E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Kreativni indikator u gradovima Bosne i Hercegovine:
Tuzla, Bijeljina, Srebrenica, Goražde i Foča
Izvještaj o nalazima mapiranja i istraživanja kreativnog sektora pet gradova u
istočnom djelu Bosne i Hercegovine
Autori izvještaja
Matea Košar, MA
Rino Trifković, dipl.pol
Istraživanje sprovela Omladinska informativna agencija BiH, Sarajevo u saradnji sa Academica - Centar za istraživanje
kreativne ekonomije, Beograd
1
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Sadržaj:
1. O projektu: BH kreativni indikator - mapiranje i istraživanje kreativnog sektora
5
2. Mapiranje kreativnog sektora
2.1. Mapirani akteri kreativnog sektora
2.2. O kreativnom sektoru za 5 gradova u 5 pitanja
2.3. Projekat E761 Susretanja: kapaciteti, stavovi i potrebe
6
9
27
3.1. Tuzla
3.1.1. Manifestacija „Ljeto u Tuzli“
3.1.2. Međunarodni festival umjetnosti mladih Kaleidoskop
3.1.3 Međunarodni književni susreti Cum grano salis
54
54
55
56
3.Kreativne prakse u pet BH gradova: Studije slučaja
3.2. Goražde
3.2.1. Dani jabuke
3.2.2. Drina regata
3.2.3. Elza fest Goražde
3.2.4. Internacionalni Festival prijateljstva
3.3. Foča
3.3.1. Majski dani kulture, duhovnosti i sporta
3.3.2. Likovno saborovanje „Kalista“
3.3.3. „Jezera Zelengore“ planinarskog društva
3.3.4. Obilježavanje godišnjice Bitke na Sutjesci
3.3.5. Obilježavanje dana Evroparka
3.3.6. Kamp prijateljstva
54
57
57
59
60
61
62
63
63
64
64
64
2
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
3.4. Bijeljina
3.4.1. Festival ,,Znanjem, pjesmom i igrom kroz Semberiju“
3.4.2. Majske muzičke svečanosti
3.4.3. Pоzоrišni festivаl „Dаni kоmedije“
3.4.4. Sajam turizma i gastro-kulture ,,Bijeljina - turist“
3.4.5. Umjetnička kolonija "Brodac – Dvorovi - Bijeljina"
3.4.6. Višnjićevi dani
68
4. Zaključak
74
3.5. Srebrenica
3.5.1. Festival ,,Silvertown Shine“
3.5.2. Srebrena traka
65
65
67
68
70
71
72
72
73
3
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
4
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
1. O projektu: BH KREATIVNI INDIKATOR - Mapiranje i istraživanje kreativnog sektora
Istraživanje kreativnog sektora kroz mapiranje i formulisanje indikatora kreativnog sektora sprovedeno je kroz projekat
„E761 Susretanja - E761 Convergence“ 1. Ovaj partnerski projekat finansiran je od EU u okviru Prekograničnog programa
Srbija-BiH je sinergijski poduhvat srbijanskog i BH partnera - Academicae i OIA - sa ciljem da se otvore vrata istraživanju i
promociji vrijednosti kreativnog sektora / kreativnih industrija i ekonomije zasnovane na znanju, koji rezultira osnaživanjem
kapaciteta kreativnog sektora kroz podršku nezavisnim i / ili neformalnim inicijativama mladih. Kroz prvu aktivnost
projektom su mapirani glavni akteri kreativnog sektora na prekograničnom području. U Bosni i Hercegovini ovo područje čine
projektni gradovi: Tuzla, Bijeljina, Srebrenica, Goražde i Foča. Projekat se sprovodi kroz partnerski program E761, koji postoji
od 2004. godine a od 2009. godine je i program u kojem učestvuju bosansko-hercegovačke organizacije i gradovi.
Poduzetnički / biznis pristup kreativnosti u Bosni i Hercegovini je u fazi inkubacije, a nerijetko i zaleđen uslijed složene
državne administracije, te se rijetko koje istraživanje bavi kulturnim / kreativnim sektorom i ne postoji baza glavnih nosioca
kreativnog sektora. Stoga, metodološki pristup za mapiranje i preliminarni opis u 5 gradova u BiH je obezbijedio iskusni
partner u sektoru iz Srbije - Academica 2 - nezavisna i neprofitna organizacija za istraživanje i razvoj u kreativnom sektoru, uz
vodstvo višeg konsultanta Aleksandra Đerića. Rukovodilac projekta u BiH je Jan Zlatan Kulenović (OIA BiH).
Nalazi do kojih smo došli i koji su predstavljeni u narednim redovima treba shvatiti isključivo kao „BH kreativni indikator“ i
nipošto kao naučni opis postojećeg stanja u kreativnom sektoru gradova Tuzla, Bijeljina, Srebrenica, Goražde i Foča.
Svrha „BH kreativnog indikatora“ jeste da omogući dalju i kvalitetniju implementaciju projektnih aktivnosti „E761 Susretanja“
i da podsjeti glavne aktere i širu javnost da se kultura/ kreativnost odvija i izvan državne odnosno javne uprave. Ovakva
kultura/kreativnost, obogaćena biznis pristupom i rješena tradicionalne tromosti, omogućava kvalitetnije izražavanje mladih i
otvara nova vrata ka europskom tržištu – vrata kreativnih industrija. Naša želja je da nalazi u ovom istraživanju budu i osnov
budućim istraživačima i sličnim neprofitnim inicijativama za dalji rad na istraživanju i razvoju neprofitnog i kreativnog
sektora u gradovima BiH.
1
2
Više o projektu Susretanja na internet prezentaciji Programa E761 http://www.e761.org/cms/?q=bhs/E761-Susretanja
http://www.academica.rs/academica/sr/O-nama
5
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Ugovor iz Lisabona (Treaty of Lisbon)3 deklariše postizanje konkurentnosti u znanju, kreativnosti i inovacijama. Kreativni
ljudi mogu i mijenjaju lokalne sredine. U društvu u kojem ne postoji sistemska podrška razvoju industrije, a i kulture,
prospertitet može biti postignut jedino kroz podršku inovativnih pristupa kreativnih mladih ljudi, za šta pledira i projekat
E761 Susretanja i partnerske organizacije na projektu.
2. MAPIRANJE KREATIVNOG SEKTORA
2.1. MAPIRANI AKTERI KREATIVNOG / KULTURNOG SEKTORA U 5 BH GRADOVA
Mapiranje se vršilo u gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica, Goražde i Foča u periodu od tri mjeseca, tj. od 15.06. do
15.09.2013.godine. Ukupno je identifikovano 459 (pravnih i fizičkih) subjekata koji se mogu ubrojati kao akteri/zainteresirane
strane u kreativnom sektoru na lokalnom nivou, u posmatranim BH gradovima i njihovim kreativnim zajednicama.
U uzorak su ušli:
1. vladini organi i agencije;
2. javne neprofitne ustanove (bibilioteke, arhivi, kulturni centri, muzeji...)
3. obrazovne ustanove;
4. neprofitna pravna lica (udruženja umjetnika, umjetničke organizacije i strukovna udruženja);
5. mala, srednja i velika profitna preduzeća (društva sa ograničenom odgovornošću, ortačka društva...);
6. freelanceri / neregistrovani poduzetnici / samostalni umjetnici;
3
Ceo tekst Ugovora iz Lisabona može se preuzeti sa http://europa.eu/lisbon_treaty/index_en.htm
6
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
7. kulturni radnici i zanimanja koja su podrška kreativnom sektoru (nastavno osoblje – nastavnici umjetnosti, predavači,
edukatori; menadžeri, administratori, tehničari umjetničkih disciplina).
Od ukupnog broja mapiranih pravnih i fizičkih subjekata najviše je iz Tuzle - 59%, potom Bijeljine 12%, Foče 14%, Goražda
5%, Srebrenice 5% i državnih institucija nadležnih za navedene gradove iz Federacije i Republike Srpske 5%.
Grafik 1. Podaci i obrada podataka OIA BiH
Najveći udio prema tipu organizacije mapiranih pravnih i fizičkih subjekata čine freelanceri (28%), potom privredna društva
(18%) i obrazovne ustanove (škole, fakulteti) 13 procenata.
7
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Grafik 2. Podaci i obrada podataka OIA BiH
Mapiranje je proces koji je započet u okviru projekta i ni u kojem slučaju ne obuhvata sve aktere iz ovih pet gradova. Više od
450 pravnih i fizičkih lica može biti pregledano u online bazi http://kreativni.mladi.info/.
8
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
2.2. O kreativnom sektoru za 5 gradova u 5 pitanja
Odabir za uzorak za intervjue je izvršen namjernim putem. Kontaktirane su prvenstveno osobe iz državnih institucija i
istaknuti stručnjaci koji su identifikovani kroz predselekciju. U 5 gradova: Tuzla, Bijeljina, Srebrenica, Goražde i Foča u periodu
od tri mjeseca (15.06. - 15.09.2013) je urađeno 13 intervjua. Sagovornici su iz: Općine Goražde, Udruženje poslodavaca
Goražde, Ministarstvo obrazovanja BPK , Općina Tuzla, Cerpod (Tuzla), Fondacija tuzlanske zajednice, BIT centar, Kulturni
centar Semberija, Udruženje Prijatelji Srebrenice, Srebrenica Business centar, Bogoslovski fakultet Foča, Srednjoškolski
centar Foča, Pokret za evropsku kulturnu saradnju...
Cilj intervjua jeste da se stekne indikator o tome da li respondenti prepoznaju kreativni sektor kao ključni dio javnih
ekonomskih i / ili javnih kulturnih politika, te da li smatraju da li su zadaci subjekata / institucija koji imaju moć odlučivanja
da stvore okruženje u kojem će kreativna dobra podlijegati ekonomskim zakonitostima. Zanimalo nas je i koje su glavne
aktivnosti na području kreativnog sektora ovih istaknutih aktera u njihovim lokalnim zajednicama. Intervjui su imali za cilj i da
identifikujemo glavne manifestacije u ovim zajednicama koje su se tokom godina svojom kvalitetom filtrirale u
(van)insitucionalnu lokalnu kulturnu agendu, te da identifikujemo kreativnu avangardu konvergencije kreativnosti, kulture i
ekonomije. Savremeno tržište na kojem umjetnički stvaraoci (ne)učestvuju, ne prepoznaje antikomercijalno shvatanje
kreativnosti.
Ispitanici su imali priliku i da odgovore pisanim putem. U narednim redovima iznosimo šta su nam rekli.
Kоje su glаvne аktivnоsti u pоdručju kreаtivnоg sektоrа u lokalnoj sredini?
Bijeljina
Aktivnosti u Bijeljini se svode na realizaciju i proizvodnju najrazličitijih programskih sadržaja od strane državnih institucija iz
oblasti kulture. Programske djelatnosti su podijeljene na pozorišnu, filmsku, muzičku, galerijsko-izložbenu djelatnost.
Aktivnosti se provode tokom cijele godine. Podstiče se kreativnost kod djece i mladih na način da se organizuju kursevi,
edukativne i kreativne radionice, te programi za rekreaciju, sport i zabavu.
9
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Tuzla
Aktivnosti u Tuzli, od strane javnog sektora i osobito Općine, se odnose na organizaciju i realizaciju projekata i manifestacija
koje su iz oblasti kulture i promocije kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, te rad na uređenju i pripremi knjiga i brošura
za promociju kulturnog turizma i kulturno historijskog naslijeđa. Pri implementaciji navedenih aktivnosti, saradnja sa
ustanovama iz kulture i kulturnog / kreativnog sektora je neizostavna.
Privatni sektor u Tuzli je usmjeren na umrežavanje i razmjene, informisanje pojedinaca koji sa poslovnim idejama iz oblasti
kreativnog sektora žele da ih pretvore u biznis, poduzetničke obuke kreativaca i namjerne da se usmjere na izrade projekata
koji su primarni za kreativni sektor.
Foča
Sagovornici iz Foče su naveli kao glavne aktivnosti u sektoru izdavanje knjiga, očuvanje etno – muzikološke tradicije,
formiranje kreativnih timova, razvijanju kuturne svijesti i multikulturnog dijaloga kod mladih, razvijanje svijesti prema
stvaralaštvu i inovacijama i podizanje svijesti o važnosti kulturne baštine. Navedeno ostvaruju kroz implementaciju projekata,
razmjene učenika i podizanje znanja o preduzetništvu kroz takmičenja na sajmovima preduzetništva i virtuelna preduzeća.
Goražde
Festivali, a osobitno Internacionalni Festival, su prepoznati kao glavna aktivnost u sektoru u Goraždu. Pored festivala, Općina i
Kantonalno ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Bosansko podrinjskog kantona svake godine finansiraju
kulturne ustanove i pojedince koji se bave kulturom, kako bi bili u mogućnosti implementirati svoje projekte.
Privatni sektor u Goraždu ističe važnost stvaranja uslova za poboljšanje i razvoj poslovnog okruženja u Bosanskom –
podrinjskom kantonu Goražde.
„Moje mišljenje da kultura Bosansko podrinjskog kantona nije zadovoljila i nije dala odgovor prema građanima koji žive na ovom
prostoru. S jedne strane možemo reći da je opredjeljenje Vlade i ljudi koji su nosioci vlasti u lokalnim zajednicama uradili ispravan
pristup, a to je da je težište svih aktivnosti bilo prema iznalaženju novih radnih mjesta i prema zapošljavanju. Kako god, jesmo
10
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
napravili ogroman iskorak, ali ako gledamo okruženje, možemo reću da smo u polju kulture u značajnom dijelu u zaostatku.
Kulturni sadržaji ne prate dinamiku ekonomskog razvoja ovoga Kantona.“ GO_14_09_13_3
Srebrenica
Festivali, kulturne, sportske i turističke manifestacije koje su nerijetko tradicionalne se ističu kao glavne aktivnosti kreativnog
sektora. Veliki dio kreativnog rada prezentovan je kroz izradu, snimanje i produkciju promotivnih filmova koji predstavljaju
važnu kariku u informisanju o važnosti očuvanja prirodnog i kulturnog naslijeđa na ovom području. Pored navedenoga,
glumačke radionice, dječiji i omladinski radio program, edukacija mladih o vođenju akcija i pisanju projekata. Kroz projekat
„Omladinski informativni Centar 2011-2014“ koji realizuje Udruženje „Prijatelji Srebrenice“ mladi u Srebrenici su uredili
gradski park u Bratuncu – „Kutak za mlade“, opremili Muzičku sobu u Milićima, Slika na zgradi u Srebrenici, „Klupa za
zaljubljene“ na šetalištu „Lovac“. Mladima se upoznaju i sa izradom biznis planova takmiče se u predstavljanju i ostvarivanju
svojih poslovnih ideja kroz Poslovno savjetovalište Udruženja.
