Štampanje ove publikacije podržao je Razvojni program Ujedinjenih
nacija (UNDP BiH) u okviru programa „Srazmjerno pove}anje univerzalnog pristupa za najrizi~nije populacije u Bosni i Hercegovini“ koji
finansira Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije.
HIV/AIDS ishrana
HIV/AIDS ISHRANA
Autori bro{ure: dr Slobodanka Crevar, Aleksandra Bankovi}
Recenzenti:
Doc. dr Zdravka Kezi}
Mr ph. Sanja Lon~arevi}
Mr ph. Mihael Pavi}
Prof. sporta i fizi~kog vaspitanjaTatjana Adamovi}
Urednici:
Marija [obot, projekt koordinator
Bojana Deliba{i}-Bjeli}, dipl. socijalni radnik
Sr|an Kukolj, predsjednik Udru`enja
Lektor: Lidija Dizdar
Izdava~: UG “Akcija protiv SIDA-e”
Godina izdavanja: 2011.
Posebnu zahvalnost UG ‚‚Akcija protiv SIDE-e‚‚ duguje Omladini
JAZAS-a i Q-Club-u iz Srbije koji su ustupili sadržaj za ovaj
priru~nik.
2
[email protected]
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
Uvod
Za{to je va`na pravilna ishrana?
Osnovne grupe namirnica
Vitamini i minerali
Antioksidansi i HIV
Vitamini i minerali neophodni za PLHIV
Ostali suplementi
Voda i ostale te~nosti
Bezbjednost hrane i vode – su{tina je ~isto i svje`e
Hrana/te~nosti i antiretrovirusna terapija
Ishrana i ne`eljena dejstva lijekova i simptomi HIV
infekcije
Gubitak na te`ini i mr{avljenje
Manjak apetita
Problemi sa `vakanjem i gutanjem
Muka i povra}anje
Proliv (dijareja)
Lipodistrofija i povi{en nivo masno}a i {e}era u krvi
Masno}e u krvi
LDL i HDL holesterol
Planiranje jelovnika
4
6
7
12
14
15
17
26
27
29
32
32
33
34
36
36
38
38
39
42
3
HIV/AIDS ISHRANA
1.
Uvod
Na osnovu mnogobrojnih istra`ivanja iz oblasti HIV/AIDS-a koja
se provode tokom posljednjih godina zaklju~eno je da pravilna
ishrana ima zna~ajan uticaj na kvalitet `ivota osoba koje `ive sa
HIV-om. Danas je dostupn veliki broj literature koja ovoj tematici
pristupa na razli~ite na~ine. S obzirom da se radi o veoma
op{irnoj i raznolikoj oblasti, nemogu}e ju je prilagoditi da
odgovara svakoj osobi pojedina~no. Ono {to smo `eljeli posti}i
ovim priru~nikom je da svako razumije i mo`e primjeniti ono {to
je saznao kako bi unaprijedio svoj `ivot. Iz tog razloga definicije
tj. poruke u ovom priru~niku isti~u pravilan na~in ishrane i
uno{enja namirnica, vitamina i minerala, koji mogu biti od koristi
za PLHIV. Odabir hrane i na~in ishrane zavise od mnogo faktora:
od lijekova koje pijete i da li postoje posebni zahtjevi u vezi sa
uzimanjem lijekova, od ~ega bolujete, {ta volite da jedete, od
kulture, religije, a naposljetku i od finansijskih mogu}nosti. Na{a
preporuka je da ako ste u mogu}nosti potra`ite savjet ljekara i/ili
nutricioniste koji }e u odnosu na va{e potrebe, `elje, zdravstveno
stanje i finansijske mogu}nosti odrediti na~in ishrane.
Ishrana je va`an segment `ivota svih ljudi, pa tako i osoba koje
`ive sa HIV-om. Veoma je va`no imati jedno sveobuohvatno i
stru~no uputstvo za ishranu, po grupama namirnica, prema
potrebama za unos i sl. Ne smijemo zaboraviti ni temu
bezbjednosti hrane i vode, zbog potencijalnog rizika za sticanje
novih infekcija koje mogu bitno uticati na zdravlje te analizu
4
uticaja hrane na resorpciju i metabolizam lijekova kao va`an
segment ishrane PLHIV.
Sve pomenute teme su detaljno i kompetentno obra|ene u ovom
priru~niku. Ispred grupe autora preporu~ujem ovaj priru~nik
svim osobama koje `ive sa HIV-om kao korisno {tivo za
svakodnevno planiranje ishrane.
dipl. soc. radnik Bojana Deliba{i}-Bjeli}
5
HIV/AIDS ISHRANA
2.
Za{to je va`na pravilna ishrana?
Da bi organizam normalno funkcionisao, potrebno je da se osoba
dobro hrani. Pravilan na~in ishrane ~est je problem za osobe koje
`ive sa HIV-om (PLHIV), i to iz vi{e razloga:
- kada se organizam bori sa infekcijom, i to bilo kojom, tro{i
vi{e energije i zato mora da se unosi vi{e hrane nego ina~e.
Me|utim, to nije tako lako jer ve}inu bolesti prati manjak
apetita pa se de{ava upravo suprotno – osoba jede manje;
- HIV infekciju ~esto prate problemi u vezi sa uzimanjem
hrane (gubitak apetita, ote`ano `vakanje i gutanje),
nedovoljnom apsorpcijom hrane iz crijeva (npr. kod dijareje) i
obi~no je udru`ena sa drugim infekcijama (oportunisti~kim i
koinfekcijama) koje dodatno pove}avaju potrebe organizma za
energijom, tj. hranom;
- mnogi anti-HIV lijekovi uzimaju se tako da se moraju
po{tovati odre|ene preporuke u vezi sa posebnim na~inom
ishrane jer hrana uti~e na efikasnost i apsorpciju lijekova.
Ishranu treba da shvatite kao onaj dio terapije koji sprovodite
samostalno i svjesno. Pomo}u nje mo`ete da uti~ete na HIV
infekciju, lije~enje anti-HIV lijekovima, ne`eljena dejstva
lijekova, fizi~ki izgled i samopouzdanje, odnosno na
cjelokupni kvalitet `ivota.
- Uno{enjem promjena u na~in ishrane mo`e se uticati na
ne`eljena dejstva lijekova, koja se zbog toga mogu umanjiti ili
6
bolje podnositi.
- Ne smijete zaboraviti ~injenicu da HIV pozitivne osobe koje
odr`avaju tjelesnu te`inu i pravilno se hrane imaju sporiju
progresiju bolesti.
- Od dobre ishrane zavisi i kvalitet `ivota jer ona daje snagu
za obavljanje svih aktivnosti.
3.
Osnovne grupe namirnica
Makronutrijensi – hranljive materije koje su nosioci energije –
ugljeni hidrati, masti i proteini.
Mikronutrijensi – minerali i vitamini koji su potrebni u znatno
manjim koli~inama i nalaze se, u manjoj ili ve}oj koli~ini, u gotovo
svim namirnicama koje ~ovjek koristi.
Gradivni elementi hrane i tijela su ugljeni hidrati, proteini i masti.
Kad govorimo o kvalitetnoj i pravilnoj ishrani, to podrazumijeva
uravnote`en unos namirnica da bi se obezbijedio optimalni unos
makronutrijensa i mikronutrijensa za obezbje|ivanje potrebne
energije i gradivnih materija neophodnih za funkcionisanje
ljudskog tijela.
- @itarice, proizvodi od `ita, cerealije – p{enica, kukuruz, ri`a,
je~am, ra` i drugo. @itarice su veoma hranljive i prete`no
sadr`e ugljene hidrate, malo proteina i ne{to minerala,
vitamine B grupe, vitamine E i D, kao i dijetalna vlakna. U
na{oj sredini iz ove grupe koriste se proizvodi kao {to su hljeb,
peciva, razli~ite vrste tijesta, proizvodi od lisnatog tijesta,
7
HIV/AIDS ISHRANA
kukuruzne pahuljice, musli i drugo.
Ova grupa namirnica predstavlja osnov ishrane, ali, naravno,
u ograni~enoj koli~ini. Tokom obrade, `itarice gube hranljivu
vrijednost pa se zato preporu~uju proizvodi od cijelog zrna
`itarice ili proizvodi koji ga sadr`e, ili proizvodi od {to manje
obra|enog zrna. Kada jedete ri`u, krompir i tjesteninu,
mo`ete da izbacite hljeb.
Jedna kri{ka hljeba ili jedna {olja proizvoda od `itarica, ri`e
ili tjestenine predstavljaju porciju dovoljnu da ova grupa
namirnica bude zastupljena u obroku. Ove namirnice treba da
se unose 4-6 puta dnevno.
Vo}e i povr}e, gljive – {iroko je poznato da su ove namirnice
odli~an izvor vitamina i minerala. Njihova glavna odlika je da
sadr`e puno vode i da imaju nisku energetsku vrijednost. Od
ovog pravila odstupa ko{tunjavo vo}e koje je bogato mastima
i uljima – lje{nik, badem, orah, pista}i, indijski orah i drugo.
