YOUTH EMPLOYABILITY AND
RETENTION PROGRAMME
Vlada Unsko-sanskog
kantona
Međunarodna konferencija
“Unapređenje poslovne klime i
stvaranje prilika za zapošljavanje”
Bihać, 13-14.03.2013.
ZBORNIK RADOVA
International Conference
“Improving the Business Climate and
Employment Opportunities”
Bihać, 13th and 14th March 2013.
PROCEEDINGS
Razvoj kapaciteta RAUSK i podrška ekonomskom razvoju sjeverozapadne BiH
Increasing capacities of RDAUSC and support to economic development in NW B&H
Međunarodna konferencija
“Unapređenje poslovne klime i stvaranje prilika za zapošljavanje”
Bihać, 13-14.03.2013.
ZBORNIK RADOVA
Programski i organizacioni odbor:
Programski odbor:
Dr.sci. Hamdija Lipovača, Premijer USK
Redzo Kurbegović, Ministar privrede USK
Haris Komić, Direktor Razvojne agencije USK
Prof.dr. Mehmed Alijagić, Predstavnik Univerziteta u Bihaću
Predstavnik privrede
Predstavnici Programa MDGF-YERP i UNDP-a
Organizacioni odbor:
Ada Lipovača, Menadžer odjela za strateško planiranje, projektiranje i implementaciju projekata
Eldin Begić, Stručni saradnik za biznis inovacije
Samra Ćehajić, Menadžer odjela za podršku poduzetništvu
Predstavnici Ministarstva privrede USK
Predstavnici UNDP-a
Predstavnici BIP-a (Business Innovation Programs)
ULOGA CENTRA NOVIH TEHNOLOGIJA „CENT“ TF BIHAĆ U RAZVOJU
MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA
*
Prof.dr.sc.Isak Karabegović,dipl.ing. 1
Sažetak
Razvoj sektora malog i srednjeg poduzetništva dobija poseban značaj u zemljama
tranzicije koje žele ostvariti ubrzani tehnološki razvoj, jer se preko malih i srednjih preduzeća
lakše prenose i implementiraju nove tehnologije te inovativna rješenja. Njihova komparativna
prednost je u tome što su fleksibilna, mogu brzo da se adaptiraju na promjene i da zadovolje
zahteve tržišta. Malo i srednje poduzetništvo ima izuzetno značajnu ulogu u lokalnom i
regionalnom razvoju jedne zemlje jer postaju motor ekonomskog razvoja te često glavni izvor
nove zaposlenosti radnika. Faktori savremenog poslovnog okruženja važni su za
razumijevanje izazova koji se postavljaju pred savremeno poduzetništvo. Neki od
najzančajniji faktora su: globalizacija, prepoznavanje potreba korisnika, inovacija,
povezanost sa korisnicima, dobavljačima te zaposleni educirani najnovijim tehnolodijama i
znanjem. Povećana konkurencija zahtjeva veće stručno angažiranje u analitičkim procesima,
inženjeringu, marketingu, upravljanju i administraciji.Za razvoj malog i srednjeg
poduzetništva neophodan je jedan centar koji će educirati, i implementirati nove tehnologije u
ovom poduzetništvu.U radu će se obraditi mogućnosti „CENT.a“ ( centra novih tehnologija)
koji je osnovan i implementiran na Tehničkom fakultetu Univerziteta u Bihaću sa
mogućnostima da
doprinese razviju malog i srednjeg poduzetnišva u Unsko Sanskom
Kantonu.
Ključne riječi: mala i srednja poduzeć,nove tehnologije, edukacija,implementacija
UNIVERZITET U BIHAĆU TEHNIČKI FAKULTET BIHAĆ; [email protected]
1
Abstract
Development of small and medium enterprises sector has special significance in
transition countries which wants to accelerate development in technology, because through
small and medium enterprises new technology and innovative solution are transmitted and
implemented easier. Comparative advantage of these enterprises is in their flexibility, rapid
adaptation to market changes and to fulfil market demands. Small and medium enterprises
have significant role in the local and regional development of the country because they
become a engine of economic development, and often the main source of employment of
labour. Contemporary business environment factors are important for understanding the
challenges posed to modern entrepreneurship. Some of the most significant factors are
globalization, identifying customer needs, innovation, relationship with customers, suppliers
and employees trained about latest technologies and knowledge. Increased competition
requires greater professional engagement in the analytic processes, engineering, marketing,
management and administration. Center for development of small and medium enterprises
that will educate and implement new technologies in the enterprise would be necessary and
crucial. In this paper „CENT“ ( centre of new technology) which has establish at Faculty of
Technical Engineering of University of Bihać with possibilities to contribute of small and
medium enterprises development in Una-Sana Canton is presented.
Key words: small and medium enterprises, new technology, education, implementation.
1.UVOD
Danas stanje tržišta je turbulentno i dinamično iz tog razloga traži novi i suvremeni
pristup u razvoju i organizaciji proizvodnje [1,2,3,4,5,6,12,13,14]. Promjene su stalne i
intenzivne, konkurentnost je sve veća, kupac je glavni i od njega sve polazi, zato postoji i
glavni slogan poslovanja “treba zadovoljiti kupca i njegove potrebe“. Trajni zadatak
proizvodnje je transfer znanja i implementacija novih tehnologija i inovacija, te razvoj novih
proizvoda i tehnika proizvodnje. Novi pristup u razvoju moderne proizvodnje rezultat je
evolucije tržišta, koje se u posljednjih trideset godina iz temelja promijenilo, ali i ukupnog
tehnološkog razvoja. Globalno tržište ima sve veće i raznovrsnije zahtjeve koji su prisilili
proizvodne organizacije da jednim okom gledaju i spoznaju tržište, a drugim promatraju
proizvodnju i vrlo brzo izvode njezino redizajniranje, kako bi udovoljili najnovijim tržišnim
zahtjevima i tako sebi osigurali opstanak.Svaka tehnologija i tehnološki sistem ima određeni
tehno-ekonomski vijek trajanja što nameće potrebu intenzivne revitalizacije i supstitucije
neproduktivnih tehnologija i sistema. Supstitucija konvencionalnih i neproduktivnih
tehnologija uvjetuje diseminaciju i primjenu novih proizvodnih i informacijskih tehnologija.
Tehnologije višeg tehnološkog nivoa imaju veće ukupne troškove i veće investicije u
proizvodnu opremu u odnosu na konvencionalne tehnologije. Međutim, novim tehnologijama
ostvaruju se daleko veći prihodi i znatno veća dobit. Nakon više stoljeća dominacije
industrijskog načina proizvodnje u industrijski razvijenim zemljama započeo je novi ciklus
tehnoloških promjena, koji obuhvaća nove tehnologije i tehnike, moderne obradne strojeve
podržane računalom, nove oblike organizacije proizvodnje i kvalitete. Posebno je važan
prodor u području naprednih proizvodnih tehnologija (laserske, visokobrzinske, plazma,
elektroerozijske, ultrazvučne, fleksibilne), tehnologije novih materijala, energetskih
tehnologija, automatizacije i robotizacije fleksibilnih proizvodnih sistema itd. Brzi razvoj
nekonvencionalnih tehnologija omogućio je primjenu novih postupaka obrade, koji do tada
nisu postojali. Ta primjena povećala je produktivnost i ekonomičnost procesa proizvodnje, jer
su klasični postupci, posebno kod obrade tvrdih materijala, manje točnosti i često dužeg
ciklusa
obrade,
znatno
skuplji,
što
povećava
troškove
proizvodnje.
Danas
su
nekonvencionalni postupci obrade, računalno podržani i kontrolirani, postali moderni i
profitabilni i bez njih bi teško bilo zamisliti suvremenu proizvodnju. Sve je to pridonijelo
razvoju novih procesa obrade sa znatnim povećanjem produktivnosti, pouzdanosti i
ekonomičnosti.Moderna
industrijska
proizvodnja
zahtjeva
neprekidno
inoviranje
i
unapređenje proizvoda, proizvodnih procesa, tehnologija i kvalitete rada. Opći trend razvoja
proizvodnje u tehnološki razvijenim zemljama sve više se temelji na reinženjeringu i
modernizaciji,
što
podrazumijeva
implementaciju
novih
tehnologija,
fleksibilne
automatizacije i organizacije i kompjuterski integrirane proizvodnje s osnovnim ciljem da se
proizvodi kvalitetnije, jeftinije i brže.
2.ULOGA I MOGUĆNOSTI CENTRA NOVIH TEHNILOGIJA „CENT“ U
RAZVOJU MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA
Razvoj malog i srednjeg poduzetništva zahtjeva neprekidno inoviranje i unapređenje
proizvoda, proizvodnih procesa, tehnologija i kvalitete rada a to je nemoguća misija bez stalne
edukacije i usavršavanja ljudi koji su zaduženi za razvoj ove djelatnosti (tehnolozi,
konstruktori, menadžeri, voditelji i šefovi odjeljenja).Centar novih tehnologija „CENT“ ima
svoje strateške ciljeve[2]:
•
Razvoj centra za nove proizvodne tehnologije s ciljem implementacije reinženjeringa,
novih tehnologija i integracije nauke i industrijske proizvodnje,
•
Promocija naučnih i praktičnih rezultata na skupova, okruglim stolovima i u industriji,
•
Diseminacija o tehnološkoj i ekonomskoj opravdanosti primjene novih tehnologija
kroz seminare, predavanja, praktikume,radionice,škole i druge vidove edukacije,
•
Razvoj i uvođenje novih tehnologija u proizvodnim procesima,
•
Transfer naučnih i praktičnih znanja u industrijskoj proizvodnji s ciljem jačanja
konkurentske sposobnosti preduzeća,
•
Poticanje razvoja naučnoistraživačkog rada i primjene rezultata istraživanja u
industrijskim procesima.
Svoje strateške ciljeve Centar novih tehnologija „CENT“ ostvaruje u dobro opremljenim
laboratorijama na Tehničkom fakultetu u Bihaću i kadrove koji rade na Tehničkom fakultetu u
Bihaću i eminentne stručnjake iz određenih oblasti iz BiH, okruženja i inostranstva.Centar
„CENT“ ima razvijene module edukacije za mašinsku industriju,primjenu robotske industrije
u proizvodnim procesima, tekstilne industrije, drvne i građevinske industrije i energije.
2.1. MODUL ZA RAZVOJ I IMPLEMENTACIJU NOVIH TEHNOLOGIJA
Ovaj modul nudi edukaciju kroz 10 seminara usavršavanja i transfera znanja koji su prikazani
na slici 1.
Slika 1.Seminari za razvoj i implementaciju novih tehnologija
Slika 2.Laboratorija sa instaliranom oprema za edukaciju
2.2. MODUL ZA EDUKACIJU I IMPLEMENTACIJU INDUSTRIJSKIH ROBOTA U PROIZVODNIM
PROCESIMA
Ovaj modul nudi edukaciju kroz slijedeće seminare koji su prikazani na slici 3.
Slika 3. Seminari za edukaciju i implementaciju industrijskih robota u proizvodnim procesima
Slika 4. Laboratorija za robotiku u „CENT“-u[2]
2.3. MODUL ZA EDUKACIJU I IMPLEMENTACIJU NOVIH TEHNOLOGIJA U TEKSTILNOJ
INDUSTRIJI
Modul za edukaciju u tekstilnoj industriji nudi edukaciju kroz slijedeće seminare koji su
prikazani na slici 5.
CAD – MODARIS V5R 1C2
DIAMINO VIGIPRINT
3D SKENER
KALEDO STYLE V1R1C13
Slika 5.Seminari za edukaciju i implementaciju novih tehnologija u tekstilnoj industriji
Slika 6. Laboratorija za edukaciju u tekstilnoj industriji
2.4. MODUL ZA EDUKACIJU I IMPLEMENTACIJU NOVIH TEHNOLOGIJA U DRVNOJ
INDUSTRIJI
Modul za edukaciju u drvnoj industriji nudi edukaciju kroz slijedeće seminare koji su
prikazani na slici 7.
TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE
PILJENIH SORTIMENATA
PODRŽANA KOMPJUTEROM
TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE
PILJENIH SORTIMENATA
PODRŽANA KOMPJUTEROM
TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE
PILJENIH SORTIMENATA
PODRŽANA KOMPJUTEROM
TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE
PILJENIH SORTIMENATA
PODRŽANA KOMPJUTEROM
TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE
PILJENIH SORTIMENATA
PODRŽANA KOMPJUTEROM
TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE
PILJENIH SORTIMENATA
PODRŽANA KOMPJUTEROM
TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE
PILJENIH SORTIMENATA
PODRŽANA KOMPJUTEROM
TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE
PILJENIH SORTIMENATA
PODRŽANA KOMPJUTEROM
Slika 7. Seminari za edukaciju i implementaciju novih tehnologija u drvnoj industriji
2.5. MODUL ZA EDUKACIJU I IMPLEMENTACIJU NOVIH TEHNOLOGIJA ZA ALTERNATIVNE
IZVORE ENERGIJE
Modul za edukaciju za izvore energije
nudi edukaciju kroz slijedeće seminare koji su
prikazani na slici 8.
ENERGIJA VJETRA
SUNČANA ENERGIJA
ARHITEKTURA I ENERGIJE
HIDROPOTENCIJAL I
MALE HE
BIO MASA
NUKLEARNA ENERGIJA
GEOTERMALNA
ENERGIJA
NOVE ENERGETSKE TEH.
ENERGETSKA
EFIKASNOST
Slika 8.Seminari za edukaciju iz alternativne izvore energije
3.IZVOĐENJE SEMINARA U CENTRU NOVIH TEHNILOGIJA „CENT“ ZA
RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA
Izvođenje seminara u Centru novih tehnologija za: tehnologe, konstruktore, menadžere,
voditelje, šefovi odjeljenja te vlasnike i tehničke direktore malih i srednjih poduzeća izvodi se
kroz predavanja i praktičnu primjenu u
opremljenim laboratorijama „CENT“-a.
Prezentiraćemo predavanja koja se odnose na Modul A[1,2,9,10,12,14,15,16].
SEMINAR: Osnovi razvoja moderne proizvodnje u uvjetima globalnog tržišta
Predavanja: Proizvodnja uvjet razvoja i opstanka, proizvodna funkcija, Vrste proizvodnje,
Novi pristup razvoja proizvodnje i poduzetništva, Definicija modela organizacije prema ISO,
Klasifikacija poduzeća, Klasična i nova filozofija proizvodnje, Temelji razvoja moderne
proizvodnje, Suvremeno tržište, globalizacija i konkurentnost, Nova proizvodna filozofija
reinženjering konkurentnost, Strategija razvoja poduzeća.
SEMINAR: Uunapređenje proizvodnje primjenom
reinženjeringa i novih
tehnologija
Predavanja: Unapređenje proizvodnje primjenom reinženjeringa. Cilj i osnovna znanja iz
reinženjeringa. Definicija reinženjeringa, Reinženjering i promjene. Reinženjering u
razvijenim i tranzicijskim zemljama. Metode i alati u izvedbi reinženjeringa. Analiza potrebe
za
izvođenjem
reinženjeringa.
Projekt
izvedbe
reinženjeringa.
Mjerenje
rezultata
reinženjeringa. Unapređenje proizvodnje primjenom novih tehnologija. Unapređenje
proizvodnje implementacijom novih proizvodnih tehnologija. Unapređenje proizvodnje
implementacijom informatičkih tehnologija. Unapređenje proizvodnje implementacijom baza
znanja. Softverska podrška u unapređenju procesa proizvodnje.
SEMINAR: Nove tehnologije u plastičnim procesima
Predavanja: Značaj novih tehnologija plastičnosti u proizvodnji. Klasifikacija tehnologija
plastičnosti i prednosti primjene u proizvodnji. Primjena ultrazvučnih oscilacija u plastičnim
procesima. Primjena lasera u plastičnim procesima. Visokobrzinske tehnologije u plastičnim
procesima (hidraulično oblikovanje eksplozijom i elektrohidraulično oblikovanje itd.).
Hidromehaničko oblikovanje limenih proizvoda. Hidrooblikovanje cijevi i cijevnih
elemenata. Hidrostatičko oblikovanje masivnih elemenata. Primjena softvera u plastičnim
procesima. Primjeri unapređenja tehnoloških procesa primjenom novih tehnologija. Primjeri
supstitucije klasičnih tehnologija implementacijom novih tehnologija. Modeliranje, simulacija
i optimizacija plastičnih procesa. Alati za nove tehnologije plastične obrade.
SEMINAR: Nove tehnologije obrade skidanjem strugotine
Predavanja: Značaj novih tehnologija u procesima obrade skidanjem strugotine. Klasifikacija
novih tehnologija sakidanjem i odnošenjem strugotine i prednosti primjene u proizvodnji.
Primjena ultrazvučnih oscilacija u procesima skidanja strugotine. Laserska obrada skidanjem
strugotine. Elektrokemijska obrada. Obrada vodenim mlazom. Kemijska obrada. Plazma
postupci obrade Visokobrzinske tehnologije u procesima obrade skidanjem strugotine.
Tehnologije nanošenja tvrdih i tribo prevlaka - inženjerstvo površina. Primjena softvera u
obradnim i tehnološkim prosesima. Primjeri unapređenja tehnoloških procesa primjenom
novih tehnologija. Modeliranje, simulacija i optimizacija obradnih procesa. Alati za nove
tehnologije obrade skidanjem strugotine. Tehnoekonomske prednosti primjene novih
tehnologija.
SEMINAR: Nove tehnologije razvoja proizvoda i tehnologija rapid prototyping &
rapid tooling
Predavanja:
Evolucija razvoja proizvoda. Integralni razvoj proizvoda. Klasifikacija
tehnologija Rapid Prototyping (RP). Uvod u filozofiju RP. Brzi razvoj i brza proizvodnja
prototipske proizvodnje. Rapid Prototiping. Digitalizacija i obratno inženjerstvo. Integracija
CAD/CAPP/CAM primjenom brze izrade proizvoda i alata. Tehnoekonomske prednosti novih
metoda razvoja proizvoda u razvoju proizvodnje.
SEMINAR: Informatičke tehnologije CAX: CNC/CAM, CAD-CAPP- CAM -
programiranje CNC mašina
Predavanja:
Evolucija i značaj razvoja CAx tehnologija.Vrste sistema projektiranja
tehnoloških procesa obrade. Klasifikacija sistema programiranja NC-CNC obradnih sistema.
Programski jezici, baze podataka i baze znanja. Izrada upravljačkih programa (CAM) za NC
/CNC obradne ssiteme. Izbor mašine, alata i određivanje tehnoloških parametara režima i
vremena obrade. CAPP, varijantni i generativni sistemi. Integrirani CAD/CAPP/CAM sistem.
Primjena vještačke inteligencije u CAPP sistemu. Tehnoekonomske prednosti primjene
CAM/CNC tehnologije u pripremi i proizvodnji.
SEMINAR:
UNAPREĐENJE
PROIZVODNJE
PRIMJENOM
ZNANJA:
modeliranje,
simulacija i optimizacija procesa primjenom genetskog modeliranja i programiranja
Predavanja:
Svrha i cilj ugradnje znanja u procese i proizvode. Značaj modeliranja i
optimizacije u razvoju i unapređenju procesa proizvodnje. Metode modeliranja i optimizacije
tehnoloških procesa. Razvoj modela i metodologija modeliranja. Primjena i primjeri
modeliranja u procesima proizvodnje. Optimizacija procesa i sistema primjenom
konvencionalnih metoda. Optimizacija procesa i sistema primjenom genetskog modeliranja i
genetskog programiranja. Višekriterijumska optimizacija procesa. Kriteriji optimizacije:
minimalno vrijeme izrade; maksimalna količina proizvoda; minimalna cijena koštanja;
maksimalni profit. Primjena i primjeri tehnoekonomske optimizacija procesa izrade.
Tehnoekonomska optimizacija parametara režima izrade. Primjena softvera u procesima
modeliranja i optimizacije.
SEMINAR: TEHNOLOGIJA PRERADE PLASTIČNIH MASA, supstitucija konvencionalnih
proizvoda
Predavanja: Osnovi i značaj tehnologije prerade plastičnih masa. Mogućnosti supstitucije
konvencionalnih proizvoda pomoću proizvoda dobivenih iz plastičnih masa. Klasifikacija
postupaka prerade plastičnih masa. Materijali i njihove osobine iz skupine plastičnih masa.
Tehnološki procesi i postupci prerade plastičnih masa i izrade finalnih proizvoda (direktno i
indiretno presanje, injekcijsko presanje, ekstrudiranje). Projektiranje procesa izrade dijelova
iz plastičnih masa. Konstrukcija alata i optimizacija sistema alata. CAD alata. Primjena
softvera u procesima presanja i konstrukcije alata.
SEMINAR: Obradni i proizvodni sistemi nove generacije
Predavanja: Evolucija obradnih i proizvodnih sistema, trendovi razvoja. Značaj obradnih i
proizvodnih sistema nove generacije. Klasifikacija obradnih i proizvodnih sistema.
Visokobrzinski obradni sistemi. Fleksibilni proizvodni sistemi. Inteligentni proizvodni
sistemi.
Rekonfigurabilni
proizvodni
sistemi. Tehnoekonomske
prednosti
primjene
proizvodnih sistema nove generacije.
SEMINAR: Kvalitet proizvoda i upravljanje kvalitetom
Predavanja: Evolucija kvaliteta proizvoda i značaj u sticanju konkurentske prednosti na
tržištu. Planiranje i osiguranje kvaliteta. Međunarodne norme sistema kvaliteta. Primjena
statističkih metoda u kontroli kvaliteta. Metode Ishikawe i Taguchia. Totalna kvaliteta-TQM
alati. Djelovanje sistema upravljanja kvalitetom u proizvodnji. Metode i tehnike prikazivanja
rezultata. Informacioni sistem kvaliteta. Audit kvaliteta i certifikacija sistema kvaliteta.