Predstavnici kreаtivnоg sektоrа u Tuzli, Bijeljini, Srebrenici, Goraždu i Foči - ko su glavni akteri
Bijeljina
Predstаvnici kreаtivnоg sektоrа u grаdu Bijeljini su prije svegа ustаnоve оsnоvаne i finаnsirаne оd strаne Držаve ili lоkаlne
zajednice, а sа ciljem dа njeguju kulturnu trаdiciju i dа prаte i primjenjuju strаtegiju zа rаzvоj kulture. U Bijeljini pоred
registrоvаnih ustаnоvа čiji je оsnivаč Držаvа ili Grаd (npr. Centrа zа kulturu, Nаrоdnа bibliоtekа „Filip Višnjić, Muzej, Srpskо
prоsvjetnо i kulturunо društvо Prоsvjetа...) nezаоbilаznu ulоgu imаju brоjne оmlаdinske оrgаnizаcije, nevlаdine оrgаnizаcije,
fоlklоrni аnsаmbli, udruženjа grаđаnа, udruženjа zа pоmоć licimа sа invаliditetоm i dr.
Tuzla
Predstavnici kreativnog sektora su najčešće javne institucije ili javna preduzeća i sama Općina sa svojim manifestacijama.
Postoje određeni projekti i razlikuju se predstavnici nezavisne scene koji su najčešće pojedinci ili tek poneka udruženja.
Značajnije napore u nezavisnoj sceni realizuje Teatar Kabare Tuzla uz pomoć studenata Akademije dramskih umjetnosti, te
Kuća plamena mira sa svojim kreativnim radionicama. Između ove dvije grupe nalaze se razna kulturno-umjetnička društva
11
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
organizovana po nacionalno-kulturološkim kriterijima koja se bave nezavisnom edukacijom i produkcijom, ali imaju povlašten
status u odnosu na ostale organizacije kada je riječ o institucionalnoj i finansijskoj podršci. Taksativno identifikovani istaknuti
predstavnici su: javne ustanove kulture kojima je osnivač Općina Tuzla, javne ustanove kulture kojima je osnivač Vlada
Tuzlanskog kantona, organizacije civilnog društva iz oblasti kulture, kulturno-umjetnička društva i horovi, medijske kuće,
osnovna i srednja muzička škola, Akademija dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli, bendovi i samostalni muzičari, grafiti
umjetnici i izdavači.
o Javne ustanove kulture kojima je osnivač Općina Tuzla
JU Dom mladih sa organizacionim jedinicama: Društveni dom Gornja Tuzla, Spomen dom Husinska buna, Švedska kuća
solidarnosti Lipnica, Kino „Kaleidoskop“ i Dom književnosti.
U Domu književnosti nalaze se stalne postavke izložbi koje su posvećene životu i djelu tuzlanskih književnika Meše Selimovića
i Derviša Sušića.
o Javne ustanove kulture kojima su suosnivači Općina Tuzla i Vlada Tuzlanskog kantona
JU Narodno pozorište Tuzla je najstariji teatar u Bosni i Hercegovini, osnovan davne 1898. Tuzlanski pozorišni dani se
tradicionalno održavaju već 18 godina i za vrijeme trajanja Pozorišnih dana Tuzlaci imaju priliku pogledati izvrsne pozorišne
predstave iz čitavog regiona. Također je značajno spomenuti Dane monodrame koji se održavaju osam godina.
JU NUB „Derviš Sušić „Tuzla posjeduje raznovrstan i vrijedan fond od 200.000 bibliotečkih jedinica. Od osnivanja, 1946.
godine, Narodna biblioteka Tuzla uspješno obavlja zadatke nosioca razvoja bibliotečke djelatnosti na tuzlanskom području,
djelujući u funkciji općeg obrazovanja, informiranja i zadovoljavanja kulturnih potreba stanovništva. Tokom 1997. i 1998.
godine u okviru Narodne i univerzitetske biblioteke Tuzla formirano je Odjeljenje knjige na stranim jezicima, kao izraz potrebe
za uspostavljanjem dugoročne međunarodne saradnje na kulturnom i naučno-obrazovnom planu.
12
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
JU Međunarodna galerija portreta Tuzla, raspolaže djelima brojnih poznatih umjetnika, a u okviru Galerije djeluje i Atelje
„Ismet Mujezinović“. Tokom protekle četiri decenije Galerija portreta izrasla je u značajnu likovnu instituciju, organizujući
izložbe savremenog portreta, revijalnog karaktera, kamerne izložbe retrospektivnog karaktera najstarije generacije
bosanskohercegovačkih umjetnika.
Najznačajnija kulturna manifestacija u organizaciji Galerije je Internacionalni bijenalni festival crteža i grafika - INTERBIFEP.
o Javne ustanove kulture kojima je osnivač Vlada Tuzlanskog kantona
JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona
JU Muzej istočne Bosne posjeduje arheološku, etnološku, historijsku, biološku, numizmatičku i umjetničku zbirku i jedan od
prioriteta bio bi izgradnja zgrade u kojoj bi bio smješten Muzej.
JU Arhiv Tuzlanskog kantona, posjeduje 34 fonda iz zbirke kulturnog naslijeđa 2009. godine proglašena nacionalnim
spomenicima kulture.
JU Bosanski kulturni centar je u svom dugogodišnjem radu stekao imidž javne ustanove sa međunarodnim kredibilitetom,
ostvarivši uspješnu saradnju sa mnogim partnerima u zemljama Evrope i svijeta.
Kulturno-nacionalna društva: BZK „Preporod“, NKD „Napredak“ i SKPD „Prosvjeta“
Organizacije civilnog društva iz oblasti kulture
o
Na području Općine Tuzla djeluje preko trideset organizacija iz kulturnog/kreativnog sektora, a najznačajnija su:
-
U.G. Kuća plamena mira koja je namijenjena aktivnostima mladih, njihovim kreativnim idejama i inicijativama
UG „Tuzlanski kamerni orkestar"
13
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
-
Udruženje „Malo sutra“
Foto klub Tuzla
Udruženje likovnih umjetnila TK
Udruženje „Franjo Leder“
Udruženje acusticUm
Hrvatski teatar „Soli“- Teatar kabare Tuzla
Udruženje „Pozorište mladih“ Tuzla
Draft teatar
Udruženje „Tuzla uživo“
UG „Kreativa“
Amatersko likovno udruženje „Franjo Leder“
UG „Omladinski art centar
UG „Maestro“
Plesni klub „Flamenco“ itd.
o Kulturno-umjetnička društva i horovi
Na području Tuzle djeluje veliki broj kulturno - umjetničkih društava koja njeguju kulturnu folklornu tradiciju i amaterizam.
Gradski vokalni ansambl :
-
„Tuzlanke“,
Lege artis
Iskre,
„Bosna“ ,
UKUD „Zvonko Cerić“,
KUD „Šićki Brod“,
14
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
-
Folklorni ansambl Panonija,
HKUD „Husino“,
KUD „Šeher“ Pasci Gornji,
KUD „Mladi rudar“ Dobrnja,
Gradski dječiji omladinski folklorni ansambl „Tuzla“ itd.
o Medijske kuće
Foča
JP Radio-televizija 7 je javno preduzeće čiji je osnivač Općina Tuzla i koje je poniklo iz nekadašnje Radio Tuzle.
Radio-televizija Tuzlanskog kantona
Radio- televizija „Slon“
Radio „Vesta“
Radio „Soli“
Radio „Kameleon“.
Glavni nosioci kreativnog / kulturnog sektora u Foči su učenička i studentska populacija kroz dramske i muzičke programe,
omladina kroz kulturno umjetnička udruženja i članovi Udruženja. Svoju kreativnost ostvaruju kroz Centar za kulturu i
informisanje koji je ujedno i koordinator za sve kulturne, zabavne, sportske, duhovne manifestacije i zbivanja, obrazovne
ustanove - naročito Srednjoškolski centar, Pokret mladih (masovne manifestacije - kulturne, sportske i memorijalne i sl.),
studenski centar- studensko udruženje za promovisanje različitih stručnih i drugih tema, večeri poezije, gostovanja uvaženih
stručnjaka iz svojih zdravstvenih oblasti, turistička organizacija, Planinarsko društvo, kulturno-umjetnička društva, Srpsko
kulturno društvo „Prosvjeta” (izdavačka djelatnost, promovisanje knjiga i časopisa, muzičke svečanosti, likovne i druge
izložbe, duhovne svečanosti) i Udruženje likovnih umjetnika TON.
15
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Goražde
Predstavnici kreativnog sektora u Goraždu su prije svega mladi, ali i iskusni goraždanski umjetnici u svim sferama kulture,
slikari, muzičari i pisci. Od institucija sagovornici su istakli Općinu Goražde i Vladu BPK Goražde.
„Ljudi iz svijeta pozorišta koji su prisustvovali pozorišnim predstavama koje su kreirane i zaživjele na ovom prostoru iznenađeni
su starosnom dobi publike koja posjećuje pozorište. Najvjerniji posjetioci predstava pozorišta su mladi ljudi. Elza fest je proizašao
od mladih iz našeg Kantona, imamo novoformirano udruženje mladih, koje će ove godine za 18 septembar, a to će biti svake
naredne godine od 18 – 20 septembra, organizovati jedan novi sadržaj za mlade ljude našeg Kantona a to je koncert demo
bendova koji će trajati dva dana. Biće internacionalnog odnosno regionalnog karaktera.“ GO_14_09_13_3
Srebrenica
Prije svih kreativni sektor u ovom gradu čine mladi ljudi koji učestvuju u organizovanju svih kulturnih manifestacija, radnici
Kulturnog centra, obrazovnih institucija, Narodne bilioteke, organizacije civilnog društva i nevladine organizacije kao što je
Udruženje “Prijatelji Srebrenice”.
Kulturne/ kreаtivne mаnifestаcije u Tuzli, Bijeljini, Srebrenici, Goraždu i Foči
Ispitanici su identifikovali po gradovima sljedeće glavne manifestacije kulturnog/kreativnog sektora:
Bijeljina
o
o
o
Dаni kоmedije, pоzоrišni festivаl
Mаjske muzičke svečаnоsti, hоrski festivаl
Višnjićevi dаni
16
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Tuzla
Tuzla ima, po mnogima, bogat kulturni život. Tu su manifestacije Ljeto u Tuzli, festival mladih Kaleidoskop, Internacionalni
bijenalni festival portreta crteža i grafike INTERBIFEP, Pozorišni dani, Tuzla Film Festival kao glavni predstavnici kulturnih
manifestacija. Organizatori ovih događaja su ili Općina (Ljeto, Kaleidoskop) ili Javne ustanove (Interbifep - Galerija portreta,
Pozorišni dani - Narodno pozorište) ili organizacije bliske Općini (TFF - Udruženje Magic Factory).
Nezavisnu kulturnu scenu, ukoliko je uopće i ima, predvodi Teatar Kabare Tuzla sa svojim TKT Festom i drugim
programima. Ostala nezavisna produkcija je svedena na minimum ili uništena (TuzlaLive, TuzlaWawe festivali, da pomenemo
samo neke). Do nedavno je održavana manifestacija hip hop kulture (koncerti, graffiti, ples) ali se vise ne organizuje, iako je
Tuzla na neki način izvor hip-hop kulture u BiH (FM Jam radio show, Edo Maajka, Frenkie,…). U gradu se još organizuje i
maturantski kvadril ples, takmičenja u klasičnim i modernim plesovima i sajmovi knjiga.
Foča
Kulturni život u Foči je posebno bogat u mjesecu maju kada se održavaju “Majski dani kulture, duhovnosti i sporta”.
Tada se organizuju brojne kulturne, turističke i sportske manifestacije kao što su:
o pozorišne predstave, koncerti klasične i zabavne muzike,
o koncerti dječije muzike i dječije pozorišne predstave,
o dječiji maskembal koji tradicionalno organizuju Dječiji vrtić „Čika Jova Zmaj“ i Igraonica „Klincograd“
o Konferencija beba, organizuje se pod sloganom „Ljepša Srpska, brojnija Srpska“, a cilj manifestacije je upoznavanje
javnosti o nepovoljnoj demografskoj slici u RS i problemu nedovoljnog rađanja.
o turističko-promotivna manifestacija „Dani borovnice“ koja je tradicionalnog karaktera i ima za cilj promociju turističkih
potencijala opštine Foča, prvenstveno Nacionalnog parka „Sutjeska“ .
17
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
o tradicionalni gastrokulturni festival koji promoviše gastro-kulturnu baštinu kao jedan od segmenata ukupne turistčke
ponude opštine Foča,
o brojne planinarske akcije (Vidovdanski uspon na Maglić, Jezera Zelengore, kamp planinara Ljubišnja), ribolovne
manifestacije, izložbe…
Muzej “Stara Hercegovina”, čiji je osnivač Opština Foča je memorijalnog karaktera, ima stalne postavke “Foča u prošlosti”, “110
dana Fočanske Republike”, te spomen sobu poginulim borcima “Otadžbinskog rata”. U okviru Muzeja egzistiraju manja
etnografska i arheološka zbirka, a u skladu sa potrebama i mogućnostima organizuju se i povremene postavke.
Razne manifestacije organizovane su povodom Božića i Vaskrsa, kao i povodom slave fakulteta Sv Vasilija Ostroškog. Godišnji
koncerti kulturno – umjetničkih društava, koncerti učenika Muzičke škole i izložbe Udruženja likovnih umjetnika TON su
manifestacije od kulturnog značaja u Foči.
Goražde
Identifikovani su sljedeći programi:
o Internacionalni Festival prijateljstva,
o Dani jabuke-kulturno-privredna manifestacija,
o ELZA Fest- Projekat kulturne afirmacije mladih (koncerti, projekcije filmova…)
o Dani meda- Kulturno-privredna manifestacija
o Dani Isaka Samokovlije.
Srebrenica
Najvažniji identifikovani kulturni programi su:
o
Festival kratkog filma ,, Srebrena traka''
o
Amaterski Pozorišni festival Srebrenica “Cultural Pump Up”
18
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
o
o
o
o
Muzički festival ,, Silvertown Shine"
Dječiji festival "Licidersko srce"
Motorijada
Dan Opštine Srebrenica 21. decembar.
Uloga kreativnog sektora u razvojnim politikama opština / općina / gradova
Bijeljina
Važnost kreativnog sektora za za lokalni razvoj i šire je prepoznat, iako ne postoji planiran i sistemski pristup u razvojnim
politikama.