Vo}e i povr}e treba da se unosi 3-5 puta na dan. Idealni
su za takozvane me|uobroke kada ste gladni, a niste u
mogu}nosti da pripremite cjelokupan obrok. Pod porcijom
vo}a podrazumijeva se jedan komad vo}a (jedna jabuka,
kru{ka, banana...) ili {olja sitnijeg vo}a (vi{anja, tre{anja,
malina). Potrebu za vo}em zadovoljavate i kada jedete su{eno
vo}e, pijete sok, jedete proizvode od vo}a, kompote.
Tokom obrade i pripreme za ~uvanje, vo}e i povr}e gube
odre|enu koli~inu vitamina i minerala, a ~esto im se dodaju
{e}eri, aditivi i konzervansi. Zato je najbolje jesti svje`e
sezonsko vo}e i povr}e koje je dobro oprano ili olju{teno.
Dobro je i zamrznuto vo}e i povr}e.
8
Meso, riba, jaja – ove namirnice su zna~ajan izvor proteina,
masti, vitamina i minerala (npr. gvo`|a), odnosno energije i
gradivnih elemenata.
Meso se obi~no neposredno prije upotrebe obra|uje tako {to
se kuva, pe~e ili dinsta. Osim toga, prera|uje se i tako {to se
su{i, dimi, konzervira, ili se od njega prave prera|evine. Mana
prera|evina od mesa je ta da se meso mora tretirati solima i
drugim konzervansima. Osim toga, prilikom konzerviranja
mesa obi~no se ne koriste najkvalitetnije vrste mesa. Masno
meso (svinjetina, jagnjetina...) i prera|evine od mesa
(suhomesnati proizvodi) treba da se izbjegavaju, a treba se
vi{e orijentisati na posne vrste mesa (piletina i }uretina bez
ko`ice, teletina...).
Riba kao namirnica dijeli se na dvije kategorije: bijela koja je
posna (npr. osli}, smu|, pastrmka) i plava koja je masnija
({aran, srdela, bakalar, haringa). Ribe su izvor dobrih
masno}a, tj. nezasi}enih omega-3 masnih kiselina kojih
pogotovo ima u sku{i, tunjevini, lososu.
Jaje je namirnica koja ima veliku biolo{ku vrijednost jer sadr`i
sve aminokiseline koje su potrebne ~ovjeku, a osim toga i
masti, mineralne materije i elemente u tragovima, kao i
vitamine B2, A i D. Najve}u vrijednost za ljude ima koko{ije
jaje. Holesterola ima najvi{e u `umancetu jajeta.
Porcija ove grupe namirnica podrazumijeva dva jajeta srednje
veli~ine ili 100 g mesa ili 150 grama ribe. Ove namirnice treba
da se unose 2-3 puta dnevno, s tim da jaja treba jesti najvi{e
2-3 puta nedjeljno.
9
HIV/AIDS ISHRANA
Mlijeko i mlije~ni proizvodi – predstavljaju odli~an izvor
hranljivih materija, posebno kalcijuma i nekih vitamina. Kod
nas se koristi najvi{e kravlje mlijeko, mada je zastupljeno i
ov~ije i kozije, a hranljiva vrijednost zavisi od vrste mlijeka.
Mlije~ni proizvodi su: jogurt, kiselo mlijeko, pavlaka, kefir,
razne vrste sireva, kajmak.
Pri odabiru proizvoda iz ove grupe namirnica treba izbjegavati
punomasno mlijeko i mlije~ne proizvode (pavlaka, masni, tvrdi
sirevi, kajmak....) i birati one vrste mlijeka sa niskim
procentom masti, te jogurt, kiselo mlijeko i mlade, bijele
sireve, tj. sireve sa niskim procentom masti. U vo}nim
jogurtima ima dosta masti, {e}era i vo}a tako da i o tome
treba da se vodi ra~una.
Porcija ove grupe namirnica podrazumijeva ~a{u jogurta ili
kiselog mlijeka od 2 dcl, par~e sira veli~ine 5x5cm, 4 dcl
obranog mlijeka. Ove namirnice treba da se unose 2-3 puta
dnevno.
Masti i ulja za pripremu hrane – po porijeklu, rije~ je o
mastima `ivotinjskog (svinjska mast, loj, puter...) i biljnog
porekla (margarin, biljna mast, razna ulja).
Ako u svojoj ishrani ve} koristite izvore masti (meso, jaja,
mlijeko), jasno je da ove masno}e treba izbjegavati, a ako su
oni jedini izvor masti, onda se preporu~uje maslinovo ulje, soja
ulje i „soft“ margarini.
Namirnice u obrocima treba da su koli~inski zastupljene po
redoslijedu kojim su ovdje predstavljene, {to se mo`e vidjeti i na
slici na kojoj je prikazana piramida pravilne ishrane. U obrocima
10
najvi{e treba da su zastupljene `itarice, slijede ih vo}e i povr}e,
potom meso, riba, jaja i mlije~ni proizvodi, dok treba izbjegavati
masti i slatki{e.
Zdrav na~in ishrane podrazumijeva i pravilnu pripremu hrane.
Da bi ishrana bila zdravija i da bi se sa~uvala njena hranljiva
vrijednost, minerali i vitamini iz namirnica, hrana treba da se
obra|uje tek toliko koliko je neophodno. Hranu koja se mo`e jesti
sirova, obi~no vo}e i povr}e, po`eljno je tako i jesti. Sirovu hranu
treba dobro oprati prije upotrebe. Druge grupe namirnica treba
pripremati sa {to manje dodavanja ulja, kuvati ih u vodi ili na pari,
dinstati, pe}i na ro{tilju, a izbjegavati pe~enje, pr`enje i pohovanje
u mastima i uljima.
Tokom jednog dana treba da imate u prosjeku 5 do 7 manjih
11
HIV/AIDS ISHRANA
obroka u razmaku od 3 do 4 sata. Ako ve} ne{to morate da
gricnete izme|u obroka, neka to bude svje`e vo}e ili povr}e.
Planirajte obroke, pripremite nedjeljni jelovnik i trudite se da
obroci budu otprilike u isto vrijeme svaki dan.
4.
Vitamini i minerali
Mnoge HIV pozitivne osobe odlu~e da uzimaju razli~ite dodatne
vitamine i minerale, dodatke ishrani za pove}anje mi{i}ne mase
i te`ine, kao i proizvode za koje se vjeruje da ~uvaju ili
pobolj{avaju imuni sistem. Ova oblast u odnosu na HIV infekciju
je i dalje dosta neistra`ena. Glavna pitanja na koja se ne zna u
potpunosti siguran i ta~an odgovor su sljede}a: da li ti dodatni
proizvodi zaista djeluju, i da li i kako uti~u na dejstvo
antiretrovirusne terapije. Zbog toga je veoma va`no da se, ako
razmi{ljate o uzimanju dodatnih ljekovitih sredstava i drugih
komercijalnih proizvoda za pobolj{anje zdravlja, konsultujete sa
svojim ljekarom i da prijavite svaki dodatak koji uzimate. U nekim
slu~ajevima i sam ljekar }e vam propisati odre|ene dodatke, npr.
gvo`|e ako ste anemi~ni, vitamin B kod periferne neuropatije i
sli~no. Morate biti svjesni da ovo nije u potpunosti definisana
oblast i da neki od proizvoda mogu da smanje dejstvo lijekova ili
da uti~u na razgradnju lijekova u tijelu.
Ako uzimate dodatne vitamine i minerale, morate voditi ra~una
o dozi koju uzimate jer se zasigurno zna da prevelike doze nekih
vitamina mogu {tetiti, a vodite ra~una i o tome da vitamine
12
unosite i putem hrane. Oni se nazivaju mikronutrijensi pa se ve}
iz samog naziva vidi da su organizmu potrebni u manjim
koli~inama, ali su neophodni za njegovo funkcionisanje. Kako
na{e tijelo nije u stanju da ih adekvatno proizvodi, moraju se
unositi hranom ili kao suplementi (dodaci) ishrani.
U principu, pravilnom ishranom obezbje|uje se dovoljno i
minerala i vitamina u organizmu. HIV pozitivne osobe ~esto imaju
problem sa ishranom – ne unose dovoljno hrane, iz `eluca i
crijeva se ne apsorbuju vitamini i minerali, kao i zbog same
terapije (jer se prilikom razgradnje lijekova tro{e vitamini i
minerali) – tako da su izlo`eni ve}em riziku da }e kod njih do}i
do nedostatka mikronutrijensa. U dogovoru sa ljekarom treba da
vidite da li su vam uop{te potrebni dodatni vitamini i minerali, i
ako jesu – koji ta~no i u kolikoj dozi.
