Okružni sud u Banjaluci
www.okruznisud-bl.com
Banjaluka, april 2010. godine
I Z V J E Š TA J
o radu Okružnog suda u Banjaluci
za 2009. godinu
2
UVOD
U izvještaju o radu Okružnog suda u Banjaluci (u daljem tekstu Okružni sud) za 2009.
godinu, dat je osvrt na stanje zatečeno u sudu početkom marta 2004. godine, a detaljno su
prikazani rezultati rada Okružnog suda u periodu od 01.01.-31.12.2009.godine i realizacija
Plana i programa rješavanja starih predmeta.
U Okružnom sudu u Banjaluci su 29.01.2004. godine izvršene personalne promjene, tako da
su 08.03.2004. godine stupile na dužnost novoizabrane sudije. Tom prilikom izvršena je
primopredaja predmeta i popis svih nezavršenih predmeta po svim referatima i u svaki
predmet je izvršen uvid. Nakon toga je organizovan rad odjeljenja, postavljeni su predsjednici
odjeljenja, ocjenjeno ukupno stanje u sudu kao jako loše i nezadovoljavajuće u svim
pravcima, te je napravljen Plan rješavanja predmeta, a naročito starih.
Postojećom sistematizacijom je predviđeno da u sudu radi ukupno 30 redovnih i 4 dodatnih
sudija, te 15 stručnih saradnika. Dakle, na predmetima je, bez predsjednika suda, trebalo raditi
33 sudija, ali kako je u 2009. g. sudija Marija Aničić-Zgonjanin obavljala funkciju v.d.
predsjednika suda, a sudija Nadira Šibonjić je izabrana 01.08.2009.godine, to znači da je u
sudu na predmetima u 2009. godini radilo prosječno 31,4 sudije, tj. 95,20 % sudija
predviđenih sistematizacijom (u koji postotak nije uzeta u obzir činjenica da je sudija Katkić
Idris neprekidno bio na bolovanju od 01.02. do 28. 09. 2009.godine). Dodatnim sudijama
Jasni Šatari i Velimiru Ninkoviću produžen je mandat od 01.10.2009. godine na period od 2
godine. U 2009. godini u sudu je bilo zaposleno i 13 stručnih saradnika. Od njih je
sporazumno prestao radni odnos 31.05.2009. godine Tomić Davidu, a 31.08.2009.godine
Stupar Jadranku. Dakle, u 2009. godini u sudu je radilo prosječno 12,08 stručnih saradnika ili
80,55 % od broja predviđenog sistematizacijom.
Tokom 2009. godine sve sudije provele su zakonom predviđeni broj dana na edukacijama,
seminarima i savjetovanjima, a izabrani edukatori CEST-a, RS proveli su edukacije u pogledu
određenih aktuelnih tema. Broj dana provedenih na edukaciji za svakog sudiju evidentiran je
u Upravi suda. Ostali zaposleni radnici ovog suda imali su, takođe, ogovarajuće edukacije u
cilju što kvalitetnijeg obavljanja svojih radnih zadataka i poslova.
Važno je istaći da je u toku 2009. godine izvršena rekonstrukcija dvije sudnice po najvišim
standardima. Jedna (manja) sudnica je opremljena postojećom audio opremom, a opremanje
druge (veće) sudnice biće realizovano od strane VSTV BiH u toku 2010. godine,
3
BROJ NEZAVRŠENIH PREDMETA NA GLAVNIM REFERATIMA
U MARTU 2004. GODINE U OKRUŽNOM SUDU U BANJALUCI
U martu 2004. godine broj nezavršenih predmeta na glavnim referatima je bio 11.516. Nisu
uzeti pokazatelji iz sporednih referata zato što je bila procjena da se ti referati u kratkom
vremenu mogu ažurirati, što je i postignuto. Prilikom primopredaje izvršen je pregled svih
nezavršenih predmeta, pa su svi predmeti raspoređeni u rad sudijama na svim odjeljenjima.
Sudije u tom periodu su bile zadužene sa izuzetno velikim brojem predmeta i uložen je
ogroman trud samo na upoznavanju sa referatima. Predmeti su bili složeni i uglavnom iz
ranijih godina. Sačinjen je program i plan rješavanja predmeta po svim odjeljenjima, a
naročito predmeta iz ranijih godina. Svakako da je u okviru krivično-prekršajnog odjeljenja
posebna pažnja posvećena hitnom rješavanju pritvorskih predmeta i prekidima zastare na
drugostepenom krivičnom referatu, a naročito na drugostepenom prekršajnom referatu, gdje je
svakodnevno dolazilo do zastarijevanja velikog broja predmeta.
Posebno je značajno za ovaj sud da je u novembru 2005. godine donesen detaljan i
sveobuhvatan Plan rješavanja zaostalih starih predmeta u Okružnom sudu u Banjaluci. U tom
Planu je iskazan istorijat i uzroci koji su doveli do neažurnosti suda, određeni ciljevi,
dinamika, kriteriji, izrađena strategija rješavanja predmeta po svim referatima na odjeljenjima,
a naročito je naglašeno rješavanje predmeta iz ranijih godina, prioritetnih predmeta i
pritvorskih predmeta.
Tromjesečno, polugodišnje i godišnje je praćena realizacija plana rješavanja ovih predmeta.
Plan je zaključno sa 31.12.2009. godine uglavnom realizovan. Donesen je i plan rješavanja
predmeta za 2010. godinu, koji će u slučaju potpune realizacije istog uspostaviti potpunu
ažurnost u ovom sudu (ukoliko priliv predmeta bude na objektivno očekivanom nivou i ukoliko
bude izvršena blagovremena kadrovska popunjenost prema postojećoj sistematizaciji, u
slučaju eventualnog odlaska nekih sudija na druge pozicije i u druge sudove ili tužilaštva).
Znatan doprinos realizaciji Plana rezultat su velikog truda i zalaganja, koji se ogledaju u
ozbiljnom pristupu poslu i svim zadacima, jer se rad sudija, stručnih saradnika i svih
zaposlenih u sudu gotovo svakodnevno odvijao i u popodnevnim satima, subotom, nedjeljom
i u vrijeme praznika.
Svakako, uloženi napori, dali su i dobre rezultate. Već gore smo naveli da je broj nezavršenih
predmeta samo na glavnim referatima u martu 2004. godine bio 11.516. Broj nezavršenih
predmeta na svim referatima u Okružnom sudu u Banjaluci na dan 31.12.2009. godine
je 1338.
4
Pregled za period od 8.3.2004. do 31.12.2009. godine
Referat
K
K-p
Kzs
Kmž
Početno stanje
Svega u radu od
Riješeno
neriješenih predmeta
2004 -2009.g.
Od 2004 na dan 8.3.2004.g.
2009.g.
KRIVIČNO-PREKRŠAJNO I POSEBNO ODJELJENJE
63
464
442
0
56
48
0
6
6
0
15
15
Ostalo neriješenih
predmeta na dan
31.12.2009.g.
22
8
0
0
Km
2
2
2
0
Kž
Kžk
598
0
2833
113
2794
105
39
8
Kv
15
1065
1056
9
Kv-p
Kpp
0
4
139
1106
139
1101
0
5
Kpp-p
0
254
253
1
Kps
2
331
325
6
Kps-p
Kp
0
12
46
284
43
282
3
2
Kp-p
0
6
4
2
Kr
Kri
7
35
368
35
368
35
0
0
Ki
5
5
5
0
Pžp
Pr
3300
0
16967
1390
16902
1390
65
0
UKUPNO
4043
25485
25315
170
GRAĐANSKO ODJELJENJE
18513
18117
136
129
396
7
Gž
Gvl
5760
0
Gvlž
0
52
51
1
V
P
3
11
3003
11
2939
11
64
0
UKUPNO
5774
21715
21247
468
Pž
Ž
832
795
PRIVREDNO ODJELJENJE
3019
2945
4439
4345
74
94
UKUPNO
1627
U
168
7458
7290
168
UPRAVNO ODJELJENJE
6393
5873
520
Uvl
0
38
35
3
Uz
0
26
26
0
168
Početno stanje
neriješenih predmeta
na dan 8.3.2004.g.
6457
Svega u radu od
8.3.200431.122009.g.
5934
Riješeno
Od 8.3.200431.12.2009.g.
523
Ostalo neriješenih
predmeta na dan
31.12.2009.g.
11. 612
61. 118
59. 786
1. 338
UKUPNO
UKUPNO
za sve ref. za
period od
8.3. 2004. –
31.12-2009. g.
5
UKUPAN BROJ RIJEŠENIH PREDMETA U OKRUŽNOM SUDU
U BANJALUCI OD 8.3.2004. DO 31.12.2009. GODINE PO ODJELJENJIMA
U svim odjeljenjima i na svim referatima u analiziranom periodu je riješen neuobičajeno
veliki broj predmeta. Na svim referatima koji su predmet analize je ukupno riješeno, zatečenih
i novoprimljenih spisa, 59.786 od čega:
- na krivično prekršajnom (i Posebnom) odjeljenju ……... 25.315 predmeta
- na građanskom odjeljenju…….........................………… 21.247 predmeta
- na privrednom odjeljenju…………...........................…… 7.290 predmeta
- na upravnom odjeljenju……..............................………….. 5.934 predmeta.
Prosječno je rješavano (počev od 08.03.2004. g.) po 10.248 predmeta godišnje u navedenom
periodu. Kada se ima u vidu broj sudija koji je radio u odjeljenjima i broj riješenih predmeta
sasvim sigurno da to predstavlja posebne i izuzetne rezultate, a pri čemu je sačuvan kvalitet
rada suda.
KRIVIČNO-PREKRŠAJNO ODJELJENJE
Orjentaciona norma sudija
Prema Pravilniku o orjentacionim mjerenjima za praćenje rezultata rada sudija, koje je
utvrdilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, orjentaciona mjesečna norma za sudije
raspoređene u krivično-prekršajnom odjeljenju iznosi:
-
prvostepeni krivični referat – „K“ – 4 predmeta
drugostepeni krivični referat – „Kž“- 15 predmeta
prethodni krivični postupak – „Kpp“ – 55 predmeta
prethodno saslušanje – „Kps“ – 27 predmeta
predmete zaštićenog svjedoka – „Kzs“ – 25 predmeta
drugostepeni krivični postupak protiv maloljetnika – „Kmž“ – 15 predmeta
drugostepeni krivični postupak, pretres pred vijećem ovog suda „Kžk“– 12 predmeta
predmeti vanraspravnog vijeća – „Kv“ – 60 predmeta
razni krivični predmeti – „Kr“ – 60 predmeta
predmeti pomilovanja – „Kp“ – 63 predmeta
drugostepeni krivični postupak izvršenja krivičnih sankcija – „Iksž“ – 60 predmeta
drugostepeni prekršajni referat – „Pžp“ i „Pžp-P“ – 50 predmeta
prekršajni predmeti – „Pr“ – 65 predmeta
predmeti brisanja osude i prestanka primjene bezbjednosnih mjera u krivičnom
postupku – „Kbs“ – 66 predmeta.
Sudijama koji su radili sa stručnim saradnikom navedena norma je uvećana u procentu od
30%, za mjesece u kojima su im stručni saradnici bili raspoređeni.
Brojno stanje sudija i stručnih saradnika i referati na kojima su raspoređene sudije
6
Prema rasporedu poslova izvršenom na početku godine od strane V.D. predsjednika suda, te
izmjenama rasporeda, koje su uslijedile tokom godine, u krivično-prekršajnom odjeljenju
radilo je ukupno devet sudija, odnosno šest sudija tokom cijele godine i troje sudija u
određenom periodu (od 01.09.2009.godine sudije Vesna Stanković-Ćosović i Božana Vulić su
raspoređene na prvostepeni krivični referat, a sudija Idris Katkić na drugostepeni prekršajni
referat, s tim što je isti bio na bolovanju do kraja septembra). Na prvostepenom krivičnom
referatu, na rješavanju K predmeta radilo je četvoro sudija (Olga Malešević tokom cijele
godine, Daniela Milovanović od 01.01.2009. do 01.09.2009.godine, a Vesna StankovićĆosović i Božana Vulić od 01.09.2009.godine do kraja godine) i dvoje stručnih saradnika
(Biljana Radulović od 01.01.2009. do 01.09.2009.godine, a Daniela Vasiljević od 01.06. do
kraja 2009. g.). Kao sudija za prethodno saslušanje u toku 2009.godine, postupala je sudija
Svetlana Marić, a u sezoni godišnjih odmora sudije Dragan Aćić, Srđan Forca i Želimir Lepir.
Na drugostepenom krivičnom referatu (Kž i Kžk- predmeti), postupalo je pet sudija (Dragan
Aćić, Srđan Forca, Želimir Lepir, Svetlana Marić, a Daniela Milovanović od
01.09.2009.godine). Na drugostepenom prekršajnom referatu postupale su sudije raspoređene
na drugostepeni krivični referat - do 01.09.2009. godine, a nakon toga sudije raspoređene na
prvostepeni krivični referat i sudija Idris Katkić po povratku s bolovanja, te pod mentorstvom
sudija i dva stručna saradnika tokom cijele godine (Milan Rosić i Vladimir Simović) i dva
stručna saradnika u određenom periodu (Vladana Graovac od 15.03.2009.godine do
06.11.2009.godine i Danijela Vasiljević od 15.09.2009.godine do kraja godine). Proizilazi da
je tokom 2009. godine u krivično- prekršajnom odjeljenju u prosjeku radilo 7 sudija, odnosno
u prosjeku 3,83 stručna saradnika.
Broj neriješenih predmeta iz prethodne godine i priliv predmeta iz 2009. godine u
krivično-prekršajnom odjeljenju
Iz prethodnog perioda, tj. iz 2008. godine ostalo je neriješenih:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
17 K predmeta
7 Kpp predmeta
5 Kps predmeta
26 Kž predmeta
7 Kžk predmeta
3 Kv predmeta
64 Pžp predmeta
1 Kp predmeta
1 Kzs predmet
U toku 2009. godine zaprimljeno je novih:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
71 K predmet
301 Kpp predmeta
58 Kps predmeta
396 Kž predmeta
19 Kžk predmeta
205 Kv predmeta
1211 Pžp predmeta
46 Kp predmeta
61 Kr predmeta
67 Pr predmeta
3 Kmž predmeta
7
•
•
2 Kzs predmeta
24 Pžp-P predmeta
U toku 2009.godine u radu je bilo ukupno:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
88 K
predmeta
308 Kpp predmeta
63 Kps predmeta
422 Kž predmeta
26 Kžk predmeta
208 Kv predmeta
1275 Pžp predmeta
24 Pžp-p predmeta
47 Kp predmeta
61 Kr predmeta
67 Pr predmeta
3 Kzs predmeta
3 Kmž predmeta
8
Pregled ukupno riješenih predmeta po sudijama u toku 2009. godine
K
Ime i prezime
Kpp
Aćić Dragan
1
Forca Srđan
2
Lepir Želimir
Kps
Kž
Kžk
Kv
3
99
5
55
2
1
92
1
52
1
96
6
52
22
Kr
Kp
Kzs
Kmž
26
95
UKUPNO
24
53
21
117
6
26
11
41
66
303
79
4
17
2
40
7
421
3
517
1
262
1
383
18
199
61
Kpp
Kps
K
Kž
Kžk
Kv
Kr
Kp
Kzs
Kmž
Pžp
Pžp-p
Pr
Ukupno
Neriješeni predmeti
Iz tekuće god.
Iz ranijih god.
5
0
4
2
17
5
39
0
7
1
9
0
0
0
2
0
0
0
0
0
65
0
11
0
0
0
159
8
6
6
180
16
45
177
241
3
234
3
3
Neriješeni predmeti na kraju 2009. g.
Referat
441
95
1
57
UKU
PNO
307
1
61
Pr
250
165
Marić Svetlana
Milovanović
Daniela
Vulić Božana
(od 1.9.09.g.)
Stanković Ć.
Vesna
(od 1.9.09.g)
Pžp-p
1
Katkić Idris
(od 28.9.2009.g.)
Malešević Olga
Pžp
Ukupno
5
6
22
39
8
9
0
2
0
0
65
11
0
167
70
102
61
114
1210
11
67
2427
9
Pregled starih neriješenih predmeta po sudijama
Ime i prezime
Aćić Dragan
Broj predmeta i oznaka
Kžk-9/08
K-114/00
K-207/00
1. 011 0 Kps 06 000006
Marić Svetlana
2. 011 0 Kps 07 000033
Milovanović Daniela K-49/98
Vulić Božana
K-74/01
Malešević Olga
Stanković Ć. Vesna
K-31/01
Pžp-172/09
Pžp-299/09
Pžp-358/09
Pžp-479/09
Pžp-591/09
Pžp-592/09
Datum potvrđivanja
optužnice ili datum
prijema spisa
30.06.2008
21.08.2000
07.12.2000
1.16.02.2006
2.23.07.2007
14.08.1998
Ukupno
1 Kžk
2K
2 Kps
1K
07.11.2001
1K
15.02.2001
24.02.2009
20.03.2009
08.04.2009
06.05.2009
08.06.2009
10-06.2009
1Ki
6 Pžp
Ukupno
14
Što se tiče starih K predmeta-ukupno 5 i Kps predmeta-ukupno 2, isti nisu riješeni iz
objektivnih razloga, jer se radi o tzv. „blokiranim“ predmetima, obzirom da u 4 K predmeta i
2 Kps predmeta optuženi se u bjekstvu, pa su i raspisane centralne i međunarodne potjernice
protiv tih optuženih, dok u jednom K predmetu optuženi su izuzetno lošeg zdravstvenog
stanja, pa s tim u vezi, isti su i procesno nesposobni da učestvuju u krivičnom postupku. Jedan
stari Kžk predmet je predmet koji je dva puta ukidan od strane Vrhovnog suda Republike
Srpske, postupak u istom se vodi po starom Zakonu o krivičnom postupku. Šest starih Pžp
predmeta zaprimljeni su kod ovog suda u periodu od 24.02.2009.godine do 10.06.2009.godine
i biće riješeni u prvom tromesečju 2010. godine.
