno dr`avqanstvo, krajem pro{le godine Ilija je predao dokumenta da bih dobio i crnogorsko
dr`avqanstvo, jer u Pqevqima
ima stan, mno{tvo prijateqa, tu
`ivi i ne bi da se seli.
- Oni su odbacili moj zahtjev za
dvojno dr`avqanstvo, jer ga smatraju neosnovanim, a to obrazla`u
promjenom mog statusa, u me|uvremenu. Ispada kao da sam ja selio iz
Pqevaqa, pa se vra}ao, pa se prijavio kao stranac, a ja nisam napu{tao Pqevqa i Crnu Goru za ove
tri decenije, gdje sam stalno
nastawen. Smatram da sam o{te}em
i `ali}u se MUP-u, a ako ne rije{im ovo pitawe, spreman sam da
idem i do Strazburga - ka`e Bo`ovi}.
M.T.
8
DRU[TVO
Narodna stranka po~ela pripreme za predstoje}e parlamentarne izbore
Decentralizovati
vlast u Crnoj Gori
Sastanak Predsjedni{tva Narodne stranke sa predsjednicima
op{tinskih odbora NS sa sjevera
protekao je u znaku Dekleracije o
decentralizaciji vlasti u Crnoj
Gori. Sastankom u sali SO Pqevqa
su predsjedavali Predrag Popovi},
predsjednik stranke, Dejan Vu~i}evi}, zamjenik predsjednika i
Slavi{a Guberini}, predsjednik
Izvr{nog odbora.
- Mislim da je dobra praksa da
Narodna stranka ovakvim na~inom
okupqawa otpo~iwe svoju predizbornu kampawu, odnosno pripreme
za nastupaju}e izbore. Izvjesno je
da }e tih izbora biti ove godine,
najvjerovatnije u oktobru. Ovo je
krajwe vrijeme da se okupimo, da
donesemo neke zna~ajne smjernice
za rad stranke u izbornom periodu.
Jedna od glavnih smjernica je Dekleracija o decentralizaciji vlasti
u Crnoj Gori - istakao je Popovi}.
On je obrazlo`io razloge za
dono{ewe Dekleracije o decentralizaciji.
- Ova Dekleracija kao i ovaj grad
odabrani su sa jasnom namjerom,
jer imamo tu ogromnu razliku koja
postoji u razvoju izme|u odre|enih
regija u Crnoj Gori. Na `alost,
veoma malo se odmaklo u realizaciji onog {to se obe}ava, vezano
za razvoj sjeverne regije CG i
polo`aja op{tina u politi~kom
sistemu u CG, kao i wihove egzistencijalne zavisnosti od centralne
vlasti. Zato smo i donijeli Dekleraciju o decentralizaciji vlasti
u CG - rekao je Popovi}.
U Dekleraciji koju je donijela
NS izme|u ostalog ka`e se:
"Zahtjevamo da se {to hitnije
pristupi prenosu zakonskih ovla{}ewa sa centralnih organa
vlasti na Zakonom odre|ene organe
vlasti u lokalnoj zajednici.. Narodna stranka u skladu sa svojim
programskim na~elima smatra da je
Evropsku Povequ o lokalnoj samo-
'upravi neophodno u cjelosti inkorporirati u doma}i pravni sistem, odnosno sistemske zakone
vezane za lokalnu samoupravu i
wenu egzistenciju.
Narodna stranka na cjelovit i
sveobuhvatan na~in `eli defin-
ovno{kolskog i sredwo{kolskog
obrazovawa, primarne zdrastvene
za{tite, socijalne i dje~je za{tite
i drugim oblastima od interesa za
lokalno stanovni{tvo... - ka`e se u
Delekraciji.
Da bi ostvarila svoje namjere,
Narodna stranka }e u najkra}em
roku izraditi predlog Zakona o
decentralizaciji vlasti u Crnoj
Gori, kao osnovnog zakona u ovoj
oblasti. Ovaj zakon }e, izme|u ostalog, sadr`ati ~lanove po kojima se
tra`i da: Op{tinama vrati novac i
imovinu koji im pripadaju od koncesionih naknada, poreskih obaveza
i drugog, i to tako da ta sredstva u
Izme|u dva broja
Putevi pomo}i i maloqetni~ka
delikvencija
NVO "Pqevaqski `enski prostor" odr`ala je
konferenciju za{tampu na kojoj su predstavqene
aktivnosti i realizacija projekta "Putevi pomo}i
- svi mo`emo puno u~initi".
U okviru projekta {tampani su: flajer "Putevi
pomo}i", priru~nik "Svi mo`emo puno u~initi", i
majice sa logom ove NVO i nazivom projekta. Realizovana su tri performansa na kojima je podijeqen
{tampani materijal, a odr`an je jedan okrugli sto
na temu: "Nerije{ena pitawa i dileme u vezi
lije~ewa bolesti zavisnosti" kao i dva seminara.
Konferencija je odr`ana 1. juna u hotelu "Gold".
Tokom projekta koji je podr`an od Komisije za
raspodjelu dijela sredstava od igara na sre}u
raspisan je literarni konkurs pod nazivom "@elim
da izbjegnem isku{ewa i zamke". Prvu nagradu je
osvojio Predrag Kriva~evi}, u~enik tre}eg razreda, drugu Jak{a Vukovi} i tre}u Arabela [anti},
u~enici ~etvrtog razreda.
U okviru projekta "Centar za alternativni rad sa
mladima u riziku" NVO "Pqevaqski `enski prostor" 9. juna odr`ala je seminar "Maloqetni
delikventi kao marginalizovana grupa". Volonterka Arabele [anti} odr`ala je predavawe "Maloqetni~ka delikvencija", a Mira Topovi}, pravnica
"Maqoletni delikventi kao marginalizovana grupa".
Ovaj projekat je omogu}ila Kooperativa holandskih fondacija za Centralnu i Isto~nu Evropu,
kroz Program socialne tranzicije koji se sprovodi u partnerstvu sa Fondom za aktivno gra|anstvo
- FAKT.
S.Z.
Rehabilitacija starih
Vu~i}evi}, Popovi}, Guberini}
isati izborni sistem na lokalnom
nivou, kroz usvajawe Zakona o
lokalnim izborima u kojem bi bio
obuhva}en i neposredni izbor predsjednika op{tine, ali i na~in izbora Skup{tine op{tine, kroz novi
model izbora na lokalnom nivou, na
principima slobodno izra`ene voqe
gra|ana, tajnosti glasawa, kombinovanog na~ina neposrednih izbora za
odbornike ("ve}inski sistem") jednog
dijela Skup{tine i neposrednim
glasawem za liste kandidata ("proporcionalni sistem") drugog dijela
Skup{tine, koja bi funksionisala
uz racionalan broj odbornika, ne
mawi od 20 do najvi{e 45... Tako|e,
Narodna stranka smatra da treba
Zakonom o lokalnoj samoupravi
definisati prenesene, odnosno povjerene nadle`nosti lokalnoj samoupravi u oblasti pred{kolskog, osn-
15. jun 2012.
iznosu od 70 odsto pripadaju
lokalnim samoupravama, a centralnim vlastima u dr`avi 20 odsto,
dok bi se u okviru postoje}eg mehanizma (Egalizacionog fonda) prihodovalo ostalih 10 odsto, koji bi
bili dodijeqeni mawe razvijenim
op{tinama; Izvr{i neophodna
decentralizacija unutar samih
lokalnih zajednica i omogu}iti
ravnomeran razvoj u svim naseqima.
Zbog toga, najmawe 25 odsto buxeta
op{tina treba usmeriti ka mesnim
zajednicama, koje treba samostalno
da odlu~uju o projektima u svom
kom{iluku....
Sastanak je odr`an 9. juna, a
nakon Dekleracije razmatrana je
programska politika NS za predstoje}e parlamentarne izbor i
odr`ana sjednica OONS Pqevqa.
M.T.
NVU "@ivio `ivot Viva Vita" realizovala je
~etvrtu radionicu na temu "Rehabilitacija starih
osoba" u okviru projekta "Jednake mogu}nosti za
sve-hraniteqstvo kao izazov" koji podr`ava Fond
za aktivno gra|anstvo, a finansira Evropska Unija
posredstvom Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori.
Edukatori radionice odr`ane 11. juna bili su:
Branka [o{ki} dipl. psiholog i Zorka Terzi}
dipl. fizioterapeut.
Pet ~lanova i 15 volonera su polaznici radionice koji }e ste}i znawa o zakonskom okviru brige
o starima, znawa o radu sa starima i sposobnosti
za pru`awe usluga porodicama koje se opredijele za
bavqewe hraniteqstvom.
S.Z.
Predla`en zajedni~ki nastup NVO prema op{tinskom Buxetu
Nedozvoliti drogu u
{kolskom dvori{tu
Odr`an je okrugli sto na temu
"Droga u {kolskom dvori{tu" u
organizaciji NVU "Bonum", na
kojem je zakqu~eno da vi{e nevladinih organizacija zajedni~ki
potra`i pristup sredstvima iz
Buxeta op{tine, radi projekata
za{tite mladih od narkomanije.
Sr|an Bo`ovi}, predstavnik
Uprave policije, slu`benik Grupe
za suzbijawe droga iznio je podatke
o 2011. godini.
- U toku pro{le godine na teritoriji op{tine Pqevqa je zaplijeweno oko 83 kilograma skanka (vrsta
marihuane) i mawe koli~ine heroina
i kokaina. Gledano po koli~ini zaplijewene droge Pqevqa su, na `alost, na
tre}em mjestu u Crnoj Gori. Procesuirano je 16 lica, od kojih 13 iz ove
op{tine, a radi se uglavnom o punoqetnim osobama - istakao je samostalni policijski komesar Bo`ovi}.
Na okruglom stolu su u~estvovali i predstavnici Centra za
socijalni rad, Medicinskog centra, Kancelarije za prevenciju
narkomanije, Sekretarijata za
dru{tvene djelatnosti, osnovnih
i sredwih {kola, medija i NVO.
Do septembra ove godine obrazova}e se inicijativni odbor, u okviru
koga }e se formirati radna grupa,
~iji je zadatak da osmisli i kandiduje projekte koji bi se predlo`ili za finansirawe iz op{tinskog buxeta. Istaknuto je da kod
tra`ewa sredstava od doma}ih i
stranih donatora treba voditi
ra~una da se vrste aktivnosti ne
preklapaju, ve} da je povoqno da
jedna NVO bude nosilac projekata, u
odnosu na donatora, a da ostale budu
partneri projekta. Jedan od
zakqu~aka - inicijativa je i da se
vi{e novca usmjeri u masovni
amaterski sport, da bi se mladi
dr`ali daqe od droga. Tako|e, da se
ekonomski osna`e socijalo ugro`ene
porodice, ~iji mladi ~lanovi su
MM - BETONSKA GALANTERIJA
Fontane, ~esme,
0 6 7 -4 1 3 -5 6 2
Ukrasi za dvori{ta
Dje~iji motivi (patuqci, `ivotiwe)
Art- motivi
@ardiwere
MM betonska galanterija na 10. km
Pqevqa - @abqak
OGLASUI
Po{tovani korisnici!
Proizvodimo razdelne komore kojima delimo
vodu na jednake delove (isto svim korisnicima) i cisterne za vodu sve od vi{eslojnog armiranog poliestera. Dovozimo i
montiramo.
Obla`emo betonske bazene. Priboj.
Kontakt: +38133/2452-392, +38163/358-392 i
+38164/4922-765.
veoma izlo`eni po{asti narkomanije. Edukacija je jedna od nezaobilaznih, aktivnosti, a sve inicijative, potrebno je uputiti subjektima
na lokalnom i {irem nivou.
Okrugli sto je odr`an 7. juna u
hotelu Gold, u okviru projekta "Drogu ne}u - donosi nesre}u", podr`anog od Komisije Vlade Crne
Gore iz dijela prihoda od igara na
sre}u. Tokom projekta ve} je
odr`ano niz aktivnosti, aktivisti
NVU "Bonum" su obi{li sve osnovne i sredwe {kole u op{tini i
odr`ali predavawa o {tetnosti
droga. Organizovan je prigodan
kviz i tradicionalni literarni
konkurs.
M.T.
Prodajem dvije
ku}e na Radosavcu,
pogodne za dvije
porodice.
Posjeduju grijawe
i pomo}ne objekte.
Lako su dijeqive.
Vrlo povoqno !
069/085-112
Centralno grijawe Pqevqa, 3. sanxa~ke 24
Brzo efikasno, sigurno
i trajno
Za toplinu va{eg doma
najkvalitetniji materijali, najstru~nija ugradwa i najpovoqnije cijene.
Sve to na jednom mjestu.
Pozovite nas i uvjerite se.
Tel. Popovi} 069/548772 i 068/823-213.
ROLOSAN
Ugradwa i opravka
-venecijanera
-spoqnih roletni
-harmonika vrata
-trakastih zavjesa
-komarnika
-tu{ kabina
-segmentnih vrata
Tel. 069/471-159 i 068/695-445.
15. jun 2012.
Predstavqena zbirka poezije Magde Bezarevi}
Kucaj mi
na srce
Predstavqena je tre}a zbirka poezije Magde
Bezarevi} "Kucaj mi na srce".
O kwizi su govorile magistri kwi`evnosti Zorica Jestrovi} i Milica Jeftimijevi} Lili}, potpredsjednica Udru`ewe kwi`evnika Srbije i pjesnikiwa sa Kosova i Metohije.
- Jadan mawi dio mladih qudi postaje pjesnik zato
{to je po svom senzibilitetu ve} pjesnik. Mislim
da je takav slu~aj upravo kod Magde Bezarevi}, koja
poeziju nije pisala, ve} je 20 godina stvarala, i
napravila divnu poeziju, blisku ~ovjeku... Evidentno je od prve zbirke da pjesnikiwa ima mo} nad svojim stihovima, i da weni stihovi nisu samo vje{to
iskombinovani pojmovi. Wene metafore, wena
pore|ewa, sve je smisleno, tako da se ~italac od prve
9
KULTURA
Tri u jednoj izlo`bi: Zori}, Popadi}, Vemi}
Likovne veze i mostovi
Preverovim stihovima izlo`bu otvorio Mi{o Ze~evi}
Razli~ita sfera likovnog intersovawa, razli~it pristup slikarskom platnu i razli~ita fascinacija. Neobi~na koncepcija
velikih formata i najve}im
dijelom uspjelih ostvarewa: Naod
Zori}, Qubomir Popadi} i Mi{o
Vemi} - privukli su 12. juna 2012.
veliki broj posjetilaca u izlo`beni hol SC "Ada".
Dobrodo{licu slikarima i
posjetiocima u ime organizatora
Umjetni~ke galerije "Vitomir
Srbqanovi}" po`elio je direktor
@eqko ^abarkapa, a izlo`bu
slika - pri~e o slikama - otvorio
je novinar Mi{i Ze~evi}.
Ze~evi} je konstatovao da tri
slikara "tri nose}a stuba likovnosti" Zori}, Popadi} i Vemi}
svojim umjetni~kim djelom i
darom prave svojevrstan umjetni~ki most - tako neophodan
pojedincu.
Protivnik zamaraju}e dugih
govora, Ze~evi} je za "sabesjedni-
Qubomir Popadi} - “Radmila”
ka" odabrao @aka Prevera i wegov umjetni~ki prosede "Kako
naslikati pticu". Da se zamisli
i posmatra~ i umjetnik: visok
estetski imperativ, koji u
lokalnoj varijanti - Galerija,
uprkos logi~nim ustupcima,
uglav-nom uspijeva da odr`i.
Organizatoru i posjetiocima na
neobi~no dobroj posjeti - zahvalio je Mi{o Vemi}.
Izlo`ba je otvorena do 22. juna.
Obavezno pogledati. Najboqe
usput, ka vodenicama, sa bidonom
u jednoj, a Preverom u drugoj ruci.
D.M.
Prva zbirka poezije Matije Vrane{a
Lili}, Bezarevi}, Jestrovi}, Lazarevi}
do posledwe zbirke, polako se identifikuje sa
mnogim pre`ivqavawima i osje}awima autorovim
i na kraju otkriva da je u su{tini govorio sa pjesnikom o samom sebi - isti~e Jestrovi}.
Kwiga "Kucaj mi na srce" objavqena je u izdawu
Kulturno posvetne zajednice Beograda, a ilustrovana je fotografijama poznatog fotografa
Tomislava Peterneka.
- Nesumqivo da je re~ o vrlo darovitoj pesnikiwi, bez obzira {to je u tom dugom vremenskom razdobqu od dve decenije objavila samo tri kwige. To
govori ne samo o wenoj potrebi da bude vrlo stroga prema sebi i da pred publiku iza|e sa dovr{enim
delom, ve} to govori i o odgovornosti prema
napisanoj re~i i o stavarala~kom procesu koji je
postupan i dugotrajan. Wene pesme su nastale onako
kako nastaje opsidijan, kako nastaju draguqi,
polako, sigurno, ali na kraju obi~no ti stihovi svetle - rekla je Lili}.
Ve~e je 11. juna u ispuwenoj sali Gimnazije
"Tanasije Pejatovi}" vodila Jelena Lazarevi}, a
poeziju iz zbirke su ~itali Ismet [quka i u~enice
Gimnazije Nada \a~i}, Amina Xaki} i Milica
[arac, ~lanice recitatorske sekcije. Ve~e je organizovao Sekretarijat za dru{tvene djelatnosti.
M.T.
Profesor Bogdan Pa{i} o najnovijoj
kwizi akademika Zorana Laki}a
"Tokovi istorije
u Crnoj Gori"
Krvotok `eqa
Matija Vrane{ u~enik tre}eg
razreda Gimnazije "Tanasije Pejatovi}" predstavio je, u punoj sve~anoj sali ove {kole, prvu zbirku
poezije "Krvotok `eqa". Kwi`evno ve~e je organizovala Narodna biblioteka "Stevan Samarxi}", a u ime organizatora
Marija Kne`evi} predstavila je
Vrane{a, pro~itala svoj osvrt na
Vrane{ovu poeziju, kao i prikaz
Ivane Cvijeti}, mastera profesora kwi`evnosti i jezika. Rajko
Palibrk, kwi`evnik i novinar u
lirskom maniru predstavio govorio je o Matijinom djelu.
- Tako je to kada kao sedamnaestogodi{wak pi{e{ poeziju,
kada svoje dje~a~ke tajne zavijene u
najtananije povoje i zavezane sa
sedam uzlova preda{ drugima na
dlan. Tako te je to Matija, kad se
najskrivenije tajne uviju u metafore, do{le iza zavjese, kroz koju
se prolazi tek poslije mnogo vi{e
godina, a mnogi i nikad. Tako je to
kad ka`emo zvijezda, a mislimo na
Posjetiocima ve~eri na poklon dijeqene zbirke
onu koju sretamo svaki dan, a sa
wom pri~amo o bezbroj nebitnih
stvari, a nikad o onoj jednoj koja
nam je najbitnija od svega na svijetu, pa i od same zvijezde. Tako je to
kada se odlu~i za kwigu, za prvu
zbirku poezije - rekao je Palibrk.
O Matiji je govorio wegov drug
sredwo{kolac Jak{a Vukovi}, a
stihove je ~itala, Milica [arac.
Matija Vrane{ je svestran mladi}, bavi se muzikom, svira gitaru
u tambura{kom orkestru OKC, a
uspje{no se bavi i glumom u Dram-
skom eksperimentalnom studiju,
dobijao je i nagrade za glumu 2008.
najboqa mu{ka uloga na festivalu
dje~ijih pozori{ta "^edo Dragovi}" u Baru, 2009. godine nagrada za
najboqu mu{ku ulogu na Me|unarodnoj smotri dje~ijih pozori{ta
u Priboju, dok je 2011. dobio dvije
nagrade za najboqu mu{ku ulogu
na Me|unarodnim majskim igrama
u Be~eju. Dobio je, tako|e, nagradu
"Svitawe" pqevaqske Narodne
biblioteke za prethodnu godinu u
kategoriji do 16 godina.
M.T.
Preporuka za ~itawe
Zlatni vizir
Predstava
"Zavodnik"
(Vladimir Pi{talo, "Tesla, portret me|u maskama", Agora, 2008)
Rije~ju i djelom akademik Laki} je uvijek bio
pouzdani svjedok svoga vremena ali i pouzdan tuma~
istorijskih procesa, a samim tim i zaslu`ni dobitnik brojnih, najvi{ih nagrada i priznawa.
Obimna biografija profesora Laki}a je prosto
neodvojiva od wegovog `ivotnog puta, koji je vazda
za putokaz imao istinu, o~i{}enu od bilo kakvih
primjesa drugih motiva. Svojim velikim radom, moj
uva`eni profesor je dokazao da se na silu ne mo`e
nametati "nova" istina. Silom se u nauci ne mo`e,
jer je nau~na misao nepremostiva prepreka, uvijek
i svuda.
Iako je zagazio u 79. godinu ovaj najpouzdaniji
istori~ar i nepotkupqivi svjedok i daqe neumorno
radi. Rezultat wegovog neumornog rada je i ova
kwiga koja je ve~eras pred nama.
Kwiga "Tokovi istorije u Crnoj Gori" svojom
tematikom i su{tinom zaista je sveobuhvatni pregled istorije Crne Gore. U woj akademik Laki}
isti~e da su raznovrsni tokovi istorije u Crnoj
Gori i da su ti tokovi bogati i da traju u kontinuitetu. Sadr`aj ove kwige ide tome u prilog. Kwiga
obuhvata ~etiri cjeline u neprotivrje~nim odnosima. Prvi dio: Ogledi. Drugi dio ~ine Osvrti, zatim
^ari i Zamke zavi~ajne istorije. Tre}i dio ove
zanimqive kwige ~ine Pisma, koja je autor slao
svojim prijateqima u svijetu, da bi ih upoznao sa
jugo - krizom devedesetih godina. ^etvrti dio kwige
~ine Putopisi koji su istorijski biseri, ali i
nezaobilazni arhivski izvori.
Naime, kwiga je razdijeqena u razli~ite tematske cjeline unutar kojih se u nizu zasebnih
poglavqa razmatraju temeqne sastavnice vezane za
bogati istorijski hod srpskog naroda na prostorima dana{we Crne Gore, dok je u posebnom tematskom
bloku data dokumentacija. Sve ~etiri cjeline ukazuju da autor temeqno poznaje probleme i doga|aje
koji su se odvijali na ovom prostoru, koje nau~no i
nepristrasno rasvjetqava.
Kakvo je to ~udo koje je Teslu progawalo jo{ od ranih dje~a~kih dana,
stra{no kao smrt, a inspirativnije od
`ivota, ~itaocu ovog romana autor
uspijeva da predo~i
neuobi~ajenom literarnom virtuozno{}u.
Ne bi li pronikao u
tajnu svih tajni - o nastanku i evoluciji genija - pisac ~esto pose`e
za poetskim jezikom.
Sveukupnu energiju
prirode Tesla opisuje
kao du{u koja o`ivqava univerzum a magnetizam i elektricitet kao wene najfascinantnije forme. Da i sama priroda
kod Tesle zadobija metafizi~ke
atribute potvr|uje wegovo opisivawe
elektriciteta kao svepro`imaju}e
supstancije koja povezuje grubu materiju. On na spektakularna nau~na
otkri}a gleda kao na produ`enu
bo`ansku kreaciju, "sve {to vidim
oko sebe je Ni{ta koje pretenduje da je
Ne{to, Praznina koja pretenduje da je
Puno}a, Oskudica koja pretenduje da je
Obiqe." I samo pronala`ewe Tesla
posmatra kao {irewe svijeta, otkrivawe beskona~nog u kona~nom, svetlosti u tami, "otkri}e je najve}e
uzbu|ewe na svetu. To je poqubac Boga".
Jedno ovako uzvi{eno razmi{qawe o
nauci jedino je i moglo spasiti od
posledica zloupotrebe.
Kao poseban i najva`niji momenat u
ovoj izuzetno nadahnutoj biografiji,
Pi{talo isti~e fenomen svjetlosti.
Svjetlost je cijeli Nikolin `ivot.
Kao dje~ak Nikola ~esto do`ivqava
stra{no isku{we zaslepqenosti, koje, po wegovim rije~ima, dolazi
niotkud, "zlatni vizir
ti padne na o~i, a o~i
nisu zatvorene. Pred
o~ima bqesne i zalebdi{ u svetlosti". Nikolin otac, pravoslavni
sve{tenik, kao predani
hri{}anin, ~esto govori o fenomenu svjetlosti, koja pro`ima cjelokupno postojawe. Kada ga je jednom prilikom `ena
upitala: "{ta je to iluminisano",
odgovorio je: "osvetqeno iznutra".
Fascinantna nau~na otkri}a i
pronalasci koji su obiqe`ili `ivot
savremenog ~ovjeka plod su jedne beskrajne qubavi i konstantnog dijaloga sa
du{om univerzuma, dijaloga koji je sav
energija i svjetlost. Stoga nije ~udo
{to Nikola zanemaruje qubavni odnos
sa `enom u ime onog mnogo uzvi{enijeg
i po`rtvovanijeg, ekstati~nog odnosa sa
vaseqenom. Katarina Xonson to odli~no
osje}a i divi se svom tajanstvenom prijatequ, sa kojim podnevne sate provodi
{etaju}i u ti{ini. Ipak, "ru`e su
grmele na stolu".
(Kwigu mo`ete uzeti na ~itawe u
Narodnoj biblioteci "Stevan SamaSofija Jelovac
rxi}")
Pozori{te "Slavija" iz Beograda izve{}e predstavu "Zavodnik" 17. juna u 20
~asova u Domu Vojske
CG. U predstavi igraju: Ru`ica Soki},
Caci Mihailovi},
Svetlana Jeremi},
Vladislav Mihailovi}.
"Pri~a predstave
"Zavodnik" se de{ava
2000. godine u svetu
propalog gra|anstva i
starih beogradskih
porodica kojima je
jedino preostalo da
rasprodaju imovinu i
na taj na~in pre`ive.
Tu je i tzv. biznismen
(~itaj: mafija{) koji
`ivi na granici
zakona kupuju}i stari
name{taj i skupocene
slike smatraju}i da
tako kupuje status i
mesto u dru{tvu. U
su{tini, ovo je dvostruka qubavna pri~a. Majka i }erka iz
stare ugledne beogradske porodice zaqubquju se u {armantnog, ali cini~nog i
prefriganog biznismena"
M.T.
10
TRADICIJA
15. jun 2012.
