bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 1
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Ba{tinar
broj 8
1
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 2
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Uredni{tvo:
mr Dragica Pani}-Ka{anski
(glavni i odgovorni urednik)
Petar Vasi}
Aleksandar Nikoli}
Marica Laki}
Izdava~:
Udru`ewe za wegovawe srpskog
kulturno-istorijskog nasqe|a "Ba{tinar" Br~ko
Tehni~ki urednik:
Sr|an Bla`evi}
Naslovna strana:
Dragan Ka{anski
[tampa:
”Gama” Br~ko
Tira` 500 primjeraka
Adresa Uredni{tva:
Safvet-bega Ba{agi}a 1b
Telefoni: 049/216-511, 211-259, 340-806
065/825-300, 065/968-639
e-mail: [email protected]
www.bastinar.com
Broj `iro-ra~una: 554-005-00000501-31
Broj deviznog ra~una: 5401000-00/279
PAVLOVIC INTERNATIONAL BANK AD
Slobomir - Bijeqina, Filijala Br~ko
2
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 3
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Hrabrost nije odsustvo straha,
hrabrost je kad ~ini{ ono u {ta vjeruje{
i onda kad se boji{.
3
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 4
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Bo`i} ju`an - Srbin tu`an
4
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 5
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
O poimawu
ba{tine i
udru`ewu
“Ba{tinar”
5
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 6
@ena iz okoline Ra`qeva dr`i motku “ru~kono{u”
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 7
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Dragan Jovanovi} Danilov
DREVNI U^ITEQI*
Uvek iznova vra}aju se u na{e dane
Drevni u~iteqi {krti u re~ima,
Pone{to umorni od te{kog posla koji su,
Vaqa priznati, obavili.
Obdareni darovima dostojnih bogova,
U sumrak prolaze agorom, ili {etaju obalom,
Daleko od rasipne razonode svetine,
I bezbo`nih protuva iz smradnih kr~mi.
Drevni na{i u~itqi, `iveli smo u vremenima
Nerazgovetnijim od snova; sada u va{im
Neizgovorenim re~ima tra`imo odjek.
Jer, sve postaje vidqivo kad se sagleda
Iz ishoda samog: ne}e nas biti bez vas, drevni
na{i u~iteqi. A opet, propa{}emo
ako ne razru{imo va{a sjajna kraqevstva.
* Da li qudi jo{ uvijek poklawaju pjesme?
Zahvaqujem velikom umjetniku Nesimu Tahirovi}u, koji mi je u jednoj razmjeni
kulturnih dobara zajedni~ke ba{tine poklonio ovu pjesmu.
Urednik
7
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 8
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Motiv s Majevice
8
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 9
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Aktuelnosti
POLITI^ARI PROTIV LINGVISTA
U rezoluciji o ustavnim promenama u Bosni i
Hercegovini koju je krajem juna usvojila Parlamentarna
skup{tina Evrope u Strazburu, predla`e se izme|u ostalog
— zarad normalnog funkcionisawa dr`ave — i uvo|ewe
jednog slu`benog jezika - bosanskog, umesto sada{wa tri
(srpskog, hrvatskog i bosanskog). Rezolucija, dodu{e, ima
karakter preporuke, ali iskustvo iz posledwih petnaestak
godina govori nam da je pitawe vremena kada }e "dobronamerna sugestija" postati prvo otvoreni pritisak, a zatim
brutalno nametawe pripremqenog re{ewa.
Umesto analize ovakvog poimawa pravde i demokratije,
ovde }emo na~initi jednu istorijsku paralelu izme|u
metoda i ciqeva politike velikih sila u Bosni u na{e
vreme i pre jednog veka, kada je na Berlinskom kongresu
(1878) Austrougarskoj dozvoqeno da okupira Bosnu i
Hercegovinu. Analiza bi mogla da ukqu~i mno{tvo uporedivih pojava iz ova dva razdobqa, ali ovde }emo se
ograni~iti samo na jednu — pitawe jezika.
Kvarewe srpskog jezika
Osnovni ciq austrougarske politike na Balkanu uo~i
Berlinskog kongresa pa sve do kraja wenog postojawa (1918) bio
je slabqewe srpskog elementa. Na berlinskom kongresu je
"be~ka vlada skoro javno stavila do znawa da ne}e dati ostvarewe jedne ve}e srpske dr`avne jedinice. Srbima }e se dati
da `ivotare, razbijeni, zava|eni i raspar~ani u vi{e podru~ja
i pod vi{e raznih vlasti" (V. ]orovi}). Srbija i Crna Gora
razdvojene su i fizi~ki jer je uz Bosnu okupirana i ra{ka
oblast. U tom smeru i{la je i politika slabqewa veza izme|u
Srba iz Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Crnom Gorom. Ali,
nije bilo dovoqno samo politi~ko i fizi~ko razdvajawe, pa je
primewena jo{ jedna, perfidnija i opasnija strategija, koja je
udarala u same temeqe identiteta naroda — u wegov jezik, kojem
se mewa struktura i name}e novo ime.
9
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 10
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
O karakteru i stepenu kvarewa srpskog jezika koji je
be~ka vlada smi{qeno provodila, dovoqno }e re}i
slede}a dva primera, uzeta iz slu`enih spisa sa po~etka
austrougarske uprave u Bosni: "Sudi{te je ali mnijewa, da
u nazo~nom slu~aju ne predle`i taj zlo~in..."; "Izme|u
na{inaca, ili izme|u kojeg na{inca i inozemca u ovozemstvu izdane isprave o pravnim poslovima, sve ako i nemaju
zadobiti vaqanosti u ovozemstvu, podvr`ne su pristojbenoj du`nosti po op{tim ustanovama". U eseju Tragom
kvarewa na{eg jezika u nedavnoj pro{losti Marko
Markovi}, pre pola veka, ka`e: "Kad je re~ o okupatorovom kvarewu narodnog jezika okupiranog naroda, nama
se ~ini da ne bi bilo te{ko utvrditi da je Austrougarska
za ~etrdeset godina svoje vladavine {tetnije djelovala na
na{ jezik nego Turska za ~etiri stotine godina".
Ovakav jezik narod, naravno, nije prihvatio, a najve}i
srpski pisac iz Bosne tog doba, Petar Ko~i}, vodio je
protiv wega pravi rat u skup{tini i u svojim delima
(Sudanija, Jazavac pred sudom). Wegovu jezi~ku i strukturnu osnovu ~inio je tada{wi kwi`evni jezik u
Hrvatskoj - i sam optere}en neprirodnim kalkovima
(re~ima nastalim doslovnim prevo|ewem stranih re~i),
rogobatnim kovanicama, inverzijama, sintaksi~kim vezama stranim narodnom jeziku. Tako je ro|en jedan jezikmutant, ru`an i nerazumqiv, dodatno nagr|en ~iwenicom
da su se wime koristili ~inovnici iz drugih krajeva
Monarhije, koji nisu znali srpski (^esi, Poqaci,
Ma|ari).
U po~etku, za vreme uprave generala Filipovi}a,
jezik u Bosni i Hercegovini slu`beno se naziva "hrvatski" zatim "zemaqski", da bi 1890. slu`beni naziv postao
"bosanski". Ideju o bosanskom jeziku (kao i bosanskom
narodu" poku{ava da nametne Bewamin Kalaj, {ef zajedni~kog ministarstva finansija u Be~u, pod ~ijom upravom
je bila Zemaqska vlada u Sarajevu od 1882. do 1903. Budu}i
da ni Srbi ni Hrvati nisu prihvatili ovo nametnuto ime,
Kalaj poku{ava da mu pribavi opravdawe, tra`e}i
podr{ku od {efa slavisti~ke katedre u Be~u, Slovenca
Franca Miklo{i~a. Ovaj, me|utim, {aqe negativan
10
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 11
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
odgovor, savetuju}i mu da taj jezik mo`e zvati srpski,
kako ga zovu Srbi i muslimani u okupiranim krajevima,
"ili da se Vlada odlu~i za hrvatski".
Ne{to boqe sre}e Kalaj je bio sa Miklo{i~evim
naslednikom — Vatroslavom Jagi}em, koji je 1896. u austrougarskom parlamentu branio naziv "bosanski jezik",
tvrde}i da su ga tako zvali i neki frawevci u jednom
dokumentu iz 17. veka. Jagi} se kasnije pokajao i svoju
izjavu proglasio nepromi{qenom, "po{to je izazvao bure
protesta i me|u Srbima i me|u Hrvatima" (A. Mitrovi}).
Pod pritiskom javnosti Zemaqska vlada }e 1907, za
vreme ministra Burijana, napustiti naziv bosanski jezik
i uvesti srpskohrvatski. Sve do kraja 20. veka, do
gra|anskog rata u BiH, bosanski jezik vi{e se i ne pomiwe.
Ono {to nije mogao Bewamin Kalaj u ime "dvoglave
monarhije" jer se sukobio sa stvarno{}u, desilo se sto
godina kasnije, u re`iji predvodnika demokratskog sveta.
Nikoga vi{e nije zanimalo mi{qewe lingvista,
istori~ara, pisaca, naroda — sve je ura|eno po `eqi
politi~ara i u realizaciji "visokih predstavnika", koji
su do{li da zavedu red u zemqi koja sama sebi ne mo`e
pomo}i. Ba{ kao i Bewamin Kalaj posle Berlinskog kongresa. Ali, za razliku od Kalaja, koji je dobro poznavao
odnose me|u balkanskim narodima (bio je {ef austrijskog
poslanstva u Beogradu; napisao je istoriju Srba, koju kasnije nije smeo da objavi), ovi dana{wi usre}iteqi Bosne
pre dobijawa unosnog name{tewa, o Bosni nisu znali vi{e
od onoga {to se o woj moglo saznati iz reporta`a CNN-a i
ratnih saop{tewa ratnih komandanata.
Tako se dogodilo da je jedno lingvisti~ko pitawe razre{eno
perfidnom politi~kom prinudom — imenovawe jezika postavqeno
je kao demokratsko pravo naroda da jezik kojim govori zove po
vlastitoj `eqi. To pravo nigde nije zapisano i nije primeweno ni
na jedan jezik osim srpskog. Te{ko bi bilo i zamisliti kakav bi se
haos dogodio u svetu kad bi ovo pravo po~eli da koriste svi narodi koji govore engleskim, {panskim, nema~kim, portugalskim...
jezikom.
11
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 12
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Izmi{qeni jezici
Ovu "civilizacijsku tekovinu" zdu{no su podr`ali ideolozi novocrnogorstva koji poku{avaju da izmisle neku
drugu, evropskiju i boqu Crnu Goru, odvojenu od srpske
pro{losti i srpskog bi}a. Crnogorci su, naravno,
demokratsko pravo slobodnog imenovawa vlastitog jezika
dodatno unapredili, sve u skladu sa svojom slobodarskom i
buntovni~kom tradicijom, iskazanom u Wego{evim stihovima: "Ove gore ne qube regule". Uprkos ustavu i ~iwenici da
se blizu sedamdeset posto stanovni{tva izjasnilo da govori
srpskim jezikom, nametnuto je jedno "genijalno" re{ewe po
kojem je slu`beni naziv jezika u Crnoj Gori "materwi", a
svaki gra|anin ima pravo da ovo neodre|eno ime razume kako
`eli (srpski, crnogorski, bosanski, hrvatski).
Kakva je budu}nost svih ovih izmi{qenih imena istog
jezika, te{ko je re}i. Sve govori da su ta imena u sukobu sa
lingvisti~kom naukom, istorijom i logikom, ali to u na{em
slu~aju ne mora ni{ta da zna~i. Ne bi bio prvi put da nam se
proda rog za sve}u.
Ali, ostaje nada da iznad nasiqa i lakovernosti caruje
`ivot sa svojim istinama i zakonima. Srpski jezik je jedan,
duboko ukorewen, ostvaren, neuni{tiv. "Ru`a }e uvek isto
mirisati, ma kako je zvali" - ka`e [ekspir u jednoj svojoj
tragediji.
Pred
jezikoslovcima
i
pripadnicima
"izmi{qenih jezika" — "bosanskog", "crnogorskog",
"materweg" — stoje dve mogu}nosti: prva — da srpski jezik,
ovakav kakav jeste, zovu po svojoj `eqi, ve~ito nose}i frustraciju — da su snagom politi~kih dekreta dobili ne{to
(ime jezika kojim govore) {to mo`e dati samo istorija i
sudbina; i druga — da krenu u nasilno "boga}ewe"jezika
novim glasovima, re~ima, konstrukcijama, i da tako stvore
nakaradu sli~nu onom Kalajevom bosansko-hrvatskom.
Dukqanski jezikoslovci ve} uveliko rade na tome. Nema
sumwe da }e to prihvatiti slobodni, demokratski svet. Da
li }e i Wego{eve gore {to "ne qube regule" - vide}emo.
Du{ko Babi}
Preuzeto iz “Politike”,
(dodatka za kulturu, umetnost i nauku og 18. novembra 2006.)
12
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 13
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
In memoriam:
Po~etkom 2006. godine preminuo je pjesnik Du{ko Trifunovi}.
Tim povodom u beogradskom NIN-u je 2. 2. 2006. godine objavqen
tekst Stevana Tonti}a, koji prenosimo.
Odlazak velikog trubadura
Pro{le subote u Novom Sadu je u 73. godini preminuo
pjesnik Du{ko Trifunovi}. Sahrawen je u Sremskim
Karlovcima, gdje je posqedwih godina `ivio i gdje smo se
susretali kao gosti “Brankovog kola”. Sam je odabrao mjesto
svog vje~nog po~inka, rekav{i na kraju svoje testamentarne
poetske zbirke Veliko spremawe (2005): “ja }u biti jedna
blaga padina ^erata / brda prema svetim Karlovcima i
suncu.”
Znao je da odabere.
Sahrana je, poslije komemoracije u Matici srpskoj, bila
dirqivo lijepa, zapravo veli~anstvena, sa hiqadama
po{tovalaca, dan vedar i sun~an, kao poru~en.