Pregled ostvarene norme po sudijama u odnosu na efektivno radno vrijeme
Prvostepeni krivični referat
1. SUDIJA DANIELA MILOVANOVIĆ
Od 256 radnih dana (122 880 minuta) odsustvovala je 84,81 radna dana (29 - godišnji odmor,
17 - stručno usavršavanje, 10 - odobrena odsustva i 9 – bolovanje, 3,41 - vijeća kod drugih
sudija, 7,5 - sjednice kolegija suda i kolegija odjeljenja i 8.9 - predsjednik vijeća), pa je je
efektivno na svojim predmetima radila 171,19 radna dana (82 171,2 minuta). Osnovni referat
sudije Daniele Milovanović do 01.09.2009.godine je bio prvostepeni krivični referat (K). Kao
predsjedniku odjeljenja norma joj je bila umanjena za 40%. Kada se ukupno radno vrijeme
(122 880) podijeli sa brojem K predmeta koje je sudija trebala da riješi (28,8) proizlazi da je
sudiji trebalo 4 266,66 minuta da riješi 1 K predmet. Sudija je u 2009. godini riješila ukupno
234 predmeta i to:
K- 21 predmeta (od kojih je jedan predmet ratnog zločina)
Kž - 17 predmeta
10
Kp - 16 predmeta
Kpp - 117 predmeta
Kr - 61 predmeta
Kžk - 2 predmeta
Kada se riješeni predmeti prevedu na K predmete, sudija je riješila 41 K predmet.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 82 171,2 minuta radnog
vremena, trebala je da riješi 19,25 K predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na
radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 82 171,2 /4.
266,66). Kako je u tom periodu sudija riješila 41 K predmet, ostvarila je normu od 212,98 %.
2. SUDIJA OLGA MALEŠEVIĆ
Od 256 radnih dana (122 880 minuta) odsustvovala 58,48 radna dana (24 - godišnji odmor, 8 stručno usavršavanje, 5 - odobreno odsustva, 14,70 - u vijećima kod drugih sudija, 6 sjednice kolegija suda i kolegija odjeljenja i 0,78 - predsjednik vijeća), pa je efektivno na
svojim predmetima radila 197,52 radna dana (94 809,6 minuta). Osnovni referat sudije Olge
Malešević je prvostepeni krivični referat (K). Sudija je radila sa stručnim saradnikom 3
meseca i 15 dana, pa joj je norma na Pžp predmetima za taj period uvećana za 30%. Kada se
ukupno radno vrijeme (122 880) podijeli sa brojem K predmeta koje je sudija trebala da riješi
(48) proizlazi da je sudiji trebalo 2560 minuta da riješi 1 K predmet. Sudija je u 2009. godini
sa stručnim saradnikom riješila ukupno 241 predmet i to:
K- 26 predmeta (od kojih 4 predmeta ratnog zločina)
Pžp- 95 predmeta
Kp - 24 predmeta
Kpp - 95 predmeta i Kzs - 1 predmet
Kada se riješeni predmeti prevedu na K predmete, sudija je riješila 40,42 K predmeta.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 94 809,6 minuta radnog
vremena, trebala je da riješi 37,03 K predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na
radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 94 809,6 /
2560). Kako je u tom periodu sudija riješila 40,42 K predmet, ostvarila je normu od 109,15%.
3. SUDIJA VESNA STANKOVIĆ-ĆOSOVIĆ
Sudija je na prvostepeni krivični i na drugostepeni prekršajni referat raspoređena
01.09.2009.godine (prethodni period godine radila je na građanskom referatu, u okviru kojeg
su posebno evidentirani njeni rezultati rada, dok su na kraju izvještaja prikazani zbirno njeni
rezultati na svim referatima). Od 87 radnih dana (41 760 minuta) odsustvovala je 23,48 radnih
dana (2 - godišnji odmor, 4 - stručno usavršavanje, 9 - odobreno odsustvo, 6,11 – u vijećima
kod drugih sudija dana, 2,37 - sjednice kolegija suda i kolegija odjeljenja), pa je efektivno na
svojim predmetima radila 63,52 radna dana (30 489,6 minuta). Osnovni referat sudije Vesne
Stanković-Ćosović je prvostepeni krivični referat (K). Sudija je radila sa stručnim saradnikom
3 mjeseca i 15 dana, pa joj je norma na Pžp predmetima za taj period uvećana za 30%. Kada
se ukupno radno vrijeme (41 760) podijeli sa brojem K predmeta koje je sudija trebala da
riješi (16) proizlazi da je sudiji trebalo 2610 minuta da riješi 1 K predmet. Sudija je u tom
periodu sa stručnim saradnikom riješila ukupno 114 predmeta i to:
11
KKppKp Pžp -
11
41
1
61
predmeta (od kojih 2 predmeta ratnog zločina)
predmet
predmet
predmet
Kada se riješeni predmeti prevedu na K predmete, sudija je riješila 17,83 K predmeta.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 30 489,6 minuta radnog
vremena, trebala je da riješi 11,68 K predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na
radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 30 489,6 /
2610). Kako je u tom periodu sudija riješila 17,83 K predmet, ostvarila je normu od 152,65%.
4. SUDIJA BOŽANA VULIĆ
Sudija je na prvostepeni krivični i na drugostepeni prekršajni referat raspoređena
01.09.2009.godine (prethodni period godine radila je na građanskom referatu, u okviru kojeg
su posebno evidentirani njeni rezultati rada, dok su na kraju izvještaja prikazani zbirno njeni
rezultati na svim referatima). Od 87 radnih dana (41 760 minuta) odsustvovala je 21,23 radna
dana (2 - godišnji odmor, 4 - stručno usavršavanje, 8 - odobreno odsustvo, vijećima kod
drugih sudija 4,86 dana, sjednicama kolegija suda i kolegija odjeljenja 2,37), pa je efektivno
na svojim predmetima radila 65,77 radna dana (31 569,6 minuta). Osnovni referat sudije
Božane Vulić je prvostepeni krivični referat (K). Sudija je radila sa stručnim saradnikom 2
mjeseca, pa joj je norma na Pžp predmetima za taj period uvećana za 30%. Kada se ukupno
radno vrijeme (41 760) podijeli sa brojem K predmeta koje je sudija trebala da riješi (16)
proizlazi da je sudiji trebalo 2610 minuta da riješi 1 K predmet. Sudija je u tom periodu sa
stručnim saradnikom riješila ukupno 102 predmeta i to:
K6 predmeta
Kpp- 26 predmeta
Pžp – 70 predmeta
Kada se riješeni predmeti prevedu na K predmete, sudija je riješila 12,19 K predmeta.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 31 569,6 minuta radnog
vremena, trebala je da riješi 12,09 K predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na
radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 31 569,6 /
2610). Kako je u tom periodu sudija riješila 12,19 K predmet, ostvarila je normu od 100,82%.
Prethodno saslušanje
5. SUDIJA SVETLANA MARIĆ
Od 256 radnih dana (122 880 minuta) odsustvovala je 70,9 radnih dana (26 - godišnji odmor,
19 - stručno usavršavanje, 7 – odobreno odsustvo, 10,39 – u vijećima kod drugih sudija radna
dana, 6,13 - sjednice kolegija suda i kolegija odjeljenja radna dana i 2,38 - predsjednik
vijeća), pa je efektivno na svojim predmetima radila 185,1 radna dana (88 848 minuta).
Osnovni referat sudije Svetlane Marić je prethodno saslušanje (Kps). Kada se ukupno radno
vrijeme (122 880) podijeli sa brojem Kps predmeta koje je sudija trebala da riješi (324)
12
proizlazi da je sudiji trebalo 379,25 minuta da riješi 1 Kps predmet. Sudija je u 2009. godini
riješila ukupno 180 predmeta i to:
Kps - 53 predmeta
Kv - 40 predmeta
Kž - 79 predmeta
Kžk - 4 predmet
Kp - 1 predmeta
Kmž - 3 predmeta
Kada se riješeni predmeti prevedu na Kps predmete, sudija je riješila 229,61 Kps predmeta.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 88 848 minuta radnog
vremena, trebala je da riješi 234,27 Kps predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na
radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 88 848 / 379,25)
Kako je u tom periodu sudija riješila 229,61 Kps predmeta, ostvarila je normu od 98,01 % u
u okviru ovog odjeljenja.
Drugostepeni krivični referat
6. SUDIJA ŽELIMIR LEPIR
Od 256 radnih dana (122 880 minuta) odsustvovao 87,37 radnih dana (38-godišnji odmor, 3 stručno usavršavanje, 10 - odobreno odsustvo, 25,13 – u vijećima kod drugih sudija dana,
6,13 - sjednice kolegija suda i kolegija odjeljenja i 5,11 - predsjednik vijeća), pa je efektivno
na svojim predmetima radio 168,63 radna dana (80 942,4 minuta). Osnovni referat sudije
Želimira Lepira je drugostepeni krivični referat (Kž). Kao predsjedniku Posebnog odjeljenja
za organizovani i najteže oblike privrednog kriminala norma mu je umanjena za 40%. Sudija
je radio sa stručnim saradnikom 8 mjeseci, pa mu je norma na Pžp predmetima za taj period
uvećana za 30%. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880) podijeli sa brojem Kž predmeta
koje je sudija trebao da riješi (108) proizlazi da je sudiji trebalo 1137,77 minuta da riješi 1 Kž
predmet. Sudija je u tom periodu sa stručnim saradnikom riješio ukupno 441 predmeta i to:
Kž - 96 predmeta
K2 predmeta
Kpp- 22 predmeta
Kv - 52 predmeta
Kžk - 6 predmeta
Kzs- 1 predmet
Pžp- 262 predmeta
Kada se riješeni predmeti prevedu na Kž predmete, sudija je riješio 191,26 Kž predmeta.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 80 942,4 minuta radnog
vremena, trebao je da riješi 71,14 Kž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na
radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 80 942,4 /
1137,77). Kako je u tom periodu sudija riješio 191,26 Kž predmeta, ostvario je normu od
268,85 %.
13
7. SUDIJA SRĐAN FORCA
Od 256 radna dana (122 880 minuta) odsustvovao je 98,25 radnih dana (27 - godišnji odmor,
12 - stručno usavršavanje, 10 - odobreno odsustvo, 38,38 – u vijećima kod drugih sudija, 6,13
- sjednice kolegija suda i sjednicama kolegija odjeljenja i 4,74 - predsjednik vijeća), pa je
efektivno na svojim predmetima radio 157,75 radna dana (75 720 minuta). Osnovni referat
sudije Srđana Force je drugostepeni krivični referat (Kž). Sudija je radio sa dva stručna
saradnika dva mjeseca, pa mu je norma na Pžp predmetima za taj period uvećana za 60%, a za
period dok je radio s jednim stručnim saradnikom (osam mjeseci) norma na Pžp predmetima
mu je uvećana za 30%. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880) podijeli sa brojem Kž
predmeta koje je sudija trebao da riješi (180) proizlazi da je sudiji trebalo 682,66 minuta da
riješi 1 Kž predmet. Sudija je u 2009. godini riješio ukupno 517 predmeta i to:
Pžp - 307 predmeta
Pr 61 predmeta
Kv - 52 predmeta
Kps - 1 predmet
Kpp - 1 predmet
Kzs - 1 predmet
Kp1 predmet
Kž - 92 predmeta
Kžk- 1 predmet
Kada se riješeni predmeti prevedu na Kž predmet, sudija je riješio 189,82 Kž predmeta.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 75 720 minuta radnog
vremena, trebao je da riješi 110,91 Kž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na
radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 75 720 / 682,66).
Kako je u tom periodu sudija riješio 189,82 Kž predmeta, ostvario je normu od 171,12 %.
8. SUDIJA DRAGAN AĆIĆ
Od 256 radna dana (122 880 minuta) odsustvovao je 97,25 radna dana (30 - godišnji odmor, 9
- stručno usavršavanje, 11 - odobreno odsustvo, 29,8 – u vijećima kod drugih sudija radna
dana, 6,16 - sjednice kolegija suda i sjednicama kolegija odjeljenja i 11,29 - predsjednik
vijeća), pa je efektivno na svojim predmetima radio 158,75 radna dana (76 200 minuta).
Osnovni referat sudije Dragana Aćića je drugostepeni krivični referat (Kž). Sudija je radio sa
stručnim saradnikom 8 mjeseci, pa mu je norma na Pžp predmetima za taj period uvećana za
30%. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880) podijeli sa brojem Kž predmeta koje je sudija
trebao da riješi (180) proizlazi da je sudiji trebalo 682,66 minuta da riješi 1 Kž predmet.
Sudija je u 2009. godini riješio ukupno 421 predmet i to:
Kž - 99 predmeta
Kv - 55 predmeta
Kžk - 5 predmeta
Kps - 3 predmeta
Kp - 2 predmeta
Pžp- 250 predmeta
Pžp-p- 7 predmeta
Kada se riješeni predmeti prevedu na Kž predmete, sudija je riješio 180,94 Kž predmeta.
14
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 76 200 minuta radnog
vremena, trebao je da riješi 110,91 Kž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na
radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 76 200 / 682,66)
Kako je u tom periodu sudija riješio 180,94 Kž predmeta, ostvario je normu od 163,14 %.
9. SUDIJA IDRIS KATKIĆ
Sudija je na drugostepeni prekršajni referat raspoređen 01.09.2009.godine, a prethodni period
u ovoj izvještajnoj godini bio je raspoređen na upravnom odjeljenju (bio na bolovanju od
01.02. do 28. 09. 2009. godine). Od 87 radnih dana u ovom odjeljenju (41 760 minuta)
odsustvovao je 33,32 radnih dana (4 - godišnji odmor, 4- stručno usavršavanje, 2-odobreno
odsustvo, 19-bolovanje, 2,32 – u vijećima kod drugih sudija dana, 2 - sjednicama kolegija
suda i kolegija odjeljenja), pa je efektivno na svojim predmetima radio 53,68 radna dana (25
766,4 minuta). Osnovni referat sudije Idriza Katkića je drugostepeni prekršajni referat (Pžp).
Kada se ukupno radno vrijeme (41 760) podijeli sa brojem Pžp predmeta koje je sudija trebao
da riješi (200) proizlazi da je sudiji trebalo 208,8 minuta da riješi 1 Pžp predmet. Sudija je u
tom periodu riješio ukupno 177 predmeta i to:
Pžp- 165 predmeta
Pžp-p – 6 predmeta
Pr6 predmeta
Kada se riješeni predmeti prevedu na Pžp predmete, sudija je riješio 176,61 Pžp predmeta.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 25 766,4 minuta radnog
vremena, trebao je da riješi 123,4 Pžp predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na
radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 25 766,4 /
208,8). Kako je u tom periodu sudija riješio 176,61 Pžp predmet, ostvario je normu od
143,11 %.
Prosjek ostvarene norme krivično-prekršajnog odjeljenja u odnosu na efektivno radno
vrijeme iznosi 157,75 %. U ovaj prosjek nije uračunata norma ostvarena u Posebnom
odjeljenju za organizovani i najteže oblike privrednog kriminala.
KVALITET RADA U KRIVIČNO-PREKRŠAJNOM ODJELJENJU
U okviru Krivično - prekršajnog odjeljenja u izvještajnoj godini veliki broj odluka je bio
preispitivan po izjavljenim žalbama i apelacijama, odnosno ukupno 128 odluke. Od toga je
ukinuto samo 7 odluka ili procentualno izraženo 5,46% odluka na nivou odjeljenja.
15
Kvalitet rada u 2009. godini po referatima i sudijama
Sudija
Ž. LEPIR
Referat
Odbačena
Potvrđena
Preinačena
Ukinuta
K
Kpp
Kv
Kžk
K-apel.
Kž-apel.
0
0
0
0
1
0
1
4
3
11
2
0
1
21 (84 %)
1
0
1
0
0
0
2 (8 %)
1
0
1
0
0
0
2 (8 %)
Ukupno
odluka
6
3
13
2
1
1
26
K
Kžk
Kv
Kpp
0
0
0
0
10
1
3
10
24
(82,76%)
2
0
0
0
3
0
0
0
15
1
3
10
2 (6,90%)
3 (10,34%)
29
11
11
(91,67%)
1
0
12
0
1 (8,33%)
12
Ukupno po svim ref.
D. MILOVANOVIĆ
Ukupno po svim ref.
D. AĆIĆ
0
Kv
Ukupno po svim ref.
S. MARIĆ
0
Kžk
. Kv
Kž-apel
0
0
1
1
1
13
0
14 (100%)
0
0
0
0
0
0
0
0
1
13
1
15
Kv
1
1
0
0
0
0
0
0
1
1
Kpp
Kv
Pžpapel.
0
0
1
8
0
2
0
1
1
11
0
0
0
1
1
0
9 (69,24%)
2 (15,38)
2 (15,38)
13
0
0
0
7
13
3
23
(92,00%)
2
0
0
0
0
0
9
13
3
2 (8,00%)
0
25
Ukupno po svim ref.
M. A. ZGONJANIN
Ukupno po svim ref.
S. FORCA
Ukupno po svim ref.
O. MALEŠEVIĆ
K
Kpp
Kv
Ukupno po svim ref.
V. STANKOVIĆ
0
Kpp
Kv
0
0
0
3
1
4 (100%)
0
0
0
0
0
0
3
1
4
Kpp
0
0
3
3 (100%)
0
0
0
0
3
3
Ukupno po svim ref.
B. VULIĆ
Ukupno po svim ref.
0
16
Tabelarni prikaz kvaliteta rada u 2009. godini po sudijama i vrsti predmeta i ukupno za
odjeljenje
Vraćene odluke - po žalbama i sa Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - po apelacijama
Sudija
Lepir Želimir
Milovanović
Daniela
Malešev Olga
Marić Svetlana
Lepir Želimir
Milovanović
Daniela
Lepir Želimir
Milovanović
Daniela
Malešević
Olga
Forca Srđan
Stanković
Vesna
Vulić Božana
Milovanović
Daniela
Malešević
Olga
Aćić Dragan
Marić Svetlana
Stanković
Vesna
Lepir Želimir
Forca Srđan
Lepir Želimir
Aničić Z.
Marija
Marić Svetlana
Lepir Želimir
Forca Srđan
Ukupno
- odjeljenje
ref.
odb. I
potvr.II prein.III ukin.IV
Ukup
II+III
+IV
Potvr.
(%)
Prein.
(%)
Ukin.
(%)
K
0
4
1
1
6
66,67
16,67
16,66
K
0
10
2
3
15
66,67
13,33
20,00
K
Kžk
Kžk
0
0
0
7
1
2
2
0
0
0
0
0
9
1
2
77,77
100
100
22,22
0
0
0
0
0
Kžk
0
1
0
0
1
100
0
0
Kpp
0
3
0
0
3
100
0
0
Kpp
0
10
0
0
10
100
0
0
Kpp
0
13
0
0
13
100
0
0
Kpp
0
1
0
0
1
100
0
0
Kpp
0
3
0
0
3
100
0
0
Kpp
0
3
0
0
3
100
0
0
Kv
0
3
0
0
3
100
0
0
Kv
0
3
0
0
3
100
0
0
Kv
Kv
0
0
11
13
1
0
0
0
12
13
91,67
100
8,33
0
0
0
Kv
0
1
0
0
1
100
0
0
Kv
Kv
K-ap.
0
0
1
11
8
0
1
2
0
1
1
0
13
11
1
84,62
72,72
0
7,69
18,18
0
7,69
9,1
0
Kž-ap.