Treba imati u vidu da su sve preporu~ene vrijednosti razvijene u
odnosu na op{tu populaciju i da ne uzimaju u obzir nijednu
bolest, pa ni HIV, kao i to da zdrava osoba dobro balansiranom
svakodnevom ishranom mo`e u potpunosti da ispuni ove
zahtjeve.
Tako|e, postoje i razlike u potrebama dnevnog unosa vitamina i
minerala u razli~itim fazama HIV bolesti i AIDS-a jer razvitak
odre|ene oportunisti~ke infekcije mo`e zahtijevati pove}ani unos
nekih minerala i vitamina.
- Posavjetujte se sa ljekarom oko uvo|enja dodatnih minerala,
13
HIV/AIDS ISHRANA
vitamina i drugih proizvoda.
- Ako se odlu~ite za vi{e dodataka, po~nite da ih uzimate jedan
po jedan u odre|enim vremenskim razmacima, a ne sve
odjednom, osim ako tako nije propisano od strane ljekara. Ako
se pojave ne`eljeni efekti, tako }ete lak{e znati koji dodatak
ih je izazvao.
- Jedan multivitamin dnevno vam svakako ne}e {koditi.
5.
Antioksidansi i HIV
Prilikom normalnih }elijskih reakcija u tijelu dolazi do stvaranja
nestabilnih molekula koji se nazivaju slobodnim radikalima i koji
veoma lako ulaze u reakcije sa drugim molekulima i mogu
dovesti do o{te}enja }elija. Antioksidansi su molekuli koji
neutrali{u slobodne radikale i tako spre~avaju o{te}enje }elija.
Neke proizvodi i sam organizam, a neke unosimo hranom
(vitamini C i E, bioflavonidi, beta-karoten, cink, selen, koenzim
Q10). Antioksidansi su bitni za osobe sa HIV-om, jer sama HIV
infekcija dovodi do pove}anih nivoa slobodnih radikala u
organizmu. Tako|e, slobodni radikali mogu da pove}aju aktivnost
HIV-a. Uno{enje ve}ih koli~ina antioksidansa kao i smanjenje
aktivnosti koje dovode do pove}anog nivoa slobodnih radikala,
kao {to je pu{enje, mogu sprije~iti dalje o{te}enje }elija.
14
6.
Vitamini i minerali neophodni za PLHIV
Ovdje }emo dati kratak pregled nekih vitamina i minerala za koje
se zasigurno zna da bi HIV pozitivna osoba mogla imati koristi od
njih. Vodite ra~una da ne prelazite gornje dnevne dozvoljene
granice i potrudite se da sve mikronutrijense unosite iz prirodnih
izvora tj. hranom. Organizam lak{e apsorbuje vitamine iz svje`ih
namirnica.
Vitamini B kompleksa mogu da pomognu u sporijoj progresiji
bolesti. Oni se ubrzano tro{e u stresu, groznici, infekcijama, kao
i prilikom konzumiranja alkohola. Nivoi vitamina B12 u krvi mogu
biti jako niski kod osoba sa HIV-om, ali i kod osoba starijih od 50
godina. Vodite ra~una o tome da su preporu~ene dnevne doze
jako niske i da }e unos od ukupno 50 mg za vit B1, B2 i B3
podmiriti dnevne potrebe za vitaminom B.
Vitamin C je jedan od najva`nijih antioksidansa. Jako je efektivan
u otklanjanju slobodnih radikala, a ima i ulogu u mnogim
procesima u organizmu. Bitan je za stvaranje kolagena,
u~estvuje u reakcijama stvaranja nekih hormona i pobolj{ava
apsorpciju gvo`|a. Najva`nija korist od vitamina C kod osoba sa
HIV-om jeste njegova uloga antioksidansa. Dnevna
eksperimentalna doza iznosi izme|u 500 i 2000 mg.
Vitamin D – u posljednje vrijeme sve se vi{e govori o drugim
ulogama koje vitamin D ima sem tradicionalne uloge u
metabolizmu kalcijuma. Nova saznanja ukazuju na to da vitamin
15
HIV/AIDS ISHRANA
D ima ulogu u sazrijevanju }elija, o~uvanju imunog sistema i
za{titi od nekih oblika kancera. Nalazi se u raznim vrstama
hrane, ali zna~ajan izvor ovog vitamina kod odraslih osoba je
stvaranje u ko`i nakon izlaganja sun~evom zra~enju. Preporu~uje
se dnevni unos do 1000 IJ vitamina D.
Vitamin E (Tokoferol) ima va`nu ulogu u za{titi }elijske
membrane od djelovanja slobodnih radikala, stimuli{e imunski
odgovor, ima protivupalni efekat, kao i ulogu u sintezi DNK. Kao
antioksidans tipi~no se koristi u dozi od 400 IJ dnevno. Ipak, neke
studije ukazuju na to da su ljudi koji koriste vi{e od 200 IJ dnevno
pod ve}im rizikom za razvoj sr~anih oboljenja, te bi mo`da bilo
najbolje koristiti 200 IJ dnevno, sem ako vam ljekar ne propi{e
druga~ije. Unosite vitamin E iz prirodnih izvora da biste postigli
bolji efekat, jer je prirodni E vitamin dvostruko efikasniji od
sinteti~kog koji se nalazi u suplementima.
Gvo`|e
Suplemente gvo`|a u cilju lije~enja anemije koja nastaje kao
posljedica nedostatka gvo`|a u organizmu treba uzimati samo
ako su vam propisani od strane ljekara. Va`no je da ne uzimate
visoke doze gvo`|a sem ako vam to ljekar ne propi{e, jer visoke
doze gvo`|a zapravo djeluju suprotno od antioksidansa (kao prooksidansi) i dovode do o{te}enja raznih tkiva.
Cink je va`an mineral za imuni sistem i njegov nedostatak mo`e
dovesti do slabljenja imunog sistema. Pove}an rizik za
nedostatak cinka javlja se kod osoba sa hroni~nom dijarejom,
16
djece, vegetarijanaca i neuhranjenih osoba. Ne`eljene posljedice
unosa ve}ih doza od preporu~enih, kod osoba koje nemaju
manjak cinka, mogu da budu opadanje mo}i imunog sistema i
pad holesterola.
Selen poma`e obnavljanje glutationa, glavnog }elijskog
antioksidansa. Jedna nedavna ameri~ka studija pokazala je da
dnevni dodatni unos od 200 mikrograma selena mo`e imati
pozitivan uticaj kod osoba sa HIV-om. Studije na op{toj populaciji
ukazale su na to da selen ima ulogu i u za{titi od karcinoma.
Ne`eljeni efekti pri kori{}enju suplemenata opisani su na unosu
od 600 mikrograma dnevno.
7.
Ostali suplementi
Pored ve} nabrojanih suplemenata ishrani, postoje i mnogi drugi
koji se ~esto preporu~uju u svjetskoj literaturi od strane
stru~njaka za ishranu. Doze sa kojima se mo`ete susresti u
literaturi samo su preporuke izvedene u odnosu na neka druga
stanja. Tako|e, neki od suplemenata mogu imati zna~ajan efekat
na organizam, odnosno mogu reagovati sa ljekovima koje pijete,
smanjiti ili pove}ati dejstvo ljekova (npr. kantarion smanjuje
dejstvo HAART-a), ili u kombinaciji sa ljekovima dovesti do
ne`eljenih posljedica (vitamin E i ginko biloba zajedni~ki
pove}avaju rizik od unutra{njeg krvarenja), te su sve ovo razlozi
zbog kojih morate obavezno da se konsultujete sa svojim
ljekarom prije nego {to po~nete da ih koristite.
Neki od njih su: alfa-lipoinska kiselina (ala), probiotici, karnitin
17
HIV/AIDS ISHRANA
(acetil L-karnitin ili L-karnitin), koenzim Q10, N-acetil cistein
(NAC), L-glutamin.
Ovdje }emo jedino spomenuti da je ameri~ka administracija za
ljekove nedavno saop{tila da kantarion smanjuje dejstvo ljekova
protiv side, raka, sr~anih bolesti, kao i nekih antibiotika, ljekova
za lije~enje epilepsije, antibebi pilula i razrje|iva~a krvi, kao {to
je varfarin.
Vitamini se dijele na one rastvorljive u vodi (hidrosolubilne) u koje
spadaju vitamin C i vitamini B kompleksa, i na one rastvorljive u
mastima (liposolubilni): vitamini A, D, E i K.
Minerali su neorganski elementi (nisu produkti ni `ivotinja, ni
biljaka), porijeklom iz zemlje.
18
Vitamin/
Mineral
Uloga
Mogu}e toksi~no
dejstvo zbog
visokih doza
Prirodni izvori iz
hrane
Vitamin A
Stvaranje zdravih
imunskih barijera
sluzoko`e i ko`e,
kolagenih tkiva u toku
rasta, formiranje
ko{tanih i krvnih
}elija, za{titno dejstvo
protiv op{tih i lokalnih
infekcija, normalna
funkcija `lijezda,
organa za varenje i
jetre, vid.