Standardi sistema upravljanja kvalitetom ISO 9000:2000. Projektiranje organizacije za
kvalitet. Implementacija sistema upravljanja kvalitetom.
Za preostale module seminari i predavanja nismo u mogućnosti ovdje prezentirati a mogu se
potražiti kod autora.
4.ZAKLJUČAK
Sektora malog i srednjeg poduzetništva i njegov razvoj dobija poseban značaj u
zemljama tranzicije koje žele ostvariti ubrzani tehnološki razvoj, jer se preko malih i srednjih
preduzeća lakše prenose i implementiraju nove tehnologije te inovativna rješenja. Njihova
komparativna prednost je u tome što su fleksibilna, mogu brzo da se adaptiraju na promjene i
da zadovolje zahteve tržišta. Malo i srednje poduzetništvo ima izuzetno značajnu ulogu u
lokalnom i regionalnom razvoju jedne zemlje jer postaju motor ekonomskog razvoja te često
glavni izvor nove zaposlenosti radnika. Faktori savremenog poslovnog okruženja važni su za
razumijevanje izazova koji se postavljaju pred savremeno poduzetništvo. Neki od
najzančajniji faktora su: globalizacija, prepoznavanje potreba korisnika, inovacija, povezanost
sa korisnicima, dobavljačima te zaposleni educirani najnovijim tehnolodijama i znanjem.
Povećana konkurencija zahtjeva veće stručno angažiranje u analitičkim procesima,
inženjeringu, marketingu, upravljanju i administraciji. Za razvoj malog i srednjeg
poduzetništva u Unsko Sanskom Kantonu neophodno je koristiti resurse i navedene module
edukacije koje nudi Centar novih tehnologija „CENT“ a navedeni su u ovom radu, pored
ovog centra neophodno je razviti druge centre na ostalim fakultetima koji mogu pružiti brži
razvoj privrede u cijelom Kantonu i Bosni i Hercegovini.
5.LITERATURA
[1]
Doleček, V., Karabegović, I.: Nivo tehnološkog razvoja Bosne i Hercegovine, RIM
2001, Univerzitet u Bihaću, Tehnički fakultet, Bihać, 2001.
[2]
Primjena novih tehnologija u proizvodnim procesima,Cent,TF Bihać,Decembar,2010.
[3]
Evropska komisija,http://cordis.europa.eu/en/home.html,20.02.2013.
[4]
Strategija naučno-tehnološkog razvoja BiH, ANU BiH, Septembar,Sarajevo,2006.
[5]
Strategija razvoja nauke u BiH 2010-2015, Vijeće Ministara,Novembar,Sarajevo, 2009.
[6]
Slovenia Development Strategy,Republika Slovenia,23.Novembar,Ljubljana,2005.
[7]
Strategija razvoja informatičkog društva BIH, Vijeće ministara BIH, 2004.
[8]
I.Karabegović, V.Doleček, M. Jurković: Nove tehnologije u robotskoj industriji, EIS
Šibenik, 5-7. maj 2008.
[9]
Jurković, M., Karabegović, I.: Neki trendovi u razvoju proizvodnog inženjerstva, Proc.
TMT 2000: 4th Int. Research/Expert Conference, 1-10, Mechanical Engineering, Zenica,
2000.
[10]
Jurković, M.: Tehničko tehnološke osnove moderne industrijske proizvodnje (pozivno
predavanje), Proceedings RIM 2001, 3rd Int. Conf. „Revitalization and modernization of
production“, s. 25-47, Tehnički fakultet, Bihać, 2001.
[11]
Jurković, M., Žigić, I.: Reinženjering i modernizacija proizvodnje, Zbornik radova RIM
2005, s. 21-44, Tehnički fakultet-Društvo za robotiku, Bihać, 2005.
[12]
Jurković, M., Karabegović, I.: Napredne tehnologije za zemlje u tranziciji, RIM-2003. s.
23-38, Tehnički fakultet, Bihać, 2003.
[13]
Jurković, M.: Tehnološki i proizvodni sistemi, Univerzitetski udžbenik magistarskog
studija, Mašinski fakultet, Tuzla, 2006.
[14]
Jurković, M., Karabegović, I.: Nova filozofija proizvodnje i revitalizacija proizvodnih
procesa i sistema, Proc. RIM-99, 2nd Int. Conf., 3-31. Bihać, 1999.
[15]
http://cordis.europa.eu/fp7/dc/index.cfm,21.02.2013.
[16]
http://cordis.lu./fp6/whatisfp6.htm,22.02.2013.
PRIMARNA PROIZVODNJA LANA I ZAPOŠLJAVANJE NA UNSKO SANSKOM
KANTONU
dr.sc. Mirsad Veladžić, mr.sc. Alma Ćehajić 1
Apstrakt
Primarna proizvodnja lana na Unsko sanskom kantonu otvara perspektivu
zapošljavanja oko 140 domaćinstava, a u razvoju funkcionalni proizvoda u prehrambenoj
industriji ovaj broj se može povećati na još nekoliko stotina. Pored sjemena od lana se
dobivaju vrlo kvalitetna vlakna koja su ekološki potpuno prihvatljiva i za koja postoji velika
potreba na području Evropske unije.
Upotreba lana u ishrani ljudi doprinosi zaštiti kardiovaskularnog sistema zbog kojeg
u Bosni i Hercegovini umire preko 53,9% stanovnika. Glavni problem u zakrčenju krvnih žila
je u debalansu između omega-6 i omega-3 masnih kiselina. Sadašnji omjer je od 15-20:1, a
optimalni omjer je 1:1. Lan je idealna biljna kultura za popravljanje ovih odnosa, bilo
direktno da se koristi ili preko životinja (proizvodnja omega-3 jaja i slično). Ovo može
zasigurno biti nacionalni projekat borbe protiv kardiovaskularnih bolesti kroz dizajniranu
ishranu. Hrana koja pozitivno djeluje na zdravlje ljudi ima status funkcionalne hrane.
Proizvodnja i potrošnja funkcionalne hrane otvara nove strateške mogućnosti razvoja
privrede Bosne i Hercegovine, kao i Unsko – sanskog kantona.
Ključne riječi: Zaposlenost, lan, proizvodnja, omega 3 jaja, poljoprivreda, zdravlje
1
Univerzitet u Bihaću, Biotehnički fakultet, kontakt e-mail: [email protected]
Abstract
Primary production of flax in Una Sana Canton opens employment perspective about
140 households, and in the development of functional products in the food industry, this
number can be increased to a few hundred. Apart from flax seed is a very high quality fibers
that are ecologically acceptable and for which there is a great need in the area of the
European Union.
The use of flax in human and animal nutrition helps to protect the cardiovascular
system because of which Bosnia and Herzegovina dies over 53.9% of the population. The
main problem at the congestion of blood vessels is the imbalance between omega-6 and
omega-3 fatty acids. Flax is an ideal vegetable crop for repairing these relationships, either
directly or through the use of animals (production of omega-3 eggs, etc). This could definitely
be a national project of the fight against cardiovascular disease through designed diet. Food
that has a positive effect on human health has the status of functional food. Production and
consumption of functional food opens up new strategic possibilities for the development of the
economy of Bosnia and Herzegovina, as the Una -Sana Canton.
Keywords: Employment, flax, manufacturing, omega 3 egg, agriculture,health
1.UVODNA RAZMATRANJA
Bosna i Hercegovina posjeduje prirodne resurse i uslove koji stvaraju vrhunski ambijent
za poljoprivrednu proizvodnju, uključujući obučenost raspoložive radne snage, čistoću
zemljišta i tehnološka znanja za preradu hrane, kao i akademsko obrazovanje koje osigurava
kontinuitet u transferu svjetskog znanja u naš svakodnevni život.
Ogromni poljoprivredni potencijali samo su djelimično iskorišteni unatoč značajnim
ljudskim i prirodnim resursima.
Snažan razvoj i konstantan rast proizvodnje koji karakteriziraju bh. poljoprivredni
sektor su znatno ispod svojih realnih mogućnosti i očekivanih rezultata. Većina prehrambenih
proizvoda se uvoze, posebice pšenica, mesni proizvodi, mliječni proizvodi i voćni sokovi.
U našim okolnostima moguće je razvijati koncepciju proizvodnje hrane višeg kvaliteta,
odnosno proizvodnju gdje je potrebno više radne snage, i to one koja je kvalifikovana da
obavlja i više nivoe tehnološke obrade poljoprivrednih proizvoda.
Funkcionalna hrana kao koncept po prvi puta je prihvaćen u Japanu osamdesetih godina
prošlog stoljeća u svrhu poboljšanja kvalitete života i produljenja životnog vijeka
stanovništva, a prema nekim podacima udio europskog stanovništva starijeg od 60 godina
mogao bi porasti i do 65% do 2030 godine 2 . Svjedočimo također slijedu od nekoliko
generacija „zdrave hrane“ gdje se u treću generaciju ubraja funkcionalna hrana, koja je prema
opće prihvaćenoj definiciji „hrana koja djeluje pozitivno na jednu ili više ciljanih funkcija u
tijelu, izvan njezine nutritivne vrijednosti poboljšavajući zdravlje i smanjujući rizik od
nastanka bolesti“ 3.
Funkcionalna je hrana danas poznata i raširena u cijelom svijetu. Njeni začetnici,
Japanci, u tom području imaju detaljno uređeno zakonodavstvo te najviše takvih proizvoda na
tržištu. Funkcionalna hrana je ona koja sadrži bioaktivne sastojke za koje je naučno dokazano
da imaju povoljno djelovanje na zdravlje ljudi. To su prije svega namirnice koje sadrže neku
od bioaktivnih komponenti, primjerice izoflavin, beta-karoten, omega-3 masne kiseline itd.
Možemo stoga reći kako su funkcionalne namirnice nešto između klasične prehrane i
medicine.
2
3
Statistik Austria, 2009
European Comission, 2010
U zadnjih nekoliko decenija zahtjevi potrošača u području proizvodnje hrane znatno su
promijenjeni. Potrošači sve više i više vjeruju da će hrana izravno doprinijeti njihovom
zdravlju 4.
Danas hrana nije namijenjena samo da zadovolji glad i pruži potrebne hranjive tvari za
ljude, ona također treba da spriječi nutritivne bolesti i poboljša fizičko i mentalnu dobrobit
potrošača 5 . U tom smislu, funkcionalna hrana igra izvanrednu ulogu. Povećanje potražnje
takve hrane može se objasniti povećanjem troškova zdravstvene zaštite, stalni porast životnog
vijeka i želja starijih ljudi za poboljšanje zdravlja u kasnijim godinama života 6.
Manipulacija profila masnih kiselina u žumanjcima jaja obavlja se uglavnom
dodavanjem lanenog i repičinog ulja u obroke za nesilice 7. Dodavanjem biljnih ulja smanjuje
se omjer omega n-6:omega n-3 najčešće preko odnosa linolne (LA,C18 : 2 n-6) u odnosu na
α-linolenske (LNA, C18 : 3 n-3) kiseline. Povećanje sadržaja viših metabolita LNA (EPA,
DPA i osobito DHA) postiže se korištenjem ribljih i ostalih ulja, te algi porijeklom od
morskih organizama 8.
2. PROIZVODNJA LANENOG SJEMENA
Lan je uljarica koja je ima oko 40-46% ulja, 28% vlakana, minerala 4%, 21% proteina,
6% ugljikohidrata.
Laneno ulje sadrži 9% zasićenih masnih kiselina, 18% mononezasićenih masnih
kiselina i visoku koncentraciju polinezasićenih masnih kiselina oko 73%. U polinezasićenim
masnim kiselinama 16% su omega-6, a 57% alfalinolenska masna kiselina.
U Bosni i Hercegovini oko 53.9% smrtnih slučajeva vezano je za kardiovaskularne
bolesti. Zbog debalansiranog odnosa između omega-6 i omega-3 masnih kiselina (koji se
kreće od 15 pa i 20:1), a koji treba da je od 1:1 pa do 5:1. Ovo balansiranje se može uspješno
provesti kroz uključivanje lanenog sjemena u ishranu ljudi i životinja. 9
4
Mollet & Rowland, 2002; Young, 2000, Functional food. Product development, marketing and consumer
acceptance.
5
Menrad, 2003; Roberfroid, 2000b
6
Kotilainen, Rajalahti, Ragasa, i Pehu, 2006; Roberfroid, 2000a, 2000b
7
Jiang i sar., 1991; Sari i sar., 2001,International Journal of Radiation. Oncology*Biology*Physics.
8
Baucells, M. D., Crespo, N., Barroeta, A. C., Lo´pez-Ferrer, S., Grashorn, M. A.: Incorporation of different
polyunsaturated fatty acids into eggs. Poultry Sci. 79, 2000, pages 51 - 59
Tabela 1. Kalkulacija za uzgoj lana na površini 1 ha
I
MATERIJAL
Sjeme lana
Organsko gnojivo
NPK 7:20:30
RAD TRAKTORA
Oranje na dubinu 25 cm
Tanjiranje i valjanje
Valjanje
Sjetva
Rasturanje stajnjaka
Rasturanje NPK
Ostali radovi
Jed.mjere
1 ha
Cijena u KM
Trošak u KM/1 ha
kg
tona
kg
150 kg
25
200
5,00
30,00
0.80
750,00
750,00
160,00
Sati
Sati
Sati
Sati
Sati
Sati
Sati
4
2
2
4
2
2
2
65 ,00
30,00
30,00
30,00
30,00
30,00
30,00
260,00
60,00
60,00
120,00
60,00
60,00
60,00
Čupanje stabljika
sati
20
30,00
Vršidba
sati
10
65,00
Ukupno 3.660,0
Lan se ne smije uzgajati u monokulturi, na isto mjesto se može vratiti tek nakon 5 – 7 godina!
VRIJEDNOST PROIZVODNJE
Proizvodnja sjemena
kg
oko 2000 kg
veleprodajna cijena kg
lanenog sjemena je 5.00
KM
600,00
650,00
Prosječna zarada iznosi
6.340,00 KM
10.000,00 KM
Zaštita lana nije potrebna zbog malih površina pod lanom (nema veće opasnosti od
lanene buhači). U slučaju pojave lanene buhači koristi se insekticid ROTOR 1.2 EC u količini
od 0.5 1/ha, cijena 30 KM.
Zaštita lana protiv oboljenja takođe nije potrebna jer postoji mala mogućnost od pojave
najvećeg oboljenja lana Fusarium line (plijesan), u slučaju pojave tretirati fungicidom Stroby
WG (strobilurni – biofungicid) u koncentraciji od 0,03 %, cijena cca 40 KM.
•
Dnevne potrebe u ishrani jedne osobe je oko 7,7g ili 3g ulja.
•
Dnevne potrebe za 300.000 stanovnika USK 2310 kg.
•
Godišnja potreba USK je 843.150 kg.
•
Vrijednost proizvodnje (843.150x5 ) iznosi oko 4.215.750 KM.
Ako bi 843.150 kg podjelili na prinos od 2t, dobili bi potrebu za zemljišnim površinama od
421,5ha.
Za jedno domaćinstvo koje bi posijalo po 3ha (6.340KMx3ha) dobili bi zaradu od 19.020
KM. Kako smo iskazali potrebu u površinama 421,5ha/3ha po uposlenom domaćinstvu, dobili
bi uposlenje oko 140 domaćinstava.
Upotreba lanenog sjemena može se upotrijebiti kroz sledeće oblike:
•
pakovanje u razne veličine (100,150g), plasman preko prodavnica, upotreba u obliku
samljevenog brašna u pite, kolače, kiselo mlijeko, kao u kruh i peciva, supe itd.
•
Ekstrudiran se koristi u ishrani pilića, koka nosilja (proizvodnja omega jaja)
•
Proizvodnja tjestenina sa lanenim sjemenom
•
Proizvodnja krekera, biskvita s lanenim sjemenom
•
Prerada omega jaja u jaja u prahu
•
Upotreba jaja u prahu za pripremanje omega-3 kolača
3. RAZVOJA POLJOPRIVREDE NA USK
Unsko sanski kanton na području petrovačke općine zbog svojih zemljišnih uslova ima
već razrađenu sjetvu lana. Prema riječima poljoprivrednika Latinovića koji se odlučio za
proizvodnju lana od kojeg proizvodi laneno ulje, Latinović ističe da uz proizvodnju za koju se
odlučio može ostvariti dobar profit. Ova porodica može poslužiti kao dobar primjer kako se i
putem zaboraljene proizvodnje s upotrebom znanja može uposliti familija i riješiti
egzistencija domaćinstva. Kako je ova žitarica ima mnogostruku ulogu te zbog svog svojstva i
nutritivne vrijednosti promovira zdravlje što znači da samim tim prestavlja marketing. Uzgoj
lana bi pokrenuo niz aktivnosti u razvoju ekonomske situacije na području USK-a.
Bosna i Hercegovina je zemlja u tranziciji, zbog tehnološke zaostalosti, nedovoljno
sredstava za pokretanje i tehnološku obnovu industrijskih pogona, jedan od načina za
pokretanje i rast privrede jeste poljoprivredna proizvodnja.
Ako uzmemo u obzir da za pokretanje razvoja poljoprivrede imamo samo tri
industrijske grane vezane za razvoj poljoprivrede a to su:
•
Mašinska industrija (proizvodnja motokultivatora, traktora, kombajna, raznih
priključnih strojeva)
•
Hemijska industrija (industrija mineralni gnojiva, industrija hemijski
sredstava,industrija nafte i naftnih derivata).
Potrebe jednog poljoprivrednika su svedene na minimalne troškove u odnosu na
troškove pokretanja i obnove starih industrijskih pogona. Dakle slobodno možemo kazati da
pokretanjem poljoprivrede i uzgoj sjemenki lana pokreću ekonomski isplativu računicu i
prilagođenu našim uslovima življenja.
Zemljište nije proizvod ljudskog rada, te nema vrijednost, niti tu vrijednost može
prenijeti kao sredstvo za rad (ne amortizira se), ali ono posjeduje tržišnu vrijednost budući da
je predmet tržišta.
Osnovni resurs poljoprivrednika je obradivo zemljište koje danas svaki drugi stanovnik
u USK posjeduje.
Mala poljoprivredna privreda je otpornije i stabilnije od krupne, što se naročito očituje u
kriznim razdobljima.
•
Mala poljoprivredna privreda jeste ona na kome vlasnik može obrađivati
zemljište koristeći vlastita sredstva za rad i aktivnost članova vlastite porodice,
što predstavlja prednost kod motivacije za rad.
•
nedostatak savremenog načina poljoprivredne proizvodnje se ogleda u tome
što potrošač želi da kupi jeftinu hranu a poljoprivrednik želi da ostvari veći
profit.
Rješenje se nalazi u korištenju savremene tehnike i tehnologije zbog čega je mala
privreda nesposobno (znanje, financiranje), te stoga nije vitalnaja od krupne privrede, ali mala
poljoprivredna privreda je motiviranije vlastitim opstankom i kroz model tzv. neformalne
ekonomije ostaje akter na privrednoj sceni.
U kriznim razdobljima, budući da nije vezano za tržište i promjene koje se na njemu
dešavaju, mala privreda je fleksibilnije od krupne.
Kada bi postigli viši nivo organizovanja poljoprivredne proizvodnje sirovina to bi
značilo i efikasno pokretanje brojnih vidova i prerade kroz sektor prehrambene industrije.
Kada bi uzeli kalkulaciju proizvodnje omega-3 jaja na farmi koja ima oko 20.000 koka
nosilja (ili 20 seoskih farmi po 1000 koka) moguće je uposliti 20 domaćinstava koja bi
godišnje proizvela oko 6.000.000 jaja, čija bi cijena po jajetu bila 0,22 KM, što bi iznosilo
1.320.000,00 KM prihoda od prodaje.
Tabela.2 Ukupni troškovi na godišnjem nivou, za 20. 000 koka nosilja
Naziv troškova
Mjesečni iznos u KM
Struja
12.000,00
Distribucija gorivo
30.000,00
Telefon
Ambalaža
4.800,00
58.800,00
Materijalni troškovi - kancelarijski
4.800,00
Troškovi održavanja
4.800,00
Hrana
602.250,00
Voda
2.400,00
Veterinar
12.000,00
Računovodstvo
12.000,00
Odgojena kokoška
180.000,00
Radnici
50.000,00
Ukupni godišnji rashodi
985.850,00
Ukupni godišnji troškovi su 985.850 KM a čista dobit na godišnjem nivou bi iznosila
oko 334.150,00 KM. Razlika u postotcima (%) prikazana je na Slici 1. Pregled dobiti i
rahoda.
Vrijednost ostvarene proizvodnje
Troškovi na godišnjem nivou
Ostvarena čista dobit
0%
13%
50%
37%
Slika 1. Omjer prihoda i rashoda iskazan u %.
ZAKLJUČAK:
-
Proizvodnja lana osigurava dobru predpostavku za zapošljavanje ljudi u primarnoj
poljoprivrednoj proizvodnji, kako je u radu predstavljena potreba za USK oko 140
domaćinstava.
-
Proizvodnja omega-3 jaja (20.000 koka nosilica), osigurava uposlenje 20
domaćinstava sa godišnjom čistom dobiti od 334.150,00KM
-
Prerada lana u prehrambenoj industriji daje dobru šansu za pokretanje širokog spektra
funkcionalnih proizvoda (omega biskviti, omega kruh, omega supe, omega tjestenine,
omega kolači itd.)
-
Upotreba lana u animalnoj proizvodnji daje izuzetno povećanje hranidbene
vrijednosti tih proizvoda (jaja, meso, mlijeko, omega sir, omega namazi, omega mesni
proizvodi).
-
Od lana se proizvode izuzetno vrijedni proizvodi u tekstilnoj, auto industriji, industriji
sanitetskog materijala, proizvodnji izolacionih materijala itd.