1
0
0
0
1
0
0
0
Kž-ap.
Kž-ap.
Pžpap.
1
0
0
1
0
0
0
0
1
1
0
100
0
0
0
0
0
0
0
1
1
0
0
100
3
109
9
7
128
87,20
7,20
5,60
17
ODNOS POTVRĐENIH, UKINUTIH I PREINAČENIH ODLUKA
OKRUŽNOG SUDA U BANJALUCI OD STRANE VRHOVNOG SUDA
RS U TOKU 2009. GODINE
KRIVIČNO-PREKRŠAJNO ODJELJENJE
preinačene odluke,
7,2%
ukinute odluke,
5,6%
potvrđene odluke,
87,2%
potvrđene odluke
preinačene odluke
ukinute odluke
18
Zaključak:
Na dan 31.12.2009.godine na Krivično-prekršajnom odjeljenju ostalo je neriješenih 22 K
predmeta, 39 Kž predmeta, 6 Kps predmeta, 5 Kpp predmeta, 8 Kžk, 9 Kv predmeta, 2 Kp
predmeta, 65 Pžp predmeta i 11 Pžp-p predmeta. Tokom 2009. godine uglavnom je zadržana
ažurnost u rješavanju predmeta, koja je postignuta u 2008. godini, jer su se predmeti rješavali
po pravilu u okviru zakonskog roka, na šta upućuje i činjenica da na kraju 2009. godine od
ukupno 39 Kž neriješenih predmeta, nijedan nije stari predmet, odnosno nijedan od tih
predmeta nije zaprimljen u ovaj sud prije 01.07.2009. godine. Dakle, tokom 2009. godine u
Krivično-prekršajnom odjeljenju ostvareni su odlični rezultati i to kako u broju riješenih
predmeta, tako i u pogledu kvaliteta. Uočava se porast broja neriješenih K predmeta za 10 u
odnosu na prošlu godinu i neznatan porast broja neriješenih Kž predmeta.
Do navedenog povećanja broja neriješenih predmeta na K i Kž referatu došlo je iz opravdanih
razloga i to zbog:
1. složenosti K predmeta
U toku 2009. godine riješeno je 7 predmeta ratnih zločina, za razliku od 2008. godine, kada su
riješena 2 takva predmeta.
2. velikog priliva K predmeta u decembru mjesecu 2009. godini
U toku decembra 2009. godine, dakle na kraju godine, došlo je do neočekivano velikog priliva
K predmeta (13) , koje nije bilo moguće završiti do kraja godine.
3. činjenice da su sve sudije Krivično-prekršajnog odjeljenja istovremeno i
sudije Posebnog odjeljenja za organizovani i najteže oblike privrednog
kriminala
Naime, u Posebnom odjeljenju za organizovani i najteže oblike privrednog kriminala u 2009.
godini, procesuirani su predmeti organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, u
kojima su postupci izuzetno složeni i dugotrajni, pa se prilikom ocjene rezultata rada tih
sudija u Krivično-prekršajnom odjeljenju mora uzeti u obzir činjenica da su iste sudije
postupale kao predsjednici vijeća u oba odjeljenja.
4. većeg priliva Kž predmeta u 2009, u odnosu na 2008. godinu.
Naime, u toku 2008. godine zaprimljeno je 295 Kž predmeta, dok je u toku 2009. godine
zaprimljeno 396 Kž predmeta, dakle, čak 101 Kž predmet više je zaprimljen u toku
2009.godine, u odnosu na 2008. godinu, pa je tako, u toku 2008.godine u radu bilo ukupno
309 Kž predmeta, dok je u 2009. godine u radu bilo ukupno 422 Kž predmeta. I pored ove
činjenice, u 2009. godine je riješeno ukupno 383 Kž predmeta, dok je u 2008. godini riješeno
ukupno 283 Kž predmeta, dakle u 2009. godini je riješeno 100 Kž predmeta više u odnosu na
2008. godinu.
19
POSEBNO ODJELJENJE ZA ORGANIZOVANI I
NAJTEŽE OBLIKE PRIVREDNOG KRIMINALA
Posebno odjeljenje za organizovani i najteže oblike privrednog kriminala (u daljem tekstu:
Posebno odjeljenje) formirano je u Okružnom sudu u Banjaluci početkom novembra mjeseca
2006. godine za postupanje u predmetima koje pokreće specijalno tužilaštvo, kako je to
propisano Zakonom o sprečavanju organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala
("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 37/06 - sa naknadnim izmjenama).
Predsjednik Posebnog odjeljenja je sudija Želimir Lepir. Tokom izvještajne godine na
prvostepenom krivičnom referatu postupali su kao Kpp sudije i kao predsjednici prvostepenih
vijeća sudije: Olga Malešević, Daniela Milovanović, te Želimir Lepir (u predmetu
Privatizacija), te Vesna Stanković-Ćosović i Božana Vulić (počev od 01.09.2009. godine).
Sudije Dragan Aćić i Svetlana Marić završili su ukupno 4 K predmeta po sporazumima o
priznanju krivnje. U ovom odjeljenju postupali su kao izvjestioci na KV predmetima sudije:
Želimir Lepir, Dragan Aćić, Srđan Forca i Svetlana Marić. Kao Kps sudija postupala je
Svetlana Marić (dok su za vrijeme njenog odsustva sudije Olga Malešević i Dragan Aćić
uradili po 2 KPS predmeta). Sudija Srđan Forca postupao je i na KZS predmetima. Sudije
Marija Aničić-Zgonjanin, Mihajlo Brelak i Idris Katkić (od 01.10.2009. godine) postupali su
u ovom odjeljenju samo kao članovi vijeća.
U izvještajnoj godini priliv predmeta u svim referatima ovog odjeljenja bio je veći nego u
odnosu na prethodnu godinu, što se vidi iz slijedećih podataka:
2008. godina
16 – K
57 – KPP
11 – KPS
21 – KV
2009. godina
20 – K
116 – KPP
17 – KPS
47 – KV
Od ukupnog broja svih predmeta u radu tokom izvještajne godine riješeno je:
- 15 K predmeta
- 120 KPP predmeta
- 14 KPS predmeta
- 48 KV predmeta
- 1 KP predmet
- 1 KZS predmet
Pojedinačno, svaki sudija u Posebnom odjeljenju završio je predmeta i to:
Sudije
Milovanović Daniela
Lepir Želimir
Forca Srđan
Malešević Olga
Aćić Dragan
Marić Svetlana
Stanković-Ćosović Vesna
Vulić Božana
Ukupno:
K-p
4
1
3
1
3
2
1
15
Kps-p
Kv-p
16
12
2
2
10
14
Kpp-p
32
9
Kzs-p
Kp-p
1
1
30
1
14
6
48
47
2
120
1
2
20
Na kraju godine ostalo je neriješenih:
- 8 K predmeta
- 1 KPP predmet
- 3 KPS predmeta
- 2 KP predmeta
(na kraju 2008. godine u Posebnom odjeljenju ostala su nezavršena 3 K predmeta, 5 KPP
predmeta i 1 KV predmet, a u toku 2009. godine u rad su zaprimljena još 20 K predmeta, 116
KPP predmeta, 17 KPS predmeta, 47 KV predmeta, 3 KP predmeta i 1 KZS predmet).
Od ukupno nezavršenih 8 K predmeta, imajući u vidu uputstvo za analizu stanja i izradu plana
rješavanja starih i zaostalih predmeta u sudovima BiH, 3 predmeta mogu se svrstati u stare
predmete.
To su:
• predmet broj K-7/08-p (Željeznice).
U ovom predmetu optužnica je zaprimljena 11.7.2008.g., a statusno ročište održano je
25.7.2008.g.. Prvi pretres održan je 12.9.2008.g. i od tada traje. Predmet je po strukturi veoma
obiman i težak a ima 13 optuženih lica. Uz konsultaciju sa predsjednicom sudećeg vijeća,
procjena je da će ovaj predmet biti okončan u prvom tromjesečju 2010.g., a predmet nije
završen preko godinu dana, premda pretresi traju, zbog obimnosti i složenosti predmeta.
• predmet K-15/08-p (Boska).
U ovom predmetu optužnica je zaprimljena 27.10.2008.g. Radi se o veoma obimnom i
složenom predmetu, sa tri optužena lica. Prema najavama predsjednice sudećeg vijeća, pretres
je pri kraju i njegovo okončanje se planira do marta 2010.g . Razlog zašto predmet nije
okončan u toku jedne godine je njegova složenost i obimnost.
• predmet K-7/09-p je razdvojen iz krivičnog predmeta K-7/08-p (Željeznice), dana
28.5.2009.g.
Predmet je bio faktički u predmetu K-7/08-p, ali je u odnosu na jednog optuženog razdvojen
postupak. Pretres u ovom predmetu zakazan je za februar 2010.g. Ostalih 6 predmeta ne mogu
se smatrati starim, niti zaostalim predmetima, obzirom da su optužnice u ovim predmetima
zaprimljene u decembru 2009.g. Gore opisana tri stara predmeta, prema kriterijima su u fazi
presuđenja i okončanje se očekuje u prvom tromjesečju 2010.g.
Što se tiče kvaliteta rada, na Vrhovnom sudu Republike Srpske ukupno su preispitane 24
odluke iz Posebnog odjeljenja i to: 3 K odluke i 21 KV odluka. Od toga su dvije (2) K odluke
potvrđene (66,6 %) dok je jedna (1) K odluka preinačena. 19 KV odluka su potvrđene (90 %),
dok je po 1 odluka ukinuta i preinačena (po 5 %). Pojedinačno po sudijama preispitivano je 3
K odluke sudije Želimira Lepir, od kojih su dvije (2) potvrđene (66,6%) dok je jedna (1)
preinačena (33,3 %), zatim 5 KV predmeta sudije Svetlane Marić od kojih je 5 odluka
potvrđeno (100 %), zatim 4 KV predmeta sudije Srđana Force od kojih su 4 odluke potvrđene
(100 %), zatim 7 KV predmeta sudije Želimira Lepir od kojih je 6 odluka potvrđeno (85,7 %)
dok je 1 odluka ukinuta (14,3 %), zatim 5 KV predmeta sudije Dragana Aćića od kojih su 4
odluke potvrđene (80 %) dok je 1 odluka preinačena (20 %). Sudija Malešević Olga 1 Kpp
potvrđen, 1 Kpp preinačen (50 %), sudija Milovanović Daniela 2 Kpp potvrđena( 100 %) i
sudija Stanković-Ćosović Vesna 3 Kpp potvrđena (100% ). Iz gornjih pokazatelja se vidi da je
od ukupnog broja preispitanih odluka (31) potvrđeno 27 ili 87,1 %, ukinuta 1 odluka ili 3,2 %
i preinačene 3 odluke ili 9,7 %.
21
preinačene odluke,
9,7%
ukinute odluke,
3,2%
potvrđene odluke,
87,1%
potvrđene odluke
preinačene odluke
ukinute odluke
Zaključak:
Opšta karakteristika ovog odjeljenja ogleda se u tom što se u istom nalaze u radu veoma
složeni i obimni predmeti i sa više od 10 optuženih lica i više desetina tačaka optužnice,
odnosno radnji izvršenja, zbog čega su glavni pretresi u pojedinim prvostepenim predmetima
trajali i više mjeseci. Takvi predmeti su npr. bili predmet K-10/08 u kojem je bilo 9 optuženih
(postupak protiv Gorana Škrbića i dr, tzv. „Privatizacija“), zatim predmet K-1/09 u kojem je
bilo čak 11 optuženih (postupak protiv Šaraba Nikole i dr, tzv. „Leotar“), te predmet K-7/08 u
kojem je bilo takođe 11 optuženih (postupak protiv Sretena Telebaka i dr, tzv. „Željeznice“).
Na osnovu prikazanog priliva predmeta može se zaključiti da je u procentima priliv krivičnih
predmeta u izvještajnoj godini veći u svim predmetima i to u K predmetima veći za (25 %), u
KPP predmetima veći za (103 %), u KPS predmetima veći za (54 %), te u KV predmetima
veći za (124 %).
Iz prikazanih riješenih predmeta po svim referatima, u odnosu na ukupan broj predmeta u
radu, vidi se da je svim predmetima posvećen adekvatan značaj, da su isti rješavani strogo u
zakonskim rokovima i da su postignuti dobri rezultati i po kvantitetu i kvalitetu, jer je na kraju
izvještajne godine ostalo neriješeno ukupno 14 predmeta, od toga 8 K predmeta, 1 KPP
predmet, 3 KPS predmeta i 2 KP predmeta.
Iz svih navedenih podataka proizilazi da je ovo odjeljenje i pored znatno većeg priliva svih
predmeta u izvještajnoj godini, ostvarilo programske zadatke za 2009. godinu, a neriješeni
predmeti na kraju godine, zaprimljeni su u rad pred kraj godine i nisu mogli biti okončani u
izvještajnoj godini i pored toga što su svi predmeti rješavani prioritetno, uz maksimalno
poštovanje zakonskih rokova. Osim toga, 2 predmeta iz 2008. godine i to predmeti broj K7/08 (predmet protiv 11 optuženih, tzv. „Željeznice“ – čl. 344/2 i 354/2 KZRS) i predmet K15/08 (predmet tzv. „Boska“ – čl. 347/4 KZ RS), nisu završeni iz razloga velikog broja
optuženih, kao i kompleksnosti i obimnosti tih predmeta. U ovim predmetima traju pretresi
već više mjeseci, te se očekuje njihovo rješavanje u narednom periodu (početkom 2010.
godine).
22
Nadalje, mora se istaći da sudije u ovom odjeljenju ne primaju poseban dodatak na platu u
skladu sa Zakonom za suzbijanje organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala i u
skladu sa preporukom koja je dostavljena iz Ministarstva pravde Republike Srpske - zbog
težine posla, odgovornosti i rizika).
I konačno, bitno je napomenuti da je u dosadašnjem radu Posebnog odjeljenja za organizovani
i najteže oblike privrednog kriminala bilo tehničkih problema u provođenju suđenja, zbog
nedostatka sudnica, koje su bile u fazi rekonstrukcije i renoviranja. Međutim, ovaj problem se
prevazilazio korištenjem sudnica u Osnovnom sudu Banjaluka, što je u velikoj mjeri
onemogućavalo sudije ovog odjeljenja da zakazuju i veći broj pretresa.
VAŽNA NAPOMENA:
Rad na ovim predmetima navedenim sudijama nisu posebno obračunate, već su prikazane
zbirno na posebnoj tabeli za sve sudije ovog suda (kao da se radi o „običnim“ krivičnim
predmetima). No, po mišljenju svih sudija ovog suda, a naročito sudija Posebnog odjeljenja,
predmeti iz ovog odjeljenja moraju se drugačije normirati od ostalih krivičnih predmeta,
što smatramo nužnim zbog njihove strukture i složenosti, broja optuženih lica, obimnosti
dokaznog postupka i uopšte dužine trajanja postupaka - vremena i truda uloženog u njihovo
rješavanje i drugih bitnih činjenica i okolnosti (npr. u većini takvih predmeta održano je i po
nekoliko desetina glavnih pretresa i njihovih nastavaka u toku jedne godine, pa i ove,
izvještajne, a koji pretresi ili njihovi nastavci često traju i puno radno vrijeme), a naročito
zbog vremena potrebnog nakon završetka takvog predmeta za izradu presude i za druge
radnje). Ista argumentacija važi i za predmete iz oblasti ratnih zločina, koji se rješavaju u
okviru Krivično-prekršajnog odjeljenja, jer se i ti predmeti, za razliku od drugih sudova (kao
što je npr. Sud Bosne i Hercegovine), po postojećim orijentacionim mjerilima normiraju samo
kao bilo koji drugi krivični predmet, pri čemu je potpuno zanemarena složenost, struktura,
obimnost, dugotrajnost i drugi bitni parametri kod ovih predmeta.
23
GRAĐANSKO ODJELJENJE
Orjentaciona norma sudija
Prema Pravilniku o orjentacionim mjerenjima za praćenje rezultata rada sudija, koje je
utvrdilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, orjentaciona mjesečna norma za sudije
raspoređene u Građanskom odjeljenju iznosi:
- za drugostepeni građanski postupak – „Gž“ predmeti – 18 predmeta,
- za predmete ponavljanja postupka u građanskim stvarima – „Gvl“ predmeti – 18
predmeta,
- za predmete po žalbi na odluku za ponavljanje postupka u građanskim stvarima –
„Gvlž“ predmeti – 15 predmeta,
- za predmete priznanja odluka stranih sudova, rješavanje o sukobu, odnosno prenosu
mjesne nadležnosti – „V“ predmeti – 44 predmeta.
Sudijama koji su radili sa stručnim saradnikom navedena norma je uvećana u procentu od
30%.
Brojno stanje sudija i stručnih saradnika i referati na kojima su raspoređene sudije
Prema rasporedu poslova izvršenom na početku godine od strane V.D. Predsjednika suda, te
rasporedu tokom godine, u periodu 01.01. 2009. – 31.08.2009. godine u Građanskom
odjeljenju je radilo 12 sudija i to: Radević Mirjana, Bijelić Petra, Majkić Marinković Biljana,
Ajdar Aida, Šatara Jasna, Vulić Božana, Delić Davorka, Bjelobrk Mersida, Stanković Ćosović
Vesna, Brelak Mihajlo, Bundalo Tanja i Ković Željko. U septembru mjesecu u odjeljenju je
radilo 11 sudija (sudije Vulić Božana i Stanković Ćosović Vesna su sa 01.09.2009. godine
raspoređene u Krivično odjeljenje, ali je sudija Samardžić Nermana iz Privrednog odjeljenja
raspoređena u Građansko odjeljenje). Sa 01.10.2009. godine u Građansko odjeljenje je
raspoređena i sudija Šibonjić Nadira, tako da je od 01.10.2009. do 31.12.2009. godine u
Građanskom odjeljenju ponovo radilo 12 sudija. Prema rasporedu na početku godine u
Građansko odjeljenje su raspoređena 4 stručna saradnika i to: Stupar Tatjana, Graovac
Vladana, Tomić Staša i Marić Gordana, međutim jedino je stručni saradnik Marić Gordana
radila sav izvještajni period (01.01. do 31.12.2009. godine) i to sa sudijom Brelak Mihajlom.