O{te}enje jetre,
suva ispucala ko`a
i ispucale usne,
muka, povra}anje,
glavobolja, slabost,
zamu}enje vida i
poreme}aj mi{i}ne
koordinacije;
toksi~ni efekat u
trudno}i –
nastanak uro|enih
anomalija.
Hrana koja je bogata
beta karotenom;
mlijeko, puter,
oboga}eni margarin,
jaja, d`igerica
(gove|a), riblje ulje,
`uto povr}e, mrkva,
slatki krompir,
{pinat, masla~ak,
zeleni{ od rotkve,
prokelj, kupus,
per{un, dinja,
breskva, kajsija,
{ljiva.
Vitamin/
Mineral
Uloga
Mogu}e toksi~no
dejstvo zbog
visokih doza
Prirodni izvori iz
hrane
Beta
karoten
Antioksidans, izvor
vitamina A, oja~ava
imunitet, mogu}a
prevencija karcinoma,
vid.
Mogu}e pove}anje
nastanka
karcinoma plu}a
kod pu{a~a,
bezopasna
narand`asta
prebojenost ko`e.
Narand`asto, `uto,
crveno i zeleno vo}e
i povr}e, {ipak,
crvena paprika,
gloginje, bundeva,
brusnica, dren, divlja
tikva, paradajz.
Vitamin D
Metabolizam
kalcijuma,
mineralizacija kostiju,
prevencija karcinoma,
mogu}a uloga u
sazrijevanju }elija i
o~uvanju imunog
sistema.
Toksi~nost za srce,
jetru, bubrege;
pove}anje
kalcijuma u krvi.
Riblje ulje, mlijeko i
mlije~ni proizvodi,
meso, riba i jaja; u
vidu provitamina – u
raznim namirnicama
a naro~ito u kvascu i
gljivama.
Vitamin E
(Tokoferol)
Antioksidans,
antikoagulant
(spre~ava zgru{avanje
krvi), za{tita od
sr~anih oboljenja i
karcinoma.
Nastanak sr~anih
oboljenja, pove}ano
krvarenje, problemi
sa vidom kod du`eg
kori{}enja ve}ih
doza.
Biljna ulja
(kukuruzno,
suncokretovo i
maslinovo), ulja
klica `itarica,
povr}e, meso, orasi,
lje{nici, badem,
sjemenke, avokado,
kikiriki.
Vitamin K
Mineralizacija kostiju,
neophodan za
prirodno zgru{avanje
krvi i ~ini zna~ajan
faktor za spre~avanje
krvarenja.
Ubrzano
zgru{avanje krvi,
anemija.
Kupus, karfiol,
prokelj, {pinat,
kopriva, paradajz,
gra{ak, soja, mrkva,
krompir, d`igerica,
biljna ulja, riblje ulje,
mlijeko, sir,
`umance i `itarice.
19
HIV/AIDS ISHRANA
20
Vitamin/
Mineral
Uloga
Mogu}e toksi~no
dejstvo zbog
visokih doza
Prirodni izvori iz
hrane
Vitamin C
(Askorbinska
kiselina)
Apsorpcija hrane
(kalcijum, gvo`|e,
folna kiselina),
stvaranje kolagena i
steroidnih hormona,
protivupalno dejstvo,
stvaranje neurotransmitera,
antioksidans,
stimuli{e imunitet.
Kao anti-oksidans,
vitamin C smanjuje
incidencu karcinoma,
naro~ito `eluca, a
neophodan je i za
odr`avanje ~vrstine
kapilara.
Prvi i naj~e{}i znak
da je tijelo zasi}eno
askorbinskom
kiselinom jeste
proliv. Ostale
popratne pojave
~ine mu~nina,
ote`ano mokrenje i
osjetljivost ko`e na
dodir. Oprez kod
osoba sklonih
stvaranju
bubre`nih
kamenaca ili
optere}enju
gvo`|em.
Najbogatiji izvori
vitamina C su {ipak,
ju`no (citrus) vo}e,
vi{nja, crna ribizla,
lisnato povr}e,
kupus, krompir,
paprika i zeleno
povr}e. U mlijeku i
`ivotinjskim tkivima
se nalazi malo
vitamina C.
Vitamin
B1
(Tiamin)
Metabolizam ugljenih
hidrata i mnogih
kiselina. Osigurava
prenos nervnih
signala, doprinosi
mi{i}nom tonusu i
pobolj{ava psihi~ko
zdravlje.
Nema dokaza da je
toksi~an, a ni da je
djelotvoran u
visokim dozama,
pretpostavlja se da
veoma visoke doze
mogu promovisati
rast tumora.
Oboga}eni bijeli
hljeb i hljeb od
punog zrna, p{enica,
`itne klice i mekinje,
crno p{eni~no
bra{no, tamna ri`a,
cerealije, mahunarke, soja, kupus,
{pinat, krompir,
lje{nik, orah,
narand`a, patlid`an,
meso (svinjsko),
d`igerica, srce,
bubrezi, riba,
`umance, pivski
kvasac.
Vitamin/
Mineral
Uloga
Mogu}e toksi~no
dejstvo zbog
visokih doza
Prirodni izvori iz
hrane
Vitamin
B2
(Riboflavin)
Antioksidans,
metabolizam ugljenih
hidrata, masti i
proteina, odr`avanje
normalnog stanja
sluzoko`e i integriteta
membrane crvenih
krvnih zrnaca.
Nisu poznati
toksi~ni efekti.
Mlijeko, surutka od
mlijeka, mlije~ni
proizvodi, d`igerica,
bubreg, srce,
`umance, riba,
oboga}eni bijeli i
punozrni hljeb,
neolju{teno zrnevlje,
cerealije, pivski
kvasac, zeleno
povr}e, orah,
osu{ene kajsije.
Vitamin
B3
(Niacin,
Nikotinska
kiselina)
Ulazi u sastav enzima
zna~ajnih za
metabolizam {e}era,
masti i proteina,
u~estvuje u mi{i}noj
kontrakciji, smanjuje
sintezu lipoproteina
male gustine (LDL),
sni`ava holesterol i
trigliceride, bitan je za
sintezu seksualnih
hormona.
Niacin je toksi~an u
velikim koli~inama.
Toksi~nost
nikotinske kiseline
posljedica je
{irenja krvnih
sudova, {to izaziva
crvenilo, svrab,
vru}inu. Druge
promjene su
smetnje sa
varenjem,
toksi~nost za jetru i
~esta aktivacija
~ira.
Oboga}eni bijeli i
punozrni hljeb (crni),
pirin~ane mekinje,
neprera|ene
`itarice, pivski
kvasac, gra{ak,
zeleno povr}e,
osu{ena d`igerica,
posno meso,
bubrezi, riba,
`ivinsko meso,
mlijeko i mlije~ni
proizvodi, kikiriki,
orah, ko{tunjavi
plodovi, tunjevina.
21
HIV/AIDS ISHRANA
22
Vitamin/
Mineral
Uloga
Mogu}e toksi~no
dejstvo zbog
visokih doza
Prirodni izvori iz
hrane
Vitamin
B6
Metabolizam proteina
(zna~ajan je za sintezu
hemoglobina),
nezasi}enih masnih
kiselina, potreban je
za potpunu apsorpciju
vitamina B12, djeluje
kao prirodno sredstvo
za izmokravanje,
zna~ajan je za
normalnu funkciju
mozga, doprinosi
prevenciji raznih
nervnih i ko`nih
poreme}aja, ubla`ava
no}ne gr~eve i neke
oblike zapaljenja
nerava, smanjuje
mu~ninu.
Vitamin B6 ima
relativno nisku
toksi~nost, a
neurotoksi~ni
efekti zapa`eni su
kod uzimanja doza
ve}ih od 200 mg
dnevno.
Ne preporu~uje se
uno{enje vi{e od 100
mg dnevno.
Banane, puna zrna
`ita, piletina,
`umance,
tamnozeleno lisnato
povr}e, mahunarke,
ribe, {koljke, meso,
iznutrice, mlijeko,
orasi, puter od
kikirikija, krompir,
suve {ljive, suvo
gro`|e, p{enica,
p{eni~ne klice,
kukuruz, avokado,
pivski kvasac.
Sastavni je dio
tjelesnih te~nosti
svih `ivih organizama. Mo`e se re}i
da ga ima svuda.
Folati
(Folna
kiselina)
Uloga je vezana za
vitamin B12 u sintezi
hemoglobina;
prevencija uro|enih
defekata pa se koristi
u trudno}i; mogu}a
prevencija karcinoma.
Visoke doze mogu
da maskiraju
nedostatak
vitamina B12.
Zeleno povr}e,
mahunarke,
narand`e, brokoli,
karfiol, orasi,
zrnevlje, jetra.
Kuvanjem se
uni{tava.