Sedam desenija od formirawa Tre}e proleterske narodnooslobodila~ke udarne brigade
Nemjerqiv doprinos
borbi protiv fa{izma
Jubilarnim okupqawima i
sve~anostima u Prijepoqu i
Vruqi obiqe`ena 70-ta godi{wica formirawa Tre}e proleterske narodnooslobodila~ke
udarne brigade - Sanxa~ke. Centralna sve~anost je odr`ana 3.
juna u Prijepoqu, u organizaciji op{tinskih organizacija
saveza boraca: Prijepoqa, Pqevaqa, Bijelog Poqa, Nove
Varo{i i Priboja. Nakon polagawa cvije}a na spomen obiqe`jima odr`ana je sve~ana
akademija u atrijumu Muzeja u
Prijepoqu. Prisutne je pozdravio predstavnik grada
doma}ina i organizacionog odbora, Milan Lu~i}. Me|u brojnim gostima je bio i predstavnik
predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovi}a, sekretar kabineta, Dra`en Mili~kovi}.
U ime Republi~kog odbora
SUBNOR-a Srbije Ivo Matovi}
istakao je da nema ve}e ~asti i
ponosa nego stajati pred
pre`ivjelim borcima, odaju}i
im priznawe za sve {to su,
zajedno sa svojim stradalim
drugovima, dali i uradili za
slobodu.
- Uz Crvenoarmejce vi ste
najslavnija vojska u antifa{isti~koj revoluciji. Gazili
ste ogaw i vojevali u bitkama
protiv okupatora i wegovih saveznika. Ostajemo vam vje~ni
du`nici, jer ste vi bili dika
ovog naroda, kako je za vas rekao
i drug Tito - kazao je Matovi}.
Tokom Akademije izveden je
bogat kulturno - umjetni~ki
program. Nastupio je hor i
folklorni ansambl osnovne
{kole "Milosav Stikovi}" iz
Prijepoqske gimnazije. Poemu,
posebno napisanu za proslavu u
Prijepoqu i Vruqi, kazivao je
pjesnik Slobodan Vu~ini}.
Sve~anost u Vruqi
U Vruqi su se 5. juna, kraj
spomenika posve}enog Tre}oj
proleterskoj brigadi, okupili
Predstavnici vi{e
op{tina kraj
spomenika u Vruqi
predstavnici OOBNOR-a i
po{tovaoci.
Dragan Pejovi} je pozdravio
borce brigade i wihove potomke, delegaciju republi~kog
odbora OBNOR-a Crne Gore,
predsjednika op{tine Miloja
Pupovi}a sa saradnicima, kao
i brojne goste iz Pqevaqa,
Bijelog Poqa, Prijepoqa, Priboja, Berana, Mojkovca... Minutom }utawa odata je po{ta
svim poginulim i preminulim
borcima brigade.
Vidoje Despotovi}, predsjednik OOBNOR-a Pqevqa, govorio je o formirawu i ratnom
putu Tre}e proleterske brigade.
- Na dana{wi dan (5. juna)
prije 70 godina formirana je
Tre}a proleterska narodnooslobodila~ka udarna brigada. Desilo se to na [}epan
Poqu, u pokretu. Na dan formirawa brigada je imala 910
boraca od kojih 121 `ena, a
bila je sastavqena od pet bataqona: zlatarskog, pqevaqskog,
mile{evsko - bijelopoqskog,
bjelopoqskog i pqevaqskog
bataqona. Za komandanta brigade postavqen je Vladimir
Kne`evi} Volo|a, a za komesara Velimir Jaki}. Brigadu
su sa~iwavali Srbi 846, muslimani 60 i Jevreji 4, a u
politi~kom pogledu ~lanovi
KP i SKOJA wih 561. Zemqoradnika je bilo 451, a ostalih
459. Oko 90 odsto brigade su
bili borci mla|i od 25 godina
starosti. Brigada je u toku
rata pre{la borbeni put dug
oko 20.000 kilometara i vodila 121 te{ku i nekoliko stotina mawih borbi protiv fa{ista i kvislinga. Samo u
borbama na Sutjesci brigada
je od 933 izgubila 282 borca, a
od 910 boraca na dan formi-
Dio pqevaqske
delegacije u Prijepoqu
rawa brigade 450 je poginulo u
ratu. Tokom tri ratne godine u
redovima Tre}e proleterske
brigade borilo se preko 10.000
boraca, od kojih je poginulo
1374, i to 339 Pqevqaka, 236
Bjelopoqaca, 189 Prijepoqaca,
159 Novovaro{anina, 71 Mojkov~anin, 52 Sjeni~anina, 39
Novopazaraca i dr. Brigada je
okupqala borce iz 54 op{tine
Srbije, Crne Gore, Bosne,
Hercegovine, Dalmacije i Krajine. Dala je 24 narodna heroja, od kojih je 13 poginulo u
ratu. Od 200 ukupno formiranih brigada u toku rata,
Tre}a proleterska je me|u 20
odlikovanih Ordenom narodnog
heroja. Tako|e je odlikovana:
Ordenom narodnog oslobo|ewa,
Ordenom bratstva i jedinstva
sa zlatnim vijencem, Ordenom
partizanske zvijezde sa zlatnim vijencem, Ordenom zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom.
U borbama za kona~no oslobo|ewe, u sastavu 37. divizije,
Tre}a proleterska brigada je
u~estvovala u osloba|awu:
Pqevaqa, Prijepoqa, Priboja, Rudog, Vi{egrada, Gora`da,
Rogatice, Pala, Sarajeva i
Visokog, daju}i nemjerqiv
doprinos pobjedi nad fa{-
izmom - rekao je, izme|u ostalog, Despotovi}.
Nakon programa kraj spomenika u Vruqi, prire|en je sve~ani ru~ak u prostorijama kraj
crkve Sv. velikomu~enika Dimitrija, koje je ustupila porodica ^abarkapa iz Vruqe, a
sponzor je bilo preduze}e
"Ta{a".
M.T.
Brigada sa 24
narodna heroja
Narodni heroji iz Tre}e
proleterske sanxa~ke brigade su: Rifat Burxovi} Tr{o, @arko Vidovi}, \ina Vrbica, Gojko Drulovi},
^edomir Drulovi}, Dragoslav \or|evi}, Bo{ko \uri~kovi}, Toma{ @i`i},
Velimir Jaki}, Danilo
Jaukovi}, Vladimir Kne`evi} - Volo|a, Radoje Konti},
Vojo Lekovi}, Jezdimir Lovi}, Radoje Qubi~i}, @ivko
Quji}, Ze}ir Musi}, Momir
Pucarevi}, Radomir Rako~evi}, Milosav Stikovi},
Halil Haximurtezi}, Komnen Cerovi}, @ivko Xuver
i Jefto [}epanovi}.
Sedamdeset godina formirawa
Tre}e proleterske brigade
Priredio Vidoje Despotovi}
Petog juna ove godine navr{i}e se sedamdeset godina formirawa Tre}e proleterske
brigade. Tim povodom rukovodstva bora~kih organizacija
Pqevaqa, Bijelog Poqa, Prijepoqa, Nove Varo{i i Priboja
organizuju obiqe`avawe ovog
jubileja kroz tekstove i napise
o ovom danu i okupqawem u
Prijepoqu, na dan formirawa
Brigade u Vruqi i u drugim
mjestima. Ovo je prilika i da se
podsjetimo {ta je sve prethodilo istorijskom doga|aju formirawa Brigade.
U aprilskom ratu 1941. godine srezove biv{eg Sanxaka
okupirale su 8. i 11. wema~ka
tenkovska divizija. U susret
okupatoru po{li su izdajnici
i wihove kvislin{ke organizacije. Prema demarkacionoj
liniji izme|u Wema~ke i Italije, dogovorenoj 23. aprila 1941.
godine, Priboj, Prijepoqe,
Nova Varo{, Sjenica i Novi
Pazar su pripali wema~koj
okupacionoj zoni, a Pqevqa,
Bijelo Poqe i Tutin italijanskoj okupacionoj zoni. Okupator u okupiranim gradovima,
oslawaju}i se na kvislinge,
progoni komuniste i revolucionare, formira organe vlasti, okupqa oko sebe razne izdajnike, dijeli oru`je i druga
sredstva i podsti~e sukobe na
vjerskoj i nacionalnoj osnovi.
Krajem 1941. godine formira
~etni~ke jedinice i jedinice
muslimanske milicije koje
pla}a, oprema i naoru`ava za
me|usobne sukobe i anga`ovawe
protiv naroda i ustanika.
Po~etkom juna 1941. godine,
po direktivi KPJ, u selima se
formiraju seoske partizanske
~ete, popuwene qudstvom starosti od 16 do 60 godina, sa i bez
oru`ja, a po dizawu ustanka
formiraju se sreske ~ete, bataqoni i odredi. Ove jedinice u
prvoj godini rata izvode akcije protiv okupatora i kvislinga a u~estvuju i u ve}im borbama poput Pqevaqske bitke.
Formirawem jedinica i borbenim dejstvima rukovode Oblasni
komitet KPJ za Sanxak i Glavni
{tab Narodnooslobodila~ke
vojske na ~elu sa Vladimirom
Kne`evi}em Volo|om.
Pokret za slobodu se {iri. U
Prvoj i Drugoj ofanzivi jedinice NOV i rukovodstva pokreta otpora odolijevaju najezdi
okupatora da uni{ti pokret. U
drugoj polovini 1941. i u prvoj
polovini 1942. godine NOP
Sanxaka je predstavqao veoma
zna~ajnu snagu i vojno - politi~ki faktor. Posebno kada je
po~ela Tre}a neprijateqska
ofanziva, u maju 1942. godine,
koja je zahvatila Sanxak, Isto~nu Bosnu, Crnu Goru i Hercegovinu. U ovo vrijeme Tito je
imao nekoliko susreta sa
Tr{om i Volo|om. Tada je Vrhovni {tab, u nemogu}nosti da
zadr`i prodor neprijateqa na
slobodnu teritoriju i pred
povla~ewe partizanskih snaga
i Vrhovnog {taba ka Bosni,
ostavio Glavnom {tabu i
Oblasnom komitetu KPJ za
Sanxak, koji su se nalazili u
pqevaqskom kraju, da odlu~e
ho}e li sa svojim jedinicama
ostati u Sanxaku ili }e ga privremeno napustiti.
Oblasni komitet KPJ i Glavni
{tab NOV za Sanxak su razmotrili ovu Titovu sugestiju i
na sjednici od 23. maja 1942.
godine, u reonu Mao~a, odlu~ili
da predlo`e Vrhovnom komandantu da se od partizanskih
jedinica sa prostora Sanxaka
formira jedna proleterska
brigada, kojim povodom je 1. juna
1952. godine, na desetogodi{wicu
formirawa brigade u Vruqi,
otkriven spomenik posve}en
ovom doga|aju. Kod ovog spomeni-
ka je bilo ustanovqeno okupqawe
naroda 1. juna svake godine i
obiqe`avawe ovog datuma, odnosno formirawa Tre}e proleterske
brigade.
Tito je prihvatio ideju Tr{a
i Volo|e i odlu~io da formira brigadu i potvrdio to u
pismu Aleksandru Rankovi}u,
od 31. maja 1942. godine. U pomenutom Titovom pismu stoji:
"Isto tako moramo stvoriti
od sanxa~kih bataqona jednu
udarnu brigadu, a u pozadini
}emo ostaviti mawe partizanske jedinice i dio partijskog aktiva koji }e voditi partizanski na~in ratovawa i
stvarati nove uslove za nov
polet ustanka".
Na osnovu ovakvog Titovog
stava - odluke, na~elnik Vrhovnog {taba NOV Arso Jovanovi} je 4. juna 1942. godine
naredio Glavnom {tabu za
Sanxak, ~iji je komandant bio
Vladimir Kne`evi} Volo|a,
formirawe Tre}e proleterske
brigade. Naredba glasi:
"Od celih va{ih snaga
formirajte sanxacku narodnooslobodila~ku udarnu brigadu. Brigada treba da bude
formirana od 5 do 6 bataqona,
sa ravnomjerno raspore|enim
qudstvom. Posle formirawa
raspored qudstva treba da bude
slede}i:
- Jedan bataqon u Mratiwu
za za{titu tamo{wih ustanova
koje }e se tamo useliti, kao i za
osmatrawe Pive na tom pravcu;
- Jedan bataqon neka privremeno ostane u Rudinama sa zadatkom da kontroli{e most na
Uzlupu i do Kru{eva. U ovom
ciqu dijelovi bataqona mogu
biti u Lije}evini i na [}epan
Poqu. Za slu~aj povla~ewa ovog
bataqona on se mora spojiti sa
onim u Mratiwu. Ostale snage
Brigade neka se rasporede na
sela Lu~e - Vrbnica - Lubina, s
tim da se uhvati veza preko Tjenti{ta sa na{im djelovima koji
se nalaze u oblasti ^emerna.
Preduzmite mjere da se sazna
stawe neprijateqa u Kalinoviku, oko Fo~e, na komunikaciji Fo~a - Kalinovik.
Sve na{e pozadinske ustanove bi}e evakuisane na prostor
Mratina - Popov Do - Izgori.
Sa ja~im snagama preuze}emo
jedan manevar u pravcu Bawana.
Verovatno je da }emo Pivu
napustiti kroz 3 - 4 dana. Komandant brigade neka bude drug
Volo|a.
Dobro bi bilo da nas hitno
posjete Volo|a i Lekovi}. No,
ako slu~ajno ne bi mogli do}i
potrebno je da nam po{aqete
iscrpan izvje{taj o stawu i
broju va{ih trupa. Pi{~e, 4.
VI u 12 ~asova (1942.)
Za Vrhovni {tab, Na~elnik
Arso Jovanovi}"
Na osnovu ove naredbe brigada je formirana 5. juna 1942.
godine u rejonu [}epan Poqa, u
pokretu. Formirawu Brigade
prisustvovali su Rankovi} i
Jovanovi}.
11
OBRAZOVAWE
15. jun 2012.
Dan {kole u O[ "Jovan ]orovi}" u Gorwoj Bukovici
Proslava 45 godina mature
Nagrade za
sre}ne puteve
durmitorske
Prije 12 godina nagradu fondacije "Dragiwa
]orovi}" dobila Mirjana Vemi} koja je u
vrijeme ovogodi{we proslave branila doktorsku disertaciju u Holandiji. Wenim stopama krenuli brojni u~enici poddurmitroskog
podru~ja, a ovogodi{wa dobitnica je An|ela
[u{i}
Po dvanaesti put iz
Fondacije "Dragiwa ]orovi}" nagra|en je najboqi u~enik O[ "Jovan
]orovi}" u Gorwoj
Bukovici. Ove godine to
je An|ela [u{i}, kojoj
je na dan {kole, 1. juna
2012. diplomu i nov~ani
iznos uru~ila Stojanka
Konatar (ro|. ]orovi})
inicijator i osniva~
Fondacije, koja nosi ime
wene tetke Dragiwe.
Pa`qiviji ~itaoci sjeti}e se da smo prije pola
godine, pi{u}i o "Was
- impeksu" i o uspje{noj
porodici Konatar, u
Iako svoje djece nije
imala - voqela je kao
svoju - svu djecu bratsku i
sestrinsku, kao i svu
djecu koju je sretala i koja
su je okru`ivala, kazala
je Stojanka, podsjetuv{i
se da je qubav tetke
Dragiwu za wu velika
emocija, ali i obaveza.
Uru~uju}i nagradu An|eli [u{i}, Stojanka
Konatar je sa `aqewem
konstatovala da je sve
mawe u~enika u durmitorskom kraju, da bi
u~enicima po`eqela da
nikada ne prepuste zaboravu najqep{i period
U spomen na tetku Dragiwu: Stojanka Konatar
uru~uje nagradu An|eli [u{i}
70 godina od smrti
Jovana ]orovi}a
- Narodni heroj, politi~ki sekretar sreskog
komiteta, Jovan ]orovi} izdr`ao je sva mu~ewa
u zloglasnim zatvorima: Pe}i, Skopqu i beogradskoj Glavwa~i. Prilikom odstupawa za Bosnu,
novembra 1942. da ne bi pali neprijatequ u ruke,
zagrlio je partijske drugove Bogdana Kotlicu i
(suprugu) Radmilu i aktivirao bombu. Radmila
nije imala sre}e da pogine sa wima, ve} je marta
1943, posle mu~ewa u kola{inskom zatvoru strijeqana na Brezi, kazala je u nadahnutoj besjedi
Stojanka Konatar, konstatuju}i da svako ime
borca iz ovog kraja zna~i novu pri~u o hrabrosti
i juna{tvu - pri~u koja nadahwuje nove generacije u~enika, na `alost u sve mawem broju.
posebnom odjeqku donijeli Stojankinu pri~u o
tetka Dragiwi, koja je
bila omiqena "tetka"
cijelom Stojankinom
dru{tvu - bilo sredwo{kolcima u Pqevaqskoj
gimnaziji, bilo studentima u Titogradu.
- Kao svaka crnogorska odiva, tako i moja
tetka Dragiwa - voqela
je svoj kraj, svoj rod i uvijek se rado vra}ala iako
sa dubokim bolom u du{i
kojeg je ostavilo zgari{te
wenog rodskog doma i
doma svojih najbli`ih.
Ratne rane koje nikad
nisu zarasle i uvijek su
krvarile, davale su joj
snagu da bude jo{ ja~a,
ponosnija i stamenija...
svog `ivota i da ga nose
zauvijek u srcu sa svojim rodnim krajem:
"Sje}ajte se i onih koji
su vam ovih godina pru`ali znawe i qubav,
u~ili vas `ivotu i `ivjeli sa vama. Borite se
znawem i te`ite uvijek
boqem i qep{em, do
ciqa idite najboqim a
ne najkra}im putevima".
Konatar je ~estitala
An|eli, koja posle deset
godina ponavqa uspjeh
svoje setre Ivane - ne
sumwaju}i da }e An|ela
, kao i weni prethodnici iza}i na pravi put,
biti ponos porodice,
zavi~aja i Fondacije
"Dragiwa ]orovi}"
Dejan Mili~i}
Tradicija 10 godina uzgoja kalifornijske pastrmke
Ribwak Mirkovi}a
u Glisnici
Cijena povoqna
Dostava po dogovoru
Tel. 067-599-460, 069-355-364
Na pravom putu uprkos zlom vremenu
Topli zagrqaji, poqupci, osmijesi, poneka suza radosnica obiqe`ili su okupqawe generacije maturanata 1966 -1967. godine.
[kolsko zvono okupilo je oko
~etrdesetak starih {kolskih drugova koji su stigli iz raznih gradova. Mnogi su se mjesecima radovali
proslavi 45 godina mature,
trenutku kada }e opet vidjeti drugove i drugarice sa kojima su proveli nezaboravne {kolske mladala~ke dane. Maturskom ~asu
prisustvovao je i profesor i
rezredni starje{ina Jovan Petrovi}, koji je ~estitao generaciji na
o~uvanom jedinstvu.
- Vjerujem da }ete danas prelistavati racionalno i emotivno
doga|aje iz {kolskih dana, kako
smo to svi ~inili u `ivotu. ^ovjek,
koliko god imao susreta sa novim
qudima, sredinama, isku{ewima,
~ini mi se, kad prelistava doga|aje
koji su najvi{e za{li u wegovo
bi}e - to su |a~ki dani, odnosno
zavr{ni ispiti zrelosti. Izmijewali ste uloge u `ivotu, neki od
vas su profesori, i mogli ste da se
rvate sa `ivotom i neda}ama i
sa~uvate se na dobrom putu.
Sa~uvali ste generacijsko jedinstvo, najja~i qudski kod, koji brani
va{u generaciju od negativnih
pobuda - kazao je Petrovi}.
Jedan od organizatora okupqawa
Vojkan Bojovi} zahvalio se drugovima {to su posvetili vrijeme
svom zavi~aju i {koli, uru~uju}i
simboli~ne nagrade onima koji su
prisustvovali svim okupqawima
i u~estvovali u organizovawu.
Direktor {kole Dragan Zukovi}
pozdravio je goste dodaju}i da je
Gimnazija stabilna i da po{tuje
svijetle primjer tradicije.
Prozivka je poprili~no dugo
trajala, pojedini su po prvi put
do{li na maturski ~as, i htjeli
{to vi{e da ispri~aju drugovima
o svom `ivotu, uspjesima, potomcima... Bio je to susret pun emocija,
radosti pomije{ane sa sjetom za
mlado{}u i divnim gimnazijskim
danima. Ve}ina wih je zavr{ila
radni vijek, ali kako maturantkiwa Olga re~e, tu se borba ne
zavr{ava. Sada se treba boriti za
djecu, koja su se na{la u gotovo
robovlasni~kom dru{tvu, i koja
nemaju sre}e kao wihovi roditeqi,
koji su odmah nakon studija dobijali zaposlewe.
Lice Milanke Qiqe Zukovi},
koja je i profesorsku karijeru
zapo~ela u Gimnaziji, sijalo je od
uzbu|ewa i sre}e zbog susreta sa
{kolskim drugovima, i ustanovom
gdje je mnogo nau~ila.
- Vrlo sam ponosna {to pripadam ovoj generaciji. Najqep{e
uspomene nosim iz svog kraja, i
kada sam bila gimnazijalka i kasnije kao profesor. Pozdravqam sve
Pqevqake, i nadam se da }emo se i
daqe okupqati i da }e mladi u~iti
na na{im primjerima. Da }e gajiti qubav i prijateqstvo jer su to
putevi koji ostavqaju trag, i kojima treba da idu na{a djeca - kazala je Zukovi}, koja je osim u
Beogradu radila i u Parizu, Bariju, Moskvi, ali je Pqevqa, ka`e,
uvijek nosila u srcu.
Sedmom okupqawu mutarunata
prisustvovao je Slavko [epi},
nekada{wi generalni direktor
RTCG.
- Izuzetno je zadovoqstvo okupiti se nakon 45 godina u ovom hramu
znawa i vaspitawa. Zavr{avamo
mnoge {kole u `ivotu, kako
gra|anske tako i `ivotne, ali Gimnazija je jedna. Drago mi je da vidim
svoje drugove i drugarice, sa nekima sam u kontaktu, siguran sam da
}e ih od danas biti mnogo vi{e naglasio je [epi}.
Tomislav ]orovi} je nakon Gimnazije zavr{io Rudarsko - geolo{ki fakultet, radi u Beogradu i
rado dolazi u Pqevqa, iako ovdje
nema vi{e nikoga osim drugova.
- Pqevqa mi mnogo zna~e, i uvijek rado dolazim. Volio bih i
nadam se da }e na{ grad biti
qep{i. Propale su ulice, fasade,
nije se mnogo radilo na uqep{avawu grada. Mada, da budem iskren
ne sje}am se dobro ni kako je onda
bilo. Mo`da su i tada fasade bile
lo{e, ali je zbog mladost sve bilo
qep{e - ka`e kroz osmijeh
]orovi}.
D. ^olovi}
Proslavili 55 godina mature
Generacija koja je
pronijela glas Gimnazije
Prije 55 godina zavr{ili su
gimnaziju, `ivotni putevi odveli
su ih na razne strane svijeta, ali
svugdje su znawem i uspjehom zavrijedili po{tovawe. Gimnazijsko
zvono jo{ jednom je okupilo maturante generacije 56/57. godine,
uistinu svega wih jedanaest. Na
licima je blistala radost zbog susreta, ali i blaga sjeta za divnim
{kolskim danima i dru`ewem.
Znawe ste~eno u Gimnaziji otvorilo im je {irom vrata uspjeha,
pa je od 117 u~enika wih 100 zavr{ilo fakultet ili vi{u {kolu.
- Kad god do|em u Gimnaziju ~ini
mi se da sam |ak ili profesor,
ponajmawe direktor. Na{i profesori i na{e dru{tvo omogu}ilo
nam je da na fakultetima lak{e
prolazimo nego studenti iz ostalih gradova i {kola onda{we
Jugoslavije. Kada smo oti{li, ~ini
mi se da smo tek shvatili kakvi su
na{i profesori bili, jer smo sa
lako}om savladavali materiju,
zahvaquju}i znawu koje smo od wih
stekli. Kasnije kao profesori,
izwedrili smo sjajne generacije.
Na{i u~enici danas obrazuju nove
generacije. Mi smo generacija koja
je pronijela glas Gimnazije. Imamo
pet doktora nauka, imali smo
ambasadore, profesore na univerzitetima, politi~are... - kazao
je dr Rade Xuverovi}.
Velika To{i} provela je radni
vijek u Beogradu, i prvi put nakon
55 godina mature sastala se sa {kolskim drugovima i drugaricama.
- @ao mi je {to nisam i ranije
dolazila, ali uslovi i vrijeme nisu
dozvoqavali. Pro{lo je dosta vremena, kada sam do{la, stala sam,
pogledala ih, zbunila se, ali sam ih
prepoznala. Sa drugovima koji su u
Beogradu odr`avam kontakt, i
zaista od srca se uvijek sje}amo
na{e {kole. Ponosna sam na moju
uspje{nu generaciju, jer smo dobru
osnovu znawa nadogradili na
fakultetima i zavrijedili po{tovawe - kazala je Velika.
I Radivoje Filipovi} ponosan je
na svoju generaciju, smatra da je
jedna od boqih posleratnih generacija. Ipak, ka`e da dana{wa
djeca, ukoliko `ele da u~e, mogu da
imaju mnogo vi{e znawa zahvaquju}i informacionim tehnologijama, i uz dobre profesore.
Direktor {kole Dragan Zukovi}
pozdravio je prisutne, isti~u}i da
je Gimnazija lu~a koja sija ve} 110
godina, ponosna na uspjehe svojih
generacija. Dru`ewe maturanata
organizovano je u hotelu Pqevqa.
D. ^olovi}
Iz ugla mladih
Otu|ewe
Pod uli~nom svjetiqkom `mure}i, poluotvorenih
usta, vrtila se u krug, djevoj~ica ~ije je vlasi kose
wihao hladni, zimski vihor, upleo je pahuqe u wih, a
crvenilo je oblilo wene promrzle obraze. Ja stojim u
uglu i posmatram je zadivqeno u `eqi da ovjekovje~im
taj tren onako kako jedino umijem, perom na pohabanoj
hartiji koja meni `ivot zna~i. Posmatram je i smije{im se, umjesto da u|em u u topao dom i zgrijem promrzle ruke, ja i daqe stojim, ona odlazi, a moj {iroki
osmijeh ne jewava. Zar nisam to nekad i ja bila?!
Nakon tog prizora odjednom osje}am ~e`wu, a niko ne
~uje moj vapaj, mo`da sam i skrhana od neprebola, ali
ove su izbrazdane stope namijewene da same pre|u Golgotu! I prije nego me ti{ina okuje me|u hladnim zidovima koji pusto zjape, ~ekaju}i da presvisnem ili pre-
kaqena nastavim, ja po`eqeh qude, makar u prolazu.