Stručni saradnik Stupar Tatjana je bila na bolovanju u periodu januar – mart, a u aprilu
mjesecu zbog ocjene da je na Upravnom odjeljenju potrebnija pomoć stručnih saradnika,
odlukom V.D. Predsjednika suda, je raspoređena u Upravno odjeljenje. Stručni saradnici
Graovac Vladana (sa sudijom Bjelobrk Mersidom) i Tomić Staša (sa sudijom Stanković
Ćosović Vesnom) su u Građanskom odjeljenju radile u januaru i februaru mjesecu, a kada su
iz istih razloga raspoređene u Upravno i Krivično odjeljenje. Sa 01.09.2009. godine u
Građansko odjeljenje je raspoređena stručna saradnica Radulović Mirjana, a koja je
raspoređena da radi tzv. ratne štete (koji predmeti su ranije izneseni završenim prilikom
dostavljanja Pravobranilaštvu RS). Sa 01.10.2009. godine u Građansko odjeljenje je ponovo
raspoređena stručna saradnica Tomić Staša (kod sudije Ajdar Aide), te sa 09.11.2009. godine
stručna saradnica Graovac Vladana (kod sudije Bjelobrk Merside). Proizilazi da je tokom
2009. godine u Građanskom odjeljenju u prosjeku radilo 11,9 sudija, odnosno u prosjeku 2
stručna saradnika. Pri tome je sudija Šatara Jasna bila na bolovanju u periodu 27.05. do
09.06.2009. godine, a sudija Radević Mirjana je bila na bolovanju u periodu 17.08. do
01.10.2009. godine, te sudija Samardžić Nermana u periodu 03. do 06.11.2009. godine.
24
Organizacija rada u odjeljenju
U okviru Građanskog odjeljenja poslovi su razvrstani na referate „Gž“, „Gvl“, „Gvlž“ i „V“.
Osnovni referat je „Gž“ referat i najveći broj predmeta je završen na ovom referatu. Sve
sudije su u toku godine radile predmete „Gž“, „Gvlž“ i „Gvl“, dok su za rad na predmetima na
„V“ referatu bili zaduženi:
- sudija Brelak Mihajlo (priznanje stranih sudskih odluka),
- sudija Bundalo Tanja (predmeti za delegaciju suda i sukob nadležnosti).
Rasporedom poslova izvršenim na početku godine od strane V.D. Predsjednika suda u okviru
ovog odjeljenja određen je predsjednik odjeljenja Bundalo Tanja i 5 stalnih predsjednika
vijeća: Majkić Marinković Biljana, Bundalo Tanja, Bijelić Petra, Šatara Jasna i Delić
Davorka.
Broj neriješenih predmeta iz prethodne godine i priliv predmeta iz 2009. godine na
osnovnom „Gž“ referatu
Na dan 31.12.2008. godine na osnovnom „Gž“ referatu je ostao neriješen 151 predmet.
Tokom godine je zaduženo 2 505, tako da je ukupno u radu bilo 2 656. Kako prema Planu
rada Građanskog odjeljenja za ovu godinu planirano ukupno zaduženje predmeta iznosi 2 383
predmeta (151 predmet iz prethodne godine + 2.232 predmeta koliko je planiran priliv
predmet na bazi prošlogodišnjeg priliva), to proizilazi da je ove godine u radu bio veći broj
predmeta od planiranog ili u procentu 111% predmeta u odnosu na planirani broj predmeta u
radu, dok je sam priliv predmeta tokom ove godine (2.505 predmeta) u odnosu na
prošlogodišnji priliv (2.232 predmeta) veći za 273 predmeta.
Navedeni stvarni priliv predmeta u 2009. godini je bio manji u prvoj polovini godine u
odnosu na drugu polovinu godine. Usljed navedenog, te kod toga da je dio neriješenih
predmeta bio vraćen prvostepenim sudovima radi otklanjanja procesnih nedostataka (usljed
čega nije bilo uslova da se odlučuje po žalbama), početkom godine pojedine sudije (naročito
sudije sa kojima je radio i stručni saradnik) nisu imale dovoljno predmeta za ispunjenje
orjentacione norme. Iz ovog razloga, te s obzirom na tada postignutu ažurnost u rješavanju
predmeta, na temelju odluke Građanskog odjeljenja (uz saglasnost V.D. Predsjednika suda) sa
sjednice održane 08.04.2009. godine utvrđena je interna mjesečna norma od 16 „Gž“
predmeta, a koja je bila na snazi u aprilu i maju 2009. godine, a dok su prema internom
dogovoru iz istih razloga sudije koje su imale stručnog saradnika do 01.10.2009. godine
trebale riješiti ukupno 18 predmeta mjesečno (bez uvećanja na ime stručnog saradnika), a od
01.10.2009. godine stručni saradnici su trebali završiti mjesečno po 5 predmeta. Isto tako
Odlukom Stručnog kolegija predsjedniku Građanskog odjeljenja zbog poslova unutar
odjeljenja mjesečna norma je umanjena za 50%.
Broj riješenih predmeta u toku 2009. godine
U toku 2009. godine riješeno je ukupno 2.260 „Gž“ predmeta.
25
Pregled ukupno riješenih predmeta po sudijama u toku 2009. godine
Ime i prezime
Ajdar Aida
(imala stručnog
saradnika 3 mjeseca)
Bijelić Petra
Bjelobrk Mersida
(imala stručnog
saradnika 3 mjeseca i 20
dana)
Brelak Mihajlo
(stalno imao stručnog
saradnika)
Bundalo Tanja
(radi 50% norme sudije)
Delić Davorka
Ković Željko
Majkić M. Biljana
Radević Mirjana
(bolovanje 17.08. do
01.10.2009. god.)
Šatara Jasna
(bolovanje od 27.05. do
09.06.2009. god.)
Samardžić Nermana
(raspoređena sa
01.09.2009. godine, a na
bolovanju od 03. do
06.11.2009. god.)
Šibonjić Nadira
(raspoređena sa
01.10.2009. god.)
Vulić Božana
(sa 01.09.2009. god.
raspoređena na krivicu)
Stanković Ć. Vesna
(imala stručnog
saradnika 2 mjeseca, a
sa 01.09.2009. god.
raspoređena na krivicu
UKUPNO
„Gž“
UKUPNO
„Gvlž“
„Gvl“
1
3
213
1
3
199
185
(169 sudija i 16 stručni
saradnik)
1
1
187
248
(202 sudija i 46 stručni
saradnik)
1
3
252
121
-
1
122
193
196
207
1
1
2
1
1
196
197
209
178
1
-
179
185
-
2
187
83
-
1
84
53
-
1
54
108
-
1
109
99
(97 sudija i 2 stručni saradnik)
-
-
99
2 260
7
20
2 287
209
(188 sudija i 21 stručni
saradnik)
195
Ukupan broj završenih „Gž“ predmeta od 2260 je manji od priliva predmeta u 2009. godini
(2505).
26
Pregled riješenih „V“ predmeta u 2009. godini
(priznanje stranih sudskih odluka, delegacije, nadležnosti i sukobi nadležnosti)
Mjesec
Januar
Februar
Mart
April
Maju
Juni
Juli - Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
Ukupno
Bundalo Tanja
3
5
4
4
3
9
3
2
5
10
16
64
Brelak Mihajlo
18
27
20
22
25
23
56
24
26
26
25
292
Ukupno
21
32
24
26
28
32
59
26
31
36
41
356
Pored navedenih „V“ predmeta tabelarno prikazanih, u okviru Građanskog odjeljenja, su
završena još 192 ostala „V“ predmeta i to: sudija Brelak Mihajlo je završio 96 ovih predmeta,
a sudija Bundalo Tanja takođe 96 ovih „V“ predmeta.
Sudije iz ovog odjeljenja su učestvovale u suđenju u krivičnim predmetima u prvom stepenu
prema rasporedu za te poslove.
Neriješeni predmeti na „Gž“ referatu
Na kraju 2009. godine na Građanskom odjeljenju je ostalo nezavršeno 396 „Gž“ predmeta, a
što znači da sudije u prosjeku na kraju godine imaju nezavršenu jednu i po mjesečnu normu
predmeta.
27
Pregled neriješenih predmeta po sudijama na dan 31.12.2009. godine
Sudija
Broj
predmeta
Ajdar Aida
22
Bijelić Petra
41
Bjelobrk Mersida
35
Brelak Mihajlo
23
Bundalo Tanja
30
Delić Davorka
35
Ković Željko
40
Majkić M. Biljana
33
Radević Mirjana
46
Stanković Ć. Vesna
-
Šatara Jasna
29
Vulić Božana
-
Samardžić Nermana
38
Šibonjić Nadira
24
Od toga starih predmeta
(stariji od 45 dana od dana
prijema u ovaj sud)
15
(od toga vraćeno prvostepenim
sudovima 8 predmeta)
19
(od toga vraćeno prvostepenim
sudovima 5 predmeta)
14
(od toga vraćeno prvostepenim
sudovima 5 predmeta)
8
(od toga vraćeno prvostepenim
sudovima 7 predmeta)
15
(od toga vraćeno prvostepenim
sudovima 5 predmeta)
18
(od toga vraćeno prvostepenim
sudovima 17 predmeta)
15
(od toga vraćeno prvostepenim
sudovima 8 predmeta)
11
(od toga vraćeno prvostepenim
sudovima 7 predmeta)
25
(od toga vraćeno prvostepenim
sudovima 11 predmeta)
15
(od toga vraćeno prvostepenom
sudu 2 predmet)
10
(od toga vraćeno prvostepenim
sudovima 8 predmeta)
11
(od toga vraćeno prvostepenim
sudovima 3 predmeta)
Od ukupnog broja
predmeta vraćeni
predmeti prvostepenim
sudovima
9
5
5
7
6
20
8
8
11
2
10
7
28
Pregled ostvarene norme po sudijama u odnosu na efektivno radno vrijeme
1. SUDIJA AIDA AJDAR
Od 256 radna dana, odnosno 122 880 minuta, odsustvovala je 56,40 radnih dana (28 dana
godišnjeg odmora, 5 dana edukacije, 11,4 dana u sjednicama vijeća, 6 dana raznih odsustva i
6 dana na sastancima odjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno na svojim predmetima radila
199,60 radna dana.
U toku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radila 199,60 radna dana,
odnosno 95 808 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sa brojem
predmeta koje je sudija trebala riješiti (227 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo 541,32
minuta da riješi jedan GŽ predmet.
Sudija je u 2009. godini, zajedno sa stručnim saradnikom, riješila ukupno 213 predmeta:
- 209 Gž (188 sudija i 21 stručni suradnik)
- 3 Gvl
- 1 Gvlž
Kada se Gvl i Gvlž predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija sa
saradnikom riješila ukupno 213,20 Gž predmeta. Sudija je radila sa stručnim saradnikom 3
mjeseca (od 01.10. do 31.12.2009.godine).
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 95 808 minuta radnog
vremena trebala je riješiti 176,99 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na
radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 95 808/541,32).
Kako je u tom periodu sudija riješila 213,20 Gž predmeta, ostvarila je normu od 120,45 % na
Gž referatu.
2. SUDIJA PETRA BIJELIĆ
Od 256 radna dana, odsustvovala je 59,40 radna dana (32 dana godišnjeg odmora, 5 dana
edukacije, 5,4 radna dana u sjednicama vijeća, 11 radnih dana raznih odsustva i 6 radnih dana
na sastancima odjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno radila na svojim predmetima 196,60
radna dana. U toku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radila 196,60 radna
dana, odnosno 94 368 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sa
brojem predmeta koje je sudija trebala riješiti (212 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo
579,62 minuta da riješi jedan GŽ predmet.
Sudija je u toku 2009. godine riješila ukupno 199 predmeta i to:
- 195 Gž
- 3 Gvl
- 1 Gvlž
Kada se Gvl i Gvlž predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija ukupno
riješila 199,20 Gž predmeta.
29
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 94 368 minuta, trebala je
riješiti 162,81 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojim
predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 94 368/579,62).
Kako je sudija u tom periodu riješila 199,20 GŽ predmeta, ostvarila je normu od 122,35% na
GŽ referatu.
3. SUDIJA MERSIDA BJELOBRK
Od 256 radna dana, odsustvovala je 49,75 radna dana (15 dana godišnjeg odmora, 3 dana
edukacije, 16,75 dana u sjednicama vijeća, 9 dana raznih odsustva, 6 dana na kolegijumima i
sastancima odjeljenja), pa je efektivno radila na svojim predmetima 206,25 radna dana.
U toku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radila 206,25 dana, odnosno 99
000 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sa brojem predmeta
koje je sudija trebala riješiti (220,33 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo 557,70 minuta da
riješi jedan GŽ predmet.
Sudija
i to:
-
je u toku 2009. godine, zajedno sa stručnim saradnikom, riješila ukupno 187 predmeta
185 Gž
1 Gvl
1 Gvlž
Kada se Gvl i Gvlž predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, sudija je riješila 187,20 Gž
predmeta. Sudija je sa stručnim sradnikom radila 3 mjeseca i 20 dana.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 99 000 minuta radnog
vremena, trebala je riješiti 177,51 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na
radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 99000/557,70).
Kako je u tom periodu sudija riješila 187,20 Gž predmeta, ostvarila je normu od 105,45 % na
Gž referatu.
4. SUDIJA MIHAJLO BRELAK
Od 256 radna dana, odsustvovao je 81,80 radna dana (21 dana godišnjeg odmora, 17 dana
edukacije, 25,8 dana u sjednicama vijeća, 12 dana raznih odsustva, 6 dana na kolegijumima i
sastancima odjeljenja), pa je efektivno radio na svojim predmetima 174,2 radna dana.
U toku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radio 174,20 radna dana, odnosno
83 616 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sa brojem predmeta
koje je sudija trebao riješiti (227 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo 541,32 minuta da
riješi jedan GŽ predmet.
Sudija je u toku 2009. godine, zajedno sa stručnim saradnikom, riješio ukupno 544 predmeta
i to.
- 248 Gž
- 3 Gvl
30
-
1 Gvlž
292 V predmet.
Kada se Gvl, Gvlž i V predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, sudija je riješio ukupno
371,40 Gž predmeta. Sudija je 12 mjeseci radio sa stručnim saradnikom.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 83 616 radnog vremena,
trebao je riješiti 154,46 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na
svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 83 616/541,32).
Kako je sudija u tom periodu riješio 371,40 Gž predmeta, ostvario je normu od 240,45 % na
Gž referatu.
5. SUDIJA TANJA BUNDALO
Od 256 radna dana, odsustvovala je 92 radna dana (30 dana godišnjeg odmora, 8 dana
edukacije, 40,6 dana u sjednicama vijeća, 6 dana raznih odsustva, 7,4 dana na kolegijumima i
sastancima odjeljenja), pa je efektivno radila na svojim predmetima 164 radna dana. U toku
2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radila 164 radna dana, odnosno 78 720
minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sa brojem predmeta koje je
sudija trebala riješiti (106 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo 1159,24 minuta da riješi
jedan GŽ predmet.
Sudija
-
je u toku 2009. godine riješila ukupno 186 predmeta i to.
121 Gž
1 Gvl
64 V predmeta.
Kada se Gvl i V predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija riješila
ukupno 148,70 Gž predmeta.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 78 720 minuta radnog
vremena, trebala je riješiti 67,9 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu
na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 78720/1159,24).
Kako je u tom periodu sudija riješila 148,70 Gž predmeta, ostvarila je normu od 219% na Gž
referatu.
6. SUDIJA DAVORKA DELIĆ
Od 256 radna dana, odsustvovala je 119,75 radnih dana (22 dana godišnjeg odmora, 6 dana
edukacije, 35,5 dana u sjednicama vijeća, 13 dana raznih odsustva, 7,25 na sastancima
odjeljenja i kolegijumima i 36 dana na poslovima zamjenika predsjednika suda), pa je
efektivno na svojim predmetima radila 136,25 radnih dana.
U toku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radila 136,25 radna dana,
odnosno 65 400 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sa brojem
predmeta koje je sudija trebala riješiti (212 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo 579,62
minuta da riješi jedan GŽ predmet.
31
Sudija je u 2009. godini riješila ukupno 196 predmeta:
- 193 Gž
- 2 Gvl
- 1 Gvlž
Kada se Gvl i Gvlž predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija ukupno
riješila 196,20 Gž predmeta.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 65 400 minuta radnog
vremena trebala je riješiti 112,83 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na
radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet:65 400/579,62).
Kako je u tom periodu sudija riješila 196,20 Gž predmeta, ostvarila je normu od 173,89 % na
GŽ referatu.
7. SUDIJA ŽELJKO KOVIĆ
Od 256 radna dana, odsustvovao je 69,30 radnih dana (32 dana godišnjeg odmora, 7 dana
edukacije, 12,3 dana u sjednicama vijeća, 12 dana raznih odsustva, 6 dana na sastancima
odjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno radio na svojim predmetima 186,70 radnih dana. U
toku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radio 186,70 radna dana, odnosno
89 616 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sa brojem predmeta
koje je sudija trebao riješiti (212 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo 579,62 minuta da
riješi jedan GŽ predmet.
Sudija je u 2009. godini riješio ukupno 197 predmeta:
- 196 Gž
- 1 Gvl
Kada se Gvl predmet preračuna u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija ukupno riješio
197,20 Gž predmeta.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 89 616 minuta radnog
vremena, trebao je riješiti 154,61 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na
radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 89 616/579,62).
Kako je u tom periodu sudija riješio 197,20 Gž predmeta, ostvario je normu od 127,55 % na
GŽ referatu.
8. SUDIJA BILJANA MAJKIĆ MARINKOVIĆ
Od 256 radna dana, odsustvovala je 67 radna dana (27 dana godišnjeg odmora, 4 dana
edukacije, 25 dana u sjednicama vijeća, 5 dana raznih odsustva i 6 dana na sastancima
odjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno na svojim predmetima radila 189 radnih dana. U
toku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radila 189 radna dana, odnosno 90
720 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sa brojem predmeta
32
koje je sudija trebala riješiti (212 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo 579,62 minuta da
riješi jedan GŽ predmet.
Sudija je u 2009. godini riješila ukupno 209 predmeta:
- 207 Gž
- 1 Gvl
- 1 Gvlž
Kada se Gvl i Gvlž predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija riješila
ukupno 209,20 Gž predmeta.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 90 720 minuta radnog
vremena trebala je riješiti 156,51 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na
radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet:
90
720/579,62).
Kako je u tom periodu sudija riješila 209,20 Gž predmeta, ostvarila je normu od 133,66% na
GŽ referatu.
9. SUDIJA MIRJANA RADEVIĆ
Od 256 radna dana, odsustvovala je 92,25 radna dana (34 dana godišnjeg odmora, 33 dana
bolovanja, 4 dana stručnog usavršavanja i 9 dana raznih odsustva, 6,75 dana u sjednicama
vijeća, 5,5 dana na kolegijumima i sastancima odjeljenja), pa je efektivno radila na svojim
predmetima 163,75 radna dana. U toku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima
radila 163,75 radna dana, odnosno 78 600 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880
munuta) podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebala riješiti (212 predmeta) proizilazi da
je sudiji trebalo 579,62 minuta da riješi jedan GŽ predmet.