Vitamin/
Mineral
Uloga
Mogu}e toksi~no
dejstvo zbog
visokih doza
Prirodni izvori iz
hrane
Vitamin
B12
(Kobalamin)
Stimulacija rasta i
stimulacija formiranja
i sazrijevanja crvenih
krvnih zrnaca.
Odgovoran za pravilan
metabolizam proteina,
masti, ugljenih hidrata
i aminokiselina; za
sintezu nukleinskih
kiselina; spre~ava
pojavu perniciozne
anemije, neophodan je
za normalnu funkciju i
odr`avanje integriteta
nervnih i epitelnih
}elija.
Rijetki slu~ajevi
genetski
predisponiranih
o{te}enja o~iju.
Namirnice
`ivotinjskog
porijekla – d`igerica,
slezina, bubrezi,
mlijeko, meso, jaja,
sirevi, ribe i {koljke;
temren (namirnica
od fermentisanog
sojinog zrna), dok
soja ne sadr`i ovaj
vitamin.
Kalcijum
– Ca
Ulazi u sastav kostiju i
glavna uloga mu je
gradivna. Nalazi se u
zubima i hrskavici,
tjelesnim te~nostima;
aktivno je uklju~en u
funkciju endokrinog i
neuromuskularnog
sistema, kao i mnogih
enzimskih sistema.
Njegovo prisustvo je
neophodno za
aktivaciju faktora
koagulacije i mi{i}nu
kontrakciju.
Nakupljanje
kalcijuma u mekim
tkivima, stvaranje
bubre`nih
kamenaca,
poreme}aj rada
`lijezda sa
unutra{nim
lu~enjem, mi{i}a i
nerava.
Mlijeko, mlije~ni
proizvodi,
mahunarke, zeleno
povr}e, riblje kosti.
23
HIV/AIDS ISHRANA
24
Vitamin/
Mineral
Uloga
Mogu}e toksi~no
dejstvo zbog
visokih doza
Prirodni izvori iz
hrane
Magnezijum - Mg
Vezivanje kalcijuma za
kosti i opu{tanje
mi{i}a, regulisanje
sr~anog ritma i
sni`avanje nivoa
holesterola. Ovaj
oligoelement reguli{e
rad crijeva, naro~ito u
slu~aju zatvora. Kod
trudnica smanjuje
opasnost od
spontanog poba~aja i
prijevremenog
poro|aja.
Dijareja, smanjena
apsorpcija
kalcijuma.
Cerealije, ko{tunjavo
vo}e, lisnato povr}e,
mahunasto povr}e,
{pinat, sjemenke, sir
od soje, integralne
`itarice, je~am,
kukuruz, ra`, soja,
zob, integralna ri`a,
avokado, banana,
indijski orah,
bademi, kokos,
kikiriki, susam,
krompir.
Gvo`|e Fe
Ulazi u sastav
hemoglobina koji
prenosi kiseonik od
plu}a do tkiva,
sastavni dio brojnih
enzima.
Akutno ili hroni~no
trovanje, talo`enje
gvo`|a u tkivima,
pove}anje rizika za
nastanak sr~anih
oboljenja.
Meso, namirnice i
prera|evine
`ivotinjskog
porijekla,
mahunasto povr}e,
sir od soje (tofu),
lisnato zeleno
povr}e, cerealije,
vo}e.
Cink Zn
Rast, aktivira imunski
sistem, naro~ito
limfocite, poma`e
zarastanje rana, ulkus;
proizvodnja
testosterona,
antioksidans,
transport kiseonika,
ulazi u sastav brojnih
enzima.
Opadanje
imuniteta, pad HDL
(„dobrog“)
holesterola, muka,
ga|enje, metalni
ukus u ustima,
nedostatak bakra.
Namirnice
`ivotinjskog
porijekla, meso,
`ivina, ribe, {koljke,
integralne `itarice.
Vitamin/
Mineral
Uloga
Mogu}e toksi~no
dejstvo zbog
visokih doza
Prirodni izvori iz
hrane
Selen Se
Antioksidans,
metabolizam hormona
{titaste `lijezde,
stimuli{e imunitet, u
jetri podsti~e
izbacivanje nekih
otrova.
Preporu~uje se kao
dodatak antiretroviralnoj terapiji –
200 mikrograma
dnevno.
Preporu~uje se da
dnevni unos ne
prelazi 200
mikrograma.
Ne`eljeni efekti
nastaju pri unosu
600 mikrograma
dnevno: gubitak
kose, noktiju i
zuba, malaksalost,
mu~nina,
povra}anje, metalni
ukus u ustima,
periferna
neuropatija itd.
Meso, jaja, plodovi
mora, riba (tuna),
tele}a d`igerica,
`itarice (integralna
ri`a), mlije~ni
proizvodi, kao i
odre|ene vrste
mineralnih voda.
Postoje tablice preporu~enog dnevnog unosa za svaki vitamin
ili mineral ponaosob, kao i gornja granica dnevnog unosa, zbog
toga {to, kao i smanjeni, i pove}ani dnevni unos nekih vitamina
mo`e dovesti do ozbiljnih bolesti.
Zapamtite da obavezno pogledate pakovanje i uputstvo za
upotrebu preparata, da nikako ne prelazite dozvoljene dnevne
doze (ako se neki sastojak nalazi u vi{e preparata koje koristite
–obavezno saberite njegov ukupni sadr`aj), i da konsultujete svog
ljekara prije zapo~injanja bilo koje dodatne ishrane ili terapije
suplementima.
25
HIV/AIDS ISHRANA
8.
Voda i ostale te~nosti
Kao i hrana, i voda je neophodna za `ivot i normalno
funkcionisanje, zato je nikako ne smijete zaboraviti kad planirate
svoju ishranu. Vode dnevno treba unositi onoliko koliko se dnevno
izbaci. To je za prosje~nog ~ovjeka oko 2 l dnevno ili oko 8 ~a{a
vode. Naravno, ako vje`bate ili se znojite i gubite vi{e od 2 l vode,
vi{e treba i da unesete. Sli~no je i kad imate proliv, gubite mnogo
vode i soli koje morate da nadoknadite i zadr`ite u organizmu.
Posebna je situacija kada zbog svoje anti-HIV terapije morate
unositi vi{e te~nosti pa i o tome treba da vodite ra~una, a sli~no
je i kada imate infekciju be{ike. Nekada je zaista te{ko sve to
iskombinovati, ali morate poku{ati. Zbog toga je izuzetno va`no
da, ako postoje posebne potrebe, savjet u vezi sa unosom
te~nosti potra`ite od svog ljekara.
- Pripremite dovoljnu koli~inu vode koje vam je potrebna za
dan i pijte je pomalo tokom cijelog dana.
- Treba da znate da te~nost unosite i piju}i sokove, mlijeko,
supe i te~nu hranu. Slatki sokovi i gazirana pi}a vam ne}e
ugasiti `e|. Zato su bolji izbor cije|eni sokovi koji su i puni
vitamina.
- Kafa i alkohol se ne ra~unaju u te~nosti jer uzrokuju gubitak
vode.
ALKOHOL
Informacije o tome da li i koliko alkohola smijete popiti toliko su
kontradiktorne da se ne mo`e dati pravi savjet. Ono {to je sigurno
26
jeste da ga osobe sa hepatitisom C i B moraju izbjegavati jer
o{te}uje jetru. Osobe koje su na terapiji proteaznim inhibitorima
ne smiju piti alkohol. Prekomjerno uzimanje alkohola dovodi do
propadanja organizma u cjelini.
9.
Bezbjednost hrane i vode – su{tina je ~isto i svje`e
Ovdje navedeni savjeti namijenjeni su svim PLHIV osobama, ali
su posebno zna~ajni za one osobe koje imaju nizak broj CD4
limfocita, jer {to je manji broj CD4 limfocita, pove}ava se
potencijalni rizik od razboljevanja zbog zaga|ene hrane i vode.
U prodavnici – kupujte hranu ~ije je pakovanje neo{te}eno;
provjerite rok upotrebe; kupujte pasterizovano mlijeko i
mlije~ne proizvode; birajte svje`e i neo{te}eno vo}e i povr}e;
zamrznute proizvode stavljajte u kese koje ~uvaju
temperaturu (mogu se kupiti u na{im supermarketima,
obi~no se nalaze u blizini fri`idera sa zamrznutom hranom);
gotovu hranu kupujte samo na provjerenim mjestima i kupujte
je posljednju; nakon kupovine idite pravo ku}i da se hrana ne
pokvari.
^uvanje hrane – odmah rasporedite nove namirnice u fri`ider
i zamrziva~. U fri`ideru dr`ite odvojeno zapakovanu i
nepripremljenu hranu od one koju ste ve} na~eli i od ostataka
od prethodnih obroka. Ako vam je ostalo hrane od prethodnog
obroka, ona mo`e da stoji u fri`ideru najdu`e dva dana, a u
zamrziva~u du`e. Ako zaboravljate kada ste stavili hranu u
27
HIV/AIDS ISHRANA
fri`ider, mo`ete lijepiti male naljepnice sa datumom i tako
}ete uvijek znati otkad je hrana u fri`ideru. Redovno iz fri`idera
izbacujte trulo povr}e, bu|avi sir, na~etu pa{tetu ili salamu,
napuklo jaje i sve ono {to se i samo mo`da pokvarilo.