“Uticаj kretivnоg sektоrа nа pоjedincа se krоz tоg pоjedincа оdrаžаvа i nа sve druge 'znаčаjnije' sfere društvа (privredа,
оbrаzоvаnje, zdrаvstvо... npr. u velikоj mjeri učešće mlаdih u аktivnоstimа, kоje se pripisuju kreаtivnоm sektоru, dоnekle
isključuju mоgućnоst dа mlаdi krenu strаnputicоm). Prоstо, kreаtivni sektоr, slоbоdnо mоžemо reći, utiče nа kvаlitet živоtа u
cjelоsti, а tо je u mnоgоme pоkretаčkа snаgа zа rаzvоj cjelоkupnоg društvа.“ BN_18_09_13_1
Tuzla
Kreativne industrije su u mnogim razvijenim zemljama po svom doprinosu godišnjem nacionalnom prihodu višestruko
pretekle mnoge druge sektore ekonomije i industrije. Iako je formalno prepoznat značaj kreativnog sektora u Tuzli, konkretne
aktivnosti još uvijek nisu zaživjele osim finansiranja i sufinansiranja manifestacija.
“Zbog opšte privredno-ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini, ni kultura nije najbolje zastupljena u razvojnoj politici ne samo
u Tuzli, nego i u ostalim gradovima i mjestima. Kreativni sektor ne može utjecati na politiku u onom omjeru u kojem bi trebalo i
smatram da bi odnos vlasti prema svim kulturnim inicijativama trebao biti mnogo otvoreniji.“, TZ_16_09_13_1
19
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Općina Tuzla je još prije 6 godina prepoznala značaj i važnost uloge kreativnog/kulturnog sektora u razvoju grada. Naime,
2007. godine Općina Tuzla je realizirala projekat sa Britanskim savjetom - projekat Kreativna industrija Tuzla.
TZ_16_06_13_5: „Tuzla iz industrijskog grada nastoji postati turistički i umjetnički grad, vizijom našeg načelnika Jasmina
Imamovića. U tom smjeru su se razvijala i Panonska jezera, Šetalište Slana Banja, Gradski park, Soni trg, Trg slobode itd. Na
Sonom trgu je izgrađen i trospratni objekat tzv. Kreativne industrije Tuzle, koji je trebao biti svojevrstan poslovni inkubator za
mlade kreativce. Odnosno prostor gdje bi mogli svoje kreativne aktivnosti pretvarati u biznise. Nažalost, projekat nikada nije
zaživio, bez posebnog pojašnjenja, a pretpostavka je da se radi o nedostatku finansijskih sredstava 4. “
Neophodna je promjena shvatanja kreativnosti i izrada provodljivih strategija razvoja kojima bi se ocijenilo koje segmente je
neophodno staviti u prvi plan.
„Kreativni sektor u razvojnim politikama mora zauzimati značajno mjesto. On je nosilac razvoja jedne lokalne zajednice. Pri tome
se mora izmaknuti od posmatranja kreativnog sektora isključivo kroz prizmu umjetnosti. Mora se podstaknuti kreativni razvoj u
obrazovanju i zapošljavanju. Inovatorstvo, IT projekti, novo shvatanje postojećih ideja - sve su to elementi kreativnosti. Tek onda
dolazimo do onog primarnog segmenta – umjetničkog ili kulturnog izražaja. Kako veliki broj općina ovisi od turizma ili
poljoprivrede i industrije, potrebno je kreativno posmatranje ovih segmenata i njihovo povezivanje sa direktnim kreativnim
sektorom - umjetnicima, talentima, drugim stručnjacima koji zajedno mogu formirati kreativni sektor jedne lokalne zajednice jer,
svaki ima različite definicije koje ovise od strateškog fokusa lokalne zajednice.” TZ_23_09_13_2
Prema sagovornicima iz TZ, najveći potencijal kreativnog sektora u razvojnim politika bi bio u finansijskom smislu i rješavanju
pitanja nezaposlenosti i izgradnji željenog imidža turističkog i kulturnog grada.
http://www.kpm.ba/ba/arhiva/page17/page17.html, http://www.klix.ba/vijesti/bih/u-tuzli-i-otkup-zlata-spada-u-kreativnu-industriju/120330007,
pristup 14.09.2013.
4
20
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Foča
Sagovornici su naveli da bi uloga kreativnog sektora u razvojnoj politici Opšine Foča trebala biti mnogo veća, i da postoji težnja
prema oživljavanju kreativnog sektora i kreativne kulture. 'Izuzetno je važno da se nađe dobar i pomlađen kadar koji “kreirano
voli i prije nego što ono postoji." FO_11_09_13_1
Sagovornica 'FO_11_09_13_1' ističe:
„...Treba da je aktivan činilac i partner u kreiranju i donošenju važnijih odluka lokalne zajednice; donošenje budžeta, programa
razvoja/ odnosno programa razvojnih prioriteta, zapošljavanja, samozapošljavanja - razvojne politike u svim segmentima i mora
da objedinjuje sve kreativne resurse u jedno tijelo / sektor, sastavljen od odbornika, stručnih ljudi u svojim oblastima, mladih
kreativaca... (što je, vjerovatno rijetko u lokalnim zajednicama). Pod tim ili sl. imenom, naša su razmišljanja, treba da zaživi i
profunkcioniše i kod nas kao lokalna parlamentarna komisija koja u svojoj proceduri treba da formira timove/podkomisije - po
sektorima sa zadatkom učestvovanja u donošenju programa za lokalni kreativni razvoj (društveni i privredni).”
Goražde
Opredijeljenost Bosne i Hercegovine je ka integrisanju u Europsku Uniju. Proces tranzicije još nije dovršen, državu odlikuje
visoka javna potrošnja, niska konkurentnost privrede i izvoza, sporost reformi. Navedeno se odnosi i na lokalne zajednice u
BiH i odražava na kreativni sektor. Analogno je i za Goražde, koja je općina u razvoju.
“Svi resursi su usmjereni razvoju privrede i privrednih djelatnosti, te privlačenju stranih i domaćih investicija. Intenzivniji razvoj
će doprinijeti potrebi građana za kulturnim aktivnostima što obavezuje lokalnu zajednicu da predvidi mogućnost njihovog
djelovanja i omogući im određena sredstva za finansiranje projekata. Međutim, svi oni koji se bave kulturom trebaju raditi na
tome da doprinesu kreiranju kvalitetnih razvojnih politika, te svojim akademskim uticajem daju kvalitetne ideje kako bi se što veći
broj mladih ljudi uključio u kreativni rad.“ G0_03_03_13_2
„Ministarstvo, odnosno Vlada Kantona na godišnjem nivou daje 70.000 KM, ako pogledamo sljedeći finansijski neodrživ kanton
predstavnici vlasti u tom kantonu izdvajaju preko 300.000 maraka, tako da smo mi ove godine u budžetu u Ministarstvu planirali
21
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
4 puta više sredstva nego što je bilo do sad, negdje oko 300.000 maraka i mislimo da će to značajnije uticati na postojeće sadržaje
i na druge sadržaje koji bi mogli da upotpune vakum i nedostatak kulturnih manifestacija.“ GO_14_09_13_3
Integrisanje u Europsku uniju znači i stvaranje uslova za konkurentan kreativan sektor.
“Ako je ekonomska i tehnološka konkurentnost privrede naše zemlje nedovoljna, to znači da postoje oštri strukturni problemi, koji
proističu iz nesposobnosti kompanija i sektora privrede da posluju efikasno i poboljšavaju performanse poslovanja. Pomenuti
strukturni problemi se ne mogu uspešno razriješiti bez upotrebe znanja kao glavnog resursa. Na raspolaganju je strano i domaće
znanje. Strani eksperti daju značajan doprinos Bosni i Hercegovini i njenoj nacionalnoj ekonomiji. Sticanje, unapređivanje i
upotreba domaćeg znanja su, međutim, na 'dnevnom redu'. Bez razvoja domaćeg znanja i intenzivnijeg učešća domaćih eksperata
nema ni značajnijeg korišćenja informatičkih i komunikacionih tehnologija (ICT) u podsticanju rasta i konkurentnosti privrede
naše zemlje. Zbog toga je neophodno obratiti pažnju na kreativnost, kreativne resurse i kreativan kapital, jer je tu riječ o izboru,
inspiraciji, primjeni i prodoru talenta i znanja.“ GO_20_08_13_1
Srebrenica
Usprkos pasivnosti, nezainteresiranosti i nedostataku sredstava, manji broj mladih ljudi u Srebrenici preko nevladinih
organizacija učestvuju u kreiranju kulturne razvojne politike, iako bi ovu ulogu trebali da najpre vrše kulturni radnici javnih
institucija. No, ipak:
“Uloga kulturnog/kreativnog sektora na području kako opština Srebrenica i Bratunac, tako i na području kompletne regije može
se opisati kao izrazito pasivna. Razlog prije svega leži u mentalnom sklopu radnika zaposlenih u kulturi, uvijek i iznova razlog se
nalazi i u nedovoljnom finansiranju ove oblasti pa je ovaj sektor i sve ono što se u njemu dešava poprilično zastarjelo. Kulturna
politika ne zauzima neku važeću funkciju u planiranju javnih politika, programa i projekata. Sva kulturna/kreativna dešavanja
uglavnom kreiraju jedne te iste institucije i organizacije, a pasivnost i nekreativnost kulturne ponude doprinose
nezainteresovanosti javnosti za kulturna dešavanja, što se primjeti naročito kod mladih ljudi. Nezaposlenost i nedostatak
kulturnih dešavanja su osnovni problemi sa kojima se susreću mladi. Njihova najveća zainteresovanost je u zabavi po klubovima i
diskotekama. Takođe, svaka od opština u ovoj regiji nema izgrađene adekvatne mehanizme informisanja javnosti niti realizuje
22
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
programe na način da bude veća zastupljenost javnosti u procesu donošenja odluka pa tako i u svim ostalim aktivnostima koje se
realizuju na području jedne lokalne zajednice.“ SR_11_09_13_1
Kakav odnos trebа dа bude između držаve / lоkаlnih vаsti i kulturnоg / kreаtivnоg sektоrа?
Bijeljina
Оdnоs između držаvne, lоkаlne vlаsti i sektоrа trebа dа bude zаsnоvаn nа pоštovаnju оsnоvnih elemenаtа uspješnоg
pоslоvnоg оdnоsа.
Ispitanik BN_18_09_13_1: “Оnо štо je neоphоdnо zа uspješnо djelоvаnje kulturnоg sektоrа jeste pоdrškа predstаvnikа lоkаlne
оdnоsnо držаvne vlаsti. Prije svegа zа оrgаnizаciju i reаlizаciju bilо kоje ideje kreаtivnоg sektоrа neоphоdnа je finаnsijskа
pоdrškа. U tоm smislu аpelujemо nа pоšteniju rаspоdjelu nоvčаnih sredstаvа rаzličitih fоndоvа оsnоvаnih zа pоdršku rаzličitim
kulturnim mаnifestаcijаmа. Neоphоdnо je rаditi i nа precizirаnju uslоvа jаvnih pоzivа, kао i nа trаnspаrentnоsti kriterijumа pо
kоjimа se dоdjeljuju sredstvа pоmenutih fоndоvа.”
Tuzla
Sinergija i kohezija su sinonimi za model odnosa držаve / lоkаlnih vаsti i kulturnоg / kreаtivnоg sektоrа.
“Kreativni sektor je mlad, brz, još uvijek u povojima, traži svoje definisanje. Vlasti su spore, trome, birokratizirane, ali sa velikim
iskustvom i finansijskim sredstvima koja se bespotrebno gube na manje važne stvari.
Kreativni sektor tu stupa na scenu i uz finansijsku pomoć i suštinsko razumijevanje i podršku, pomaže vlastima da se riješe svojih
problema u poslovanju, da budu efikasnije, da budu uspješnije. Kreativni sektor tako daje ne samo mogućnost ekonomskog
oporavka i napretka nego i jedan širi, kulturološko-psihološko-politički napredak.“ TZ_23_09_13_2
Država i lokalne vlasti (ne)moraju isključivo finansijski podržavati kulturni / kreativni sektor.
23
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
„Država i lokalne vlasti trebale bi imati više sluha za razvoj kulture. To se ne mora nužno ogledati u finansijskim podrškama
nekim manifestacijama, koliko edukaciji i obrazovanju učenika. Kroz odgojno-obrazovni proces u nastavi bi se trebalo posvetiti
više pažnje podučavanju o kulturi i kolektivnom posjećivanju izložbi, predstava i filmskih projekcija.(---).” TZ_16_9_13_1
“Potrebno je da lokalna vlast ulaže u razvoj kreativnih vještina populacije kroz formalni i neformalne sisteme obrazovanja i
podršku rada postojećih aktera kreativnog sektora. Realizacija projekta Kreativna industrija Tuzle bi mnogo doprinijela razvoju
kreativnog sektora, jer smatram da lokalne vlasti trebaju na svi način omogućiti kreativnim pojedincima da hobije i vještine
pretvore u biznis i od toga zaista žive (olakšanje registracije, savjetodavna pomoć, promocija, prostor za rad…). Dodatno država,
odnosno viši nivoi, može ulagati u postojeće i razvoj novih obrazovnih institucija koje će pratiti svjetske trendove po pitanju vrste
kreativnog sektora (veb dizajn, programiranje, moderna umjetnost…) koji imaju veliki potencijal na svjetskim a ne samo domaćim
tržištima.” TZ_16_06_13_5
“Nedostaje korelacija između Ministarstva obrazovanja i Ministarstva poduzetništva.” TZ_14_08_13_04
“Problem sa manifestacijama jeste što se Općina smatra glavnim producentom i organizatorom svega, pa tako i manifestacija
kulture. Manifestacioni karakter svega bitnijeg što se dešava u kulturi bez davanja jednakog fokusa pojedinačnim događajima,
favoriziranje javnog i politički bliskog u odnosu na nezavisno i kreativno su ustvari i najveći problemi kulture u Tuzli.”
TZ_23_9_13_2
U lokalnim zajednicama evidentan je nedostatak odgovarajućeg radnog prostora, osobito za freelancere.
“Također, općinske i kantonalne institucije trebaju se više angažovati u svakom pogledu i staviti na raspolaganje kulturi sve
resurse koje mogu (dvorane, stadione, mjesne zajednice, medije i sl) te tako podržati održavanje različitih manifestacija.”
TZ_16_09_13_1
“Neophodno je da svaka lokalna zajednica posjeduje bazu podataka svih aktera koji se bave kulturnom/kreativnom industrijom ili
da se formira mreža kreativnih/kulturnih industrija za svaku lokalnu zajednicu sa sistemom članstva, gdje bi članovi plaćali malu
članarinu, da bi se pridružili mreži, što bi pomoglo u organizovanju i finansiranju događaja.