Sudija je u toku 2009. godine riješila ukupno 179 predmeta i to:
- 178 Gž
- 1 Gvlž predmet.
Kada se Gvlž predmet preračuna u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija ukupno riješila
179,20 Gž predmeta.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 78 600 minuta radnog
vremena, trebala je riješiti 135,60 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na
radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 78 600/579,62).
Kako je u tom periodu sudija riješila 179,20 Gž predmeta, ostvarila je normu od 132,15% na
GŽ referatu.
10. SUDIJA NERMANA SAMARDŽIĆ
Od 87 radna dana, odsustvovala 19,14 radnih dana (4 dana godišnjeg odmora, 4 dana
bolovanja, 5,76 dana u sjednicama vijeća, 3 dana raznih odsustva i 2,375 dana na sastancima
odjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno radila na svojim predmetima 67,86 radnih dana.
33
Dakle, sudija je na Građanskom odjeljenju u 2009. godini na svojim predmetima radila 32
572,80 minuta. Sudija Samardžić Nermana radila je na Građanskom odjeljenju od 01.09.2009.
godine. Kada se ukupno radno vrijeme (41 760 minuta) podijeli sa brojem predmeta koje
sudija trebala riješiti (72 predmeta), proizilazi da je sudiji trebalo 580 minuta da riješi jedan
Gž predmet.
Sudija je u toku 2009. godine na Građanskom referatu riješila ukupno 84 predmeta i to:
- 83 Gž
- 1 Gvl predmeta.
Kada se Gvl predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija riješila ukupno
84 Gž predmeta.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 32 572,80 minuta radnog
vremena, trebala je riješiti 56,16 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na
radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet 32572,80
minuta/580 minuta).
Kako je u tom periodu sudija riješila 84 Gž predmeta, ostvarila je normu od 149,57 % na GŽ
referatu (zbirna norma za istu biće prikazana na zajedničkoj tabeli na kraju izvještaja, obzirom
da je u toku izvještajnog perioda po rasporedu prethodno radila u okviru Privrednog
odjeljenja, u kom su prikazani rezultati i u tom odjeljenju) .
11. SUDIJA BOŽANA VULIĆ
Od 169 radnih dana, odsustvovala je 50 radna dana (22 dana godišnjeg odmora, 6 dana
edukacije i 5 dana raznih odsustva, 13,5 dana u sjednicama vijeća, 3,6 dana na kolegijumima i
sastancima odjeljenja), pa je efektivno radila na svojim predmetima 119 radnih dana.
U toku 2009. godine sudija je dakle na svojim predmetima radila 57 120 minuta.
Sudija je sa 01.09.2009. godine raspoređena na Krivično odjeljenje.
Kada se ukupno radno vrijeme (81 120 minuta) podijeli sa brojem predmeta koje sudija
trebala riješiti (140 predmeta), proizilazi da je sudiji trebalo 579,43 minuta da riješi jedan Gž
predmet.
Sudija je u toku 2009. godine (do 01.09.2009. godine) riješila ukupno 109 predmeta i to:
- 108 Gž
- 1 Gvl predmet.
Kada se Gvl predmet preračuna u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija ukupno riješila
109 Gž predmeta.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 57 120 minuta radnog
vremena, trebala je riješiti 98,58 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu
na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet 57 120 minuta/579,43
minuta). Kako je u tom periodu sudija riješila 109 GŽ predmeta, ostvarila je normu od
110,57% na GŽ referatu.
34
12. SUDIJA VESNA STANKOVIĆ-ĆOSOVIĆ
Od 169 radna dana, odsustvovala je 82,5 radna dana (35 dana godišnjeg odmora, 2 dana
edukacije i 14 dana raznih odsustva, 28 dana u sjednicama vijeća, 3,5 dana na kolegijumima i
sastancima odjeljenja), pa je efektivno radila na svojim predmetima 86,5 radnih dana. U toku
2009. godine sudija je na Građanskom odjeljenju na svojim predmetima radila 41 520 minuta.
Sudija je sa 01.09.2009. godine raspoređena na Krivično odjeljenje. Kada se ukupno radno
vrijeme (81 120 minuta) podijeli sa brojem predmeta koje sudija trebala riješiti (140
predmeta), proizilazi da je sudiji trebalo 579,43 minuta da riješi jedan Gž predmet.
Sudija je u toku 2009. godine, zajedno sa stručnim saradnikom, riješila ukupno 99 predmeta i
to:
- 99 Gž predmeta
Sudija je 2 mjeseca (u januaru i februaru) radila sa stručnim saradnikom.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 41 520 minuta radnog
vremena, trebala je riješiti 71,66 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na
radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet – 41 520 minuta
/579,43 minuta)
Kako je sudija u tom periodu riješila 99 Gž predmeta, ostvarila je normu od 138,15% na Gž
referatu.
13. SUDIJA JASNA ŠATARA
Od 256 radna dana, odsustvovala je 64,4 radna dana (32 dana godišnjeg odmora, 10
bolovanja, 2 dana edukacije, 14,5 dana u sjednicama vijeća, 10 dana raznih odsustva, 5,9 dana
na kolegijumima i sastancima odjeljenja), pa je efektivno radila na svojim predmetima 191,6
radnih dana. U toku 2009. godine sudija je dakle na svojim predmetima radila 91 968 minuta.
Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 minuta) podijeli sa brojem predmeta koje sudija
trebala riješiti (212 predmeta), proizilazi da je sudiji trebalo 579,62 minuta da riješi jedan Gž
predmet.
Sudija je u toku 2009. godine riješila ukupno 187 predmeta i to.
- 185 Gž predmeta
- 2 Gvl predmeta
Kada se Gvl predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija riješila ukupno
187 Gž predmeta.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 91 968 minuta radnog
vremena, trebala je riješiti 158,67 Gž predmeta. (odnos efektivnog vremena provedenog na
radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet 91 968 minuta
/579,62 minuta)
Kako je u tom periodu sudija riješila 187 predmeta, ostvarila je normu od 117,85 % na Gž
referatu.
35
14. SUDIJA NADIRA ŠIBONJIĆ
Sudija Šibonjić Nadira je radila na Građanskom odjeljenju od 01.10.2009. godine. Od 65
radna dana, odsustvovala je 9,4 radna dana (2 dana edukacije, 3,4 dana u sjednicama vijeća, 2
dana raznih odsustva, 2 dana na kolegijumima i sastancima odjeljenja), pa je efektivno radila
na svojim predmetima 55,6 radnih dana. Sudija je dakle na Građanskom odjeljenju na svojim
predmetima radila 26 688 minuta. Kad se ukupno radno vrijeme za period koji je sudija radila
na Građanskom odjeljenju (31 200 minuta) podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebala
riješiti (54 predmeta), proizilazi da je sudiji trebalo 577,77 minuta da riješi jedan Gž predmet.
Sudija je u toku 2009. godine (od 01.10. do 31.12.2009. godine) riješila ukupno 54 predmeta i
to.
- 53 Gž
- 1 Gvl predmet.
Kada se Gvl predmet preračuna u osnovni Gž referat, sudija je riješila ukupno 54 Gž
predmeta.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima:
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 26 688 minuta radnog
vremena, trebala je riješiti 46,19 predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na
svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet 26 688 minuta /577,77
minuta). Kako je u tom periodu sudija riješila 54 predmeta, ostvarila je normu od 116,91 %
na Gž referatu (prethodno je ista bila raspoređena na Upravno odjeljenje, u okviru kojeg su
posebno evidentirani njeni rezultati rada, dok su na kraju izvještaja prikazani zbirno njeni
rezultati na svim referatima).
Prosjek ostvarene norme građanskog odjeljenja u odnosu na efektivno radno vrijeme
iznosi 143,43%.
Kvalitet rada u odjeljenju
U okviru Građanskog odjeljenja u prethodnoj godini veliki broj odluka je bio preispitivan po
izjavljenim revizijama, kao i apelacijama odnosno ukupno 564 odluke. Od toga je vraćeno na
ponovni postupak samo 58 odluka ili procentualno izraženo 13,79% odluka na nivou
odjeljenja.
36
Sudija
Ajdar Aida
Bijelić Petra
Bjelobrk Mersida
Brelak Mihajlo
Bundalo Tanja
Delić Davorka
Knežević Svjetlana
Ković Željko
Majkić M. Biljana
Obradović Rosa
Radević Mirjana
Rupar Šešum Darija
Stanković Ć.Vesna
Stanišić Jadranka
Šatara Jasna
Šubarić Violanda
Tica Senad
Vulić Božana
UKUPNO
Referat
Odbačene I
Potvrđene II
Gž
Gž
Gž
Gž
Gž
Gž
Gž
Gž
Gž
Gž
Gž
Gž
Gž
Gž
Gž
Gž
Gž
Gž
23
15
2
20
8
7
3
19
16
7
17
0
10
4
17
0
15
17
39
9
4
30
16
3
8
22
16
17
20
1
6
13
16
1
15
24
4
0
0
6
6
1
0
5
6
1
4
0
1
3
2
0
0
8
6
3
0
9
4
1
2
4
3
7
2
0
1
3
2
0
3
8
Ukupno
II+III+
IV
49
12
4
45
26
5
10
31
25
25
26
1
8
19
20
1
18
40
200
260
47
58
365
Preina- Ukinučene III te IV
Potvrđe- Preinačenih (%) nih (%)
Ukinutih
(%)
79,59
75
100
66,67
61,54
60
80
70,97
64
68
76,92
100
75
68,42
80
100
83,33
60
8,16
0
0
13,33
23,08
20
0
16,13
24
4
15,38
0
12,50
15,79
10
0
0
20
12,24
25
0
20
15,38
20
20
12,90
12
28
7,69
0
12,50
15,79
10
0
16,67
20
71,23
12,87
15,89
Kvalitet rada Građanskog odjeljenja izračunat prema Uputstvu VSTV po formuli (zbir
potvrđenih i preinačenih odluka) u odnosu na ukupan broj odluka koje su bile predmet
preispitivanja iznosi 84,1% .
37
ODNOS POTVRĐENIH, UKINUTIH I PREINAČENIH ODLUKA
OKRUŽNOG SUDA U BANJALUCI OD STRANE VRHOVNOG SUDA
RS U TOKU 2009. GODINE
GRAĐANSKO ODJELJENJE
ukinute odluke,
15,9%
preinačene odluke,
12,9%
potvrđene odluke,
71,2%
potvrđene odluke
preinačene odluke
ukinute odluke
38
Zaključak
Na dan 31.12.2009. godine na Građanskom odjeljenju je neriješenih 396 „Gž“ predmeta, dok
je na dan 31.12.2008. godine bilo neriješenih 151 „Gž“ predmeta, pa se radi o blagom porastu
broja neriješenih predmeta u odnosu na prošlu godinu. Prema navedenom, u 2009. godini je
uglavnom zadržana ažurnost u rješavanju predmeta koja je postignuta u 2008. godini, jer su se
predmeti u pravilu rješavali drugi mjesec po prispijeću u ovaj sud (a što znači u okviru
zakonskog roka), dok se samo manji dio predmeta rješavao po isteku navedenog roka
odnosno treći mjesec po prispijeću. Navedeno je rezultat rada svih sudija na Građanskom
odjeljenju, od kojih je većina završavala veći broj predmeta od propisanog broja predmeta.
Time su tokom 2009. godine u Građanskom odjeljenju ostvareni odlični rezultati kako u broju
riješenih predmeta, tako i u pogledu rješavanja starih i zaostalih predmeta (bez obzira što je na
kraju blagi porast neriješenih predmeta), te u pogledu kvaliteta. Isto tako, ove godine je
riješeno ukupno 2 260 „Gž“ predmeta, dok je u 2008. godini ukupno riješeno 2 728 „Gž“
predmeta, ali je do navedene razlike u broju riješenih predmeta, te broju neriješenih predmeta,
došlo iz opravdanih razloga i to:
1. manjeg broja sudija u odnosu na prošlu godinu, jer je u 2008. godini u Građanskom
odjeljenju u prosjeku radilo 13,13 sudija, a ove godine u prosjeku 11,9 sudija,
2. manjeg broja stručnih saradnika, jer je u 2008. godini u Građanskom odjeljenju u
prosjeku radilo 4,5 stručnih saradnika, a ove godine u prosjeku 2 stručna saradnika,
3. manje norme u odnosu na prošlu godinu, kada se radilo po većoj internoj normi, dok
se zbog postignute ažurnosti na kraju prošle godine od 01.01.2009. godine radila smo
propisana orjentaciona norma, a neke sudije nisu mogle ostvariti ni tu normu jer od
aprila do kraja juna mjeseca nije bilo dovoljno predmeta u radu na građanskom
odjeljenju (što je bio razlog za smanjenje broja sudija na ovom odjeljenju i njihovo
raspoređivanje u druga odjeljenja, gdje je bilo nužno postići bolju efikasnost).
4. manji broj predmeta u radu u prvom polugodištu ove godine, u odnosu na isti period
prethodne godine rezultat je smanjenog priliva u tom periodu, ali i većeg broja
predmeta koji su bili vraćeni prvostepenim sudovima radi otklanjanja procesnih
nedostataka, a koji nisu kroz duži period vraćeni ovome sudu (zbog čega je v.d.
predsjednika suda slala u više navrata dopise – urgencije predsjednicima tih sudova,
da preduzmu potrebne i odgovarajuće mjere da se ti predmeti vrate ovome sudu na
dalji nadležan postupak, a što je dovelo do povećanog priliva predmeta naročito nakon
godišnjih odmora).
5. zbog velikog angažovanja sudije Stanković Ćosović Vesne u krivičnim vijećima
(predmet „Željeznice“ i dr. predmeti).
6. u ovoj godini većina predmeta je rađena u CMS, a što je sudijama faktički oduzimalo
dio radnog vremena (prošle godine su samo 2,5 mjeseca rađena u CMS i to dio
predmeta),
7. većeg ukupnog priliva predmeta u 2009. godini od 2 505 „Gž“ predmeta (dok je u
2008. godini priliv predmeta iznosio 2 232 „Gž“ predmeta),
8. sudija Šatara Jasna je bila na bolovanju u periodu 27.05. do 09.06.2009. godine,
9. sudija Radević Mirjana je bila na bolovanju u periodu 17.08. do 01.10.2009. godine,
39
10. sudija Samardžić Nermana je bila na bolovanju u periodu 03. do 06.11.2009. godine,
11. tokom ove godine su meritorno rađeni i predmeti tzv. ratnih šteta (koji su ovom sudu
vraćeni po okončanju postupka vansudskog poravnanja), a navedeno bez iznošenja
predmeta završenim, jer su ovi predmeti izneseni završenim na drugi način krajem
2005. i u 2006. godini prilikom dostavljanja Pravobranilaštvu Republike Srpske, pa su
tako u 2009. godini završena 143 predmeta tzv. ratnih šteta, a što je zahtijevalo
dodatno angažovanje sudija u Građanskom odjeljenju,
12. zbog velikog broja sudija, a time i velikog broja sjednica, predsjednici vijeća su bili
jako opterećeni pa su predsjedavali 5 do 6 puta mjesečno na sjednicama (te nakon toga
pregledali izrađene odluke), dok su članovi vijeća bili u sjednicama u prosjeku po 3
puta mjesečno.
U odnosu na tzv. vraćene predmete i predmete ratnih šteta, potrebno je posebno istaći:
Tokom 2009. godine u okviru Građanskog odjeljenja ovoga suda na osnovnom „Gž“ referatu
je bilo 2656 „Gž“ predmeta (151 neriješen predmet iz prethodnog perioda + priliv od 2505
predmeta). Tokom godine je riješeno 2.260 predmeta, tako da je na kraju godine ostalo
neriješenih 396 „Gž“ predmeta. Od označenog ukupnog broja neriješenih predmeta na dan
31.12.2009. godine, prvostepenim sudovima vraćeno je 98 predmeta (dakle, oko 25 % od
ukupnog broja neriješenih predmeta na ovom referatu), a radi otklanjanja procesnih
nedostataka, kako bi se ostvarili zakonski uslovi za odlučivanje po izjavljenim žalbama u
navedenim predmetima. Naime, tokom 2009. godine, kao i ranijih godina, ovaj sud, kao
drugostepeni, uslijed navedenih procesnih nedostataka i u cilju njihovog otklanjanja, vraćao je
značajan broj predmeta prvostepenim sudovima. Broj tih vraćenih predmeta se mijenjao iz
mjeseca u mjesec. No, od strane sudije izvjestioca na svim građanskim referatima svakog
mjeseca pripremaju se predmeti za sjednice vijeća i ulaže se i vrijeme i trud, ali se na istima
nerijetko donosi odluka da se predmet vrati prvostepenom sudu zbog potrebe otklanjanja
procesnih nedostataka, a koji se često ne mogu primijetiti odmah, čim se započne sa
pripremanjem spisa. Takvi predmeti ne mogu se iznijeti završenim, jer postoji obaveza
ponovnog iznošenja predmeta na novu sjednicu vijeća, po povratku od strane prvostepenih
sudova. U navedenim predmetima, gotovo po pravilu, urgira se i po nekoliko puta da se
postupi po nalogu i uputama ovoga suda. Većina predmeta vraća se ovome sudu tek nakon
više urgencija, a u pojedinim predmetima predmeti se ne vraćaju u dužem vremenskom
periodu i pored više urgencija (u nekim predmetima čak i po nekoliko godina). Osim toga,
uočeno je da u dijelu tih predmeta bude postupljeno po nalogu ovoga suda samo djelimično,
tako da se zna desiti da se jedan predmet vraća prvostepenom sudu i po dva do tri puta.
Navedene okolnosti se odražavaju na ažurnost ovoga suda u rješavanju predmeta u okviru
Građanskog odjeljenja. Posebno zabrinjava činjenica da je prvostepenim sudovima vraćen
znatan broj „starih“ predmeta (po starosti inicijalnog akta, ili po datumu prijema u ovaj sud).