Pripremanje hrane – najva`nije kod pripreme hrane je to da
sve bude ~isto, {to zna~i: ~ista hrana, ~ista daska na kojoj
sije~ete hranu, ~ista radna plo~a u kuhinji, ~isto posu|e i drugi
sudovi, ~ist pribor za jelo i pripremu hrane, ~iste kuhinjske
krpe. Dobro operite svu hranu prije upotrebe.
Kuvanje – dobro skuvati, izdinstati ili ispe}i hranu. Izbjegavajte
da jedete sirovo meso, jaja, ribu.
^i{}enje kuhinje – kuhinja se mora ~istiti svaki dan. Radna
povr{ina i sudopera treba da se operu svaki dan deterd`entom
i toplom vodom. Sudove treba prati deterd`entom i toplom
teku}om vodom. Sun|ere i trulekse nakon svakog pranja
treba isprati u ~istoj vodi i ostaviti na suvom. Redovno ih
mijenjajte. Sme}e treba da se izbacuje svaki dan.
U restoranu – izaberite pouzdane i ~iste restorane.
Izbjegavajte da jedete na ulici, posebno u ljetnim mjesecima.
Pazite kakvu hranu birate, pitajte da li su svi sastojci obra|eni.
U nekim jelima nalaze se sirova jaja, nepe~eno meso ili sirova
riba. Raspitajte se {ta jedete ili birajte ono u {ta ste sigurni.
Voda – koristite prokuvanu vodu. Jednom dnevno prokuvajte
vodu nekoliko minuta i ohla|enu je ostavite u fri`ider. Tu vodu
koristite za pi}e, kafu, sok, ~aj, kocke leda. Mo`ete koristiti i
filtere za vodu kojih na na{em tr`i{tu ima mnogo i nisu skupi.
Osim toga, tu je i fla{irana voda – pro~itajte na njenoj etiketi
da li je bakteriolo{ki ispravna. Vodite ra~una o tome da posude
28
u kojima dr`ite prokuvanu vodu, kao i bokale za filtriranje,
svakodnevno perete.
10. Hrana/te~nosti i antiretrovirusna terapija
Uz odre|eni lijek mogu biti postavljeni neki od sljede}ih zahtjeva
u vezi sa hranom i pi}em:
- da pijete lijek uz obrok, odnosno u isto vrijeme kad i jedete;
- da ne jedete dva sata prije uzimanja lijeka ili sat vremena
nakon uzimanja lijeka;
- da jedete odre|enu vrstu hrane uz lijek (npr. masnu hranu)
ili da izbjegavate odre|enu vrstu hrane kako bi se obezbijedila
zadovoljavaju}a apsorpcija lijeka.
Registrovani
naziv
Ostali nazivi
Potrebe u vezi sa
te~no{}u
Potrebe u izmjeni
na~ina ishrane
RTI – inhibitori reverzne transkriptaze
d4T
Stavudine, Zerit
Nema
Nikakve
AZT
Zidosan,
Retrovir
Nema
Nikakve
ddl/EC
Didanosine,
Videx
u formi kapsule
Pije se sa hladnom
obi~nom vodom ili
sa bistrim sokom
od jabuke ({to mo`e
da popravi ukus).
Na prazan stomak
– ne jesti 2 sata
prije i 1 sat poslije
uzimanja doze.
ddl
Didanosine,
Videx
(100/200 mg
tablete)
Preporu~uje se da
se popije sa
hladnom vodom.
Na prazan stomak
– ne jesti 2 sata
prije uzimanja
doze ili uzeti dozu
2 sata nakon jela.
29
HIV/AIDS ISHRANA
Registrovani
naziv
Ostali nazivi
Potrebe u vezi sa
te~no{}u
Potrebe u izmjeni
na~ina ishrane
RTI – inhibitori reverzne transkriptaze
d4T
Stavudine, Zerit
Nema
Nikakve
3TC (150 mg)
Lamivudin,
Epivir
Nema
Nikakve
3TC (300 mg)
Lamivudin,
Epivir
Nema
Nikakve
abacavir
Ziagen
Nema
Nikakve
abacavir + 3TC
Kivexa, Epzicom
Nema
Nikakve
AZT + 3TC
Combivir
Nema
Nikakve
AZT + 3TC +
abacavir
Trizivir
Nema
Nikakve
tenofovir
Viread
Nema
Bilo bi dobro da se
uzima sa hranom,
ali nije neophodno.
FTC
Emtracitabine,
Emtriva
Nema
Nikakve
tenofovir+FTC
Truvada
Nema
Nikakve
ddC
Zalcitabin, Hivid
Nema
Nikakve
NNRTI – nenukleozidni inhibitori reverzne transkriptaze
efavirenz
30
Stocrin, Sustiva
Nema
Ne uzimati sa hranom jer se kod nekih osoba mo`e
pove}ati apsorpcija
lijeka i do 50%, posebno ako ta hrana
ima pove}an nivo
masti, {to mo`e
voditi do poja~anih
ne`eljenih efekata.
Registrovani
naziv
Ostali nazivi
Potrebe u vezi sa
te~no{}u
Potrebe u izmjeni
na~ina ishrane
NNRTI – nenukleozidni inhibitori reverzne transkriptaze
nevirapine
Viramune
Nema
Nikakve
PI – inhibitori proteaze
Inhibitori proteaze koji mogu da se koriste bez ritonavira (mada nije
preporu~ljivo)
nelfinavir
Viracept
Nema
Uzimati uz obroke
kao {to su sendvi~,
musli sa mlijekom,
pe~eni krompir ili
~okolada.
atazanavir
Reyataz
Osobe koje uzimaju
ovaj lijek u vidu
te~nosti treba da
izbjegavaju alkohol.
Uzimati sa laganim
obrokom jer hrana
pove}ava
koncentraciju
raspolo`ivog lijeka.
Dvojne kombinacije inhibitora proteaze (sa ritonavirom)
lopinavir/
ritonavir
Kaletra
1
Uzimati uz obrok.
indinavir/
ritonavir
Crixivan/Norvir
800mg/ 100mg
Pove}ajte dnevni
unos vode kako
biste smanjili {ansu
za nastanak
bubre`nih kamen~i}a. Sok od grejpfruta smanjuje
apsorpciju indinavira tako da ga ne
treba piti u isto
vrijeme kad i lijek.
Nikakve.
O svim kombinacijama i dozama te bilo kojim promjenama vezano uz uzimanje lijekova potrebno je konsultovati se
sa ljekarom
1
31
HIV/AIDS ISHRANA
Registrovani
naziv
Ostali nazivi
Potrebe u vezi sa
te~no{}u
Potrebe u izmjeni
na~ina ishrane
Dvojne kombinacije inhibitora proteaze (sa ritonavirom)
saquinavir/
ritonavir
Invirase/Norvir
1000mg/100mg
Nema
Hrana poma`e da
se umanje
ne`eljeni efekti –
uzimati uz obrok.
fosamprenavir/
ritonavir
Telzir/Norvir
700mg/100mg
Nema
Nikakve
atazanavir/
ritonavir
Reyataz/Norvir
300mg/100mg
Nema
Nikakve
tipranavir/
ritonavir
Aptivus/Norvir
500mg/200mg
Nema
Hrana poma`e da
se umanje
ne`eljeni efekti.
darunavir/
ritonavir
Prezista/Norvir
600mg/100mg
Nema
Uzimati uz obrok.
Inhibitori ulaska virusa u }eliju (inhibitori fuzije)
enfuvirtide
T-20, Fuzeon
Nema
Nikakve
11. Ishrana i ne`eljena dejstva lijekova i simptomi HIV
infekcije
Gubitak na te`ini i mr{avljenje
Jedan od najve}ih izazova za HIV pozitivne osobe jeste da odr`e
svoju tjelesnu te`inu. Gubitak tjelesne te`ine je zdravstveni i
32
estetski problem. Tjelesna te`ina je dobar pokazatelj da li
dobijate dovoljno energije putem hrane. Ona je rezultat unosa
energije hranom i potro{nje energije – dnevnih aktivnosti i
aktivnosti u organizmu (borba protiv HIV-a zahtijeva dodatnu
energiju). Tako|e je pokazatelj op{teg zdravstvenog stanja.
Gubitak na te`ini mo`e da bude prvi znak problema sa zdravljem.
Redovno mjerite tjelesnu te`inu kako biste na vrijeme primijetili
promjene i kako biste na vrijeme mogli da djelujete. Ne`eljeni
gubitak te`ine ozbiljan je zdravstveni problem, jer oslabljen
organizam nije u stanju da zadovolji ni svoje osnovne potrebe, a
kamoli da se bori sa izazovima koje pred njega postavljaju HIV i
oportunisti~ke infekcije.