Sa srpske pjesni~ke scene tako je zauvijek oti{ao jedan
od wenih najdarovitijih i naj~udesnijih pjesnika. Usu|ujem
se da ka`em da u wegovom opusu ima vi{e zlatnih `ila
velike poezije. A siguran sam da je sa te, danas samo srpske
pjesni~ke scene, oti{ao wen najve}i trubadur. Sa one sarajevske i bosanske, ~iji je on dobri duh vrlo dugo bio, udaqio
se jo{ za `ivota, kada je s proqe}a 1992. jasno vidio da su
nas |avo i bog rata skupa uzeli pod svoje. Tih dana dvaput
smo se sastali, mozgaju}i {ta da ~inimo. Uli~ne pucwave i
eksplozije bivale su sve ja~e. Kao ~ovjek koji je pre`ivio
jedan rat, Du{ko je, ne izazivaju}i sudbinu, `enu sa djecom
otpremio za Sloveniju, a sam uhvatio posqedwi autobus za
Novi Sad. (U wegovom rodnom Sijekovcu kod Bosanskog
Broda ve} je bio izvr{en masakr nad Srbima – praksa koja }e
se ra{iriti na sve narode i ratne krajeve.)
Du{ko Trifunovi} pisao je i javno kwi`evno djelovao
punih pedeset godina.
13
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 14
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Najprije se ogledao samo u poeziji, kojoj pripada rijetko
vi|ena, zlatna serija wegovih ranih pjesni~kih zbirki. Ve}
svojim naslovima urezuju se u pam}ewe: Zlatni kur{um
(1958), Babova r|ava ba{tina (1960), Jetke pripovijetke
(1962), Tuma~ tiranije (1966), [ok soba (1972). To je lirika
potpuno samoniklog, svojeglavog a ~udesnog, bogomdanog
pjesnika! Lirika koja amalgamira mudrost pokoqewa i
isko{enu filozofiju nepopravqivog individualca. Pri
tom taj individualac ima samo bravarski zanat i {umarsku
{kolu; studij kwi`evnosti na sarajevskom Filozofskom
fakultetu zavr{i}e bli`e}i se svojoj ~etrdesetoj.
Sve pomenute zbirke objavqene su u Sarajevu, {to bi tom
gradu moglo da slu`i na ~ast jer je tih godina imao
dremqive ili bole}ive ideolo{ke cenzore. U svakom
slu~aju, Du{ko ih je superiorno nadigrao; ponekad se ~inilo
da je od neprozirnih {ifara i metafora sa duplim dnom bio
napravio ~itav stil. A dirati piscu u ne{to tako fino a
neodre|eno kao {to je stil, to ni za teorijski potkovanog
cenzora nije bilo posve zgodno. Tako je Trifunovi} u navedenim ali i potowim kwigama prokrijum~ario pristojnu
sumu uvrnutih i subverzivnih misli o svijetu u kojem je
`ivio. Kad bi se sve to sabralo u brevijar pjesnikovih
nepo}udnih iskaza, metafora i aluzija, dobila bi se
prili~no crna slika poluvjekovqa u kojem je disao i pisao.
Prvo duge epohe socijalizma, potom akutne epohe nacionalizma. Pri svemu tome, Trifunovi} se nije pridru`ivao najsmjelijim kriti~arima re`ima – suvi{e je volio `ivot da
bi ga sam sebi zagor~avao. Umio je “biti van svega toga / a ne
protiv po svaku cenu / laskati povremeno / ovom primamqivom u`asu / a stalno znati svoje”. Umio je majstorski
da “mesi mrak i sjaj”, “dugo su{enu tvr|” jezika i razbla`enu
liriku sentimenta, umnu rije~ i obi~nu dosjetku. U xepu je
uvijek imao par vickastih teorija. Dobro se i rado
zabavqao. [titio se sopstvenom i tu|om vedrinom – “da mu
srce ne pomra~i / tiraniju dok tuma~i.”
Poslije [ok sobe Trifunovi} je osvojio i druge
kwi`evne rodove i vrste. Napisao je pozama{an broj kwiga,
najvi{e za djecu, nekoliko romana i drama, stotine pjesama
za muzi~are. Po onima koje su izvodile najpoznatije muzi~ke
14
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 15
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
pop-grupe (Bijelo dugme, Indeksi i dr.) postao je veoma popularan, mo`e se re}i i slavan, autor brojnih hitova kao {to
su “Tajna veza”, “Glavo luda”, “[ta bi dao da si na mom mjestu”, “Zlatna ribica”. Sam je utvrdio da su mu se pjesme
“daleko (...) ~ule i mobilisale mlade qude oko qubavi,
svuda.” I u tim pjesmama ~esto je ostajao na visini ozbiqne
poezije – kud }e{ ozbiqniju od ove iz pjesme “Glavo luda”:
“promijenila / riba more / rob ~uvara / zvijerka gore.”
Posvuda pjevan i slavan, od mnogih `enskih srca
obo`avan, Du{ko je umro kao ratni bjegunac i oja|eni samac.
Imao je, sre}om, prijateqa koji su mu se u vojvo|anskom izbjegli{tvu na{li pri ruci. Novosadski “Prometej” i suboti~ki “Radio-herc” objavili su wegova izabrana djela u petnaest kwiga. U samom Sarajevu povremeno ga proglase
~etnikom, ali jo{ nisu izumrli oni koji ga vole. Oni vjeruju da znaju ko je najdarovitiji pjesnik kojeg je Bosna u
posqedwih pedeset godina svijetu dala.
Nije postao ~lan nijedne akademije nauka i umjetnosti.
Sve akadem(ij)sko bilo mu je strano, kao i obrnuto.
Trubadur ima sopstvenu akademiju srca i qubavne pjesme.
Sumwiva rabota za vrle starce.
Nije li Trifunovi} sam za sebe rekao da je “sumwivo ~udo
od ~ovjeka”?
Neka se to divno qudsko i pjesni~ko ~udo odmori od
prokletog svijeta, od nas samih, na sun~anoj padini u dragim,
u “svetim” Karlovcima.
Svoju posqedwu, karlova~ku, zbirku trubadur je zavr{io
sa ova dva molitveno-qubavna stiha:
Vidi{ Bo`e koliko te molim
sa~uvaj mi onu koju volim.
Stevan Tonti}
15
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 16
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
BA[TINA
Ovaj zavi~aj na{ o~e trwinom nas othrani
ubogom besedom tvojom da klonimo se besa
i glogom kura` probi
da ne povampiri se vi`qasta snaga
Pogodi nas veli{ sudbina pobednika
{to trijumfalno u|u
i na tom se trijumf zavr{i
A u lov je trebalo da me vodi{
i na lovi{tu rogom doziva{
Ne bih se odao lukavom krivolovu
ko ni ti
ni zamkom davio pla{qive i slabije
ko ni ti
al ne kao ti
bio bih lovac na meso`dere kraj vode
gde do|u `e| da tole
a poskapaju pred mojom rukom
u vodu gledaju}i.
16
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 17
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
A sad smo priprosti ribari
{to s rodom i pticom kuviuzom
dele ulov barski
o ba{tine li tvoje
A izme|u mene i sunca
nad barskom `utuqom roda povela ukrug
a za wom mladi
a ja u strahu od greha
plovim po svome moru dobrodu{ja
bolesniji otkako nau~ih imena bolestima
i lek pomiwem a leka ne tra`im
nad vodom suvo pijem i suvowav se vijem
povampiri se katkad vi`qasta snaga
no strah me greha
pa razme}em se svojim dobrodu{jem
a na ponosu mi namet ba{tiweni.
17
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 18
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
GREH
Gre{io sam mnogo i sad mi je `ao
{to nisam jo{ vi{e i {to nisam lu|e
jer samo }e gresi kada budem pao
biti posve moji – a sve drugo tu|e
Gre{io sam mnogo ve`bao da stradam
leteo sam iznad va{e mere stroge
gre{io sam mnogo – i jo{ }u ja se nadam
svojim divnim grehom da usre}im mnoge
Gre{io sam priznajem nisam bio cve}e
gre{io i za vas koji niste smeli
pa sad deo moga greha niko ne}e
a ne bih ga dao – i kad biste hteli
18
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 19
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
SAMO]A
Povla~im se u svoju samo}u
tamo gde su qudi moga kova
tamo gde se te{ko `ivi no}u
od ti{ine i opasnih snova
Digao sam ruke od skandala
od pro{losti i pogre{nih `eqa
od lepote – izvora svih zala
od qubavi i od prijateqa
Povla~im se a ostavqam qude
u wihovoj zabludi od zlata
da me na|u kad i wima bude
zakucala samo}a na vrata.
19
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 20
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
TAMBURICA
No} je
i sve su ove magle zamaglile
a samo nekog nema kad nikoga nema
u tim maglama.
Kao da bih hteo da se ispovedam.
A zar bi bistrija bila reka
da li bi nabujala
da u wu prospem to pri dnu `ivota.
I kome to treba srpstvo na{e
ako smo brankovi}i
kome na{e re~i
ako kao zlatni kur{umi ne zaseku
pa sjaju iz dubine
i po kap kapilare.
Dolazim da vas zavolim
da nekog nadigram i natpevam
a ne da vam o glavu razbijem tamburicu.
^ak kada po|em pokloni}u vam je
samo }u svoj prtqag da uve`em
wenim `icama bodqikavim
treba}e ne~im da mi grob ograde.
Ja mislim da sam ipak do{ao na vreme
do{ao da vas zavolim
da se natpevavamo
da me zavolite
pa da vam na kraju za to poklonim tamburicu.
1957.
20
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 21
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
@IVOT
Jednom }u ti ipak najdra`i posinak biti
i podi}i }e nam pod konac jednake spomenike
uz tu`nu muziku i pevaniju svetu
zbog ovih na{ih dana i komada
I kad su na{i bili samo varvarsko pleme
`eleli su te punijeg i druk~ijeg i vi{e
i ginuli `ele}i
pa odakle ho}e{ sad
sve do stuba na rubu
svuda }e opet da te `ele
punijeg da te `ele
i druk~ijeg i vi{e
i da te kao igra~ku drugima pokazuju
A ja te suvo}om dana i komada bijem
i zadavi}u te suvim zagrqajem
i ponosom ovim koji mi smeta samo
I ja te komadom bijem
a ti me bije{ danom i komadom
I moj je otac bio kosac
nadaleko ~uven po otkosu i ple}u
a grbavi grobar mu o grobu travnat
prelomi kosu i psuje pse}u
Ako sam severno brdo
ipak sam padina ju`na
Tvrd sam a orah ne pomiwem
jer quska se baca
a u jezgri je klica
To vu~i} staje u stope staroga vuka
i o~i mu se svetle u mraku
A spor sam vidim
prkosim a hramqem
tebe pridr`avani i dr`im se za te
i bijemo se danom i komadom
1958.
Du{ko Trifunovi}
21
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 22
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
PISMA BA[TINARU
Na adresu Redakcije na{eg ~asopisa stigla su pisma od Sekule
Bencuna iz Mokrina. Sekula Bencun je ro|en u selu Lu~ani, kod
Biqe{eva, na desnoj obali rijeke Bosne izme|u Zenice i
Kakwa. Radio je kao prosvjetni radnik u Zenici i kao prevodilac za ruski jezik u Rudarsko-metalur{kom kombinatu Zenica.
Sada penzionerske dane provodi u Mokrinu.
Pisma po~iwu ovako:
"Svim ~lanovima uredni{tva ~asopisa "Ba{tinar" `elim
pod
A (Avram)
mnogo zdravqa,
B (Bogdan)
uspjeha u radu,
V (vodu)
mnogo porodi~ne sre}e,
G (gaze)
i mnogo li~ne sre}e!
*
Po{tovana gospo|o Dragice, "tajnim kanalima" dobijam
"Ba{tinar" i ho}u da Vam napi{em ovih nekoliko redova. Va{i
prilozi su koliko stru~ni i profesionalni isto toliko su i
~itki i prijem~ivi i za one koji se dobro ne razumiju u tu materiju. Va{i prilozi bi mogli da poslu`e kao "radna sveska" uz
uxbenike muzike za sredwe i vi{e muzi~ke {kole. Sa toliko
qubavi mo`e da pi{e samo neko ko tu oblast voli, koga ta materija pro`ima svim porama i plus onaj ko je makar samo jednom prekora~io prag Studentskog KUD-a "Miqenko Cvitkovi}" u Sarajevu.
I daqe pi{ite, jo{ ima qudi koji vole "sekundu" i sve ono {to
je odista narodno. Br~ko i podmajevi~ka sela ste obradili, pomjerite se malo i prema sredi{woj Bosni. Od mene mo`ete dobiti
odgovaraju}u pomo}.
[aqem Vam nekoliko odlomaka iz mog ratnog i poratnog
djetiwstva, iz tog vremena nevremena.
Sijelo. Bez obzira na takvo vrijeme puno ratnih strahota i
stresova, mladost je provodila svoje. Na sijelima po ku}ama na sve
se zaboravqalo, dok je trajalo sijelo bila je sloboda.
Pjesma. Pjevalo se samo u ku}i, jer svaka pjesma van ku}e bila je
provokacija. Ali upravo ta pjesma u ku}i, dok kolo kola (kre}e se
22
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 23
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
bez muzike), bila je odu{ak tog i takvog stawa i moma~ke sirove
snage i zdravqa, mladosti koja se provodila u tom i takvom vremenu
nevremenu. Prvo se dva momka dogovore ko }e da "vozi", a ko }e da
"prisijeca" kajdu. Kada zapjevaju, de{avalo se da se od siline i
ja~ine zvuka lampa ga{wa~a "udune". Starije `ene su to propratile s "ma{ala", a stariji qudi s "ma{ala i alal vjera". Ja i
sada nisam siguran da li bi tu i takvu pjesmu bilo mogu}e notno
zapisati. Posebna ja~ina padala je na zadwi slog u stihu. On je bio
toliko jak kao da se zemqa prolama.
Djevoja~ka pjesma. Bila je pjevnija, melodi~nija. Ona je
uzvra}ala odgovorom na svaku moma~ku provokaciju. Djevojke su u
ono vrijeme vi{e cijenile one momke koji su bili obu~eni u narodnu no{wu ({alvare, guw, ko{uqa sa {irokim rukavima), nego one
momke koji su bili u pantalonama i kaputima. To se onda zvalo
"tijesno odijelo". Evo jedne takve pjesme:
Pantola{u, pantole ti tvoje,
{alvara{u, milo jawe moje!
Instrumenti: svirale, dvojnice, tambura i bisernica (prim).
Drugi pisak na dvojnicama je izvodio pratwu. Na bisernici svirac
je udarao u sve `ice, a prsti wegovi su titrali po pragovima i
`icama koje su davale melodiju. Svi ovi instrumenti slu`ili su
iskqu~ivo za svirawe dok igra kolo, samo za igru, za razliku od
drugih krajeva gdje instrumenti slu`e kao pratwa uz pjesmu.