LITERATURA
1. Baucells, M. D., Crespo, N., Barroeta, A. C., Lo´pez-Ferrer, S., Grashorn, M. A.:
Incorporation of different polyunsaturated fatty acids into eggs. Poultry Sci. 79, 2000, pages
51 - 59.
2.
Beardsworth, C., Haslam, C., Keil, T., Goode, J., & Sherrat, E. (1999). Contemporary
nutritional attitudes and practices: A factor analysis approach. Appetite, 32, 127-143.
3.
Bogue, J., & Ryan, M. (2000). Market-oriented new product development: Functional
foods and the Irish consumer (Agribusiness Discussion Paper No. 27). Cork: National
University of Ireland, Department of Food Economics.
4. Calvani, M., P. Benatti: Polyunsaturated fatty acids. Sigma-tau S.p.A – Scientific
Department.http://www.st-hs.com/TMA_Forum/PUFA%20-20Calvani%20Benatti%20%20Feb%202K3.pdf (pristupljeno 23. januara 2012).
5. European Comission, 2010 Functional foods - Studies and Reports, Directorate-General
for Research 2010,FP7 cooperation – Food, 24194 EN.
6. Jiang
i
sar.,
1991;
Sari
i
sar.,
2001,
International
Journal
of
Radiation.
Oncology*Biology*Physics.
7. Kotilainen, Rajalahti, Ragasa, i Pehu, 2006; Roberfroid, 2000a, 2000b.
8. Menrad, 2003; Roberfroid, 2000b.
9. Mollet & Rowland, 2002; Young, 2000, Functional food. Product development, marketing
and consumer acceptance.
10. Statistik Austria, 2009.
11. Zavod za javno zdravstvo FBiH, zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u
Federaciji Bosne i Hercegovine, 2011.
BIP PROGRAMI PODRŠKE RAZVOJU PODUZETNIŠTVA U BIH I SRBIJI
Jon Steinar Ostgard, Belma Hadžimahmutović 1
Abstract
The aim of this paper is to give main information on results regarding business
programs in BIH and Serbia implemented by Norwegian Foundation BIP and to address the
current problems and issues in field of entreprenuship. In the first part of the paper authors
present BIP business development programs in BIH and Serbia, their objectives and benefits.
Focus is on job creation support through entreprenurship development programs: Student
entreprenurship in secondary schools, Business start-up programs for unemployed youth and
women, Business growth and development programs for already existing companies in BIH
and Serbia. Institutional support and involvement in creation of optimum conditions for
entrepreneurial development is the main prerequisite for sucessfull economic recovery of the
country. Furthermore, the authors points out the importance of business support programs
and some possible directions for future actions that would lead to job creation.
Key words: business programs, Student entreprenurship, business start-up, business growth
and development, job creation, Serbia and BiH.
1
Norveška Fondacija Business Innovation Programs (BIP)
1. BIP PROGRAM - UČENIČKO PODUZETNIŠTVO (STUDENT
ENTREPRENEURSHIP)
BIP Program učeničkog poduzetništva je relevantan sa stanovišta postojećeg
ekonomskog i socijalnog konteksta u BIH, te predstavlja odgovarajući odgovor na obrazovne
potrebe učeničke populacije. Mnogi mladi ljudi danas još uvek osjećaju nesigurnost u pogledu
svoje budućnosti, jer je tranzicija u zemlji opterećena velikim promjenama.
Glavni cilj BIP programa - Učeničko poduzetništvo (UP) je pružiti mladima
neophodno bazično znanje i iskustvo u osnivanju i vođenju pravih poduzeća, što podrazumeva
vršenje različitih poslovnih aktivnosti, proizvodnju stvarnih proizvoda, odnosno pružanje
usluga u obimu koji je primjeren srednjoškolskom uzrastu (učenici III i IV razreda srednjih
škola).
Specifični ciljevi BIP programa UP su:
•
Podsticanje razvoja poduzetničkog duha i poduzetničkog ambijenta među mladim;
•
Pomoć mladim ljudima da razviju lične kvalitete kao što su samoinicijativnost;
samopouzdanje, kreativnost, timski rad i odgovornost;
•
Uvođenje novih praktičnih nastavnih metoda u sistem srednjoškolskog obrazovanja;
•
Uspostavljanje saradnje između srednjih škola i “svijeta biznisa”. 2
Način
rada:
Grupe
učenika
simuliraju
poslovanje
preduzeća
osnivanjem
i
funkcionisanjem ”učeničkih poduzeća” i kroz simulaciju stvarnog poslovanja stiču znanja,
vještine i iskustva koja im mogu biti dragocijena u daljem planiranju života i karijere.
Učenici, svoje kompanije, predstavljaju na sajmovima koji se, od 2006. godine, održavaju u
Banja Luci i Sarajevu.
Na području Balkana (BIH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora) ovom programu, u periodu
2002-2012. godina, učestvovalo je oko 14 300 učenika koji su osnovali oko 3 170 učeničkih
preduzeća i koja su prošla sve faze razvoja kao i prave kompanije. Također, kroz ovaj
program oko 296 profesora je edukovano u skladu sa BIP-ovim trening modulima.
Ove šk. godine 2012/13. u BIH, u BIP-ovom programu Učeničkog poduzetništva, ima
2
Više informacija o BIP programima dostupno je na web straniciama: www.bips.no, www.bips.rs , video br. 2:
http://bips.rs/index.php?id=4 (Programi učeničkog poduzetništva BIP-a u Regiji) i na www.bip.ba .
uključeno: 50 srednjih škola (iz FBIH i RS), preko 1500 učenika i 90 nastavnika. U toku
školske godine očekuje se osnivanje preko 350 učeničkih kompanija, koje broje u prosjeku
po 5 učenika (srednjoškolaca). Fondacija BIP, koju podržava Ministarstvo vanjskih poslova
Norveške, do sada je obezbjeđivala inicijalni kapital za učeničke kompanije u iznosu od 100200EUR po učeničkoj kompaniji u skladu sa predloženim poslovnim planom učenika.
U toku su pripreme za dva Regionalna sajma učeničkih preduzeća u Banja Luci, 3.aprila
2013.godine i u Sarajevu, 5.aprila 2013.godine, a na svakom sajmu će učestvovati preko 500
učenika, te 50-100 posjetitelja.
Ljetni prekogranični kamp je jednokratna manifestacija koju BIP organizuje svake
godine i na kojoj se, u nekom od primorskih gradova u regionu, okupe pobjednička
omladinska preduzeća iz programa Učeničko poduzetništvo. Do sada je održano šest kampova
na kojima je učestvovalo 304 učenika i 66 nastavnika iz pet zemalja (BiH, Crna Gora,
Kosovo, Norveška i Srbija).
2. ISKUSTVA BIP PROGRAMA UČENIČKOG PODUZETNIŠTVA IZ SRBIJE 3:
Implementacija projekta Učeničko preduzetništvo je počela 2002. godine. Tokom devet
godina provođenja programa 1.378 učeničkih poduzeća je osnovano, 6.023 učenika i 140
nastavnika je prošlo obuku širom Srbije. Tri (3) obuke nastavnika su akreditovane od strane
Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja. Grupa od sedam (7) nastavnika
sertifikovana kao treneri trenera. Ministar ekonomije i regionalnog razvoja je inicirao
proširenje projekta 2009 godine. Operativni troškovi i honorari za zaposlene su finansirani od
strane Nacionalne agencije za regionalni razvoj. Honorare za nastavnike i risk kapital
finansirale su lokalne samouprave, a 32 opštine su bile uključene. Angažovano je 13
koordinatora sa punim radnim vremenom.
Broj od 125 učenika koji su uspešno intervjuisani je bio identifikovan kao ciljni uzorak
za provođenje istraživanja. On predstavlja 12.5% potencijalnog materijala za istraživanje, te
je stoga reprezentativni uzorak za sprovođenje istraživanja i analizu rezultata. Od 2003. do
2007, Svi ispitanici su učestvovali u Programu UP, i uzrasta su od 18 do 24 godine.
Interesantno je da su 52% ispitanika bile žene. Izrada upitnika i sprovođenje istraživanja je
izvršeno od strane BIP-ovog osoblja, uz asistenciju konsultanta, tokom oktobra i novembra
3
Istraživanje i izveštaj - Uticaj Programa učeničkog preduzetništva Business Innovation Programs na zapošljivost i stvaranje
novih radnih mesta, Donatella Bradić , MSc Razvoja i planiranja, Beograd, decembar 2010.
2010.
Većina ispitanih učesnika Programa, njih 70.4% još uvijek studiraju. Ohrabrujuće je da se je
tako značajan procenat mladih odlučio za visoko obrazovanje.
Takođe, 54,4% onih koji još uvek studiraju namjeravaju da započnu sopstveni posao
u budućnosti. Identičan procenat, 54,4% je i onih koji su završili srednju školu i namjeravaju
da započnu sopstveni biznis. Norveško iskustvo nas uči da oko 30% učesnika Programa UP
naposljetku i započnu sopstveni posao. Trend koji postoji u Srbiji bi se mogao razvijati u
sličnom ili još snažnijem trendu. Eventualno istraživanje koje bi se provelo kroz 5 godina bi
moglo dati preciznijne podatke o stvarnim kompanijama koje su stvorene u međuvremenu od
strane nekadašnjih učesnika u Programu UP.
3. PREPORUKE NORVEŠKE FONDACIJE BIP VEZANO ZA PROGRAM UČENIČKOG
PODUZETNIŠTVA U BIH:
1. Razmotriti dosadašnja projekte i iskustva podrške Učeničkom poduzetništvu u
nastavnoj praksi u BIH, zemljama u okruženju, EU i drugim razvijenim zemljama.
2. Analizirati ulogu učenika, nastavnika, škole, nadležnih institucija vlasti, medija i
nevladinih organizacija, te biznis sektora u ovakvim i sličnim projektima, te definisati
konkretne mjere za pronalaženje sistemskog pristupa podrške praktičnoj nastavi u
oblasti poduzetništva.
3. Iskoristiti BIP-ova znanja, dugogodišnje iskustvo izgrađene postojeće kapacitete i
razvijene module, kako bi se učeničko poduzetništvo postalo dio Nastavnog plana i
programa, ne samo u srednjim školama, nego i u osnovnim školama.
4. Razviti statističko praćenje učinka ovakvih projekata na učenike po uzoru na razvijene
zemlje (dugoročno na sistemski način pratiti podatke).
5. Organizovati prezentaciju projekta nadležnim institucijama vlasti: prezentirati
dosadašnje dobre rezultate s ciljem da se osigura podrška za ovakve i slične projekte
kako bi oni postali dio sistemskog rješenja u budućnosti. Koristeći rezultate iz Srbije.
6. Osigurati podršku poslovnog sektora npr. banke, privatni poduzetnici koji bi bili
sponzori za učeničke projekte u lokalnoj zajednici
7. Osmisliti promotivnu kampanju promocije Učeničkog poduzetništva u osnovnim
školama i srednjim školama ( npr. obrazovne emisije/serijal za djecu i odrasle kako bi
se promovisalo učeničko poduzetništvo na lokalnom, kantonalnom, entitetskom i
državnom nivou).
4. BIP PROGRAM - POKRENI SVOJ POSAO (BUSINESS START-UP PROGRAM)
Pokreni svoj posao (SYB) je program kojim BIP pruža osnovnu podršku osobama koje
žele da pokrenu svoj posao. Koristeći inovativne module za obuku potencijalnih poduzetnika
BIP nudi priliku za besplatan razvoj biznis plana (Business Plan Development), te osnovnu
finansijsku podršku za početak biznisa kroz Fond za registraciju biznisa putem sufinansiranja
(BIP Fund for business registration). BIP je, na ovaj način, pomogao osnivanje oko 302 nova
preduzeća u BiH, Srbiji i Kosovu i 374 preduzeća u Iraku.
Ciljane gupe:
BIP
program „Pokreni svoj posao“ je namjenjen isključivo fizičkim licima,
nezaposlenim osobama, koje imaju poslovnu ideju i žele pokrenuti vlastiti biznis (muškarci
potencijalni preduzetnici, starosti od 18 do 35 i žene, potencijalne preduzetnice, bez obzira na
starosnu dob). Grupa za rad je 15-20 osoba, a polaznici dobivaju i certifikat o pohađanju
obuke!
Nakon završteka obuke (izrade poslovnog plana) polaznici obuke mogu aplicirati BIP
Fondu za registraciju biznisa (mala grant sredstva za sufinansiranje registracije biznisa
odnosno refundacija troškova registracije - za obrte 300KM i za preduzeća odnosno d.o.o. 700 KM).
Trenutno se program provodi na 9 područja u BIH:
FBIH: Bihać, Čapljina, Tuzla, Zenica, Žepče
RS: Banja Luka, Srebrenica, Bileća, Pale
BIP je projektno orijentisana organizacija koja povezuje partnere koji imaju odgovarajuću
stručnost u odnosu na svaki pojedinačni projekat, pa je za potrebe projekta sklopio saradnju sa
sljedećim organizacijama:
1. Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona (RAUSK) za područje Bihaća,
2. Regionalna razvojna agencija za Centralnu BIH (REZ) za područje Zenice,
3. Centar za istraživanje i studije GEA Banja Luka,
4. BSC Srebrenica,
5. RAŽ Žepče
Za ostale lokacije su uključeni individualni konsultanti (iskusni poduzetnici, stručnjaci u
oblasti poduzetništva i profesori koji susjeluju u programu učeničkog poduzetništva).
Ukupno 11 konsultanata za BIH će proći trening trenera i postati BIP-ovi certificirani treneri,
dok će ostalih 5-7 konsultanata/mentora, već certifirini od strane BIP-a, vršiti mentoring
novih kolega i zajedno s njima raditi kao treneri, dok se novi treneri ne osamostale u radu po
BIP-ovoj metodologiji. Inicijalni trening za trenere je održan u decembru 2013.godine, nakon
čega je uslijedila intenzivna promocija start up programa na 9 lokacija.
Prvi treninzi u trajanju od 5 dana za poduzetnike su održani: Tuzla, Pale, Srebrenica,
Žepče, Bileća, (80 polaznika), a do kraja marta 2013. godine očekuje se još 60 polaznika za
Bihać, Banja Luku, Zenicu i Čapljinu.
Bitno je navesti aktualne probleme postojećih privrednih društava, koji su ujedno iveliki
problem Mladih ljudi koji razmišljaju da pokrenu posao. Ovi problem su istaknuti na svim
BIP-ovim obukama za pokretanje posla, stoga bi sistemski trebalo pristupiti rješavanju ovih
problema:
•
Visoke stope poreza i doprinosa, traži se hitno smanjenje,
•
Visoka parafiskalna opterećenja (vodni doprinosi, doprinosi za šume, turističke
zajednice, i dr.), traži se smanjenje i ukidanje,
•
Nedostaju mehanizmi zaštite domaće proizvodnje,
•
Nedostaju stimulativne mjere izvoza, supstitucije uvoza i novog zapošljavanja,
•
Visoke kamatne stope, nepovoljna kreditna sredstva,
•
Visoke cijene energenata i komunalnih usluga,
•
Komplikovane i skupe administrativne procedure za dobivanje dozvola,
•
Prisustvo sivog tržišta i nelojalna konkurencija
Predviđeno je da kroz ovaj program do polovine 2015.godine prođe cca. 700 osoba, a
očekivanja su da će njih najmanje između 100-150 registrirati posao, bilo kao samostalnu
djelatnost (obrt) ili preduzeće.
5. PRIMJERI DOBRE PRAKSE BIP PROGRAMA “RAZVOJ OMLADINSKOG
PREDUZETNIŠTVA U SRBIJI”
4
BIP je u periodu od 12 mjeseci implementirao projekat Omladisnkog poduzetništva u
Srbiji.
Partneri BIP-a na projektu u Srbiji bili su: Ministarstvo omladine i sporta, Ministarstvo
ekonomije i regionalnog razvoja, Nacionalna agencija za regionalni razvoj, 14 Regionalnih
agencija za razvoj MSPP , Republika Srbija. Program je trajao 12 mjeseci (2008-2009)
Ostvareni rezultati:
• 14 Regionalnih agencija za MSPP (21 trener certifikovan kao BIP poslovni konsultant)
• 12 Regija učestvovalo
• 746 mladih potencijalnih poduzetnika poslalo prijave za edukaciju iz biznis planiranja
• 42 obuke održane Tokom tri kruga obuke, 746 ljudi je bilo obučeno – od čega 292
žene (39%) i 454 muškarca (61%).
• 152 nove firme osnovane poslije 6 mjeseci
• 198 novih direktnih radnih mjesta poslije 6 meseci
• 70% novootvorenih privrednih subjekata su pronašli sopstvene izvore finansiranja.
• Prema BIP-ovim nalazima, Vlada Republike Srbije je podijelila oko 310 milliona eura
pomoći MSP sektoru tokom 2009. Ubjedljivo najveći dio ovog novca je otišao na
mekane zajmove za poboljšanje likvidnosti i investicija.
• Projektni trošak po preduzeću osnovanom u period 2009-2010. (152 preduzeća) je
približno 2.900 evra.
• Projektni trošak po stvorenom novom radnom mjestu (198 radnih mesta) je približno
2.200 eura. S tim da se ovaj trošak smanjuje kako preduzeća zapošljavaju nove
radnike.
4
Kompletan izvještaj dostupan na: http://bips.rs/assets/files/ZAVRSNI%20IZVESTAJ%20PROJEKTA.pdf
6. PREPORUKE ZA UNAPREĐENJE POSLOVNOG OKRUŽENJA ZA MLADE PODUZETNIKE
U cilju unapređenja poslovnog okruženja u BIH, BIP se u potpunosti slaže sa
preporukama koje su date u Kvartalnom ekonomskom monitoru broj 9, iz decembra 2012 5
koje podrazumjevaju sljedeće:
•
Značajno pojednostavniti i pojeftiniti proces registacije svih pravnih oblika
poslovne djelatnosti.
•
Kroz inicijativu koja će koordinisati aktivnosti i odgovornosti domaćih institucija
razviti nedostajuću sistemsku podršku novonastalim preduzećima pokrenutim od
strane mladih poduzetnika neposredno nakon njihovog stupanja na tržište.
•
Podržati razvoj mreže "poslovnih anđela" kao jednog od uspješnih modela
povezivanja novih poslovnih ideja sa investicionim kapitalom i stručnom podrškom.
•
Kreirati finansijske mjere u javnom sektoru koje su direktno fokusirane na podršku
mladim novoregistrovanim preduzetnicima.
•
Osnažiti promovisanje pozitivnih primjera uspješnih poduzetničkih priča (mladih
poduzetnika koji su uspjeli).
7. PROGRAM RASTA I RAZVOJA (BUSINESS DEVELOPMENT AND GROWTH PROGRAM)
Program rasta i razvoja je nov program čiji su korisnici mala i srednja preduzeća koje
rade najmanje godinu dana i koje imaju potencijal za rast i razvoj s fokusom na izvoz. U
ovom višefunkcionalnom programu do sada je učestvovalo pet kompanija iz BiH i 26
kompanija iz Srbije. U BIH-a ovaj program počinje na jesen 2013. godine.
Program u Srbiji je obuhvatao i 48 beslplatnih konsultantskih usluga po kompaniji, koji
su korištene za sagledavanje postojeće situacije, otklanjanje eventualnih problema i zastoja,
usmjeravanje ka novim strateškim ciljevima i izradi akcionih planova preduzeća.
Cilj implementacije Programa poslovnog rasta je bio da vlasnik/menadžer uz saradnju
sa konsultantima:
• Procjeni trenutnu situaciju i mogućnost rasta
• Prepozna pravac u kome poduzeće može ostvariti rast
• Ostvari plan rasta
Stavovi vlasnika/menadžera jesu ključni elementi za rast i razvoj svake firme i na njima
se kroz cio Program insistira, dok je fokus na mišljenju klijenta i kvalitetu procesa
5
http://www.gea.ba/latn/?page=19&kat=21&vijest=212 (pristupljeno, 5.3.2013.)
proizvodnje, prodaje i proizvoda. Pri implementaciji programa analizirala se trenutna
situacija u kompaniji, zatim konkurencija, odnos sa dobavljačima i kupcima, definisali su se
ciljevi i do kraja programa uz podršku konsultanata izrađivao plan po kome će vlasnici u
narednom periodu realizovati planirane aktivnosti.
U realizaciju Growth programa u Kragujevcu je bilo uključeno 10 proizvođača iz
sektora tekstilne industrije sa teritorije Šumadije i Pomoravlja, od kojih su većina članovi
Klastera ''Šumadija tekstil''. S druge strane, u Požegi je Program obuhvatio 8 preduzetnika i
kompanija iz različitih oblasti pivrede.
BIP filozofija: Obučiti i certifikovati lokalne trenere i prilagoditi programe lokalnim
uslovima.
BIP programe najvećim djelom finansira Vlada Kraljevine Norveške (Ministarstvo vanjskih
poslova).
Provodi projekte podrške u
sektorima poljoprivrede,
pčelarstva i drvne industrije.
Za potrebe svakog od svojih
projekata, povezuje stručnjake i
partnere koji posjeduju
odgovarajuća znanja i vještine.
BIP u Bosni i Hercegovini!
U Norveškoj organizuje obuke iz
poduzetništva za izbjegla lica koja
žele da se vrate u svoje zemlje.
Uspješno radi i na povezivanju
lokalnih kompanija i proizvođača
sa partnerima u Kraljevini
Norveškoj.
Web stranice na kojima možete pronaći više informacija o BIP-u i programima koje provodi:
www.bips.no, www.bip.ba i www.bips.rs
8. LITERATURA
1. Bradić Donatella MSc Razvoja i planiranja: Istraživanje i izveštaj - Uticaj Programa
učeničkog preduzetništva Business Innovation Programs na zapošljivost i stvaranje novih
radnih mesta, Beograd, decembar 2010
2. http://bips.rs/assets/files/ZAVRSNI%20IZVESTAJ%20PROJEKTA.pdf
3. http://www.gea.ba/latn/?page=19&kat=21&vijest=212 (pristupljeno, 5.3.2013.)