24
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Općina Tuzla je jedan broj prostora u centru grada dala na besplatno, privremeno korištenje organizacijama civilnog društva iz
kulturnog/kreativnog sektora i akademskim slikarima (Udruženje likovnih umjetnika TK, Udruženje Franjo Leder, Art centar,
Draft teatar, Tuzlanke, Foto klub Tuzla i dr.)” TZ_11_09_13_3
Foča
Podrška kreativnom sektoru od strane države / lokalnih vlasti bi trebala da bude veća, kultura je na margini društva.
“Vrlo je korisno da se uspostave dobre saradnje međulokalnih i prekograničnih lokalnih zajednica u onim segmentima koje ne
zahtijevaju saglasnost država. S druge strane, država ne treba samo da prepoznaje i hvali nego i da finansijski podstiče kreativne
politike, odnosno kreativne lokalne zajednice.“ FO_11_09_13_1
Goražde
Država i lokalne vlasti su dužne da stvore ambijent za razvoj kvalitetnijeg poslovnog ambijenta i razvoj kulture. Također
trebaju uključivati što veći broj mladih ljudi i poticati ih na kreativan rad kroz svoje politike razvoja.
“Lokalne vlasti / Država trebaju da stvaraju bolji poslovni ambijent u kojem bi privatni sektor mogao da investira i time otvara
nova radna mjesta koje bi za posljedicu imale veću potrošnju, što dalje dovodi do boljeg punjenja budžeta usljed plačanje PDV-a,
kao i poreza na dohodak koji se uplačuje po isplaćenim plaćama radnicima, a nadalje i rast GDP-a.
Druga stvar na koju bi država trebala obratiti pažnju jeste smanjenje poreza i doprinosa, te drugih parafiskalnih nameta
poslodavcima, jer su najveći u Evropi.
Primjera radi, na svakih isplaćenih 100 KM uposleniku, poslodavaca mora da isplati još dodatnih cca 75 KM državi za poreze,
doprinose i parafiskalne namete općekorisne funkcije šuma, članarina turističkim zajednicama i sl.).
Nadalje, Država treba u svakom pogledu treba da bude servis privatnom sektoru kada su u pitanju administrativne procedure
(dobivanje svih potrebnih dozvola otpočinjane i proširivanje poslovnih aktivnosti).“ GO_20_08_13_1
25
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
„Ono što mi trebamo uraditi jeste razumijevanje i podrška nekog novijeg koncepta. Inače kada pogledamo na koji način se odvija
život našeg Kantona, tako i šire u regiji, svijet postaje jedno globalno selo u kome ljudi vide šta se dešava na svakoj tački zemaljske
kugle. Da bi prakse koje se prepoznaju iz regiona pretočili u našu praksu ljudi moraju imati prostor neko vrijeme a naravno i
finansijska sredstva da bi realizovali i na taj način popravili ovaj sektor. Kako god mi planirali da su osnov napretka određene
sredine radna mjesta, moje lično mišljenje je da možemo zaposliti sve ljude - da svi mladi ljudi koji nemaju posao nađu posao, ali
to ne znači da će prostor sam procvjetati i biti blagostanje. Ja smatram da bez sinergije, bez korelacije, bez interakcije na ovom
polju, stvari će propasti same po sebi.“ GO_14_09_13_3
Srebrenica
Preporučuje se saradnja i kohezija na način da lokalne / državne vlasti donose budžete u konsultacijama sa predstavnicima
kreativnog / kulturnog sektora. Saradnja treba da bude izražena i pri donošenju strateških dokumenata i kreaciji kulturnih /
kreativnih dešavanja. Lokalne vlasti treba da preuzmu i ulogu informisanja i animiranja javnog i civilnog sektora koji igraju
značajnu ulogu u odrastanju djece i mladih.
“Kulturno-obrazovne institucije treba da razvijaju kulturu na način da stalno prate inovacije i savremene trendove u kulturi, da se
povežu i umreže sa sličnim institucijama u razvijenim zemljama, kako bi razmjenom iskustva i primjerima dobre prakse, ojačali
svoju ulogu u lokalnoj zajednici u kojoj djeluju.
Mnoge razvojne NVO moraju intenzivnije raditi na većoj uključenosti javnosti u procesima donošenja odluka i njihove projekte
planirati na način da realizacijom aktivnosti utiču na ponovno uspostavljanje vrijednosnog sistema, koji je nažalost poslednjih
godina skoro nestao.“ SR_11_09_13_1
26
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
2.3. Projekat E761 Susretanja: kapaciteti, stavovi i potrebe
Odabir za uzorak za ankete je izvršen slučajnim putem na način da je jedan ispitanik /ispitanica preporučavala više drugih
osoba. U periodu od tri mjeseca istraživanja je kontaktirano 455 pravnih lica / fizičkih osoba iz Tuzle, Bijeljine, Srebrenice,
Goražda i Foče. Cilj anketnog ispitivanja jeste da se „kreativci“ mapiraju i da se identifikuju njihove potrebe i stavovi. Na
upitnik je odgovorilo 78 pravnih lica/ fizičkih osoba.
Upitnik o kapacitetima, stavovima i potrebama kreativnog sektora je izrađen od strane Academicae - Centar za istraživanje
kreativne ekonomije 5.
Rezultati koji su predstavljeni u nastavku treba shvatiti isključivo kao indikator za druge istraživače i osobe koje se bave
problematikom, te osobe koje pišu projekte kako bi poboljšali stanje u sektoru. Svi podaci su opisni i istraživački tim ne izvodi
nikakve zaključke s obzirom na male frenkvencije. Na upitnik je odgovorilo najviše ispitanika iz Tuzle (64%) što je srazmjerno
udjelu identifikovanih aktera. Dalji raspored po gradovima je sljedeći:
5
Upitnike je razvila Academica preko svog Centra za istraživanje kreativne ekonomije (www.madmarx.rs i www.kreativnasrbija.rs)
27
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Spolna struktura ispitanika je sljedeća:
Grafik 3. Podaci i obrada podataka OIA BiH
Starosna dob: prosjek godina ispitanika/ca je 37, standardna devijacija σ = 12,96.
28
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
U najvećem broju slučajeva, naši ispitanici su samostalni preduzetnici / umjetnici / freelanceri (39%), a potom nevladine
organizacije (23%).
Grafik 4. Podaci i obrada podataka OIA BiH
29
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Djelatnost ispitanika u najvećem broju slučajeva spada u domen digitalnih medija i kompjuterskih djelatnosti (13%), potom
televizijske i radio produkcije i difuzije (12%) te dizajna i grafičke industrije (11%).
Grafik 5. Podaci i obrada podataka OIA BiH
30
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Organizacija kulturnih događaja i programa prednjači među glavnim porizvodima / uslugama ispitanika u 14 odsto slučajeva,
potom izrada promotivnih materijala (11%) i grafički, video dizajn i edukacije (8%).
Grafik 6. Podaci i obrada podataka OIA BiH
31
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Ispitanici su navodili kao dodatne proizvode / usluge:
3D modeliranje, SMS marketing, dekupaž, stand up, izrade projektnih prijedloga prema kriterijumima Europske unije,
suveniri, servisiranje računara, servisiranje fiskalnih kasa, ručno rađene ukrasne kutije za poklone, čestitke i torte od kartona.
U poslijednje 3 godine je većina ispitanika registrovala biznis (32%), a što idemo više u prošlost tako taj broj opada.
Grafik 1. Podaci i obrada podataka OIA BiH
32
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
U najvećem broju slučajeva ispitanici pokrivaju regionalno tržište (okrug / kanton) (42%), dok u sličnom udjelu posluju na
nacionalnom (24%) i lokalnom nivou (21%).
Grafik 7. Podaci i obrada podataka OIA BiH
Samostalno učenje (samostalno čitanje literature i besplatni kursevi na internetu) su u najvećem broju slučajeva nači sticanja
znanja kod ispitanika. Upravljanje projektima je oblast u kojoj su se ispitanici u najvećem broju usavršavali (16%), a potom
menadžment (14%).
33
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Grafik 8. Podaci i obrada podataka OIA BiH
34
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Prostor za rad ispitanici iznajmljuju, posjeduju i koriste bez naknade u sličnom omjeru:
Grafik 9. Podaci i obrada podataka OIA BiH
35
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Oprema/sredstva za rad su u većini slučajeva dobra i zadovoljavajuća:
Grafik 10. Podaci i obrada podataka OIA BiH
36
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Upotreba računara u radu je u većini slučajeva napredna (63%):
Grafik 11. Podaci i obrada podataka OIA BiH
37
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Godišnji prihodi od prodaje proizvoda i usluga ispitanika iznose do 5.000 EUR u najvećem broju slučajeva (60%).
Grafik 12. Podaci i obrada podataka OIA BiH
38
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Pola ispitanika (51%) nema godišnji prihodi od donacija i dotacija, dok 24% ima prihode ove vrste do 5.000 EUR.
Grafik 13. Podaci i obrada podataka OIA BiH
39
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Ispitanici uglavnom dogovaraju saradnju (34%), dok im je potom sklapanje ugovora najčešća praksa poslovanja (25%).
Grafik 14. Podaci i obrada podataka OIA BiH
40
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Partneri ispitanika su najčešće lokalni i nacionalni:
Grafik 15. Podaci i obrada podataka OIA BiH
41
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Firma / djelatnost ispitanika pripada savezu, mreži ili krovnoj organizaciji (npr. grupi, klasteru i sl) u 10 % slučajeva.
Grafik 16. Podaci i obrada podataka OIA BiH
Ispitanici koji su odgovorili sa da, naveli su:
VESTA, ESFL, Atlas, Koalicija REKOM, BiHLive.info, Teatar Kabare Tuzla, Turistička organizacija RS, Mreža plus pri Centru
civilnog društva u Sarajevu, Univerzitet Istočno Sarajevo, Savez Manerali RS, Mreža Meci i Univerzitet Tuzla.
42
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
U najvećem broju slučajeva (41 %) kreativni rad ispitanika nije vrednovan, dok u slučajevima u kojima jeste najviše je
vrednovan kroz nagrade na konkursima i stručnim skupovima (24%) te kroz stručne komisije, žirije i kritike (19%).
Grafik 17. Podaci i obrada podataka OIA BiH
43
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Nabavku opreme i investitor su u najvećem slučaju ispitanici naveli kao potrebnu podršku (16%). Potom informacije o
konkursima (13%) i poslovnim prilikama (12%), te obuka (11%) i konsultantska pomoć (10%).
Grafik 18. Podaci i obrada podataka OIA BiH
44
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
U većini slučajeva (35%) ispitanici su zadovoljni saradnjom sa lokalnim vlastima (opštinskim službama relevantnim za vaš
rad, npr. kancelarija za lokalni ekonomski razvoj, turizam, kulturne djelatnosti, razvoj malih i srednjih preduzeća i sl).
Grafik 19. Podaci i obrada podataka OIA BiH
45
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Ispitanici ne sarađuju u 28 odsto slučajeva sa resornim državnim ministarstvima i njihovim službama. Od ispitanika koji
sarađuju, veći dio ispitanika je nezadovoljan saradnjom (u potpunosti 18% i nezadovoljnih 16%), dok ih je 20 procenata
zadovoljno saradnjom.
Grafik 20. Podaci i obrada podataka OIA BiH
46
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Ispitanici su uglavnom (63%) zadovoljni ukupnom saradnjom sa drugim subjektima kreativnog sektora (javnim, privatnim,
civilnim):
Grafik 21. Podaci i obrada podataka OIA BiH
47
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
U 14 posto slučajeva ispitanici nemaju uspostavljena partnerstva sa privatnim sektorom (privreda i civilno društvo), dok ovi
koji ih imaju ocjenjuju ih zadovoljavajućim (42%) i dobrim (33%).
Grafik 22. Podaci i obrada podataka OIA BiH
48
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Najveći broj partnera iz privrede dolazi iz sektora:
Grafik 23. Podaci i obrada podataka OIA BiH
49
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Radu ispitanka najviše koristi bi donijela međusektorska saradnja sa državom (31%), potom civilnim sektorom (26%) i
privredom (27%).
Grafik 24. Podaci i obrada podataka OIA BiH
50
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Postojeća zakonska regulativa kao okvir za rad ispitanika je u najvećem broju odgovora neadekvatna (44%), dok veliki
procenat nije ni upoznat za zakonskom regulativom (24%).
Grafik 25. Podaci i obrada podataka OIA BiH
U većini slučajeva (26%) se ispitanici nisu interesovali i nisu upućeni da postoji zakonska regulativa koja se odnosi na njihovo
područje. U sličnom omjeru su ispitanici navodili da je neadekvatna politika za startup firme, previše regulacije i preveliki
porezi (21%) i da regulativa koja postoji je adekvatna, ali se ne sprovodi. U 15 procenata slučajeva ispitanici su naveli da bi se
zakon trebao znatno unaprijediti jer postoje nedorečenosti u zakonu i/ili su zakoni zastarjeli. 12 procenata ispitanika su naveli
da su zadovoljni, a 6 posto smatra da su zakonski propisi kojima je uređen rad nevladinih organizacija na zadovoljavajućem
nivou.
U najvećem broju slučajeva ispitanici smatraju da je postojeća poreska politika države (ili opštine / općine) neadekvatna
(51%).
51
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Grafik 26. Podaci i obrada podataka OIA BiH
Kratko obrazloženje stava: Većina ispitanika je navela da su preveliki porezi (50 %). Drugi razlog je navođen da je poreska
politika za početnike neadekvatna (19%), 8% ispitanika predlaže da se rasterete poreza ugovori o djelu. U istom procentu
(8%) ispitanici su navodili da su organizacije u kulturi tretirane kao i svake druge i nemaju poreznih olakšica na poslovanje.
Par citata:
„Nivo obaveza koji se nameće privatnim djelatnicima je visok te se povećava svaki put kada uslovi državnog budžeta postanu teži.
To postaje kontraproduktivno i umjesto da se privreda njeguje i da se u nju ulaže, ukidaju se privredne djelatnosti jer je pojednicu
teško izdržati poreske pritiske.“
52
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
„Potrebno je platiti porez na članarine po zakonu. Članarine bi trebale da se ubrajaju kao donacije, nešto što dobijete da bi mogli
normalno funkcionisati i ne spada u prihode za neku vrstu usluge.“
„PDV se mora platiti bez obzira da li je naručilac platio uslugu. Pored toga, kada smo poslovali sa državnim institucijama iz
Kantona ništa nije uplaćeno ili kasni mjesecima!“
U većini slučajeva (77%) ispitanici ne izvoze proizvode i usluge.