Kada se rat zavr{io i kada je "dobrovoqnim" radom napravqen
zadru`ni dom, onda su sijela bila u zadru`nom domu, ali jo{ nije
bilo elektri~ne energije, pa su salu obasjavali `eqezni~ki feweri, no{eni u rukama majki ~ije su k}eri a{ikovale. Majka je sa
fewerom, radi svake sigurnosti, bila tu negdje u blizini gdje wena
k}erka a{ikuje. Sada{wim jezikom re~eno: majke su bile supervizori. Bio je to svojevrstan napredak jer moma~ka pjesma nije mogla
"udunuti" `eqezni~ki fewer u sali.
Evo nekoliko pjesama iz tog vremena, na temu pozdrava. Dok
kolo kola djevojke pjevaju:
Sjajna zvijezdo iznad Pepelara,
pozdravi nam Du{ka desetara!
Sjaj mjese~e iznad Trebevi}a,
pozdravi nam Peru Kosori}a!
23
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 24
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Dok kolo igra u ritmu muzike:
Po{la cura na vodu pa govori kanti:
Ako mene ko poqubi, ti dobro zapamti!"
O rivalitetu:
Sve bi momke za dva momka dala:
za Jovana i za Milovana!
Viso~ani, alaj ste na glasu,
svi bi stali u bakrenu }asu!
*
Od mojih osnova~kih dana prati me jedna pjesmica, kako smo mi
zvali one pjesme iz ~itanki koje nisu bile duge, desetera~ke. Mi
smo je prvo memorisali kao {to se i sada memori{e pjesma koja se
obra|uje na ~asu. Ali mi smo je prepoznali, ona nam je u to ratno
vrijeme-nevrijeme bila i pjesma i molitva. Mi smo onda odista
mislili da nam samo Bog mo`e pomo}i da stane rat.
"O MOJ [email protected] DRAGI
MALEN TI SE MOLIM
POU^I ME KAKO
DA SVE QUDE VOLIM
DOK SAM JO[ OVAKO
U DANIMA MLADIM
OD JUTRA DO MRAKA
DA VESELO RADIM
DA NAU^IM NAUKU
[TO ZA @IVOT TREBA
DA UMIJEM [email protected]
SVAGDA[WEGA HQEBA
DA MI KRU[NA MRVA
BUDE NE[TO SVETO
DA NIKADA NE [email protected]
OD DRUGOG OTETO
O MOJ [email protected] DRAGI
JA TE MNOGO MOLIM
A TI MENE POU^I
DA SVE QUDE VOLIM"
24
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 25
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Autora pjesme sam zaboravio.
Nekada po nekoliko dana, pa i mjeseci, {kola nije radila, mi
smo govorili "nema {kole". Ali ~im po~ne nastava "deklamator"
je u~enik iz one klupe koja je, pamtili smo, bila na redu.
Mislim da "Ba{tinar", ovakav kakav je, treba da se na|e i u
{koli, da upravo |aci ba{tine ono {to pi{e u wegovoj preambuli. Wegovati zna~i, izme|u ostalog, i prenositi na mla|e ono {to
je najvrednije u srpskom etnosu.
*
^estitam gospodinu Aleksandru \uri}u na zvawu doktora
nauka u oblasti turizma i autoru Marici Laki} na lijepom spontanom razgovoru koji je sa Aleksandrom vodila i pribiqe`ila.
Ovim mojim prilogom, kao stariji od Aleksandra i od Marice,
ho}u samo da dodam neke podatke o tome kako se rije~ "turista",
danas obi~na i svakodnevna, mu~ila, potucala, posrtala,
"tolma~ila" i prevodila. Kako je odzvawala u u{ima na na{im
prostorima i kakve je asocijacije izazivala dok kona~no nije
stekla ravnopravnost sa ostalim rije~ima, svojim sestricama.
Primjer prvi:
Prvih poratnih godina poslije Drugog svjetskog rata, poznati
umjetnik, karikaturista, slikar, putopisac i {eret Zuko Xumhur
stigao na motoru i sjeo, onako pra{wav, u jednu kafanu na Kosovu.
Prilazi mu jedan mje{tanin ~udno qubopitqivo ga zagledaju}i i
na kraju ga upita: - Koj si, bre, ti?
Zuko mu odgovori: - Turist!
- A kako se vika{, upita ovaj.
- Zuko!
- Aferim! Em turist, em musqiman!
Primjer drugi:
Tako|e prvih godina poslije pomenutog rata, jo{ je dolinom
rijeke Bosne tutwao "}iro" uzanim kolosijekom. Mi smo se spremali da idemo u manastir Ostrog. Pribli`avao se Sveti Vasilije
Ostro{ki. @eqezni~ari i ~lanovi wihovih porodica nisu
pla}ali vo`wu, imali su tzv. re`ijske karte, narod ih je zvao
re`imske. Za put u Ostrog prijavilo se mnogo porodica koje nisu
25
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 26
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
imale nikog zaposlenog na `eqeznici i oni su pla}ali punu cijenu
karte od La{ve do Nik{i}a i nazad.
Na{ kom{ija, kondukter Veseqko, ka`e na dogovoru pred
polazak: - Koji nemaju re`imsku kartu neka se na stani~noj blagajni izjasne da su turisti i oni }e imati popusta u cijeni karte.
Maksim, koji nije imao re`ijsku, posko~i ko da ga ne{to
ubode: - E ja, vala, ne}u biti turist pa makar troduplo platio! I
Maksim odustane od puta.
Nedjequ dana nakon na{eg povratka iz Ostroga, gdje smo vidjeli mnogo turista, do{ao Maksim u na{u ku}u da pita kako je
bilo. Moja majka ka`e Maksimu: -E, moj Maksime, pod Ostrogom je
Sekula Bencun, ispred rodne ku}e Mike Anti}a u Mokrinu
26
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 27
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
bilo vi{e turista nego na{eg svijeta.
On upita mamu da mu objasni {ta je to turista. Ona mu odgovori:
- Kada nama do|u gosti iz daleka, onda su oni turisti, a kada mi
idemo daleko u goste, onda smo mi turisti.
Sqede}e godine Maksim je kao turista i{ao pod Ostrog.
*
[aqivi prilozi:
Anegdota vezana za Miku Anti}a
U vrijeme dok je Mika provodio boemske no}i po mokrinskim
kafanama ~esti komentari tamo{wih doma}ica bili su: - To je
nepravda! Na{i mu`evi piju s Mikom po celu no}, a ujutro se
pri~a da su na{i mu`evi pijanice, a Mika je nekakav boem.
Mokrin~anin
Pri~a jedan Mokrin~anin: - ^im sam jutros u{o u {talu i vido
tele, nama sam znao da mi se krava otelila.
Slava
Kome slava udari u glavu - taj je udaren.
Ni jari}i vi{e nisu kao oni iz bajke
Kada je vuk pokucao na vrata i zamolio jari}e da mu otvore, oni
su ga upitali: - Ko je?
Vuk odgovori da je on wihova majkica i da im je donijela topla
mlijeka. A jari}i mu u horu odgovore: - La`e{, la`e{, mi smo
na{u majkicu poslali da nam kupi piva!
Bencun Sekula,
ul. Dositeja Obradovi}a br. 32,
23305 Mokrin, Srbija
27
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 28
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Aktivnosti Ba{tinara u 2006. godini
Januar
Art simpozijum Jahorina - izlo`ba slika
Rad Ba{tinarove {kole tradicionalnog pjevawa
Februar
Rad foto-sekcije
Rad Ba{tinarove {kole tradicionalnog pjevawa
Mart
U~e{}e na{ih ~lanova na pripremi i realizaciji likovnog i
literarnog konkursa i Festivala dje~je pjesme "Dje~ja ma{ta
mo`e sva{ta"
U~e{}e na{ih ~lanova na literarnom i likovnom konkursu
April
U~e{}e na{ih ~lanova na "Danima Vlade Milo{evi}e" u
Bawaluci
Priprema 7. broja ~asopisa Ba{tinar — rad redakcije,
sakupqawe pri~a, melodija i fotografija kraja
Maj
Daqi rad na 7. broju ~asopisa "Ba{tinar"
U~e{}e Ba{tinarove izvorne grupe na Festivalu horova u
Bijeqini
Jun
Rad na pripremi za {tampu 7. broja Ba{tinara
Posjeta "Saboru izvornog stvarala{tva" u Tesli}u
Stru~na saradwa sa Saborom u Tesli}u
28
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 29
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Jul
Promocija 7. broja ~asopisa Ba{tinar
Pomo} u realizaciji programa ADOB "Ra`qevo"
Pomo} u realizaciji programa ADOB "Brezik"
Postavka i otvarawe zavi~ajne zbirke u Etnoku}i u Ra`qevu
Avgust
Sakupqa~ki rad na terenu
Pisawe radova za 8. broj Ba{tinara
Stru~na pomo} dru{tvu "Romski san" oko sakupqawa i sistematizacije muzi~ko-folklorne gra|e na terenu
Septembar
Priprema 8. broja Ba{tinara
Priprema prostora redakcije Ba{tinara
U~e{}e na{ih ~lanova na Balkanskom simpozijumu “Urbana
muzika” u Tirani
Oktobar
Rad na ~asopisu — priprema tekstova za 8. broj Ba{tinara
Pomo} u radu ADOB "Ra`qevo" i ADOB "Brezik"
Priprema programa za u~e{}e na Smotri folklora u Br~kom
Preseqewe redakcije u nove prostorije
Novembar
Priprema za {tampu 8. broja Ba{tinara
Priprema projekta “Ogledalo koje nedostaje”
Priprema seminara za koreografe
Priprema grupa za smotru: ADOB "Ra`qevo" i ADOB "Brezik"
Decembar
U~e{}e na Petoj smotri amaterskog stvarala{tva u Br~kom
Priprema 8. broja ~asopisa "Ba{tinar"
Izrada planova za 2007. i izvje{taj o radu u 2006. godini
29
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 30
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Nenad Nestorovi}
VISO^ANI
Jovo Lali} ro|en je 1961. godine u Visokom.
Primijewenu umjetnost (slikarski odsjek)
zavr{io u Sarajevu. U periodu od 1981. do 1992.
bio je ilustrator i stalni saradnik "Ve~erwih
novina" Sarajevo. Osniva~ i utemeqiva~
slikarske radionice "Paleta" Zvornik 2003.
godine. Bavi se slikarstvom i pedago{kim
radom. Izlagao je na 50 grupnih izlo`bi.
Samostalno izlagao 14 puta. U~estvovao na brojnim likovnim kolonijama. Zastupqen je u
mnogim privatnim kolekcijama {irom svijeta.
Dobitnik je vi{e dru{tvenih priznawa. U Leksikonu znamenitih
li~nosti Republike Srpske, izdawe SRBO - ART Beograd 2003,
na{lo se i ime Jove Lali}a.
Adresa: "Bra}e Jugovi}a" 18, 5/18 Zvornik, RS, Tel: 056/211-707
Jovu Lali}a poznajem jo{ od 70-ih kada smo iz rodnog Visokog
putovali u Sarajevo. Bio je generacija iza mene na sredwoj {koli
za primijewenu umjetnost, ali tek krajem osamdesetih po~iwe
na{e intenzivno dru`ewe i traje do dana{weg dana. Neposredno
pred rat zajedno smo radili kao kreatori u tekstilnoj industriji,
gdje je Jovo pokazao izuzetne rezultate, a ja sam napustio ne
snalaze}i se u tome. Poslije rata po~iwe na{e dru`ewe i, koja
30
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 31
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
slu~ajnost, i on i ja radimo u prosvjeti kao nastavnici likovne
kulture. Kad je u pitawu slikarstvo Lali} je, nema dileme, ostao
vjeran svojim motivima koji nose tu vezu sa tradicionalnim, a to je
sam najboqe poku{ao predstaviti u katalogu iz ciklusa “Etnoogledalo”.
Studiozno obra|ena materijalizacija krovova, da{~ara i
mqekara nije demonstracija vje{tine, ve} jasan obris prohujalog
vremena, kojeg odaje reqefasta platina. Sve kao da se pretvara u
skulpturu. Igra linija na pletenim ogradama, sjenke vjerno prate
svaki suncem obasjan oblik. Lali} se nesvjesno buni protiv hladnog
urbanog ambijenta kojemu o~igledno nedostaje iskrenosti.
Neimarima koji su `ivjeli i gradili krajem 19-og vijeka priroda je bila najve}i u~iteq. Neosporno je da ovi prizori imaju u sebi
dje~je ma{te i romanti~arskog zanosa. Realisti~ni i, nadasve,
impresivni, prostrani pa{waci ispresijecani bistrim potocima i rijekama, dio su velikog }ilima u kojemu etnos igra glavnu
ulogu. Tada{we gra|evine, gra|ene od prirodnih materijala kao
da rastu iz we i same poprimaju wen oblik i boju. Izmirene i
uskla|ene, neprimjetno se ra|aju i umiru s wom. Vje{to obra|uje
staro selo Sirogojno, Prehari, okolinu Pqevqa, selo Bari}i,
okolinu Tesli}a i planinu Borja. Iako prostorno udaqeni, ovi
krajolici su jedna cijelina. I Lali} je tu integralan.
Pored svih izleta i improvizacija, slikara ipak smje{tamo u
porodicu fotorealista. Posmatraju}i ove prizore u svakome od
nas zaigra ona iskra instinkta slobode, vremena kad se `ivjelo s
prirodom. Taj `al prigu{uju betonske ograde u kojima danas
`ivimo, gdje smo la`no otmjeni i iskreno nezadovoqni.
SLIKARSKA RADIONICA "P A L E T A"
Slikarska radionica PALETA je po~ela sa radom 4. februara
2003. godine da bi se afirmisalo likovno i kulturno
stvarala{tvo grada Zvornika. Utemeqiva~ slikarske radionice
je slikar i pedagog Jovo Lali}. Svoj rad i dugogodi{we iskustvo u
oblasti slikarstva usmjerio je prema mladim talentima da zajedno
sa ovim projektom izi|u iz okvira lokalnog, {to }e kasnije kroz
trajawe ove, slobodno mogu re}i, male ustanove i dokazati.