4. Programi učeničkog poduzetništva BIP-a u Regiji http://bips.rs/index.php?id=4
5. www.bip.ba
6. www.bips.no
7. www.bips.rs
PODUZETNIČKI PODUHVAT U GLOBALNIM USLOVIMA
RECESIJE: SAVREMENI PRISTUP
mr.sc.Eldin Begić 1
Apstrakt
Ovaj rad nastoji ohrabriti potencijalne i već postojeće poduzetnike, sa posebnim
akcentom na mlade i nezaposlene ljude, da poduzimaju poslovne poduhvate, čak i u kriznim
uslovima globalne recesije. Poznato je da je svjetska globalna ekonomska kriza najsnažnije
pogodila područja koja su manje razvijena, a posebno male poduzetnike u tim područjima. U
takvim okolnostima ne ostaje mnogo prostora poduzetnicima za uspješno poslovanje, te su
prisiljeni tražiti nove prilike i ulaziti u poslove sa većim stepenom rizika. Postaju prisiljeni da
pristupaju poduzetništvu otkrivanjem novih prilika i to na savremen i inovativan način. Cilj
rada je dokazati da krizne situacije i recesija mogu pružiti nove prilike poduzetnicima, koje
moraju na vrijeme uočiti i na koje moraju na vrijeme reagovati.
Konkuretna prednost se može steći ako je poduzetnik u stanju da ponudi nešto vrijedno i
značajno na tržištu, te ako se razlikuje od konkurenata na način da je kvalitetniji. Pored toga
mora postojati čitav niz drugih izvora konkurentske prednosti, koje bi trebale podržavati
glavni izvor konkuretske prednosti. Osnovni cilj rada je pomoći poduzetnicima da pronađu
izvore konkurentskih prednosti u globalnim uslovima recesije.
Ključne riječi: Poduzetnički poduhvat, globalna recesija, savremena znanja, konkurentska
prednost
1
Razvojna agencija USK, [email protected]
Abstract
This paper seeks to encourage potential and existing entrepreneurs, with special
emphasis on young and unemployed people, to undertake business ventures, even in crisis
conditions of global recession. It is known that the global economic crisis most strongly
affected less developed areas, especially small entrepreneurs in these areas. In such
circumstances there is not much space left for successful entrepreneurship, entrepreneurs are
forced to search new opportunities, and to undertake ventures with higher risks. They must
have a contemporary approach to entrepreneurship which tries to discover new opportunities
in a modern and innovative way. The goal of the paper is to show that crisis and recession
can provide new opportunities to entrepreneurs that need to be detected at time and on which
need to be reacted at the right time.
Competitive advantage may be gained if the entrepreneur is able to offer something
valuable and important to the market, and if it differs from the competition in a way that
offers a higher level of quality. In addition, there must be many other sources of competitive
advantages which should support the main source of competitive value. The main aim of the
paper is to help entrepreneurs to find sources of competitive advantage in the global
recession conditions.
Key words: Business Venture, Global Recession, Contemporary Approach, Competitive
Advantage
2
1. UVOD
Cilj svakog poduzeća je ostvarivanje trajne rentabilnosti, a cilj svakog poduzetničkog
poduhvata je pozitivan poslovni rezultat. Da bi se to ostvarilo, prije svega, mora postojati
vlastita spoznaja o određenoj opštoj društvenoj korisnosti i osnovna orijentacija poduzeća i
njegovog poslovanja. Realizacijom postavljenih ciljeva potencijalni profitni potencijal se
pretvara u realni, čak i u vrijeme globalne recesije.
Postoji nizak stepen saglasnosti među teoretičarima i praktičarima o tome šta je
socijalno poduzetništvo, a šta nije. 2 Zapravo se u cjelosti mijnenja ambijent privređivanja, a u
skladu sa tim se mijenja organizacija i struktura poduzeća. Pravovremeni protok informacija
postaje ključna karika svakog poslovnog zahvata i uspjeha 3, a kad su tehnološka rješenja već
uhodana tada ponajviše zavisi od sposobnosti i vještine poduzetnika. Postojanje visokog
stepena korelacije u apsolutnom iznosu među rizicima bi trebalo povećati vrijednost ukupne
informacije. 4 Međutim, efekat globalne recesije se značajno odrazio na naše područje, što ne
smije nikako obeshrabriti poduzetnike da ulaze u nove poduzetničke poduhvate.
2. PODUZETNIŠTVO OTKRIVANJEM NOVIH PRILIKA
U USLOVIMA RECESIJE
U uslovima globalne recesije kada poslovni ambijent djeluje zatvoreno, odnosno kada
se čini da bi bilo krajnje nerazumno u takvim okolnostima tražiti prostor za novi poduzetnički
poduhvat, uvijek postoji nova prilika. Pored toga, na tržištu postoje uspješne firme sa
tradicijom, što može potencijalne male poduzetnike obeshrabriti da na određenim poslovnim
područjima razvijaju poslovanje. No, ohrabruje uvjerenje da uvijek postoji kreativniji i
inovativniji način da se određene stvari rade u poslovanju. Poslovna prilika je šansa da se
nešto uradi drugačije i bolje, a inovacije su način, put kojim se ta aktivnost obavlja drugačije i
bolje. 5 Niko se ne može uspješno i dugoročno odbraniti od kreativnosti i inovativnosti, a to
dovodi do otkrivanja novih prilika.
2
Trivedi C.; Stokols D.: Social Enterprises and Corporate Enterprises: Fundamental Differences and Definig
Features, The Journal of Entrepreneurship Vol.20 No.1, London 2011.
3
MarkovićD.; Ilić B.; Komazec S.; Ristić Ž.; Radovanić D.: Globalna ekonomija i geofinansije, EtnoStil,
Beograd 2010. str. 116
4
Eeckhoudt L.; Thomas A.; Treich N.: Correlated Risks and the Value of Information, Journal of Economics
Vol.102 Issue 1, Springer, Vienna 2011.
5
Wickham P.A.: Strategic Enterpreneurship, 2nd Edition, Prentice Hall, London 2001.
3
Slika 1.
Doprinosi rastu industrijske proizvodnje u BiH po industrijskim granama
Izvor: Agencija za statistiku BiH
Prethodna slika nam pokazuje doprinose rastu industrijske proizvodnje u BiH po
glavnim industrijskim granama za period januar-septembar 2012. godine u odnosu na period
januar-septembar 2011. godine. Možemo uočiti da je industrija doživjela pad od 5,6%. Sektor
intermedijarnih proizvoda je doživio pad od 1,3%, kapitalnih proizvoda od 1,1%, a sektor
trajnih proizvoda za široku potrošnju 1,2%. Najmanji pad od 0,2% je zabilježen u sektoru
netrajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je interesantna činjenica da je zabilježen pad od
1,8% u energetskom sektoru.
U trenutnoj situaciji kada je industrija u opadanju i kada su svi značajniji sektori u
opadanju, poduzetnički poduhvat bi morao biti visoko inovativan i savremen. Prema
iznesenim podacima najstabilniji je sektor netrajnih proizvoda za široku potrošnju.
3. TRAJANJE PODUZETNIČKOG PODUHVATA U GLOBALNIM
USLOVIMA RECESIJE
Analiza vezana za životni vijek poduhvata zasniva se na analizi životnog vijeka
proizvoda/usluge na tržištu, a predstavlja period u kome novi proizvod/usluga ne nailazi na
značajniju konkurenciju na tržištu.6 Za bilo koji proizvod, a posebno za tržišno orijentirane
inovativne proizvode, postoji prilika za tržišnu eksploataciju i u uslovima recesije. Međutim,
stalno se sužava prilika, a životni vijek se skraćuje, sa sve većom opasnošću od konkurencije i
sa njenim sve frekventnijim pojavljivanjem uz dodatno djelovanje globalne recesije.
6
Levy N.S.: Managing High Technology and Innovation, Prentice Hall, London 1998.
4
1461
1600
1400
1200
1000
800
600
400
200
0
1192
1163
1373
1286
novoregistrirani
ugašeni
34
2009
2010
2011
Slika 2.
Broj novoregistriranih i ugašenih poslovnih subjekata u Federciji BiH
Izvor: Federalno ministarstvo, razvoja poduzetništva i obrta
Kada se osvrnemno na podatke sa slike 2, uočićemo koliko je zapravo naše okruženje
pogođeno globalnom recesijom. Posebno zabrinjava podatak da je u 2011. godini na teritoriji
Federacije BiH ugašeno 1.373 poslovna subjekta, dok su novoregistrirana samo 34 poslovna
subjekta. Poslovni subjekti se masovno gase u tenutnoj recesiji, dok je gotovo beznačajan broj
otvaranja novih. Posljedica ovoga je pad zaposlenosti, što prikazuje slijedeća slika.
14000
12000
SUBJEKTI
10000
Mikro
8000
Mali
6000
Srednji
4000
Veliki
2000
0
2009
2010
2011
GODINE
Slika 3.
Zaposlenost po vrsti poduzeća u Federaciji BiH
Izvor: Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta
5
Možemo primjetiti da je u posmatranom periodu konstantno opadao broj poduzeća u
Federaciji BiH, a posljedično je padala i zaposlenost. Ovo se najviše osjetilo u sektoru malih i
srednjih poduzeća. Razlog za to je vrlo jednostavan. Sektor malih i srednjih poduzeća je
najdinamičniji i uvijek se efekti poslovnog ambijenta prvo reflektuju upravo na ovaj sektor.
4. IZVORI KONKURENTSKE PREDNOSTI U GLOBALNIM USLOVIMA RECESIJE
U poduzetničkom poduhvatu izvori konkurentskih prednosti mogu biti troškovi, znanje,
odnosi i struktura. 7 Glavni pristup izvorima mogućih konkuretskih prednosti predstavlja
orijentacija na strateške sposobnosti i kompetentnosti poduzeća.
U globalnim uslovima recesije ne samo da ćemo biti svjedoci impresivnog porasta
malih poduzeća, već će se i velika poduzeća, da bi mogla opstati, morati prestruktuirati.
Poduzetnicima i onima koji žele osnivati ili preuzimati poduzeća potreban je početni
kapital. Da bi se pomoglo osnivanje i preuzimanje poduzeća potrebni je volumen povlastice
veći nego kod običnog poticanja štednje. 8 Povlasticu čine povoljniji uslovi kreditiranja,
posebno niže kamatne stope od onih koje postoje na tržištu. U mnogim slučajevima se
pokazalo da su poduzeća koja su koristila neki od programa potpore dinamičnija od
ostalih.jedinstv
4.1. EFEKTI KAŠNJENJA ULASKA NA TRŽIŠTE
Mnoge knjige o menadžmentu govore o prilagođavanju okruženju koje se mijenja.
Međutim, ako se prilagođavate reaktivni ste, čekate da vidite šta će biti, pa se onda
prilagođavate. 9 To može da funkcionira ako je promjena spora ili barem toliko spora da je
brža vaša reakcija. Dok se vi prilagodite okruženju, ono može ponovo da se promijeni i uvijek
zaostajete.
Ako je kriza problem koji se ne rješava, već je na čekanju, onda slijedi da, ako smo
uspješni u proaktivnom rješavanju problema koji se pojavljuju, oni neće prerasti u krize. Što
duže čekate problem postaje složeniji i teže ga je riješiti. Globalna recesija ne prolazi,
poslovni subjekti se gase, pada zaposlenost, a posljedica je da ukupna potražnja opada i
recesija prijeti da preraste u globalnu depresiju.
7
Dollinger M.: Entrepreneurship: Strategies and Resources, 2nd Edition, Prentice Hall, New Jersey 1999.
Brūmerhoff D.: Finanzwissenschaft 7. Vőllig ūberarbeitete Auflage, Oldenbourg Verlag, Mūnchen 1996.
9
Adižes I.K.: Kako upravljati u vrijeme krize, Asee, Novi Sad 2009.
8
6
Gotovinski tok
Period uspješnosti
A
efekat kašnjenja
vrijeme
B
Ciklus istraživanja i
razvoja
Period bez
konkurencije
Period slabe
konkurencije
Jaka konkurencija
Slika 4.
Efekat kašnjenja ulaska na tržište
Na slici se jasno može vidjeti efekat kašnjenja ulaska na određeno tržište. Poduzeće B je
kasno reagovalo na polju istraživanja i razvoja. Posljedica toga je stalno suočavanje sa
konkurencijom i slabo iskorištavanje otvorene prilike. Na drugoj strani poduzeće A je na
vrijeme reagovalo i na pravi način iskoristilo priliku na tržištu, posebo u periodu bez
konkurencije.
5. ZA SADAŠNJE I BUDUĆE PODUZETNIKE
Da bi ste uspjeli u poslu, danas je neophodno da otkupite stado mozgova. 10 Potreban je
inovativni biznis, drugačiji, nepredvidljiv i pun iznenađenja. Potrebna je nova paradigma
menadžment teorije, univerzalna teorija koja je nezavisna od kulture, privredno neutralna i
neelitistička i koja dovodi do superiornih ekonomskih rezultata. 11 Proces menadžmenta je
suviše komplikovan za bilo kog pojedinca da bi mogao da postane izvrstan u svakom
njegovom segmentu. Uspješan menadžment je timski proces. Istina, jedan je lider, primus
inter pares, ali bez drugih, njegove pojedinačne odluke mogu da odvedu čitavu organizaciju u
gubitak.
10
11
Riderstrale J.; Nordstrom K.: Funky Business, Buck House Publishing, Stockholm 1999.
Adižes I.K.: Insights on Policy, Adizes Institute Publications, California 2011.
7
Ne treba se zanositi modelima iz Azije (Kina) gdje se uspjeh privrede plaća gotovo
ropskim položajem zaposlenih koji za minimalne plate ispunjavaju velike norme, već se treba
ugledati na model razvoja zapadnih zemalja. Ovi modeli su podobniji za ljude zapadne
civilizacije kojoj i mi težimo..
6. ZAKLJUČAK
Općenito uzevši, etimološki poduzetništvo znači sposobnost da se pokrene neka akcija,
da se nešto poduzme radi postizanja određenog cilja, uz spremnost prihvaćanja pratećeg rizika
i suprotstavljanja svim preprekama i nepredvidivim teškoćama i nedaćama. 12
Poduzetnik mora posjedovati urođeni talenat, ogromnu volju, izuzetno dobro
obrazovanje i permanentno školovanje. 13 Savremeni poduzetnik mora polaziti od kupca,
istraživanja tržišta, a ne od proizvodnje kao ranije. Ovakav pristup poduzetništvu polazi od
kupca, te od njega natrag do proizvodnje ili nabave zavisno o kojoj vrsti djelatnosti se radi.
Da bi poduzetnički poduhvat bio uspješan u globalnim uslovima recesije, on mora biti
inovativan, savremen, odnosno kreiran na način da nudi nešto novije, drugačije, bolje i
kvalitetnije. Interakcijski odnos poduzeća i njegove okoline postaje ključan, a orijentiranost
poduzeća prema eksternom okruženju treba biti glavna preokupacija. Poduzeća i pojedinačni
poslovni poduhvati se trebaju prilagoditi promjenama u okolini i na adekvatan način
odgovoriti na promjene i krizne situacije.
Danas, poslije sloma globalne ekonomije, skoro svi govore da postoji potreba za
regulacijom ili bar za više regugulacije nego što je to bio slučaj prije krize. 14 Kriza bi bila
manje frekventna i manje skupa, a troškovi regulatora i regulacija bi bili manji. Ponovo, u
teoriji, tržišta su trebala osigurati disciplinu, ali u današnjem dinamičnom svijetu ova
disciplina tržišta je narušena. Međutim, naša epoha je ipak najbliža snu o generalnom skoku
čovječanstva iz vladavine potreba u vladavinu slobode zahvaljujući savremenoj ekonomskoj
nauci. 15
Dragičević A.: Politička ekonomija informacionog društva, Zagreb 1994.
Marković D.; Ilić B.; Komazec S.; Ristić Ž.; Radovanović D.: Globalna ekonomija i geofinansije, EtnoStil,
Beograd 2011.
14
Stiglitz J.E.: Freefall – America, Free Markets and the Sinking of the World Economy, W.W. Norton &
Company, New York 2010.
15
Medema S.G.; Samuels W.J.: Foundations of Research in Economics: How Do Economists Do Economics?,
Edward Elgar, Cheltenhan 1996.
12
13
8
LITERATURA
1. Adižes I.K.: Insights on Policy, Adizes Institute Publications, California 2011.
2. Adižes I.K.: Kako upravljati u vrijeme krize, Asee, Novi Sad 2009.
3. Agencija za statistiku BiH: Indeks obima industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini u
septembru 2012. godine, Sarajevo 2013.
4. Brūmerhoff D.: Finanzwissenschaft 7. Vőllig ūberarbeitete Auflage, Oldenbourg Verlag,
Mūnchen 1996.
5. Direkcija za ekonomsko planiranje BiH: Bosna i Hercegovina ekonomski trendovi januarseptembar 2012.; Sarajevo 2013.
6. Dollinger M.: Entrepreneurship: Strategies and Resources, 2nd Edition, Prentice Hall,
New Jersey 1999.
7. Dragičević A.: Politička ekonomija informacionog društva, Zagreb 1994.
8. Eeckhoudt L.; Thomas A.; Treich N.: Correlated Risks and the Value of Information,
Journal of Economics Vol.102 Issue 1, Springer, Vienna 2011.
9. Levy N.S.: Managing High Technology and Innovation, Prentice Hall, London 1998.
10. Marković D.; Ilić B.; Komazec S.; Ristić Ž.; Radovanović D.: Globalna ekonomija i
geofinansije, EtnoStil, Beograd 2011.
11. Medema S.G.; Samuels W.J.: Foundations of Research in Economics: How Do Economists
Do Economics?, Edward Elgar, Cheltenhan 1996.
12. Riderstrale J.; Nordstrom K.: Funky Business, Buck House Publishing, Stockholm 1999.
13. Stiglitz J.E.: Freefall – America, Free Markets and the Sinking of the World Economy,
W.W. Norton & Company, New York 2010.
14. Trivedi C.; Stokols D.: Social Enterprises and Corporate Enterprises: Fundamental
Differences and Definig Features, The Journal of Entrepreneurship Vol.20 No.1, London
2011.
15. Wickham P.A.: Strategic Enterpreneurship, 2nd Edition, Prentice Hall, London 2001.
9
POSSIBILITIES AND LIMITATIONS OF LEASING AS A SOURCE OF FUNDING
FOR NEW VENTURE OWNERS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Muhamed Hamidović 1, magistar ekonomije
Apstrakt
Finansiranje inicijalnih preduzetničkih aktivnosti je ključan faktor kod uspješne
realizacije poslovne ideje. U tom smislu, cilj ovog rada je da osigura pregled u trenutno
stanje dostupnosti lizinga kako alternativnog izvora financiranja za mala i srednja poduzeća,
te ponudi analizu uslova i ograničenja kod finansiranja njihovih poslovnih aktivnosti sa istim.
Kao predmet analize, zajam iz komercijalnih banaka u BiH kao izvor financiranja je također
razmatran i poređen uz dodatak faktora koji stimulišu ili limitiraju provođenje aktivnosti u
poslovnom okruženju koje je, prema mišljenju poduzetnika, u velikoj mjeri destimulativno u
smislu pristupa financijama. Ovaj rad identificira trenutno stanje u Bosni i Hercegovini kod
razmatranja lizinga kao potencijalnog izvora financiranja za iniciranje početnih ili širenje
već postojećih poslovnih aktivnosti, sa glavnim ciljem dostizanja spoznaje o iskazanom
problemu u ovoj oblasti. Uzimajući u obzir preovladavajuće stavove u stručnoj literaturi,
ovaj rad daje komparativnu analizu tradicionalnog bankarskog zajma u poređenju na
lizingom kao alternativnim izvorom financiranja u Bosni i Hercegovini putem jednog
primjera. Također, analiza iznesenih prednosti i nedostatke dvaju modela financiranja daje
dobru osnovu za razumijevanje problema financiranja malih i srednjih poduzeća.
Ključne riječi: pristup financijama, poslovno okruženje, Zakon o lizingu u FBiH, Zakon o
lizingu u RS, kamatne stope, izvori financiranja, anuitet.
1
Centar za promociju lokalnog razvoja - PLOD Centar Bihać, [email protected]
Abstract
Proper sources of funding occurred as a key issue of realizing a business idea for
entrepreneurs. In this sense, this paper aims to provide insight into the current state of
availability of leasing as source of funding to SME´ s, and analysis of opportunities and
constraints when financing their business activities with one. As a matter of analysis, bank
loan in Bosnia and Herzegovina as source of funding is also considered and compared with
addition of factors that encourage or limit the conduct of activities in an environment which
is, according to entrepreneurs, in largely non-stimulating in terms of access to finance. This
paper identifies current situation in Bosnia and Herzegovina when considering leasing as a
potential source of funding the initiation or expansion of existing business activities, with the
main goal to be on the top of reported problem in this area. Taking into account the
prevailing attitudes in the professional literature, this work gives a comparative analysis of
traditional bank loan versus leasing as alternative source of funding in Bosnia and
Herzegovina through one example. Also, analysis of the presented advantages and drawbacks
of the two financing models provides a good basis for understanding the problems of
financing small and medium enterprises.
Keywords: access to finance, business environment, Law on Leasing in FBIH, Law on
Leasing in RS, interest rates, sources of funding, commercial banks, annuity.
1. INTRODUCTORY OVERWIEV
In terms of access to finance, when compared to the circumstances in the region (Croatia,
Republic of Serbia), the situation in Bosnia and Herzegovina can be put in the similar context
in terms of funding and preconditions when applying for a loan. Entrepreneurs in most cases,
use of personal sources of funding replace with available credit lines offered by commercial
banks. Rarely they become beneficiaries of some form of government subsidies (interest
subsidies, grants, guarantees). In this sense it is justified to present the thesis that in the period
of the past ten years, commercial banks in the region as well as in Bosnia and Herzegovina,
profiled as a leading lenders and financiers of entrepreneurial activity.