Odlu~im se da krenem potpuno sama u {etwu, jer kao da
u tom trenu osjetih sebe samu, onu sebe, koju gubim opkoqena maskama i vje~nim predrasudama u~malog provincijskog duha. I po`eqeh, da eto napokon razmahnem
krilima tog istog duha, koji naposlijetku uvijek biva
sputan. A znam da jo{ uvijek nije za to vrijeme.
Poku{avam da prona|em "ono ne{to", {to je odbjeglo od mene, a nekada mi je pripadalo. I ~uvala sam
ga, ali nesebi~no, zato sada neumoqivo `elim
doku~iti ono {to bijah nekad, a sad je odbjeglo me|u
otu|ene qude, zapravo shvatam da se otu|ujem i od sebe
same. Jer u silnom prilago|avawu nemetnutih normi,
kao da je neko sazdao moj duh me|u hladne, vla`ne
zidove i on vapi da ustukne tragovima divqine. Kao
da me ste`u okovi koji su ja~i i od qubavi i poleta,
svih mojih ideala. Fali mi toplina, a qudi kao da
bje`e, `ive br`e i od `ivota. A ja {etam sama, tra`e}i nekog, tra`e}i sebe samu.
Arabela [anti}
12
HUMOR
VA A
NORIJ
SE
15. jun 2012.
Darko Drqevi} - prva nagrada
na konkursu “Risto Pejatovi}”
TIPAR
TRI
VIJEKA
-
DVA
MILENIJUMA
Saop{ewe `irija za dodelu nagrade "Tipar" za 2012. godinu
Todorovqev - `ivot tiparski
Posle pa`qivog ~itawa kwiga
koje su stigle na konkurs za
nagradu "Tipar", `iri, koji je radio u sastavu: Aleksandar Baqak
(predsednik), Veqko Rajkovi} i
Zoran Raoni}, doneo je 5. juna jednoglasnu odluku da nagradu "Tipar"
za 2012. godinu dodeli Milanu
Todorovu, piscu iz Novog Sada, za
kwigu Bezbroj na{ih `ivota u
izdawu Beogradskog aforisti~arskog kruga iz Beograda.
Kwiga Bezbroj na{ih `ivota
pleni obuhvatno{}u i raznovrsno{}u tema. Sve pri~e u woj su
zrele, dora|ene i u kvalitativnom
smislu ujedna~ene. Pisane su `ivo,
pitko, slikovito, savremeno, komunikativno i jezi~ki bogato. One su
zgusnute, upe~atqive, psiholo{ki
iznijansirane, poeti~ne i jezi~ki
prefiwene. Svaka pri~a u ovoj
vrednoj kolekciji zaokru`ena je
na takav na~in da joj je kraj ostao
otvoren. Otvoren, pre svega, za
~itala~ku znati`equ, u`ivawe i
promi{qawe.
U svojoj novoj kwizi, Todorov
neusiqenom alegori~no{}u i
prirodno podsticanom metafori~no{}u, uspostavqa vezu sa op{tijim karakterom dana{weg vremena, a lucidnim humoristi~kim
sen~ewem, funkcionalno doziran-
im sarkasti~nim i cini~nim
nijansama, nenametqivim aluzijama i suzdr`anom ironijom, osvetqava aktuelnosti savremenog
dru{tvenog i politi~kog `ivota.
Todorov se istrajno opire konvencijama, standardima i op{tem
duhu savremene humoristi~ko satiri~ne produkcije. On je u stalnom tragawu za slo`enijim i
samosvojnijim formama humoristi~ko - satiri~nog kazivawa.
Wegove pri~e polaze od realnog, a
onda se u wima sve izvr}e, tako da
nenormalno postaje sasvim normalno. U takvom kazivawu nema
konstrukcije, niti mogu}nosti da
se u prvoj re~enici otkrije poenta.
Re~ je, dakle, o autoru koji ne pristaje na rutinu, na oprobane i
istro{ene na~ine pisawa. Ili, da
budemo sasvim precizni, re~ je o
autoru koji ne pristaje na model
humoristi~ke pri~e koja ima bolno
prepoznatqiv tok i koja li~i na
pro{ireni vic.
Zahvaquju}i visokom stepenu
stvarala~ke kriti~nosti koji poseduje, Todorov uspe{no elimini{e
sve {to bi moglo da li~i na op{ta
mesta i na ve} vi|ene postupke u
pisawu kratke pri~e. On ve{to
izbegava opasne zamke jednozna~nosti, a prikladnom ironi~no-
humornom distancom i lucidno
stilizovanom ironijom svoje
pripovedawe ostvaruje istinski
ubedqivo, temeqito i sugestivno.
Kwiga "Bezbroj na{ih `ivota"
kvalitetom i sve`inom uveliko
nadilazi sve {to je kod nas, posledwih decenija, u humoristi~kosatiri~noj pri~i stvoreno.
Na ovogodi{wi konkurs za
nagradu "Tipar", koja se dodjequje za humoristi~ko-satiri~no delo
objavqeno tokom teku}e i prethodne godine na prostoru biv{e SFRJ,
stiglo je petnaest kwiga autora iz
Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Pored
nagra|ene kwige Milana Todorova,
`iri je u naju`i izbor ve}inom
glasova uvrstio i kwigu pri~a
Slobodana Simi}a "[vedski sto"
(Agora, Zrewanin) i tri kwige
aforizama: "Pomerawe pameti"
(Agora, Zrewanin) Aleksandra
^otri}a, "Dijalog sa sobom" (Udru`ewe humorista i satiri~ara Crne
Gore, Podgorica) Save Martinovi}a i "Iz Nostradamusovog
dnevnika" (Amatersko pozori{te
"Neretva", Kowic) Ekrema Maci}a.
^lanovi `irija
Aleksandar Baqak
Veqko Rajkovi}
Zoran Raoni}
Obrazlo`ewe `irija za nagra|enu pri~u na konkursu dana humora i satire u Pqevqima
Dramati~no lajawe na `ivot
@iri za nagradu "Vuko Bezarevi}", koji je radio u sastavu: Aleksandar ^otri} (predsjednik) i
Dejan Mili~i} i Sabahudin Haxiali} (~lanovi), pro~itao je 128
pri~a prispjelih na konkurs manifestacije "Dani humora i satire"
u Pqevqima i jednoglasno je
odlu~io da prvu nagradu dodijeli
pri~i "Lajem ne prestajem", koju je
napisala Qiqana Bralovi} iz
Prawana, kod Gorweg Milanovca.
Pri~a "Lajem ne prestajem", izdvojila se od ostalih radova prispjelih na konkurs za nagradu "Vuko
Bezarevi}", jer sadr`i sve elemente potrebne za uspje{nu i
kvalitetnu humoristi~ko - satiri~nu pripovjetku.
Na prvom mjestu, po mi{qewu
`irija, ispuwava estetsko kwi`evni kriterijum, po{to je
jezi~ko - stilski skladna, a radwa
je logi~na i umje{no vo|ena od
po~etka do kraja.
Pri~a sadr`i unutra{wu dramati~nost i dinamiku, a karakteri{u je intenzivno nabrajawe,
gradacija i nedvosmislena poenta.
Pro`eta je satiri~nim modusom, a
humoristi~ki efekti posti`u se
dijalo{kom formom i slikovitim
pore|ewima. Psovke, kojima dijalozi
obiluju strogo su u funkciji pri~e
i doprinose izvornosti diskursa.
Leksika je oboga}ena mawe poznatim rije~ima i izrazima, arhaizmima, lokalizmima i dijalektizmima.
Bez obzira na to {to je na prvi
pogled groteskna, hiperboli~na i
alegori~na, pripovjest "Lajem, ne
prestajem" u su{tini je realisti~na. Druga stvar je {to na{a
stvarnost postala apsurdna, nestvarna i isko{ena.
Kroz pri~u na mikro planu, iz
vizure starije `ene Stanojke, koja
sama `ivi u ku}i na selu, govori se
o op{tim pitawima vezanim za
otu|ewe, usamqenost, te`ak `ivot,
osiroma{ewe sela, odlazak qudi u
gradove, gubitnike tranzicije,
manipulaciju qudima, ucjewivawe
nemo}nih, kupovinu glasova,
davawe la`nih obe}awa...
I ime glavne junakiwe Stanojke,
simboli~no je i govori o tome da je
sve stalo.
Kupovawe qudskih du{a, o ~emu
je pisao Gogoq, pretvorilo se u
na{e vrijeme u kupovawe potpisa
za kandidature i takozvanih sigurnih glasova na izborima.
Kao da nikoga ne brine {to na
selu ima sve mawe `ivih qudi, u
konkretnom selu iz pri~e, preostalo ih je svega dvadesetak, po{to je
postalo jedino va`no prikupiti
trideset ovjerenih potpisa za
izbornu kandidaturu.
U sredini u kojoj je politika je
postala jedina privredna grana, obi~ne
qude politi~ki akteri ucjewuju
lije~ewem, penzijom, asfaltirawem
puta, kom{ijskom solidarno{}u, pa
~ak i sinovqevskom pa`wom i vjerskim du{ebri`ni{tvom...
Mali ~ovjek je postao `rtva
tranzicionog vremena u doba navodne demokratije. Samovla{}e
jedne stranke zamijenila je vi{-
epartijska diktatura, zbog ~ega je
qudima jo{ te`e da se u takvom
galimatijasu sna|u i orijenti{u.
Ova pri~a je napisana u tradiciji Domanovi}evih satira i pripovjedaka Milovana Gli{i}a koje govore o ruralnoj Srbiji 19. vijeka.
Radwa nagra|ene pripovjetke
doga|a se na srpskom selu danas,
ali fabula nadilazi te okvire i
mogla bi da bude smje{tena u bilo
koje selo, varo{icu ili grad na
cijelom Balkanu.
A vrijeme je takvo da "`ivi zavide mrtvima", zbog ~ega osamdeset
devetogodi{wa Stanojka po`eli
da umre, da ode sa ovog svijeta.
Ali ni to ne mo`e da ostvari, jer
joj se u snu javqa Gospod, glavom i
bradom, tra`e}i od we, posle Bubice, medicinske sestre; kom{ije
Jordana; sina Milenka; Maro{a,
veterinara; sestri}a Hranomira;
predsjednika op{tine i popa Krste
- da se i wemu potpi{e.
A mo`da je i Gospod u me|uvremenu postao politi~an i zainteresovan za izbore, jer je jo{ 1890.
godine Vojislav Ili} ispjevao
pjesmu "Srbin u raju", u kojoj na
Bo`ju ponudu da mu ispuni jedan
zahtjev, Srbin odgovara:
... "O Gospode jaki!
Ja bih `eqno isk'o novina ma
kaki',
U kojima pi{e {ta sad dole rade,
Kakve nove spletke pred izbore
grade?"
Aleksandar ^otri}
Dejan Mili~i}
Sabahudin Haxiali}
Specijalna nagrada - Jak{a Vlahovi}
Era i
[vaba
[vaba: Era o~e{ ti proda{
meni taj tvoj kon?
Era: O}u [vabo.
[vaba: Ta ni
stravo matora.
Era: A nije
[vabo ja mislim
da je sada u tvojim godinama.
Specijalna nagrada
Muhamed \erlek
Sesiri, Tipar br.
5 za 1893. godinu
Da li je karikatura
u krizi?
Ovogodi{wi, 19. po redu konkurs za karikaturu
"Risto Pejatovi}" u organizaciji Umjetni~ke galerije "Vitomir Srbqanovi}" iz Pqevaqa, zatekao je
na{e autore u vrlo te{koj situaciji.
Od svog nastanka u 18. veku, kada je karikatura i
definisana kao "humoristi~ki crte` putem koga se
karikirawem ismeva neka pojava ili li~nost iz
`ivota", ova kategorija navinarsko - umetni~kog
izra`avawa je prolazila kroz razli~ite faze u
smislu svojih periodi~nih uspona i padova.
Biti danas karikaturista i baviti se ovim
poslom, predstavqa veliko isku{ewe. A, kod nas, ne
samo danas, nego i ju~e, a najverovatnije i sutra.
Jo{ davno je Bogdan Tirnani} zapisao da "na{a
~itava stvarnost li~i na karikaturu ve} u toj meri
da se svaki poku{aj wenog dodatnog karikirawa
crte`om, jednim umetni~kim postupkom, dakle, mo`e
shvatiti kao ulep{avawe".
I tako, zbog ovakvog stawa, u~esnici ovogodi{weg
konkursa za karikaturu "Risto Pejatovi}", kao da
su se umorili. Jer, sve je vi{e izazova, a sve mawe
majstorskih ostvarewa.
I {ta sad? Treba li karikaturisti zbog toga da
prestanu da crtaju?
Naravno da - ne. To je nemogu}e. Jednom karikaturista - uvek karikaturista.
Ta "zarazna bolest" se te{ko le~i, ili ~ak
nikako.
A, ovo trenutno stawe treba shvatiti kao korak
unazad radi "hvatawa zaleta" da se nadma{i ovaj
skoro "savr{eni" `ivot (u smislu karikature).
Milanko Kali~anin
Idemo daqe . . .
Uspje{an po~etak Dana humora i satire "Vuko Bezarevi}"
Glumac je glumac
Poznati glumac Zijah Sokolovi}, predstavio se svojom,
danas ve} kultnom monodramom
"Glumac je, glumac je, glumac",
gdje je on rediteq i glumac.
Sokolovi} je pokazao da ga
preko 1.500 izvo|ewa ove
predstave nije umorilo, ve}
je sve zreliji, a predstava je
trajala preko dva sata. Tekst
monodrame Zijah je napisao
`ele}i da se obra~una sa
sobom i sa vremenom, a i sa
prostorom u kojem je `ivio,
a taj tekst je preveden na
nekoliko svetskih jezika i igralo ga je 15 razli~itih
glumaca, na 5 jezika, u vi{e od 20 zemaqa.
Od prvog izvo|ewa, pro{lo je vi{e od 34 godine
(30. mart 1978. u Sarajevu), od tada je predstava premijerno izvedena u Be~u, Parizu, Var{avi, Londonu, Wujorku, Sidneju, Berlinu, [tudgartu i Trstu.
Prvi put je igrana i pred pqevaqskom publikom,
u okviru Dana humora i satire "Vuko Bezarevi}" 13.
juna, u Domu Vojske Crne Gore, u organizaciji Sekretarijata za dru{tvene djelatnosti op{tine Pqevqa.
Nekada{wa paradigma antidrame, postmodernizma i parodije problematizacija sistema koji
proizvodi kulturu, ali i gledaoce po zadatku,
do`ivjela je prevrednovawe, zna~ajnom promjenom
recepcije prosje~nog gledaoca. Za dana{weg gledaoca, medijski preoptere}enog, metapoeti~ki ekskursi su samorazumqivi, `anrovski kola`i o~ekivani, gluma~ka virtuoznost podrazumijevana, a
odr`avawe pa`we stvoreno televizijom, internetom
i interaktivnim sadr`ajima, zamjena je za teatar
apsurda koji dekonstrui{e dramsku radwu. [ta
odr`ava pa`wu savremene publike, pretpostavqamo,
nevjerica da se u {izofreniji medijskih zra~ewa,
mo`e privu}i op{ta pa`wa. To je pokreta~ popularnih televizijskih emisija poput "Velikog brata",
pa`wa koju odr`ava puka pa`wa, usredsre|ena na
iznena|ewe svog trajawa u op{toj zasi}enosti.
M.T.
13
SPORT
15. jun 2012.
Kadrovske promjene u [K "Rudar"
Pripreme Rudara po~ele 11. juna
Primat Te{anu
Rakojevi} novi kormilar - `eqe iste
Nakon izborne skup{tine - brzopotezni turnir
Na izbornoj skup{tini [ahovskog kluba "Rudar"
za novog predsjednika izabrana je dugogodi{wi
sportski aktivista i prijateq {aha Milojica
Te{ovi}. Te{ovi} je trenutno vlasnik agencije za
finansijsko-ra~unovdstvene poslove "Primat" i
o~ekuje se da brojnim poslovnim vezama, finansijski i organizaciono unapredi dosa{awi rad
"Rudara". U tome bi trebalo da mu pomogne doskora{wi predsjednik predsjednik Vidan Jaki}, i
ostali ~lanovi predsjedni{tva: Vuko Ani~i},Marto
^vorovi}, Dobrilo Ga~evi}, Dejan Mili~i}, Rade
Potpara i predsjednik Skup{tine Du{ko Mili}.
U ime [ahovskog saveza Crne Gore, uspje{an rad
klubu po`elio je Sr|a Draga{evi}, a nakon
skup{tine odr`an je brzopotezni turnir.
Pobijedio je VM Du{an Rajkovi} (8) , a slijede
Draga{evi} (7,5), Kne`evi} (6,5) Zarubica, jaki},
Potpara, Ani~i}, ^vorovi}, Te{ovi}, Marjanovi}.
D.M.
Ovo je tre}i povratak ovog vrsnog stru~waka, koji je u prethodna dva ostavio vidnog traga na
pqevaqski fudbal. - Na spisku 21 fudbaler, od toga tri golmana
Po~iwe omladinsko prvenstvo u {ahu
Predstavqa}e nas pet
dama i trojica {ahista
Od 15. do 19. juna, Cetiwe i hotel "Grand" bi}e
popri{te {ahovskog prvenstva Crne Gore za
omladinke i omladince, na kome nastupaju {ahisti
ro|eni 1992. godine i mla|i. Na{ grad predstavqa}e
wih osmoro. Pet dama: Milica Bubawa, Nevena
Rado{evi}, Amra Bajrovi}, Berina Ajanovi} i
Emilija Vukani} i omladinci Nikola Potpara i
bra}a Krstonijevi}, Stjepan i Bo`idar. O~ekuje se
velika konkurencija i to je lijepa prilika za na{e
u~esnike da poka`u koliko vrijede. To }e biti i prilika za odli~nog Potparu, da se po drugi put popne
na pobjedni~ko postoqe, ali i posqedwa prilika, jer
idu}e godine ima pravo nastupa samo kao senior. Za
S. Krstonijevi}a, se nadamo da u ovoj konkurenciji ostvari uspjeh i tituli pionirskog prvaka pridoda i ovu. O pripremama putnika za ovo prvenstvo vodio je brigu velemajstor Du{an Rajkovi}, koji
je tu pred svako zna~ajnije takmi~ewe mladih
{ahista OIS[, {to posebno poja~ava na{ optimizam.
F. B.
Karate
zanu medaqu osvojio je u
borbama Vu~ko Markovi}. Trener Slavka
Maksimovi} je zadovoqna ovim rezultatom koji
je postignut na kraju
sezeone, a i reprezentativci, Kla~ar, ]irovi}
i Markovi} su potvrdili svoj kvalitet i
da se od wih tek o~ekuju
dobri rezultati. F. B.
Iz SRK "Lipqen"
U toku Op{tinska
liga u ribolovu
U o~i posqedweg petog kola petorica sa
{ansama za pobjednika
U dosada{wem takmi~ewu u op{tinskoj ligi, u
disciplini ribolova na
udicu na plovak, gdje
u~estvuje 14 takmi~ara,
protekla su ~etiri kola.
Trenutno je u vo|stvu
Nikola Medojevi} sa 6
negativnih poena. Sqede
Predrag Pupovi} sa 7,
Sreten Ron~evi} sa 8,
Najodgovorniji u klubu ~elnici i treneri
obratili sportski direktor
Popovi}, novi potpredsjednik
kluba Radenko Lalko Petrovi}, i
{ef struke Rakojevi}, koji su im
ukratko izlo`ili poziciju kluba,
te{ko}e sa kojima se suo~ava i {ta
se od wih o~ekuje. Nakon toga
iza{lo se na teren, gdje su se {efu
struke i wegovom pomo}niku Mirku
Mari}u
javili svi fudbaleri, izuzev
omladinaca, Jovana [qivan~anina
i Vojina Jekni}a, koji su sa mladom
reprezentacijom na pripremama do
15. juna, na koje klub ra~una u narednoj sezoni. To su M. Mijatovi}, G.
Vukli{ i M. Jelovac, golmani, M.
Jovanovi}, N. Ali}, M. Mrdak, P.
Ivanovi}, E. Rustemovi}. N. Stojanovi}, B. Igumanovi}, P. Brnovi}, V. Axi}, A. Bambur, S.
[}epanovi}, M. Popovi}, L. Bako~,
M. Neri} i N. Vlahovi}. U ekipi
vi{e ne}e biti najboqeg strijelca
Ivice Jovanovi}a, oti{ao u Rusiju, i slijedi za wega obe{te}ewe,
Igora Radusinovi}a, nije produ`ena saradwa i Du{ana Nestorovi}a, koji se vratio u Vojvodinu, ali }e u klubu u~initi sve da
jo{ jednu sezonu igra za Rudar.
Dakle oti{li su standardni prvotimci i sa postoje}im snagama bi}e
te{ko nadoknaditi wihov odlazak.
Kako nam je re~eno, potrebna su
najmawe dva poja~awa, kako bi se i
kvantitativno i kvalitativno
obezbijedili. I to }e zavisiti od
sredstava.
Pripreme su po~ete u Pqevqima
i vjerovatno da }e tu biti zavr{ene, bar do 5. jula, kada treba da
iza|u na evroscenu. Rakojevi}, smatra da u Pqevqima ima dobre
uslove za ovu fazu priprema, mada
}e biti te{ko u ovom periodu
obezbijediti ijednu kvalitetnu
pripremnu utakmicu. Zakazan je
susret na Zlatiboru, najvjerovatnije sa Amkarom iz Rusije za 22. juna
i to }e biti jedini test pred
evroscenu.
Rakojevi}u }e u radu pomagati
M. Mari}, trener i Sr|an Klajevi}, trener golmana, dok }e brigu o
zdravqu fudbalera voditi tim pod
nadzorom dr Zorana Markovi}a u
kome su jo{ Violeta Milinkovi},
qekar, Mugdina Pajevi} fizioterapeut, a ekonom }e i daqe biti Vuk
Joksimovi}.
F. B.
Odjeci bara`a za ulazak u Drugu ligu
Uspjeh ~lanova
Potoka u Dubrovniku
Na
me|unarodnom
karate turniru "Dubrovnik open" 3. juna,
ukupno 4 u~esnika KK
"Potoci" su osvojili 4
medaqe, 3 zlatne i 1
bronzanu. Zlato su osvojile u katama: kadetkiwa Danijela Kla~ar,
mla|a kadetkiwa Dijana
]irovi} i pionirka
Azra Ze~evi}, a bron-
Fudbaleri Rudara, 11. juna,
po~eli su pripreme za narednu
sezonu. Rani p~etak, poslije samo
jedanest dana odmora, uslovqen je
nastupom u pretkvalifikacijama
za Ligu Evrope, koje po~iwu 5. jula.
Protivnik Rudara zna}e se 25. juna,
kada }e se obaviti `rebawe u
sjedi{tu UEFE u Nionu. To je bio
i osnovni razlog za brzo reagovawe
u klubu, po{to je sada ve} biv{i i
uspje{ni trener Dragan Radoji~i},
kome je istekao jednogodi{wi ugovor, zasjeo na kormilo prvoliga{a
Sutjeske. Pripremama }e rukovoditi novi {ef stru~nog {taba Nikola Rakojevi}, stari znanac Pqevqaka, jer je u dva navrata 1993. i
1995. godine uvodio Rudar u ve}i
rang takmi~ewa, prvi put u Prvu A
ligu, a drugi put u Prvu B. Ina~e,
Rakojevi} je u Pqevqima po~eo
svoj uspje{an trenerski rad i mislimo da u ovom trenutku u Crnoj
Gori ne postoji ve}e trenersko ime.
Dakle, samo anga`ovawe Rakojevi}a govori za sebe, jer on nije
trener za male ekipe. To zna~i da
Rudar opet ima najve}e ambicije
da bude ozbiqan kandidat u borbi
za trofeje. Svoje ambicije temeqi
na dobrom sastavu ekipe i vrsnom
treneru, ali je rukovodstvo kluba
ozbiqno zabrinut za sudbinu kluba,
jer sve zavisi od finansijske
podr{ke wegovim planovima. Kako
nam je rekao Milika Najo Popovi}:
"Mi smo u klubu uradili sve {to
je trebalo kako bi nastavili stazama uspjeha i osvajawa trofeja, a
to }e biti mogu}e, ako dobijemo
sna`niju podr{ku od na{ih sponzora i pqevaqske privrede i iz
buxeta op{tine. Nekih obe}awa u
tim pravcima ima, ali vidje}emo."
Poslije kra}eg uobi~ajenog sastanka, na kome su se fudbalerima
Kemal Kordi} sa 8,5 i
Asad Tali} sa 9,5 negativnih poena. Ukoliko se
ovakvo stawe zadr`i, a sva
petorica vide svoju {ansu
u posqedwem kolu, oni su
obezbijedili odlazak na
dr`avno prvenstvo.
Prvenstvo se odr`ava
na Otilovi}kom jezeru.
F. B.
Kad zaka`e administracija
Zbog igrawa, na dvojnu registraciju, Milivoja Mrdaka, Pqevqa uskra}ena za ulazak u Drugu ligu,
koji su na terenu ostvarili
Sve {to smo pisali u posqedwem
broju "Pqevaqskih novina" palo
je u vodu 31. maja, kada su odlukom
Takmi~arske komisije FSCG, izgubili dobijenu utakmicu sa Arsenalom i sa Zorom u Spu`u, na kojoj
su postigli zadovoqavaju}i rezultat i istakli kandidaturu za najboqu ekipu u bara`u. Obadvije utakmice registrovane su slu`benim
rezultatom po 3:0 za protivni~ke
strane. @alba Pqevaqa drugostepenom organu, nije urodila plodom
jer je potvr|ena prvobitna odluka.
Razlog za ovakvu odluku le`i u
propozicijama takmi~ewe, gdje
stoji, ako fudbaler, odigra za
mati~ni klub 15 utakmica u toku
sezone, nema pravo igrawa za klub
za koji je dvojno registrovan. Rije~
je o mladom i talentovanom napada~u Rudara, Milivoju Mrdaku, koji
je taj bonus ispunio igraju}i za
omladinsku ekipu prvoliga{a. Da
sve bude gore, on je postigao i po
jedan gol na obje utakmice. ^udi nas
da nije do{lo do prave komunikacije mati~nog kluba Mrdaka i Pqevaqa, jer su Pqevqa, mo`da, mogla
i bez wega ostvariti svoje ambicije. Ovako ostaje `al {to najboqa
ekipa u bara`u nije promijenila
status, nego }e i daqe igrati u Sjevernoj regiji. @alimo zbog toga, jer
Ispod o~ekivanog
su Pqevqa bila na dobrom putu, a
nadamo se da }e i daqe tako biti, da
postanu stabilan klub. Ne pamtimo
kada su radili u boqoj atmosferi i
kada su stvarno imali odli~ne
uslove za rad. To su dokazali i na
terenu i da nije bilo ove administrativne gre{ke, Pqevqa bi poslije utakmice sa Zorom, koju su dobili
sa 2:0, proslavila svoj tre}i
prelazak u vi{i rang. Imali bi 7
bodova, dvije pobjede ku}u i remi na
strani, {to bi im bilo dovoqno da
sa prve pozicije pre|u u vi{i rang.