Grafik 27. Podaci i obrada podataka OIA BiH
53
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Glavne prepreke u izvozu ispitanika koji izvoze (23%) su: kompliciran prenos sredstava iz instranstva u BiH, carina i carinski
papiri, nemogućnost otvaranja i korištenja deviznog računa, birokratija, ino plaćanja, prevelike carine /takse / dadžbine i loša
saobraćajna infrastruktura.
3.
Kreativne prakse u pet BH gradova: studije slučaja
3.1. Tuzla
3.1.1. Manifestacija „Ljeto u Tuzli“
Ljeto u Tuzli je tradicionalna kulturna manifestacija koja se u Tuzli organizuje već više od deset godina u organizaciji Općine
Tuzla.
Manifestacija je prvobitno osmišljena kako bi duhovno obogatila život građana Tuzle
u ljetnim mjesecima, međutim u zadnjih nekoliko godina, promjenom imidža Tuzle iz
industrijskog u grad „slanih jezera“ i turizma, Ljeto u Tuzli je koncipirano tako da
pruži dodatne sadržaje sve brojnijim turistima koji tokom ljetnjih mjeseci borave na
Panonskim jezerima.
U prethodne dvije godine sadržaj Ljeta u Tuzli, koje traje od juna do kraja septembra
činili 6 su koncerti kulturno-umjetničkih društava, koncerti urbane, klasične, narodne i
kamerne muzike, starogradske pjesme, izložbe brojnih likovnih umjetnika, ulični
performansi i pozoršne predstave na otvorenom.
6
Preuzeto sa: http://www.tip.ba/wp-content/uploads/2013/07/pannonica17.jpg; 5.10.2013.god.
54
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Iz godine u godinu ljeto u Tuzli postaje sve sadržajnije sa brojnim muzičkim i kulturnim manifestacijama na Trgu Slobode.
Brojna dešavanja, uživo javljanja sa Panonnice kao i niz drugih aktivnosti svako ljeto brojnim građanima, ali i onima koji
navrate u Tuzlu, čini zanimljivijim i sadržajnim.
Ljeto u Tuzli je svakako zaslužno za epitet epicentra kulture koji Tuzla sa pravom nosi u drugoj polovini ljeta.
3.1.2. Međunarodni festival umjetnosti mladih ,,Kaleidoskop“
Međunarodni festival umjetnosti mladih Kaleidoskop nastao je 2009. godine, kao jed
na od aktivnosti u okviru projekta Culture II, projekta
koji su, zajedno sa Opštinom Tuzla, realizirali Grad Bolonja i Univerzitet Bolonja
(Odsjek za obrazovne nauke „Giovanni Maria Bertin“). Projekat Culture II, zahvaljujući
značajnom doprinosu Fondacije Cassa di Risparmio di Bologna, nastao je sa
namjerom jačanja lokalnih kompetencija na planu razvijanja
7resursa u kulturi u svrhu turističke promocije grada Tuzla.
Već petu godinu zaredom, kroz koncerte, izložbe, film, radionice i art market koji se održavaju u centru grada, na trgovima, u
parkovima, na Panonskom jezeru, u gradskom Ateljeu, Međunarodnoj galeriji portreta, Kući plamena mira, Domu mladih, BIT
Centru i Narodnom pozorištu, Festival Kaleidoskop “okupira’’ grad Tuzlu različitim umjetničkim sadržajima i kreativnim
mladim ljudima.
Cilj Festivala je podrška kreativnoj industriji i mladim umjetnicima koji nemaju često priliku svirati pred brojnom publikom u
ambijentu vrhunske produkcije. U organizaciji Festivala Kaleidoskop učestvuju javne ustanove i javna preduzeća te brojne
organizacije iz kulturnog/kreativnog sektora, kao i veliki broj volontera.
7
Fotografija preuzeta sa: http://static.klix.ba/media/images/vijesti/130814016.1_mn.jpg; 5.10. 2013.godine
55
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Festival se izdvojio kao prepoznatljiv kulturni događaj, koji se ne želi zadovoljiti time da bude jedan novi, ekskluzivni sadržaj
ili jedan u nizu istih, već onaj koji u umjetnosti prepoznaje smisao otvorenosti i dijaloga između različitih naroda i različitih
kultura. Tokom četiri dana u centru Balkana, mladi umjetnici postaju protagonisti, izvođači, glumci, slikari, skulptori, muzičari,
dizajneri i gosti različite prirode i porijekla. Intelektualci koji dolaze iz cijele regije i Evrope, ali i svijeta, i naročito iz mjesta u
kojima konflikti često sprječavaju prirodnu razmjenu ideja i koji će u Kaleidoskopu i putem Kaleidoskopa moći i znati pronaći
pravac za novu formu izražavanja, konverzacije, kritičkog mišljenja.
Tokom Kaleidoskopa, film, muzika, skulptura, fotografija, ples i slikarstvo daju poseban štih gradu Tuzli - u jednom
naizmjeničnom preplitanju izložbi, filmskih projekcija, izvođenja uživo, radionica, razgovora sa novinarima, umjetnicima i
esejistima, koncerata, foto i umjetničkih dešavanja i drugih različitih sadržaja koji su aktuelni među mladima. Svake
godine povećava se i broj volontera koji žele biti dio organizacije i direktno sarađivati s gostima i učesnicima festivala
3.1.3 Međunarodni književni susreti Cum grano salis
Međunarodni književni susreti Cum grano salis osnovani su 2001. godine na
prijedlog načelnika Jasmina Imamovića. Iste godine ustanovljena je i Nagrada „Meša
Selimović” koja se u okviru Književnih susreta dodjeljuje za najbolji roman objavljen
u prethodnoj godini na govornom prostoru Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i
Crne Gore. 8
Pored općinskih službi u organizaciji Književnih susreta uključene su i javne
ustanove sa područja općine Tuzla: JU Međunarodna galerija portreta, JU Narodno
pozorište Tuzla, JU Dom mladih Tuzla, čime se promoviše i njihov rad.
Prvobitna namjera Književnih susreta je bila obnova mostova saradnje i
prevazilaženje nametnutih granica među književnim stvaraocima i ljubiteljima
književnosti koji pripadaju istom govornom, južnoslovenskom području, a kojima su
8
Fotografija preuzeta sa: http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/tznews11/crno1wa.JPG; 5.10.2013.godine
56
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
politika, podjele i sukobi iz bliske i daleke prošlosti nametnuli čvrste granice. Ideja Susreta bila je i ostala, u namjeri osnivača,
da na prostoru Zapadnog Balkana potencira ono što veže kulture Zapadnog Balkana, a ne ono što razdvaja.
Tuzla je širom otvorila vrata književnicima i izdavačima iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore i tako postala
centar romana na Balkanu. Nagrada nosi ime jednog od najvećih romansijera sa ovih prostora, književnika Meše Selimovića,
prije svega zbog opredjeljenja Općine Tuzla da među svoje prioritete uvrsti valorizaciju kulturnog i historijskog naslijeđa
grada kao i promociju kulturnog turizma.
Međunarodni književni susreti Cum grano salis znatno su doprinijeli pozitivnoj promociji Tuzle i njenog kulturno-historijskog
naslijeđa, kao i promociji romana uopšte, te promociji Bosne i Hercegovine i njene književne i kulturne tradicije.
Do sada su u Tuzli, na Književnim susretima Cum grano salis, boravili najpoznatiji književnici, pjesnici i književni kritičari sa
prostora bivše Jugoslavije: Filip David, Mirko Kovač, Irfan Horozović, Ludwig Bauer, Daša Drndić, Julijana Matanović, Branko
Čegec, Mile Stojić, Hadžem Hajdarević, Enes Karić, Bekim Sejranović, Ivica Đikić, Svetislav Basara, Vladimir Pištalo, Mirjana
Đurđević, Milorad Popović, Vladimir Arsenić, Enver Kazaz, Dževad Karahasan, Josip Mlakić, Muharem Bazdulj, Miljenko
Jergović, Semezdin Mehmedinović, Marko Vešović, Andrej Nikolaidis, Zdenko Lešić, Jagna Pogačnik, Muhamed Dželilović, Jasna
Šamić, Faruk Šehić, Ahmed Burić, Stevan Tontić, Ferida Duraković, Krešimir Bagić, Pavle Goranović, Ognjen Spahić, Zoran
Ferić, Viktor Ivančić, Selvedin Avdić i mnogi drugi.
3.2. Goražde
3.2.1. Dani jabuke
,,Dani jabuke - Goražde” je privredna, kulturna i turistička manifestacija, koja je prvi put
održana u mjesecu oktobru 2003. godine u prostorijama Gradske dvorane "Mirsad Hurić”
u Goraždu. Pokrovitelj sajma je Vlada BPK a organizator Udruženje ,, Dani jabuke''. Sajam
traje tri dana i po strukturi je promotivan, izložbeni i edukativan.
57
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Prvog dana manifestacije tradicionalno održava se prezentacija aktuelnih projekata iz oblasti poljoprivrede i stručna
savjetovanja kao i zasjedanje komisije koja će izabrati najbolji voćnjak. Zatim promocija međunarodne konferencije
zadrugarstva, kao i promocija učesnika 9 manifestacije, te kviz znanja za učenike srednjih poljoprivrednih škola s prostora BiH.
Dakle, riječ je o tradicionalnoj manifestaciji sajamskog karaktera pri čenu se izlažu brojni proizvodi iz oblasti primarne
poljoprivredne proizvodnje, te prehrambene industrije, kao i veliki asortiman voća i povrća, njihovih prerađevina, zatim
mesni, pčelinji , kao i mnoge druge vrste proizvoda.
Na sajmu u prosijeku učestvuje o od 50 do 80 izlagača kako iz BiH, tako i susjednih zemalja Srbije i Crne Gore. Već sedmu
godinu zaredom ovom manifestacijom se promoviše visok kvalitet voća iz ovog kraja i afirmišu tradicionalni prirodni
preduslovi za razvoj voćarstva.
Cilj i namjera organizatora je da ova manifestacija Goraždu vrati izgubljeni status u oblasti voćarstva koje je imalo prije stotinu
i više godina. U sklopu sajma “Dani jabuke - Goražde” profesori Poljoprivrednog fakulteta iz Sarajeva organizuju različite
edukacije za poljoprivredne proizvođače. Riječ je o predavanjima o uzgoju voća, prvenstveno jabuka, koja će se temeljiti na
najnovijim naučnim dostignućima, a uz sudjelovanje eminentnih stručnjaka iz oblasti poljoprivredne proizvodnje.
Takođe se pripremaju i brojni sadržaji za omladinu. Sajam je po ocjeni organizatora svake godine posjeti više od 3.000
stanovnika gornjodrinske regije. Sajam se koristi kao prilika za uspostavljanje kontaktata među proizvođačima iz cijelog
regiona.
S obzirom na manifestacioni događaj koji doprinosi turizmu grada, uvrstili smo ovaj program u kreativni sektor.
9
Fotografija preuzeta sa: http://www.usz.ba/wp-content/uploads/2012/10/PB270219.jpg; 5.10.2013.god.
58
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
3.2.2. Drina regata
Svake godine u organizaciji Turističke zajednice Bosansko-podrinjskog
kantona organizuje se manifestacija ,,Drina regata’’ a splavarenje se odvija i
u drugim periodima ljetne sezone. Ova manifestacija se tradicionalno
održava u zadnjoj sedmici mjeseca jula. Pokrovitelji manifestacije su Vlada
BPK-a i Turistička zajednica Federacije BiH.
Regata 10 je prvi put održana 2003. godine dok je 2013. održana ljubilarna
deseta tradicionalna manifestacija “Drina regata”, gdje su učesnici
manifestacije uživali u šestosatnoj vožnji na deset splavova i četiri rafting čamca od Ustikoline do Goražda, uz ručak kraj
Ribarske kolibe na Sadbi i večernje druženje nizvodno od Goražda. Na prijedlog Ministarstva za privredu Bosansko-
podrinjskog kantona Goražde, Organizacioni odbor donio je odluku o promjeni naziva Manifetsacije ,,Drina & Prača- turističke
destinacije BiH” u ,,Drina regata”.
Učesnici splavarenja na kraju svog boravka u BPK pretežno iskoriste priliku da posjete turistički kompleks “Bijele vode” koji
se nalazi na području općine Pale - Prača. Cilj održavanja i realizovanja ove manifestacije jeste promocija i prezentacija
turističkih potencijala prostora Bosansko - Podrinjskog kantona Goražde, sa posebnim fokusom na rijeku Drinu i splavarenje.
Aktivnost se realizuje u drugoj sedmici mjeseca avgusta za vrijeme održavanja Internacionalnog „Festivala prijateljstva“. U
okviru pomenute manifestacije organiziraju se zabavne večeri, a glavna aktivnost je svakako splavarenje rijekom Drinom koje
10
Fotografija preuzeta sa: http://058.ba/wp-content/uploads/2012/08/Ustipraca-Regata-2010-130x130.jpg; 5.10.2013.god
59
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
se odvija na relaciji Ustikolina-Goražde na dužini od 22 km. Pored splavarenja, kao posebna atrakcija za posjetitelje uveden je
inovativni sadržaj manifestacije, a to je rafting na već pomenutoj relaciji.
3.2.3. Elza fest Goražde
U organizaciji ,,Kulturnog udruženja mladih‘’ i pod pokroviteljstvom Općine Goražde od
septembra 2012. godine u Goraždu se organizuje festival za mlade stvaraoce iz muzičke
industrije. “Nekada je u Omladinskoj ulici u Goraždu stajala Elza. Statua mlade djevojke
koja je krasila ovu ulicu, ali i cio grad i koja je označavala mladost, umjetnost, slobodu, sve
dobro, čisto i neiskvareno na svijetu. Tako da smo odabrali ovaj simbol kao sjećanje na
minula vremena i kao početak nečeg novog”, kažu organizatori, Kulturno udruženje
mladih.
11Elza
fest je Festival namijenjen promociji urbane i alternativne kulture, antifašizma i
afirmaciji umjetničkih i kulturnih vrijednosti. Ovim Festivalom se želi obogatiti i
upotpuniti kulturna ponuda Goražda kao grada koji je poznat po svojoj kulturnoj sceni, kao i duhu prijateljstva i toleranciji.
Želja i osnovna zamisao organizatora je da upravo mladi budu aktivni učesnici u afirmaciji kulturnih vrijednosti, a plan je da iz
godine u godinu Festival posjećuje sve veći broj mladih ljudi iz regiona i šire, koji će ga upotpuniti i stvoriti ugodnu atmosferu
kroz druženje i razvijanje vrijednosti otvorenog društva.