However, leasing as form of financing is offered as alternative for traditional credit loans
to entrepreneurs. Although very similar to lines of credit with repayment period and interest
rates, leasing as a form of creative financing offers support to those customers not burdened
with ownership Business simply makes regular monthly payments to the leasing company
over the duration of the contract and has the use of the asset during that time 2. In case of
financial leasing, after the end of repayment period and after the last annuity paid back to the
leasing company, ownership of the leased item transfers to lessee.
On the other hand, operative leasing does not predict any of the ownership transfer to the
lessee after the contract expires, the owner of the leased items stays unchanged. Another
important thing that distinguish two basic forms of leasing is the risk of potential damage or
destruction on leased item. In first case, possible unpredicted costs of damage caused by
“higher force” or any expenditures incurred during the lease period related to routine
maintenance is covered by the lessee despite the fact that the ownership of the leased asset is
in hands of leasing company.
In second case, expenditures are covered by the leasing company which makes the
financing reasonably expensive. Also, in case of operative leasing the time period of the
contract is considerably shorter than the assessed economic lifespan of the leased item.
Association of Leasing Companies in Bosnia and Herzegovina was established back in 2005,
from three leading leasing companies in B&H (Hypo-Alpe-Adria Leasing, Raiffeisen Leasing
and Volksbank Leasing) 3. From the remaining six leasing companies currently operating at
the time of my research in B&H, five of them has joined the Association later on.
2
3
Business Planning: A Guide to Business Start-Up, David Butler, 2000, page 149
www.leasing.org.ba (23.3.2012.)
Leasing companies in B&H are mostly formed as a organisational units - subsidiaries tied
to commercial banks as their mother firm, all except one in FB&H and RS. Leasing industry
in Europe generally had a tough time during the recent period of global financial crisis,
according to Leaseeurope annual report in 2009 4. The same report shows a number of
1.569.263.000 leasing contracts less signed by its Member Associations on the Leasing
market in Europe in 2009, with a result of 25,33% negative growth rate in comparison to
previous year, and 7,7% negative growth rate related to financial leasing contracts.
Bosnian circumstances can also relate to negative trends in Europe, perhaps the presented
fact by the CEO of Leasing Association in B&H, Mr.Hadžić, in best way reflects the situation
on the market. In his own words, 60% less financing in 2009 was less provided due to effects
of global economic crisis as opposed to 2008. 5 The 2010 results haven´t suggested a brighter
days in future for leasing sector in B&H either, with realised loss of leasing companies
between 80 and 100 million BAM.
The only leasing company formed in the Republic of Srpska, operated with 231.600 BAM
loss in 2009, continuing with 753.000 BAM loss in the 2010 6. The Banking Agency of
Republic of Srpska 2010 annual report also stated the decrease of placements of leasing
companies operating at the territory of RS by 50% , in the total amount of 2.37 million BAM.
This is something that will certainly affect the future business environment, considering the
challenges leasing companies are coping with.
2.INTEREST RATES AND LEASING FEES IN BOSNIA AND HERZEGOVINAPAST TRENDS AND PRESENT PRACTICE
Leasing as a form of financing in experts literature and foreign practice is generally viewed
as a simpler and less expensive source of financing business development compared to bank
loans. To compare the prices of funding, firstly I would like to present the average interest
rates on credit loans offered by commercial banks in Bosnia and Herzegovina. The graph
presented next shows the average interest rates of commercial banks offered to enterprises in
the past period.
4
Annual Survey 2009, Leaseurope - the Voice of Leasing and Automotive Rental in Europe
Source: www.nezavisne.ba , (09.02.2009)
6
„Izvještaj o stanju u bankarskom sistemu Republike Srpske za period 01.01.2010 - 31.12.2010.god“, Agencija
za bankarstvo RS, mart 2011.god., page 64.
5
short-term loans
long-term loans indexed to foreign currency
8,1
8,04
7,74
8,05
7,84 7,84
7,79
7,71 7,72
7,57
4st Qtr
2009
1st Qtr
2010
2nd Qtr
2010
3rd Qtr
2010
4th Qtr
2010
Graph 1. - Interest rates of commercial banks on loans for private enterprises 7
Interest rate on loans for capital investments show slightly upward trend from fourth
quarter in2009 to third quarter in 2010, followed by declining trend thereafter. Rates on shortterm loans to private enterprises showed downward trend from fourth quarter in 2009 catching
7,57 percent at the end of second quarter, then raising to 8,04 percent in third quarter,
finishing at 7,84 percent at the end of 2010.. The average interest rate for short-term loans in
BAM to private companies is 26 basis points lower relative to the same quarter in previous
year, and 20 basis points lower to the previous quarter. Average interest rates on long-term
loans in BAM, which still constitute only a very small share of total loans, were 8.25 percent
and 9.10 percent for private companies and associations and households, respectively. 8
On the other hand, average interest rates by the leasing companies of FBIH from year of
2009 and 2010 are shown below at table 1:
7
8
Source: CBBIH ,Bulletin No.4, December 2010
Source: CBBIH; Bulletin No.4, December 2010 , page 64.
Table 1. - Average interest rates by the leasing companies for 2009 and 2010, operating in the
FB&H 9
No.
Description
1.
1.1.
1.2.
by leased item
Automobiles
Vehicles
for
business activity
Equipment
Real estate
Other
by the lessee
Enterprises
Entrepreneurs
Households
Other
1.3.
1.4.
1.5.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
Total
Average interest rates
01-12-2009
01-12-2010
Nominal
Effective
Nominal
Effective
11,40%
10,87%
15,94%
14,96%
8,86%
7,58%
12,20%
10.08%
9,04%
10,20%
12,19%
12,27%
8,52%
6,38%
-
11,32%
6,65%
-
10,48%
7,43%
11,16%
10,97%
14,33%
10,70%
15,80%
14,14%
7,83%
9,65%
9,14%
6,39%
10,61%
13,93%
12,62%
6,68%
10,49%
14,44%
7,17%
8,67%
Leasing companies of FB&H
Although leasing as a form of financing in experts literature and foreign practice is viewed
as less expensive source of financing the business activities, above presented interest rates are
rather high when compared to interest rates on bank loans on Graph 1. In addition, general
practice by leasing companies I contacted requires minimum 15 % down payment and in
some cases up to 30 % on the final value of leased asset (with VAT charged and integrated) in
advance, besides regular leasing instalments. For a start-up owner who is in desperately need
for every cent to cover for his initial expenditures and negative cash flow, it´s a major
disadvantage. Important thing to say is that interest paid aren´t tax deductible, and the lessee
will have to pay VAT on the facture price of the leased asset, and VAT on the interest
calculated by the lessor.
This is something that additionally raises the price of funding. Eventually, with some
leasing companies can be arranged that the down payment include only a part of taxation
upfront, and rest of the taxable amount to be calculated along with the other leasing
instalments. This means that the taxable amount is spread over the lenght of the lease
agreement, as a part of annuity making it more affordable for the entrepreneur.
These taxation issues can play a large part in a decision whether or not to use leasing.
Previously, compulsory casco insurance on leased assets raised the flag even higher, but after
9
Source: www.abrs.ba; www.abfbih.ba (07.04.2011.)
adopting the Law on leasing 10 in the National Assembly RS in 2007 and Draft Law, leasing
service set out to be more affordable. In Federation, the Law which stipulates leasing service
is the Law on Leasing in FB&H 11 adopted at the end of 2008. On the state level regulation
related to leasing services in B&H has not been adopted yet in Parliamentary Assembly of
Bosnia and Herzegovina.
3.LEASING VERSUS BANK LOAN
Pros and cons on leasing I tested on one example. I approached a market leader in
leasing service in Bosnia and Herzegovina, with an application for financial leasing of 20.000
€ worth equipment. In application filled, I stated that the 20.000 € amount is needed for
obtaining of equipment (coffee machines, refrigerators etc.) and that as a start-up, I´m
planning to open up a coffee shop. The presented offer by the leasing company is part of he
calculation no.1, as shown below:
Calculation no.1: Leasing offer for equipment purchase
Lenght of lease agreement:
Equipment price:
+ (17 % VAT)
Equipment price ( with VAT included)
60 months
20.000€
3.400€
23.400€
39.116,60 BAM
6.649,82 BAM
45.766,42 BAM
10 % down payment:
1,5 % processing costs
+ ( 17% VAT )
VAT tax on leasing interest rate
VAT tax on equipment price
2.000 €
270 €
45,90 €
762,96€
3400€
3.911,66 BAM
528,07 BAM
89,77 BAM
1.492,22 BAM
6.649,82 BAM
Total down payment in advance,
before equipment delivery:
6.478,86€
12.671,85 BAM
Difference to be repaid:
Time period :
Leasing instalment:
Total amount after the
leasing agreement expires:
18.000€
60 months
374,80€
28.966,86€
35.204,94 BAM
733,05 BAM
56.654,25 BAM
*intercalary interest 1% is not included
*insurance policy on equipment is not included
*lessor requires strong collateral - solidary borrower plus mortgage. In this case required value of mortgage is
35.000 €, 0,2% on funding provided + 10€ costs of mortgage are not included plus cost of official court surveyor
opinion.
*nominal interest rate is 9,47%, tied to variable 3M Euribor and subjected to change.
As shown, lessee in this case myself is obligated to pay 6.478,86 € in advance, prior to
equipment delivery. As an entrepreneur who seeks start-up funding for his initial business
10
11
Zakon o Lizingu ,“Službeni glasnik Republike Srpske“, br.70 /07
Zakon o Lizingu, „Službene novine Federacije BIH“, br.85/05
activity I found this to be very challenging. To find an enterprise who will guarantee for the
loan and to provide mortgage with value of 35.000 € posted as requirement for funding is
something even more demanding. The remaining 18.000 € is calculated with variable interest
rate tied to three-month Euribor. If we add costs of mortgage, costs of official court surveyor
opinion, insurance policy on the equipment, and possible intercalary interest the price of
funding is most likely to exceed the amount of 28.966,86 €.
Of course, consequences of possible Euribor changes are not part of the analysis and the
leasing company holds legitimate right to change certain terms and requirements of funding
according to their business policy. I would also like to point out collateralization of risk in this
case, beside a solid co-borrower with couple of million income on a yearly basis and low debt
to equity ratio, the leasing company requires a mortgage in addition to properly secure the
funding. Nevertheless, ownership of the equipment leased stays in lessors’ hands until the end
of leasing agreement, as a certain guarantee leasing service required additional collateral. This
is something expected when applying for a long - term loan, but having in mind the creative
story of easier and more accessible source of financing, it came out as significant surprise and
limitation.
The question which I personally wanted to answer was: is leasing really more affordable
than traditional bank loan for entrepreneurs? To compare the results and to analyse if leasing
is really more affordable source of financing as opposed to standard bank loan I filled the
application for long term loan in the same bank. The request for financing was in the same
amount and for same purpose as for leasing in previous case; it was for start-up and for capital
investment. The bank generally does not provide funding for start-ups, but offered a loan
under certain terms.
Calculation no.2 is presented on the next page, on equipment facture price of 20.000 €:
Calculation no.2: Long- term loan for equipment purchase
___________________________________________________________________________
Length of repayment period:
60 months
Equipment price:
+ (17 % VAT)
Equipment price ( with VAT tax included)
20.000€
3.400€
23.400€
39.116,60 BAM
6.649,82 BAM
45.766,42 BAM
1,7% processing costs
397€
776,45 BAM
Total down payment in advance
before equipment delivery:
397€
776,45 BAM
Difference to be repaid:
Time period :
Annuity :
23.400€
60 months
485,18€
45.766,42 BAM
Total amount for repayment:
29.110,67€
56.934,64 BAM
948,92 BAM
*Pledge on the equipment is not included
*Lender requires strong collateral - solidary borrower plus mortgage. Value of mortgage should fully cover the
funding ( costs of 0,2% on funding provided + 10€ costs of mortgage are not included plus cost of official court
surveyor opinion.).
*Effective interest rate is 8,95% fixed.
In case presented above the cost of funding in calculation is negligible higher by 143,36 €
with 110 € higher annuity, but having in mind a final price of funding with fixed interest rate
and the fact that there is no down payment required I find the long term funding for start-up
owner to be more affordable.
With same collateral posted as requirement, entrepreneur in this case can arrange even a
longer period of funding then presented, with maximum period up to 7 years and lower
annuity of 382,09 €.
The projected financial outflow trends of earlier mentioned funding options are presented
in the next graph:
12000
10000
8000
Bank loan - 5 year duration
6000
Financial leasing
Bank loan - 7 year duration
4000
2000
0
2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017
Graph 2. - Projected outflows for financial leasing, 5-year loan and maximum 7- year bank
loan
The graph suggests high initial costs when financial leasing acquired, total down payment
with VAT and
other expenses reaches respectable amount of 6.478,86 €, before the
equipment delivery. Adding annual leasing instalments of 4.497,6 € to it, entrepreneur will
face a sum of 10.976,46 € that he needs to come up with to repay the obligations for funding
provided in 2011. In the years afterwards, with assumption that Euribor stays at the same level
as when funding provided, which is less likely, entrepreneur will repay the funding with sum
of 4.497,6 € on yearly basis. In case of obtaining a five-year bank loan, the initial costs of
funding are reasonable smaller making the difference of 4.760 € available in 2011 for
entrepreneur to use it for another purposes.
In years afterwards, 110 € higher annuity creates a 1.324 € higher obligation for
entrepreneur to repay the financing annually, until the period of financing ends. As
mentioned, the long-term bank loan in this case is offered with fixed 8,95% rate so figures
represent the final price of financing. Finally, the best option for entrepreneur would be a
seven year bank loan in the same institution with same interest rate. 4.982 € is the amount in
first year directed towards credit repayment, with more adjusted 382, 09 € annuity. However,
key to success in obtaining a long-term loan for a start-up will be a well prepared business
plan, and related to industry with sustainable market potential. The banks are in it for strong
positive cash flow, so no matter how attractive collateral owner of a start-up provide, it will
not make a difference to a banker if not convinced in viability of the proposed business.
Taxation in both cases has the same impact on entrepreneur, allowing certain tax benefits
through depreciation. Another important thing discovered during the research is limitation
regarding the possible type of asset for leasing arrangement.
Leasing agencies in B&H tend to provide funding for vehicles, equipment in specific
industries such as medical equipment, construction equipment, and production equipment.
Catering equipment for example, cannot be part of leasing arrangement according to business
policies of most leasing companies I contacted. Difficulties might also appear due to
provisioning when lessor assesses that the equipment is risky and less marketable for instance.
My personal opinion and impression is that leasing companies in B&H are reluctant to
provide funding to start-ups, some leasing officers spoke forwardly incorporating start-ups to
so called "knockout category", and others set high-demanding requirements which beside
good credit worthiness of guarantor also included mortgage requirement making the financing
unavailable and less accessible for them.
4. REVIEW OF THE OPERATIVE LEASING
As mentioned, operative leasing is business engagement in which lessee uses the asset
during a specified period of time in return for a mutually agreed periodic payment, without a
neither buyout nor ownership option on the leased asset and the lessor covers the costs of
depreciation 12. In other words, it is a commercial agreement in which lessee pays the lease
rentals on usage of the asset for fixed time period, after which the ownership never passes to
the business customer. Unlike financial leasing, costs of any possible harm or damage done to
the leased asset in the leasing period goes to leasing company, as well as expenditures related
to regular maintenance of asset. In exchange, leasing company always claims advance fee (in
B&H between 10-20 %) and calculates the lease rentals on the remaining period of leasing.
This type of funding can be very helpful when new venture owner needs a piece of equipment
for a shorter period of time, as for seasonal work when it´s not affordable to buy an asset
planned to be used occasional. On the other hand, leasing company leases the asset expecting
to sell it second-hand at the end of the leasing agreement, or perhaps to lease it again to
someone else.
12
Zakon o Lizingu, „Službene novine Federacije BIH“, br.85/05, clause 5
Operational leasing is preferable for equipment where there is a well-established secondhand market, for example cars and construction equipment. Certain limitations occur when
sophisticated equipment is acquiring, because of their less favourable treatment than for
standard equipment. Leasing companies assume possible problems after the lease period ends,
and when they need to lease the equipment again to assure the permanent usage of the asset.
Sophisticated equipment is far less marketable than vehicle, for instance.
Catering equipment is also not included in the official offer of most leasing companies, due
to same reason due to specific market circumstances in which restaurants and coffee shops
acquire their equipment as part of reverse arrangements with their suppliers. For example,
coffee distributors offer free coffee machines for usage to restaurants in exchange for buying
strictly their product. This is something that lessors usually have in mind, when providing
funding. Leasing period is usually moving between two to three years period, depending on
company and other facts but it is always less than the working economic life of the asset.
Leasing company, for this reason, does not need to recover the full cost of the equipment
through the lease rentals because it will lease it to another client. Assets financed under
operating leases are not shown as assets on the accounts of the lessee. Lease rentals as well as
the entire operating lease cost are treated as material cost instead, and because of the absence
of ownership entrepreneur loses certain tax benefits that comes with ownership of equipment.
For example, cost of depreciation is calculated on the equipment value every year estimating
that after the working life of asset, the enterprise will dispose with significant funds to replace
the worn out equipment. These depreciation costs have tax benefits, incorporating them into
total costs when costs and income accounts collide in financial reports. This way enterprise
will have to pay less tax, and the lessee with operational lease arrangement is deprived of this
possibility. In expert literature, the main disadvantages of operational leasing relates to
inability of new venture to obtain these type of funding, and other disadvantages to leasing
are 13:
- As a startup business it can be very hard to obtain lease finance
- Lease finance cannot be used as a security for any other type of funding- the asset is not
yours.
- They may be restrictions on use of the leased asset and the lessor may insist on approving
your insurance arrangements.
13
„Raising Start -Up Finance: Get the right funding to start your business“, Phil Stone , Hot To Books Ltd,
2001,page 56
- Because the asset is not yours, you are not entitled to any residual value in the asset after it
reaches the end of its working life.
- There is no entitlement to claim capital allowances for taxation purposes.*(tax relief
practice in United Kingdom).
5. CONCLUDING ASSESMENT
Leasing as a form of financing according to my research appears to be less affordable in
process of financing the business activities in research area, when compared to bank loans
offered by commercial banks in Bosnia and Herzegovina. Although viewed as less expensive
source of financing in experts literature and foreign practice, in Bosnia and Herzegovina´s
case leasing is more expensive source of funding and offers more limiting then supporting
factors when providing financial resources. My recommendation is that instead of leasing,
entrepreneurs in Bosnia and Herzegovina rather reach out to traditional bank loans in the
process of obtaining financial resources. Also, instruments of financial support to
entrepreneurs such as Loan-Guarantee Funds of LINK, ZE-DA, PREDA and finally
Development Agency of Una-Sana Canton who have been formed can certainly be more
helpful and provide better environment for future entrepreneurs in terms of access to finance.
6. LITERATURE:
Books:
1. Butler, David (2000). Business Planning: A Guide to Business Start-Up.
2. Stone, Phil (2001). Raising Start -Up Finance: Get the right funding to start your
business“ Hot To Books Ltd.
Papers:
3. Agencija za bankarstvo FBIH (2010). Informacija o bankarskom sistemu FBIH sa
stanjem 31.12.2009.
4. Agencija za bankarstvo Republike Srpske (2010). Izvještaj o stanju u bankarskom
sistemu Republike Srpske za period 01.01.2009 - 31.12.2009.
5. Agencija za bankarstvo Republike Srpske (2011). Izvještaj o stanju u bankarskom
sistemu Republike Srpske za period 01.01.2010 - 31.12.2010
6. Annual Survey 2009, Leaseurope - the Voice of Leasing and Automotive Rental in
Europe.
7. Central Bank of Bosnia and Herzegovina (2010). Bulletin nr.4.
Other publications:
8. Bilten Centralne Banke BiH br.4 CBBIH, Decembar 2010 str.64
9. „Izvještaj o stanju u bankarskom sistemu Republike Srpske za period 01.01.2010 31.12.2010.god“, Agencija za bankarstvo RS, mart 2011.god., str.64
10. Zakon o Lizingu, „Službene novine Federacije BIH“, br.85/05,
11. Zakon o Lizingu ,“Službeni glasnik Republike Srpske“, br.70 /07
Web:
12. Association of Leasing companies in B&H web-site www.leasing.org.ba (23.3.2012.)
13. Banking Agency of Republic of Srpska web-site: www.abrs.ba (07.04.2011)
14. Banking Agency of Federation of Bosnia and Herzegovina: www.abfbih.ba
(07.04.2011)
15. Central Bank of Bosnia and Herzegovina web-site: www.cbbih.ba (01.06.2012)
16. Encyclopedia Britannica Online: www.britannica.com (01.02.2013)
17. Association of Leasing companies in B&H web-site www.leasing.org.ba (23.3.2012.)
MJESTO I ULOGA MLADIH U TRANZICIJSKOJ BOSNI I HERCEGOVINI
mr.sci. Lana Osmanagić, prof.soc. 1
Kratak sažetak
Teško je promijeniti položaj omladine bez općih promjena u cijelom društvu. Položaj
omladine je s jedne strane proizvod općeg stanja u društvu, a s druge strane proizvod
djelovanja sistematskih mjera na poboljšanju katastrofalnog stanja u kome se današnja
omladina nalazi. S obzirom na to, najvažniji indikator odnosa društva prema omladini jeste
(ne)postojanje sistemskih mjera (nacionalne strategije) kojima bi se radilo na poboljšanju
položaja omladine u društvu.