31
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 32
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Posje}ivao sam ovu radionicu ~ije bih ime uozbiqio iz vi{e
razloga. Wen prvotni naziv — RADIONICA ostaje termin koji
gubi smisao i to je moja impresija kada sam se, krajem oktobra,
na{ao u ovom prostoru. Prilaze}i Zvorniku iz pravca Bijeqine,
gledaju}i prkosnu Drinu, pomislih u sebi — u woj stvar ili
potone ili ispliva. Nema plutawa, sve juri naprijed. Povr{ina
glatka, uvijek spremna za ogledawe brda sa obje strane, koji
vijekovima poku{avaju da joj prekinu tok. Na vratima radionice
prizor koji me ostavi bez daha. Gipsani modeli i detaqi frizova
starih zgrada u Sarajevu vrati{e me u godine kada smo, kao |aci
sredwe {kole za primijewenu umjetnost, skicirali stara pro~eqa
i ma{tali kako }emo jednoga dana postati veliki stvaraoci, a ta
zdawa nas tjeraju na ne{to veliko i neprolazno. Ozbiqnost kojom
pristupa, i nastavna sredstva, mogu da se mjere s mnogim ustanovama tog tipa. Iz tih razloga mi je termin radionica pomalo
stereotipan.
Da se ne unosim previ{e li~no u ovaj osvrt, vrati}u se na
radionicu, iako je i Lali} dio ove pri~e. Jo{ jedan razlog jeste i
to da on ovu stvar zasniva na tradiciji klasi~nog slikarstva i
obrazovawa. Wegov rad se oslawa na prepoznavawe talenta i
32
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 33
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
izu~avawe zanata kao preduslova za bilo kakvo ozbiqnije
bavqewe umjetno{}u, i da vje{tinu artikuli{e u umjetni~ki ~in.
U jednom osvrtu na ovu radionicu naglasio sam i to da Jovo Lali}
nije strogi autoritet koji bi u~enici trebalo da slijede, ve}
u~iteq od kojeg mogu da nau~e kako se kora~a na slikarski na~in,
ne uti~u}i na wihov izbor puta. Od samog osnivawa, pa do danas,
stvorila se daleko povoqnija klima u kulturi grada Zvornika,
{to se manifestovalo u brojnim izlo`bama i kolonijama.
Opravdanost postojawa slikarske radionice PALETA ogleda se i
u tome {to su neki ~lanovi trenutno na fakultetima, vi{im i
sredwim umjetni~kim {kolama. Sa ovako talentovanim mladim
qudima i u~iteqima bi}e nam otvoreni svi horizonti.
Izlo`be ~lanova slikarske kolonije
"PALETA"
-
"Savremena galerija narodnog muzeja" - Kikinda 2004.
"Stari prostor" - Novi Sad
DKV "Dru{tvo kwi`evnika Vojvodine" - Novi Sad
"Kulturni centar" - Futog 2004.
"Zvorni~ko kulturno qeto 2003."
"[ama~ka kulturna jesen 2003."
"Muzej Semberija" - Bijeqina - 2003.
"Narodna biblioteka" - Vlasenica - 2004.
"Sajam namje{taja" - Bawa Luka - 2004.
"Zvorni~ko kulturno qeto 2004."
Muzejska zbirka "Kasina" 2005.
"Dom kulture" Boksit - Mili}i - 2005.
"Dom kulture" Ugqevik - 2006.
KOLONIJE:
-
"[ama~ka kulturna jesen 2003"
"Zvorni~ko kulturno qeto" - gradski park - 2003-2006.
"Kumbor 2004." - pri javnom fondu za dje~ju za{titu
"Vukov Tr{i}" - 2004.
"60 godina gradske biblioteke Zvornik" - 2006.
"Bawa Vru}ica" - 2006.
33
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 34
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Pu{kovac: pjeva~i izvornih pjesama
34
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 35
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Iz
nacionalne
riznice
35
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 36
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Motiv s Majevice
36
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 37
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Dr Branko Br|anin
LIKOVI EPSKIH JUNAKA U VUKOVOM "KOSOVSKOM
CIKLUSU"
"Svi odreda, na{i najboqi junaci, usamqeni su/.../ Koliko je morao biti
na muci, sam i neza{ti}en, pesnik ili narod koji je, u ogromnom rasponu
vremena, stvorio ovakvu povorku divovskih usamqenika i u~inio ih ubojitim
primerom za pokolewa!"1
Istorijski knez, u hristijanizovanoj legendi mu~enik, sto`erni
lik desetera~ke epske pjesme o Kosovskom boju Vukovih zbirki car
Lazar, i za ve~erom u no}i uo~i su|enog dana i na vidovdanskom
razboji{tu, nije bio sam - iako na stra{nome mjestu, izdvojen u sr~iku
sredi{ta i podobro usamqen - u ime svih je imao najvi{e da izgubi ili
dobije; u ime svih je izabrao carstvo nebesko. Vi{e od {est vijekova
nakon "premjene", vidimo ga okru`enog tazbinom, Jug-Bogdanom i
Jugovi}ima; po pjesmi "zetovima", oklevetanim podvi`nikom Milo{em
(I do wega dv'je Srpske vojvode:/ Jedno mi je Kosan~i} Ivane,/A drugo je
Toplica Milane) i epskim izdajnikom Vukom Brankovi}em. Svu gospodu
za sofru sjedao,/ Svu gospodu i gospodi~i}e (Vuk, II, 50. III)2. Tematsko i
idejno jedinstvo "epskog pejza`a" pjesma vaspostavqa preko LIKOVAaktera epske "situacije".
U "dramskoj sceni"3, za (okruglim) stolom gdje se ne zna kom }' ovu
~a{u nazdraviti, tren prije nego {to je "ova drama po~ela na Kosovu",
1
Milorad \uri}, ZAVE[TAWA SRPSKIH JUNAKA-ogledi iz narodne poezije, u: ~asopis
STREMQEWA, br. 10-11-12, Pri{tina, 1995. (str. 93-116), navod sa str. 94-95.
2
Tre}i i ~etvrti stih, na stranici 224. I u daqem tekstu ozna~ava}emo ovako Karaxi}evu drugu kwigu
Srpskih narodnih pjesama, (I-IV, priredio Vladan Nedi}, navo|eno djelo) rimskim brojem, redni broj
pjesme u kwizi arapskom cifrom, a posqedwi rimski broj ovdje ozna~ava redoslijed "komada"od
razli~nijeh kosovskijeh pjesama. (Poznat kao [email protected] VE^ERA.)
3
Nada Milo{evi}-\or|evi}, KOSOVSKA EPIKA, "ZAVOD ZA UXBENIKE I NASTAVNA
SREDSTVA", Beograd, 1990. str. 27. ("A {to se ti~e najzna~ajnijih elemenata legende koji se obi~no
smatraju za epsku izmi{qotinu - kao {to su pri~e{}ivawe srpske vojske i Kne`eva ve~era - oni su
izgleda istorijske ~iwenice", veli Svetozar Koqevi}, POSTAWE EPA, "SANU-OGRANAK U
NOVOM SADU", 1998. str. 155. "Ova praksa je opisana u vizantijskim vojnim traktatima; vojska se
pri~e{}uje nakon trodnevnog posta na vojni~ki na~in." / Isto djelo, fus-nota 13, str. 155-156/ )
37
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 38
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
kao da nema mjesta (jeste hazur, al' nije prilika?) za Banovi} Strahiwu,
Sr|u Zlopogle|u, Orlovi}a Pavla, Musi}a Stefana, Vladetu Vojvodu...
Nema sluga Golubana i Milutina; ni Jugovi}a Majke, vjernih quba, ni
carice - Jugovi}a k}eri - Milice... Ali }e ih ve} sutra, u bojnom poretku
i stra{noj izgibiji, u domu, na dvoru ili na ogra{ju, itekako biti;
LIKOVA
cijele
gotove
drame:
sa
(pretkosovskim)
"prologom"
/slutwom/, pokreta~kim motivom (prijete}e Muratovo pismo), razvojem
radwe, kulminacijom, peripetijom, raspletom i "epilogom" (Kosovka
djevojka i Smrt majke Jugovi}a) kao i "slikom vremena poslije"
(Obretenije glave kneza Lazara).
KATALOG EPSKIH JUNAKA uobli~uje se u koncentri~nim
krugovima oko Lazara-sto`ernog lika epske pjesme o Kosovskom boju,
pro{iren po samom obodu i perifernim likovima-u~esnicima, bra}om
Mrwav~evi}ima (Ban Ugqe{a i vojvoda Gojko/ I sa wima Vuka{ine
kraqe) i Hercegom Stjepanom, u pjesmi Propast carstva srpskoga (Vuk,
II, 46):
Vuka{in je grdni rana dop'o,
Wega Turci s kowma pregazi{e;
I wiova sva pogibe vojska.
Ma~e vojsku Erce`e Stjepane,
U Egcega mloga silna vojska,
Mloga vojska, {ezdeset iqada...
Uplitawe nesavremenih li~nosti u pjesni~ko vi|ewe "radwe", po
principu epskog anahronizma, ali i djelovawem obrazovanog "narodnog
mi{qewa" o SVEVREMENOSTI doga|aja i li~nosti4, ispunilo je i
samu "galeriju" kosovske pozornice, svjedo~e}i o op{tenarodnom
pregnu}u i sveop{tem u~estvovawu u odsudnom velikom Boju. (Iskazuju to
4
Jo{ krajem 19. vijeka Andra Gavrilovi} je "pojavu" Mrwav~evi}a i Hercega Stjepana u toku Boja
(nakon vojski Jug-Bogdana i Jugovi}a) u Propasti carstva srpskoga tuma~io odrazom istorijske
situacije po kojoj se u pjesmi registruje REDOSLIJED "padawa" srpskih zemaqa pod Turke: "Bogdan
nije, u stvari, prvi poginuo, ali je on prvi, ili me|u prvima, koji su izgubqeni za carstvo srpsko.
Herceg Stjepan, tako isto, nije junak kosovski, ve} pokosovski, ali je on gospodar onog dela srpske
zemqe, koji posledwi pada". (Prilo`ak prou~avawu srpske narodne poezije, Godi{wica Nikole
^upi}a, Beograd, 1899, XIX, str. 122-127. Navedeno prema: N. Milo{evi}-\or|evi}, KOSOVSKA
EPIKA, navo|eno djelo, str. 141.)
38
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 39
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
i stihovi pjesme Kosovka djevojka: Koga tra`i{ po razboju mlada?/ Ili
brata, ili bratu~eda?/ Al' po greku stara roditeqa?, Vuk, II, 51.)
Vuka{ine kraqe "doveden" je, postupkom epske naracije, "na vodu
Sitnicu" (izvan kosovskog ciklusa Vukovih zbirki) i u varijanti pjesme
Marko Kraqevi} poznaje o~inu sabqu-"opet to, malo druk~ije" (Vuk, II,
58), ~ime se i okon~ava wegova epska uloga u odvijawu radwe; osnovana je
pretpostavka po kojoj se "uvo|ewe" Mrwav~evi}a tuma~i do`ivqavawem
svevremenosti doga|aja i li~nosti, spajawem uspomene na Mari~ku
pogibiju sa Kosovskim bojem u "narodnom pam}ewu": Wega Turci s kow'ma
pregazi{e...
Sasvim perifernim "u~esnicima"- svjedocima Boja ( neimenovanih
devet udovica i devet sirotica, me|u kojima je i quba Damjanova, u
pjesmi Smrt majke Jugovi}a, Vuk, II, 48; Sluga Goluban, u pjesmi Car
Lazar i carica Milica, "o boju kosovskom", Vuk, II, 45), pridodaju se
Stevanova quba i Sluga Vaistina, koji gine uz svoga gospodara,
"zakaswelog viteza" Stefana Musi}a (Vuk, II, 47)5, kao i Lazareve i
Mili~ine epske k}eri Vukosava i lijepa Mara u pjesmi o Vladeti
Vojvodi (Vuk, II, 49).
EPIZODNIM
LIKOVIMA,
glasnicima
sa
Kosova,
Slugi
Milutinu (Vuk, II, 45) i Vladeti Vojvodi, prikqu~uju se Kosovka
djevojka i smrtno raweni kne`ev mladi barjaktar Orlovi} Pavle (Vuk, II,
51):
Desna mu je ruka ose~ena
I lijeva noga do kolena,
5
Vasojevi} Stevo/ Posav~i} Stevan-Ivan Posav~i} u drugim zapisima. U neobjavqenim Vukovim
zapisima pojavquju se brojni periferni i epizodni junaci: Lazareve k}eri, Vukosava, Vidosava i
Marija, Alaj-barjaktar Nikodin, Posav~i} Stefan; niz: Miklen od Sjenice, Damjanovi} Stevo, mladi
Vukosav, vojvoda Marinko, Reqa Ohmu}evi}, Orlin /Pavle?/ i Krstivoje, Jovan Konstantinovi},
Stefan Straogle|a /Zlopogle|a?/ "od kamena Jajca"... (Vidi: SRPSKE NARODNE PJESME, iz
neobjavqenih rukopisa Vuka Stefanovi}a Karaxi}a, pjesme: O boju kosovskom 30, Posav~i} Stefan
31. i Carica Milica i alaj-barjaktar Nikodin 32, kwiga druga, za {tampu priredili @ivomir
Mladenovi} i Vladan Nedi}, "SANU", Beograd, 1974, str. 63-118). "Pesme o kosovskom boju ili
likovima u vezi sa wim/.../ zahtevale bi posebnu raspravu sa teorijskog stanovi{ta o kontinuitetu i
promenama u epskom pevawu i wima se ne}emo ovde baviti. Pesme koje je sam Vuk sakupio i objavio
vrhunski su umetni~ki domet pevawa o Kosovu i na wima }emo se i zadr`ati". (N. Milo{evi}\or|evi}, KOSOVSKA EPIKA, navo|eno djelo, str. 24)
39
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 40
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Vita su mu rebra izlomqena,
Vide mu se xigerice bele...
Uprkos beznade`nom polo`aju, junak se iskazuje kao pa`qiv i
du{evan, saosje}ajan sabesjednik ucvijeqenoj Milanovoj vjerenici:
Sestro draga, Kosovko devojko!/ Vidi{, du{o... Onde su ti sva tri
poginula! Dijalog djevojka-junak (osnovno oru|e drame!), otkriva
karaktere aktera i, odvijaju}i se na dva plana (osje}ajno-li~nom i
juna~ko-epskom), dobiva poseban nivo emocionalnosti. Ova, "na prvi
pogled istorijska balada" izvedena "na klasi~an na~in, dramskim
sredstvima", kontinuitetom emocije uspostavqa kontinuitet epske
ideje "koji se po~iwe izra`avati u uporednom i od sad stalno prisutnom
planu herojstva. Ponavqani, ritualni pokreti kojima Kosovka devojka
pri~e{}uje samrtnike - asociraju na opredeqewe za 'carstvo nebesko'"6.