Najveći dio festivalskih aktivnosti odvija se u ambijentu ljetnjeg bioskopa, a dan filmskih projekcija, koji je sastavni dio
Festivala, u Domu kulture. Neki od učesnika ove godine su, pored goraždanskih bendova Lighters, LudDogg, Makrooh, Kidney
Stones, Poligraf i bendovi No Rules – Tuzla i Voltera iz Priboja.
11
Fotografija preuzeta sa: http://www.e761.org/cms/bhs/system/files/Elza%20fest_logotip.jpg; 5.10.2013.god
60
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Učesnici smatraju da se afirmisanjem mladih bendova stvara pozitivna atmosfera i zajednički cilj u kojem svi imaju motivaciju
napredovati i kvalitetno raditi i stvarati - kako sami muzičari, tako i organizatori Festivala. Osim promocije mjesta i njegovih
kreativnih potencijala, cilj je i međuopćinska i prekogranična saradnja.
Posjećenost tokom cijelog Festivala je bila na zavidnom nivou što dovoljno govori o podršci mladih stanovnika Goražda i
njihovom interesu za ovaj vid umjetnosti. Organizatori očekuju da vremenom Festival početi posjećivati i publika iz okolnih
gradova, čime će Festival na način koji festivali to čine, donijeti i prihode za lokalnu zajednicu.
3.2.4. Internacionalni Festival prijateljstva
Internacionalni Festival Prijateljstva je centralni događaj turističke ljetne
sezone. Festival traje od 1. do 10. avgusta, u organizaciji Centra za kulturu i
pod pokroviteljstvom Općine Goražde. Festival predstavlja sintezu različitih
kulturnih dešavanja sa brojnim gostima iz svjetskih zemalja, a održava se
pod sloganom “Prijateljstvo, druženje, igra i zabava”.
Priča o ovom Festivalu 12 počela je 1998. godine, u vrijeme kada su posljedice
rata u gradu na Drini bile vidljive na svakom koraku. Šezdeset umjetnika iz
Francuske stiglo je tada u Goražde i zajedno sa domaćinima su organizovali
Prvi festival prijateljstva na svijetu. Glavna odlika Festivala je u tome što je
učesnik svaki građanin. Ideja vodilja tokom svih do sada održanih Festivala
bila je otvaranje grada Goražda prema Evropi i svijetu u smislu širenja
tolerancije, mira i saradnje među različitim kulturološkim svjetovima, bez obzira na različitu rasnu, nacionalnu, etničku,
povjesnu i svaku drugu pripadnost.
12Fotografija
preuzeta sa: http://www.sutra.ba/slike/pocinje-xv-internacionalni-festival-prijateljstva-u-gorazdu.jpg; 5.10.2013.god.
61
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
U Program Festivala uključeni su internacionalni susreti književnika, sajam i promocije knjiga, kinoprojekcije, pozorišne
predstave, performansi, izložbe rukotvorina, internacionalna likovna kolonija, sportski susreti, sajam zanatstva, brojne
radionice, maskenbal i drugi sadržaji za djecu te koncerti i večeri folklora, sevdaha, duhovne i klasične muzike.
Godine 2012. održan ljubilarni XV po redu Internacionalni Festival prijateljstva u Goraždu, gdje su učešće uzeli preko 1500
umjetnika iz 25 zemalja svijeta, a broj turista koji su posjetili grad Goražde za vrijeme Festivala procjenjuje se na oko 10 000.
Danas se ovaj Festival ubraja među deset najznačajnijih kulturnih događaja u BiH.
Nažalost posljednjih godina došlo je do djelomične promjene koncepta i do izražaja dolazi tendencija komercijalizacije
Festivala, pa tako pored standardnih kulturnih sadržaja sve su češći nastupi komercijalnih izvođača lakih nota.
3.3. Foča 13
Foča, kao i većina manjih sredina oskudijeva većim kulturnim manifestacijama. No, na sreću, nekoliko manifestacija se u
manjem ili većem obimu održalo i nosi epitet tradicionalnih kulturnih dešavanja.
3.3.1. Majski dani kulture, duhovnosti i sporta
Kulturni život u Foči je posebno bogat u mjesecu maju kada se održavaju “Majski dani kulture, duhovnosti i sporta”.
Tada se organizuju brojne kulturne, turističke i sportske manifestacije kao što su:
- pozorišne predstave, koncerti klasične i zabavne muzike;
Preuzeto sa sajta Turističke organizacije Foča http://www.focaravajuce.org/index.php/manifestacije/kulturne-manifestacije, pristup
1.10.2013.
13
62
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
- koncerti dječije muzike i dječije pozorišne predstave;
- dječiji maskembal koji tradicionalno organizuju Dječiji vrtić „Čika Jova Zmaj“ i Igraonica „Klincograd“.
Manifestacija je tradicionalna, a tokom mjeseca maja prikazuju se pozorišne predstave, izložbe likovnih stvaralaca,
prezentacija „Gastrokultura Foča“, obilježavanje dana i krsne slave opštine kao i brojna sportska takmičenja međunarodnog
karaktera, kao što je Evropski festival u uličnom fudbalu i „Football friends“.
3.3.2. Likovno saborovanje „Kalista“
Likovno saborovanje ,,Kalista“ održava se u drugoj polovini avgusta u kampu Kalista na samoj obali Drine. Prvo saborovanje
održano je 2007. godine, a u 2008. dobilo je i međunarodni karakter učešćem slikara iz Njemačke i Ukrajine.
Dosadašnji fundus ove manifestacije je 50 slika, a građani Foče nastala djela na ovom saborovanju mogu vidjeti na izložbi koja
se organizuje u Centru za kulturu i informisanje.
3.3.3. ,,Jezera Zelengore'' planinarskog društva
Planinarsko društvo kao glavnu aktivnost ima tradicionalnu manifestaciju „Jezera Zelengore“. U godišnjem planu predviđeno
je da se ova manifestacija održava u prvoj sedmici avgusta mjeseca. Poziv se upućuje planinarima i ljubiteljima prirode. Svake
godine plan se neznatno mijenjao kako bi se prilagodio učesnicima. Orlovačko jezero je prvi bazni logor, a u istom danu se
obiđe i Borilovačko (Jugovo) jezero. Aktivnosti se dalje prilagođavaju vremenskim uslovima. Drugi dan se obilaze Štirinsko i
Kotlaničko jezero, a treći dan Crno i Bijelo jezero. Četvrtog dana planinari su na donjim i Gornjim barama čime se završavaju
obilasci jezera. Tokom akcije se penju i neki vrhovi Zelengore, kao što su Uglješin vrh, Videž, Ardov, Planinica, Orlovac i Bregoč
koji je ujedno i najvisočiji (2014 m). Manifestacija se završava nedjeljom na Tjentištu. Učesnici na akciji su uglavnom planinari
sa prostora bivše Jugoslavije, a ova manifestacija doprinosi razvoju turizma opštine Foča.
63
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
3.3.4. Obilježavanje godišnjice Bitke na Sutjesci
Na Tjentištu se 13. juna obilježava godišnjica Bitke na Sutjesci uz prisustvo učesnika NOR-a i članova brojnih udruženja koji
njeguju tekovine antifašizma iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Slovenije. Bitka na Sutjesci, tzv. Peta neprijateljska ofanziva,
trajala je od 15. maja do 15. juna 1943. godine.
U okviru Memorijalnog kompleksa Bitke na Sutjesci nalazi se monumentalni spomenik autora, arhitekte Miodraga Živkovića,
spomen kosturnica i Spomen kuća bitke na Sutjesci, djelo drugog poznatog arhitekte - Ranka Radovića. U Spomen kući je na
poseban način prikazana epopeja Sutjeske.
3.3.5. Obilježavanje dana Evroparka
S obzirom da je Nacionalni park „Sutjeska“ (NPS) član Evropske federacije parkova „EUROPARC“ NPS svake godine 24. maja
obilježava ovaj dan kada se u krugu saradnika i prijatelja promoviše zdrav odnos čovjeka prema prirodi i njegovom okruženju.
EUROPARC Federacija u svom godišnjem biltenu određuje temu za dan obilježavanja koja je zajednička za sve parkove Europe
koji su članovi Federacije. Tema se uvijek bavi prirodom i očuvanjem prirodnih vrijednosti NPS. Nezaobilazan je što duži
boravak u prirodi i ručak u tom okruženju.
Obilježavanje Dana Europarka okuplja veliki broj učesnika i gostiju kada se u svakoj prilici sugeriše koliko je bitan odnos
čovjeka prema prirodi koja se želi sačuvati za sljedeća pokoljenja.
3.3.6. Kamp prijateljstva – Foča
Od 2010. godine u organizaciji Ferijalnog saveza Republike Srpske i Nacionalnog Parka
Sutjeska, održava se „Kamp prijateljstva“. Naime, „Kamp prijateljstva“ je kulturnoobrazovno-sportska manifestacija koja ima za cilj prvenstveno promociju mobilnosti
mladih i razmjenu iskustava.
64
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Svake godine broj aktivnosti tokom ove manifestacije je sve veći. U okviru kampa 14 se organizuju radionice i predavanja na
različite teme: „Prijateljstvo“, „Ekologija i zaštita životne sredine“, „Godišnjica bitke na Sutjesci – istorijski značaj“, eko
mobilnost, omladinski turizam, mladi i ruralni razvoj.
Osvjedočeni prijatelji „Kampa prijateljstva“ su poznati muzičar i UNICEF-ov ambasador dobre volje, Rambo Amadeus, poznati
srbijanski glumac – Zoran Cvijanović i slavni režiser i profesor Emir Kusturica. Svi oni učestvuju u edukativnim radionicama i
panel diskusijama, te mladima prenose lična znanja, iskustva i stavove iz navedenih oblasti, a sve u cilju razvijanja svijesti kod
mladih ljudi i unapređenja navedenih oblasti.
Tokom manifestacije obavezni su i nastupi muzičkih grupa iz BiH, ali i iz regiona.
Tako su 2013. godine nastupali Letu štuke, Rambo Amadeus i S.A.R.S., a ulaz na sve priredbe je bio besplatan. Pored muzičkih
priredbi i izvođenje predstava je sastavni dio ove manifestacije, pa je tako 2013. godine izvedena predstava studenata
Akademije dramskih umjetnosti iz Banja Luke.
U Kampu prijateljstva prosječno učestvuje 500 učenika. Iako je interesovanje za Kamp mnogo veće, ali nemogućnost za veći
broj učesnika predstavljaju ograničeni smještajni kapaciteti NP Sutjeska. To je jasan pokazatelj da NP Sutjeska vapi za novim i
većim ulaganjima u smještajne kapacitete.
14
Fotografija preuzeta sa: http://www.palelive.com/imas/stores/foto-vijesti3/foca_panorama3.jpg; 5.10.2013.god.
3.4. Bijeljina
3.4.1. Festival ,,Znanjem, pjesmom i igrom kroz Semberiju ’’
Tradicionalni festival ,,Znanjem, pjesmom i igrom kroz Semberiju’’ će
se u februaru 2014. godine održati po ljubilarni 35. put, kao jedna od
manifestacija sa najdužom tradicijom na području Semberije, ali i cijelog
Posavsko - Majevičkog kraja. Organizator ovog tradicionalnog festivala je
Opštinski odbor Srpskog prosvjetnog kulturnog društva „Prosvjeta”
65
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Bijeljina, organizacioni odbori mjesnih zajednica sela, a pokrovitelj je Administrativna služba opštine Bijeljina.
Ova višednevna lokalna manifestacija 15 u kojoj tradicionalno učestvuju stotine izvođača iz svih mjesnih zajedica grada
doprinosi razvoju kulturno-umjetničkog stvaralaštva, njegovanju srpske tradicije i unapređenju kulturnog života u selima
Semberije.
U Turističkoj organizaciji grada Festival se promoviše kao najmasovnija kulturna manifestacija u Bijeljini, kojom se afirmišu
narodno stvaralaštvo, amaterizam i narodni sportovi.
Semberska seoska omladina, ali veoma često i stariji seljani, takmiče se u dvanaest disciplina – kvizovi znanja, izvorne vokalne
grupe, vokalni solisti, frula, dvojnice, tamburica, šargija, harmonika, ritmika
i folkor, koji budi najveće interesovanje.
Cilj Festivala je da afirmiše rad svih stvaralaca u semberskim selima i da
čuva kulturno nasljeđe. Ekipe sela čine amateri: muzičari, pjevači, folklorni
ansambli, recitatori, plesači, kulinari, glumci i sportisti.
Samo u jednom ciklusu manifestacije "Znanjem, pjesmom i igrom kroz
Semberiju" učestvuje gotovo hiljadu amatera, a priredbe prati preko šest 16
hiljada posjetilaca.
Dosadašnji karavani ovoga Festivala uticali su na to da se uredi i izgradi veliki broj domova kulture i čitaonica u semberskim
selima.
Fotografija preuzeta sa:
http://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/images/stories/turizam/eko/etno_selo_stanisici/etno_selo_stanisic_001.jpg; 5.10.2013.god
16 Fotografija preuzeta sa: http://www.glassrpske.com/slika/slikacitava.php?slika=20100305213735.jpg; 5.10.2013.god.
15
66
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
3.4.2. Majske muzičke svečanosti
Kulturna manifestacija ,,Majske muzičke svečanosti’’ je festival horske dječije i
omladinske muzike međunarodnog karaktera. Odigrava se već 11 godina.
Pokrovitelj je Skupština opštine Bijeljina i Ministarstvo prosvjete i kulture
Republike Srpske, a organizator je Srpsko pjevačko društvo ,, Srbadija”. Učesnici
su Muzičke škole, horovi iz RS, FBiH, Srbije i zemalja okruženja. Odigrava se u
prvoj polovini mjeseca maja.
Ideja o pokretanju međunarodnog horskog festivala potekla je od prof. dr
Desanke Trakilović, dirigenta SCPD "Srbadija" i umjetničkog direktora Festivala.
Sam hor je svojim ugledom i brojnim međunarodnim nagradama uspio privući
17druge renomirane horove i najuglednije dirigente iz svijeta horske muzike.
Tokom ovog festivala bijeljinska publika ima priliku da uživa u programu gdje se
predstavljaju djela svjetskog nivoa koja zavređuju veliku pažnju.
Na horskom festivalu nastupa oko 40 horova i pjevačkih grupa, a u organizaciji je i takmičenje dječijih, muških, ženskih i
mješovitih kamernih horova i ansambala sa tradicionalnom muzikom.