Tako su na dan 31.12.2009. godine na Građanskom odjeljenju (prema tabelama dostavljenim
VSTV-u o radu ovog suda u 2009. godini) ostala neriješena 24 „stara“ predmeta (predmeti
koji su u ovaj sud zaprimljeni ranijih godina, a ne tokom 2009. godine. Prema stanju na
referatima, od navedenih 24 „stara“ predmeta, koji se na dan 31.12.2009. godine vode kao
neriješeni, prvostepenim sudovima su bila vraćena 22 predmeta - sa izuzetkom 2 predmeta, s
tim što je predmet Gž-2618/03 (koji je prvostepenom sudu bio vraćen još 15.06.2006. godine
i u istome je više puta urgirano radi postupanja), od strane prvostepenog suda ovome sudu
vraćen tek dana 29.12.2009. godine, pa nije ni mogao biti iznesen na sjednicu vijeća u 2009.
godini, dok predmet Gž-447/05 nije bio riješen iz drugih objektivnih razloga (pribavljanje
40
materijalno-pravnih propisa SRJ Njemačke putem Ministarstva pravde BiH). Oba navedena
„stara“ predmeta riješena su u januaru 2010. godine. Od navedenog broja „starih“ predmeta
(22) koji su na dan 31.12.2009. godine bili vraćeni prvostepenim sudovima, ovom sudu su se
do 15.03.2010. godine vratila samo 4 predmeta (i isti su u međuvremenu i završeni). No,
samo iz ove kategorije „starih“ predmeta (kod prvostepenih sudova još uvijek se nalazi 18
predmeta, pa isti iz ovog razloga još uvijek nisu završeni, niti je izvjesno kad će nam biti
vraćeni, pa samim tim ni kad će biti završeni, što opterećuje ažurnost ovoga suda i daje
netačnu percepciju o nepostupanju ovog suda u „starim“ predmetima. Kako bi se navedeni
problem bar donekle ublažio, pored pomenutih urgencija sudija izvjestilaca, koji su zaduženi
navedenim vraćenim predmetima, v.d. predsjednika suda je u više navrata, slala detaljne
izvještaje predsjednicima prvostepenih sudova o broju i oznaci vraćenih predmeta,
pojedinačno po sudovima, te je na ovaj problem ukazivala i na sastancima održanim sa
predsjednicima prvostepenih sudova. Nakon toga su predsjednici sudova, u različitim
vremenskim rokovima, dostavljali povratne informacije o pojedinim, ali ne i o svim vraćenim
predmetima.
Međutim, kako se radi o konstantnom problemu (jer dok se ovom sudu vrate ranije vraćeni
predmeti, već se vraćaju i drugi predmeti), to proizilazi da navedene aktivnosti putem
predsjednika prvostepenih sudova nisu dovele do konačnog rješenja navedenog problema, jer
i nakon svega, sudije prvostepenih sudova ovome sudu i dalje dostavljaju predmete sa
procesnim nedostacima. Dakle, sudije Građanskog odjeljenja ulažu maksimalne napore da svi
referati budu ažurni, ali su navedeni nedostaci prevashodan razlog što na dan 31.12.2009.
godine nisu riješeni predmeti iz ranijih godina, i ti predmeti neće se moći riješiti ni u dogledno
vrijeme. Pomenuti procesni nedostaci najčešće tiču nedostatka punomoći za zastupanje
stranke, nedostatka u dostavljanju pobijane odluke, žalbe i odgovora na žalbu, potrebe
donošenja rješenja o ispravci, donošenja dopunske odluke po zahtjevu stranaka, pribavljanja
izjašnjenja o povredama odredaba Zakona o parničnom postupku i slično.
Pored navedenog, na broj riješenih predmeta, a time i na ažurnost Građanskog odjeljenja su
od uticaja i predmeti tzv. ratnih šteta. Naime, radi se o tome da je saglasno odredbama čl. 4. i
5. Zakona o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu
ranih dejstava od 20. maja 1992. do 19. juna 1996. godine („Službeni glasnik Republike
Srpske“, broj: 103/05), krajem 2005. i u 2006. godini Pravobranilaštvu Republike Srpske,
radi provođenja postupka vansudskog poravnanja, dostavljeno ukupno 829 „Gž“ predmeta
ratnih šteta. Ovi predmeti su dostavljani uz popratne dopise, a izneseni su tada završenim (po
sudijama koji su bili zaduženi ovim predmetima) na drugi način. Po okončanju navedenog
vansudskog postupka ovi predmeti se vraćaju ovome sudu radi odlučivanja po žalbi, a pošto
se radi o predmetima koji su iz ranijih godina, isti se u upisniku manuelno evidentiraju kao
vraćeni pod istim poslovnim brojem i daju u rad sudijama. Rad na ovim predmetima
opterećuje sudije, pa su tako recimo u 2009. godini riješena 143 ova predmeta, a u kojima je
odluka po žalbi donesena pod starim brojem i sudije nisu iznosile ove predmete završenim
kada je donesena odluka po žalbi, niti im je rad na ovim predmetima uračunat u normu. Do
31.12.2009. godine ovom sudu su vraćena ukupno 574 navedena predmeta, pa proizilazi da će
se ovome sudu vratiti još 255 ovih predmeta, koje predmete će sudije raditi bez iznošenja
završenim, kada bude donesena odluka po žalbi. Iz ovog razloga, postoje opravdani prigovori
sudija, a pogotovo onih koji sada rade na ovim predmetima, a nisu radili u okviru Građanskog
odjeljenja ovoga suda tokom 2005. i 2006. godine, jer se njihov rad na ovim predmetima ne
evidentira ni kroz CMS, a niti kroz normu.
41
PRIVREDNO ODJELJENJE
Orjentaciona mjerila rada sudija
Pravilnikom o orjentacionim mjerilima za praćenje rezultata rada sudija, orjentaciona
mjesečna norma za sudije raspoređene na privrednom odjeljenju iznosi:
-
18 „Pž“ predmeta ili 18 „Ž“predmeta odnosno„Gž“(nova oznaka u CMS-u za„Ž“)
Sudijama kojima je dodijeljen stručni saradnik norma se uvećava u procentu od 30%.
Predsjedniku odjeljenja mjesečna norma je umanjena za 40% zbog poslova koje obavlja
isključivo vezano za organizaciju rada odjeljenja.
Broj sudija i stručnih saradnika na privrednom odjeljenju
-
Od 1.1.2009. do 1.9.2009. godine na privrednom odjeljenju radilo je 6 sudija
Od 1.9.2009. do 31.12.2009. godine radi 4 sudije i jedan stručni saradnik od
1.11.2009. godine
Organizacija rada u odjeljenju
U privrednom odjeljenju rješavaju se privredni sporovi („Pž“) i radni sporovi („Ž“). Prema
novoj oznaci radni sporovi se vode kroz CMS u upisniku „Gž“, dok stari predmeti koji nisu
zavedeni u CMS, nose oznaku „Ž“. Ponavljanje pravosnažno okončanog postupka vodi se
kroz upisnik „Gvl“ a „Gvlž“ su predmeti po žalbi. Do 1.9.2009. godine na privrednom
odjeljenju bila su 2 (dva) predsjednika vijeća, a od tada do kraja godine 1 (jedan) predsjednik
vijeća. Stručni saradnik je od 1.11.2009. godine raspoređen u privredno odjeljenje i to kod
predsjednika odjeljenja i radi na „Ž“ predmetima.
Broj neriješenih predmeta iz prethodne godine i priliv predmeta u toku 2009. godine
-
Na dan 31.12.2008. godine na privrednom odjeljenju ostalo je neriješeno:
47 Pž (privrednih drugostepenih) predmeta
46 Ž (radnih drugostepenih) predmeta,
što ukupno iznosi 93 predmeta.
-
U toku 2009. godine priliv predmeta je bio sljedeći:
471 Pž predmeta
503 Ž predmeta
što ukupno iznosi 974 predmeta
-
U toku 2009. godine bilo je u radu:
518 Pž predmeta
549 Ž predmeta
što ukupno iznosi 1067 predmeta
Broj riješenih predmeta u toku 2009. godine
- U toku 2009. godine riješeno je:
444 Pž predmeta
455 Ž predmeta
42
što ukupno iznosi 899 predmeta. Riješeno je i 5 Gvl i 1 Gvlž predmet.
Pregled ukupno riješenih predmeta po sudijama u toku 2009. godine
Ime i prezime
Gajić Bogdan
Romčević-Tadić Snježana
Raosavljević Mirjana
Ninković Velimir
Turkeš Drago
Samardžić Nermana
Pž
97
84
86
84
43
50
Gž
33
62
59
69
40
36
Ž
23
35
34
26
18
20
Gvlž
1
-
Gvl
2
3
-
Ukupno
154
183
179
182
101
106
Stručni saradnik je za novembar i decembar 2009. godine riješio ukupno 12 predmeta koji su
iskazani u normi sudije Gajić Bogdana. Ukupan broj završenih Pž i Ž (Gž),Gvl i Gvlž
predmeta od 905 je manji od priliva u 2009. godini (983).
Neriješeni predmeti na kraju 2009. godine
Na dan 31.12.2009. godine na privrednom odjeljenju je nezavršeno:
74 Pž predmeta
94 Ž predmeta
što ukupno iznosi 168 predmet
Pregled ukupno neriješenih predmeta po sudijama na dan 31.12.2009. godine
Sudija
Gajić Bogdan
Romčević-Tadić Snježana
Raosavljević Mirjana
Ninković Velimir
Pž
5
24
17
26
Ž
11
24
42
22
Ukupno
16
48
59
48
Pregled ostvarene norme po sudijama u odnosu na efektivno radno vrijeme.
1.
SUDIJA GAJIĆ BOGDAN
Od 256 radna dana, odnosno 122 880 minuta, odsustvovao je 88,40 radna dana (31 dana
godišnjeg odmora, 13 dana edukacije, 13 dana razna odsustva i 31,40 dana u sjednicama
vijeća, sastancima odjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno na svojim predmetima radio
167,60 radnih dana. U toku 2009. godine sudija je na svojim predmetima radio 167,60 radnih
dana, odnosno 80 448 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 minuta) podijeli sa
brojem predmeta koje je sudija trebao riješiti 129,60 proizilazi da je sudiji trebalo 948,14
minuta da riješi jedan predmet (PŽ, GŽ, Ž ili Gvlž). Sudija je u toku 2009. godine, zajedno sa
stručnim saradnikom, riješio ukupno 154 predmeta:
- 97 PŽ
- 33 Gž (odnosi se na radne sporove)
- 23 Ž
- 1 Gvlž
43
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 80 448 minuta radnog
vremena, trebao je riješiti 84,84 predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu sa
svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 80448/948,14).
Kako je u tom periodu sudija riješio 154 predmeta, ostvario je normu od 181,51 %.
2. SUDIJA SNJEŽANA ROMČEVIĆ-TADIĆ
Od 256 radna dana, odnosno 122 880 minuta, odsustvovala je 77,50 radnih dana (28 dana
godišnjeg odmora, 5 dana edukacije, 2 dana bolovanja, 12 dana razna odsustva i 30,50
dana u sjednicama vijeća, sastancima odjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno na
svojim predmetima radila 178,50 radnih dana. U toku 2009. godine sudija je na svojim
predmetima radila 178,50 radna dana, odnosno 85 680 minuta. Kada se ukupno radno
vrijeme (122 880 minuta) podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebala riješiti (216)
proizilazi da je sudiji trebalo 568,88 minuta da riješi jedan predmet (Pž, Gž, Ž ili Gvl).
Sudija je u 2009. godini riješila ukupno 183 predmeta:
- 84 Pž
- 62 Gž (odnosi se na radne sporove)
- 35 Ž
- 2 Gvl
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 85680 minuta radnog
vremena trebala je riješiti 150,61 predmet (odnos efektivnog vremena provedenog na radu sa
svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 85680/568,88).
Kako je u tom periodu sudija riješila 183 predmeta, u okviru Privrednog odjeljenja ostvarila je
normu od 121,50 %.
3. SUDIJA RAOSAVLJEVIĆ MIRJANA
Od 256 radna dana, odsustvovala je 63 radna dana (30 dana godišnjeg odmora, 4 dana
edukacije, 7 dana razna odsustva i 22 dana u sjednicama vijeća, sastancima odjeljenja i
kolegijumima), pa je efektivno na svojim predmetima radila 193 radna dana. U toku
2009. godine sudija je na svojim predmetima radila 193 radna dana, odnosno 92 640
minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 minuta) podijeli sa brojem predmeta koje
je sudija trebala riješiti (216) proizilazi da je sudiji trebalo 568,88 minuta da riješi jedan
predmet (Pž, Gž ili Ž).
Sudija je u 2009. godini riješila ukupno 179 predmeta:
- 86 Pž
- 59 Gž (odnosi se na radne sporove)
- 34 Ž
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 92 640 minuta radnog
vremena trebala je riješiti 162,84 predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na
radu sa svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 92
640/568,88).
44
Kako je u tom periodu sudija riješila 179 predmeta, ostvarila je normu od 109,92 %.
4. SUDIJA NINKOVIĆ VELIMIR
Od 256 radna dana, odsustvovao je 72,90 radna dana (25 dana godišnjeg odmora, 7 dana
edukacije, 7 dana razna odsustva i 33,90 dana u sjednicama vijeća, sastancima odjeljenja i
kolegijumima), pa je efektivno na svojim predmetima radio 183,1 radna dana. U toku
2009. godine sudija je na svojim predmetima radio 183,1 radna dana, odnosno 87 888
minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 minuta) podijeli sa brojem predmeta koje
je sudija trebao riješiti (216) proizilazi da je sudiji trebalo 568,88 minuta da riješi jedan
predmet (Pž, Gž, Ž ili Gvl).
Sudija je u 2009. godini riješio ukupno 182 predmeta:
- 84 Pž
- 69 Gž (odnosi se na radne sporove)
- 26 Ž
- 3 Gvl
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 87 888 minuta radnog
vremena trebao je riješiti 154,49 predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na
radu sa svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 87
888/568,88).
Kako je u tom periodu sudija riješio 182 predmeta, ostvario je normu od 117,80 %.
5. SUDIJA TURKEŠ DRAGO
Od 169 radna dana (koliko je sudija proveo na privrednom odjeljenju tj. od 01.01. do
01.09.2009. godine), odsustvovao je 52,40 radna dana (27 dana godišnjeg odmora, 5 dana
edukacije, 6 dana razna odsustva i 14,40 dana u sjednicama vijeća, sastancima odjeljenja i
kolegijumima), pa je efektivno na svojim predmetima radio 116,6 radna dana. U toku
2009. godine sudija je na svojim predmetima radio 116,6 radna dana, odnosno 55 968
minuta. Kada se radno vrijeme koje je radio na privrednom odjeljenju (81 120 minuta)
podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebao riješiti (144) proizilazi da je sudiji
trebalo 563,33 minuta da riješi jedan predmet (Pž, Gž ili Ž).
Sudija je u 2009. godini na privrednom odjeljenju riješio ukupno 101 predmet:
- 43 Pž
- 40 Gž (odnosi se na radne sporove)
- 18 Ž
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 55 968 minuta radnog
vremena trebao je riješiti 99,35 predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu
sa svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 55 968/563,33).
Kako je u tom periodu sudija riješio 101 predmet, u ovom odjeljenju je ostvario je normu
od 101,66 %.
45
6. SUDIJA SAMARDŽIĆ NERMANA
Od 169 radna dana (koliko je sudija provela na privrednom odjeljenju tj. od 01.01. do
01.09.2009. godine), odsustvovala je 46,10 radna dana (26 dana godišnjeg odmora, 4 dana
edukacije, 1 dan razna odsustva i 15,10 dana u sjednicama vijeća, sastancima odjeljenja i
kolegijumima), pa je efektivno na svojim predmetima radila 122,90 radnih dana. U toku
2009. godine sudija je na svojim predmetima radila 122,90 radna dana, odnosno 58 992
minuta. Kada se radno vrijeme koje je radila na privrednom odjeljenju (81 120 minuta)
podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebala riješiti -104,72, proizilazi da je sudiji
trebalo 563,33 minuta da riješi jedan predmet (Pž, Gž ili Ž).
Sudija je u 2009. godini na privrednom odjeljenju riješila ukupno 106 predmeta:
- 50 Pž
- 36 Gž (odnosi se na radne sporove)
- 20 Ž
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima
Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 58 992 minuta radnog
vremena trebala je riješiti 104,72 predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na
radu sa svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 58
992/563,33). Kako je u tom periodu sudija riješila 106 predmeta, na privrednom odjeljenju
ostvarila je normu od 101,22 %.
Pregled ostvarene norme po sudijama u odnosu na efektivnu normu.
Sudija
Gajić Bogdan
Romčević-Tadić Snježana
Raosavljević Mirjana
Ninković Velimir
Turkeš Drago
Samardžić Nermana
Trebalo riješiti
predmeta
Riješeno
125,2
198
198
198
126
126
154
183
179
182
101
106
Procentualno
ostvarenje
efektivne norme
181,51
121,50
109,92
117,80
101,66
101,22
Prosjek ostvarene norme privrednog odjeljenja u odnosu na efektivno radno vrijeme,
dakle iznosi 122,96 %.
46
KVALITET RADA PO SUDIJAMA ZA 2009. GODINU
Sudija
Referat
Odbače- Potvrđe- Preinače- Ukinuta Ukupno Potvrđe- Preinače Ukinutih
na I
na II
na III
IV
(II+III+IV) nih [ %] -nih [ %] [ %]
Gajić Bogdan
Ž i Pž
6
23
5
5
33
69,69
15,15
15,15
Romčević-Tadić
Snježana
Ž i Pž
7
26
9
10
45
57,77
20
22,22
Raosavljević
Mirjana
Ž i Pž
9
22
3
7
32
68,75
9,37
21,87
Bošnjak-Glizijan
Ljiljana
Ž i Pž
8
15
2
10
27
55,55
7,40
37,03
Delić Davorka
Ž i Pž
7
19
2
5
26
73,07
7,69
19,23
Ninković Velimir
Ž i Pž
5
6
1
2
9
66,66
11,11
22,22
Turkeš Drago
Ž i Pž
11
3
0
1
4
75
0
25
Begić Redžip
Ž i Pž
0
13
4
3
20
65
20
15
StankovićĆosović Vesna
Ž i Pž
2
7
1
2
10
70
10
20
Bijelić Petra
Ž i Pž
0
6
1
1
8
75
12,5
12,5
Ajdar Aida
Ž
0
0
1
0
1
0
100
0
Tica Senad
Pž
0
0
0
1
1
0
0
100
Stanišić Jadranka
Pž
1
0
0
0
0
0
0
0
Samardžić
Nermana
Ž i Pž
6
3
0
1
4
75
0
25
Obradović Rosa
Ž i Pž
0
2
0
0
2
100
0
0
Ž i Pž
62
145
29
48
222
65,31
13,06
21,62
47
KVALITET RADA SUDIJA PO REFERATIMA
Sudija
Referat
Gajić Bogdan
Romčević
T.Snježana
Raosavljević
Mirjana
Bošnjak G.