I u pjesmama koje slikaju razboji{te jo{ toplo od prosute krvi, pored
spoqweg
"prizivawa"
Lazara,
vaspostavqa
se
unutra{we
idejno
jedinstvo ukupnog ciklusa kosovske epike: preko LIKOVA, wihovih
tjelesnih i duhovnih "postupaka", uvezuju}i se uz temeqno Lazarevo
opredjeqewe za carstvo nebesko, cijeli epski svijet se oslawa na sto`er,
CENTRALNI LIK "cara zemaqskoga".
PERIFERNI LIK - dobar junak, kome su posve}ena samo dva cigla
stiha (uz "staja}e" pitawe koji ono dobar junak bje{e i navo|ewe imena),
u opisu toka Boja: [to dva i dva na kopqe nabija,/ Preko sebe u Sitnicu
tura (Vuk, II, 50, V); jezgrovito (i jezovito!) malo - sli~no Banovi}
Strahiwi (tri stiha: [to jedan put britkom sabqom mane,/ Britkom
sabqom i desnicom rukom,/ Pak dvadeset odsije~e glava) koji u pjesmama o
"kosovskim doga|ajima" obilato u~estvuje, kao glavni akter "kajde"
starca Milije, o ~emu }emo docnije - Sr|a Zlopogle|a, "vi{e li~i na
vrednog poslenika nego na gnevnog ratnika"7.
6
N. Milo{evi}-\or|evi}, KOSOVSKA EPIKA, navo|eno djelo, str. 103-105.
Vojislav \uri}, SRPSKOHRVATSKA NARODNA EPIKA, "NARODNA PROSVJETA", Sarajevo,
1955,, str. 53.
7
40
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 41
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Kroz epsku projekciju, u ovom liku kao da je pjesma vidjela
zemqodjelca na svakodnevnom radu! Pa`qiv, istrajan, odmjerenih
pokreta u borbi na `ivot i smrt, a kao da plasti sijeno; u sa`etoj
naraciji pjeva~a, vi{e i glasnije govori svojim nijemim poduhvatom nego
ikakvim gromkim slovom, zakletvama ili bojnim pokli~ima. I samo ime
mu je doli~no "ispjevano": nazvan po dojmqivom utisku koji ostavqa,
srdit i namr{ten junak, ubita~nog zlog pogleda (od takvoga epskog
pogleda poprijeko, ispod sastavqenih samura i obrva Marka Kraqevi}a
ustravio
se
i
legendarni
Qutica
Bogdan).
Rijetko
uspjela
karakterizacija i individualizacija lika, u spoju imena i djelovawa, na
su`enom prostoru od samo ~etiri epska "reda"! Sr|a Zlopogle|a iz petog
Vukovog "komada" se odazvao Lazarevom pozivu-kletvi, bez zazora i bez
ustezawa, kao na seosku "mobu", utapaju}i i svoj lik i djelo u op{te
pregnu}e narodno, poput bezbrojnih anonimnih i neimenovanih, bra}e i
bratu~eda/ Al' po greku stara roditeqa...
Isto je izabrao, a druk~ije u~inio, i EPIZODNI LIK
"zakaswelog junaka"; Musi} Stefan (po imenu prili~an Lazarevom
sestri}u) svoj podvig i neustra{ivi gest nakon boja, naoko uzaludan i
nepotreban, u~inio je naknadno vi{esmislenim: umiru}i na sudbinskom
poqu, odazvao se na "kletvu" i pridru`io povorci kne`evih ratnika za
carstvo nebesko, koji su se svjesno `rtvovali, znaju}i {ta daju i za{to
to daju.
I wegov epski
dvojnik-"imewak", Vasojevi} Stevo (oba su
zakasnili na Kosovo, isto im je Krsno ime,Sveti Jovan; i sluga
Vaistina, kao i izabrana sudbina) u polasku je znao krajwi ishod: Kad se
rodi od zapada sunce,/ Onda }u ti sa Kosova do}i; "na Kosovu on se
branio ne od smrti, nego od izdajstva"8.
Zazor od stra{ne kne`eve kletve - a i vi{e od wenog epskog
zna~ewa, `iga i qage izdajnika - preto~en u jo{ jedno li~no stradawe
8
Isto djelo, str. 54.
41
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 42
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
kroz sadr`inski nivo pjesme, "na planu celokupnog kosovskog kruga
pesama pokazuje se kao wegov integrativni element, spojna karika"9.
Herojski ~in Stefana Musi}a uvi|a se (nasuprot izdajstvu Vuka
Brankovi}a, proklet bio i ko ga je rodio) u jedinstvenom moralnom
uzletu: iznad svakodnevne qudske racionalnosti, do spajawa sa idejnim
planom ukupnog epskog pjevawa o Kosovskom boju; poravnawu pogibije i
zakaswelog junaka sa pre|a{wim `rtvovawem bojovnika "za krst ~asni i
slobodu
zlatnu".
Izdvojeni
juna~ki
podvizi
-
nasuprot
epskom
kukavi~luku i izdajstvu, a bilo ih je, i na razboju kneza ~estitoga saborno se zbiraju u svevremenu svijest pjesme o DUHOVNOJ POBJEDI,
uobli~enu i smirenim zakqu~kom o ovozemaqskom PORAZU, tanano i
dostojanstveno ispjevanom:
I tu nam je i knez poginuo.
Tu su Srbqi izgubili carstvo
^estitoga cara zemaqskoga. (Vuk, II, 47)
"Epopeja" o Boju kosovskom, dosqednim sa`imawem -
poetikom
redukcije i svo|ewa na su{tinsko - nagla{eno opjevava neposredno
epsko doga|awe, "ne sti`u}i" da {iroko razvija pojedina~ne karaktere
aktera: donosi se su{tina nacionalne sudbine, uklapawem "epizoda"djelovawa
junaka
utopqenih
u
isprepletenu
mre`u
"op{te
neizbje`nosti", koja uveliko prevazilazi svakoga od individualizovanih
likova (pa donekle i samog Lazara). Kazivawe o Musi}u Stefanu tako
se ukqu~uje u {iru sudbinu Kosova, a zna~ewe pesme prevazilazi
individualnog junaka, prelaze}i na kneza kao simbol srpskih snaga, a
zatim na istorijski, socijalni i politi~ki zna~aj doga|aja10.
Ni "izvje{taji" glasnika - EPIZODNIH pojava - Sluge Milutina
(Car Lazar i carica Milica, Vuk, II, 45) ni Vladete Vojvode (Vuk, II, 49)
j
r
N. Milo{evi}-\or|evi}, KOSOVSKA EPIKA, navo|eno djelo, str. 85. (Podvla~ewe na{e.)
Xon Majls Foli (John Miles Foley), Umetnost i tradicija u srpskoj i staroengleskoj narativnoj
poeziji, "Kwi`evna istorija", Beograd, 1981, XIV, 53, str. 17-18; 23. (Navod prema N. Milo{evi}\or|evi}, KOSOVSKA EPIKA, navo|eno djelo, str. 153) /Kurziv i podvla~ewe na{i./
9
10
42
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 43
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
oslikanih
posredno,
kroz
suzdr`anu
emocionalnost
u
prividno
"hroni~arskom" nizawu imena i etapa Boja, ne individualizuju
karaktere
samih
pripovijedawu
wihovih
epskog
likova;
doga|aja.
podre|eni
Iako,
zadatku-funkciji
"sve~anim
tonom
u
pomalo
distancirane stilizacije", svjedo~e}i o Milo{evom podvigu s divqewem
- i sam na umoru - Milutin "sazvu~jem prisnih tonova" (Milo{ ti je
gospo, poginuo... Bog da prosti ko ga je rodio!) nagla{ava svojevrsnu
epsku bliskost sa herojem i pokazuje likove epskih junaka kao dio
"gotovo porodi~ne zajedni~ke patrijarhalne atmosfere kojoj pripadaju
svi - i Milica i on sam i svi u~esnici u boju"11.
I zavr{no odricawe - na samrti - Sluge Milutina, koji nije izdao
cara na Kosovu, ni kad su ga te{ke rane osvojile (Nosi desnu u lijevoj
ruku,/ Na wemu je rana sedamnaest,/ Vas mu kowic u krv ogreznuo):
A {to pita{ za prokletog Vuka,
Proklet bio i ko ga je rodio!
Prokleto mu pleme i koqeno!
On izdade cara na Kosovu...
prokliwawe "nedjela"- izdaje Vuka Brankovi}a je samo drugo lice iste
svijesti o zbornom pripadawu jedinstvenoj ideji individualizovane
Lazareve `rtve za vje~ni `ivot u carstvu koje nije od ovoga svijeta, nego
u vek i do veka."Funkcionalizovawem" lika pojedina~nog junaka iskazuje
se i nesumwiva simboli~ko-amblematska pozicija centralnog Lazarevog
LIKA, koji oko sebe okupqa i glavne, epizodne i periferne aktere,
vaspostavqaju}i - li~nim opredjeqewem za "carstvo nebesko" - po
principu "svi za jednog-jedan za sve", svim pjesmama svojstveno
tematsko-idejno jedinstvo kosovske epike.
Ne stigav{i da mu uputi ni brzopleti prijekor {to izdade cara na
Kosovu - za razliku od susreta sa Milutinom - Carica Milica u hitwi
jedva zaustavqa Vladetu Vojvodu, {to jezdi, na doratu na kowu dobrome,
11
Nada Milo{evi}-\or|evi}, KOSOVSKA EPIKA, navo|eno djelo, str. 90.
43
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 44
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
kojega je oznojio i u b'jelu pjenu obukao. Gotovo istovjetno zami{qen i
ostvaren, kao i Milutinov, epski izje{taj "pre`ivjelog junaka"
Vladete Vojvode (daleki "odziv" imenom u Kosovskom boju stvarno
pre`ivjelog Tvrtkovog vojvode Vlatka Vukovi}a), svjedo~e}i o toku i
ishodu doga|aja, donosi jo{ mawe temeqno li~ne individualizacije
karaktera samog junaka; sav usmjeren u sredi{te, gdje se i okon~ava ova
epska EPIZODA:
Ta ja pro|oh kroz Kosovo ravno,
I ja vi|eh Milo{-Obili}a:
On staja{e u poqu Kosovu,
Na bojno se kopqe naslonio,
Bojno mu se kopqe prelomilo,
Pak na wega Turci navali{e,
Do sad mislim da je poginuo;
Al' ne vi|eh Vuka Brankovi}a,
Ne vi|eh ga, ne vid'lo ga sunce!
On izdade ~estitoga kneza,
Gospodara i moga i tvoga.
U jedva pedeset i tri stiha, sa`imawem, sa provedenom tipizacijom
likova-u~esnika Boja, sadr`ajni naglasak - o~itovano i u smje{tawu
kqu~ne optu`be na sam zavr{etak pjesme - izvje{taja Vladete Vojvode je
na suprotstavqawu dva vida - opozitna principa: juna{tva (Milo{a
Obili}a) i izdaje (Vuka Brankovi}a). Postavqeni jedan uz drugi, kao
lice i nali~je "iste pri~e", istovremeno se i naju`e vezuju za centralni
Lazarev lik, kao dva wegova "krila" (epska pjesma ih je dodatno obojicu
ishodi{no izjedna~ila po rangu, orodiv{i ih sa knezom i me|usobno,
legendarnog Milo{a kao i stvarnog Vuka, `enidbom za Lazareve k}eri):
Tad' bi Laza nadvladao Turke,
Bog ubio Vuka Brankovi}a!
On izdade tasta na Kosovu; (Vuk, II, 46)
Dosqedno katalo{ki proveden, izvje{taj Vladete Vojvode donosi u
skoro
hroni~arskom
iskazivawu
i
vi{i
stepen
emocionalne
suzdr`anosti od onog (ionako prigu{enog) Milutinovog; a nabrajawe
imena junaka u uzastopnim Mili~inim pitawima (\e pogibe... Ne vi|e
li...)
i
odgovorima
EPIZODNOG
44
JUNAKA
ujedno
me|usobno
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 45
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
izjedna~ava vitezove na razboji{tu u wihovoj pojedina~noj i u op{toj
nacionalnoj sudbini, spajaju}i ih identi~nom epskom radwom ali i
pjesni~kim postupkom na jedinstvenoj misaonoj ravni, u punom tematskom
i idejnom jedinstvu KOSOVSKE EPOPEJE ustrojenom preko (raznih, a
"istih") LIKOVA.
Tri bojne vojvode, Obili} sa pobratimima, Milanom Toplicom i
Ivanom Kosan~i}em, ~ine ujedno oblikovani sredwovjekovni vite{ki
ideal, od vremena "zapisivawa" narodne povjesnice, sve do danas; iskazan
i zdravicom za slavskom ve~erom - napijawem zlatnim peharom vina besjedom i "~a{om" koju di`e Srpski knez Lazare:
Ako }u je napit' po qepoti,
Napi}u je Kosan~i}-Ivanu;
Ako }u je napit' po visini,
Napi}u je Toplici Milanu;
Ako }u je napit' po juna{tvu,
Napi}u je vojvodi Milo{u. (Vuk, II, 50. III)
Vidimo ih, gotovo identi~ne, i u emotivnom sje}awu Kosovke djevojke:
Krasan junak na ovome svetu,
Sabqa mu se po kaldrmi vu~e,
Svilen kalpak, okovano perje,
Na junaku kolasta azdija,
Oko vrata svilena marama. (Vuk, II, 51)
a vawska "individualizacija" Ivana Kosan~i}a (Na ruci mu burma
pozla}ena) ili Milana Toplice (Na ruci mu koprena od zlata) donesena
je utoliko da bi se iole "razlikovali". Sva trojica - kao jedan - rije{eni
na jedno (Evo t' idem poginuti du{o/ U taboru ~estitoga kneza), vezuju
se za Kosovku djevojku, kao kum (Milo{), ru~ni djever (Ivan) i vjerenik
(Milan); ujedno su bojovali, ujedno i skon~ali po zavjetu vite{tva i
~asti:
"U savr{enoj epskoj stilizaciji, u trostrukom doslovnom ponavqawu
ona evocira jednakost wihovih likova koja u dubqem poetskom sloju
predstavqa trajno otelotvorewe jedinstvene epsko-istorijske misli o
neprikosnovenoj nacionalnoj du`nosti, kao unutra{wem pokreta~kom i
nezadr`ivom podsticaju, ~iji su oni nosioci"12.