Ključne riječi: mladi, tranzicija, obrazovanje, nezaposlenost, podrška, resurs, budućnost
1
Lana Osmanagić, [email protected]
The short content
It's difficult to change the positin of young people without the changes at the whole
society. The positin of young people is product of common socity stand and in the other hand
it is a product of system rules to improve the affecting catastrophal stand at which the present
young people stay.In according to that, the most important indicator of the relation of society
to young people is the (un)present of system rules (national strategy) by which will be
inproved the position of young people in the cosiety.
Key words: young people (youngs), transition, education,unemployement, support, resources,
future
2
UVOD
Tranzicija je složen, mukotrpan i dugotrajan proces. To nije čin koji se jednostavno
završava prelaskom na demokratske, društvene, ekonomske i političke institucije. Kao
najčešće korišćen sinonim, a ujedno i značenje riječi tranzicije, jeste transformacija. Pri
upotrebi termina misli se na pozitivan kontekst značenja riječi transformacija – uvijek je to
promjena na bolje, napravljeni korak unaprijed.
Zemlje u tranziciji, ili post-komunistička društva, ubrzanim korakom su, početkom
devedesetih godina krenule u proces reformisanja svojih privreda. Kao tada krajnji cilj, a
prije godinu i po dana već ostvaren, postavili su ulazak u Evropsku uniju, oličenje vrhunca
ekonomske integracije, privrednog prosperiteta i efikasnog funkcioniranja tržišne privrede.
Taj prelazak iz socijalističkog u demokratsko, otvoreno društvo podrazumijevalo je
uspostavljanje principa tržišne ekonomije uz socijalni razvoj.
Geopolitički model sigurnosnog pitanja zamijenjen je novim modelom sigurnosti.
Komjuteri i komjuterske komponente sve izraženije određuju način življenja ljudi, prirodu
njihovog rada i načina vođenja ratova između država. Sa sve izraženijim dvostrukim
korištenjem visokih tehnologija u vojne i civilne svrhe, sve snažnije dolazi do izražaja
sjedinjavanje ekonomskog i vojnog faktora, što pitanje sigurnosti u suvremnom svijetu čini
sastavnim dijelom opstanka i daljeg razvoja čovječanstva.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ona
2
se nalazi u procesu transformacije iz
netržišne, ranije samoupravne, u savremenu tržišnu privredu. Proces je započeo početkom
1996.,odmah nakon što je potpisan Daytonski mirovni sporazum. 3 Međutim, potrebne su
promjene u mentalitetu, što ne može nastati preko noći, nego strpljivo i dugoročno na bazi
radikalne kritike prethodnog i sadašnjeg i jasne vizije budućeg, dakle demokratskog, civilnog
i civilizacijskog projekta za sve oblasti društvenog života. 4
Bosna i Hercegovina se suočila sa trostrukom tranzicijom:
• iz rata u mir,
• iz socijalizma na tržišnu ekonomiju, i
• iz izgradnje i obnove zemlje ka tržišnoj ekonomiji.
2
Zalmay Khalilzad and lan O.Lesser, Sources of Conflict in the 21 Century, Project AIR Force, Rand 1998,p.21
Dragoljub Stojanov, Bosna i Hercegovina od 1995-tranzicija i rekonstrukcija privrede, SOROŠ, Sarajevo,
august 2001
4
prof.dr. Arif Tanović, Politički pluralizam u demokratskoj tranziciji Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1.7.1998.
3
3
Osnovna strategija oporavka leži i u činjenici da je Bosni i Hercegovini, za razliku
od drugih istočnoevropskih zemalja, neophodna fizička rekonstrukcija koja je vezana za
područje infrastrukture i nema ništa zajedničko sa industrijskom rekonstrukcijom. Industrija
treba da se pokrene od nule i da bude zasnovana na novim industrijskim kapacitetima i
industrijskom tipu organizacije.
U dokumentima Svjetske banke piše:
“Osnovna strategija ekonomskog oporavka treba da bude zasnovana na privatnom sektoru kao
osnovnom polazištu rasta privrede i zaposlenosti. Uz to, najveći dio srednjoročnog
ekonomskog rasta morat će doći iz proširenja (razvoja) uslužnog sektora i razvoja lake
industrije na osnovu privatnih preduzeća. Imovina, koja je sada kod državnih firmi koje ne
funkcioniraju, može se koristiti u privatnom sektoru. Ono što je ovdje potrebno je da se
identificiraju korisni dijelovi državnih firmi i da ih se proda jednostavnim i brzim
mehanizmima privatizacije”. 5
Stoga brza privatizacija, razdvajanje državnih firmi, razvoj malih i srednjih preduzeća,
zajedno sa lakom industrijom i uslužnim sektorom, osnovni su pokretači razvoja
bosanskohercegovačke privrede u periodu pred nama.
U kontekstu svih ovih promjena, teškoća i sporih pomaka, fokus grupa su mi mladi
ljudi koji zapravo žele i mogu preuzeti odgovornost za vlastite aktivnosti, na kooperativnoj
osnovi sudjelovati u procesima donošenja odluka koje se odnose na lokalnu i širu zajednicu,
izraziti svoje mišljenje o razvoju, okolišu, međukulturalnim odnosima i ostalim društvenim
temama.
Mladi su zasigurno velik potencijal u razvoju modernoga, demokratskoga i ljudskim
pravima usmjerenog društva. Sudjelovanje i aktivno građanstvo ne znače samo glasanje i
podržavanje izbora, već znače imati pravo, sredstva, prostor, priliku i potporu za sudjelovanje
u procesu donošenja odluka i za uključivanje u društveno korisne aktivnosti.
Mladima je neophodna podrška, pogotovo zato što nije riječ samo o njihovom boljem
životu, već i o budućnosti Bosne i Hercegovine. Sistemska, organizirana i stalna podrška
5
Svjetski ekonomski forum godišnji sastanak 2012: Velika promjena: Oblikovanje novih modela
4
mladima znači kvalitetnu budućnost države, njen dalji ekonomski razvoj, povećanje nataliteta
i stvaranje uvjeta za bolji život mladih kako ne bi tražili svoju šansu da napuste zemlju i
negdje drugo traže bolji život.
Aktivna participacija mladih u odlukama i postupcima na lokalnom i regionalnom
nivou od bitnog je značaja ako želimo izgraditi demokratskija, otvorenija i bogatija društva.
Lokalne i regionalne vlasti, kao vlasti koje su najbliže mladoj osobi, igraju veoma važnu
ulogu u unaprjeđivanju participacije mladih. Lokalne i regionalne vlasti time mogu osigurati
da mladi ne samo čuju i uče o demokratiji i pravima i dužnostima građanina, već i da dobiju
priliku da ih sprovode u djelo. Međutim, nije samo bitno da se kod mladih razvija osjećaj
aktivnog građanina ili izgrađivanje demokratije za budućnost, već je prije svega neophodno
da oni mogu oblikovati i utjecati na odluke i postupke kada su mladi, a ne u nekom kasnijem
životnom dobu.
Podržavajući i podstičući participaciju mladih, lokalne i regionalne vlasti doprinose i
njihovoj društvenoj integraciji, pomažući im da se suočavaju ne samo sa izazovima i
pritiscima mladosti već i sa izazovima suvremenog društva u kojem često preovladavaju
anonimnost i individualizam. Ali, da bi participacija mladih u lokalnom i regionalnom životu
bila uspješna, trajna i sadržajna, nije dovoljno samo razvijati ili preustrojavati političke ili
upravne sisteme. Treba osmisliti politiku ili akciju kako bi se podstakla participacija mladih i
kako bi se osiguralo da se kulturno okruženje odlikuje poštovanjem prema mladima, a
uzimajući u obzir i njihove različite potrebe, okolnosti i težnje.
Mnogo je faktora koji otežavaju ostvarivanja prava mladih a oni se mogu u najgrubljim
crtama opisati kao :
Organizacioni:
Za oblast prava mladih je od prevashodnog značaja da se počev od makro do mikro
nivoa, uspostavi dobra koordinacija .
Nažalost, ne samo u BiH, nego i u zemljama okruženja, nema dovoljno političke volje
svijesti, znanja i ljudskih i finansijskih resursa za uspostavu efikasnih i funkcionalnih sistema.
5
Ekonomski:
Veliki broj mladih ljudi živi u siromaštvu.
Neprestani politički problemi odvlače fokus djelovanja sa ekonomskih pitanja tako da
reforme koje treba da se provode ne idu projektiranim tempom. Najveći problem je
nezaposlenost i slaba mogućnost stvaranja radnih mjera. Zbog realnog porasta troškova
života veliki broj porodica nije u stanju osigurati svojoj djeci zdravo odrastanje i kvalitetno
obrazovanje.
Troškovi vezani za obrazovanje dodatno otežavaju položaj velikog broja porodica.A
neobrazovani mladi čovjek ne može predstavljati resurs koji će društvo pokrenuti naprijed.
Politički:
Nespremnost za suočavanjem sa istinom i zloupotrebe historije, tradicije i kulture na
prostorima ex Jugoslavije, umanjuju šansu da se stvori politička klima u kojoj bi unapređenje
i zaštita ljudskih prava bili prioritet.
Jedino u kontekstu politike koja uvažava ljudska prava, političke ciljeve uključenja u
evropske integracije i razvoj zdravoga društva, mogao bi se očekivati ozbiljniji pomak u
poštivanju i ostvarivanju prava mladih. Napori pojedinih političara da unaprijede neke oblasti
života mladih ostaju blijedi spram autističnog nesenzibilnog stava većine.
Društveni faktori :
su mnogobrojni i ostaju kao jedna od najvećih prepreka u ostvarivanju
statusa
mladih. Ispoljavaju , se prije svega, u okviru krize sistema vrijednosti.
Društvo naše i našeg okruženja u cjelosti pati od krize identiteta, odnosno nepostojanja
jasnih civilizacijskih i moralnih ciljeva.
Nedostatak jasne vizije o budućnosti društva kao i
loš i nekvalitetan sistem
obrazovanja negativno utiču na proces modernizacije društva, tako da se stavovi prema djeci,
mladima, pravima i slobodi sporo mijenjaju. Strah od narušavanja autoriteta još uvijek je
prepreka mladima da slobodno izražavaju svoje mišljenje, da očekuju kako će to mišljenje biti
uzeto u obzir ili da samostalno učestvuju u donošenju svojih odluka koje ih se tiču.
6
Porodica:
kao osnovna društvena ćelija i kao jedna od najsloženijih, najstarijih i najtrajnijih
društvenih grupa je najpoželjnija sredina za zdrav i sretan razvoj djeteta, što je preduvjet za
zdravu i sposobnu mladu populaciju. Iako se njena uloga, njen utjecaj i njena funkcija
mijenjaju kako se mijenja i samo društvo, ona je i dalje ostala važna društvena institucija koja
ima veliku ulogu u životu svakog pojedinca. Ljubav prema roditeljima je uvjet za razvitak
drugih socijalnih osjećaja kao što su razumijevanje, saosjećanje, ljubaznost, poštivanje drugih
ljudi, pravednost. U porodici dijete upoznaje odnose među ljudima, razvija svoje emocije.
Porodica i porodični odgoj predstavljaju prvi i temeljni stepen u razvoju mladog čovjeka i
njegove ličnosti i ničim se ne mogu zamijeniti.
Podržati mlade danas, znači dati doprinos razvoju znanja
- nauke, kulture i
civiliziranog društva, afirmirati etiku individualnog i zajedničkog, tolerantnog i kultiviranog
života. To je život ispunjen entuzijazmom i kreativnošću, obogaćen vizijama i harmonijom.
Uključivanjem mladih u sve segmente života i njihovog djelovanja od najranije dobi
preko srednjih škola i fakulteta, kasnije znači stvarati uvjete za cjeloviti razvoj kako u
porodici, tako u lokalnoj i državnoj zajednici i svakako na globalnom planu. Visoka stopa
nezaposlenosti, propadanje obrazovnog sistema, opća apatija i osjećanje beznadežnosti,
nemogućnost promjene situacije na bolje.... Ono što je mladima neophodno jesu promjene,
šansa da rade iste stvari koje rade njihovi vršnjaci u EU: da putuju, sreću druge ljude, da se
kreću i uključuju. Mladost je resurs, a ne problem –«Pristup koji se zasniva na stavu da je
mladost problem, po svojoj prirodi je kratkoročan i nema budućnost, jer će se fokusirati na
gašenje požara i rješavanje problema gdje god i kad god se oni pojave. Nasuprot tome, ako
gledamo mlade ljude kao resurs, fokusiraćemo se na dugoročna rješenja, identifikovati
potrebe i odrediti rješenja da bi mladi ostvarili svoj puni potencijal kao građani i pružili
društvu svoj najbolji intelektualni kapital»
Omladinsko učešče je važno – « Aktivno učešće mladih u odlukama i akcijama na
lokalnom i regionalnom nivou je neophodno ako hoćemo da izgradimo demokratskije i
naprednije društvo u kome njegovi osnovni činioci učestvuju»
Lokalne vlasti imaju veliku odgovornost vezanu za učešće mladih - «Lokalne i
regionalne vlasti, kao vlasti najbliže omladincima, imaju veoma važnu ulogu u promovisanju
učešća mladih»
7
Mladi imaju ključnu ulogu u transformaciji jednog društva kakvo je naše, oni
predstavljaju potencijal u svakom pogledu, a njihov značaj se nikako ne može precijeniti.
Većinu mladih u BiH karakterizira nizak stepen aktivne participacije u društvu i u
svim segmentima političkog djelovanja i odlučivanja. Izravna posljedica života u sredini u
kojoj siromaštvo predstavlja konstantnu prijetnju jeste činjenica da se mladi u BiH vrlo rano
suočavaju sa problemima slobodnog izbora obrazovanja, rada, mobilnosti, korištenja
slobodnog vremena, participacije u oblikovanju političkog života zajednice, življenja zdravog
života. Postoji više faktora koji utiču na takvo stanje: teška ekonomska situacija i
nezaposlenost, kompliciran i birokratiziran politički sistem, apatija, zastario obrazovni sistem,
nepoznavanje načina da se postojeće stanje unaprijedi kroz lični aktivizam itd. Angažman i
uključenost mladih u politički i društveni život zajednice na svim nivoima je izrazito nizak i
okarakterisan nemotiviranošću, bezvoljnošću, rezignacijom i apatijom. Prema rezultatima
nekih studija, veliki broj mladih ne shvata kako politički sistem funkcionira,niti je upoznato sa
svojim pravima 6 . Jedan od mogućih uzroka ovakvom stanju jeste vjerovatno i „nedovoljno
obrazovanje iz oblasti ljudskih prava, koje je kruto, tradicionalnoi izgrađeno na
nedemokratskim osnovama“ 7 .
77% mladih želi napustiti BiH, od toga 24% želi zauvijek otići i ne vratiti se a 18% je
već poduzelo konkretne korake.
Najčešći razlozi za odlazak mladih su:
1. loš obrazovni sistem
2. nezaposlenost
3. besperspektivnost i
4. nestabilna politička situacija
Odnos između mladih i institucija i organa vlasti mora biti dvosmjeran, odnosno,
institucije vlasti BiH moraju institucionalno odgovoriti na potrebe i probleme mladih. Ali i
mladi u tome moraju istovremeno dati puni doprinos i predložiti realne mjere za poboljšanje
njihovih uvjeta života. Zato se od njih očekuje funkcionalan i organiziran nastup kako bi u
njima prepoznali jedinstvenog, ravnopravnog, ozbiljnog i pouzdanog partnera. Podržati mlade
6
7
Kačapor, S. (2003). Sadržaji iz opšte istorije pedagogije. Pančevo: Grafos internacional
UNDP BiH, Izvještaj o humanom razvoju, milenijumski razvojni ciljevi- BiH juni 2003
8
danas, znači dati doprinos razvoju znanja - znanosti, kulture i civiliziranog društva, afirmirati
etiku individualnog i zajedničkog, tolerantnog i kultiviranog života. To je život ispunjen
entuzijazmom i kreativnošću, obogaćen vizijama i harmonijom.
Investirati u mlade, znači težiti razvoju, stabilnosti i prosperitetu BiH. Kada vlasti
počnu davati aktivnu podršku mladima i budu ih uključili u proces donošenja odluka na svim
nivoima, tada će se i veći broj mladih odlučiti ostati u Bosni i Hercegovini i dati doprinos
konstruktivnim idejama od kojih će koristi imati cijela zajednica. Aktivno učešće mladih u
akcijama i donošenju odluka na lokalnom i regionalnom nivou je najbitnije ukoliko želimo
graditi demokratsko, sveobuhvatno i prosperitetno društvo Izravna posljedica života u sredini
u kojoj siromaštvo predstavlja konstantnu prijetnju jeste činjenica da se mladi u BiH vrlo rano
suočavaju sa problemima slobodnog izbora obrazovanja, rada, mobilnosti, korištenja
slobodnog vremena, participacije u oblikovanju političkog života zajednice, življenja zdravog
života.U uskoj vezi sa fenomenom siromaštva u skupini mladih stoji problem nezaposlenosti,
radi koje mladi
postaju apatični i skeptični. Prema statističkim pokazateljima, stopa
nezaposlenosti među mladima je vrlo visoka. Prema LSMS studiji nezaposlenost je dva puta
viša među mladima starosne dobi od 19 do 24 godine nego u grupi od 25 do 49 godina, a čak
3,6 puta viša nego u starosnoj grupi od 50 do 60 godina. Pa ni ovako porazne brojke ne
reflektiraju tačno stvarni položaj mladih kada je u pitanju ostvarenje prava na rad. Naime, za
pretpostaviti je da bi stopa nezaposlenosti među mladima bila još veća, ukoliko bi se manji
procenat istih odlučivao da nastavi školovanje na visokoškolskim ustanovama. Najveći broj
mladih na taj način samo prolongira bolan izlazak na tržište rada.
U modernom svijetu u kojem rad predstavlja ne samo sredstvo za osiguranje
materijalne egzistencije, nego je istovremeno i izvor i potvrda dostojanstva ličnosti, nemanje
zaposlenja predstavlja ne samo značajnu prepreku punoj realizaciji i razvitku individue nego u
najmanju ruku znači i njeno stavljanje na margine društvenih zbivanja i izolaciju. U
kombinaciji sa stambenim problemima, permanentnom ekonomskom agonijom i sumornim
političkim perspektivama, posljedice nezaposlenosti po mlade su više nego pogubne. Stanje
očaja, beznađa i besperspektivnosti izazivaju druge socijalne probleme, odavanje alkoholu i
narkomaniji, ili alternativno odlasku iz zemlje.
Okruženje u kojem se odvija privredni razvoj danas pruža određene prednosti, ali i
ograničenja. Prednosti, ali istovremeno i izazovi, javljaju se zbog globalizacije i sve
otvorenije konkurencije koju taj proces, sam po sebi, nosi. U zemljama kao što je BiH
9
ograničenja su uglavnom u strukturi stanovništva i u nasljeđu negativne selekcije kadrova,
neposjedovanju adekvatnih znanja i vještina, te rigidnosti i nefunkcionalnosti institucija i
zakonodavstva što koči napredak i promjene.
Ponašanje preduzeća u privatnom sektoru, ali i državnih preduzeća i institucija, danas
mora biti prilagodljivo i otvoreno za promjene. Restrukturiranje preduzeća u globalnoj
konkurenciji vrlo je važan element prilagođavanja privrede. Obrazovni sistem mora biti
sposoban podržati te napore, a cijelo društvo mora snositi dio troškova, što znači da
stvaranje, te prekvalifikacija i dokvalifikacija radne snage, moraju zauzimati značajan dio
tog sistema. Obrazovni programi se ne prilagođavaju potrebama tržišta rada, a neki iz godine
u godinu proizvode nepotrebne kadrove. To je neracionalno i skupo ponašanje koje se kasnije
plaća nezaposlenošću. Efikasno sprovođenje politike zapošljavanja moguće samo uz
neposrednu spregu obrazovnog sektora i institucija tržišta rada.
Mladi ocjenjuju svoju sadašnjost kao nepovoljnu, a kada je riječ o njihovoj
budućnosti, istu vide kao lošu ili nepoznatu. Ogromna i birokratska javna uprava, koja ne
podstiče kvalitetnu poslovnu sredinu, predstavlja prepreku postizanju održivih stopa rasta.
Spor
privredni
razvoj
uveliko
utiče
na
razvoj
poslijeratne
generacije
mladih.
Bosanskohercegovačko tržište rada nije razvijeno u dovoljnoj mjeri da bi apsorbiralo
raspoloživu radnu snagu. Omladina završava obrazovanje i pokušava ući na tržište rada koje
im ne može pružiti zaposlenje. Zbog toga se omladina suočava sa nezaposlenošću, zbog čega
ona ekonomski ovisi o roditeljima i suočava se sa siromaštvom. Tempo kojim BiH provodi
ekonomsku reformu i tempo kojim se privreda transformira u tržišnu ekonomiju (izvozna
ekonomija sa održivom stopom rasta) predstavljaju faktore koji će stalno utjecati na
budućnost BiH i njenu omladinu.
Problemi koji se javljaju u oblasti zapošljavanja i poduzetništva upućuju prije svega na
neophodnost reforme sistema obrazovanja, s obzirom da se nedostaci postojećeg obrazovnog
sistema u velikoj mjeri reflektiraju na mogućnost zapošljavanja mladih. Škola još uvijek ne
priprema mladog čovjeka za život.