Da je tako moglo biti, poklazala je
i utakmica ~etvrtog kola, u kojoj su
nadigrali Zoru, bez Mrdaka i
golovima Petri}a i Joksimovi}a,
ostvarili drugu pobjedu. Prethodno
su u Tivtu, u revan{u izgubili od
Arsenala sa 3:2, iako su, golovima
Smiqani}a i Pajevi}a, dva puta
bili u vo|stvu. Sa malim izmjenama igrao je isti sastav na obje utakmice. Protiv Zore igrali su: Lu~i}
(bio siguran), Ba{i}, Mitrovi},
Petri}, Jovi}, Le~i} ( Joksimovi}),
An|eli}, Damjanovi} (Vukovi}),
Cmiqani}, Dra{kovi}, Bambur (bio
najboqi). Pajevi} nije igrao zbog
kartona.
Na obje utakmice u Pqevqima,
bila je solidna posjeta i kretala se
oko pet stotina gledalaca, {to je
bio dobar znak da je klub sve vi{e
prihva}en.
F. B.
Omladinska fudbalska liga
Kadetska fudbalska liga
Rudar - Kom 2:4, Bokeq - Rudar 4:0. - Na
kraju 11 mjesto
Izabranici trenera Vuki}evi}a, koji
je ~itavo vrijeme kuburio sa sastavom
ekipe, i ovog puta nekompletni do`ivjeli su 15 poraz od dobre ekipe Koma,
iako su imali vo|stvo od 64. do 72.
minute od 2:1. U tih posqedwih osam
minuta primili su tri gola i ubjedqivo izgubili. Ne}emo nabrajati ko je u
ekipi nedostajao, samo }emo re}i da je
na klupi za rezervne igra~e sjedio samo
golman Gospi}, koji je ve} u 25. minutu zamijenio napada~a Bojata. Igrao je
Otali na tituli prvaka regije
sastav: Krsmanovi}, Koli}, Cvijovi},
Aqi}evi}, [quki}, Deli}, Bojat, Bulatovi}, Vukovi}, [ulovi}, Talovi}. Golove su postigli [ulovi} i Talovi}.
U posqedwem kolu, opet nekompletni, izgubili su visokim rezultatom na
gostovawu u Kotoru i na kraju zauzeli
11. mjesto. To je odraz ova dva posqedwa poraza. Kadeti su u 34 odigrana
kola postigli 11 pobjeda, 4 puta igrali
nerije{eno i 16 puta napustili pora`eni teren. Treba re}i da ova generacija kadeta nije ni pribli`na prethodnoj, koja je bila jedna od najboqih u
ligi i uz put osvojila i kup Crne Gore.
Me|utim, ima i tu dobrih dje~aka, koje
}emo u narednom periodu, vjerovatno
gledati u omladinskom sastavu. F.B.
Na kraju ~etvrti
Rudar - De~i} 6:1
U posqedwoj utakmici omladinske
lige Rudar je u kompletnom sastavu,
izuzev Jovana [qivan~anina i Vojina
Jekni}a, koji su bili na pripremama
mlade reprezentacije za prijateqske
utakmice sa Makedonijom, koje su
igrane 12. i 14. juna, visoko porazio
ekipu De~i}a i na kraju zauzeo ~etvrto mjesto iza Sutjeske, 81 bod,
Budu}nosti, 79 i Lov}ena sa 58 bodova. Rudar je u 34 kola postigao 21 pobjedu, 6 puta igrao nerije{eno i do`ivio
7 poraza, uz gol razliku od plus 70,
osvojio 57 bodova. Ekipa je imala
kvalitet za znatno boqi plasman, ali
su promjene trenera, ~etvorice, u~inile
svoje. Posqedwi trener Sr|an Baji},
dosta je u~inio na konsolidaciji ekipe,
a prvi Vuki}evi} imao uspje{an
po~etak. Ve}i broj igra~a ima jo{ godinu dana prava igrawa u istoj ligi, a
vjerujemo da }emo neke i gledati u prvoj
postavi prvoliga{a.
Na posqedwoj utakmici igrali su
Gospi}, Alava}, M. ^olovi}, Baji},
Kartal, Svrkota, Hrastovina, Despotovi}, ]irovi}, Matanovi}, M.[}epanovi}. Golove su postigli Matanovi} 3,
F. B.
]irovi} i Baji}.
14
15. jun 2012.
Na osnovu ~lana 38. Statuta Op{tine Pqevqa ("Sl. List RCG - op{tinski propisi", broj 37/04) i 30/07 i "Sl. List RCG - op{tinski
propisi", broj 32/09 i 14/11) a u vezi sa ~lanom 139. Poslovnika Skup{tine Op{tine Pqevqa ("Sl. List RCG - op{tinski propisi", broj
25/05), povodom razmatrawa i usvajawa Izvje{taja o sadr`aju i problematici objediwavawa AD Rudnika ugqa - Pqevqa i EPCG - Nik{i},
Skup{tina Op{tine Pqevqa, na sjednici odr`anoj dana: 25.05., 04.06. i 08.06.2012. godine donijela je slede}e:
Z A K Q U ^ K E
1. I pored ~iwenice da lokalna samouprava nije nadle`na za
dono{ewe odluka o restrukturirawu Rudnika ugqa AD - Pqevqa
i Termoelektrane "Pqevqa", svako rje{ewe bez prethodno
usagla{enog stava sa lokalnom samoupravom nosi velike rizike u
daqoj eksploataciji ugqa i proizvodwi elektri~ne energije iz ugqa.
Lokalna samouprava }e sprovesti sve mjere i aktivnosti na
za{titi interesa lokalne zajednice i sanaciji nepodno{qivog
ukupnog `ivotnog ambijenta koji je u velikoj mjeri prouzrokovan
poslovawem ovih kompanija.
2. Lokalna samouprava tra`i od Vlade Crne Gore, Elektroprivrede Crne Gore i Rudnika Ugqa AD - Pqevqa da se do 30. 07.
2012. godine potpi{e Memorandum o namjerama kojim }e se precizno
definisati me|usobne obaveze, kao i na~in i rokovi wihovog
ispuwewa:
- dinamika dovo|ewa kvaliteta vazduha, vode i zemqi{ta na
nivo saglasan standardima i normativima EU;
- dinamika realizacije toplifikacije Pqevaqa i mjesto i ulogu
potpisnika Memoranduma u ovom projektu;
- ostale obaveze potpisnika Memoranduma ~ijom se realizacijom
obezbje|uje efikasan rad Rudnika ugqa AD - Pqevqa i Termoelektrane "Pqevqa" uz maksimalnu za{titu `ivotne sredine, poja~an
inspekcijski nadzor i stalnu primjenu zakonske regulative,
uskla|ene sa zakonodavstvom EU.
3. Nakon potpisivawa Memoranduma o namjerama lokalna
samouprava }e sa Elektroprivredom Crne Gore i Rudnikom ugqa AD
- Pqevqa sa~initi i potpisati ugovore sa slede}im elementima:
ugradwa ure|aja za odsumporavawe;
- intervencije na elektrofilteru koje }e obezbijediti emitovawe
pra{kastih materija u granicama dozvoqenih veli~ina;
- tretman otpadnih voda;
- obaveze vezane za realizaciju projekta toplifikacije Pqevaqa;
- obezbje|ewe dovoqnih koli~ina vode iz akumulacije Otilovi}i
za potrebe gradskog vodovoda;
- rekultivacija odlagali{ta {qake i pepela "Maqevac";
- obezbje|ewe trajnog rje{ewa za odlagawe {qake i pepela;
- sanacija puta most na Vezi{nici - grobqe na Maqevcu
- sanacija cjevovoda Brana Otilovi}i - Termoelektrana "Pqevqa"
- ure|ewe prostora obuhva}enog eksploatacijom ugqa u pqevaqskom poqu i Qu}e - [umanama.
Rok za potpisivawe ovih ugovora je 30. 09. 2012. godine.
4. Lokalna samouprava mora upravqati procesima koji
proisti~u iz funkcionisawa energetskih subjekata: za{tita
`ivotne sredine, toplifikacija Pqevaqa, oblikovawe i rekultivacija terena nakon zavr{etka eksploatacije ugqa, rekultivacija odlagali{ta pepela i {qake, snabdijevawe pija}om vodom grada
Pqevaqa i sli~no.
Za pra}ewe realizacije ovih procesa utvr|eni su slede}i indikatori:
4.1. Za{tita ~ovjekove okoline:
- odmah preduzeti mjere, a najkasnije do kraja 2012. godine i
obezbijediti projektom predvi|enu efikasnost rada elektrofiltera ugra|enog u Termoelektranu "Pqevqa";
- do kraja 2012. godine uraditi projektnu dokumentaciju za tretman otpadnih voda Termoelektrane "Pqevqa" i Rudnika ugqa AD
- Pqevqa, a do kraja 2014. godine izgraditi postrojewe za tretman
otpadnih voda;
- do kraja 2014. godine ugraditi ure|aj za odsumporavawe u Termoelektranu "Pqevqa";
- do kraja 2015. godine kvalitet vazduha, vode i zemqi{ta dovesti
na nivo normativa i standarda EU.
4.2. Toplifikacija Pqevaqa
- lokalna samouprava }e saglasno datim preporukama, do kraja
2012. godine zavr{iti inovaciju Investicionog programa i Glavnog
projekta toplifikacije Pqevaqa;
- do kraja 2012. godine zavr{iti sve pripremne radove, a sa
realizacijom projekta toplifikacije Pqevaqa zapo~eti najkasnije u drugom kvartalu 2013. godine.
Zavr{etak I faze toplifikacije grada je kraj 2015. godine.
4.3. Rekultivacija odlagali{ta pepela i {qake:
- lokalna samouprava }e tra`iti da se u sklopu remonta obezbijedi vodeno ogledalo na deponiji pepela i {qake "Maqevac" i vr{i
wegovo redovno odr`avawe;
- projekat rekultivacije odlagali{ta pepela i {qake zavr{iti
do kraja 2012. godine;
- izradu projektne dokumentacije za izgradwu trajnog rje{ewa
odlagali{ta pepela i {qake zavr{iti do kraja 2012. godine;
- dozvolu za izgradwu trajnog odlagali{ta pepela i {qake pribaviti do 30.03.2013. godine;
- izgradwu trajnog odlagali{ta pepela i {qake i pribavqawe
upotrebne dozvole do kraja 2013. godine;
- izvo|ewe radova na rekultivaciji oglagali{ta pepela i {qake
u skladu sa dinamikom zavr{etka poslova koji uslovqavaju da se
pristupi wegovoj realizaciji.
4.4. Rekultivacija terena nakon zavr{etka eksploatacije ugqa:
rekultivacija kopova na kojima je zavr{ena eksploatacija
ugqa prije otvarawa novih kopova;
- izrada projektnih zadataka, ugovarawe izrade projekata, izrada projekata do kraja 2012. godine;
- dinamika realizacije projekata u skladu sa dinamikom
zavr{etka poslova koji uslovqavaju da se pristupi wegovoj realizaciji;
- nakon revizije projektne dokumentacije, neophodno je putem
Aneksa uz koncesioni ugovor za eksploataciju ugqa, obavezati
koncesionara za realizaciju ovih projekata i mjese~no izdvajawe
finansijskih sredstava za ovu namjenu. Rok 30.03.2013. godine.
5. Neophodno je da dr`ava prenese na Op{tinu Pqevqa pravo
vlasni{tva na dovoqnom broju akcija koje posjeduje u ovim kompanijama (najmawe 10 odsto od ukupnog broja emitovanih akcija),
kako bi se po tom osnovu obezbijedilo u~e{}e Op{tine Pqevqa u
organima upravqawa ovih kompanija.
6. Da se obezbijedi da nadle`ni dr`avni organi:
- dosledno sprovode zakone kojima se utvr|uju i raspore|uju
zajedni~ki prihodi;
- donesu novi Zakon o finansirawu lokalne samouprave i nedvosmisleno defini{u prihodi, koji pripadaju buxetu op{tine
(sopstveni prihodi) koji se ne bi mogli ukidati drugim posebnim
zakonima;
- redefini{u kriterijume po kojima se vr{i raspodjela sredstava iz Egalizacionog fonda u ciqu stimulisawa op{tina za ve}e
ostvarewe sopstvenih prihoda, po{to op{tine koje su do sada
dobijale zna~ajna sredstva iz Egalizacionog fonda nisu bile
zainteresovane za boqu naplatu lokalnih prihoda;
- pove}aju u~e{}e op{tine u zajedni~kim prihodima po osnovu
poreza na zarade sa 10 odsto na 40 odsto;
- ustupe op{tini slede}e prihode:
a) Prihode od ekolo{kih taksi 50 odsto;
b) Prihode od naknade za za{titu i unaprje|ewe `ivotne sredine
u cjelini i
v) 1/5 prihoda od poreza na dodatu vrijednost ostvarenog na
podru~ju op{tine Pqevqa od roba koje se proizvode na wenom
podru~ju.
7. Lokalna samouprava }e sa Vladom precizirati mehanizme
neposrednog uvida i kontrole nadle`nog organa Op{tine Pqevqa
u sprovo|ewu Zakona i propisa kojima se utvr|uju i raspore|uju
zajedni~ni prihodi.
8. Lokalna samouprava }e inisistirati kod Vlade Crne Gore da
se na wen predlog imenuje jedan predstavnik op{tine Pqevqa u
pristupnim pregovorima sa EU za poglavqe: @ivotna sredina.
9. Lokalna samouprava }e od Elektroprivrede Crne Gore zahtijevati 50 odsto ni`u cijenu utro{ene elektri~ne energije kao i brisawe sa ra~una za struju nadoknade za gubitke na mre`i i prenos
struje za potro{a~e u kategoriji doma}instva, dok Elektroprivreda Crne Gore ne ispuni obavezu i izvr{i toplifikaciju grada.
10. Lokalna samouprava }e od Rudnika ugqa AD - Pqevqa zahtijevati 50 odsto ni`u cijenu ugqa za doma}instva i javno preduze}e
za proizvodwu toplotne energije dok se ne zavr{i toplifikacija
grada.
11. Lokalna samouprava }e tra`iti od Vlade Crne Gore da upodobi
zakonsku regulativu kako bi preko koncesione naknade, ili na drugi
na~in, obezbjedila sredstva (po toni (t) proizvedenog ugqa i kilovat ~asu (KWh) proizvedene elektri~ne energije) za odr`ivi razvoj
ove lokalne samouprave, s obzirom da je ugaq neobnovqiva mineralna sirovina.
12. Lokalna samouprava }e rezime Izvje{taja sa zakqu~cima
Skup{tine op{tine Pqevqa proslijediti Delegaciji Evropske
komisije u Podgorici i diplomatskim predstavni{tvima u Crnoj
Gori.
13. Skup{tina op{tine Pqevqa kvartalno }e razmatrati realizaciju ovih zakqu~aka.
14. Ukupni ambijent `ivqewa postao je nepodno{qiv a lokalna
samouprava nema mandat za nepo{tovawe utvr|enih rokova i
indikatora. Svako eventualno prolongirawe utvr|enih rokova
zna~i obavezu lokalne samouprave da preduzime sve raspolo`ive
zakonske mjera u ciqu za{tite zdravqa i interesa gra|ana Pqevaqa u skladu sa direktivama EU. Ukoliko se navedene mjere i
aktivnosti ne budu sprovodile u predvi|enim rokovima, u ciqu
wihove realizacije, nadle`ni organi lokalne samouprave preduze}e
slede}e:
14.1. Predsjednik op{tine Pqevqa izabra}e i imenova}e pravni
tim koji }e na temequ doma}e i me|unarodne pravne regulative
sa~initi predlog mjera (ukqu~uju}i i tu`be) koje op{tina Pqevqa
mo`e preduzeti protiv Dr`ave i kompanija koje u Pqevqima
obavqaju rudarsko - energetske poslove zbog nesprovo|ewa obaveza
utvr|enih me|unarodnim propisima, doma}im zakonima, podzakonskim aktima, ugovorima, rje{ewima, naredbama inspekcijskih
i drugih organa.
14.2. Nadle`ni organi lokalne samoprave predlo`i}e skup{tini
op{tine odr`avawe sjednice na kojoj bi se razmotrili i usvojili
principi i modaliteti iskazivawa gra|anske neposlu{nosti i
protesta, u skladu sa demokratskim standardima.
SKUP[TINA OP[TINA PQEVQA
Pqevqa, 08.06.2012. godine
PREDSJEDNIK,
Bo`idar Baji},s.r.
15
15. jun 2012.
OD "Pila"
Pqevqa
O{trewe lanaca za motorne testere
Ulica narodne revolucije 100 metara od Vatrogasne stanice
prema {koli "Bo{ko Buha" sa lijeve strane.
Stihl motorne testere i rezervni dijelovi
4 EURA
IRAWE - 1
Stihl motorne kose
L
A
B
A
Z
P
KANA
Stihl motorne prskalice za vo}e
Stihl usisiva~i
Motokultivatori Dizel kosa~ice IMT i MUTA
Gorewe
Prikqu~na oprema za poqoprivredne ma{ine
Muzilice, Prekrupa~i, Agregati
Bosch elektri~ni alat tri godine garancije
Unior ru~ni alat original
Htz oprema - rukavice, ~izme, antifoni
Servis i rezervni dijelovi za motorne testere, traktore, kosa~ice, {umske tegqa~e
DIZEL MOTOR ZA
Telefoni: 068/020-542 i 068/020-543.
KOSA^ICU 324,00 EURA
STIHL
*Nova lokacija - nove povoqnosti
*10 odsto popusta na motorne testere
*Krediti na 12 mjeseci preko banaka i
sindikalnih organizacija
REZNA LETVA ZA KOSA^ICU 17,00 EURA
DJE^IJA I SPORTSKA BICIKLA
SVE VRSTE TRAKTORSKIH FREZA
- TEHNI^KI PREGLED
- OSIGURANJE
- REGISTRACIJA
- PRENOS VLASNI[TVA
- ZELENI KARTON
16
MATURA
15. jun 2012.
Matursko ve~e Gimnazije "Tanasije Pejatovi}"
Kruna ~etvorogodi{we bajke
Gimnazija "Tanasije Pejatovi}" izwedrila je jo{ jednu sjajnu generaciju maturanata, koja je svoj maturski bal proslavila u Hotelu "Pqevqa". Nakon
okupqawa u {koli, i pozirawa pred
fotoaparatima uslijedio je sve~ani
defile ulicama grada (6. jun). Elegantne,
rasko{ne haqine, visoke potpetice,
{minka i frizura, sve~ana odijela,
mladala~ki osmjesi, samouvjerenost i
qepota plijenili su divqewe. Pqevaqske ulice bile su prepune rodbine,
kom{ija, prijateqa i sugra|ana, koji
su ispratili maturante aplauzom. Nakon
po~etne treme, fotografisawa i komplimenata, uslijedila je velika `urka
do kasnih sati. Bilo je to ve~e puno
dobre pjesme, igre, ve~e
prisje}awa na brojne
dogodov{tine, ve~e zahvalnosti drugovima i nastavnicima na divnim
trenucima i poklowenom
znawu. Uz radost i tihu
sjetu krunisali su svoje
~etvorogodi{we dru`ewe.
D. ^olovi}
Konkurs Pqevaqskih novina i @itoprodukta za najboqu
Polumatura O[ "Ristan Pavlovi}"
Tel/fax. 052 300 108, 052 300 109, Pekara 052 311 637
Blistali na prvom balu
Sve~anim defileom
centrom grada, polumaturanti O[ "Ristan Pavlovi}" zapo~eli su svoju no} za
pam}ewe. Djevojke u
rasko{nim haqinama, na visokim potpeticama, momci u
elegantnim ko{uqama, mladost i qepota... plijenili su
odu{evqewe rodbine,
prijateqa, i velikog
broja sugra|ana.
Samovjerenost i mladala~ki osmjesi, pred blicevima fotoaparata, odavali su utisak kao da slave
maturu. Nakon komplimenata, ~estitki
Nebo iznad Crqenica
Gimnazijalka Tatjana \urovi}, poslala nam je fotografije koje prenose utisak koji je ostavilo nebo
iznad iznad wenog sela
Crqenica, kao i cvjetni
M.T.
proqe}ni pejza`i.
i fotografisawa uslijedila je velika
`urka u Hotelu "Pqevqa". Uz evocirawe uspomena,
pjesmu i igru sa
razrednim starje{inama Sla|anom Palibrk, Oliverom Vukovi},
Slavkom Maksimovi} i Darom
Femi}, polumaturanti, wih 101
krunisali
su
svoju osmogodi{wu bajku.
D. ^olovi}
15. jun 2012.
17
KOLA@
@ena i `ivot: Vera Despotovi}
Mladenci
Slavi{a Pqevaq~i}
Ana Lon~ar
Radenko Lacmanovi}
Sne`ana Bijeli}
Kerim Struji}
Mediha Mahmutovi}
Moram da `ivim i
spremna sam da se borim
Vedrog duha i nade u boqe sjutra Vera
Despotovi} shvata da svako `ivi onako
kako mu je Bog dao i da nikome nije lako.
Prosjetqiva je, ka`e, i ne podnosi nepravdu. Dokazuje da i pored hendikepa mo`e da
postigne mnogo. Sa {est mjeseci Vera je
izgubila vid, ali nikada ne razmi{qa
negativno, ne `ali ni za ~im. U dobrom
dru{tvu rado i zapjeva. Voli djecu i vjeruje da }e jednog dana postati majka.
- Kada bih ponovo progledala ne znam da
li bih umjela da se sna|em. Pla{im se {ta
bi mi sve pred o~i do{lo. Kada nestane
struja pet minuta qudi su u haosu, ne mogu
da se sna|u, a ja se i tada snalazim. Nikada ne odustajem, znam da moram da `ivim
i spremna sam da se borim. Zadovoqna sam
svojim `ivotom. Svako jutro kada se budim
pomislim, {ta me danas ~eka. Mislim da
je Bog mogao i gore da mi da. Sre}na sam
{to sam samostalna, ne zavisim ni od
koga, imam posao i svoj stan. Sve poslove
u ku}i sama obavqam - pri~a Vera.
Sje}a se Vera da joj nije bilo ni malo
lako kada je sa {est godina morala da
se odvoji od roditeqa. Krenula je u
prvi razred u Zavod za {kolovawe i
rehabilitaciju invalidnih lica na
Zabjelu. Niko ne mo`e da zamijeni
roditeqsku qubav i pa`wu, ali Vera je
shvatila da mora da se {koluje radi
svoje budu}nosti. Uspjela je uz pomo}
roditeqa koji su joj najve}a podr{ka u
`ivotu i svoje upornosti. Brat i sestra
imaju svoje porodice, a majka i otac su
joj i danas najve}i oslonac u `ivotu.
Bilo je u po~etku i dosta prolivenih
suza, ali Vera je uvijek spremna na
svaku promjenu.Tako je u Zavodu stekla
prijateqe i to vrijeme osnovne, a kasnije Sredwe {kole, ostalo joj je u lijepom
sje}awu. Zavr{ila je Ekonomsku {kolu
- pravno admnistrativni smjer u Podgorici. Kada se vratila u Pqevqa
nadala se da }e na}i posao. Tako je za to
vrijeme nade i potrage za poslom pro{lo
17 godina do Verinog prvog zaposlewa.
- Dobila sam posao prije skoro dvije
godine u op{tini zahvaquju}i tada{wem predsjedniku Filipu Vukovi}u.
Po{to sam dobila rje{ewe o stalnom
zaposlewu uzela sam kredit i kupila
stan. @eqela sam da imam svoj kutak.
Navikla sam i na novu relaciju od
posla do stana, a sve uz pomo} bijelog
{tapa koji mi mnogo poma`e, samo kada
bi ulice bile boqe. Ovakve ulice su za
svakog kriti~ne. Za mene je dodatno
optere}ewe kada svaki drugi dan moram
da vodim ra~una o novim o{te}ewima
na ulicama i da ih izbjegavam. Qudi bi
trebalo bar malo vi{e ra~una da povedu o nama - iskrena je Vera.
@ivjela je sa roditeqima dok nije
kupila svoj stan koji jo{ uvijek
otpla}uje. Hvali Vera novi kom{iluk,
mada `ali i za starim. Sa kom{ijama
iz biv{eg kom{iluka se i daqe dru`i.
Za Veru nije stran ni Internet, kao ni
skajp. Ne potcjewuje nikoga, ali ima krug
prijateqa sa kojima mo`e o svemu da pri~a.
- Majka me u~ila po{tuj i Ciganina
i on je ~ovjek. Nemoj da se smije{ nekome ko nema. To nije mjerilo vrijednosti. Prvo treba upoznati ~ovjeka, pa
tek suditi o wemu - obja{wava Vera
koja `ivi u uredno namje{tenom stanu.
Odlazim iz wenog stana razmi{qaju}i da svaki ~ovjek bez obzira na
sve, mo`e da `ivi sre}no, ako se raduje `ivotu i ako vjeruje u sebe i nada se
boqem. Takva je i Vera, spremna i da se
na{ali na svoj ra~un.
- Kod frizera tra`im ogledalo, a
qudi shvate kasnije, pa se svi lijepo
nasmijemo - ka`e Vera.
S.Z.
Moderno vrijeme namatnulo da nema izlaska bez para
Alkohol prerastao u mladala~ku zabavu
Nekada smo svi `eqno i{~ekivali
petak ve~e, sa nestrpqewem se nadali
dobrom provodu, susretima, u glavi
razvijali mogu}e scenarije ve~eri,
djevojke isprobavale odjevne kombinacije i po nekoliko dana, provodili lude
no}i, iako nismo imali novca, ili tek
toliko da platimo ulaz u diskoteku. Da
smo mogli prespavali bismo radne i
{kolske dane i `ivjeli samo za vikend,
za ve~eri u kojima se brige zaboravqaju, kada qubav zavlada gradom, kada na
svijetu postojimo samo mi, omladina.
Diskoteke i kafi}i, do prije nekoliko
godina bili su prepuni omladine koja je
tu provodila najlu|e i najbezbri`nije
no}i. Danas vi{e nema mjesta za igru i
provod bez pla}enih tura pi}a, promijenila se su{tina no}nih izlazaka,
izjedna~ena je sa alkoholisawem, a
nezadovoqstvo lo{om finansijskom
situacijom i nedostatkom perspektive sve je ve}e.