12
N. Milo{evi}-\or|evi}, KOSOVSKA EPIKA, navo|eno djelo, str. 107.
45
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 46
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Nastupaju}i slo`no, kao "svjetovno trojstvo" Lazareve zemaqske
vojske, Bogom pobratimi - uzaludna nada nesre}ne djevojke u mogu}nost
ostvarivawa intimne sre}e u tragi~nom "epskom pejza`u" Kosovskog boja
- nestaju u zloj slutwi: i odo{e tri vojvode bojne... me|u ona kopqa bojna,
ponajvi{a a i ponajgu{}a, ne razdvajaju}i se ni u juna~koj pogibiji:
Onde j' pala krvca od junaka
Ta dobrome kowu do stremena,
Do stremena i do uzen|ija,
A junaku do svilena pasa,
Onde su ti sva tri poginula!
A kada u ~etvrom Vukovom "komadu" Kosan~i} ustukne i na ~as se
pokoleba pred Milo{evom rje{eno{}u da ispuni zavjet (Da lud ti si,
mio pobratime!), bratski (Nero|eni, kao i ro|eni) i vite{ki prihvata
da u podvigu podijeli "pobratimovu" sudbinu, spreman ~ak i da obmane
Lazara u svome izvje{taju o neizmjernoj brojnosti i snazi vojske turskoga
tabora (Svi mi da se u so prometnemo/ Ne bi Turkom ru~ka osolili
naprema Milo{evom Al' s' mo`emo s wima udariti,/ I lasno ih
pridobit' mo`emo): juna{tvo i vite{tvo (duboka odanost) se postavqaju
iznad formalne (vawske) vjernosti sizerenu!
EPIZODNI, epski likovi "pobratima" (vezani za motiv uho|ewa
turske vojske, Milanovo u spisima sa~uvanog predawa; Ivanovo u
Vukovim objavqenim zbirkama) niti su istorijske li~nosti, a ni posebno
"aktivni" u pjesni~kom svijetu kosovske epopeje. U legendu su stupili da
bi dodatno istakli upravo juna{tvo istinskog heroja-podvi`nika,
Milo{a Obili}a:
"nije toliko junak nosilac radwe, koliko radwa nosi wega, upravqaju}i ne
samo wegovom sudbinom, nego i sudbinom op{tom i zajedni~kom, koju dele
svi"13.
I likovi Milana Toplice i Ivana Kosan~i}a svrstavaju se u
jedinstveni epski tematsko-idejni krug protagonista pjesni~ke "drame" o
13
X. M. Foli, "aforisti~ki" o liku Musi}a Stefana, u: Umetnost i..., navo|eno djelo, str. 17.
(Podvla~ewe na{e.)
14
|
|
(
46
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 47
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Kosovskom boju, ~ija je neznatna individualizacija i individualna
karakterizacija u sklopu zajedni~kog duha i osje}awa; osobenog vi|ewa
doga|aja i li~nosti iz narodnog pam}ewa. U Kosovkinoj evokaciji
wihovih likova doga|aj se osebujno "sa op{teg plana preneo na sudbinu
pojedinca, a vizija Kosovskog boja data je iz perspektive nesre}ne
verenice"14, i tako se uklopila u posvema{wu JEDINSTVENOST
ukupne epopeje.
A u prvom krugu tog juna~kog svijeta, oko sto`ernog lika kneza
Lazara, me|u GLAVNIM LIKOVIMA, uo~qivo se izdvaja Milo{
Obili}. Istinskom heroju takvo, po~asno mjesto bi i pripadalo (po
juna{tvu, veli Srpski knez Lazare) samo po sebi, da nije klevetom
osporeno. Istovremeno, tek "zagor~eno" optu`bom, ospoqava se na djelu
feudalni ideal vjernosti vazala prema gospodaru, oplemewen i idejom
`rtvovawa za narodnu slobodu. Ne samo da bi dobio ono {to mu po
qudskoj pravdi pripada (ro|ewem ste~eno pravo prvenstva pored
uglednika, Brankovi}a i Jugovi}a, te{ko bi zadobio - nu`an je herojski
podvig) nego i da bi sprao qagu sa svoga ~asnog imena, dokazao vjernost
vladaru, ali i (uz pomo} pobratima) u~inio - individualizovan -
nezemaqski ~in `rtve na oltaru narodne slobode, LIK Milo{a Obili}a
sa wegovim zavjetom-zakletvom i podvi`ni~kim djelom, u samom srcu
kosovske "drame" predstavqa epsko jezgro iz koga se oblikuje doga|ajnosi`ejni sklop ukupnog epskog pjevawa o Kosovskom boju:
Ja }u oti}' sjutra u Kosovo,
I zakla}u Turskog car-Murata,
I sta}u mu nogom pod greoce... (Vuk, II, 50. III).
Epski
zamajac
"doga|awa",
nesumwivi
istorijski
doga|aj
(neimenovanog podvi`nika), kao i presudni legendarni ~in u~inili su od
14
Jelka Re|ep, BOJ NA KOSOVU, istorijske li~nosti i doga|aji, likovi iz predawa, motivi (u
bugar{ticama i epskim pesmama kratkog stiha), priredili Jelka Re|ep i Rade Mihaq~i}, "ZAVOD
ZA UXBENIKE I NASTAVNA SREDSTVA", Beograd, 1997. str. 25.
47
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 48
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
lika Milo{a Obili}a15 drugi (skoro ravnopravan Kne`evom: u predawu
se, paralelno sa Lazarevom obrazovala i legenda o Milo{u16) simbol
"narodnog pam}ewa" o Kosovskom boju17. Znak izvjesne "plotske"
protivte`e vladarevom stremqewu ka duhovnom uznesewu do pobjede u
vje~nom `ivotu carstva nebeskoga, Milo{ev "zemaqski" zavjet-podvig
ipak nije i bez hristijanizovanog priziva: Nego sjutra mislim u Kosovu/
Za ri{}ansku vjeru poginuti.../ A tako mi Boga velikoga! Zakletva da }e
ne samo pogubiti (zaklat' Turskog car-Murata) suparni~kog i
nevjerni~kog vladara nego da }e mu i dopasti stopalom za vrat (I sta}u
mu nogom pod greoce) "jeste va`an detaq hri{}anske epske verzije
juna~kog ~ina, a u duhu 91. Davidovog psalma koji peva o jednovremenoj
15
Iako se suzdr`ano ogra|uje, Nenad Qubinkovi} kao da pomalo dovodi u sumwu vjerovawe kako
Milo{ nije pouzdana istorijska li~nost: "Wegov grb se pojavquje u grbovniku Ohmu}evi}a u XVII
veku. No, podataka o Milo{u ima i ranije. U iskopavawima grobqa oko crkve sv. Petra kod Rasa
prona|en je grob sina ~elnika Milo{a iz 1389/90 godine. Iznad manastira Mile{eve koji je u vreme
kosovske bitke pripadao kraqu Tvrtku nalazi se tvr|ava Milo{evac ili Mile{evac za koju su
putopisci XV i XVI veka tvrdili da je pripadala ~oveku koji je na pri{tinskom poqu ubio Murata/.../
~iwenica da je u Ravanici postojao grob ratnika (sa~uvane krhotine ma~a) u podno`ju Lazarevih nogu sam sobom je bio dovoqan povod da nastane i da se potom odr`ava pripovest o Lazarevom vernom sluzi
sahrawenom u dnu nogu gospodarevih. Sve to skupa bilo je dovoqno da doprinese {irewu pri~e o
kosovskome heroju, Muratovom ubici koji, da bi opovrgao klevete i dokazao vernost vladaru, odanu
slu`bu nastavqa i posle smrti". /OD KOSOVSKE BITKE DO KOSOVSKE LEGENDE, "Nau~ni
sastanak slavista u Vukove dane" Beograd-Kru{evac-Tr{i}-Novi Sad, 13-17. 9. 1989, "MSC", kw. 19/1,
Beograd , 1991. str. 158-159/
16
"Dok su u Vukovim kosovskim pesmama Milo{ i Lazar, kao polariteti, bili dosta jedinstveni u
transcedentnoj heroici, vidovdanski kult ih potpuno razjediwuje/.../ Ova nova pseudotranscedencija,
koja je naknadno nakalemqena na hri{}ansku i pagansku transcedentnu heroiku, predstavqa nesumwivo
esteti~ku i humanisti~ku degradaciju kosovskog mita". (Miodrag Popovi}, VIDOVDAN I ^ASNI
KRST, "SLOVO QUBVE", Beograd, 1976. str. 130. Podvla~ewe na{e.) Milo{eva legenda "bli`a je
narodnom kolektivnom poimawu istorije/.../ pri~e o Kosovskoj bici nastaju na periferiji, a pesme i
predawe o knezu Lazaru kao svetitequ odr`avaju se oko manastira i wegovih zadu`bina". (Miodrag
Maticki, ISTORIJA KAO PREDAWE, "RAD-KPZ SRBIJE", Beograd 1990, str. 29)
17
Poseban oblik-trag te`we ka "izjedna~avawu" Milo{a i Lazara nalazimo u (apokrifnom!) {irewu
svetiteqskog kulta Milo{a Obili}a. Tako, pored ve} pomiwanog hilandarskog izobra`avawa lika
podvi`nika kao svetog ratnika (1803), u okolini Ni{a - u vrijeme uo~i kona~nog oslobo|ewa od
Turaka - u hramu nekada{weg manastira Sv. Trojice u selu Gabrovcu (1875) predstavqeni su ne samo
kosovski mu~enik ve} i kosovski junak, sa natpisom u poprsju Sveti Milo{ Obili}. U Gorwem
Matejevcu (1870), uz lik u prirodnoj veli~ni, koji u lijevoj ruci dr`i krst a u desnoj ma~ u koricama,
sa oreolom oko {qema napisano je S(veti) Mi(lo{) s lijeve strane, a Obili} s desne strane portreta.
U priprati crkve Sv. Spasa u Ku~evi{tu (Skopska Crna gora/ Makedonija/, najvjerovatnije ba{ na
Vidovdan 1874) `ivopisan je lik S(ti) Milo{ Obili}, kao odraz "samoniklog svetiteqskog kulta".
Lazar i Milo{ oslikani su u narodnim no{wama u srpskom pravoslavnom manastiru Gomirje u
Gorskom Kotaru /Hrvatska/ (druga polovina XVIII vijeka). O svetiteqskom kultu (kefalofor-sveti
ratnik) Obili}a, uz pregled izvora i literature, vidi: Rade Mihaq~i}, JUNACI KOSOVSKE
LEGENDE, "VUK KARAXI]", PARA]IN, 1993. str. 64-69.
48
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 49
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
pobedi i nad fizi~kim i nad verskim neprijateqem"18. (91. psalm po~iwe:
/.../ dok polo`im neprijateqe tvoje za podno`je nogama tvojima/.../)
Lazarevom
LI^NOM
legendarnom
opredjeqewu
i
potowem
mu~eni~kom uznesewu, INDIVIDUALIZOVANI juna~ki epski akt
Milo{ev dopuwuje zna~ewe: pogubqewem du{manskog vladara dokazuje se
ne samo li~no juna{tvo i odanost, ve} i pokazuje koliko je Lazarev
"nebeski" izbor na~iwen svjesno i za OP[TE SPASEWE (pogibija
Turskog car-Murata je slutwa-znak mogu}e zemaqske pobjede na
kosovskom poqu /Sva }e Turska izginuti vojska/); i LI^NI zemaqski
poraz sve kne`eve vojske preobra`ava se u zajedni~ku, NACIONALNU
duhovnu "nebesku pobjedu". Tako i LIK Milo{a Obili}a, po~asno
izdvojen me|u GLAVNIM LIKOVIMA kosovskog predawa, biva
uklopqen u op{tu tematsku i idejnu jedinstvenost epske pjesme, ustrojenu
oko Kne`evog CENTRALNOG LIKA: kolikogod u legendi bivali
do`ivqavani i kao stilizovano paralelni "polariteti", pjesni~kim
vi|ewem Obili}ev juna~ki lik i herojsko djelo (kao i istorijski
"zakleti vitez") zavise od svoga vladara - i "funkcionalno" su
podre|eni
Lazarevom
epskom
liku
u
"jedinstvu
transcedentne
heroike"19.
Mimo Boja, u Vukovim zbirkama vidimo Milo{a kao Lazarevog
zeta (Milo{ u Latinima, Vuk, II, 37) ili "pobratima" Marka Kraqevi}a
(Vuk, II, 38, 39, 40, 42: Marko Kraqevi} i vila, Marko Kraqevi} i
Qutica Bogdan, Sestra Leke Kapetana i
Marko Kraqevi} i Vu~a
Xeneral). Dok je u ciklusu o Marku Kraqevi}u uglavnom sporedni lik
18
N. Qubinkovi}, OD KOSOVSKE..., navo|eno djelo, str. 158.
Ni ve} navo|ena kontroverzna studija, o "razobli~avawu" kultnog i mitskog, M. Popovi}a,
VIDOVDAN I ^ASNI KRST (1976) ne osporava ovo JEDINSTVO "u transcedentnoj heroici"
kosovskog ciklusa Vukovih pjesama. Ostaju sporne autorove krajwe opservacije, po kojima "Vidovdan
postaje simbol krvave, bespo{tedne osvete/.../ U novom kultu/.../ dolazi do unutra{weg raslojavawa
kosovskog mita, ~ime i poetsko ustupa mesto konkretnoj nacionalnoj politici". (str. 130) Kao da je i
ovo oblik jedne (suprotne!) konkretne nacionalne politike, koja Lazarevo opredjeqewe za vi{i
`ivot vidi "kao ne{to nestvarno, ~isto, ali istovremeno maglovito", {to "postaje simbol misti~nog
nacionalizma", a postepenim izdvajawem iz cjeline predawa Milo{ se tuma~i "kao osvetnik Kosova,
~iji no` vi{e niko ne skriva. Tako se, pod velom vi{ih interesa nacije, koja se poistove}uje s
apsolutom i preuzima dimenzije ve~nosti, svara kult po kome je bezmalo sve dozvoqeno". (Isto.)
19
49
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 50
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
(zasu`wen u tamnicu Vu~e Xenerala, sa "kosovskim" pobratimima,
Toplicom i Kosan~i}em, gdje je u lice perom udario/ od obraza krvi
nato~io i prili~no bespomo}an; |ever pri Markovoj grdnoj pro{evini
Rosande, Milijine Sestre Leke Kapetana, tek kao "druga violina"; na
putu preko krasna Miro~a planine, "popijeva" Marku radi razgovora ili
se natpjevava sa vilom Ravijojlom, zbog ~ega }e i umal' du{u ispustiti; a
i kao /skupa sa Reqom Krilatijem/ nedorastao takmac Qutice Bogdana)
u pjesmi Milo{ u Latinima samostalno, u ime Srpskog knez Lazara,
"kupi hara~e" i zadivquje gospodu Latinsku, ama dopada na dno u
tamnicu, odakle ga tek epski tast izbavqa.