Mogu}i uzroci gubitaka na te`ini su mnogobrojni, ali svima je
osnova da osoba ne unosi u organizam dovoljno hranljivih
materija. Zato je va`no potruditi se da, ako gubite na te`ini, jedete
visokokalori~ne obroke sa puno proteina i vitamina. Bi}e
potrebno puno volje, strpljenja i vremena.
Manjak apetita
^esto je uzrok gubitka na te`ini nedostatak ili manjak apetita ~iji
su uzroci sama HIV infekcija, oportunisti~ke infekcije,
nemogu}nost jedenja i gutanja, umor, depresija, stres, a manjak
apetita mo`e biti i ne`eljeno dejstvo lijekova. Nije se lako izboriti
sa ovim problemom i obi~no je to dugotrajan proces u kome
rezultati dolaze sporo, bez obzira na to {to se tome posve}uje
ogroman trud i napor. Ali, ~ovjek mora biti uporan.
33
HIV/AIDS ISHRANA
Evo nekoliko savjeta za prevazila`enje ovih problema:
- trudite se da u ku}i imate {to vi{e raznovrsne hrane tako da
ne bude izgovora da nema ba{ ni~ega {to vam se svi|a, a iz
istog razloga kupujte hranu koja vam se dopada i ukusom i
izgledom;
ujutro pripremite {to vi{e namirnica (npr. operite i o~istite
vo}e i povr}e za taj dan) ili ~ak ~itavih obroka, da ne biste
morali kasnije;
- jedite ~e{}e manje obroke – najbolje uvijek u isto vrijeme;
raspored obroka napravite prema svojim obavezama, a
mo`ete koristiti i sat koji }e vas podsje}ati na to da je vrijeme
za obrok;
- neka obrok bude u`ivanje – podijelite ga sa ~lanom porodice,
prijateljem, aran`irajte, za{arenite; nagradite sebe dobrim
filmom, serijom, novinama ili sli~nim nakon obroka;
- apetit se poja~ava nakon fizi~ke aktivnosti – iza|ite napolje
u {etnju, ili na terasi ili u stanu uradite par vje`bi;
- izbacite cigarete i kafu, kao i neposredno uzimanje te~nosti
pred obrok jer sve ovo smanjuje apetit; u me|uobrocima ne
jedite slatki{e jer i to smanjuje apetit;
- zatra`ite pomo} prijatelja ili porodice koji vam mogu pomo}i
u svakom koraku od nabavke hrane pa do zajedni~kog
u`ivanja u hrani.
Problemi sa `vakanjem i gutanjem
HIV pozitivne osobe ~esto se susre}u sa ovim problemom zbog
bolesti usta i zuba. Ote`ano i bolno gutanje mo`e biti posljedica
oportunisti~kih infekcija, naj~e{}e zbog kandide i herpesa, ali i
34
zbog Kapo{i sarkoma. Kod nas nije rijedak slu~aj da ljudi imaju
problema i zbog pokvarenih zuba i bolesti desni.
Evo nekoliko savjeta kako olak{ati jedenje kod ote`anog i bolnog
`vakanja i gutanja hrane:
- jedite mekanu hranu – birajte hranu koja je sama po sebi
mekana, npr. mladi sir, ili sitno isjeckajte i izmiksajte tvrdu
hranu. Na primjer, izmiksana mrkva je poput ka{e i lak{e }ete
je progutati. Mo`ete da dodate i te~nost u hranu da biste je
„razvodnili“. Recimo, slanu hranu razmek{ajte supom, a u
vo}e i sla|u hranu stavite sok ili jogurt, mlijeko;
- jedite u {to manjim zalogajima i polako. Ako postoji zdravija
strana u ustima, jedite na tu stranu, {tedite bolesnu stranu.
Za uzimanje te~nosti i potpuno te~ne hrane koristite slamku.
Dok jedete, pijte po malo te~nosti da lak{e „progurate“‘ hranu;
- ne jedite hranu koja iritira sluzoko`u – kiselo, slano, ljuto i
za~injeno, alkohol, vru}u i prehladnu hranu;
- ako imate kandidu, trebalo bi da izbjegavate {e}er jer on godi
gljivici. Nakon jedenja slatki{a ili pijenja slatkog pi}a isperite
usta makar vodom. Ako ste u mogu}nosti, nosite uvijek sa
sobom te~nost za ispiranje usta tako da vam je pri ruci u
svakoj prilici. Najbolje je da to bude voda sa malo sode
bikarbone koju ste sami pripremili. Isperite usta i ispljunite.
Te~nosti za ispiranje koje se mogu kupiti u apoteci obi~no su
prejake i iritiraju, pa provjerite da li vam odgovaraju;
- perite zube i jezik redovno i idite redovno kod zubara.
Koristite mekanu ~etkicu.
35
HIV/AIDS ISHRANA
Muka i povra}anje
Osje}aj mu~nine, nagon za povra}anjem i povra}anje ~esta su
ne`eljena dejstva lijekova, ali mogu nastati i u sklopu raznih
bolesti organa za varenje i oportunisti~kih infekcija. Su{tina
borbe sa ovim problemom jeste da se bira hrana koja se dobro
podnosi, a da se izbjegava ono {to iritira. Potrebno je voditi
ra~una i o dovoljnom unosu hrane da ne bi do{lo do gubitka na
te`ini.
Treba:
- jesti vi{e manjih obroka;
- jesti hranu koja nije za~injena;
- jesti hranu koja nema jak miris (dok pripremate hranu otvorite prozore, uklju~ite ventilator, pripremajte hranu u
mikrotalasnoj) – ne jedite u kuhinji koja je puna mirisa;
- jesti za stolom, a ne u fotelji ili polule`e}em polo`aju;
- izbjegavati da legnete odmah nakon obroka;
- jesti hranu koja nije prevru}a i prehladna;
- izbjegavati (ako mo`ete) da pijete te~nost odmah nakon
obroka – sa~ekajte bar pola sata.
Proliv (dijareja)
Proliv nastaje zbog prebrzog prolaska hrane kroz crijeva tako da
organizam nema dovoljno vremena za apsorpciju hranljivih
materija, vode i mikroelemenata iz hrane. Stolice su te~ne i
~este. Nastaje zbog samog HIV-a, kao simptom oportunisti~kih
infekcija i koinfekcija, a ~esto je i ne`eljeni efekat lijekova. Najve}i
36
problem je gubitak na te`ini – lo{a apsorpcija hranljivih materija,
gubitak vode i soli, ali tu je i problem stalnog odlaska u toalet koji
ne bira vrijeme i mjesto. Poenta pravilnog na~ina ishrane kod
dijareje je usporiti prolazak hrane kroz crijeva, izbjegavati ono
{to iritira crijeva, voditi ra~una o dovoljnom unosu hranljivih
materija, soli i te~nosti, da bi se odr`ala tjelesna te`ina i
normalno funkcionisanje organizma.
Treba izbjegavati:
- kafu i cigarete (izbaciti ih);
- hranu koja se te{ko vari – pasulj, kupus, za~injenu i masnu
hranu, slatki{e i slatka, kao i gazirana pi}a;
- sirovo vo}e i povr}e – posebno ljusku;
- hranu koja sadr`i laktozu – mlijeko, jogurt, sir, sladoled,
pavlaku (sojino i ri`ino mlijeko ne sadr`e laktozu tako da mogu
biti zamjena za mlijeko `ivotinjskog porijekla). Kasnije }ete
ponovo uvesti mlije~ne proizvode. Za jogurte sa dobrim
bakterijama morate da se konsultujete sa va{im ljekarom.
Po`eljno je da konzumirate:
- supe iz kesice zbog soli, kuvani krompir, ri`u, ri`inu voda sa
cimetom, vanilom, malo meda i sli~no, kompot od olju{tene
kru{ke ili jabuke i ovsene mekinje, jer sadr`e vlakna koja
upijaju i zadr`avaju vodu u crijevima;
- namirnice sa dosta kalijuma – bananu, paradajz, ribu,
breskve, tikvu;
37
HIV/AIDS ISHRANA
- dovoljno te~nosti,
- kalcijum – 2x500 mg dnevno poma`e kod nekih osoba koje
uzimaju nelfinavir i vjerovatno i druge proteazne inhibitore,
- glutamin mo`e pomo}i kod dijareje: 10–30 grama dnevno
(rastvori se u ~a{i vode i popije na prazan stomak).