Petak ve~e u Pqevqima nije bio ni
nalik no}ima od prije nekoliko godina.
Na korzou iznena|uju}e malo qudi, malo
smijeha i radosti, zami{qena lica kao
po naredbi {etaju od fontane do Gimnazije. Muzike iz kafi}a mije{aju se,
ima svih stilova, za svakoga po ne{to,
od tehno-haus, roka, do narodwaka, ali
na ve}ini mjesta samo ba{te popuwene.
Nekoliko godina unazad, u qetnim
mjesecima lokali i ba{te bili su prepuni, omladina je ~ak stajala na ulici
uz kafi} i pila pi}e, jer unutra nije
bilo mjesta. Do 12 - 1 sat provodili bi
se po kafi}ima u centru, a onda je luda
`urka nastavqana u no}nom klubu
"Municipijum" do ranih jutarwih sati.
Danas, omladina sve vi{e napu{ta
Pqevqa u nedostatku radnih mjesta,
postajemo sve vi{e grad starih, a nekada ~uveni no}ni `ivot Pqevaqa utihnuo je. Mo`da }e situacija biti boqa
kad pristignu studenti.
Na pitawe kako bi opisao sada{wi
no}ni `ivot u Pqevqima dvadeset{estogodi{wi Marko ka`e da je finansijska kriza kriva {to su Pqevqa izgubila svoje nadaleko prepoznatqivo
obiqe`je.
- Nekada su svi mogli da iza|u, da
plate pi}e u kafi}u, a danas ima mnogo
onih koji ne mogu. Posla nema, preduze}a
se zatvorila, mnogi roditeqi posle 30,
40 godina rada ostali bez posla, a omladina svoje naboqe godine provodi u ku}i
bezvoqna, bez nade da }e se ne{to promijeniti. Osim toga, ko god je dobio {ansu
za zaposlewe u drugim gradovima, ostao
je tamo i Pqevqa polako postaju penzionerski grad. Na mlade niko ne misli,
pa mnogi i nakon odlaska u penziju opet
rade, umjesto da u`ivaju u penzionerskim danima. Grijeh je mlade ostaviti na
ulici ne pru`iti im {ansu - navodi
Marko.
Omladina je jedinstvena u mi{qewu
da je nedostatak novca i perspektive
donio bezvoqnost, gotovo depresiju
mladim qudima, pa je u pqevaqskim
kafi}ima sve mawe gostiju.
U ba{tama "Kameleona", "Mistika" i
novootvorenog "Macchiata", stolovi
zauzeti; "4 sobe" uprkos muzici u`ivo
- gotovo prazne. U kafe baru "Del gusto"
terasa puna, uglavnom {kolarci. Standardno najvi{e gostiju ima "Cezar", i
po~etak ve~eri uz DJ [minku obe}avao
je odli~an provod. U svim kafi}ima u
centru ranije se omladina mogla dobro
provesti uz pjesmu i igru. Danas se time
mogu pohvaliti jedino kafe bar "Cezar"
i pokatkad "Municipijum", na ostalim
mjestima izlazak se svodi na "sjedeqke"
i ispijawe pi}a.
U kafe baru "Del ange" uobi~ajeno za
petak ve~e, ve} u deset sati na terasi
nema slobodnih mjesta. Muzika u`ivo,
po~ev od starih rok hitova do narodnih
pjesama i sevdalinki, u toploj junskoj
no}i razgalila je goste, ili je to pak
pi}e u~inilo? Vi{e nije ni ~udno, na
svakom stolu alkohol, piju mladi, stari,
mu{karci, `ene, naru~uju se ture jedna
za drugom, konobari jedva sti`u... Pa
da li nam je stawe ba{ tako lo{e kao
{to se `alimo, ili je do{lo vrijeme da
u kafi}e izlaze samo oni koji imaju
novac i za desetak tura pi}a, alkohola,
podrazumijeva se? Izjedna~ili smo
izgleda izlazak i alkohol, a sje}aju se
mnogi izlazaka u diskoteci "Bumerang"
kada je pi}e bilo najmawe bitno za
provod, kada nas je bilo mnogo vi{e,
kada smo bez alkohola bili veseli,
bezbri`ni, kada smo za svaki izlazak
govorili - ovo je jedan od najqep{ih....
Oko 11 sati, ulice se sve vi{e prazne,
a onda u 11 i 30 iznena|we - nestaje
struja. Na trenutak muk, a onda odlije`u
zvi`duci i vrisak sa raznih strana.
Ostaju svi na mjestima, u nadi da }e
struja brzo do}i, "ovo samo u Pqevqima mo`e da se desi" - ~uje se sa strane,
drugi razgovaraju o rezultatima utakmica, tre}i o obavezama koje ih o~ekuju,
ali pi}e se i daqe naru~uje. Nakon dese-
tak minuta, pripiti momci zapo~iwu
pjesmu, ostali se pridru`uju, a pjeva~
uzima gitaru i provod se nastavqa. Tako
su gosti iz ostalih obli`wih kafi}a
imali zabavu. Korzo se brzo ispraznio,
policajci i pripadnici interventne
jedinice, a`urnije nego ina~e obilazili
su ulice centra grada. I kafi}i su se
polako praznili, oko 1 sat gotovo svi su
zatvoreni. U Municipijumu je tek tada
po~ela no}. Nevoqni da se vrate ku}i
rano, mnogi su pohitali u, nekad glavno
steci{te omladine i starijih, hram
u`ivawa i dobrih `urki. I tako je
Municipijum posle du`eg vremena dobio
stari sjaj, vratio omladinu pod svoje
okriqe, vratio pjesmu i igru do ranih
jutarwih sati.
Subota ve~e nije se mnogo razlikovala od petka, stolovi u ba{tama
zauzeti, "Cezar" "krcat", jedina novina je dobra starogradska i kafanska
pjesma tambura{a u tratoriji "Marko
Polo".
D. ^olovi}
18
15. jun 2012.
15. jun 2012.
19
OGLASI
MALI OGLASI
• • • Nekretnine • • •
Prodajem ku}u na 7 km od Pqevaqa
(Ko{udo), ku}a ima 125 m2, nalazi se na
11 ari zemqe i udaqena je 50 m od glavnog
puta. Cijena povoqna. Tel. 067/649-631.
Prodajem ku}u u Pqevqima sa vo}wakom. Tel. 064/140-53-41.
Prodajem ku}u povoqno. Tel. 067/540-659.
Prodajem ku}u u Ulici Save Kova~evi}a
korisne povr{ine 100 m2, novogradwa.
Telefon 068/703-725.
Povoqno prodajem ku}u i 5 ari placa,
Ulica Oslobo|ewa. Tel. 069/616-054 i
067/237-701.
Prodajem polovinu ku}e sa pomo}nim
prostorijama i gara`om u Ulici Ivana
Milutinovi}a 78 (kod Panorame). Telefon 069/352-814 - Cupara.
Povoqno prodajem ku}u, Ulica Wego{eva 20. Telefon 067/605-389.
Prodajem vikendicu 70 m2 sa
330 m2 placa pored puta Pqevqa
- Srdanov grob. Mo`e zamjena za
mawi stan ili garsoweru. Telefon 067/756-473.
Prodajem 5050 m2 zemqi{ta u
Pri~equ 8 km od centra Podgorice prema Spu`u. Djeqivo na
pola. Put, struja, voda, telefon,
1/1. Mo`e kompenzacija za stan u
Podgorici, Pqevqima ili primorju. Telefon 067/756-473.
Prodajem komplet dobro imawe ukupne povr{ine 14,5 hektara, sa svim objektima i potrebnom infrastrukturom za dva
doma}instva (mo`e i pojedina~no po doma}instvu). Imawe je na
{estom kilometru puta Pqevqa
- Gradac uz ]ehotinu sa desne
strane.
Telefon 0038163/258-301.
Na izuzetnoj lokaciji, izuzetno
povoqno prodajem ku}u.
Telefon 067/818-154.
Prodajem placeve pored ]ehotine za izgradwu vikendica,
selo Rabitqe. Cena po dogovoru. Tel. 065/602-3365.
Prodajem stan 75 m2, Gagovi}a
imawe, prvi sprat, ili mijewam za stan u Podgorici, uz doplatu. Telefon 068/883-603.
Prodajem ili izdajem u zakup
na du`i period, jednosoban stan
60 m2 plus 9 m2 podrumski prostor. Prodajna cijena 450 e/m 2.
Zakup po dogovoru, Ulica Gagovi}a imawe zgrada A, ulaz 1,
sprat 5. Tel.0038134/712-657 i
0038164/2728-036.
Uslu`ni
069/598-170 i 068/322-813.
Prodajem jednosoban stan u
Ulici M. Peruni~i}a. Telefon
069/471-159 i 068/205-948.
Prodajem stan povr{ine 68,24
m2 plus 2 puta 6 m2 u Ulici Skerli}evoj 25. Centralno grijawe,
telefon, ktv, u odli~nom stawu.
Tel. 067/747-04 i 069/387-961.
Prodajem zemqu na Gukama
povr{ine 60 ari, u @idovi}ima
kod trafostanice povr{ine 40
ari i u Kominima povr{ine 35
ari. Hitno i povoqno!!! Telefon
068/669-886 i 068/414-172 i
067/664-490.
Prodajem ukrovqenu nedovr{enu ku}u na
Gukama povr{ine 204 m 2 na placu
povr{ine 408 m2, sa svim urednim papirima 1/1. Tel. 067/613-712 i 067/225-145.
Prodajem dio ku}e u Mo}evcu, Ulica 29.
novembra, 38 m2 plus 86 m2 dvori{ta
suvlasni{tva. Cijena 10.000 eura. Telefon 067/570-901 i 064/114-7463.
Prodajem sprat ku}e, naseqe iza po{te,
95 m2 plus 15 m2 terase. Tel.069/325-928.
Prodajem ku}u u Zlodolu. Tel. 353-193.
U Meqaku pod Qubi{wom, naseqe
Krstonijevi} prodajem ku}u i pola hektra zemqe. Ku}a ima jednosoban stan,
podrum i gara`u, vodovod, struju, kompletan namje{taj. Idealno mjesto za odmor,
uzgoj p~ela i povr}a. Zainteresovani
obratite se na ime Vasiq Krstonijevi},
Ul. Bra}e Baruh 20 a. Tel. 011/2920-741,
Dor}ol, Beograd.
Prodajem ku}u u centru grada oko 100
m2. Telefon 069/212-091.
Vrlo povoqno prodajem pola ku}e 105 m2
i lamelu 76 m2 ili mijewam za mali stan.
Telefon 067/371-876 i 069/834-092.
Prodajem dvosoban stan 72 m2, Tr{ova
44. Telefon 067/588-600.
Prodajem stan u Gagovi}a imawu 76 m2 sa
podrumom 9 m2, renoviran. Cena 41.000
eura. Hitno. Tel. 067/913-8484.
Prodajem stan u nasequ Golubiwa 65 m2
+8 m2. Povoqno. Tel. 068/455-296.
Prodajem dvosoban stan u Ulici Baja
Mirkovi}a GM 6. Telefon 067/920-8948.
Prodajem trosoban stan u GM 1, prvi
sprat. Cijena povoqna. Tel. 069/348-407.
Prodajem trosoban stan, Ulica Avalska
1 (zamjena za mawi), 50 ari zemqe i
ukrovqenu ku}u na 12 km Pqevqa Gradac. Telefon 068/646-311.
Prodajem dvosoban stan 55 m2, Ulica
Omladinska 108, lamela, centralno grijawe i termo fasada. Tel. 353-165 ili
067/392-671.
Prodajem dvosoban stan 55 m2 u ul. 37.
Divizije (Zlodo). Tel. 069/494-087.
Hitno - povoqno prodajem dvosoban stan
61,60 m2 plus terasa i podrum, ili mijewam za ku}u. Telefon 069/520-910.
Prodajem stan u centru Pqevaqa. Telefon 067/203-910.
Prodajem dvosoban stan povr{ine 78 m2
u strogom centru Pqevaqa, Ulica kraqa
Petra (zgrada TE). Lift, interfon i
centralno grijawe. Tel. 067/180-116 i
069/370-755.
Prodajem trosoban stan 85 m2 u Potrlici, Ulica RVI br. 51 Pqevqa. Tel.
069/313-118.
Prodajem stan od 83 m2 sa parnim grijawem preko puta Zelengore. Tel. 067/558141, 068/790-770.
Na sedmom kilometru puta Pqevqa Prijepoqe (Ko{udo) prodajem povoqno
Etno restoran (80 m2) sa centralnim grijawem, dvoje nedovr{ene sobe 840 m2 sa
centralnim grijawem , ostava - gara`a,
(kotlarnica) 45 m2, terasa 75 m2, dva
bunara - izvora(3,5 - 8,5 m2, rezervoar za
vodu (bazen 20 m3) parking (20 ari i plus
pet hektara zemqe). Sve za 170.000 e.
Mo`e svaki dogovor. Tel. 069/295-532.
U centru Greva dva i po kilometra od
Pqevaqa sa desne strane asfaltnog puta
Termoelektrana - brana Otilovi}i povoqno prodajem parcelu povr{ine 9.174
m2. Parcela je ogra|ena. Na parceli je
struja i voda i pogodna je za placeve.
Tel. 052/323-992.
Prodajem dvije parcele povr{ine 104
ara i 46 ari u selu Zenica, 9 km od grada.
Mogu}a prodaja u ~etiri parcele. Cijena 250 eura za 1 ar. Kroz parcele prolazi put, ima mogu}nost prikqu~ka struje i vode. Tel. 069/227-042.
Prodajem u Borovici 1,8 km od magistrale parcelu 52 ara, asfalt, struja,
voda, ukwi`ena privatna svojina 1/1,
200 eura ar. Telefon +38160/577-5733.
Povoqno prodajem parcelu zemqe povr{ine 2683 m 2. Parcela se nalazi na
Radosavcu odmah pored restorana "Ogwi{te", zona industrijska. Hitno. Kontakt telefon 353-949 i 067/876-970.
Prodajem atraktivne parcele pored puta
u selu Zekavice.Telefon 067/901-5063.
Prodajem jednu parcelu zemqi{ta povr{ine oko 4 hektra u selu Crqenice, ta~nija
lokacija Bukovik. Tel. 063/842-4092.
• • • Sobe, stanovi izdavawe • • •
Izdajem jednosoban stan 50 m2 u Potrlici, preko put restorana "Oaza". Cijena po
dogovoru. Tel. 069/494-872 i 069/215-838.
Izdajem namje{ten dvoiposoban stan na
drugom spratu (na Varo{i). Tel. 067/810092.
Izdajem jednosoban stan na Jaliji, Ulica
Ivana Milutinovi}a. Tel. 068/467-498.
Izdajem odmah useqiv nename{ten stan sa
dve sobe, hodnik, {pajz, terasa i podrum sa
kupatilom i ostavom za drva. U centru
grada Ulica narodne revolucije 46 kod
Vatrogasnog doma. Videti, cena po dogovoru.
Tel. 068/713-590 ili 052/322-534.
Izdajem stan od 80 m2, cijena 100 eura, sve
zasebno, Ulica RVI br. 51 Pqevqa. Telefon 069/313-118.
Izdajem nov, jednosoban i namje{ten stan
u stambenoj zgradi u Podgorici na Zabjelu, preko puto Dak - petrola - Ulica
Ilije Plamenca.
Izdajem poslovni prostor od 65 m2 u
Pqevqima Ulica Vuka Kne`evi}a ( kod
Vukove ~esme). Tel. 067/391-731.
Izdajem dvosoban stan novogradwa, prikqu~ena kablovska, sve posebno. Ulica S.
Kova~evi}a bb. Tel. 069/433-438.
Izdajem prazan stan u Ulici Vuka
Karaxi}a 25(kod O[ "Ristan Pavlovi}"). Tel. 067/269-530 i 068/687-877.
Povoqno izdajem sobe za preno}i{te u Podgorici od 5 do 20 eura, jednokrevetne,
dvokrevetne i apartmani. Tel.069/998-788.
• • • Lokali, radwe • • •
Izdajem poslovni prostor na pijaci 150
eura. Telefon 068/695-978.
Izdajem odli~an dvoiposoban, namje{ten
stan u zgradi. Odli~na lokacija. Telefon za
informacije 068/680-815.
Izdajem nenamje{ten stan u Ulici 29.
novembar 9. Telefon 068/713-856.
Izdajem poslovni prostor u
Ulici Mila Peruni~i}a kod
Starog Lexenda, pogodan za
kancelariju ili magacinski
prostor. Telefon 069/367-733.
Prodajem poslovni prostor
povr{ine 26 m2. Lokal je ukwi`en i posjeduje sve neophodne
dozvole. Veoma povoqno!
Kontakt telefon 069/013-853.
Izdajem poslovni prostor 53 m2, Ulica narodne revolucije. Pogodan za sve namjene.
Povoqno. Telefon 068/242-359.
Izdajem poslovni prostor od 32 m2 kod Tre}e
osnovne {kole. Cijena povoqna. Tel. 351-851
i 068/853-379.
Izdajem poslovni prostor 60 m2. Ulica
Bo{ka Buhe br. 7. (preko puta sale Gimnazije). Tel:068/123-377.
• • • Usluge • • •
Elektri~ar - sitne popravke. Telefon
067/825-227.
Radim uklesivawe slova i osvje`avawe
Izvodimo sve molersko - farbarske radove, gletovawe, kre~ewe fasade i rigips program
spu{teni plafoni {ankovi lukovi. Tel. 069/513-772.
"ROLOMONT", izgradwa i ugradwa roletni PVC i al. Venecijaneri, trakaste zavese, rolo
vrata sa daqinskim. Tel.
+38165/330-7330 i +38164/163-1476.
Vr{im ugradwu total TV-a.
Pozovite da iskoristite nove
popuste. Telefon 067/671-309.
Izrada internet prezentacija.
Tel. 069/693-418 i 052/323-834.
Izrada maturskih, diplomskih, seminarskih i svih drugih
stru~nih radova. Veoma povoqno.
Maksimalno brzo i profesionalno.
Tel. 069/394-072, 069/394-073,
067/450-317 i 353-397 poslije 15 sati.
Izrada maturskih, seminarskih i diplomskih radova brzo,
kvalitetno i povoqno.
Telefon 067/632-185.
slova i slika na nadgrobnim spomenicima. Tel. 069/516-568 i 067/614-060.
Izra|ujemo kuhiwe, komode, ormane,
stolove (radne, kompjuterske, kancelarijske...). Sve po mjeri i `eqi kupca.
[irok izbor dezena. Pozovite 067/814202. ZIM UNIVER.
Gipsani radovi - spu{teni plafoni,
pregradni zidovi, obloge, lukovi,
{ankovi, brzo i povoqno. Telefon
068/682-747 i 068/556-998.
Povoqno vr{im vodoinstalaterske usluge - ugradwu i popravku sanitarija, ~esama, bojlera, tu{ kabina, kada, prepravku
i izgradwu vodovodne i kanalizacione
mre`e. Macanovi}. Tel. 067/575-239.
Profesor daje ~asove fizike i informatike, poma`e u izradi diplomskih i
maturskih radova i atest za struju. Tel.
069/236-862.
• • • Vozila, motori • • •
Prodajem "opel vektru" karavan, turbo
dizel, 1998. godi{te, u odli~nom stawu.
Zelena metalik, klima, 2.0 TD, 74 kilovata. Telefon 068/320-670.
Prodajem kosa~icu IMT 407, benzinka.
Telefon 067/562-723.
Prodajem traktor IMT 539, 1989. godi{te
i prikolicom tehnostroj i kosa~ica. Sve
je bez ulagawa i veoma o~uvano. Tel.
068/714-665.
Prodajem traktor IMT 539 bez ulagawa.
Telefon 067/658-584.
Prodajem balirku "Velger 42", tek
uvezena iz Wema~ke i o~uvana. Telefon
068/366-588.
Prodajem kamion 1988. godi{te, nosivosti 5 tona, oznaka 12/80. Registrovan
do septembra 2012. godine. Cijena povoqna. Telefon 067/538-879.
Prodajem mercedes 250 D u ekstra stawu,
1991. godi{te. Telefon 068/242-359.
Prodajem Fiat-Bravo, 98 godi{te. Tel.
067/822-638
Prodajem "golf 2" u odli~nom
stawu, benzinac, registrovan,
ekstra sre|en, bez ulagawa.
Telefon 069/637-878.
[koda favorit ispravna, registrovana
do aprila 2012. godine na plin. Cijena
750 eura. Telefon 068/220-366.
• • • Poqoprivreda • • •
Prodajem nove elektri~ne pastire ~obanice, garancija 5 godina. Popravqam neispravne i prepravqam stare
`ivine ~obanice. Tako|e prodajem baterije sa puwa~em za ~obanice. Tel. 067/546019.
Prodajem kravu za dr`awe. Telefon
069/634-948.
Prodaja tovnih piladi, koka
nosiqa, tovnih }uri}a. Kod nas
mo`ete poru~iti sve vrste pe~ewa za slave, svadbe i ro|endane po najpovoqnijim cijenama.
Tel.
068/373-782
i
+38165/8313-295
Prodaja tovnih pili}a, }uri}a,
koka nosiqa i doma}ih pili}a.
Tel. 068/728-055 i 068/457-066.
Otkup vune. Tel. 068/666-389.
Prodajem ovce za dr`awe. Telefon
067/809-869.
Prodajem "alpina" jar~eve za priplod,
bez rogova, 02. 2012. godine, izvanredni.
Telefon 069/423-113.
Prodajem muzilice za krave. Telefon
069/657-557.
Prodajem kravu za dr`awe i muzilicu
Gumil In|ija. Tel. 067/804-606.
[i{am ovce profesionalnom ma{inom
za {i{awe ovaca. Telefon 068/533256.
Prodajem dva ovna dvisca za priplod,
jedan je sjeni~ka ruda, a drugi vinterberg. Telefon 068/714-665.
Prodajem jarad, kozji sir i mlijeko.
Telefon 069/402-788.
Prodajem `ensko tele simentalske rase
od krave izuzetne mqe~nosti. Telefon
069/483-988.
Prodajem `drebicu od tri godine. Rasa
lipicaner. Telefon 067/562-757.
• • • Razno • • •
Pumpa za vodu na benzin, japanska
"honda", garancija dvije godine. Usisna
dubina 8 metara, izba~aj 40 metara nadmorske visine. Cijena 450 eura. Telefon 067/663-502.
Ma{insko prawe tepiha 1 m2 0,80 eura. Prevoz besplatan.
Telefon 068/760-499.
Kupujem motor za mje{alicu.
Telefon 068/315-100.
Prodajem 10 metara drva, prevoz obezbije|en. Telefon 067/323-350.
Prodajem drva za ogrev. Prevoz obezbije|en. Telefon 068/680-211.
Prodajem ve{ ma{inu "gorewe", kori{}ena godinu. Telefon 069/347-213.
Potrebna odgovorna `ena za poslove u
ku}i i usluge staroj `enskoj osobi. Telefon 069/423-758.
Prodajem zajedno polovne stvari: TA pe}
4,5 kilovata, fri`ider, zamrziva~
fiokar, komoda puno drvo 170 sa 80,
ormar 2,5 sa 2,5 iz dva dijela, TV sto, dva
tepiha 3 puta 2 i 2 puta 2, sve za 300 eura.
Telefon 067/644-988.
Prodajem polovno kru`no stepeni{te i
drvenu stolariju. Telefon 067/583-291.
Prodajem suve obra|ene direke za ograde.
Cijena po dogovoru. Telefon 067/324750. Papan.
Vr{im usluge prevoza. Telefon 067/450317, 069/394-071 i 068/683-891.
Prodajem ~istu {qivovu rakiju. Veoma
povoqno. Telefon 068/683-891, 067/450317 i 069/394-071.
Prodajem klavir vrata 150 sa 10, bojler
80 litara, sto za dnevnu sobu 60 sa 120 cm,
komodu 105 sa 52 cm, tu~anu kadu 120 sa
70 cm, vise}u 80 sa 70 cm. Telefon
067/740-070.
20
^ I T U Q E
15. jun 2012.
Sre}o na{a!
Dana 23. juna 2012. godine navr{i}e se {est mjeseci od kada nije sa
nama na{a draga majka, baka, prabaka, svekrva i ta{ta
NEMAWA
Boli nas ovo proqe}e, bole ovi dani, ovo sunce, ova kolona
Maturanata {to se kroz grad kre}e…
Podse}a nas na tebe sve, na dane tvoje i na{e sre}e…
Drhti srce, usne zaneme, pogled se skameni…
Ti dani sre}e sine! Nikada vi{e vratiti se ne}e.
PETRU[A PETRA @IVKOVI]
1919-2011.
Tvoji nesre}ni roditeqi
1025/4/3
Vrijeme koje je pro{lo ne umawuje qubav i tugu za wom.
Brate moj
Porodica
606/1/4
Dana 22. juna navr{i}e se
{est godina od smrti
na{eg
Sje}awe na moje drage roditeqe i
sestru
NEMAWA
MILI]
Nisam stigao da nau~im {ta zna~i sre}a,
nisam ni za bol znao,
ali sada?
Osta}e{ moj ponos, moj idol…
I jedini moj brat koga sam imao.
MI]A GLEDOVI]A
Wegovu roditeqsku toplinu i plemenitost vje~no
nosimo u srcima.
Tvoj brat Milan
STOJKA
Wegovi najmiliji
1025/5/3
1050/36/1
Dvadeset tre}eg juna navr{i}e se tri godine
i {est mjeseci od smrti na{e drage
Dana 5. jula 2012.
godine navr{i}e
se godina od smrti na{eg dragog
oca
RAJKO
A ve} su se navr{ile dvije godine od smrti na{e drage majke
MILKA
Te{ko mi je pisati o vremenu koje provodim bez Vas, bez mojih najdra`ih
i najmilijih.
Nemo}na da promijenim stvarnost ostaje mi da vje~no `alim i patim za
Vama.
Moj bol i patwa za Vama nije ni{ta mawi nego onog dana kad ste odlazili.
Po~ivajte u ti{ini vje~nog mira, gdje Vas crna zemqa skriva.
Va{a k}erka i sestra Sava
1032/13/3
RADMILE MARE GOLUBOVI]
RADO[
ANICE
5.7.2011.
1.6.2010.
JELOVAC
Dana 18. juna 2012. godine navr{i}e se 40
tu`nih dana od smrti na{eg dragog
Dana 23. juna navr{i}e se
{est mjeseci od smrti
na{eg dragog
Neka va{e du{e po~ivaju u rajskom spokoju, a
mi }emo vas pamtiti u neizmjernoj qubavi i
dobroti koju ste nam pru`ili.