Zastarjele metode rada i neadekvatni planovi i programi ne razvijaju kritičko mišljenje i
stvaralačke aktivnosti, što znači da učenici ne posjeduju potrebna znanja i vještine neophodne
za nalaženje adekvatnog zaposlenja. Iz lepeze problema mogućnosti zapošljavanja mladih
ističem samo neke:
10
-
nezainteresiranost mladih o mogućnostima zaposlenja
-
nedovoljna osposobljenost za suvremene uvjete rada
-
nepoznavanje metoda traženja posla
-
nedovoljna informiranost o pokretanju vlastitog biznisa
-
nepostojanje određenih olakšica za pokretanje vlastitog biznisa
-
nemogućnost zaposlenja zbog nedostatka radnog iskustva 8
ZAKLJUČAK
Da bi se situacija promijenila na bolje, te mladi ljudi počeli vjerovati u bolje sutra
zahvaljujući prije svega i njihovoj participaciji, neophodno je osigurati smisleno učešće
mladih u društvu, a ono zahtijeva sigurno, prijateljsko i podsticajno okruženje koje
omogućava mladima da učestvuju u procesu donošenja odluka koje direktno utiču na kvalitet
njihovog života i razvoj društva u cjelini. Zadovoljavajuća situacija može se postići većom
participacijom mladih u aktuelne procese u društvu. Razlog tome može biti dvojake prirode:
mladi su najmanje opterećeni iskustvima prošlosti koja usporavaju ostvarivanje poželjnih
promjena, a kao najvitalniji i najfleksibilniji segment populacije potencijalno su i
najkreativnija društvena snaga. Kako bi se njihova pretpostavljena kreativnost mogla
realizirati, neophodan je odgovarajući društveni prostor na kojem mogu aktivno djelovati, te
ohrabrivanje i osposobljavanje mladih za ulazak u taj prostor. Stoga je važno ustrajati na
promjeni javne svijesti o važnosti aktivnog sudjelovanja mladih, te na otvaranju društvenog i
političkog prostora za djelovanje mladih, informiranju i obrazovanju mladih za sudjelovanje u
demokratskom društvu i poboljšanju saradnje vladinog i nevladinog sektora.
Na tom je putu posebno važno mladima pružiti mogućnost razvoja vještina, stavova i
vrijednosti koje omogućuju promjene i preuzimanje kontrole nad vlastitim životom jer upravo
spoznaja o mogućnosti promjene djeluje vrlo osnažujuće, ohrabrujuće i motivirajuće.
Mladi i u Bosni i Hercegovini imaju zajedničke probleme, na čijem rješavanju moraju biti
uključeni svi: od lokalne do državne vlasti. Sistemski je neophodno urediti pravila i odnose
unutar određenih segmenata življenja, kako bi mladi mogli prepoznati sebe i svoje
potencijale, te uzeti aktivno učešće u društvenim zbivanjima.
8.
Komisija/Povjerenstvo za koordinaciju pitanja mladih u Bosni i Hercegovini, Analiza položaja mladih i
omladinskog sektora u BiH, maj/svibanj 2008
11
LITERATURA
1. Kačapor.S, (2003). Sadržaji iz opšte istorije pedagogije. Pančevo: Grafos internacional
2. Khalilzad Z.; Lesser I.O.: Sources of Conflict in the 21 Century, Project AIR Force, Rand
1998,p.21
3. Komisija/Povjerenstvo za koordinaciju pitanja mladih u Bosni i Hercegovini, Analiza
položaja mladih i omladinskog sektora u BiH, maj/svibanj 2008
4. Stojanov D.: Bosna i Hercegovina od 1995-tranzicija i rekonstrukcija privrede, SOROŠ,
Sarajevo, august 2001
5. Svjetski ekonomski forum godišnji sastanak 2012: Velika promjena:Oblikovanje novih
modela
6. Tanović A.: Politički pluralizam u demokratskoj tranziciji Bosne i Hercegovine, Sarajevo,
1.7.1998
7. UNDP BiH, Izvještaj o humanom razvoju, milenijumski razvojni ciljevi- BiH juni 2003
12
VIRTUELNA ZAJEDNICA KAO OSNOVA UNAPRJEĐENJA POSLOVNE KLIME
Jasmina Sabrihafizović, dipl. ing. el. 1
Apstrakt
Ovaj dokument napisan je sa ciljem predstavljanja koncepta virtuelne zajednice kao
osnove poslovnog ekosistema modernog društva. U fizičkom smislu, virtuelna zajednica bi
bila preslikana u skup svih već postojećih i budućih poslovnih organizacija koje međusobno
sarađuju. Pobrojani su izazovi sa kojima je društvo u Bosni i Hercegovini trenutno suočeno,
te razrađena rješenja uokvirena u struktuiranu i koherentnu virtuelnu zajednicu koja
promoviše dijeljenje znanja, umrežavanje, kolaboraciju ispred konkurencije, socijalnu
odgovornost ispred čistog profita, a sve sa ciljem unaprjeđenja inovacije i poduzetništva, što
će u budućnosti dovesti do napretka ekonomije i većeg individualnog zadovoljstva poslom i
životom.
Ključne riječi: zajednica, virtuelna platforma, umrežavanje, kolaboracija, socijalna
odgovornost, edukacija na zahtjev, kontinuirano mentorstvo, poslovne asocijacije, mreže
investitora, crowd funding, socijalni mediji
Jasmina Sabrihafizović, socijalna poduzetnica i softver inžinjerka, [email protected]
1
Abstract
This document is intended to present a concept of virtual community as a foundation of
business ecosystem of the modern society. In physical sense, virtual community would be a
collaborating group of existent and future business organizations. The document identifies
the challenges that society of Bosnia & Hercegovina is currently facing with and presents
developed solutions that are containing pieces of a structured and coherent virtual
community which promotes knowledge sharing, networking, collaboration over competition,
social responsibility over pure profit making, and all with the goal of empowering innovation
and entrepreneurship which will in the future lead to the progress of economy and bigger
overall work/life happiness.
Key words: community, virtual platform, networking, collaboration, social responsibility,
on-demand education, continuous mentorship, business associations, business investors
networks, crowd funding, social media
UVOD
Do par godina unazad inovacija, a posebno poslovna inovacija, u Bosni i Hercegovini je
bila poprilično ne popularna među širim narodnim masama. Biznismeni su bili neki
zamišljeni likovi na pijedestalu, visoko iznad običnog svijeta i upravljali poslovima i životima
malih ljudi.
Danas je stanje znatno bolje. Sve više ljudi shvata da promjena počinje od pojedinca i
imamo primjere uspješnih preduzeća koja su nastala od ideje malog čovjeka. Postoje
specijalizirane škole, poslovni inkubatori, mikrokreditne organizacije, fondovi za finansiranje
malih i srednjih preduzeća. Organizuju se kongresi, seminari i takmičenja za najbolju
poslovnu ideju. U skoro svakom većem, ali i manjem gradu, u najmanju ruku u svakoj regiji u
državi, postoji organizacija ili institucija posvećena poslovnim potrebama.
Kad je u pitanju individualni razvoj u poslovnom smislu, ni tu sadržaja ne manjka.
Klasični sistem obrazovanja nadopunjen je različitim vidovima neformalnog obrazovanja.
Tipova programa dopunskih i specijaliziranih edukacija je toliko, da teško da ih se sve može i
nabrojati. Cjeloživotno učenje postaje imperativ u vremenu tehnološkog i ekonomskog
napretka, a obrazovni programi prate taj koncept.
Logički se nameće nekoliko pitanja. Zašto onda, pored svega navedenog, nemamo više
pozitivnih primjera poslovne inovacije? Zašto se još uvijek tako mali procenat ljudi odlučuje
za osnivanje vlastitog biznisa? Zašto je i dalje veliki broj nezaposlenih? I na koncu, zašto je i
među zaposlenima tako veliki broj ljudi koji su nezadovoljni svojim poslom?
Izazova je mnogo. No, za početak, pokušat ćemo preformulisati pitanja. Kako da
dostignemo više pozitivnih primjera poslovne inovacije i podstaknemo veći procenat ljudi na
otvaranje vlastitog biznisa? Kako da smanjimo broj nezaposlenih? I na koncu, kako da među
zaposlenima povećamo broj ljudi koji su zadovoljni svojim poslom?
Odgovor na sve ovo je zajednica. Zajednica utemeljena na vrijednostima pripadnosti,
ekonomskog napretka i socijalne odgovornosti, koja će promovisati kreativnost, inovativnost i
slobodan protok informacija i znanja, ohrabrivati zdravu konkurenciju ali još više njegovati
međusobnu podršku i kolaborativni mentalitet. Virtuelna zajednica koja je svima dostupna i
transparentna, a koja se u fizičkom svijetu preslikava u skup svih već postojećih i budućih
poslovnih organizacija koje međusobno sarađuju.
1. STATUS QUO: IZAZOVI
Kako je spomenuto u uvodu, potrebno je identificirati izazove sadašnjeg stanja kako bi
ih se moglo adekvatno adresirati. Glavni izazovi ogledaju se u slijedećem:
•
nedostupnost programa velikom procentu građana
•
nedostataci u strateškom pristupu razvoju novih programa
•
netransparentnost i nepravovremenost informacija
•
kratkoročnost odnosno nekontinuiranost programa
•
disperziranost u prostoru i vremenu
•
manjak socijalne odgovornosti i kolaborativnog mentaliteta
Dok god se ne pokrenu konkretni koraci u prevazilaženju ovih izazova, napori na
drugim poljima vezani za unaprjeđenje poslovne klime neće biti dovoljni za ekonomski
napredak države i povećanje broja zaposlenih i samozaposlenih osoba, a društvo sa visokim
stepenom brige za marginalizirane grupe bit će i dalje samo daleka utopija.
1.1 NEDOSTUPNOST EDUKACIJE
U BiH danas postoji veliki broj neformalnih i formalnih grupacija koje se bave
edukacijom u oblasti stručnog osposobljavanja, napredovanja u karijeri, te u oblasti poslovne
inovacije.
Organizuju se jednodnevni ili dvodnevni seminari i treninzi, te kratkoročne obuke, a
postoje i primjeri kontinuiranog podučavanja. Prenose se stručna znanja i vještine, nude se
kursevi stranih jezika, rade se menadžerski treninzi, obuke na temu jačanja samopouzdanja,
borbe protiv stresa, međuljudskih odnosa i sl., a dostupni su i različiti oblici takmičenja u
izradi poslovnih planova. Dubina sadržaja varira od informativnih predavanja do hands-on,
praktičnih radionica. Ideja ne nedostaje.
No, svi ovi sadržaji dostupni su uskom dijelu populacije. Edukacije su za prosječog
čovjeka Bosne i Hercegovine finansijski i geografski nedostupne, a i samu informaciju o
njihovom postojanju je vrlo teško dobiti. Moglo bi se reći da su edukacijski programi koji se
nude prostorno i vremenski disperzirani, te veoma loše medijski popraćeni.
1.2 NETARGETIRANA EDUKACIJA
Drugi veliki izazov kad je u pitanju edukacija je nedostatak učinkovite usmjerenosti
edukacije za potrebe tržišta, što rezultira viškom kadrova u pojedinim poslovnim i
industrijskim oblastima, te manjkom u nekim drugim.
Prostor za dokvalifikaciju, prekvalifikaciju i specijalizaciju je ogroman. Ono što
nedostaje je strategija koja bi validirala istraživanja potreba, uskladila obrazovne programe sa
tim potrebama, kontinuirano pratila rezultate, te po potrebi modificirala očekivanja. Uz to,
potrebno je formalizirati neformalno obrazovanje, za šta je već pokrenuta inicijativa – no još
je mnogo posla preostalo.
1.3 MENTORSTVO U POVOJIMA
Koncept mentorstva u Bosni i Hercegovini je nedovoljno istražen i veoma nerazvijen.
Sa jedne strane postoji određeni broj osoba koje možemo smatrati poslovno uspješnim, a koje
su također voljne da svoje znanje i vještine prenesu drugima. Sa druge strane je ogroman broj
ljudi koje žele da napreduju, da uče i izgrađuju se u poslovnom smislu, te također veliki broj
ljudi kojima je potreban podsticaj u smislu podizanja samopouzdanja, izgradnje mreže
kontakata i pristupa mogućnostima ostvarivanja poslovnih ideja. Ono što nedostaje je
kvalitetna zajednica koja bi ove dvije grupacije povezala.
Primjer pozitivne prakse je mentoRING 2 , inicijativa Centra za promociju civilnog
društva, koja povezuje mentorice - uspješne poslovne žene sa studenticama i drugim
grupacijama žena koje traže mentorsku podršku u razvoju karijere. Već u prvoj godini ova
inicijativa je povezala 115 mentorskih parova, a osim razmjene znanja, iskustva i kontakata,
rezultirala je i konkretnim projektima, npr. dizajn modne kolekcije namijenjene osobama sa
invaliditetom Hane Sirćo u saradnji sa Mirjanom Deak 3.
Postoji još nekoliko sličnih primjera, no većina napora na ovom polju rezultirala je
prilično suženim i disperziranim projektima, slično kao i u slučaju klasične edukacije.
Koncept mentorstva je potrebno proširiti, nadograditi i unaprijediti tako da zadovolji poslovne
potrebe šire grupacije građana Bosne i Hercegovine.
2
3
http://civilnodrustvo.ba/files/mentoRING_2012_bhs1.pdf , objavljeno 19. februara 2013.
http://www.radiosarajevo.ba/novost/104517 , objavljeno 27. februara 2013.
1.4 TROME POSLOVNE ASOCIJACIJE
Osim mentorstva, veoma je važno i povezivanje poslovnih ljudi u cilju rješavanja
specifičnih problema pojedine struke u neformalne ili formalne grupe, asocijacije, udruženja,
komore i sl.
Poslovne asocijacije koje danas postoje uglavnom su trome i nedovoljno funkcionalne
kad su u pitanju potrebe njihovih članova. Način njihovog funkcionisanja je potrebno
unaprijediti, modernizirati komunikaciju, te nametnuti promociju inkluzije nasuprot elitizmu
koji sada nalazi prostora u ovakvim grupacijama.
1.5 DISPERZIRANOST INVESTITORA
Ni stanje sa investicijama i donacijama nije značajno različito. Nakon što poduzetnici
uspješno razrade poslovne planove svojih budućih kompanija ili kada dođu u fazu širenja
kompanije, veoma im je teško pronaći investitora ili strateškog partnera. S druge strane,
postoje investitori ili ljudi koji posjeduju novac i rado bi postali investitori, no nemaju
odgovarajući sistem komunikacije sa poduzetnicima kojima je on potreban.
Za svrhe uspješnog poslovnog ekosistema potrebno je, dakle, formirati i mreže
investitora čija bi uloga bila medijacija između poslovnih subjekata i investitora, a čiji bi rad
bio transparentan i dostupan. Naime, mreže koje postoje danas su nedovoljne i imaju isti
problem prostorne disperziranosti već spomenut u prethodnim stavkama.
2. THE NEW HOW 4: RJEŠENJA
Obzirom da već postoji veliki broj lokalnih, regionalnih i državnih, vladinih i
nevladinih organizacija i institucija koje se bave iznalaženjem solucija za poboljšanje
poslovnih prilika, dakle postoji mnoštvo pozitivnih case studija i pilot projekata koji se mogu
prilagoditi i proširiti, potrebno je da se one ujedine u zajednicu na državnom nivou.
Kako bi se ispunile potrebe dostupnosti, transparentnosti, pravovremenosti, inkluzije,
kolaboracije i prije svega efikasnosti, ovu zajednicu bi trebalo u prvom redu uspostaviti u
virtuelnom obliku. Prednost moderne tehnologije je ogromna jer značajno smanjuje
4
fraza “The New How” prvi put je predstavljena u The New How: Creating Business Solutions Through
Collaborative Strategy, Niloer Merchant, O'Reilly Books 2012
finansijske troškove, prevazilazi geografske barijere i omogućava pristup praktično svakome
ko ima pristup internetu. Fizička zajednica bi samo oslikavala virtuelnu kroz konkretizovanje
dogovorenih događaja, edukativnih sadržaja i ostalih aktivnosti kojima se pojedine
organizacije, buduće članice zajednice već sada bave – osim što bi sve one dobile jednu novu
dimenziju postojanja u virtuelnom svijetu.
2.1 EDUKACIJA NA ZAHTJEV
Unutar virtuelne zajednice potrebno je formirati bazu edukativnih sadržaja koji bi bili
dostupni na zahtjev. To konkretno podrazumijeva snimljene video materijale sa treninga i
seminara, linkove na relevantne članke, e-knjige, te sve druge popratne materijale koji se
koriste u edukacijskim programima. Zadatak svih članica bi bio da kontinuirano povećavaju i
unaprijeđuju bazu novim materijalima. Ovakva baza omogućila bi korisnicima da uče
tempom i u vrijeme koje njima odgovara.
Osim baze edukativnih sadržaja koja bi predstavljala neku vrstu arhive, potrebno je
razviti sasvim novi koncept edukacija – mrežne seminare (webinars 5), internet konferencije
(web conferences) i virtuelna okupljanja (hangouts 6). Ovakvim pristupom omogućilo bi se
prenošenje znanja ljudima iz udaljenih mjesta uz veoma male finansijske troškove.
2.2 TARGETIRANA EDUKACIJA
Prednost moderne virtuelne zajednice i platforme na kojoj počiva je u tome da se može
razvijati uporedo sa razvojem strategije za edukacijske programe. Sve članice imat će zadatak
da unose ažurne informacije o svojim programima i korisnicima. Time će se omogućiti vrlo
precizno filtriranje populacije za pilot projekte, i kasnije za planiranje implementacije
strategije. Također, obzirom na transparetnost i dostupnost informacija, korisnika i uvezanost
članica, moći će se izraditi vrlo detaljni izvještaji o rezultatima sa terena koji se onda mogu
iskoristiti u svrhu kalibracije procesa i programa kako bi se uskladili sa fluktuacijama tržišta i
potrebama društva. I ovdje je akcenat na pravovremenosti i kontinuiranosti.
5
http://en.wikipedia.org/wiki/Web_conferencing , 6. marta 2013.
6
http://www.google.com/+/learnmore/hangouts/, 6. marta 2013.
2.3 CJELOŽIVOTNO UČENJE
Kroz edukacijske programe koji su lako dostupni, u skladu sa trenutnom potražnjom
za znanjem i vještinama, te uz to pravilno usmjereni i praktični, vrlo će se brzo moći
promovisati i koncept cjeloživotnog učenja kao neophodan u današnjem vremenu ubrzanog
napretka svih segmenata poslovanja.
2.4 KONTINUIRANO MENTORSTVO
Mentorstvo, kao jedan od potencijalno najplodonosnijih načina prenosa znanja i
vještina te uključivanja pojedinaca u poslovne tokove možda najpotpunije objedinjuje sve
temeljne vrijednosti zajednice i kao takvo također treba pratiti koncept kontinuiranosti prije
svega, a zatim i pravovremenosti, transparentnosti i socijalne odgovornosti i kolaboracije.
Mentorstvo koje se preslika i u virtuelni svijet lako može ispuniti sve ove zahtjeve, te
olakšati proces komunikacije koji je ključan za uspjeh učenja. Moglo bi se raditi jedan-najedan ili jedan-na-više, ali uvijek individualno i konkretno i to najlakše putem emaila uz
povremene sastanke uživo ili putem mrežnih kanala komunikacije. Na ovaj način postigao bi
se vidan napredak u kratkom vremenu, ali bi se također veoma lako mogli pratiti i dugoročni
rezultati.
2.5 KOHERENTNE POSLOVNE ASOCIJACIJE
Unutar virtuelne zajednice potrebno je formirati ogranke koji bi se bavili konkretnim
problemima specifičnim za pojedinu struku ili srodne struke. Ogranci bi također mogli
međusobno sarađivati u cilju poboljšanja cjelokupnog djelovanja čitave zajednice, a unutar
njih bi se mogli uspostaviti i odjeli za pružanje individualne stručne podrške svim članovima
zajednice. Osim podrške i umrežavanja, ogranci bi se mogli fokusirati na organizovanje
događaja od značaja za specifičnu struku (npr. kongresa, izložbi, seminara, i sl.) te zajedničku
promociju sadržaja prema vani - bilo da se radi o promociji van struke a unutar države ili o
potpuno internacionalnoj promociji. U fizičkom svijetu ogranci bi se preslikali u unaprijeđene
poslovne asocijacije.
Uvođenjem ovakvog sistema organizacije, postigla bi se jedna uvezana i koherentna
struktura koja bi funkcionisala u skladu sa interesima svih članova, čime bi se ubrzalo
rješavanje svakodnevnih problema, ali i olakšalo osnivanje novih asocijacija, udruživanje u
cilju postizanja zajedničkih ciljeva, te ultimativno poboljšala poslovna klima u cijelom
poslovnom ekosistemu države.
2.6 PLATFORMA ZA INVESTICIJE I DONACIJE
Uloga virtuelne zajednice u ovom segmentu ogledala bi se u implementaciji alata koji
bi omogućili bolji protok investicija, te njihovu dostupnost svim članovima. To
podrazumijeva podršku klasičnim mrežama investitora u vidu informacija o događajima od
interesa, te alata za komunikaciju.
No jedna mnogo veća, možda i jedna od najvažnijih uloga virtuelne zajednice bila bi
da omogući učešće građana i privatnog sektora u investiranju ili doniranju kroz grupno
investiranje (crowd funding 7) u projekte. Na isti način bi se omogućila podrška za učešće
marginaliziranih skupina društva u relevantnim programima i njihovo uključivanje u poslovne
tokove. Time bi poslovni ekosistem na ovim prostorima dobio jednu kompletno novu
dimenziju.
2.7 MOĆ SOCIJALNIH MEDIJA
Osvrnimo se na kraju još i na socijalne medije, koji su iako svima poznati, uglavnom
nepravedno zanemareni u poslovnom smislu. Socijalni mediji imaju pristup ogromnom broju
ljudi i kao takvi mogu se koristiti kao veoma moćan promotivni alat za različite svrhe –
regrutovanje novih članova, prenošenje informacija korisnicima programa i široj javnosti,
ankete i istraživanja, svi oblici dvostrane komunikacije, lobiranje za donacije ili podršku u
vidu volonterskih mentorskih usluga, uvezivanje sa internacionalnim organizacijama, itd.