Iako je i sam, nepobitno, dobar junak - nadbacio je Latinima i
zadobio opkladu (prebacio buzdovanom "crkvu Dimitriju": Prosti,
Bo`e i bijela crkvo... Ne}u na te, nego preko tebe) - iz nevoqe (tamnice
Vu~ine,
zarobqeni{tva
Bogdana
Qutice,
kao
i
od
usmr}ewa
Ravijojlinom strijelom, Marko Kraqevi}) izbavqa ga uvijek neko drugi,
sposobniji, vje{tiji, hrabriji, znamenitiji! Lazarev hara~lija i Markov
"saputnik"-pobratim, do Kosova izgleda da je najvi{e svoje krvi prolio
ne megdan dijele}i ve} kao epski su`aw, kite}i sitne kwige po listu
hartije kwige bez jazije (Ne pi{e je, ~im se kwige pi{u,/ Ve} je pi{e krvi
sa obraza); sa juna~kim osobinama, ama daleko od znanog GLAVNOG
LIKA
kosovske
epopeje
(istina,
osobitog,
viliwskog/
zmajskog
porijekla20, |e je vi|en, |e je sna`an junak... |e j' Milo{a kobila rodila,
omalova`ava ga Sestra Leke Kapetana). Nedovoqne indvidualizacije i
izra`ene karakterizacije, izvan svoje li~ne ULOGE u Boju i
podvi`ni~kog ispoqavawa epskog LIKA, ostao bi samo jo{ jedan iz
20
"Pojedina plemena i narodi mogu voditi poreklo od kakve `ivotiwske specije/.../ to je ~esta i vrlo
karakteristi~na oznaka totemizma/.../ Milo{a Obili}a rodila je kobila - po jednoj tradiciji, a po
drugoj zmaj". ^itav epski katalog zmajeva, me|u kojima je PRVI Milo{, naveden je u pjesmi Milo{
Obili} zmajski sin. Vidi:: O `ivotiwskom porijeklu junaka, Veselin ^ajkanovi}, MIT I
RELIGIJA U SRBA, priredio Vojislav \uri}, "SKZ", Beograd, 1973, str. 36-37. (Navod sa str. 36.
Podvla~ewe na{e.)
50
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 51
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
"stroja" dobrih junaka: "u zajedni~kim avanturama uvek u Markovoj senci,
Obili} je znatno kompleksniji lik"21.
Milo{eva epska biografija oformqava se u vi{e vidova, da bi mu
se legendarni LIK okrunio i uobli~io u predawu tek podvi`ni{tvom na
su|enom poqu Kosovskome, odakle je - povratno - osvjetqavao i one druge
epizode, si`ejno nevezane za sr`no, epski individualizovano jezgro:
"Svaka novonastala pjesma o li~nosti koja je imala izgra|en epski
personalitet, govori samo o jednom doga|aju iz epskog djelokruga te li~nosti,
ali ne donosi ni{ta su{tinski novo o glavnim karakteristikama te li~nosti,
o onim osobinama zbog kojih je to lice u{lo u epiku"22. /.../ "zahvalniji ,je, za
kwi`evnu obradu junak sa li~nom dilemom nego junak koji svojim podvigom
tuma~i ideologiju kojoj pripada, koga na podvig opredjequje samo ideja"23. /.../
ideolo{ka osnova sredwovjekovnih spisa o kosovskom boju situirana je u
pjesme kao petrificirana kategorija... odre|ewe prema kosovskom strate{kom
porazu kao duhovnoj pobjedi imalo je u toku razvitka kosovskih pjesama snagu
na~ela"24.
Obrazovan "unazad", iznutra, iz same sr~ike epskog jezgra
li~nosti (individualnog "karaktera", ali i samog doga|aja) pjesni~ki
lik Milo{a Obili}a ne samo da nije imao ni "ideolo{ku" niti ikakvu
li~nu (unutra{wu) dilemu nego je doslovno - i spoqa i iznutra - potpuno
podre|en "na~elu" kosovske epopeje, budu}i da je i "u{ao u epiku"
prevashodno kao podvi`nik. Podre|uju}i se na~elu (Lazaru!) nesumwivo
se
i
svaka
wegova
"epizodna"
pojava
prvenstveno
tuma~i
kao
komplementarna, pa tako i u kontroverznim varijantama pjesme Zidawe
Ravanice (Vuk, II, 35. i Opet zidawe Ravanice, Vuk, II, 36). Kao posqedwi
od sve Srpske gospode, na Lazarevoj Slavi (U Kru{evcu {ancu {arenome,/
Slu`bu slu`i svetog Amosija) Sjedi Milo{ doqe udno sovre,/ Milo{
sjedi, ni{ta ne besjedi. I, kao {to jevaw|eqski i biva da "posqedwi }e
biti prvi" (Sva gospoda na noge ustala,/ I ~asno se knezu poklonila),
Milo{ se u pjesmi izdvaja i epskim djelovawem odvaja od sve gospode
21
S. Samarxija, O tematskim krugovima i kontinuitetu varijanata, (str. 5-39), predgovor u:
ANTOLOGIJA EPSKIH NARODNIH PESAMA, "POLITIKA-NARODNA KWIGA", Beograd,
2005, str. 15.
22
Novak Kilibarda, LEGENDA I POEZIJA, "RAD", Beograd, 1976. (str. 20)
23
Isto djelo, str. 32.
51
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 52
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
(naravno, uz puno po{tovawe "dvorske etikecije", kako vazalu ili
"zakletom vitezu" i prili~i, kad bija{e oslovqen i po~astvovan
zlatnom kupom vina - kao {to }e biti i uo~i Boja, za kne`evom ve~erom Sko~i Milo{ od zemqe na noge,/ Skide s glave samur i ~elenke/ Pa je
~asno kneza podvorio):
Primi Milo{ zlatnu kupu vina,
Ne pije je, po~e besjediti:
"Vala, kne`e, na besjedi tvojoj!
[to ti ho}e{ zadu`binu gradit'
Vreme nije, niti mo`e biti;
Uzmi, kne`e, kwige carostavne,
Te ti gledaj, {to nam kwige ka`u:
Nastalo je po{qedwe vrijeme,
Ho}e Turci carstvo preuzeti,
Ho}e Turci brzo carovati;
Obori}e na{e zadu`bine,
Obori}e na{e namastire..."
Istinoqubivost i "prozorqivost", ali najvi{e vrhunska odanost
vladaru (oblikovani i iz naknadne epske istine "narodnog pam}ewa" o
doga|ajima i li~nostima), po cijenu izop{tewa od sve Srpske gospode:
JUNAK "juna~kim ~ojstvom" brani LIK svog vladara od li~nosti
(slabosti, gordosti i nerazumnosti) samog vladara! Mudrost narodnog
junaka, najni`eg po rangu, koja se suprotstavqa Lazarevoj (vladarskoj)
voqi - eto novog paradoksa - nije neposlu{nost nego, sasvim suprotno,
vrhunska vite{ka odanost; duboka (duhovna) i istinska vjernost
idealizovanom vladaru, ~iji se nenaru{ivi autoritet protivrje~no{}u
ne osporava nego dodatno utvr|uje. Credo quia absurdum est?
Po{qedwe vrijeme kao epska prijetwa - izvedena u ovoj pjesmi
(zapisanoj od starca Ra{ka) iz zamisli predstoje}ih turskih osvajawa
kao "Stra{nog suda", a u @enidbi kneza Lazara (Vuk, II, 32) kao
posqedica moralnog pada - "povezuje nesre}e u porodi~nom `ivotu sa
prirodnim po{astima i sudbonosnim trenucima srpske sredwovjekovne
istorije" i uspostavqa imaginativno jedinstvo ovog epskog pejza`a
24
Isto djelo, str. 50. (Podvla~ewe na{e.)
52
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 53
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
mitskih i predturskih vremena, daju}i im "izrazito apokalipti~no
zna~ewe"25, posebno u drugoj varijanti Zidawa Ravanice. Anonimni
Vukov pjeva~ iz Rudni~ke nahije, pored razu|enog navo|ewa brojnih
manastira daje i razvijen KATALOG JUNAKA26, Lazarevih zvanica na
sobetu u Kru{evcu:
Ni ko veli: Jeste tako, care;
Ni ko veli: Nije tako care.
Nisko sjedi Milo{ Obili}u,
Nisko sjedi, al' dobro besjedi:
"Mo`e{, care, i u ruci ti je;
Al' tako mi Boga velikoga!
Tu ti nema prilike za crkvu;
Nastanu}e po{qedwe vrijeme...
Iako se vje{to i promu}urno (diplomatski "lukavo", Mo`e{, care,
i u ruci ti je) klawa Lazarevoj ospoqenoj mo}i, Milo{ se - izdvojen,
idvidualizovan - ne samo odlu~no i o{tro suprotstavqa vladarevoj
gordoj namjeri da se zadu`bina gradi u zlatu i dragom kamewu (Nek se
sjaje, nek' se moje znaje) ve} se JEDINI me|u "elitom", iako nisko sjedi,
i ogla{ava:
"Ovo nagovje{tava - izme|u ostalog - kakav smisao za humor mora da
razvija ~astan ~ovjek na slabijoj strani. On mo`e sebi priu{titi jedino onu
vrstu ironije koja se bar naizgled obra~unava s beskorisno{}u svakog
argumenta i mudrosti u stvarima u kojima ovozemaqska sila ima posqedwu
rije~"27.
Prava "moralna drama" (junak sa li~nom dilemom je privla~niji za
"kwi`evnu obradu" epskog lika!) razvija se kad Obili} odlu~i da obmane
Lazara i ne izvr{i carevo nare|ewe da objesi devet Jugovi}a:
I uvati stara Jug-Bogdana,
I na muke udari ga te{ke:
Izvadi mu obje o~i ~arne,
Povadi mu klije{tima zube,
Izvadi mu jezik na vilice,
Ras' jeci ga na ~etiri strane,
25
S. Koqevi}, POSTAWE EPA, navo|eno djelo, str. 106. (Kurziv na{.)
Pored carice Milice, (a do sluge Bo`idara!) Vuka Brankovi}a, Milo{a Obili}a i "pobratima",
Ivana Kosan~i}a i Milana Toplice, Jug Bogdana, Banovi} Strahiwe i Stefana Musi}a, na sobetu su:
od Kowica Ivko, od Omoqa @ivko, bra}a Mili~ina (Petar i Nikola, a najmla|i nejaki Momire),
Ku~ainac Jovo, Petar Brani~evac i ostala gospoda; a u pjesmi se javqaju i Rade Neimar i Reqa
Krilati.
27
S. Koqevi}, POSTAWE EPA, navo|eno djelo, str. 145.
26
53
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 54
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Objesi ga o ~etiri grane...
Ostavqaju}i po strani28 odstupawa od tradicionalnog vi|ewa
likova u pjesmi-varijanti Zidawe Ravanice i "od osnovnog toka kosovske
epike"29, naglasimo wenu dosqednost u individualizaciji lika Milo{a
Obili}a, ne samo kao izdvojenog-jedinog koji se suprotstavqa vladaru,
niti kao pukog "vidioca" budu}nosti po{qedweg vremena, ni kao mudrog
savjetnika o gra|ewu zadu`bina za vje~nost (Od kamena, nikom ni kamena)
nego i kao visokomoralnog, dvostrukog SPASIOCA. Na si`ejnom planu
pjesme Milo{ izbavqa Jugovi}e, ali posredno spasava i "carev"
idealizovani lik od grdnog ogre{ewa, (na ukupnom misaono-sadr`ajnom
nivou) stvorenu Lazarevu duhovno-idejnu sliku: SPASAVA na~elo!
U Ra{kovom Zidawu Ravanice - "kra}a, '~istija', 'pobo`nija'"30 junak je Kneza rje~ju "okrenuo", do zahvalnosti (Vala tebe, vojvoda
Milo{u... Istina je, kako {to govori{); a u varijanti nepoznatog
pjeva~a na rije~ima ("on samo mijewa odluku - ne i svoju prirodu"31):
Da te dr`im pored svoje glave,
Da te ranim medom i {e}erom,
Da te pojim vinom i rakijom,
Da obla~im svilom i kadivom;
Kad bi bilo po redu mrijeti,
Na tebe bi ostanulo carstvo.
"Unutra{wa
ilustracija"
epskog
izdvajawa
junaka
Milo{a
Obili}a me|u GLAVNIM LIKOVIMA Vukovih pjesama o Kosovskom
boju svjedo~i o "priznavawu" uspostavqenog "pariteta" prema liku kneza
Lazara, gotovo na istoj ravni (Da te dr`im pored svoje glave... Na tebe
bi ostanulo carstvo). Ipak, snaga na~ela (Kad bi bilo po redu mrijeti)
dovodi ih u ishodi{ni polo`aj, odnos nadre|enog i podre|enog, ~ime se,
i na ovom kontroverznom primjeru ponovo iskazuje konstantno (~ak i u
raznolikim "epizodama") tematsko-idejno jedinstvo ukupne kosovske
epopeje.
28
Vi{e o ovoj pjesmi docnije, kroz sagledavawe portreta LIKOVA Jugovi}a i (posebno) Lazara.
N. Milo{evi}-\or|evi}, KOSOVSKA EPIKA, navo|eno djelo, str. 40.
S. Koqevi}, POSTAWE EPA, navo|eno djelo, str. 144.
31
Isto djelo, str. 146.
29
30
32
54
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 55
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
A konstanta je i izdaja Vuka Brankovi}a. Mimo epske izdaje lik
kne`evog zeta kao da i ne postoji, mada me|u GLAVNIM LIKOVIMA;
prisutan (Kne`eva ve~era, Zidawe Ravanice, Sluga Milutin i Vladeta
Vojvoda) u mjeri u kojoj je prisutno (naknadno) "narodno pam}ewe" o
porazu na Kosovu. Vuk nije (samo) "izdajnik" - Brankovi} je izdaja sama!