Va{a djeca: Milojka, Milojko, Gojko i
Sne`ana sa porodicama
I ovo qeto bez tebe, u tuzi za tobom. Bi}e{
vje~no u na{im srcima, uvijek voqena i nikad
zaboravqena.
Po~ivaj u miru i nek te an|eli ~uvaju, a mi
}emo te ~uvati od zaborava.
O`alo{}eni: suprug Ilija, sinovi Nenad i
Predrag, k}erke Dalivera i Dragana
1047/33/2
1042/25/2
Dana 13. juna 2012. godine navr{i}e se dve
godine od kada nije sa nama na{ dragi
Posledwi pozdrav dragom bratu
ZORANA GOMILANOVI]A
RADISAVA
GRUJI^I]A
Prva na{a radosti i najve}a tugo i `alosti,
prerano ode iz na{eg `ivota i ostavi nas
da vje~no tugujemo za tobom. Rije~i je malo da
ubla`e bol. Te{ko je nositi rawena srca i
`ivjeti od sje}awa.
Dana 17. juna u nedequ u 11 sati, posjeti}emo
vje~nu ku}u na{eg dragog Zorana kada }emo
dati ~etrdesetodnevni pomen.
Ovim putem pozivamo prijateqe, kumove,
kom{ije, rodbinu, Zoranove drugove da nam se
pridru`e.
Tvoje veliko srce bilo je
puno qubavi i pa`we za
sve nas.
^uva}emo uspomenu na tvoj
dragi lik.
U subotu 23. juna dajemo
polugodi{wi pomen i
otkrivawe spomenika pa
ovim putem pozivamo rodbinu, kom{ije, kumove i
prijateqe da nam se pridru`e.
O`alo{}eni: otac Milo{, majka Vojka,
sestra Radmila i ostala rodbina
Tvoji: supruga Stanojka,
sin Dragi{a, snaha Rujka
i unu~ad Ana i Milovan
1044/30/2
1045/31/1
MILAN J. TABA[
RADE GOMILANOVI]
Dragi brate, navr{ava se 40 tu`nih dana od
tvoje smrti. Ti si `ivio ~asno i plemenito,
a mi }emo te ~uvati od zaborava.
S ponosom te pomiwemo, a s qubavqu ~uvamo
u na{im srcima.
Tvoja brat Rado{ sa porodicom
Radoje, Sne`ana, Tijana i Jelena
1040/21/2
939/40/2
21
^ I T U Q E
15. jun 2012.
Tu`no sje}awe
Dana 24. juna 2012. godine navr{i}e se ~etiri godine od smrti
na{eg
Dana 30. juna 2012. godine navr{i}e se 40 dana od smrti na{e
drage
DOBRILO NENADI]
1925 - 2005.
BORKE TERZI]
ro|ena Pu{owi}
1924-2012.
VLADETE D. JAWU[EVI]A
GORA DESPOTOVI]
ro|. Nenadi}
1952 - 2010.
S qubavqu, koju smrt ne prekida, vje~no }emo ~uvati uspomenu na tebe.
Tvoji: supruga Miladinka, sin Dragan, k}erke Dragana i
Jelena, snaha Marija i unu~ad Bal{a i Ma{a
MILOJICA NENADI]
Tvoje veliko i plemenito srce bilo je puno qubavi i topline za sve nas. ^uva}emo uspomenu na tvoj dragi lik, qubav i
pa`wu koju si nam nesebi~no poklawala.
U subotu 30. juna 2012. godine u 11 sati posjeti}emo wenu
vje~nu ku}u kada se navr{ava ~etrdeset dana od smrti na{e
drage Borke.
Pozivamo rodbinu, kom{ije, kumove i prijateqe da nam se pridru`e.
O`alo{}eni: suprug Krsto, sin Mile, k}erka Milka, zaova
Rada, snahe, zet, unu~ad, praunu~ad i porodice Terzi},
Pu{owi}, Xogaz
1956 - 2011.
1076/14/3
1005/3/3
Dana 30. juna 2012. godine posjeti}emo va{u vje~nu ku}u
Sedmog jula 2012. godine navr{i}e se godina od smrti na{e
voqene supruge, majke i bake
MILENKO NENADI]
1962 - 2011.
DRAGI[A
SAVI]
Te{ka je i bolna istina da
ste nas zauvijek napustili i oti{li na put bez povratka. Oti{li ste tiho kao
{to odlaze dobre i plemenite du{e. Po~ivajte u
miru, a mi }emo vas ~uvati
od zaborava.
Va{i: snaha i supruga
Milenka, unuke, bra
tani~ine i k}erke
Sne`ana, Mileva i Sowa
ZORA
SAVI]
GORDANE (Spasoja) CEROVI]
1078/18/1
Dana 22. juna 2012. godine
navr{i}e se {est mjeseci
od prerane smrti na{eg
zeta
Tata, pro{la je godina...mama, pro{le su tri... Sve {to bismo
rekli malo je za ono {to osje}amo. Umjesto poklona mami za
ro|endan, nosimo Vam buket cvije}a suzama zaliven. Umjesto
Vas, qubi}emo va{e slike na hladnoj plo~i... Tugo!!!
Mnogo nedostajete...
Zahvalna porodica
ro|. Markovi}
^itav svoj `ivot radila si predano i sa nesebi~nom qubavqu za sve koje si voqela i o tome ostavila vje~iti trag u svima
nama. Zato, vrijeme koje prolazi ne mo`e sa sobom odnijeti,
niti umawiti qubav i bol koje osje}amo prema tebi.
Tvoja qubav, dobrota i plemenitost zaslu`uju vje~no sje}awe
i po{tovawe.
Porodica }e u subotu 30. juna 2012. godine u 11 sati odr`ati
godi{wi pomen na gradskom grobqu Ravni u Pqevqima.
Tvoji: suprug Qubo, k}erke @anka i Ana, sin Zoran, unu~ad
Zorana, Iva, Vojin, Jelena, Milica i \or|e
MILENKO - MIDO
NENADI]
120/37/3
Petnaestog maja 2012. godine prestalo je da kuca plemenito srce na{e majke
^etiri godine je od smrti
Prolaze dani, a tuga i bol
u na{im srcima ne prestaju. Zauvijek }emo te pamtiti po tvojoj dobroti i
qubavi, koju si nam pru`ao. Te{ko je do}i tvome
domu, a ne na}i te…
S ponosom pomiwemo tvoje
ime, a sa velikom tugom
`ivimo bez tebe…
Tvoji: Polka i Bore
1029/11/3
Neumitna sudbina i surova
smrt otrgo{e iz zagrqaja i
iz srca moju mamu
^etrdeset je dana od smrti mog dragog, voqenog i nikad zaboravqenog brata
QUBICE
MILINKOVI]
QUBICU
MILINKOVI]
Ni mo} medicine niti
`eqa i pomo} ostalih
nisu uspjeli da je otrgnu
od zagrqaja smrti. Zahvaqujemo se doktoru hirurgu
Terzi}u i svima koji pomogo{e i podijeli{e bol sa
nama.
Dana 23. juna 2012. godine
posjeti}emo wenu vje~nu
ku}u i ujedno dati ~etrdesetodnevni pomen. Pozivamo kumove, kom{ije, prijateqe i rodbinu da nam
se tog dana pridru`e.
O`alo{}eni: sin Dragan
i k}erka Desa
MILANA TABA[A
Zovem te mama, ne~ujnim
glasom, tra`im te ~e`wim
pogledom, ali tebe nema.
Bila si moj oslonac, moja
sigurnost i moj ponos. Ti,
tvoj lik i tvoja dobrota
vje~no }e ostati u mojim
o~ima i mom srcu. Ponosno
i prkosno }u te ~uvati od
zaborava.
Neutje{na tvoja k}erka
Desanka - Desa
1078/16/1
IVE TE[OVI]
ro|. Gospi}
Ostala je praznina nepromjenqiva kao
vje~nost, imala sam te, nestala si.
Izgubila sam te, kako bez tebe, stvarnost je
te{ko prihvatiti. Obilazim tvoj grob, ali on
ne govori. Pozivam te, ne ~uje{ me. Smrt surova ne pita, samo uzme i ne vra}a. Ti za mene
nisi umrla, `ivi{ i daqe u mojim mislima
i rije~ima, jer dragi qudi nikad ne umiru.
Po~ivaj u miru!
Tvoja Dula
1026/6/2
Dana 19. juna navr{i}e se ~etiri godine od
iznenadne smrti na{eg dragog sina, supruga,
oca, svekra i djede
QUBICA
MILINKOVI]
Ostao sam mama i bez tebe,
sam, ali }e{ u mislima sa
tugom i bolom `ivjeti
vje~no u meni.
1043/29/1
Tvoj sin Dragan
Dvadeset {estog juna
navr{i}e se dvije godine
od smrti moga Brata
1043/26/1
Te{ko je brate ovaj pozdrav pisati koji ti
ne}e{ pro~itati. Utjehe nema, zaborav ne
postoji jer je istina prete{ka, a tuga za tobom
vje~na. Bol nije u rije~ima ve} u srcu gdje
}e{ ostati vje~no voqen i nikad zaboravqen.
Neka tvoja du{a po~iva u ti{ini vje~nog mira,
a ja }u te brate dok sam `iva ~uvati od zaborava.
Tvoja sestra Milana
1049/35/2
Dvadeset {estog juna dvije
godine su voqeni brate od
tvoje smrti
Dana 16. juna navr{i}e se pola godine od
smrti na{e drage majke
1043/28/1
Najdra`a i najboqa bako
i prabako
MILOJICA
ROV^ANIN
MILOJICE
ROV^ANINA
MARIJANA PAPI]A
Niti godine donose zaborav, niti vrijeme
lije~i bol.
Tvoji najmiliji: majka Zorka, supruga Rada,
sinovi Du{ko i Bo{ko, snaha Ivona i
unu~ad \or|e i Na|a
1075/19/2
Dvije godine tu`nih dana
Tebe nema Brate mio
Da posjeti{ svoga brata
Kao {to si nau~io.
Ne mogu se pomiriti da te
nema
Me|u nama, kako dani sve
odmi~u,
Sve je mome srcu te`e.
Tvoj brat Radoman i
snaha Vera
Po~ivaj u miru, a mi }emo
te vje~no ~uvati od zaborava.
1041/22/1
1043/27/1
QU[A
Tvoje unuke Dragana i
Gordana i praunuk
Strahiwa
Buco, ti si na{a quta rana
koja nema zaborava. Od
kako te nema tuga nas
prati, koliko nam nedostaje{ nikad ne}e{ znati.
Gledamo sliku pa nam suze
krenu, mjesto tebe imamo
uspomenu. Dvije godine
postoji nada da }e{ do}i
iznenada, nas je srce boqelo i prije, ali ovako nikad nije.
Tvoje: sestre Lela, ]ana,
Milenka, Milojka i
Qiqana
Majko, pro|e pola godine tvoga mira, na{eg
bola koji nikad ne}e pro}i. Tvoje postojawe
bilo je na{a porodi~na snaga, a tvoj odlazak
velika praznina. Neka tvoja plemenita du{a
po~iva tamo gdje bola nema, a nas }e tvoja
smrt boqeti do kraja `ivota.
Tvoji: sinovi Radoje, Radomir, Mijodrag,
Marinko, snahe Milu{a, Desanka, Radojka,
Vukosava, unu~ad i praunu~ad
1041/24/1
1039/20/2
TOMANE Josifa BAJ^ETE
22
^ I T U Q E
Dana 29. maja 2012. godine u
69. godini `ivota posle
te{ke bolesti prestalo je
da kuca srce na{e drage
majke, svekrve, snahe i
bake
Dana 17. juna navr{i}e se devet godina od tragi~no zavr{enog
`ivota na{e miqenice
15. jun 2012.
Dana 2. juna 2012. godine iznenada je preminula na{a draga
MILICE - MIQE
GOJAK
(ro|. Kne`evi})
Tvojim odlaskom ostala je
praznina u na{im srcima.
Vje~no }emo se sje}ati tvoga plemenitog lika i
~uvati od zaborava. Neka
ti je vje~na slava i hvala.
Ovim putem izra`avamo
zahvalnost kom{ijama,
prijateqima, kumovima i
rodbini. Posebno zahvaqujemo Hirur{kom odjeqewu bolnice u Bijelom
Poqu.
Vje~no }emo te ~uvati od
zaborava.
Tvoji: sin @eqko, k}erka
Gora, snaha Rada, zaova
Stanika, unu~ad Tatjana,
Milosav, Milan, Jovan i
Milica
MARIJANE - MAJE BATIZI]
Lako se podnosi sve {to dolazi od Boga, najvi{e boli nesre}a
koja dolazi od prijateqa - neprijateqa.
Dok svoju du{u odmara{ pored svog oca, neka te na{a qubav
~uva od zaborava.
DU[ANKA (Vojinova) \ONDOVI]
(ro|ena Bjekovi})
Tvojim iznenadnim odlaskom ostali smo uskra}eni za mnogo
qubavi, pa`we i sigurnosti. Hvala ti na svemu {to si u~inila
za nas.
Zahvaqujemo kom{ijama, kumovima, prijateqima i svima ostalim koji prisustvova{e sahrani i izjavi{e sau~e{}e kao i
onima koji putem telegrama izjavi{e sau~e{}e.
1059/48/1
Tvoje Slavica i Zorana
O`alo{}eni: suprug Ivan, sin Dragan, k}erka Zorica Lola, snaha Dula, unuke Jelena i Milena
Posledwi pozdrav mojoj
voqenoj baki
1051/38/3
1057/46/3
Dana 24. juna 2012. godine navr{i}e se ~etrdeset dana od
smrti na{eg dragog oca, svekra, djede i pradede
Dana 23. juna 2012. godine navre{i}e se godina od smrti na{eg
MIQI GOJAK
Nikada te ne}u zaboraviti.
Tvoj unuk Milan
1059/49/1
Dana 15. juna navr{i}e se
40 dana od smrti moga
brata
MILE Savin MALIXAN
1922 - 2012.
RADMILO DUJOVI]
Vrijeme koje pro|e kratko je da shvatimo da te nema, da si
oti{ao zauvijek, da nas ne}e{ vi{e do~ekivati i pratiti iz
na{eg roditeqskog doma. Svojom plemenitom du{om ostavio
si trag koji se ne bri{e, sje}awa koja ne prolaze i dobrotu koja
se ne zaboravqa.
Po~ivaj u miru.
U nedjequ 24. juna 2012. godine posjeti}emo wegovu vje~nu
ku}u i dati ~etrdesetodnevni pomen. Pozivamo rodbinu,
kom{ije, kumove i prijateqe da nam se pridru`e.
O`alo{}eni: sinovi Stajko, Milorad, Dobrisav, Milan,
k}erke Dragica i Dragina, snahe Velinka, Milojka, Rada i
Te`ak je ovaj bol koji nosimo u sebi, a te`e tvojoj majci u starosti da `ivi u `alosti za tobom. Bio si jedinstven sin i
brat. Nikad te ne}emo zaboraviti.
RADOICE LUKOVI]A
Mili brate po~ivaj u miru,
a mi }emo te ~uvati od
zaborava.
Tvoja sestra Miqa sa
porodicom
Neda, unu~ad i praunu~ad
1055/43/3
1060/50/3
1017/15/1
Dana 26. juna 2012. godine
navr{i}e se dvije godine
na{em voqenom
Voqenom djedu i pradjedu
Majka Koviqka i sestra Seka sa porodicom
Dana 28. maja 2012. godine preminula je na{a
draga majka, svekrva i baka
Dana 23. juna navr{i}e se 40 dana otkako nas
je napustila i oti{la u zagrqaj svom sinu i
suprugu
RADENKO POTPARA
MILE MALIXAN
Mnogo je lijepih uspomena da te vje~no pamtim, da o tebi sa ponosom pri~amo i da te
nikad ne zaboravimo. ^asnim `ivotom, velikim srcem i plemenitom du{om zaslu`io si
vje~no po{tovawe.
Tu`an je ovaj pozdrav koji ne}e{ ~uti, jo{
tu`nija istina da te vi{e ne}emo vidjeti.
Po~ivaj u miru.
Tvoji: Andrea, Ana i Da~o
Tvoja dobrota i qubav
prema nama bila je iskrena i topla. Te{ko je do}i u
ku}u, a tebe tamo nema. Ako
je `ivot morao biti prekinut, sje}awe na tebe ne}e
nikad.
Tvoji najmiliji: supruga
Slavojka, sinovi Igor i
Ivan, snaha Nada, unuci
Vuka{in i Lazar
965/2/1
1055/44/2
Dana 25. juna 2012. godine navr{i}e se 40 dana
od kada nije sa nama na{ dragi
Godinu dana traje{ kroz
na{e najlep{e uspomene
JOVANKA XARI]
ro|. Mili}
1921-2012.
Poku{avamo da se pomirimo sa ~iwenicom da
nisi vi{e me|u nama, ali uzalud. Do~ekivala si nas uvek ra{irenih ruku i blagog osmijeha, a ispra}ala o~iju punih suza, ba{ tako
mi tebe ispratismo na ve~ni po~inak.
Veliko hvala svoj rodbini, kom{ijama, prijateqima, kumovima koji u~estvova{e u na{em
bolu.
O`alo{}eni: sin Ratko, snaha Rada, unuke
Maja i Boja
STANIMIRKA ]ANA MARKOVI]
1930-2012.
Toplina tvoje du{e i plemenito srce u kojem
je bilo mjesta za sve nas zaslu`uje vje~no
sje}awe na tebe.
Dvadeset tre}eg juna 2012. godine u 11 sati
porodica }e posjetiti wenu vje~nu ku}u.
K}erke Julka i Verica, zetovi i unu~ad
1048/34/2
1053/41/2
Dana 12. juna 2012. godine navr{i}e se godina od smrti na{eg dragog
Dana 16. juna 2012. godine navr{i}e se {est
mjeseci od kada nije sa nama na{a draga
STOJANA BOJOVI]
Tvoji: supruga Dragojla, brat Svetozar, bratanac Dejan, bratanice Danijela i Jelena,
sestri~ina Biqana i snahe Jelica i
Ksenija
Jo{ jedan pozdrav koji
ne}e{ ~uti, jo{ mnogo suza
koje ne}e{ videti. Uvek
voqena, nikada zaboravqena.
Samo je vreme pro{lo, tuga
i praznina su iste. Veliko
je po{tovawe kojim te
~uvamo u na{im srcima, a
koliko nam nedostaje{,
nikada ne}e{ saznati. Sa
ponosom te pomiwemo, sa
tugom `ivimo bez tebe.
Zaborav ne postoji.
Daleko si od pogleda a od
srca na{ih nisi, jer `ivot
je trenutak, se}awe ve~no.
Dever Branko i jetrva
Olivera
1058/47/2
1028/9/1
[email protected] BOLE Lazarev OSTOJI]
1956 - 2012.
Postoji{ i traje{ kroz najqep{e uspomene
koje bolno podsje}aju na sve {to smo izgubili tvojim odlaskom.
U subotu 23. juna u 11 sati dajemo ~etrdesetodnevni pomen dragom nam Bolu.
IVANKA KORUGA
DRAGA NINKOVI]A
Mnogo je lijepih uspomena da te pamtimo i o
tebi sa ponosom pri~amo.
Tvoja plemenita du{a, veliko srce i ~astan
`ivot zaslu`uju vje~no sje}awe.
Vrijeme nije lijek ve} svjedok tuge i bola.
Mnogo je lijepih uspomena da te pamtimo i o
tebi sa ponosom pri~amo.
Tvoja dobra i plemenita du{a zaslu`uje
vje~no sje}awe i po{tovawe.
Tvoji: suprug Miloje, k}erka Nada, zet Veselin, unuk Dra`en i unuka Kristina
O`alo{}ena porodica
1051/39/2
1056/45/2
23
^ I T U Q E
15. jun 2012.
^etrdeset je dana od smrti
na{e drage tetke
Prvog jula je ~etrdeset dana od smrti na{e drage Jane
Tu`no se}awe
JANOKE ]A]I]
ro|ena ^olovi}
Mnogo je lijepih uspomena
da te vje~no pamtimo, da o
tebi sa ponosom pri~amo
i da te nikad ne zaboravimo. Hvala ti za sve {to si
za nas u~inila.
Po~ivaj u miru.
Tvoji: Predrag, Nenad,
Radoje, Slavi{a, Sa{a,
Rajkica, Nata{a i Sandra
RADE M.
\A^I]
JOVANKA M.
\A^I]
(1922 - 2008)
(ro|ena RON^EVI])
(1930 - 2009)
JANOKE ]A]I]
ro|ene ^olovi}
1071/64/1
Navr{ava se godina od
smrti moje majke
Nijednog 17. juna niti ijednog 25. septembra, a ni zauvijek Vas
ne}emo zaboraviti.
Sa neizmjernom qubavqu i po{tovawem,
Vladimir, Sowa, Vuka{in i Sa{ka
STOJANE STOJE
BOJOVI]
1076/61/3
Tu`no se}awe
Tu`an je svaki dan koji prolazi bez tebe. Te{ko se navi}i na
tvoje prazno mjesto. Bila si uzor i ~vrst oslonac na{e ku}e.
Ako je tvoj `ivot morao stati, sje}awe na tebe vje~no }e trajati.
Obavje{tavamo rodbinu, kom{ije, kumove i prijateqe da }emo
1. jula 2012. godine, u subotu, u 11 ~asova posjetiti wenu vje~nu
ku}u pa pozivamo da nam se tog dana pridru`ite. Zahvaqujemo tako|e internom odjeqewu doktorima Radomanu ^olovi}u,
Slavici Cvijovi} - Tomi}, Ivanki Stevan~evi} i ostalom
osobqu internog odjeqewa.
O`alo{}eni: brat Vlade, sestre Ki}a i Joja, snahe Vojka i
Milanka sa djecom
Draga majko, kako dani prolaze tako mi sve vi{e
nedostaje{. Kad pro|em
o~i bi da te ugledaju, a
ruke zagrle.
Hvala ti za svu qubav i
toplinu koju si nam poklawala. Ostavila si nam
puno lijepih uspomena da
te vje~no pamtimo, volimo
i o tebi sa ponosom pri~amo i da te nikad ne zaboravimo draga majko.
K}erka Ivana, zet Goran,
unuka Tamara i Lazar
Buji{i}
1071/63/3
Tu`na sje}awa
1074/69/1
Navr{ava se godina od
smrti moje majke
RADE M.
\A^I]
JOVANKA M.
\A^I]
(1922 - 2008)
(ro|ena RON^EVI])
(1930 - 2009)
Neute{ni zauvek,
sin Vukomir, snaha Qubica, unuci Boban i Bojan, snaha Ivana
i praunuk
Neboj{a
RADOMIR
STOJANE STOJE
BOJOVI]
Nisam mogla zamisliti ni
sat, ni dan bez tvog glasa i
~estih razgovora, a kako
}u ~itavu vje~nost bez
tebe. Ne zna{ kako mi je
kad do|emo, a ti nas ne
do~eka{ i ne isprati{.
Uvijek si majki} sa mnom u
svakom trenutku, u svakom
danu i tako }e{ biti dok
me god ima.
K}erka Milosava, zet
Goran, unuke Sara i Lara
1076/62/3
1074/70/1
MIOMIR
MILORAD
[QUKI]
Te{ka je pomisao da ste nas zauvijek napustili, jer ste bili na{ ponos,
uzor, oslonac i podr{ka. Svakodnevno nam nedostaje snaga va{ih li~nosti,
va{ savjet, va{a mudrost. Va{a bezgrani~na i neizmjerna qubav,
privr`enost i po`rtvovanost osta}e u na{im srcima zauvijek. Iako
nijeste sa nama, prisutni ste u svakoj na{oj pri~i, suzi i mislima. Mnogo,
mnogo nam nedostajete.
Vole vas i sa ponosom u srcima ~uvaju vas va{i:
Qiqa, Danilo, Danijela i Jelena [quki}
1072/67/3
Dana 24. juna 2012. godine navr{i}e se pet
godina od smrti mog dragog brata
Dana 23. juna 2012. godine navr{i}e se {est
tu`nih mjeseci od smrti na{eg dragog
Dana 16. juna 2012. godine
navr{i}e se {est mjeseci
od smrti na{eg strica
DRAGANA DAJEVI]A
Obavje{tavamo rodbinu, kumove, prijateqe i
kom{ije da }emo u subotu 16. juna 2012. godine u 11 sati na grobqu u selu Mataruge
odr`ati ~etrdesetodnevni pomen na{em
voqenom
STANOJA KU[QEVI]A
Mjesec jun donosi radost, a meni tugu za tobom,
jer me ostavi iznenada, onda kad sam se najmawe nadala. Kolika je `eqa za tobom kao da je
sto godina pro{lo, a kolikav je bol, kao da
nije pro{ao ni jedan dan. An|eli neka te
~uvaju na nebu, a ja }u u srcu.
Tvoja sestra Dragana sa porodicom
1065/54/2
Dana 24. juna 2012. godine navr{i}e se pet
godina od kada nije sa nama
Istina bolna, tuga beskrajna, rije~i malo, a
bola mnogo da bi smo rekli koliko nam nedostaje{. Vrijeme koje je pro{lo, a ni ono koje
}e pro}i ne}e ubla`iti tugu i bol za tobom.
Tvoja topla du{a i ime su na{ ponos, a tvoj
odlazak vje~na tuga. Nosi}emo te zauvijek u
na{im srcima.
Dana 16. juna 2012. godine dava}emo {estomjese~ni pomen pa pozivamo rodbinu, kom{ije,
kumove i prijateqe da nam se pridru`e.
Brat Milanko, snaha Slavica, bratani~ine
Marijana, Mirjana i Dragana
STANOJA
KU[QEVI]A
Dragi strikane, vrijeme
koje je pro{lo nije izbrisalo tvoj plemeniti lik i
dobrotu iz na{ih srca.
Tvoji: snahe Borika i
Sne`ana, sinovci Nenad,
Dejan i Predrag i sinovica Nada Ku{qevi}
MILORADU [QUKI]U
Praznina, beskrajna bol i tuga u na{im srcima, uvijek }e nas podsje}ati koliko nam nedostaje{.
Neka tvoja dobra du{a po~iva u miru.
Tvoji: supruga Lala, sinovi Ilija i Ivan i
snaha Sa{a
1073/68/2
1068/59/1
1067/57/2
[esnaestog juna navr{i}e
se pola godine od smrti
mog dragog strica
Dragom bratu
DRAGAN DAJEVI]
Dragi na{ Dragane, ovo su na{i najte`i dani,
dani tuge i neizrecivog bola. Rije~i je premalo da opi{emo koliko nam je te{ko bez
tebe. Bio si i osta}e{ qudska veli~ina, jer
si svoj kratak `ivotni put protkao ~a{}u i
po{tewem. Ni vrijeme, ni rije~i ne mogu
ubla`iti na{u bol za tobom.