3. ZAKLJUČAK
Udruživanje svih sudionika u poslovnom svijetu u jednu zajednicu sa kvalitetnim
temeljima ključno je za napredak ekonomije. Potreba postoji. Organizacije postoje. Znanje
postoji. Vještine postoje. Volja postoji. Sada je potrebno unaprijediti način razmišljanja, izaći
7
http://en.wikipedia.org/wiki/Crowd_funding , 6. marta 2013.
iz kutije i vlastitim, individualnim a u isto vrijeme zajedničkim, simultanim primjerom
pokazati inovaciju na djelu. Jer zajednica je mnogo više od puke skupine pojedinaca.
Tehnološki napredak omogućava nam da neke koncepte koji su do sada posmatrani
uglavnom na teoretskom nivou pretočimo u praksu. Virtuelni svijet obično služi samo kao
sjena fizičkog, i uglavnom za njim kaska. U slučaju naše zajednice rješenje se krije u
naprednom pristupu: virtuelna zajednica mora se razvijati uporedo sa fizičkom (edukacija na
zahtjev, targetirana edukacija, cjeloživotno učenje, kontinuirano mentorstvo), u nekim
segmentima mora biti ispred nje (poslovne poslovne asocijacije i mreže investitora), a u
nekim čak i bez preslikavanja u fizičku sferu (platforma za investicije i donacije).
Ovakva, kvalitetno razvijena, zajednica podrazumijeva pozitivno okruženje (virtuelno
i fizičko) koje ima inspirativnu, motivacijsku i pokretačku ulogu 8, i kao takvo je puno prilika
za inovaciju, razvoj, unaprijeđenje; za ispunjavanje i prevazilaženje individualnih potreba
pojedinca, njegovog posla, njegove firme, a onda i grupacija firmi, poslovnih asocijacija i na
koncu, čitavog društva.
LITERATURA
1. Merchant, Niloer; The New How: Creating Business Solutions Through Collaborative
Strategy, O'Reilly Books 2012
2. Bacon, Jono; The Art of Community, O'Reilly Books 2012
3. http://civilnodrustvo.ba/files/mentoRING_2012_bhs1.pdf , 19. februara 2013.
4. http://www.radiosarajevo.ba/novost/104517, 27. februara 2013.
5. http://en.wikipedia.org/wiki/Web_conferencing, 6. marta 2013.
6. http://www.google.com/+/learnmore/hangouts, 6. marta 2013.
7. http://en.wikipedia.org/wiki/Crowd_funding, 6. marta 2013.
8 parafraziran koncept pozitivnog okruženja virtuelne zajednice naveden u The Art of Community, Jono Bacon,
O'Reilly Books 2012
PROMOVIRANJE I PODRŽAVANJE PODUZETNIČKE KULTURE
PODUZETNIČKA ŠKOLA
Prof. Belmana Trivunić 1
Sažetak
Predmet ovog rada je poduzetništvo u školama,način njihovog razvoja i integriranja u
škole. Ekonomska politika Evropske unije je integracija poduzetničkih kompetencija u škole,
predstavljeno kao škola za 21. stoljeće. Razvijanjem poduzetničkih kompetencija kod
nastavnika, učenika i njihovih roditelja daju mogućnost kvalitetnijeg razvoja našeg
društva.Iskustva koja imaju zemlje koje su ovakav vid obrazovanja već integrirale u svoj
nastavni plan i program je pokazao sve dobrobiti ovog sistema obrazovanja,.Promjene koje
su potrebne u nastavnom planu i programu zemalja koje su u predpristupnoj fazi jasno su
definirane programom integriranog u nastavni plan i program.
Ključne riječi: Poduzetništvo, poduzetnička škola, kompetencije, integracija
1
JU OŠ“Harmani I“, Bihać, [email protected]
Abstract
The purpose of this paper is entrepreneurship in schools, the way of their development
and integration into the schools. Economic policy of the European Union is integration of
entrepreneurial competencies in school, presented as a school for the 21st Century.
Developing entrepreneurial competencies among the teachers, students and parents give the
possibility of better development of our society . Experiences that those countries that have
this kind of education is already integrated into the curriculum showed all the benefits of this
system of education. Changes are needed in the curriculum and program countries in the preaccession phase are clearly defined program integrated in the curriculum.
Key words: Entrepreneurship, Entrepreneurial School, competencies, integration
1. RAZVOJ PODUZETNIČKIH KOMPETENCIJA
Razvoj i promocija poduzetništva predstavlja dugogodišnji strateški cilj i zadatak
zemalja članica EU, ali i zemalja koje su u predpristupnoj fazi pregovora. Ova promocija je u
posljednje vrijeme dobila na značaju zbog potreba svih zemalja o podizanju svijesti o
poduzetništvu i mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta. Poduzetnici mogu stvoriti nova
radna mjesta i doprinijeti dobrobiti cijelog društva. Recesija koja je prisutna na prostorima
Evrope samo je još više aktualizirala potrebu za ovakvim vidom edukacije i razvoja zajednica
i pojedinaca.
Kao odgovor na postojeće probleme sa kojima se susreće Evropska komisija je razvila i
usvojila niz mjera, među kojima je najvažnija izgradnja jače kulture poduzetništva,pogotovo
među mladim ljudima. Da bi ovaj segment društva što više dobio informacija i mogućnosti
razvoja ključni pokretač razvoja predstavlja obrazovanje i obuka.
Zauzimanje strateškog pristupa ka razvijanju doživotnog poduzetničkog učenja vodi
porjeklo od niza mjera u kreiranju politike na nivou Evropske unije ,počevši sa Lisabonskim
savjetom(mart 2000) , što je bio glavni politički korak koji je zahtjevao modernizaciju
obrazovnog sistema i same obuke.Cilj je da Lisabonskom strategijom da Evropska unija
postane“najkonkurentnija i najdinamičnija ekonomija na svijetu zasnovana na znanjima koja
su sposobna za održiva ekonomski rast sa više boljih poslova i boljom društvenom
kohezijom“ 2.
EU je objavila preporuku pod naslovom Evropski okvir za ključne kompetencije za
doživotno učenje(2006) 3.
Insistiranje na poduzetničkom učenju i sticanju kompetencija za doživotno učenje
predstavlja prvu tačku za razvoj nove poduzetničke pismenosti koje je neophodno imati za
novo dobab razvoja društva.
Kompetenicije u tom dokumentu su definisane kao:
2
•
Komunikacija na maternjem jeziku,
•
Komunikacija na stranim jezicima,
•
Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u nauci i tehnologija,
•
Informatičke kompetencije,
Evropski savjet:Lisabonski evropski savjet (Brisel,mart.2000)
Kompetencije se ovdje definišu kao kombinacija znanja,vještina i stavova koji odgovaraju konkretnom
kontekstu
3
•
Učenje kako se uči,
•
Socijalne i građanske kompetencije,
•
Smisao za in icijativu i poduzetništvo,
•
Kulturna osvješćenost i ekspresija
Okvir 7.kompetencije se posebno fokusira na poduzetništvo i definira se
kao“sposobnost pojedinca da pretoči ideje u djela.Uključuje kreativnost , inovaciju i
preuzimanje rizika, kao i sposobnost planiranja i upravljanja projektima kaoko bi se postigli
ciljevi.To podržava pojedince ne samo u njhovom svakodnevnom životu kod kuće i u
društvu,već na radnom mjestu, da postanu svjesni konteksta njihovog posla i sposobni da
ugrabe prilike, a takođe predstavlja temelj za konkretnije vještine i znanja koja su potrebna
onima koji osnivaju ili doprinose socijalnoj ili poslovnoj djelatnosti.To treba da obuhvata
svijest o stičkim vrijednostima i da promoviše dobru vladavinu“ 4.
Oslo agenda jasno navodi da“preduzetničko obrazovanje treba da se uključi u nastavni
plan i program za osnovne škole.Posebno je na ovom nivou obrazovanja važno ubjediti
škole,nastavnike i roditelje da poduzetništvo predstavlja ključnu kompetenciju za sve i da to
nije usmjereno ka tome da pretvori sve učenike u poslovne ljude,nego da promoviše
preduzetniči način razmišljanja tako da ono postane sastavni dio nastavnog plana i programa
kao horizontalnog elementa i svim oblastima učenja“ 5.
Ono što je najvažnije jeste da škole u 21.stoljeću trebaju biti škole budućnosti ,da
stvaraju otvoreno okruženje za učenje,da budu voditelji u promociji poduzetništva,
poduzetničkog načina razmišljanja.
Zemlje u predpristupnoj fazi imaju i dalje cilj razvijanja poduzetništva,razvijanje
cjeloživotnog
poduzetničkog
učenja
koje
uključuje
i
formalno
i
nefornalno
učenje.Najznačajnije je da se vrši obuka nastavnika za poduzetničko učenje koji će dalje vršiti
obuku učenika i njihovih roditelja.
2. SEECEL-PODUZETNIČKO UČENJE
Zemlje koje se nalaze u predpristupnoj fazi su i potpisnice povelje o zajedničkoj
saradnji u razvijanju sistema poduzetničkog cjeloživotnog učenja.Centar za poduzetničko
učenje Jugoistočne Evrope(SEECEL) je osnovan 2009.godine kao direktan rezultat inicijative
4
Evropska komisija;Oslo agenda za preduzetničko obrazovanje u Evropi(Oslo Agenda for Entrepreneurship
Education in Europe) ,(Oslo,oktobar,2006)
5
Isto 3
zemalja Jugoistočne Evrope u predpristupnoj fazi.SEECEL podržava osam zemalja u
predpistupnom procesu,Evropska komisija i vlada Republije Hrvatske.
Zemlje članice SEECEL-a su:Albanija,Bosna i Hercegovina,Hrvatska, Kosovo
6
,
Makedonija 7, Crna Gora, Srbija i Turska.
Sve zemlje članice SEECEL-a dijele punopravno vlasništvo nad procesom i aktivno i jednako
učestvuju u upravljanju SEECEL-om,razvoju sadržaja i samoj implementaciji porjekta.
Jedan od prioriteta u oblasti obrazovanja kod SEECEL-a, a definiran je radom zemalja
članica SEECEL-akoji je predstavljen kao strateški plan SEECEL-a ,jeste obrazovanje na
ISCED 2 nivou 8 koje je obavezno obazovanje u zemljama članicama SEECEL-a.
Poruka zemalja SEECEL-a je jasna: Svako dijete treba da bude preduzetnički pismeno i to
je naš cilj.
Poduzetničke kompetencije nisu uvijek bile isto definisane.Promjene u tumačenjima su
doživjele kako su se društva mijenjala i razvijala.Stručno tijelo Evripske komisije je razvilo
definiciju da poduzetničko učenje „ne treba da se brka sa opštim poslovnim i ekonomskim
studijama;njegov cilj je da promoviše kreativnost,inovaciju i samozapošljavanje i može da
uključi slijedeće elemente:
•
Razvoj ličnih atributa i vještina koje čine osnovu poduzetničkog duha i
ponašanja(kreativnost,rizikovanje,samostalnost,vođstvo,timski duh...)
•
Podizanje svijesti studenata,učenika o samozapošljavanju kao moguće opcije za
karijeru,
•
Rad na konkretnim poduzetničkim projektima i aktivnostima,
•
Obezbjeđenje posebnih poslsvnih vještinai znanja o tome kako osnovati preduzeće i
uspješno ga voditi“ 9
Kod učenika treba razviti poduzetništvo u dva smjera:uži-kada se bavi poslovnom
djelatnošću, i širi-kada ima određena poduzetnička znanja,vještine,stavove,ali ne i nužno da se
bavi poslovnom djelatnošću.
Poduzetničko obrazovanje ima tri komponente:
•
6
Lični razvoj(gradi samopouzdanje ,jača poduzetnički duh...)
Prema UNSCR 1244/99
Bivša jugoslovenska republika
8
ISCED se odnosi na UNESCO-v Međunarodni standard klasifikacije obrazovanja (Aneks 1)
9
Evropska komisija:Projekt najbolje procedure:Poduzetništvo u višem obrazovanju,naročito neposlovnim
studijima“Završni izvještaj ekspertne grupe(Brisel,mart 2008.)
7
•
Poslovni razvoj(tehnička, finansijska pismenost,bavljenje samozapošljavanjem...)
•
Razvoj poduzetničkih vještina(Socijalne vještine,kreativno rješavanje problema...)
3. RAZVOJ PODUZETNIČKIH ŠKOLA
SEECEL je postigao dogovor da za zemlje članice SEECEL-a poduzetničko učenje
bude:Koncept obrazovanja i obuke koji podržava poduzetnički način razmišljanja i zasniva se
na usavršavanju pojedinaca ,uključujući osnovne principe efikasnosti u svakodnevnom životu
bez posebnog fokusa na započinjanje biznisa-sve to vodi do poduzetničke pismenosti za
društvo u cjelini.
Kompetencije učenika koje treba da se ostvare kod razvoja poduzetničkog učenja su:
•
Da bude izložen poduzetničkom učenju tokom svog obrazovanja da bi
oblikovao razvoj ličnih obilježja i karakteristika, da bude svjestan etičkog
položaja preduzeća i preduzetnika,planira i organizuje,upravlja i vodi,radi kao
pojedinac i u timu,preuzima rizike,procjenjuje slabosti....
•
Ishodi učenja
treba kod učenika da razviju bilježja koja su
mješavina
individualnog skupa kvaliteta,ponašanje,prirodu,potrebe,pobudu i glavna
uvjerenja,a na to utiču:
•
Karakteristike sa kojima smo rođeni
•
Kultura zajednice(društvo)
•
Porodica,
•
Rad i obrazovanje,
•
Političko okruženje i okruženje donošenja odluka 10
Kao osnova dobrog razvoja škole ali i učenika je svakako i dobro obučen nastavnik koji
je upoznat da kompetencijama poduzetništva,ali koji je i spreman raditi na promjenama koje
su neophodne u njegovim stavovima , načinu rada i pristupa učenicima, edukaciji.Potrebno je
izvršiti poduzetničko opismenjavanje nastavnika i njihovu daljnju edukaciju.
Razvijanje ključnih,poduzetničkih kompetencija kod nastavnika je osnova za ravoj
poduzetničke škole.Stvaranje poduzetničkog okruženja u školi,želja za radom na novi
,inovativni način je uvjet za razvoj poduzetničkog duha u školi.
10
ISCED NIVO 2
Razvijanje poduzetničkih kompetenicija kod djece daje mogućnost stvaranja inovativnih
mogućnosti za razvijanje biznisa roditelja,jer djeca koja razviju određene sposobnosti mogu
dati ideju svojim roditeljima za otvaranje ličnog biznisa.
Škola koja je učesnik projekta SEECEL-a mora ispunjavati određene uvjete:
-sprovodi ishode učenja u svojim nstavnim planovima i programima,
-organizuje resurse i ima plan resursa,
-škola planira i organizira obuku za nastavnike i drugo oboblje,
-škola je aktivno angažovana u lokalnoj zajednici,
-škola aktivno promoviše poduzetničku kulturu i duh,
-škola promoviše i dijeli svoja postignuća u poduzetničkom učenju.
4. PODUZETNIČKA ŠKOLA -.PRIMJER DOBRE PRAKSE
Osnovna škola „Harmani I“,Bihać je pilot škola iz Bosne i Hercegovine koja učestvuje
u projektu SEECEL-a.Izborna grupa u kojoj su se provodile aktivnosti
razvijanja
poduzetničkih kompentenicja kod učenika je bila jezik:maternji i strani jezici.
U projektu je učestovalo 10 nastavnika koji su činili tim SEECEL-a,i tim od 20
učenika.Projekat se provodio u VII i VIII razredima.
Školski tim je organizirao obuku za nastavnike,roditelje i članove lokalne zajednice,
gdje su predavači bili profesori sa Ekonomskog fakulteta .Ovo je bilo stručno osposobljavanje
koje je sve nas uvelo u svijet poduzetništva.Sedmično smo vršili obuku tima koji je imao rane
aktivnosti vezane za poduzetništvo.Učenici su u radu sa nastavnicima izdvojili fokus onoga
što bi željeli promovirati,proučavati i učestvovati u radu istog.Tako su i usmjerili nastavnike
da teme za izučavanje budu istraživanje i prezentacija NP UNA. Fokus istraživanja je bio
kako unaprijediti promociju ljepota NP UNA, ali i iskristiti ih za razvoj poduzetništva i
pomoći školi koju pohađaju. Nastavnici su pripremali satove iz maternjeg, i stranih
jezika(engleski, njemački) i zajedno da učenicima gradili kompetencije poduzetništva. Iz ovih
časova se razvila turistička agencija koja ima zadatak da pripremi ekskurzije za učenike
promovirajući prirodne ljepote naše zemlje. To će biti predstavljeno svim osnovnim školama
na nivou općine Bihać. Učenici su sa istom namjerom, ali i željom da u naš grad dođe što
više turista i ostvarimo opće društvenu dobit, napisali i poslali pismo poziva svim školama
učesnicama projekta (32 škole, iz 8 zemalja). Izradom i promocijom suvenira koje su sami
radili vezanih za rijeku Unu učenici su otvorili mala vrata poduzetništva. Svoje proizvode su
plasirali na „Otvorenim vratima škole“ i ostvarili dobit kojom su kupili tri klima uređaja za
tri učionice koje su najugroženije. Ono što jeste navažnije iz ovog projekta je razvijanje
sposobnosti kod učenika za rad u timu, ali i samostalnost koja je veoma važna kod učenika.
Istaživanje mogućnosti koje su velike kada je poduzetništvo u turizmu u pitanju, daje im
šansu da svoje ideje pretvore u realnu šansu za rad. Radeći na ovom projektu učenici su
razvili sposobnosti samostalnog rada u „decupage„ tehnici. Ostvarili suradnju sa lokanim
privrednicma koji su im pomogli u pokretanju biznisa, nabavka radnog matrijala, učenje,
prostora u školi, a sada su mali poduzetnici sa svojim prodajnim izložbama prisutni na svim
dešavanjima vezanih za školu.
Daljnje aktivnosti su bile uvijek vezane za sticanje ključnih kompetencija
poduzetništva:
Samostalnost, snalažljivost, rad u timu, prepoznavanje rizika...
Ostvarivanje ovakvih kompetencija kod učenika u ovako ranom periodu njihovog
obrazovanja daje osnovu za razvijanje poduzetničkog duha ne samo kod učenika. Ovakav
način edukacije pruža mogućnosti i njihovim roditeljima, pogotovo majkama koje su
nezaposlene da uspiju razviti neku od ideja i ostvariti lični biznis. Razvijanje poduzetničkih
kompetencija kod učenika u osnovnoj školi predstavlja ono što je Evropska komisija i stavila
kao zadatak pred svoje članice, ali i one zemlje koje to treba da postanu. Pokretanjem pilot
projekta dali smo mogućnost djeci u školama koje provode isti
da mogu razviti svoje
sposobnosti u poduzetništvu.
5. ZAKLJUČAK
Poduzetnička škola je budućnost razvoja svakog društva koji ima za cilj daljnji
ekonomski napredak i razvoj. Sticanje ključnih kompetencija poduzetništva u ranom sistemu
obrazovanja će dati mogućnost djeci da već u toj dobi imaju mogućnost izbora buduće
karijere. Sadašnja ekonomska kriza u kojoj se nalaze većina zemalja Evrope, koja kroz
recesiju uništava pojedine dijelove privrede zemalja i na taj način ostavila veliki broj ljudi bez
posla. Ovakav vid obrazovanja za 21. stoljeće daje šansu mladim, ali i njihovim roditeljima da
pokušaju pokrenuti neki novi biznis i na taj način ostvariti ličnu dobit i ekonomsku stabilnost
u porodici. Poduzetničke kompetencije kroz onovnu školu ne treba da budu takve, da učenici
budu spremni otvoriti privatni biznis, ali svakako treba da steknu znanja koja su neophodna za
daljnji razvoj poduzetničkog duha kod istih.
Razvoj poduzetničkih škola u Bosni i Hercegovini daje šansu njenoj privredi da se
razvija u nekom drugom pravcu, neopterećena onim što trenutno nudi sadašnje stanje u
državi.
Razvoj mladih ljudi i njihovih inovativnih ideja, podržavanje istih od strane državnih
institucija je preduslov za slobodniji ekonomski razvoj zemlje. Omogućiti mladim ljudima da
realiziraju svoje ideje, pomoći im u realizaciji je šansa za ekonomski napredak naše zemlje.
Obrazovanjem nastavnika, stalnim usavršavanjem istih, uključivanje što većeg broja
škola u taj proces daje šansu širenja misli o poduzetništvu na cijeloj teritoriji države.
Razmjenom iskustava sa zemljama učesnicama ovog projekta je još jedan stepenica u
razmjeni
ideja, iskustva i znanja stečenog u samom radu. Suradnjom na ovakav način
nastavnici će steći nova iskustva, a učenici nova prijateljstva i stvoriti nove mostove koji su
neophodni u razvoju ovog regiona.
6. LITERATURA
1. Evropska komisija: Projekt najbolje procedure: Poduzetništvo u višem obrazovanju,
naročito neposlovnim studijima “Završni izvještaj ekspertne grupe (Brisel,mart 2008.)
2. Evropska komisija;Oslo agenda za preduzetničko obrazovanje u Evropi(Oslo Agenda for
Entrepreneurship Education in Europe) ,(Oslo,oktobar,2006)
3. Evropski savjet:Lisabonski evropski savjet (Brisel,mart.2000)
4. ISCED NIVO 2
5. Međunarodni standard klasifikacije obrazovanja (Aneks 1)
6. UNSCR 1244/99
JU Razvojna agencija
Unsko-sanskog kantona
Development Agency of the
Una-Sana Canton
Miroslava Krleže br. 2, 77000 Bihać, Bosna i Hercegovina
Tel.: +387 37/224 - 048, Fax: +387 37/221 - 784, [email protected]
www.rausk.ba, facebook.com/rausk.ba
Download

VIŠE - Razvojna agencija Unsko