Ljiljana
Delić Davorka
Ninković Velimir
Begić Redžib
Stanković Ć.Vesna
Bijelić Petra
Samardžić
Nermana
Ajdar Aida
Turkeš Drago
Obradović Rosa
UKUPNO
Gajić Bogdan
Romčević Tadić
Snježana
Raosavljević
Mirjana
Bošnjak Glizijan
Ljiljana
Delić Davorka
Ninković Velimir
Turkeš Drago
Begić Redžib
Bijelić Petra
Ž
Odbače- Potvrđe- Preina- Ukinuta
Ukupno Potvrđe- Preinače- Ukinuna I
na II
čena III
IV
(II+III+IV) nih [%] nih [%] tih [%]
2
14
3
0
82,35
17,64
0
17
Ž
5
17
6
8
31
54,83
19,35
25,80
Ž
7
14
3
5
22
63,63
13,63
22,72
Ž
5
12
0
10
22
54,54
0
45,45
Ž
Ž
Ž
Ž
Ž
6
3
0
2
0
11
4
6
7
3
1
1
3
1
0
2
1
3
0
0
14
6
12
8
3
78,57
66,66
50
87,5
100
7,14
16,66
25
12,5
0
14,28
16,66
25
0
0
Ž
2
3
0
1
4
75
0
25
Ž
Ž
Ž
Ž
Pž
0
5
0
37
4
0
2
1
94
9
1
0
0
19
2
0
1
0
31
5
1
3
1
144
16
0
66,66
100
65,27
56,25
100
0
0
13,19
12,5
0
33,33
0
21,52
31,25
Pž
2
9
3
2
14
64,28
21,42
14,28
Pž
2
8
0
2
10
80
0
20
Pž
3
3
2
0
5
60
40
0
Pž
Pž
Pž
Pž
1
2
6
0
8
2
1
7
1
0
0
1
3
1
0
0
12
3
1
8
66,66
66,66
100
87,5
8,33
0
0
12,5
25
33,33
0
0
Pž
0
3
1
1
5
60
20
20
Tica Senad
Pž
0
0
0
1
1
0
0
100
Stanišić Jadranka
Pž
1
0
0
0
0
0
0
0
Pž
4
0
0
0
0
0
0
0
Pž
0
0
0
2
2
0
0
100
Pž
PŽ
0
25
1
51
0
10
0
17
1
78
100
65,38
0
12,82
0
21,79
Ž+PŽ
62
145
29
48
222
65,31
13,06
21,62
Samardžić
Nermana
Stanković-Ćosović
Vesna
Obradović Rosa
UKUPNO
UKUPNO
48
ODNOS POTVRĐENIH, UKINUTIH I PREINAČENIH ODLUKA
OKRUŽNOG SUDA U BANJALUCI OD STRANE VRHOVNOG SUDA
RS U TOKU 2009. GODINE
PRIVREDNO ODJELJENJE
ukinute odluke,
21,6%
preinačene odluke,
13,1%
potvrđene odluke,
65,3%
potvrđene odluke
preinačene odluke
ukinute odluke
49
ZAKLJUČAK:
U odnosu na 2008. godinu, kada je ostalo 93 neriješena predmeta, na kraju 2009. godine broj
neriješenih predmeta skoro da je udvostručen (ostalo je neriješeno 168 predmeta). Razlog
tome je smanjen broj sudija u 2009. godini za jednog sudiju tokom cijele izvještajne godine,
te za još dvoje sudija od 1.9.2009. godine do kraja godine. Međutim, u odnosu na rezultate
riješenih predmeta u 2008. godini (114,77%), na kraju 2009. godine postignut je bolji rezultat
u ostvarenju norme prema efektivnom radnom vremenu (122,96%) iz čega bi se mogao
izvesti zaključak o većem radnom angažovanju sudija u 2009. godini. Kvalitet rada u
privrednom odjeljenju u 2009. godini je slabiji u odnosu na 2008. godinu. Razlozi su, prije
svega, u kompleksnosti predmeta o kojima se odlučivalo, kako sa činjeničnog, tako i sa
pravnog aspekta, a što je posljedica velikih promjena u zakonodavstvu i novih vrsta sporova
(pogotovo u privrednim sporovima), te značajnih izmjena pravnih stavova od strane
Vrhovnog suda Republike Srpske, u odnosu na dosadašnju sudsku praksu (najviše u radnim
sporovima).
50
UPRAVNO ODJELJENJE
Na početku 2009. godine na Upravnom odjeljenju je prema godišnjem rasporedu poslova bilo
raspoređeno sedam sudija (Ćurković Strahinja, Čupeljić Edina, Bojović Duško, Trifunović
Borislav, Bošnjak Glizijan Ljiljana, Knežević Svjetlana i Katkić Idris) i dva stručna saradnika
(Stupar Tatjana i Ilić Sanja). Od 17.8.2009. godine na Upravno odjeljenje raspoređena je
sudija Šibonjić Nadira koja je radila do 01.10.2009. godine, kada je raspoređena na drugi
referat (Gž). Od 10.09.2009. godine na Upravno odjeljenje raspoređen je sudija Turkeš Drago.
To znači da je u 2009. godini efektivno radilo u prosjeku 6,5 sudija i 2 stručna saradnika (jer
je sudija Katkić radio samo 5 radnih dana u januaru mjesecu, kad je završio 6 predmeta, a sa
stručnim saradnikom 9 predmeta, a do kraja septembra bio je na bolovanju, kad je već bio
raspoređen na krivično- prekršajno odjeljenje).
Predsjednik odjeljenja po rasporedu poslova je sudija Ćurković Strahinja. Rasporedom
poslova određena su tri predsjednika vijeća: Ćurković Strahinja, Čupeljić Edina i Bojović
Duško.
Po orjentacionim normama VSTS BiH predviđene su sljedeće oznake i broj riješenih
predmeta na upravnom odjeljenju:
- upravni sporovi – oznaka U - 22 predmeta
- upravni sporovi radi ponavljanja postupka oznaka Uvl - 18 predmeta
Nisu predviđene oznake za predmete zaštite sloboda i prava (Uz) predmete po žalbi na odluke
o ponavljanju upravnog spora (Uvlž) i odbacivanje zahtjeva za vanredno preispitivanje sudske
odluke (predmeti Uvp) i predmeti razno (Ur)
Na kraju 2008. godine na referatu je ostalo neriješeno ukupno: 472 U predmet, 3 Uz i 3 Uvl
predmeta, dok je u toku 2009. godine primljeno u rad ukupno 1445 U predmeta, 8 Uz i 12 Uvl
i 1 Uvlž ili ukupno 1466 predmet tako da je u toku 2009. godine u radu bilo ukupno 1917 U
predmeta 11 Uz, 15 Uvl i 1 Uvlž predmet, odnosno ukupno je u radu bilo 1944 predmeta. U
toku 2009 godine je završeno 1.397 U predmeta, 11 Uz predmeta, 12 Uvl predmeta i 1 Uvlž
predmet ili ukupno 1421 predmeta, što znači da je riješen 472 U predmet iz 2008. godine i
925 U predmeta iz 2009 godine, 11 Uz predmeta, 12 Uvl predmeta i 1 Uvlž predmet. Ostala
su neriješena 520 U predmeta i 3 Uvl predmeta iz 2009 godine. Ako uporedimo izvještaje za
2008. i 2009. godinu, uočava se da je na ovom referatu 2009. godine riješeno više predmeta
za 173 u odnosu na 2008.g. Naime, u 2008 g. na ovom referatu je završeno 1.248 predmeta, a
u 2009. godini završeno je 1.421 predmet, što je više za 173 predmeta u odnosu na prethodnu
godinu.
Pregled ostvarene norme po sudijama u odnosu na efektivno radno vrijeme.
1. SUDIJA ĆURKOVIĆ STRAHINJA
Na godišnjem nivou, od 256 radnih dana sudija je proveo na radu 191 radnih dana, a
odsustvovao 137 dana (33 godišnji odmor, 2 odobreno odsustvo, 10 bolovanje, 15 edukacija,
7 praznici i 70 u drugim vijećima i drugim odsustvima) od čega je efektivno proveo na radu
119 što iznosi 5,4 mjeseci. Za 5,4 mjeseci sudija je trebao završiti 119 predmet, a završio je
146, pa je ostvarenje norme 123 %. U toku 2009. godine sudija je ukupno odsustvovao 137
dana što iznosi 65 760 minuta (137x8x60). Kada se od ukupnog radnog vremena koje iznosi
125 760 oduzme odsustvo koje iznosi 65 760 dobije se efektivno radno vrijeme od 60 000
minuta. Kada ukupno radno vrijeme od 125 760 podijelimo sa 264 (22x12) dobijemo broj
51
minuta koji je potreban za završetak jednog predmeta, a to je 476 minuta (125 760:264
(22x12) = 476. Kada se efektivno vrijeme koje iznosi 60 000 minuta podijeli sa 476 minuta
dobije se broj predmeta koje je sudija trebao završiti u toku godine, a to je 126 predmeta (60
000:476=126). Pošto je sudija završio 146 predmeta to ostvarenje norme iznosi 116 %. No,
kao predsjednik odjeljenja prema odluci sudskog kolegija norma je umanjena za 40 %.
Za efektivno provedeno radno vrijeme sudija je trebao završiti 76 predmeta a završio je 146
predmeta.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima iznosi 192 %.
2. SUDIJA ČUPELJIĆ EDINA
Na godišnjem nivou, od 256 radnih dana sudija je provela na radu 187 radnih dana, a
odsustvovala 100 dana (28 godišnji odmor, 7 odobreno odsustvo, 18 bolovanje, 11 edukacija,
7 praznici i 29 u tuđim vijećima i drugim odsustvima) od čega je efektivno provela na radu
156 što iznosi 7,1 mjeseci. Za 7,1 mjeseci sudija je trebala završiti 156 predmeta, a završila je
176 pa je ostvarenje norme 113 %. Sa stručnim saradnikom je trebala završiti 205 predmeta, a
završila je 234 predmeta pa je ostvarenje norme 114 %. U toku 2009. godine sudija je ukupno
odsustvovala 100 dana što iznosi 48 000 minuta (100x8x60). Kada se od ukupnog radnog
vremena koje iznosi 125 760 oduzme odsustvo koje iznosi 48 000 dobije se efektivno radno
vrijeme od 77 760 minuta. Kada ukupno radno vrijeme od 125 760 podijelimo sa 264 (22x12)
dobijemo broj minuta koji j e potreban za završetak jednog predmeta, a to je 476 minuta
(125760:264 (22x12) = 476. Kada se efektivno vrijeme koje iznosi 77 760 minuta podijeli sa
476 minuta dobije se broj predmeta koje je sudija trebao završiti u toku godine, a to je 163
predmeta (77 760:476=163).
Sudija je završila 176 predmeta.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima iznosi 108 %.
3. SUDIJA BOJOVIĆ DUŠKO
U toku cijele godine sa sudijom je radio jedan stručni saradnik. Sudija Bojović je od 256
radnih dana na radu proveo 207 radnih dana, od čega efektivno 168 radnih dana što iznosi 7,6
mjeseca. Za 7,6 mjeseca sudija je trebao završiti 168 predmeta. Pošto je sudija završio 194
predmeta to je ostvarenje norme 115 %. Sa stručnim saradnikom sudija je trebao završiti
220 predmeta, a završio je 250 predmeta pa je ostvarenje norme 114%. Na godišnjem nivou,
od 256 radnih dana sudija je proveo na radu 207 radnih dana, odsustvovao 88 dana (27
godišnji odmor, 2 odobreno odsustvo, 13 edukacija, 6 praznici i 40 u tuđim vijećima i drugim
odsustvima) od čega je efektivno proveo na radu 168 što iznosi 7,6 mjeseci. Za 7,6 mjeseci
sudija je trebao završiti 168 predmeta a završio je 194 pa je ostvarenje norme 115 %. Sa
stručnim saradnikom trebao je završiti 220 predmeta, a završio je 250 predmeta što
predstavlja ostvarenje norme od 114 % . U toku 2009. godine sudija je ukupno odsustvovao
88 dana što iznosi 42 240 minuta (88x8x60). Kada se od ukupnog radnog vremena koje iznosi
125 760 oduzme odsustvo koje iznosi 42 240 dobije se efektivno radno vrijeme od 83 520
minuta. Kada ukupno radno vrijeme od 125 760 podijelimo sa 264 (22x12) dobijemo broj
minuta koji je potreban za završetak jednog predmeta, a to je 476 minuta (125 760:264
(22x12) = 476. Kada se efektivno vrijeme koje iznosi 83 520 minuta podijeli sa 476 minuta
dobije se broj predmeta koje je sudija trebao završiti u toku godine, a to je 175 predmeta (83
520:476=175).Pošto je sudija završio 194 predmeta to ostvarenje norme iznosi 111%.
52
Sa stručnim saradnikom sudija je trebao završiti 227 predmeta. Zajedno sa stručnim
saradnikom završio je 250 predmeta.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima iznosi 110 %.
4. SUDIJA TRIFUNOVIĆ BORISLAV
Na godišnjem nivou, od 256 radnih dana sudija je proveo na radu 212 dana, a odsustvovao 74
dana (26 godišnji odmor, 3 odobreno odsustvo, 10 edukacija, 6 praznici i 29 dana u tuđim
vijećima i drugim odsustvima) od čega je efektivno proveo na radu 182 što iznosi 8,3 mjeseci.
Za 8,3 mjeseci sudija je trebao završiti 182 predmeta, a završio je 195 pa je ostvarenje norme
107 %. U toku 2009. godine sudija je ukupno odsustvovao 74 dana što iznosi 35 520 minuta
(74x8x60). Kada se od ukupnog radnog vremena koje iznosi 125760 oduzme odsustvo koje
iznosi 35 520 dobije se efektivno radno vrijeme od 90 240 minuta. Kada ukupno radno
vrijeme od 125 760 podijelimo sa 264 (22x12) dobijemo broj minuta koji je potreban za
završetak jednog predmeta, a to je 476 minuta (125760:264 (22x12) = 476. Kada se efektivno
vrijeme koje iznosi 90 240 minuta podijeli sa 476 minuta dobije se broj predmeta koje je
sudija trebao završiti u toku godine, a to je 190 predmeta (90 240:476=163).
Pošto je sudija završio 195 predmeta.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima iznosi 103 %.
5. SUDIJA BOŠNJAK GLIZIJAN LJILJANA
Na godišnjem nivou, od ukupno 256 radnih dana sudija je provela na radu 208 radnih dana, a
odsustvovala 78 radnih dana (29 godišnji odmor, 7 dana praznik, 4 dana bolovanje, 10 dana
edukacija i 28 dana u tuđim vijećima i drugim odsustvima) od čega efektivno 178 radnih dana
što iznosi 8,1 mjeseci. Za 8,1 mjeseci sudija je trebala završiti 178 predmeta, a završila je 171
predmet pa je ostvarenje norme 96 %. U toku 2009. godine sudija je ukupno odsustvovala 78
dana što iznosi 37 440 minuta (78x8x60). Kada se od ukupnog radnog vremena koje iznosi
125760 oduzme odsustvo koje iznosi 37 440 dobije se efektivno radno vrijeme od 88 320
minuta. Kada ukupno radno vrijeme od 125760 podijelimo sa 264 (22x12) dobijemo broj
minuta koji j e potreban za završetak jednog predmeta, a to je 476 minuta (125760:264
(22x12) = 476. Kada se efektivno vrijeme koje iznosi 88 320 minuta podijeli sa 476 minuta
dobije se broj predmeta koje je sudija trebao završiti u toku godine, a to je 186 predmeta (88
320:476=186).
Sudija je završila 171 predmet.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima iznosi 92 %.
6. SUDIJA KNEŽEVIĆ SVJETLANA
Na godišnjem nivou, od ukupno 256 radnih dana sudija je provela na radu 218 radnih dana, a
odsustvovala je 75 radnih dana (23 godišnji odmor, 7 dana praznik, 8 dana edukacija, 2
odobreno odsustvo i 35 dana u tuđim vijećima i drugim odsustvima) od čega efektivno 181
radnih dana što iznosi 8,2 mjeseci. Za 8,2 mjeseci sudija je trebala završiti 181 predmeta, a
završila je 188 predmeta. U toku 2009. godine sudija je ukupno odsustvovala 75 dana što
iznosi 36 000 minuta (75x8x60). Kada se od ukupnog radnog vremena koje iznosi 125 760
oduzme odsustvo koje iznosi 36 000 dobije se efektivno radno vrijeme od 89 760 minuta.
Kada ukupno radno vrijeme od 125 760 podijelimo sa 264 (22x12) dobijemo broj minuta koji
je potreban za završetak jednog predmeta, a to je 476 minuta (125 760:264 (22x12) = 476.
Kada se efektivno vrijeme koje iznosi 89 760 minuta podijeli sa 476 minuta dobije se broj
53
predmeta koje je sudija trebao završiti u toku godine, a to je 186 predmeta (89 760:476=186).
Sudija je završila 188 predmeta.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima iznosi 101 %.
7. SUDIJA ŠIBONJIĆ NADIRA
U augustu i septembru mjesecu sudija je radila samostalno. Odsustvovala je 11 dana od čega
9 godišnji odmor i 2 dana odobreno odsustvo. Od ukupno 43 radna dana sudija je provela na
radu 32 radnih dana od čega efektivno 30 radnih dana, što iznosi 1,4 mjeseca. Za tih 1,4
mjeseca trebala je završiti 31 predmet.
Sudija je završila 16 predmeta.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima iznosi 52 %.
8. SUDIJA TURKEŠ DRAGO
U septembru oktobru, novembru i decembru mjesecu 2009. godine sudija je raspoređen na
Upravno odjeljenje. Od ukupno 87 radnih dana sudija je proveo na radu 77 dana, a
odsustvovao je 21 dan (6 dana odobreno odsustvo, 2 dana edukacija, 2 dana godišnji odmor i
11 u tuđim vijećima i drugim odsustvima) od čega efektivno 66 dana, što iznosi 3 mjeseca. Za
3 mjeseca sudija je trebao završiti 66 predmeta, a u ovom periodu završio je 69 predmeta.
U toku 2009. godine sudija je ukupno odsustvovao 21 dan što iznosi 10 080 minuta
(21x8x60). Kada se od ukupnog radnog vremena koje iznosi 41 760 oduzme odsustvo koje
iznosi 10 080 dobije se efektivno radno vrijeme od 88 320 minuta. Kada ukupno radno
vrijeme od 125 760 podijelimo sa 264 (22x12) dobijemo broj minuta koji je potreban za
završetak jednog predmeta, a to je 476 minuta (125760:264 (22x12) = 476. Kada se efektivno
vrijeme koje iznosi 31 680 minuta podijeli sa 476 minuta dobije se broj predmeta koje je
sudija trebao završiti u toku godine, a to je 66 predmeta (31 680:476=163). Sudija je završio
69 predmeta.
Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima iznosi
102,56%.
Prosjek ostvarene norme upravnog odjeljenja u 2009. godini je prema efektivnom
radnom vremenu 107,57 %.