Tvoji: otac Miloje, majka Stanojka, sin
Vasilije, k}erka Jelena i supruga Biqana
STANOJA
KU[QEVI]A
STANOJU KU[QEVI]U
Ako je smrt ja~a od `ivota, postoji ne{to
ja~e, {to ne umire, a to je qubav i sje}awe na
tvoj plemeniti lik.
Dani prolaze, a tuga i bol ostaju.
Vrijeme koje prolazi ne}e
umawiti bol za tobom. Tvoj
plemeniti lik vje~no }e
ostati u mom srcu.
Neka te an|eli ~uvaju.
Sestra Mila sa porodicom
Tvoja brati~ina Nada
Vu~eti} sa porodicom
VLADETA JAWU[EVI]
Prekrasnom svojom du{om pre{ao si prije
~etiri godine u vje~no bo`anstvo. Kao da te
vukla `eqa kod svojih roditeqa.
Nema tih suza koje te mogu oplakati ni vremena u kojem te mogu zaboraviti. U mom srcu
umjesto tebe osta}e tvoja porodica.
U velikom bolu za tobom tvoja
Sestra Milka i zet Radenko sa porodicom
1065/55/2
1067/58/2
1069/60/1
1063/53/2
24
^ I T U Q E
15. jun 2012.
Dana 27. juna 2012. godine navr{i}e se sedam godina od kada
nije sa nama na{a
Dragi na{
RADOJKA - RADA [UBARI]
1964 - 2005.
Postoji{ i traje{ kroz najqep{e uspomene koje bolno
podsje}aju na tebe.
S ponosom }emo te ~uvati od zaborava.
BOKA
Tvoji: otac Radovan, majka Milka, sestra Maca, bra}a
Radoman, Goran i Zdravko
1085/84/3
Tvoja dobrota, nesebi~nost, ~ista i topla du{a i uvijek nasmijano lice
ostavili su neizbrisiv trag u na{im srcima. Bio si i ostao
najsvetliji primjer najve}ih qudskih vrlina i u najte`im trenucima.
Raditi i dru`iti se s tobom bila je ~ast, privilegija i veliko
zadovoqstvo.
Dana 18. juna navr{i}e se ~etiri godine od smrti moje drage
supruge
S qubavqu i po{tovawem tvoje kolege: Plane, ^arki, Vesna, Pop, Pe|a,
@eqko, Cvijo, Perun, Mika i Dejo
1070/66/4
Dvadeset tri su godine iza
nas, od kako nije sa nama
na{
Pro|e godina tuge i bola za na{im sinom, bratom i unukom
IVANKE IVE TE[OVI]
Draga Ivo, kako vrijeme prolazi sve mi vi{e nedostaje{.
MILE JE^MENOVI]
Tvoj Milojica
Tvoj vedar i plemenit lik,
~uvamo od zaborava.
Momir sa porodicom
1027/10/1
1080/74/3
Dana 19. maja 2012. godine preminula je na{a
draga
Draga bako
MILO[EM Vukajla PURI]
Obavje{tavamo ro|ake, kom{ije i prijateqe da }emo 16. juna
2012. godine u 11 sati na porodi~nom grobqu u Quti}ima posjetiti wegovu vje~nu ku}u.
PERSA BENOVI]
Otac Vukajlo, majka Qiqana i sestra Spasenija
1089/98/3
Obavje{tavamo kom{ije,
kumove, ro|ake i prijateqe da }emo dana 23. juna u
10 ~asova odr`ati jednogodi{wi pomen i posjetiti vje~nu ku}u na{e drage
supruge, majke i babe
Sje}awe na na{e drage
PERSA BENOVI]
Nema tvog veselog pozdrava, toplog gostoprimstva i srda~no ra{irenih ruku.
Hvala ti za svu qubav koja je uqep{ala na{e
djetiwstvo i u~inila ga jedinstvenim.
Nikad ne}emo zaboraviti tvoje savjete koji
vrede vi{e nego sve {to smo iz kwiga
nau~ili.
Tvoja unu~ad: Aleksa, Danilo, \uro, Bojana,
Branka i Milanka
Malo vremena je pro{lo da shvatimo da te
nema, da si zauvijek oti{la i da nas ne}e{
do~ekivati i pratiti iz na{eg roditeqskog
doma. Samo si ti umjela da nas ohrabri{ i
razveseli{, da toplo zagrli{ i posavjetuje{.
Vje~no }emo u sebi nositi dio tvog osmijeha,
qubavi i dobrote, a ti dragi roditequ
po~ivaj u miru.
U nedjequ 24. juna dajemo ~etrdesetodnevni
pomen pa pozivamo rodbinu, kom{ije, kumove
i prijateqe da nam se pridru`e.
Suprug Milojica, sin Miodrag, k}erke Nada
i Slavica
1088/88/2
Dana 19. juna navr{i}e se ~etiri godine od
upokojewa na{eg dragog supruga, oca, djeda i
pradjeda
MILANKO
STEVAN^EVI]
BORKA
STEVAN^EVI]
1927 - 2008.
1931-2011.
@ivot je prolaznost, smrt neminovnost, a
uspomene na va{u dobrotu stvarnost. Zauvijek }ete ostati u na{im srcima voqeni,
po{tovani i od zaborava sa~uvani.
Dana 16. juna 2012. godine dava}emo godi{wi
pomen. Pozivamo ro|ake, kom{ije, kumove i
prijateqe da nam se pridru`e.
Po~ivajte u miru.
Sje}awe na na{e drage
STOJANE
BOJOVI]
Godina pro|e, a tuga i bol
ostaju. Sve {to bismo
rekli bilo bi malo jer bez
tebe vi{e ni{ta nije isto,
tuga je prevelika. Svojim
odlaskom ostavila si nam
neizmjeran bol, ali i
najqep{e uspomene i ponos {to smo te imali.
Vje~no }e{ `ivjeti u na{im srcima!
^uvamo u srcu tvoj blagi i plemeniti lik.
Uspomene na tebe i tvoje pouke su na{ trajan
putokaz u `ivotu.
Suprug Slavko sa
porodicom
Supruga Milica, k}erke Slavica, Dragana i
Nada, unu~ad i praunu~ad
Va{i: sin Radomir, snaha Milanka, unu~ad
Dragan, Du{ko i Branka
1083/80/2
1088/87/2
1028/8/1
RADA OSTOJI]A
120/97/2
MILANKO
STEVAN^EVI]
BORKA
STEVAN^EVI]
1927 - 2008.
1931 - 2011.
Dragi na{i, suvi{e nam nedostajete da bi u
vremenu koje prolazi na{li utjehu. S ponosom
Vas pomiwemo i sje}amo se na va{u plemenitost.
Va{a k}erka Brana Duki} sa porodicom
1083/79/2
25
^ I T U Q E
15. jun 2012.
Dana 28. juna 2012. godine navr{i}e se pola godine od kada nije
sa nama na{ dragi i nikad zaboravqeni
Dana 23. juna 2012. godine (subota) navr{i}e se ~etrdeset dana od kada
nije sa nama na{ dragi
RATKO LU^I]
Dragi Ratko, svojim velikim srcem i plemenitom du{om
zaslu`io si na{e vje~no sje}awe.
MIRKO Ne|eqkov [UBARI]
(1948-2012.)
Vrijeme koje prolazi ne umawuje bol i tugu za tvojim iznenadnim
nestankom. Ostavio si neizbrisive tragove u na{im du{ama i srcima,
sje}awa koja ne blijede, dobrotu i qubav koje se pamte. Hvala ti za svu
qubav i pa`wu koju si nam nesebi~no poklawao.
Dostojanstveno i stoi~ki borio si se sa te{kom i neizle~ivom
bole{}u u nadi da }e{ imati vremena da zavr{i{ svoje radove i
porodi~ne obaveze. @ivot kroz koji si kora~ao bio je ispuwen
te{ko}ama i radom, ali uspje{an, ~astan i po{ten.
Ostavio si neizbrisiv trag i trajno sje}awe kod svih qudi koji su te
poznavali, a porodici mnogo lijepih uspomena i `ivotnih poruka po
kojima }emo te vje~no pamtiti i sa ponosom pomiwati.
Hvala rodbini, kumovima, prijateqima, kom{ijama, kolegama,
sve{teniku, govornicima, leleka~ima, tu`aqkama i svima koji
prisustvova{e sahrani i izrazi{e sau~e{}e i ubla`i{e na{ bol i
tugu. Posebni hvala qekarima i osobqu slu`be Hitne pomo}i i
Internog odjeqewa bolnice Pqevqa, koji sve u~ini{e da spasu i
produ`e `ivot dragog nam pokojnika.
Ovim putem pozivamo sve koji su u mogu}nosti i `ele da dana 23. juna
2012. godine u 11 sati zajedno sa nama posjete vje~nu ku}u na{eg dragog
Mirka.
O`alo{}eni: supruga Gorgina, sinovi Luka i Nikola, k}erka Jelena,
snahe Du{ka i Jelena, unu~ad Filip i Milica
Rajko, Marko i Milo{
1092/90/3
Dana 28. juna 2012. godine navr{i}e se pola godine od smrti
na{e voqene supruge, majke i snahe
1081/75/4
MILKE MILI]EVI]
Dvadeset petog juna navr{i}e se dvije godine od smrti oca i supruga
Dana 22. juna 2012. godine navr{i}e se {est
mjeseci od smrti na{eg voqenog supruga, oca,
sina, brata i djevera
PREDRAGA M. ^EPI]A
MILENKA MIDA NENADI]A
Pola godine pro|e i danas kao i tada, jednako boli. Sve {to
bismo rekli malo je za ono {to osje}amo, jer tuga i bol nijesu u rije~ima ve} u na{im srcima. Bila si oli~ewe dobrote
i plemenitosti.
Po~ivaj u miru, a mi }emo te sa ponosom pomiwati i ~uvati od
zaborava.
U subotu 23. juna 2012. godine u 11 sati posjeti}emo wenu
vje~nu ku}u i otkriti spomenik, pa pozivamo rodbinu, kom{ije,
kumove i prijateqe da nam se pridru`e.
O`alo{}eni: suprug Rajko, sinovi Marko i Milo{, svekar
Rado{ i svekrva Sofija
Hvala ti na svim divnim danima koje smo
zajedno proveli. Mnogo nam nedostaje{!
Po~ivaj u miru
1092/91/3
Dvadeset petog juna 2012. godine je dvije godine od smrti mog jedinog sina i brata
Dana 16. juna 2012. godine
dajemo ~etrdesetodnevni
pomen na{em dragom bratu,
djeveru i stricu
Supruga Natalija, k}erka Bojana i sin Bojan
1096/99/2
Dana 28. juna 2012. godine navr{i}e se ~etiri
godine od smrti na{e majke, svekrve i bake
PREDRAGA PEDA ^EPI]A
Pro|o{e dvije godine tuge i `alosti za
tobom. U~inio si tragi~nim kraj svoga ovozemaqskog `ivota i time nam nanio jo{ ve}i
bol, tugu i `alost.
Dragi sine, te{ko je tvoj odlazak pravdati sudbinom, a bol i tugu lije~iti vremenom. Nema tih
suza koje te mogu oplakati, rije~i koje te mogu
o`aliti ni vremena u kojem te mo`emo zaboraviti. Tvoje ime je na{ ponos, tvoj odlazak na{a
vje~na rana. Dani prolaze, a ni jedan bez sje}awa
na tebe. Bol i tuga su svakim danom sve ve}i.
U svakom na{em }utawu se ~uje{, u svakoj
pri~i i daqe `ivi{, u svakom otkucaju srca
boli{, a mi jedna drugoj dajemo snagu da
istrajemo u bolu.
Na{ ponos i zahvalnost prema tvom ~asnom
`ivotu traja}e zauvijek.
Neka tvoja plemenita du{a po~iva u vje~nom miru.
Tvoja majka Stanica i sestra Dragana
MILORADU
[QUKI]U
Bol i tugu koju osje}amo ne
pi{u se na papiru, ve}
nose u srcu. Ostavio si
trag koji se ne bri{e,
sje}awa koje ne blijede i
dobrotu koja se ne zaboravqa. Tvoj bol je prestao, a
na{ za tobom ne}e nikada.
Tvoji: brat Velizar,
snaha Lola, bratani~ine
Marijana, Marina i
Andrijana
MARIJE DUWE JAK[I]
ro|. Ostoji}
2008 - 2012.
Sa vje~nim sje}awem i po{tovawem, za sve
{to si uradila za nas.
Blizu ku}e ~esma te~e
Presu{iti nikad ne}e
Kroz wu ide voda hladna
Nema Mida ispred zgrada
Da sre|uje, namiruje
I da goste do~ekuje
Bra}e i rodbine, kom{iluka
Okoline…
S blagodetom sretao je.
Dolazili svakog qeta
Sa svih strana iz svijeta
Ovog qeta Mida nema
Pa je ku}a usamqena.
Nema dobrog doma}ina
I bole}eg stimanika
Da do~eka i ugosti
Odmaraju wegove kosti
Sve zbog tuge i `alosti…
U nedjequ 17. juna, u 11 sati da}emo {estomjese~ni pomen i otkrivawe spomenika, pa
ovim putem pozivamo rodbinu, kom{ije, kumove i prijateqe da nam se toga dana pridru`e.
Tvoji: supruga Milenka, k}erke Sne`ana,
Mileva, Sowa, majka Ru`ica, brat Miloje,
snahe Veselinka i Vera
1078/17/2
1086/85/1
Budo, Milica, Nikola, Nikolina i Ivana
Dana 28. juna navr{i}e se
godina dana od kada nas je
zauvijek napustila na{a
draga majka, svekrva i baka
1046/32/2
Tu`no sje}awe na mog brata
Dana 17. juna navr{i}e se 10 godina od smrti
na{eg
1031/12/2
Na{oj voqenoj
MILENKO NENADI] - MIDO
STOJANA
BOJOVI]
ZORICI (Vu~eti}) GOGI]
1967 - 2012.
Te{ko se mirimo sa sudbinom da vi{e nisi sa
nama i da ove duge dane provodimo bez tebe. Dana
17. juna 2012. dajemo ~etrdesetodnevni pomen.
O`alo{}eni suprug Veselin i k}erka Jovana
Iako si svojim odlaskom
ostavila neizrecivu tugu,
tvoju qubav, tvoj pogled i
dragi lik ~uva}emo vje~no
od zaborava u svojim srcima gdje }e trajati koliko i
mi.
Tvoji: sin Viktor, snajka
Rosanda, unuke Awa i
Milica
MIQANA BUJI[I]A
Diplomiranog pravnika
Pro|e 10 godina tuge i bola bez tebe. Nije
bilo vrijeme da nas ostavi{.
Po~ivaj u miru.
Porodica
1028/7/1
1066/56/2
22.12.2011-22.06.2012
Kad ja odem u rod mio, pogledujem brdo gore
da te vidim {ta mi radi{, jesi li se umorio?
Vidim tvoju porodicu. Mnogo nam je tu`na
Mido
nikog nisi uvrijedio, veliki si ~ovjek bio.
Nedostaje{ svima nama, da pomogne{ u
sva~emu
Gdje si stao, gdje si sio, qudsko mjesto ostavio.
Tu`na za tobom sestra Du{ka sa porodicom
120/96/2
26
^ I T U Q E
15. jun 2012.
Pola je godine od smrti na{eg dragog
GOJKA M. LAKOVI]A
Vrijeme ne umawi tugu, ali pove}a ponos {to smo wegovi.
Polugodi{wi pomen odr`a}emo 23. juna 2012. godine u 11 ~asova na grobqu u Glisnici, pa pozivamo ro|ake,
kumove, prijateqe i kom{ije da budu sa nama.
Wegovi: supruga Zorka, djeca Dragica, Slavica, Dragan i Bane sa porodicama
120/124/5
Dvadeset {estog juna 2012. godine navr{i}e se {est mjeseci od smrti
Posledwi pozdrav drugu
GOJKA LAKOVI]A
SA[I SALU MILI]U
[ta se desi dragi Sa{a
Ne mo`emo ni{ta re}i,
Svi putevi ~inilo se
Vodili su samo sre}i,
Leti vilo u visine
Tamo gdje se krije duga
I upitaj zlu sudbinu,
[to odvoji od nas druga.
Kad odletim u oblake,
Vilo na{a ka`i wima
Ne dru`i se vi{e s nama
Sad se dru`i s an|elima.
An|eoska dobi krila,
Kao soko on se vinu,
Ostado{e na{e o~i
Zagledane u daqinu.
Da pamtimo pogled mio,
Nasmijano vedro lice,
Laki korak, rije~ ~asnu
O sudbino - izdajice.
A za tvoju ~asnu rije~
Na{u }emo tebi dati,
U srcima na{im Sale
Vje~no tvoje }e kucati.
I}i }emo u KUD Sale
I u~iti igre nove,
Dru`iti se i slaviti
Nedosawane tvoje snove.
Neka ti je vje~na slava
Na{ iskreni Sale dru`e,
Ti }e{ nama vje~no `ivjet
I od toga mnogo du`e.
^lanovi KUD-a "Pqevqa"
Udru`ewe penzionera
Pqevqa
2012/117/3
Dana 4. jula 2012. godine navr{i}e se 40 dana od rastanka sa na{om majkom
DRAGICOM STANI]
ro|. Lasica
Praznina je velika, a rije~i malo da se ka`e {ta si nam zna~ila Majko.
Mnogo je lijepih uspomena da te vje~no pamtimo, a nikad ne zaboravimo.
^asnim `ivotom, velikim srcem zaslu`ila si na{e vje~no po{tovawe i
sje}awe.
Dana 30. juna 2012. godine u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u pa ovim
putem pozivamo kom{ije, kumove, rodbinu i prijateqe da nam se pridru`e.
Tvoji: sin Dragan, k}eri Branka, Slavka, Tatjana i Sawa
1098/101/4
1095/95/3
27
^ I T U Q E
15. jun 2012.
Dana 26. juna 2012. godine navr{i}e se godina od smrti na{e
drage
Jo{ jedan juni do|e kada
je tvoj ro|endan a tebe
nema voqeni brate
Dana 20. maja 2012. godine na wegovu nesre}u a na{u `alost
iznenada smo ostali bez na{eg voqenog kuma
GOLUBE
MILENA KUBUROVI]
ro|ena Kolxi}
Ako je tvoje srce moralo da stane sje}awe na tebe i tvoj lik
vje~no }e da traje. Sve {to je lijepo, plemenito i qudsko
imalo je tvoje srce u kom je bilo mjesta za sve nas. Pokazala
si nam svijet pun qubavi, izvela nas na pravi put i stvorila od nas beskrajno sre}na bi}a, na ~emu smo ti zahvalni.
Ponosni smo {to smo te imali, a na{a qubav i sje}awe na tebe
sa~uva}e te od zaborava.
Dana 23. juna 2012. godine u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu
ku}u i dati godi{wi pomen, tim povodom pozivamo rodbinu,
kom{ije, kumove, prijateqe i kolege da nam se pridru`e.
Praznina je ogromna, istina te{ke, a tuga velika.
Kako da ka`em du{i da ne
boli, srcu da ne tuguje,
pogledu da te ne tra`i,
kada sam tvojim odlaskom
izgubio dio sebe.
S qubavqu koju smrt ne
prekida, sa tugom koju vrijeme ne lije~i, uvijek }e{
biti sa mnom.
Brat Gojko
MIRKA [UBARI]A
1094/94/1
Dvadeset petog juna je
ro|endan na{em sinu i
bratu
Wegovom smr}u smo ostali bez ~vrstog vanporodi~nog oslonca i po{tovaoca svakog ~lana na{e porodice pojedina~no.
Radi krajwe osje}ajnog odnosa i pomo}i prema na{oj porodici zaslu`uje da do kraja na{ih `ivota stoluje na{im srcima
sa najqep{im uspomenama ponosa i pomena na wega.
Kum Vele An|eli} sa porodicom
Tvoji najmiliji: suprug Dragan, k}erke Bo`idarka,
Branka i Bojana
2019/129/3
120/116/3
GOLUBU DROBWAKU
Jo{ jedan tvoj ro|endan
ispuwen beskrajnom tugom.
Bol se ne smawuje, postaje
jo{ ve}i i ve}i jer nisi sa
nama da se zajedno radujemo `ivotu onako kako si
samo ti znao i umio.
Dragi na{ Golube mnogo,
mnogo… nam nedostaje{. U
na{im srcima ostaje{ zauvijek na{ ponos, na{a
qepota, na{a mladost.
Vole te samo tvoji: otac
Bla`o, majka Jela, brat
Gojko, sestre Dobrila,
Dobrinka i Dosta
Draga majko
Direktoru,
1094/93/1
Dana 3. jula 2011. godine
umro je moj dragi deda
MILENA KUBUROVI]
MIRKU [UBARI]U
Ovi dani koji prolaze bez tebe ostavili su veliku prazninu
u na{im srcima i domu. Kad bi samo znala koliko boli ti{ina
mjesta na kom te vi{e nema. Do}i u roditeqski dom sa malom
Jovanom, gdje si nas do~ekivala sre}na sa osmehom na licu,
ra{irenih ruku da nas zagrli{, poqubi{, da osjetimo toplinu tvojih rije~i punih qubavi, radosti i sre}e, a sama pomisao da te vi{e nema, ne}e umawiti sje}awe na tebe.
@ivi{ u svakoj mojoj rije~i i previ{e sam izgubila da bih
na{la utjehu u vremenu koje prolazi.
MA[O BA[I]
Tu`an je ovaj pozdrav deda,
pla~ mi bol ne prekida,
suza ranu ne ispira, a
voqeni se ne zaboravqa.
Deda, bio si mi sve u
`ivotu, i otac i majka,
drug i prijateq.
Obiqe`io si nam put, me|usobnog po{tovawa, uva`avawa,
po`rtvovawa i sloge.
Nastoja}emo da ga slijedimo.
Kolektiv O.[. "Mile Peruni~i}" Mao~e
Tvoja k}erka Bo`idarka
Tvoj unuk Admir
2019/130/3
2016/117/3
2004/110/1
Dana 30. juna 2012. godine
navr{i}e se {est mjeseci
od smrti na{eg dragog
Posqedwi pozdrav dragoj sestri
Mom deku
MIRKO Petrov
BAJ^ETA
DU[ANKA \ONDOVI]
GOJKO M. LAKOVI]
Ako je tvoj `ivot morao stati, qubav i
sje}awa na tvoju dobrotu i qubav prema nama
osta}e vje~na.
Bra}a Du{an, Dobrilo i Doj~ilo
sa porodicama
Bio si najboqi djeda na svijetu, i osoba ~ija
qubav je uvijek bila bezuslovna. Nikad te
ne}u zaboraviti.
Tvoj Neno
Vrijeme koje je pro{lo nije
donijelo zaborav. Po~ivaj
u miru, a mi }emo te se
rado sje}ati i s qubavqu
spomiwati.
Tridesetog juna 2012. godine u 11 sati posjeti}emo
wegovu vje~nu ku}u. Pozivamo rodbinu, kumove,
kom{ije i prijateqe da
nam se tog dana pridru`e.
Tvoji: supruga Ru`ica,
sinovi Vukomir i Vukola, k}erke Dragica i
Jelica sa porodicama
GOJKU M. LAKOVI]U
Dani prolaze, a ja ni{ta mawe tu`na, a sve
vi{e ponosna na tebe.
Volimo te i nikad te ne}emo zaboraviti.
Jovana i Ugqe{a
2010/115/1
Dvadeset tre}eg juna 2012. godine navr{i}e se
godina od smrti
120/126/2
120/125/2
120/123/2
Dana 16. juna 2012. godine
navr{i}e se deset godina
od smrti na{e drage
Pola je godine od smrti na{e drage
SLAVKE - SLAVE MIRKOVI]
SLAVOJKE
CMIQANI]
Ako je tvoj `ivot morao prestati, na{a qubav
i uspomena na tebe traja}e vje~no. Uvijek si
sa nama u mislima.
Vrijeme prolazi, ali sje}awe na tebe traje vje~no.
Po~ivaj u miru, a mi }emo
te ~uvati od zaborava.
Tvoji: suprug Miomir, sinovi Zdravko, Slavko, @arko, k}erke Svetlana i Jelena, snahe
i unu~ad
Tvoji: suprug Ratomir,
sinovi Miloje i Milivoje, snahe Rada i Sne`ana
i unu~ad Bojan, Vladan i
Jovana
2018/128/2
1061/51/1
RADMILA - MI]A DUJOVI]A
@ivi{ i `ivje}e{ zauvijek u na{im rije~ima,
mislima, srcima.
Vole te: Rada i Nada sa porodicama
2017/127/2
Sje}awe
MILANKO
STEVAN^EVI]
BORKA
STEVAN^EVI]
Godine prolaze, a sje}awa na vas traja}e
vje~no.
K}erka Nada sa porodicom
1083/78/2
28
^ I T U Q E
In memoriam Velimir Kne`evi}, general pukovnik u penziji
15. jun 2012.
Dvadeset {estog juna navr{i}e se dvije godine od smrti na{e majke, svekrve i babe
Dana 25. juna 2012. godine navr{i}e se 10
godina od smrti na{eg dragog supruga, oca i
djede
Zaslu`ni gra|anin
Pqevaqa i Beograda
U Beogradu je u 96. godini
`ivota preminuo Velimir Kne`evi}, general pukovnik u penziji i zaslu`ni gra|anin Pqevaqa i Beograda. Ro|en je 1916.
godine u Va{kovu u uglednoj i
zaslu`noj porodici Kne`evi}.
Prije Drugog svjetskog rata
zavr{io je Vojnu akademiju
kraqevine Jugoslavije i u ~inu
poru~nika do`ivio kapitulaciju Jugoslavije, iza ~ega se
vra}a u rodni kraj i u~estvuje u
priprema za borbu protiv okupatora. ^lan je KPJ od 1941. godine.
Formirawem prve pqevaqske
partizanske ~ete 11. oktobra
1941. godine Velimir ja postavqen za wenog komandira. Sa
~etom u~estvuje u sastavu Crnogorskog partizanskog odreda u
napadu na Plevqa 1. 12. 1941.
godine. Firmirawem Drugog
pqevaqskog partizanskog bataqona l. marta 1942. godine
Velimir je postavqen za komandanta. Sa bataqonom u~estvu u
borbama protiv okupatora u
prvoj polovini l942. godine, da
bi formirawem Tre}e proleterske brigade 5. juna 1942.
godine Velimir postao komandantom Petog bataqona u ovoj
brigadi. Sa brigadom kao komandant petog bataqona Velimir
u~estvuje u svim borbama koje je
brigada vodila u 1942. i 1943.