12. Lipodistrofija i povi{en nivo masno}a i {e}era
u krvi
Povi{en nivo masno}a i {e}era u krvi su, pored gojaznosti,
pu{enja, naslije|a, pola, neaktivnosti i stresa, faktori rizika za
nastanak bolesti srca i krvnih sudova, kao i {e}erne bolesti. Ove
bolesti, kao i rasprostranjenost nabrojanih faktora rizika, {iroko
su rasprostranjeni me|u ljudima u na{oj zemlji. Naravno da je
ista situacija i kod HIV pozitivnih osoba. Osim toga, neki anti-HIV
lijekovi dovode do povi{enja nivoa masti i {e}era u krvi. Prvi korak
lije~enja poreme}aja nivoa masno}a u krvi jeste kombinacija
dijete i fizi~ke aktivnosti. Gotovo svaki ljekar op{te prakse u
ordinaciji ima dijetu za sni`avanje nivoa masno}a u krvi. Svratite
do najbli`eg doma zdravlja i raspitajte se za nju.
Masno}e u krvi
Holesterol je masno}a koja se prirodno nalazi u organizmu i ima
veoma va`nu ulogu u njegovom funkcionisanju. On je va`an
sastojak svake }elije u organizmu, sastavni dio mu{kih i `enskih
38
seksualnih hormona, hormona nadbubre`ne `lijezde i vitamina
D, kao i `u~nih kiselina koje u~estvuju u varenju. Organizam ga
sam stvara, ali se i unosi – prvenstveno preko namirnica
`ivotinjskog porijekla. Iz jetre se putem krvi prenosi po tijelu na
mjesta gdje je potreban.
LDL i HDL holesterol
Holesterol je masno}a rastvorljiva u mastima, a krv se ve}inom
sastoji iz vode, tako da su za njegov prenos putem krvi potrebni
posebni prenosioci. Oni se nazivaju lipoproteini i oni su, u stvari,
kombinacija masti i proteina. Postoje dvije vrste lipoproteina:
LDL holesterol („lo{“‘), koji prenosi holesterol do }elije, tkiva i
organa, i
HDL holesterol („dobar“), koji skuplja i odnosi vi{ak holesterola
nazad u jetru odakle se on izlu~uje.
Ako postoji vi{ak LDL holesterola, on se talo`i na zidovima krvnih
sudova i nastaje arteroskleroza pa je on zbog toga „lo{“. Ako HDL
holesterola ima vi{e, onda se i LDL holesterol vi{e odnosi i krvni
sudovi se „~iste“ od njega, tako da je HDL holesterol „dobar“. [to
je manje LDL holesterola i vi{e HDL holesterola, manji je rizik
od razvoja arteroskleroze i njenih komplikacija.
Trigliceridi su masno}e koje unosimo hranom i koje se u na{em
organizmu nalaze u masnim }elijama kao skladi{te energije. Sve
{to pojedemo vi{e nego {to nam treba, pretvori se u trigliceride
i talo`i se u vidu masnih naslaga u organizmu. Kada unosimo
manje hrane nego {to nam treba, te masne naslage se tro{e.
Zato je, ako su trigliceridi u krvi povi{eni, dijeta prvi korak u
39
HIV/AIDS ISHRANA
rje{avanju ovog problema.
Po`eljne vrijednosti masno}a u krvi:
Prije va|enja krvi za analizu nivoa masno}a u krvi, potrebno je
ne uzimati hranu 15 sati prije uzimanja krvi.
Masno}a
Nivo masno}e (mmol/l)
Komentar rizika
Ukupni holesterol
manje od 5,20
5,20 – 6,19
vi{e od 6,20
po`eljno
grani~no rizi~no
visoko rizi~no
LDL holesterol
manje od 3,40
3,40 – 4,10
vi{e od 4,10
po`eljno
grani~no rizi~no
visoko rizi~no
HDL holesterol
vi{e od 1,60
1,00 – 1,60
manje od 1,00
po`eljno
grani~no rizi~no
visoko rizi~no
Trigliceridi
manje od 1,70
1,70 – 2,29
vi{e od 2,29
po`eljno
grani~no rizi~no
visoko rizi~no
Lipodistrofija je kompleksan poreme}aj za koji se jo{ uvijek ne
zna ta~no obja{njenje i uzrok, i predstavlja kombinaciju vi{e
poreme}aja:
- gubitka masti (sa ruku, nogu, lica i zadnjice),
nakupljanja masti na odre|enim dijelovima tijela (stomak,
grudi, ramena, vrat), i
- metaboli~kih promjena u vidu pove}anog nivoa masno}a i
{e}era u krvi (poreme}aj iskori{}avanja, prerade i
40
skladi{tenja masti i {e}era).
Ovaj poreme}aj dovodi do promjena u izgledu tijela, {to brine
ve}inu HIV pozitivnih osoba. Promjena na~ina ishrane ne mo`e
dovesti do povla~enja ve} nastalih promjena, ali se pokazalo da
uravnote`ena ishrana mo`e pomo}i u kontroli poreme}aja
metabolizma. Ako osoba gubi na te`ini, promjene u vidu gubitka
potko`nog masnog tkiva }e biti ve}e. To je jo{ jedan od razloga
za{to se treba potruditi i odr`avati tjelesnu te`inu na jednom
nivou. Sa druge strane, niskokalori~ne dijete i vje`banje mogu
usporiti promjene koje nastaju u vidu nakupljanja masno}a.
Evo nekoliko op{tih uputstava:
- dijeta – izbaciti zasi}ene masti: svinjetinu, jagnjetinu,
salame, pa{tete, kobasice, maslac, margarin, tvrde
punomasne sireve, punomasno mlijeko i jogurt, pavlaku, ulja,
grickalice, bijeli hljeb, peciva, lisnato tijesto, majonez, ke~ap,
slatki{e, brzu hranu, gazirana pi}a i drugo; najmanje tri puta
nedjeljno jedite ribu, a od mesa jedite piletinu i }uretinu.
- svakodnevno jesti vi{e puta vo}e i povr}e;
- vodite ra~una o koli~ini hrane koju pojedete – isplanirajte
5-6 manjih obroka dnevno, izbjegavajte neplanirane
me|uobroke;
- vje`bajte – brzo hodanje, plivanje, vo`nja biciklom, tr~anje,
rad na spravama (traka, skijanje, steperi), jutarnja gimnastika
20 minuta, i sli~no.
41
HIV/AIDS ISHRANA
13. Planiranje jelovnika
Ako ste upravo odlu~ili da promijenite na~in ishrane, evo i
nekoliko smjernica.
- Probajte da napravite jelovnik prvo za jedan dan, a potom za
cijelu nedjelju. Taj prvi jelovnik vam kasnije mo`e poslu`iti kao
osnova za ostale jelovnike. Mo`ete u njemu mijenjati samo
vrstu namirnica. Na primjer, ako vam negdje u jelovniku stoji
krompir, sljede}e nedjelje na to mjesto mo`ete staviti ri`u, ili
ako vam stoji breskva – sljede}e nedjelje je mo`ete zamijeniti
jabukom. Tako mo`ete prostom zamjenom namirnica iz iste
grupe napraviti vi{e jelovnika. Tako|e, mo`ete da napravite
zimsku i ljetnu varijantu jelovnika jer su sezonski dostupne
razli~ite namirnice.
- Najbolje je da prvo {to }ete upisati u jelovnik budu vrsta
hrane i te~nosti koju morate unositi ta~no i dosljedno sa va{im
lijekovima jer je to neophodno da bi oni djelovali. Koristite
piramidu ishrane da dalje popunjavate jelovnik, a pritom
vodite ra~una o tome da li imate neka ne`eljena dejstva
lijekova ili probleme u ishrani zbog drugih uzroka (ako imate
problem sa `vakanjem, ne}ete u jelovnik staviti dvopek).
- Vodite ra~una da ne gubite na te`ini, odnosno da va{ jelovnik
pokriva potro{nju energije organizma. Ako je potrebno,
napravite ta~nu satnicu kad treba da jedete.
- Pored jelovnika zapi{ite koja je to niskokalori~na hrana, a
najbolje vo}e i povr}e, za „hitne slu~ajeve“ – kad biste ne{to
gricnuli, a nije vrijeme za obrok (naravno, ovo va`i u slu~aju
42
da morate voditi ra~una o vi{ku kilograma, povi{enim
vrijednostima masno}a i {e}era u krvi). Na zadati jelovnik
upisujte i ono {to ste pojeli, a nije bilo predvi|eno jelovnikom,
kao i razlog zbog kojeg ste imali neplanirani obrok.
- Nakon nekoliko nedjelja ste}i }ete rutinu u odabiru i
kombinaciji namirnica, a i uvidjeti koje su to situacije kada i
za{to nepravilno jedete. Kasnije ih mo`ete izbjegavati.
- Ako imate mogu}nosti, idite kod nutricioniste da vam
pomogne u sastavljanju jelovnika prema va{im potrebama,
`eljama i mogu}nostima.
Odricanje od odgovornosti:
Informacije navedene u ovoj bro{uri namijenjene su samo u edukativne
svrhe. U pitanju su savjeti koji ne zamjenjuju terapiju, nisu dio bilo kog
terapijskog protokola i ne zamjenjuju medicinski savjet od strane
ljekara.
43
HIV/AIDS ISHRANA
44
Download

Untitled - Aidsmap