54
KVALITET RADA SUDIJA ZA 2009. GODINU
Sudija Ćurković Strahinja je imao 24 odluke po vanrednim pravnim sredstvima – Zahtjevu
za vanredno preispitivanje odluke (22) i po apelaciji (2) od čega 19 potvrđenih, 4 preinačene i
1 ukinuta. Procenat ukinutih je 4,17 %.
Sudija Čupeljić Edina je imala 33 odluke po vanrednim pravnim sredstvima – Zahtjevu za
vanredno preispitivanje odluke (31) i po apelaciji (2) od čega 24 potvrđene, 1 odbačena, 5
preinačenih i 3 ukinute. Procenat ukinutih je 9,37 %.
Sudija Bojović Duško je imao 25 odluka po vanrednom pravnom sredstvu – Zahtjevu za
vanredno preispitivanje i po apelaciji od čega 21 potvrđenih, 1 ukinute, 2 pozitivno
preinačenih i 1 odbačena. Procenat ukinutih je 4,17 %.
Sudija Trifunović Borislav je imao 31 odluka po vanrednim pravnim sredstvima – Zahtjevu
za vanredno preispitivanje (31) od čega 26 potvrđena, 4 preinačene i 1 ukinuta. Procenat
ukinutih je 3,22 %.
Sudija Malešević Olga je imala 33 odluke po vanrednim pravnim sredstvima – Zahtjevu za
vanredno preispitivanje i po apelaciji (33) od čega 24 potvrđenih, 6 preinačenih, 1 odbačena,
2 ukinute . Procenat ukinutih je 6,25 %.
Sudija Katkić Idris je imao 29 odluka po vanrednim pravnim sredstvima – Zahtjevu za
vanredno preispitivanje (29) od čega 22 potvrđene, 2 preinačene i 5 ukinutih. Procenat
ukinutih je 17,24 %.
KVALITET RADA PO SUDIJAMA
Sudija
Ćurković
Strahinja
Odbače- Potvrđe- Preinače- Ukinuta Ukupno Potvrđe- Preinače Ukinutih
na I
na II
na III
IV
(II+III+IV) nih [ %] -nih [ %] [ %]
0
19
4
1
24
79,17
16.67
4,17
Bojović Duško
1
21
2
1
24
87,50
83,33
4,17
Čupeljić Edina
1
24
5
3
32
75,00
15,62
9,37
Malešević Olga
1
24
6
2
32
75,00
18,75
6,25
Trifunović
Borislav
0
26
4
1
31
83,87
12,90
3,22
Katkić Idris
0
22
2
5
29
75,86
6,89
17,24
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
3
136
23
13
172
79,07
13,37
7,56
Bošnjak Glizijan
Ljiljana
Knežević
Svjetlana
Turkeš Drago
55
ODNOS POTVRĐENIH, UKINUTIH I PREINAČENIH ODLUKA
OKRUŽNOG SUDA U BANJALUCI OD STRANE VRHOVNOG SUDA
RS U TOKU 2009. GODINE
UPRAVNO ODJELJENJE
preinačene odluke,
13,4%
ukinute odluke,
7,6%
potvrđene odluke,
79,1%
potvrđene odluke
preinačene odluke
ukinute odluke
56
Kvalitet rada odjeljenja
Od 175 odluka koliko je bilo predmetom preispitivanja od strane Vrhovnog suda RS i
Ustavnog suda BiH potvrđenih je 136; pozitivno preinačenih 23; ukinutih 13 i odbačenih 3.
Procenat ukinutih je 7,56 %. Kada se potvrđenim odlukama (136) dodaju pozitivno
preinačene (23) onda je ukupno potvrđenih bilo 159 ili procentualno 92,44 % a broj ukinutih
13 odluka ili procentualno 7,56 %. Iz navedenog se vidi da je ostvaren izuzetan kvalitet rada
upravnog odjeljenja i pored činjenice da je ostvaren i izvanredan kvantitet rada, jer je u toku
2009. godine završeno 1397 U predmeta, 12 Uvl, 11 UZ i 1 Uvlž odnosno ukupno je
završeno 1421 predmet.
Zaključak:
Sudije na ovom referatu riješile su 472 predmeta iz 2008. godine i 925 U, 11 Uz, 12 Uvl i 1
Už predmeta iz 2009. godine - ukupno 1421 U predmeta. Predmeti su rješavani po redosljedu
prispjeća tužbe u sud, sa rijetkim izuzecima uz ocjenu odjeljenja da određeni predmet treba
riješiti ranije od utvrđenog redosleda. Ako se pogleda struktura riješenih predmeta u
izvještajnom periodu, uočava se raznorodnost predmeta iz gotovo svih oblasti upravnog
rješavanja. Tako su se rješavali predmeti iz oblasti: povrata stanova, utvrđivanja nosioca
stanarskog prava nakon smrti ranijeg nosioca stanarskog prava; revizije dodijeljenog
građevinskog zemljišta i vraćanja ranije oduzetog zemljišta; naknade za korišćenje
građevinskog zemljišta, eksproprijacije i deeksproprijacije zemljišta; uzurpacije zemljišta;
preuzimanje iz posjeda ranijeg vlasnika ili posjednika i dodjela zemljišta; davanje zemljišta u
zakup, podsticaji u poljoprivredi, koncesije, legalizacija objekata; refundacija troškova
liječenja te ostvarivanje prava na socijalnu pomoć; ostvarivanje prava na otpremninu po članu
152 ZoR-u; stambena pitanja zaposlenih u VRS i MO; izdavanje urbanističke saglasnosti i
odobrenja za građenje; izdavanje vodoprivredne saglasnosti; izdavanje ekološke dozvole;
utvrđivanje prava na nadziđivanje; ostvarivanje prava iz penzijsko invalidskog osiguranja;
prava na boračko invalidsku zaštitu i utvrđivanje svojstva civilne žrtve rata; utvrđivanje prava
angažovanja u VRS, imenovanje predstavnika državnog kapitala, privatizacija, preuzimanje
akcija; cesija i plaćanje u inostranstvu, carinske pogodnosti, ostvarivanje i zaštita prava
imenovanih i izabranih lica, nostrifikacija diploma, izbor notara, zaštita sloboda i prava
zajamčenih ustavom itd. Radi se o vrlo širokoj lepezi najrazličitijih zahtjeva i zaštiti prava po
osnovu ocjene zakonitosti upravnih akata. To predmete čini vrlo složenim i u činjeničnom i u
pravnom smislu. Zato se ostvarivanje rezultata zacrtanih planom moglo realizovati samo uz
velike dodatne napore i angažovanje svakog sudije i stručnog saradnika, u slobodno radno
vrijeme (u poslijepodnevnim satima, u dane vikenda, praznika i sl). Stoga ako bi se norma
posmatrala kroz strukturu predmeta onda bi postotak ostvarenja norme bio znatno veći.
Važna napomena:
Rad u CMS-u naročito je usporio rad na predmetima Upravnog odjeljenja, jer se radi o takvoj
vrsti i prirodi predmeta, u kojima je kroz CMS potrebno preduzeti mnogo veći broj radnji, u
odnosu na druge referate i odjeljenja.
57
UKUPAN PROSJEK OSTVARENE NORME SVIH SUDIJA PREMA
EFEKTIVNOM RADNOM VREMENU
Sudije:
Danijela Milovanović
Olga Malešević
Vesna Stanković-Ćosović
Božana Vulić
Svetlana Marić
Želimir Lepir
Srđan Forca
Dragan Aćić
Idris Katkić
Aida Ajdar
Petra Bijelić
Mersida Bjelobrk
Mihajlo Brelak
Tanja Bundalo
Davorka Delić
Željko Ković
Biljana Majkić Marinković
Mirjana Radević
Nermana Samardžić
Jasna Šatara
Nadira Šibonjić
Bogdan Gajić
Snježana Romčević-Tadić
Raosavljević Mirjana
Ninković Velimir
Strahinja Ćurković
Čupeljić Edina
Bojović Duško
Trifunović Borislav
Bošnjak Glizijan Ljiljana
Svetlana Knežević
Turkeš Drago
%
245.87
124.14
163.96
110.58
112.08
283.19
173.85
170.68
143.11
120.45
122.35
105.45
240.45
219.00
173.89
127.55
133.66
132.15
118.10
117.85
93.58
181.51
121.50
109.92
117.80
192.00
108.00
110.00
103.00
92.00
101.00
102.76
RAZLOZI ZA IZMJENU RASPOREDA SUDIJA U TOKU IZVJEŠTAJNOG
PERIODA
U 2008. godini na građanskom odjeljenju radilo je u prosjeku 13,13 sudija, a sa danom 31.1o.
2008. g. - 14 sudija (do izbora sudije Tica Senada u Vrhovni sud RS, kad je ostalo 13 sudija
do kraja 2008.g). Kako je na kraju godine ostalo neriješenih samo 151 Gž predmet, to je po
sudiji iznosilo 11,61 predmeta (u koji broj su uračunati i predmeti vraćeni prvostepenim
sudovima radi otklanjanja nedostataka, a takvih je na ovom referatu uvijek ukupno i nekoliko
desetina, bez obzira na sve mjere koje se preduzimaju radi brzog vraćanja takvih predmeta
ovome sudu i radi otklanjanja pojave dostavljanja predmeta sa takvim nedostacima
drugostepenom sudu). Dakle, jasno je da sa tim brojem Gž predmeta sudije nisu imale
58
dovoljan broj predmeta u radu, da bi mogle ostvariti normu. Stoga je od 01.01. 2009. g. sudija
Svetlana Knežević raspoređena u Upravno odjeljenje, da bi se postigla bolja ažurnost na
ovom odjeljenju, pa je na na građanskom odjeljenju ostalo 12 sudija sa 01.01.2009. godine, a
na upravno odjeljenje raspoređeno je 7 sudija. Međutim, u prvom polugodištu 2009. godine
sudije građanskog odjeljenja i dalje su imale problem (ne) mogućnosti ostvarenja norme, jer
su se predmeti rješavali, priliv nije bio iznad očekivanog, a i dalje ovome sudu nisu vraćene
desetine predmeta vraćenih prvostepenim sudovima radi otklanjanja nedostataka.
Radi navedenog, napravljen je novi raspored poslova, koji se primjenjivao od 01.09.2009.
godine – nakon godišnjih odmora. Po tom rasporedu sudije Vulić Božana i Stanković Ćosović
Vesna raspoređene u Krivično-prekršajno i Posebno odjeljenje (zbog postizanja bolje
ažurnosti na ovim odjeljenjima, na kojima se povećavao broj neriješenih predmeta, zbog više
puta pominjane složenosti i strukture tih predmeta – naročito iz oblasti ratnih zločina i
organizovanog kriminala). Zbog nedovoljnog broja predmeta u radu Privrednog odjeljenja
(koje je takođe značajan broj spisa vratilo prvostepenim sudovima radi otklanjanja procesnih
nedostataka, a koji nisu kroz duži period vraćeni ovome sudu), sudija Samardžić Nermana iz
Privrednog odjeljenja raspoređena je u Građansko odjeljenje, a sudija Drago Turkeš je
raspoređen na Upravno odjeljenje. Sa 01.10.2009. godine u Građansko odjeljenje raspoređena
je i sudija Šibonjić Nadira (tako da je od 01.10.2009. do 31.12.2009. godine u Građanskom
odjeljenju ponovo radilo 12 sudija).
Ovakav raspored i njegove izmjene u toku izvještajne godine, rezultat su svestranih analiza
koje je v.d. predsjednika suda vršila tokom cijelog izvještajnog perioda, zajedno sa
predsjednicima sudskih odjeljenja, sa kojima je donosila zajedničke procjene, vršila uvide u
tabelarne preglede spisa po sudijama, svaki mjesec analizirala priliv predmeta, dinamiku
njihovog rješavanja, a nakon procjene da je nužna promjena rasporeda poslova zbog
izmijenjenog stanja u okviru pojedinih odjeljenja, uzela je u obzir i afinitete i izjave sudija, pa
su isti nakon toga, uz njihovu saglasnost raspoređeni na druge referate, uz procjenu da će i na
novim referatima dati najoptimalnije rezultate.
59
PROSJEČNA NORMA PO ODJELJENJIMA U PROCENTIMA PREMA
EFEKTIVNOM RADNOM VREMENU NA SVOJIM PREDMETIMA
Odjeljenje
Krivično-prekršajno i posebno
Građansko
Privredno
Upravno
Prosječna norma
Ukupno izraženo u procentima prema efektivnom
radnom vremenu na svojim referatima [%]
173,64
143,43
122,96
107,57
136,9
PROSJEK OSTVARENE NORME OKRUŽNOG SUDA U BANJALUCI
PO BROJU RIJEŠENIH PREDMETA U 2009. GODINI PREMA
EFEKTIVNOM RADNOM VREMENU NA SVOJIM PREDMETIMA
173,64%
180,00%
160,00%
143,43%
136,90%
140,00%
122,96%
107,57%
120,00%
100,00%
Krivično-prekršajno i posebno
Građansko
Privredno
Upravno
UKUPNO
60
PROSJEK KVALITETA RADA OKRUŽNOG SUDA U BANJALUCI U
2009. GODINI
Odjeljenje
Odba
čene
Potvrđene
Potvrđene [%]
Preinačene
Preinačene [%]
Ukinutih
Ukinutih
[%]
Krivičnoprekršajno i
posebno
Građansko
Privredno
Upravno
3
136
87,18
12
7,69
8
5,13
200
62
3
260
145
136
71,23
65,31
79,07
47
29
23
12,87
13,06
13,37
58
48
13
15,89
21,62
7,56
UKUPNO
268
677
73,99
111
12,13
127
13,88
ODNOS POTVRĐENIH, UKINUTIH I PREINAČENIH ODLUKA U 2009.
GODINI U OKRUŽNOM SUDU U BANJALUCI
ukinute odluke,
13,9%
preinačene odluke,
12,1%
potvrđene odluke,
74,0%
potvrđene odluke
preinačene odluke
ukinute odluke
61
STRUKTURA NEZAVRŠENIH PREDMETA PO GLAVNIM
REFERATIMA
168
100%
795
90%
793
754
832
532
80%
1079
520
471
482
70%
567
165
5760
60%
360
125
94
50%
74
47
40%
3048
50
3300
30%
1419
757
396
146
20%
10%
0%
602
63
598
08.03.2004
27
131
31.12.2005
194
53
17
31.12.2006
K
Kž
14
65
26
17
39
22
31.12.2008
31.12.2009
80
14
31.12.2007
Pžp
64
Gž
Pž
Ž
U
62
NEZAVRŠENI PREDMETI PO GLAVNIM REFERATIMA
K REFERAT
70
60
63
50
40
30
20
10
27
22
17
17
14
08
.0
3.
20
04
.
31
.1
2.
20
05
.
31
.1
2.
20
06
.
31
.1
2.
20
07
.
31
.1
2.
20
08
.
31
.1
2.
20
09
.
0
K REFERAT
63
NEZAVRŠENI PREDMETI PO GLAVNIM REFERATIMA
KŽ REFERAT
700
600
598
500
400
300
200
100
53
14
26
39
08
.0
3.
20
04
.
31
.1
2.
20
05
.
31
.1
2.
20
06
.
31
.1
2.
20
07
.
31
.1
2.
20
08
.
31
.1
2.
20
09
.
0
131
Kž REFERAT
64
NEZAVRŠENI PREDMETI PO GLAVNIM REFERATIMA
PŽP REFERAT
3500
3300
3000
2500
2000
1500
1000
500
194
80
64
65
08
.0
3.
20
04
.
31
.1
2.
20
05
.
31
.1
2.
20
06
.
31
.1
2.
20
07
.
31
.1
2.
20
08
.
31
.1
2.
20
09
.
0
602
Pžp REFERAT
65
NEZAVRŠENI PREDMETI PO GLAVNIM REFERATIMA
GŽ REFERAT
7000
6000
5760
5000
4000
3000
3048
2000
1000
1419
757
146
396
08
.0
3.
20
04
.
31
.1
2.
20
05
.
31
.1
2.
20
06
.
31
.1
2.
20
07
.
31
.1
2.
20
08
.
31
.1
2.
20
09
.
0
Gž REFERAT
66
NEZAVRŠENI PREDMETI PO GLAVNIM REFERATIMA
PŽ REFERAT
900
800
832
700
600
500
567
400
300
360
200
100
125
50
74
08
.0
3.
20
04
.
31
.1
2.
20
05
.
31
.1
2.
20
06
.
31
.1
2.
20
07
.
31
.1
2.
20
08
.
31
.1
2.
20
09
.
0
Pž REFERAT
67
NEZAVRŠENI PREDMETI PO GLAVNIM REFERATIMA
Ž REFERAT
1200
1079
1000
800
795
600
400
482
200
165
47
94
08
.0
3.
20
04
.
31
.1
2.
20
05
.
31
.1
2.
20
06
.
31
.1
2.
20
07
.
31
.1
2.
20
08
.
31
.1
2.
20
09
.
0
Ž REFERAT
68
NEZAVRŠENI PREDMETI PO GLAVNIM REFERATIMA
U REFERAT
900
793
800
700
754
600
520
500
532
471
400
300
200
100
168
08
.0
3.
20
04
.
31
.1
2.
20
05
.
31
.1
2.
20
06
.
31
.1
2.
20
07
.
31
.1
2.
20
08
.
31
.1
2.
20
09
.
0
U REFERAT
69
NEZAVRŠENI PREDMETI PO GLAVNIM REFERATIMA NA NIVOU
SUDA ( K, Kž, Pžp, Gž, Pž, Ž i U )
14000
12000
11516
10000
8000
6000
6247
4000
2000
03
.2
00
08
.
1687
1210
821
4.
31
.1
2.
20
05
.
31
.1
2.
20
06
.
31
.1
2.
20
07
.
31
.1
2.
20
08
.
31
.1
2.
20
09
.
0
3279
70
***
Zaključno, u 2009. godini u Okružnom sudu u Banjaluci, rad se odvijao na Krivičnoprekršajnom odjeljenju, Posebnom odjeljenju za organizovani i najteže oblike privrednog
kriminala, Građanskom odjeljenju, Privrednom odjeljenju i Upravnom odjeljenju. U svim
odjeljenjima postignuti su veoma dobri rezultati, kako u pogledu kvantiteta, tako i u pogledu
kvaliteta rada.
Plan i program rješavanja predmeta i rada Okružnog suda u Banjaluci za 2009. u pretežnom
dijelu je realizovan, a razlozi zašto nije u potpunosti realizovan, objektivne su prirode i
detaljno su izneseni u zaključcima koji čine sastavni dio izvještaja o radu za svako odjeljenje.
V.D. predsjednika suda
Marija Aničić - Zgonjanin
Download

Izvještaj o radu Okružnog suda u Banjaluci za 2009. godinu