MILANE GOSPI]
Draga majko, vrijeme prolazi, ali ostaje
sje}awe na tvoj mio lik i plemenito srce
puno qubavi i topline za sve nas. Vje~no }e{
`ivjeti u na{im srcima.
MILO[A STANIMIROVI]A
Tvoji najmiliji
Tvoja djeca Mi}o, Desa, Rosa, snaha Jela,
unu~ad Ivan, Sr|an, Tatjana, Gorica, Zorica, Radmila i Milojica
2006/105/2
2003/111/2
Nezaboravnik
Dvanaestog juna navr{ile su se tri godine od
upokojewa na{eg dragog
godini kao i sve do oslobo|ewa
zemqe 1945. godine, nalaze}i se
na raznim du{nostima u {tabu
brigade i 37. divizije. Iza
oslobo|ewa Velimir Kne`evi}
je do penzionisawa bio na
visokim du`nostima u JNA i
dru{tvu. Iza penzionisawa u
~inu generalpukovnika Velimir
je `ivio i radio u Beogradu.
Pored partizanske spomenice
1941. godine ,Velimir Kne`evi}
je za hrabrost i ratne zasluge
odlikovan brojnim vojnim i
drugim odlikovawima, kako za
ratne zasluge, tako i za zasluge u
izgradwi i obnovi zemqe. Sahrawen je u Beogradu uz najvi{e
vojne po~asti i priznawa.
Vidoje Despotovi}
Dana 23. juna 2012. godine navr{i}e se pola
godine od kada nas je napustio na{ voqeni
suprug i otac
Dvadeset {estog juna su
dvije godine kako nema
na{eg voqenog strica
Ovih dana navr{ava se trideset pet godina
od na{e sredwo{kolske mature.
S tugom i ponosom sje}amo se svih na{ih rano
preminulih drugova:
RANKA GOLO^EVCA
DANILA \UR\I]A
VOJISLAVA IVANOVI]A
VUKA JELOVCA
VUJO[A [email protected]]A
BRANISLAVA PETROVI]A
IBRAHIMA TURSUMOVI]A
[email protected] - BO[KA ]OSOVI]A
Svako od nas ima put spasewa, a ti si svoj
na{ao u rukama Bo`ijim, a nama ostaje molitva Gospodu da te ~uva tamo gde blista svetlost vje~nog mira i spokoja.
Dok nas ima pamti}emo ih po lijepom.
U~enici ~etvrtih razreda gimnazije "Tanasije Pejatovi}" Pqevqa
Generacija 1976/1977. godine
Tvoji: majka Slobodanka i brat
Bogoqub sa porodicom
2012/132/2
2008/106/2
Dana 19. juna 2012. godine navr{i}e se pola
godine od smrti na{eg dragog
Svom ocu
DRAGI[E LALOVI]A
MILOJICE
ROV^ANINA
NINKU LAKETI]U
Ako je tvoj `ivot morao prestati, na{a qubav,
ponos i uspomena na tebe ve~no }e trajati.
Obave{tavamo rodbinu, kumove, kom{ije i
prijateqe da }emo u subotu 23. juna, u 11
~asova, posetiti Milovu ve~nu ku}u u Klismerinama i pozivamo ih da nam se pridru`e.
Tvoji: supruga Jelenka, sin Dragan, k}erke
Vesna i Vojka
Kika na{ voqeni druga
godina dolazi ti spava{
ni glas da ~ujemo, ni smijeh tvoj. Rado bi te probudili, ~vrsto zagrlili i
poqubili jer nam mnogo
nedostaje{.
Dragi tata tvojim odlaskom naru{ila se toplina roditeqskog doma. Tuga je u srcu a praznina u du{i.
Veliko hvala i nikada ne}e{ biti zaboravqen jer si to zaslu`io.
1093/92/2
1041/23/1
MILE M. ^OLOVI]
K}erka Nevena sa porodicom
Tvoji: Du{an
i Sla|ana
Vrijeme prolazi, a mi koji te volimo znamo
koliko nam nedostaje{. U vje~noj ti{ini
odmaraj svoje veliko srce u kome je bilo mjesta za sve nas, a mi }emo te ~uvati od zaborava sve dok `ivimo.
U nedjequ 17. juna posjeti}emo wegovu vje~nu
ku}u i dati polugodi{wi pomen.
Tvoji: supruga Jela, k}erke Slava,
Radojka, Mira i Dragana sa porodicama
2007/107/2
^etrdeset dana je od smrti mog oca
1079/73/2
Pet godina je od smrti na{eg dragog
Dvadeset jedna godina je
od kako smo ostali bez
na{eg
Na{i dragi roditeqi
NINKA LAKETI]A
VASILIJA VASA LEOVCA
DU[KA JA[OVI]A
NEBOJ[A
KAPETANOVI]
ILINKA
KAPETANOVI]
10.4.2008 - 10.6.2012.
17.12.2011 - 17.6.2012.
Bili ste na{a radost, siguran oslonac i
izvori{te mudrih savjeta za sve {to nas ~ini
radnim i ~estitim.
S trajnim po{tovawem i sje}awem:
Sinovi Milenko i Miloje i k}erke Milojka
i Milanka sa porodicama
2000/103/2
Dvadesetog juna je
15 godina od smrti na{eg oca
Godina i deset
mjeseci od smrti
na{e majke
Vrijeme koje prolazi nije
lijek, ve} svjedok tuge i
bola za tobom. Te{ko je
istinu pravdati sudbinom,
a jo{ te`e prazninu i tugu
lije~iti vremenom.
Po~ivaj u miru pored
na{eg Bata, a mi }emo vas
~uvati u srcu - daleko od
zaborava.
Otac Milorad, majka
Brana, brat Dragan i
sestra Brankica sa
porodicama
Dragi tata tvoja smrt je napravila veliku
prazninu u mom srcu. Nedostaje mi i nedostaja}e mi tvoja roditeqska qubav.
Voqe}u te i ~uvati u svom srcu od zaborava.
K}erka Milenka sa porodicom
Uspomenu na wega s qubavqu i po{tovawem
~uvaju:
Supruga, sinovi, k}er, snahe, zet,
unu~ad i praunu~ad
2007/108/2
2028/139/2
Dana 3. juna 2012. godine preminuo je na{
dragi
Sje}awe na bra}u
GARDOVI]
2024/135/1
Draga na{a…
DMITAR J. PETROVI]
VLADIMIRA
VINKE
1997-2012.
2010-2012.
CMIQANI]
Dragi na{i roditeqi, va{im odlaskom nestala je sva toplina, qubav i dobrota kojom ste
nas do~ekivali i pratili.
Hvala za sve {to ste nam pru`ili u `ivotu.
Va{a djeca: ]ana, Stana, Tomislav
i Milanka
2027/138/2
MILKA
Mnogo je lijepih uspomena
da te vje~no pamtimo i
nikad ne zaboravimo.
Tvoj `ivot bio je ~astan,
po{ten i dostojanstven.
Bila si veliki ~ovjek,
vje~no po~ivaj u miru i
ti{ini.
Miku{a sa porodicom
1084/82/1
1937 - 2012.
Tu`an je svaki dan koji je pro{ao bez tebe.
Te{ko se navi}i na tvoje prazno mjesto, bio
si uzor i ~vrst temeq na{e ku}e. Ako je tvoj
`ivot morao stati, sje}awe na tebe vje~no }e
trajati.
Ovim putem izra`avamo zahvalnost svima
koji prisustvova{e sahrani, kao i onima koji
izjavi{e sau~e{}e li~no ili putem telegrama. Hvala govornicima koji se biranim
rije~ima oprosti{e od na{eg dragog pokojnika. Zahvaqujemo se doktorima i medicinskom osobqu Op{te bolnice u Pqevqima.
Porodica Petrovi}
1097/100/2
RADOMIRA
LALA
RAJKA
MI[KA
13.6.2007-13.6.2012.
7.12.2011-7.6.2012.
Protekli dani ispuweni su nevjericom, tugom
i bolom zbog Va{eg odlaska. Danas boli mnogo
vi{e. Izgubili smo bratski oslonac i veliku
podr{ku. Nema Vas na ku}nom pragu, ne ~uje se
va{ korak ni glas.
Neka va{a du{a po~iva u miru, a mi }emo vas
~uvati od zaborava.
Vinka, Miladinka i Mira
1087/86/2
29
^ I T U Q E
15. jun 2012.
Dana 28. juna navr{i}e se {est mjeseci od
smrti moga brata
Dana 28. juna navr{i}e se pola godine od
smrti na{e drage
Sedamnaestog juna 2012. godine navr{i}e se {est mjeseci od
kada je oti{ao na vje~ni po~inak na{ dragi suprug, otac i djed
MILKE MILI]EVI]
MOMIR JOVI]
RATKA LU^I]A
ro|. Lu~i}
Sa ponosom i po{tovawem ~uva}emo te od
zaborava.
Ponosni smo {to smo te takvu imali, a tu`ni
{to smo te izgubili.
Neka tvoja du{a po~iva u miru i spokoju.
Mile sa porodicom
Tvoj otac Mile i brat Mi{ko sa porodicom
1932 - 2011.
1082/76/2
1082/77/2
Vrijeme nije lijek ve} nijemi svjedok tuge i bola koje si ostavio tvojim odlaskom. Nedostaje{ nam jer si neraskidivi dio
nas.
Ponosni smo {to smo te imali, ponosni na tvoju plemenitu
du{u i tvoj ~asni `ivot.
Po~ivaj u miru.
[esnaestog juna 2012. godine u 11 ~asova na seoskom grobqu
u Oxaku porodica }e posjetiti wegovu vje~nu ku}u i otkriti
spomenik.
Dana 18. juna navr{i}e se
~etrdeset dana od smrti
na{e tetke
Tvoji najmiliji: supruga Miqa, k}erke Nada i Nata{a, sin
Sini{a - Bato, unuci Aleksandar, Stefan, Nikola i Matija
[email protected] SAVI]
Pro|e godina bola od
smrti na{eg dragog
Dana 18. juna 2012. godine navr{i}e se ~etiri
godine od smrti na{e drage
MILO[A
PURI]A
IVANKE IVE TE[OVI]
ro|. Svrkota
2030/141/3
Tebi vje~ni mir, nama praznina, tuga i bol.
Draga Tetka, tvoja dobrota i tvoj plemeniti lik
zauvijek }e `ivjeti u nama.
Bo`ana, Marko i Rada
Za sje}awe
2005/104/1
Tvoji: Vukoman, Radoman
i Dragica
Sje}awe
120/142/1
ro|ene Gospi}
1956 - 2008.
Zauvijek }emo se sje}ati tvoje plemenitosti,
pa`we i dobrote koju si nam poklawala.
S tugom koju vrijeme ne lije~i i s qubavqu
koju smrt ne prekida `ivi{ u na{im srcima.
Po~ivaj u miru, a mi }emo te sa ponosom
~uvati od zaborava.
Bo`o, Mara, Goran i Boban Gospi}
2025/136/2
Dana 25. maja 2012. godine
navr{i}e se ~etrdeset
dana od kada nije sa nama
na{
Dana 20. juna 2012. godine navr{i}e se pet
godina od smrti na{e drage supruge i majke
NE\EQKO NE\O
LON^AR
29.6.1992-29.6.2012.
MILO[
LON^AR
VUJO VRANE[
12.8.1924-28.6.2009.
Tvojim odlaskom na vje~ni
po~inak ostavio si veliku
prazninu u roditeqskom
domu. Sve lijepe uspomene na tebe }emo sa~uvati, a
dana 23. juna 2012. godine
posjetiti tvoju vje~nu ku}u.
KRSTINA
LON^AR
7.7.1926-28.9.2005.
S po{tovawem i ponosom
~uvamo uspomenu na Tebe
i Tvoj lik.
Vidosava sa djecom
1052/40/1
Neka sje}awa na{a traju.
Vama vje~ni mir i pokoj.
Mile Lon~ar sa porodicom
Dana 16. juna 2012. godine
tri je godine od smrti
na{eg dragog
Majko na{a, oti{la si tamo gdje nema bola.
Bol si ostavila nama, tvojoj djeci i suprugu.
Zato po~ivaj u miru, jer si svojim ~asnim
`ivotom to i zaslu`ila.
Tvoji: suprug Mirko i djeca Bo`idar,
Mom~ilo i Qiqana sa porodicama
1075/65/2
1090/89/1
Dana 9. juna 2012. godine preminula je na{a
draga majka, svekrva i baka
Dana 12. juna navr{i}e se
dvije godine od smrti moje
k}erke
Draga na{a
ro|. \urovi}
Supruga Du{anka, k}erke
Juca i Zlatka sa
porodicama
2026/137/3
Dana 12. juna 2012. godine preminuo je na{
dragi
MILICE M. GOLUBOVI]
SLOBODANA
QIQANI]A
Puno je lijepih uspomena
da te pamtimo, da o tebi
sa ponosom govorimo i da
te ne zaboravimo.
Supruga Milena sa
porodicom
1062/52/1
MILENKA - MILENA QIQANI]
ro|. Topalovi}
Draga na{a bako
TADIJA Obradov MIJATOVI]
Tvoj lik i djelo traja}e neizbrisivo kroz
tu`na sje}awa i nama drage uspomene.
Ovim putem upu}ujemo zahvalnost svima koji
na bilo koji na~in izjavi{e sau~e{}e i priteko{e u pomo} oko sahrane pokojnika.
O`alo{}eni: supruga Danica, sin Ranko,
k}erke Qiqana i Gordana, bra}a Dobrilo i
Tadomir, sestra Jelisavka, ma}eha Mileva,
snaha Radojka, unu~ad i ostala mnogobrojna
rodbina
2029/140/2
MILKA
RADOJKA
KRSTONIJEVI]
Vrijeme nije lijek ve} svjedok bola i tuge koje
osje}amo za tobom. Tuga je
prevelika i nosimo je u
na{im du{ama. Bi}e{
vje~no po{tovana i sa~uvana od zaborava.
Velika praznina u srcu. U
du{i bol.
Nedostaje sve {to smo
imali sa tobom.
Tvoja tetka Stanija
1084/83/1
O`alo{}eni: otac Dragoqub, brat Zoran, k}erka
Iva, brati} Vlatko i
@ana
1064/81/1
Dana 17. juna 2012. godine
navr{i}e se godina od
smrti
MILENA
S ponosom }emo te pomiwati, a s qubavqu ~uvati
u srcima.
Oti{la si tiho, onako kako si i `ivjela.
Tvoj `ivotni put bio je ~astan i dostojanstven. Ponosni smo {to smo te takvu imali.
Tvoja dobrota, pa`wa i plemenitost
zaslu`uju da te vje~no `alimo, pomiwemo i
~uvamo od zaborava.
Na{u tugu olak{a{e nam ro|aci, kumovi,
kom{ije, prijateqi i poznanici masovnim
prisustvom, izrazima sau~e{}a, na ~emu im
posebno zahvaqujemo.
O`alo{}eni: djeca Bo`o, Bo{ko i Borka,
snaha i unu~ad
2031/143/2
Unu~ad: Milan, Qiqana,
Neboji{a i Nenad
Tu`no sje}awe na na{e roditeqe
[est tu`nih mjeseci od smrti na{eg dragog
2031/144/1
ZAGORKA XOGAZ
URO[ XOGAZ
1937 - 1999.
1931 - 2007.
BORKE
STEVAN^EVI]
MILORAD
LAKOVI]
Tvoja dobrota i ~astan
`ivot zaslu`uju po{tovawe i vje~no sje}awe.
S ponosom te pomiwemo, s
tugom `ivimo i zauvek
volimo.
VINKA LE^I]
Tvoji: Mila, Milovan,
Mi{o, Igor, Ana, Uro{,
Zorica
S ponosom te pomiwem i u
srcu ~uvam.
VUKA[IN VUKO TOPALOVI]
Po~ivajte u miru.
Po{tovan, voqen i nikad zaboravqen.
Va{a zahvalna djeca: Brane,
Beba i Brankica
Tvoja k}erka Milica
Laketi} sa porodicom
Tvoji: Mediha, Jovica, Zlatko i Ivana
Brat Rade
2023/134/2
2001/109/1
1054/42/1
2011/114/1
1078/72/2
30
^ I T U Q E / OGLASI
Dana 17. maja 2012. godine zauvijek nas napusti na{ dragi
Dana 14. juna 2012. godine
navr{i}e se ~etiri godine
od smrti moga oca
15. jun 2012.
Prije {est godina tiho i
dostojanstveno kako je i
`ivio, napustio nas je na{
dragi
Sje}awe na moje drage
Oca
GOLUBA ROBOVI]A
MILOJKO Tadi{in MAKSIMOVI]
Te{ka je i bolna istina da te vi{e nema me|u
nama. Te{ko je povjerovati da ne}emo ~uti
tvoj glas i da nas ne}e gledati tvoje lijepe
o~i. Znamo da moramo biti jaki i nastaviti
daqe. Tvoj ~astan `ivotni put ostaje nam
veliki ponos i zvijezda vodiqa.
Ovom prilikom izra`avamo veliku zahvalnost svima koji nam na bilo koji na~in pomaga{e za vrijeme Milojkovog dugogodi{weg
lije~ewa. Hvala svima koji na{u tugu i bol
olak{a{e masovnim prisustvom, slawem
telegrama, pozivima telefonom i koji se na
tradicionalan na~in oprosti{e od na{eg
dragog Milojka.
Svima veliko hvala.
Tvoji: djeca Bo{ko i Bojana, majka Jela,
sestre Nada, Milica, Milojka, Milena i
Milijana sa porodicama
Tvoja dobrota, lijepe rije~i i qubav prema nama
osta}e u na{im sje}awima
vje~no. Dok mi `ivimo i
ti }e{ `ivjeti u na{im
srcima.
Tvoja k}erka Dragojla sa
djecom
MIHAJILO - MI]A
[QIVAN^ANIN
Tvoja porodica
1982. god.
Majku
Brata
2015/122/2
2014/119/1
^etrnaestog juna su ~etiri
godine od smrti moga oca
Dana 12. juna navr{ile su
se dvije godine od tragi~ne smrti na{e drage
sestri~ine
RADOJKU MARKOVI]
2008. god.
2012/118/2
GOLUBA ROBOVI]A
Sedam godina je otkako nije sa nama
MARKA MARKOVI]A
Po~ivaj u miru `ive}i u
na{im mislima.
Tvoje veliko srce, plemenita du{a, ~astan `ivot i
velika dobrota zaslu`uju
da te vje~no pamtimo.
Tvoja k}erka Dana sa
porodicom
RADE
KRSTONIJEVI]
DRAGOMIRA - DRAGA
MARKOVI]A
2006. god.
Dragi moji nedostajete mi. Mislim na vas i ~uvam vas od zaborava.
Va{a Luca Gardovi} sa porodicom
2009/113/3
Bila si na{ ponos, a sada
vje~na tuga i rana u na{im
srcima.
Tvoji: ujak Budimir sa
porodicom, tetke Milka
i Mileva sa porodicama
Dana 23. juna 2012. godine navr{i}e se godina od smrti na{eg dragog
1077/71/1
2014/121/1
^etiri su godine od smrti
moga oca
Dana 14. juna 2012. godine
navr{ilo se ~etiri godine od smrti na{eg dragog
DRAGICA STANI]
SLOBODAN \ura SOKOVI]
Mnogo lijepih uspomena si nam ostavio da
te pamtimo, sa ponosom o tebi pri~amo i
nikad te ne zaboravimo.
Porodica
GOLUBA ROBOVI]A
GOLUBA ROBOVI]A
Ostavio si dobrotu i
sje}awe koje se ne zaboravqa. @ivje}emo ~uvaju}i
divne uspomene na tebe.
Zato veliko hvala.
Vrijeme prolazi, a sje}awe
na tebe i tvoj lik traja}e
zauvijek.
Po~ivaj u miru, a mi }emo
te ~uvati od zaborava.
Supruga Radojka, sin Miodrag, snaha Koviqka,
unu~ad Dejan i Danijela
Tvoja k}erka Dragica sa
porodicom
2020/131/2
2014/120/1
Osnovni sud u Pqevqima, kao izvr{ni, po sudiji Ani~i} Sawi, u pravnoj
stvari izvr{nog povjerioca Robovi} Milutina iz Greva, koga zastupa
punomo}nik Dragovi} Milan, advokat iz Pqevaqa, protiv izvr{nih du`nika
Draga{ Vuka i Vu~eti} Sne`ane, oboje iz Pqevaqa, selo Qu}a, radi naplate
nov~anog potra`ivawa prodajom nepokretnosti izvr{nih du`nika, dana
04.06.2012. godine donio je
ZAKQU^AK O PRODAJI
I.
ODRE\UJE SE prodaja usmenim javnim nadmetawem nepokretnosti izvr{nog du`nika Draga{ Vuka upisanih u listu nepokretnosti br. 448 KO [umane II, pod parc.br 197, po kulturi livada III
klase, povr{ine 5042 m2.
II.
Vrijednost opisane nepokretnosti utvrdjena je zakqu~kom
ovog suda I.br. 475/09 od 23.04.2012. godine u ukupnom iznosu od
33.554,00 eura.
III. Na prvom ro~i{tu za prodaju usmenim javnim nadmetawem
nepokretnost se ne mo`e prodati ispod utvrdjene vrijednosti pod
ta~kom II zakqu~ka. Na drugom ro~i{tu za prodaju nepokretnost se
mo`e prodati ispod procijewene vrijednosti, ali ne ispod 50 odsto
te vrijednosti.
IV. Ponudioci su du`ni da prije po~etka nadmetawa polo`e jemstvo u depozit suda u iznosu od 10 odsto od utvrdjene vrijednosti
nepokretnosti. Ponudiocima ~ija ponuda ne bude prihva}ena vrati}e
se novac polo`en na ime jemstva odmah po zakqu~ewu javnog nadmetawa.
V.
Najboqi ponudilac - kupac je du`an da cijenu po kojoj
nepokretnost bude kupio polo`i u roku od 15 dana od dana prodaje
na depozit Osnovnog suda u Pqevqima br. 505-10152-73. Ako kupac
u tom roku ne polo`i cijenu prodaja }e se oglasiti neva`e}om i
odrediti nova prodaja.
VI. Na predmetnim nepokretnostima ne postoje tereti i ograni~ewa.
VII.
Prvo ro~i{te za prodaju nepokretnosti odr`a}e se dana
02.07.2012. godine u 11,00 h u prostorijama ovog suda, kancelarija br. 2.
VIII.
Zakqu~ak o prodaji objaviti u "Pqevaqskim novinama".
OSNOVNI SUD U PQEVQIMA
2020/133/1
Ne mo`emo vjerovati da si
oti{la, da te ne}emo vi{e
vidjeti.
Postoji ne{to {to nikada
ne mo`e umrijeti dok smo
mi `ivi, to je da }emo te
pamtiti, voqeti, od zaborava ~uvati.
Po~ivaj u miru.
MILOSAVA DEVEXI]A
Brat Bla`o, snaha Ikonija, bratani} Du{ko, bratani~ne Qiqana i
Olivera
S po{tovawem i zahvalno{}u wegujemo uspomene na plemenitost i qubav koju si
nesebi~no pru`ao svojoj porodici.
Ovim putem pozivamo rodbinu, kumove,
kom{ije i prijateqe da nam se 23. juna 2012.
godine pridru`e da posjetimo wegovu vje~nu
ku}u.
S po{tovawem: supruga Zora, sinovi Darko
i Slavko sa porodicama
2002/112/1
1099/102/2
CRNA GORA
OP[TINA PQEVQA
Sekretarijat za dru{tvene djelatnosti
Shodno Lokalnom planu akcije za mlade op{tine Pqevqa,
usvojenim od strane Skup{tine op{tine Pqevqa na sjednici
29.12.2012. godine, u ciqu uspostavqawa mehanizama u~e{}a
mladih u dono{ewu odluka na lokalnom nivou, Sekretarijat za
dru{tvene djelatnosti op{tine Pqevqa, shodno Odluci o
osnivawu Savjeta mladih op{tine Pqevqa broj 09-032-642 od
12.06.2012. godine r a s p i s u j e
JAVNI POZIV
ZA FORMIRAWE SAVJETA MLADIH
OP[TINE PQEVQA
Savjet mladih se osniva kao savjetodavno tijelo organa
lokalne uprave nadle`nog za brigu o mladima sa ciqem
aktivnog ukqu~ivawa mladih u javni `ivot op{tine Pqevqa,
a sa~iwava}e ga 9 mladih qudi od 15 - 29 godina starosti, sa
prebivali{tem na teritoriji op{tine Pqevqa.
Kandidate/kiwe za Savjet mladih (po jednog predstavnika/cu)
predla`u udru`ewa mladih i udru`ewa koja se bave mladima,
u~eni~ka vije}a, studentska udru`ewa, te drugi registrovani
oblici organizovawa mladih sa sjedi{tem na podru~ju op{tine
Pqevqa, kao i neformalne inicijative mladih i neformalne
grupe, a mogu biti i zainteresovani pojedinci.
Svi zainteresovani mladi qudi i subjekti koji se bave mladima mogu da predlo`e kandidata/kiwu u prostorijama Sekretarijata za dru{tvene djelatnosti op{tine Pqevqa, kancelarija br. 24 popuwavawem forme ili preuzimawem forme sa sajta
Op{tine www.pljevlja.me i prosqe|ivawem iste na e-mail
[email protected] sa naznakom: za Savjet mladih.
Predlagawe i prijava kandidata/kiwa vr{i}e se od 15 do
30.06.2012. godine.
Savjet mladih bira Komisija za izbor ~lanova/ica Savjeta
mladih, koju formira Predsjednik op{tine Pqevqa.
31
15. jun 2012.
Od nedavno maloprodajni objekat Color Group u saradnji sa Kipsom i na novoj adresi - izme|u Zelengore i stare uprave PTK
- Gvo`|arski materijal
- Elektro - materijal
- Oprema za poku}stvo.
- Veliki izbor keramike renomiranih doma}ih i {panskih proizvo|a~a
- Veliki izbor sanitarija i opreme za mokre ~vorove, hidro izolacije
za ravne krovove i mokre ~vorove, kompletan vodovodni i kanalizacioni
program.
- U prodajnom programu veliki izbor elektro - materijala i opreme (ETI,
Schneider, Merlin - Gerin), vrhunskog profesionalnog kvaliteta.
Profesionalni alat za majstore i amatere (Makita, Womax) sa garancijom od godinu dana i obezbe|enim servisom. Mogu}nost katalo{kog
poru~ivanja robe, opreme i alata.
Veliki izbor rasvjete, laminata i
podova. U na{im maloprodajnim
objektima, pored stru~nog savjeta,
ljubazne usluge, mo`ete na}i sve od
temelja do krova, sve za va{u ku}u.
Nova adresa novi sjaj
32
15. jun 2012.
Tri
Download

Zbog kocke prodaju stanove