Iz Organizacionog odbora festivala ističe se da je u proteklih jedanaest godina Bijeljina, zahvaljujući „Majskim muzičkim
svečanostima“, ugostila više od više od 400 horova i preko 20.000 horskih pjevača iz Srbije, Bugarske, Ukrajine, Austrije,
Njemačke, Grčke, Mađarske i Bosne i Hercegovine i na desetine eminentnih sturučnjaka iz svijeta umjetnosti. Na taj način
horska muzika u ovom slučaju pojavljuje se kao faktor kulture, ali i lokalnog turizma. Osim takmičarskog dijela programa, u
okviru Festivala se održava i revijalni program koji obuhvata različite seminare, radionice, promocije, naučna predavanja,
koncerte duhovne i tradicionalne muzike, kao i predavanja renominarih etnomuzikologa.
17
Fotografija preuzeta sa: http://www.zvornikdanas.com/zvornikdanas/festival-u-bijeljini.jpg; 5,10.2013.god
67
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
3.4.3. Pоzоrišni festivаl „Dаni kоmedije“
Pоzоrišni festivаl „Dаni kоmedije“, u organizaciji Javne ustanove Centаr zа kulturu
„Semberijа“ iz Bijeljine se izdvоjiо kао jednа оd nаjznаčаjnijih kulturnih mаnifestаcijа
u široj regiji. Festival ima tradiciju dugu 12 godina.
Petodnevni festival 18 tradicionalno je financijski podržan od strane Skupštine Opštine,
ali obzirom na njegovu posjećenost u njemu svoju šansu za marketing vide i brojne
lokalne kompanije koje ulažu svoja sredstva. Već godinama, i nekoliko sedmica pred
Festival, traži se karta više, a prizor prepune sale i balkona Kulturnog centra je već
postalo normalno kako gledaocima tako i učesnicima koji su navikli na veliku
posjećenost.
Dо sаdа su nа Festivаlu učestvоvаle brоjne pоzоrišne kuće i nаjznаčаjnijа imenа glumištа Srbije i BiH. Festival se održava
svake godine krajem mjeseca marta. U programskom smislu Festival njeguje pozorišnu djelatnost i to žanr komedija.
Programski dio Festivala se sastoji iz takmičarskog i revijalnog dijela. Takmičarski dio programa prati stručni žiri, koji
poslednje večeri Festivala donosi odluku, na osnovu koje Organizator za poseban doprinos dodjeljuje plaketu za najbolju
predstavu, najbolja žensku i najbolju mušku ulogu Festivala.
3.4.4. Sajam turizma i gastro-kulture ,, Bijeljina - turist’’
Već tradicionalni Sajam turizma i gastro kulture održava se u drugoj polovini aprila u poslovno-tržnom centru "TOM" na oko
1.500 m2 izložbenog prostora u organizaciji Turističke zajednice opštine Bijeljina i pod njenim pokroviteljstvom.
Fotografija
5.10.2013.god
18
preuzeta
sa:
http://www.sobijeljina.org/UserFiles/File/VESTI/DANI%20KOMEDIJE/Bijeljina,%2012_%20Dani%20komedije.jpg;
68
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Sajam okuplja turističke agencije i turističke organizacije iz okruženja i inostranstva. Učesnici su hotelijeri i restorateri,
privredni subjekti čija je djelatnost vezana za ugostiteljstvo, proizvođači zdrave hrane,
vina, rakija, pčelari, kao i udruženja građana koji predstavljaju gastro ponudu svojih
lokalnih zajednica ili promovišu svoje manifestacije. Prisutni su izlagači iz regiona,
Bugarske, Rusije, Grčke, a sajam ima dalju tendenciju razvoja i podršku organizacija iz
regiona i lokalne zajednice. 19
Prvi sajam je održan 2010. godine u hotelu Drina, učestvovalo je oko tridesetak izlagača.
Drugi i treći sajam organizovan je u poslovno-tržnom centru Tom i brojao je 100 izlagača.
Partner drugog sajma turizma i gastro kulture u Bijeljini bila je turistička agencija Kontiki
travel iz Beograda.
Sajam ,,Bijeljina – turist‘’ je posebno bitan zbog predstavljanja domaćih manifestacija - kao što su umjetničke kolonije, "Drinska
regata "Bijeljina, "Zlatni kotlić", a u okviru sajma biće održani i susreti ljubitelja dvotočkaša, ali i prvi put manifestacija
"fićijada" koja će okupiti zaljubljenike u ovaj, sada već, istorijski automobil.
Svim učesnicima omogućen je besplatan izložbeni prostor, a tokom boravka u Bijeljini hotelijeri su snizili cijene smještaja, tako
da u većini hotela i motela izlagači ostvaruju sajamski popust.
Veliki broj medijskih kuća tokom dva dana održavanja prati i izvještava sva sajamska dešavanja, a zahvaljujući tome
omogućena je veća promocija turističkih destinacija i regija širem auditorijumu.
Domaće turističke agencije posjetiocima sajma daju specijalan sajamski popust na sve turističke aranžmane, a sajam je ujedno
i idealno mjesto za sklapanje povoljnih poslovnih ugovora između samih izlagača.
19
http://www.sobijeljina.org/UserFiles/Image/VESTI/SAJAM%20TURIZMA/Cetvrti-Medjunarodni-20sajam-turizma-0Bijeljina.jpg; 5.10.2013.god
69
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
3.4.5. Umjetnička kolonija "Brodac – Dvorovi - Bijeljina"
U organizaciji Turističke organizacije Bijeljina, na prostorima Semberije, posljednje
sedmice maja i prve sedmice juna održava se već četvrtu godinu za redom Međunarodna umjetnička kolonija „Brodac – Dvorovi – Bijeljina“.
Umjetnička kolonija 20 je jedna od značajnijih kulturno-turističkih manifestacija koju
organizuje Turistička organizacija Bijeljina. Okuplja slikare, vajare, književnike, glumce,
horske i folklorne ansamble i solo izvođače iz cijelog svijeta koji tokom njenog
održavanja borave u seoskim domaćinstvima opremljenim za prijem gostiju.
Manifestacija tradicionalno započinje svečanim otvaranjem u Domu kulture „Brodac“.
Cilj manifestacije je promocija i afirmacija seoskog turizma i turističkih potencijala Bijeljine i okoline, zatim vaspitnoobrazovni, koji omogućavaju talentovanim učenicima osnovnih i srednjih škola da uče od poznatih umjetnika iz različitih
oblasti.
Tokom osam dana, koliko traje umjetnička kolonija, na različitim lokacijama u gradu i okolini održavaju se književne večeri,
pozorišne predstave, koncerti, nastupi folklornih ansambala, izložbe slika, fotografija i vajarskih radova. Umjetnici iz različitih
zemalja svijeta smješteni su u semberskim selima, Brodcu, Dvorovima, Triješnjici, kao i u hotelu „Sveti Stefan“, a tokom
boravka upoznaju se sa znamenitosti Bijeljine i okoline kroz svakodnevne izlete. Učesnici se druže, slikaju i stvaraju
umjetnička djela inspirisana okruženjem, a na samom kraju manifestacije umjetnine se izlažu u gradskoj galeriji.
Na ovaj način vrši se promocija i afirmacija seoskog turizma, prezentuju se semberske prirodne ljepote, seoski način života,
narodne vještine, domaća radinost i gostoprimstvo, a učesnici putem izleta svaki dan upoznaju drugu turističku destinaciju
Opštine Bijeljina.
Do sada su održane 4 umjetničke kolonije, od čega se broj učesnika svake godine uvećavao. Prva umjetnička kolonija brojala je
60 slikara i 40 umjetnika iz drugih oblasti, dok je poslednja, četvrta, okupila čak 280 umjetnika iz evropskih zemalja, najviše iz
20
Fotografija preuzeta sa: http://www.bijeljina.org/podaci/news/id6189/umjetnicka%20kolonija%20tavna%202011.jpg; 5.10.2013.god.
70
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Rusije, ali i Mađarske, Slovačke, Makedonije, Bugarske, Grčke, Italije, Švedske, zemlje domaćina Bosne i Hercegovine, kao i
susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Tokom boravka imaju priliku za obilazak Bijeljine. Organizuju su izleti u Banji
Dvorovi, manastiru Tavna, etno selu Stanišići. U okviru Umjetničke kolonije organizuju se književne večeri u kojima uzima
učešće veliki broj pjesnika. Pored književnih susreta organizuju se koncerti i folklorni nastupi.
3.4.6. Višnjićevi dani
Organizator "Višnjićevih dana" 21 je Srpsko prosvjetno i kulturno društvo prosvjeta, a
prokrovitelj Skupštine Opštine Bijeljina. Manifestacija se održava prve sedmice u
novembru.
Pred publikom tradicionalno nastupa hor „Srbadija“ i dječiji hor „Mokranjac“, etno-grupa
SKUD-a „Semberija“, guslari i brojni književnici. Dane posvećene najpoznatijem
semberskom guslaru otvora načelnik opštine Bijeljina, a besjedu o Višnjićevom životu
govore poznati etnomuzikolozi.
Tokom šest dana trajanja manifestacije, poštovaoci Višnjićevog djela imaju priliku da prisustvuju brojnim kulturnim
dešavanjima. Na programu su takmičenja recitatora i besjednika iz osnovnih i srednjih škola, prigodan program kod
spomenika Filipu Višnjiću u Trnovi i javni časovi u bijeljinskoj Gimnaziji na temu Njegoševe poezije.
Drugi dan Festivala je rezervisan za prigodan program u Međašima, a u večernjem terminu u Biblioteci biva predstavljeno
najnovije izdanje časopisa za književnost, nauku i kulturu „Srpska vila“. Naredni dan, u crkvi Svetog Đorđa u Bijeljini daje se
pomen Filipu Višnjiću. Završni dan manifestacije je posvećen programu posvećeni zaštiti ćirilice, a u večernjem terminu
tradicionalno slijedi promocija novih književnih izdanja. Sastavni dio manifestacije su izložbe starih zanata kao i slikarske
izložbe. Jedan od bitnih segmenta su i okrugli stolovi o značaju periodike u njegovanju kulture. U organizaciji pored Opštine
21
Fotografija preuzeta sa: http://trebinjedanas.com/sites/default/files/2012-nov/spomenik%20filipu%20visnjicu%20bijeljina.jpg; 5.10.2013.god.
71
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Bijeljina učestvuju i opštine Šid i Ugljevik mjesta u kojima je Filip Višnjić takođe živio i stvarao. Manifestacije posvećene Filipu
Višnjiću, u Šidu se organizuju od 1980. godine.
3.5. Srebrenica
3.5.1. Festival ,, Silvertown Shine‘’
Silvertown Shine 22 je muzički festival koji je započeo 2001. godine, kao sastavni
dio kulturno-sportske manifestacije ,,Dani Srebrenice", koju je organizovala
Opština Srebrenica. Festival je i tada, nezavisno organizovao Savjet mladih
Srebrenice, uz svoje brojne partnere i prijatelje. Tokom proteklih godina, festival
je narastao i razvio se u samostalan događaj sa terminom u augustu.
Posljednjih godina organizuje ga Savjet mladih Srebrenice u saradnji sa
Organizacijom Opera Circus iz Velike Britanije, Opštinom Srebrenica, uz dodatno učešće i doprinos organizacija, mladih i
umjetnika iz oba entiteta BiH.
Kao i mnoge kulturne manifestacije i ovaj festival, veoma bitan za ovu regiju, susreće se sa brojnim poteškoćama. Pa tako, sa
promenom lokalne vlasti Silvertown Shine se najpre seli na gradski stadion na samom ulazu u grad, ali 2011.godine Upravni
odbor FK "Guber" Srebrenica odlučio je da zbog nedavno uređenog stadiona za početak fudbalske sezone, ne odobri
održavanje koncerta na stadionu. Danas festival, koji je za ovih devet godina održavanja postao brend sjeveroistočne Bosne i
najveći muzički događaj za mlade, ,,protjeran" je izvan grada na privatnu livadu.
22
Fotografija preuzeta sa: http://static.klix.ba/media/images/vijesti/121003159.jpg; 5.10.2013.god.
72
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Godine 2012. Festival je promijenio koncept i termin. Organizovan je prve sedmice oktobra a na Festivalu nisu uspjeli dovesti
velika imena ex-Yu rock scene, nije postavljena velika bina i nije bilo organizovanog prevoza omladine iz cijele BiH. Međutim,
festivali nosi moralnu i “guerilla” poruku: da je festival i potreba za festivalom jača od svih političkih prepreka.
Festival Silvertown Shine je 2013. godine organizovan u okviru renomiranog filmskog festivala ,, Srebrena traka’’ sa učešćem
demo bendova iz BiH i bliže regije. Po riječima organizatorima poruka ovog Festivala je da mladi i njihove incijative
predstavljaju vazduh, život, slobodu izražavanja, kretanja, mišljenja i svih načela koji čine čovjeka dostojanstvenim ljudskim
bićem.
3.5.2. Srebrena traka
Festival kratkog filma ,,Srebrena traka’’ 23 je pokrenut od strane grupe
aktivista Udruženja , Prijatelji Srebrenice” 2006. godine i uspiješno raste
već sedam godina. „Srebrena traka“ spaja zabavu i obrazovanje kroz
edukacije i projekcije igranih filmova za djecu i odrasle. Zbog svega ovoga
festival je identifikovan kao jedna od tri manifestacije organizovane u
lokalnoj zajednici koje unaprijeđuju turističku ponudu regije.
Glavni pokrovitelj festivala je tradicionalno Ambasada Kraljevine
Holandije u BiH, ali i CRS – Catholic Relief Service. No pored velikih
donatora i neke privatne firme su shvatile značaj ovog festivala zaštitarska agencia Sector Security iz Bijeljine kao i ,,Oskar film" d.o.o. Banja Luka i Yugoart – preduzeće iz Beograda.
Studenti režije iz cijele zemlje dolaze u Srebrenicu da bi sudjelovali ali i produbili svoje znanje o filmskoj industriji, a takođe da
bi razmijenili svoja znanja i pokazali radove svojim kolegama. A takmičarski dio je bitan i zbog toga što uključuje studente sa
cijelog Balkana, ali i reditelje najboljih studentskih ostvarenja iz Evrope i svijeta. Uz pomoć ovog Festivala, mladi filmaši imaju
23
Fotografija preuzeta sa: http://www.e761.org/cms/?q=bhs/system/files/Srebrena-traka_logo.jpg; 5.10.2013.god.
73
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
priliku biti rame uz rame sa stručnjacima. Na taj način Srebrenica postaje odskočna daska za mlade umjetnike u regiji, a
posebno za one koji teže profesionalnom usavršavanju. Tako da se za ,, Srebreni traku’’ može reći da sa sigurnošću prerasta u
internacionalni festival. Organizatori kažu da se oko imena Fesivala nisu mnogo dvoumili, obzirom da se Srebrenica pod ovim
imenom pominje još u II polovini XIV vijeka zbog vrijednih nalazišta srebra, a celuloidna filmska traka je sama po sebi simbol
filma kao umjetnosti.
4.
Zaključak
Kreativna industrija je u mnogim razvijenim zemljama po svom doprinosu godišnjem nacionalnom prihodu višestruko
pretekla mnoge druge sektore ekonomije i industrije. Dok regija i svijet prave biznise od kreativnosti i umjetnosti, u BiH
glavne institucije kulture zatvaraju svoja vrata za posjetitelje: Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i
pozorišne umjetnosti, Umjetnička galerija BiH, Kinoteka BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka i Biblioteka za slijepe i
slabovidne osobe.
„Kultura je potreba, a ne luksuz“
napisali su građani na zatvorenom Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a najbolje o navedenom svjedoče mladi u svijetu koji
premještaju progresivni i alternativni kulturni život u prirodni ambijent 24, daleko od gradova i institucija, razbijaju sva
konvencionalna shvatanja kreativnog i kulturnog pri življenju kulture.
Koje su glavne aktivnosti u području kreativnog sektora u pet BH gradova: Tuzla, Bijeljina, Srebrenica, Goražde i Foča?
Realizacija i proizvodnja najrazličitijih programskih sadržaja od strane državnih institucija iz oblasti kulture, realizacija
projekata i manifestacija koje su iz oblasti kulture i promocije kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa i očuvanje etno –
24
http://www.dunajam.net/, http://www.floitenjam.at/, http://www.lakesoffire.org/, http://www.sonicblastmoledo.com/,
74
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
muzikološke tradicije svakako su glavni oblici kulturne participacije. Festivali, kulturne, sportske i turističke manifestacije koje
su nerijetko tradicionalne se ističu kao glavne aktivnosti kreativnog sektora.
Tek privatni sektor u Tuzli navodi da je usmjeren na umrežavanje i razmjene, informisanje pojedinaca koji sa poslovnim
idejama iz oblasti kreativnog sektora žele da ih pretvore u biznis, poduzetničke obuke kreativaca i namjerne da se usmjere na
izrade projekata koji su primarni za kreativini sektor. Privatni sektor u Goraždu ističe važnost stvaranja uslova za poboljšanje
i razvoj poslovnog okruženja u Bosansko–podrinjskom kantonu Goražde.
Predstavnici kreativnog sektora u Tuzli, Bijeljini, Srebrenici, Goraždu i Foči?
U grаdu Bijeljini predstаvnici kreаtivnоg sektоrа su prije svegа ustаnоve оsnоvаne i finаnsirаne оd strаne Držаve ili lоkаlne
zajednice, а sа ciljem dа njeguju kulturnu trаdiciju i dа prаte i primjenjuju strаtegiju zа rаzvоj kulture. U Tuzli su predstavnici
kreativnog sektora najčešće javne institucije ili javna preduzeća i sama Općina sa svojim manifestacijama.
U Foči, Goraždu i Srebrenici kulturnu avangardu čine mladi i to u Foči učenička i studentska populacija kroz dramske i muzičke
programe i kulturno umjetnička udruženja. U Goraždu mladi organizuju festivale i vode vlastito Kulturno udruženje mladih. U
Srebrenici su to mladi ljudi koji učestvuju u organizovanju svih kulturnih manifestacija, radnici Kulturnog centra, obrazovnih
institucija, Narodne bilioteke, organizacije civilnog društva i nevladine organizacije.
Humanitarna, nevladina organizacija „Prijatelji Srebrenice“ se ističe svojim radom u polju kreativnog sektora. Werkgreop
Nederland Srebrenica je svoje četverogodišnje djelovanje na području opštine Srebrenica zaokružila podrškom formiranju
ovog Udruženja građana. Vizija Udruženja je da postane oaza kreativnog stvaralaštva, centar aktivizma i izvor inovativnih
projekata koji uspješno rješavaju probleme koji se odnose na zapošljavanje mladih i informisanje u Opštini Srebrenica. Misija
organizacije je osnaživanje omladinske populacije putem edukacije, ekonomskog osnaživanja mladih i omogućavanja
kreativnog izražavanja.
Uloga kreativnog sektora u razvojnim politikama opština/općina/gradova?
U Bijeljini, Srebrenici, Foči i Goraždu uloga kulturnog/kreativnog sektora u razvojnim politikama opština / općina / gradova se
može opisati kao izrazito pasivna. Par sagovornika prepoznaje da bi najveći potencijal kreativnog sektora u razvojnim
politikama bio u finansijskom smislu i rješavanju pitanja nezaposlenosti, te približavanju procesima EU integracija.
75
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Općina Tuzla se izdvaja kao specifičan i pozitivan primjer, iako sagovornici navode da je samo formalno prepoznat značaj
kreativnog sektora u Tuzli i da konkretne aktivnosti još uvijek nisu zaživjele osim finansiranja i sufinansiranja manifestacija.
Općina Tuzla je još prije šest godina prepoznala značaj i važnost uloge kreativnog / kulturnog sektora u razvoju grada. Naime,
2007. godine Općina Tuzla je realizirala projekat sa Britanskim savjetom - projekat Kreativna industrija Tuzla. Projekat UK
South-East Europe Forum bio je regionalni program Britanskog Savjeta koji su zajednički oraganizovale kancelarije u Albaniji,
Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Kosovu, Makedoniji, Rumuniji, Srbiji, Crnoj Gori i Ujedinjenom Kraljevstvu. Britanski
savjet je u okviru programa UK SEE Forum - Creative Industries upravo u zemljama jugoistočne Evrope promovisao i razvijao
kreativnu industriju kao nastavak započetih programa i u drugim zemljama svijeta (Estonija, Litvanija, Latvija, Filipini,
Kolumbija) sa otvorenim konceptom koji je adekvatan uslovima tih zemalja. Koncept programa u jugoistočnoj Evropi na
primjeru odabranih i imenovanih gradova imao je za cilj da istraži potencijal i resurse u lokalnim kulturnim i ekonomskim
ambijentima. Odabrani gradovi u regionu jugoistočne Evrope bili su: Tuzla, Podgorica, Split, Novi Sad, Priština, Plovdiv, Jaš i
Tirana. Tuzla je bila jedan od odabranih gradova u regionu jugoistočne Evrope kao primjer ‘’kreativnog’’ grada u BiH.
Kakav odnos trebа dа bude između držаve / lоkаlnih vаsti i kulturnоg / kreаtivnоg sektоrа?
Predstavnici iz svih pet općina/opština u BiH smatraju da su sinergija i kohezija sinonimi za model odnosa držаve / lоkаlnih
vаsti i kulturnоg / kreаtivnоg sektоrа. Ističe se da nedostaje korelacija između Ministarstva obrazovanja i Ministarstva
poduzetništva, te da podrška kreativnom sektoru ne mora biti dominantno finansijska. Lokalna vlast može da ulaže u razvoj
kreativnih vještina populacije kroz formalne i neformalne sisteme obrazovanja, te bi trebalo da se u nastavi posveti više pažnje
podučavanju o kulturi i kolektivnom posjećivanju izložbi, predstava i filmskih projekcija. Pored navedenog u lokalnim
zajednicama evidentan je nedostatak odgovarajućeg radnog prostora, osobito za freelancere. Ustupanje prostora
freelancerima od strane državnih institucija je još jedan vid nefinansijske podrške sektoru. Saradnja treba da bude izražena i
pri donošenju strateških dokumenata, i kreaciji kulturnih / kreativnih dešavanja. Lokalne vlasti treba da preuzmu i ulogu
informisanja i animiranja javnog i civilnog sektora koji igraju značajnu ulogu u odrastanju djece i mladih.
76
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
Država i lokalne vlasti su dužne da stvore ambijent za razvoj kvalitetnijeg poslovnog ambijenta i razvoj kulture. Nadalje
trebaju uključivati što veći broj mladih ljudi i poticati ih na kreativan rad kroz svoje politike razvoja.
Rezultati do kojih smo došli anketnim ispitivanjem predstavljaju indikator za druge istraživače i osobe koje se bave
problematikom, te osobe koje podnose donatorima projekte kako bi poboljšali stanje u sektoru. Svi podaci su opisni i
istraživački tim ne provodi nikakve statističke postupke nad podacima niti izvodi nikakve zaključke s obzirom na male
frenkvencije i prirodu pilot istraživanja. Metodološki pristup i upitnik o kapacitetima, stavovima i potrebama kreativnog
sektora je izrađen od strane Academice - Centar za istraživanje kreativne ekonomije iz Srbije.
Najviše ispitanih aktera je iz Tuzle što je srazmjerno udjelu identifikovanih aktera na području ovih pet gradova. U većini
slučajeva akteri su osobe muškog spola, a prosječna starosna dob je 37 godina. U najvećem broju slučajeva u pitanju su
samostalni preduzetnici / umjetnici / freelanceri, a potom nevladine organizacije. Djelatnost u najvećem broju slučajeva spada
u domen digitalnih medija i kompjuterskih djelatnosti, potom televizijske i radio produkcije i difuzije te dizajna i grafičke
industrije. Organizacija kulturnih događaja i programa prednjače među glavnim porizvodima / uslugama, potom izrada
promotivnih materijala i grafički, video dizajn i edukacije.
U poslijednje tri godine je većina ispitanika registrovala biznis, akteri u najvećem broju slučajeva pokrivaju regionalno tržište
(okrug / kanton), dok u sličnom udjelu posluju na nacionalnom i lokalnom nivou .
Samostalno učenje su u najvećem broju slučajeva način sticanja znanja kod aktera. Upravljanje projektima je oblast u kojoj su
se akteri u najvećem broju usavršavali, a potom menadžment. U većini slučajeva oprema/sredstva za rad su zadovoljavajuća i
dobra. Upotreba računara u radu je napredna.
Godišnji prihodi od prodaje proizvoda i usluga aktera iznose u proseku do 5.000 EUR odnosno u najvećem broju slučajeva.
Pola aktera nema godišnji prihod iz nekomercijalnih izvora - donacijama i subvencijama, dok 24 procenta ispitanih ima
prihode ove vrste do 5.000 EUR.
Akteri uglavnom dogovaraju saradnju, dok im je potom sklapanje ugovora najčešća praksa poslovanja. Partneri ispitanika su
uglavnom lokalni (iz istog mjesta), potom nacionalni. Firma / djelatnost ispitanika pripada savezu, mreži ili krovnoj
organizaciji (npr. grupi, klasteru i sl) u samo 10 posto slučajeva. U najvećem broju slučajeva kreativni rad ispitanika nije
77
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
vrednovan, dok u slučajevima u kojima jeste najviše je vrednovan kroz nagrade na konkursima i stručnim skupovima te kroz
stručne komisije, žirije i kritike.
Nabavku opreme i investitora ispitanici najčešće vide kao potreban vid podrške, potom su tu informacije o konkursima i
poslovnim prilikama, te obuka i konsultantska pomoć.
U većini slučajeva ispitanici su zadovoljni saradnjom sa lokalnim vlastima (opštinskim službama relevantnim za rad).
Ispitanici ne sarađuju u 28 posto slučajeva sa resornim državnim ministarstvima i njihovim službama. Od ispitanika koji
sarađuju, veći dio ispitanika je nezadovoljan saradnjom, dok ih je 20 procenata zadovoljno saradnjom. Ispitanici su uglavnom
zadovoljni ukupnom saradnjom sa drugim subjektima kreativnog sektora (javnim, privatnim, civilnim). U 14 posto slučajeva
ispitanici nemaju uspostavljena partnerstva privatnim sektorom (privreda i civilno društvo), dok ovi koji ih imaju ocjenjuju ih
zadovoljavajućim i dobrim. Najveći broj partnera iz privrede dolazi iz sektora turizma. Radu ispitanka najviše koristi bi
donijela međusektorska saradnja sa državom, potom civilnim sektorom i privredom.
Postojeća zakonska regulativa kao okvir za rad ispitanika je u najvećem broju odgovora neadekvatna, dok značajan procenat
nije ni upoznat za zakonskom regulativom. U dosta slučajeva - svaki četvrti tako misli - ispitanici se nisu interesovali i nisu
upućeni da postoji zakonska regulativa koja se odnosi na njihovo područje rada. U sličnom omjeru su ispitanici navodili da je
neadekvatna politika za startup firme, previše regulacije i preveliki porezi i da regulativa koja postoji je adekvatna, ali se ne
sprovodi. Zakone bi trebalo mijenjati i unaprijediti jer postoje nedorečenosti u zakonu i/ili su zakoni zastarjeli. 12 procenata
ispitanika su naveli da su zadovoljni, a tek 6% smatra da su zakonski propisi kojima je uređen rad nevladinih organizacija na
zadovoljavajućem nivou.
U najvećem broju slučajeva akteri smatraju da je postojeća poreska politika države (ili opštine / općine) neadekvatna. Većina
je navela da su preveliki porezi. Drugi razlog koji je navođen da je poreska politika za početnike neadekvatna. Ispitanici
predlažu da se rasterete poreza ugovori o djelu. U istom procentu ispitanici su navodili da su organizacije u kulturi tretirane
kao i svake druge i nemaju poreznih olakšica na poslovanje.
78
E761 Kreativni indikator u BH gradovima Tuzla, Bijeljina, Srebrenica , Goražde i Foča
U većini slučajeva ispitanici ne izvoze proizvode i usluge. Kao glavne prepreke u izvozu akteri koji izvoze usluge su naveli:
kompliciran prenos sredstava iz instranstva u BiH, carina i carinski papiri, nemogućnost otvaranja i korištenja deviznog
računa, birokratija, ino plaćanja, prevelike carine /takse / dadžbine i loša saobraćajna infrastruktura.
Indikatori kao što su neadekvatna poreska politka, usmjerenost na domaće tržište, samostalno učenje, kreativni rad aktera koji
nije vrednovan - samo su odraz nesistemskog pristupa kreativnom sektoru i neprepoznavanje ovog sektora kao dijela tržišta,
ne samo lokalnog, već regionalnog, a zahvaljujući ITC tehlonogijama - i međunarodnog.
Šta obično nedostaje, nisu nove ideje, već volja da se one realizuju, stoga dok ne steknemo volju za realizacijom novih kreativnih
ideja, pozivamo vas da propratite već realizovane u 5 BH gradova koje su predstavljene u ovom izvještaju. Istraživačima je
preporuka da naše nalaze koriste u svojim budućim sociološkim, ekonomskim ili kulturološkim istraživanjima.
Ovaj izvještaj je objavljen 27. novembra 2013. godine.
79
Download

OIA - E761 - Kreativni indikator u istočnom djelu Bosne i