U objavqenom Vukovom "kosovskom ciklusu", prvak po gospodstvu,
Vu~e Brankovi}u samo je "fizi~ki" prisutan (na Lazarevoj Slavi, i na
kne`evoj ve~eri uo~i Boja), ili se o wemu "izvje{tava" (Sluga Milutin,
Vladeta Vojvoda); bez li~ne karakterizacije epskim postupcima ili
govorom. Izdaja je epski po~etak i legendarni kraj Brankovi}eve
"biografije". Neobjavqeni Vukovi "rukopisi" (Knez Lazar i Vuk
Brankovi}, 29; O Boju kosovskom, 30; Stevo Lazarevi} i car Bajazit, 33)
i drugi zapisi (Petranovi}, Car Lazar i vojvoda Milo{, Propast
carstva srpskoga ) donose lik omra`enog izdajnika i "u radwi", tvoru i
govoru:
A Brankovi} Vuk progovara:
Gospodine kne`e Lazare,
Je l' ti `ao izgubiti take sokolove?/.../
/.../ Sve }e ovo Milo{ umrtviti,
Na Kosovu sve }e saraniti! (Vuk, N, II, 30)32
Iako je i ovdje "po ugledu" prvi do cara, kleve}e i epskog uhodu (Toplicu
Milana, koji je u pjesmi i Lazarev ro|eni kum), u saglasju sa omrazom na
Milo{a i Vukovim karakterom "izdajnika" (a s Turcima o izdaji radi):
Koga posla na Kosovo ravno,
Milo{eva qubovnika pravog! /.../
Milana }e Milo{ nau~iti Ne}e kazati kako je kod cara
Ve} kazat' }e {to mu Milo{ ka`e...
32
Slovom "N" ozna~avamo neobjavqene rukopise Vuka Stefanovi}a Karaxi}a, SRPSKE NARODNE
PJESME..., navo|eno djelo; rimska cifra je oznaka druge kwige, a arapska rednog broja pjesme.
55
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 56
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Na "kne`evoj ve~eri" neposredno opada Obili}a (Kne`e Lazo, lepi
sokolova,/ Al' me|' wima ima u trpezi/ Koji radi sve da sarani!)
poku{avaju}i da qagu i `ig izdaje ve`e za Milo{a, kao vjeru i nevjeru:
Nego ho}e Milo{ caru usko~iti,
Veru }e svoju danas ostaviti,
Tursku }e veru danas privatiti,
Ne}e dati knezu proslaviti!
Milo{ je mene opadao
Kod na{eg gospodina kneza,
Otpao sam bio od kolena knezu,
Najni`iji sam sedeo u trpezi,
Od sramote nisam smeo po gospodi pogledati...
Pripremqena ranijim Vukovim djelovawem, sama izdaja se
na
bojnom poqu "odvija" u svedenim stihovima; nakon uzvika Bra}o, ajde da
begamo:
Vuk pobe`e na Gole{-planinu,
Vuk pobe`e i odvede vojsku
I izdade gospodina kneza/.../
On s ma~em obustavqa vojsku;
Vojska vi~e, ho}e u Kosovo,
A Brankovi} s o{trim ma~em preti "Koji po|e odse}' }u mu glavu!"
Pjesma Car Lazar i vojvoda Milo{ (Petranovi}, II, 18) donosi i
"prije Kosova" negativno karakterisan epski lik zlog Vuka Brankovi}a
(i do wega sedam Brankovi}a - mitskih "sedam zala" - guslarski odjek
omrznute velika{ke porodice) u suparni{tvu prema Milo{u Obili}u:
"Vidi care, tvoje stare sluge
Niko tebi otpjevati ne sm'je.
Osim Milo{ u carevu dvoru;
Ako }e{ ti mene poslu{ati,
Ti }e{ wega sutra objesiti
U Kru{evcu pred bijelom crkvom".
A epska pri~a o izdaji Vuka Brankovi}a svodi se kraju prema kome je i
stremila od samog ishodi{ta, (individualizovanom) kne`evom kletvom:
Po~e kne`e suze prolivati,
Brankovi}a Vuka prokliwati:
"Brankovi}u, `iv te Bog ubio,
Proklet bio od danas doveka,
Tebe kleo sav narod ri{}anski
Dok je sunca i jasna meseca!"
56
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 57
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Kletva je prokletome Vuku neverniku "dosudila" - {to su rekli,
ono mu se steklo - kaznu epske pravde; u pjesmi Stevo Lazarevi} i car
Bajazit (Vuk, N, II, 33) dolazi mu glave Lazarev sin (Stefan, Stevo,
istorijski i "epski" nasqednik):
Al' ga Stevo mudro prihitrio,
Buzdovanom u glavu zgodio;
Tu se skon~a Brankovi}u Vu~e,
Platu dobi od svoje nevere.
Istovjetnu sudbinu (otkinute sa ramena glave) IZDAJNIK }e
"do`ivjeti" i u pjesmama Visoki Stevan i car Bajazit, Visoki Stevan i
car Bojadin i Visoki Stevan i Vuk Brankovi} (Petranovi}, II, 27, 28. i
29)33, ~ime je iznova potvr|eno da se sva epska negativna karakterizacija
(zlobnog) Vuka Brankovi}a iskazuje wegovom izdajom, ili ve`e za izdaju;
{to kona~no "uvi|aju" i majka i sestrica/ Brankovi}a nevernog Vuka, i
same ga "dodatno" prokliwu}i: [to s' tra`io, malo si dobio! (Vuk, II,
33).
"Prostorno" i osebujno individualizovanom karakterizacijom
neznatno zastupqen u "kosovskom ciklusu", LIK epskog izdajnika Vuka
Brankovi}a idejnim zna~ajem ~ina koji mu se pripisuje predstavqa "srce
legende i pjesama": guslar je mo`da bio gotovo u pravu; jer ako Vuk
Brankovi} i nije izdao kneza Lazara tokom bitke, on je svakako
iskoristio tursku pobjedu za svoje sebi~ne ciqeve34. Iako sasvim
suprotan po smislu, i momenat (Vukove) izdaje se ukazuje sa jednakim
otklonom na skali intenziteta poput (Milo{evog) podviga, kao glavni
33
Primjere iz Vukovih neobjavqenih rukopisa i drugih zapisa (Petranovi}), koristimo izuzetno, da
bismo "iz pjesme" pokazali KARAKTERIZACIJU lika Vuka Brankovi}a kao IZDAJNIKA, budu}i
da Vukove objavqene pjesme kosovskog ciklusa izuzev (nomenklature) pomiwawa Brankovi}evog LIKA
i same izdaje, ne donose ospoqenu wegovu individualnu karakterizaciju.
34
S. Koqevi}, POSTAWE EPA, str. 155. (Kurziv na{.) O IZDAJI Vuka Brankovi}a, vidi: I. Bo`i},
Neverstvo Vuka Brankovi}a, u: Zborniku nau~nog skupa u Kru{evcu 4-9. oktobra 1971, O KNEZU
LAZARU, "FILOLO[KI FAKULTET", Beograd, 1975. (str. 223-239) ; Jelka Re|ep: Izdaja i sloboda motiv izdaje na Kosovu, u KOSOVO U USMENOJ I SREDWOVEKOVNOJ [email protected],
Kru{evac, 1989. (str. 71-78); Qubomir Zukovi}: Jo{ jednom o izdaji Vuka Brankovi}a, Nau~ni skup
slavista u Vukove dane, kw. 19/1, Beograd, 1991. (str. 319-325); Mom~ilo Spremi}, Kosovska bitkaproblem izdaje, zbornik radova KOSOVSKA BITKA I WENE POSLEDICE, Beograd, 1991. (str. 3547)
57
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 58
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
dramski elementi u legendi (opadati tako velikog junaka i rodoquba
kakav se pokazao Milo{, to ustvari zna~i izdajni~ki postupati35):
"Naspram sporednih i epizodnih junaka, glavni akteri Kosovskog boja
kontinuirano se razvijaju u opoziciji klevetnik-oklevetani, izdajnikpodvi`nik /.../ dok je Vukovo tradicionalno izdajstvo suzilo wegov epski
`ivot na teme klevetni{tva i nevere, Milo{ev lik je znatno razvijeniji"36.
Uprkos li~nom juna{tvu i podvi`ni{tvu epski, legendarni i
stvarni "poraz" se nisu mogli izbje}i zbog nesloge37 i izdaje38; "tragi~ka
krivica" (i bez krivice - kriv), kazna za ogre{ewe drugih, sru~uje se na
nevinog Cara, ~ime on postaje "hristoliki velikomu~enik i iskupiteq
tu|ih grijeha"39. A time se, neposredno, nanovo vaspostavqa upu}enost
likova svih aktera, wihovih epskih "biografija", doga|aja i postupaka
(PERIFERNIH, EPIZODNIH ili GLAVNIH), na CENTRALNI
LIK epskih pjesama o Kosovskom boju, kneza Lazara.
KNEZ LAZAR-SVETI SRPSKI CAR I WEGOVA
EPSKA TAZBINA U VUKOVOM "KOSOVSKOM CIKLUSU" NARODNIH
PJESAMA)
/NAPOMENA: Tekst Likovi epskih junaka u Vukovom "Kosovskom ciklusu" je dio
studije-doktorske disertacije Branka Br|anina pod naslovom EPSKI JUNACI VUKOVIH
NARODNIH PJESAMA O KOSOVSKOM BOJU KAO LIKOVI NOVE SRPSKE
ISTORIJSKE DRAME, odbrawene na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Bawoj Luci,
29. 09. 2006. godine. Skra}ewa i opremu teksta izvr{io je autor./
(Nastavak u narednom broju:
35
V. \uri}, SRPSKOHRVATSKA..., navo|eno djelo, str. 46. U pjesmi (29) Knez Lazar i Vuk Brankovi},
iz Vukovih neobjavqenih rukopisa /navo|eno djelo / direktno opada i samoga Lazara: [to ti ja{e{
kowa kradenoga, a u pjesmi (30) O boju kosovskom, predla`e da se s Turci umirimo/ I da damo {to
i{tu Turci, stihovi 262-263, A s Turcima o izdaji radi (stih 68) i odgovara Srbe od Boja (stihovi 405420)...
36
S. Samarxija, O tematskim krugovima..., navo|eno djelo, str. 15.
37
"Posle kosovske bitke poznati su sukobi i za|evice Vukove sa Nikolom Gorjanskim Mla|im. Sva|a
je dakle bilo. Zbog toga {to su neki zetovi sa vojskama izostali iz kosovskog boja - posledice boja su i
bile nepovoqnije. Vremenom je, a padom srpske despotovine posebno, stasalo uverewe da je sva|a
zetova (neimenovanih) kriva za sve ono {to je Srbiju sna{lo u petnaestom veku". (N. Qubinkovi}, OD
KOSOVSKE BITKE DO KOSOVSKE LEGENDE, navo|eno djelo, str. 156-157)
38
"Imaju}i u vidu proces islamizacije i takore}i neprekidno osipawe sunarodnika, motiv izdaje
razvio se iz dru{tvene potrebe, iz istorijske nu`nosti. Wime se u krajwoj liniji tra`io izlaz iz
onovremene stvarnosti. Tako je ne samo motiv juna{tva ve} i motiv izdaje, kao sastavni deo
politi~kog programa, podsticao i opredeqivao onovremenike. Na taj na~in je kosovska legenda
prerasla u kosovsku ideologiju". (R. Mihaq~i}, BOJ NA KOSOVU, navo|eno djelo, str. 21.
Podvla~ewe na{e.)
39
S. Koqevi}, POSTAWE EPA, navo|eno djelo, str. 156.
58
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 59
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Djevojke iz Ra`qeva
59
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 60
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Motiv s Majevice - uxera
60
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 61
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Kazivawa i
zapisi
(gra|a)
61
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 62
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
62
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 63
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
U SVJETSKOJ ELITI
Vidovdanska trka (Vidovdan Road Race) se ve} niz godina, na
prijedlog AS BiH, nalazi na svim relevantnim me|unarodnim
atletskim kalendarima (punopravni ~lanovi AIMS – Svjetska federacija trka i maratona, takmi~ewe sa zvani~nih kalendara IAAF
– Svjetska atletska federacija i EAA – Evropska atletska federacija) i kalendaru takmi~ewa Atletskog saveza BiH i kalendaru
takmi~ewa AS Republike Srpske kao otvoreno prvenstvo BiH i
RS.
Otkad ima me|unarodni karakter, posqedwih {est godina, na
woj je u~estvovalo oko 23.000 atleti~ara, najve}im brojem djece
{kolskog uzrasta iz Br~kog, zatim iz desetina dr`ava sa svih kontinenata, a posebno napomiwemo da na Trci redovno u~estvuju
takmi~ari svih kategorija iz cijele BiH (svi klubovi ~lanovi AS
BiH) i iz svih dr`ava biv{e Jugoslavije. U stru~nom smislu wu
projektuju i realizuju atletski radnici sa prostora cijele BiH,
zemaqa u okru`ewu (Srbija, Hrvatska i Slovenija, Ma|arska), te
iz Poqske i Velike Britanije, a uspjeli smo za veoma kratko vrijeme da izgradimo i edukujemo i zna~ajan broj vlastitih kadrova,
{to smatramo posebnim uspjehom.
Pro{le godine, kroz ciq je pro{lo ukupno 5.860 u~esnika,
najvi{e iz distrikta Br~ko (oko 3.800), i to pripadnika svih naroda koji `ive na prostoru Distrikta, a po procjenama Trku je pratilo preko 15.000 gledalaca.
Na svim svjetskim kalendarima
Staza Vidovdanske trke za seniorske konkurencije na 10.000
metara ispuwava, prema propisima AIMS i IAAF, sve uslove i posjeduje odgovaraju}u licencu za to. Zvani~no, to je jedna od najboqih
i najbr`ih staza, {to potvr|uje i ~iwenica da je ovdje proteklih
godina oboreno nekoliko nacionalnih rekorda, a ostvareno je i
nekoliko vrhunskih rezultata.
Vidovdanska trka po kvalitetu organizacije i u~esnika,
masovnosti i rejtingu sigurno predstavqa najve}u stalnu sportsku
manifestaciju na ovim prostorima, a jedina je manifestacija tog
tipa i ranga na me|unarodnim kalendarima iz Bosne i
Hercegovine.
63
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 64
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Vidovdanska trka je obezbijedila zavidan status na me|unarodnom planu, i po woj smo prepoznatqivi atletskoj i sportskoj
javnosti u cijelom svijetu. U prilog tome idu brojni pozivi organizatorima Trke sa svih kontinenata i veliko interesovawe i
atleti~ara i atletskih radnika da do|u na Trku. Stru~ni tim
Vidovdanske trke, zahvaquju}i wenom me|unarodnom rejtingu, ima
pravo punopravnog glasa za izbor najboqeg atleti~ara i
atleti~arke u svijetu u organizaciji AIMS-a.
Zna~ajnu pa`wu posve}uju joj i mediji, posebno s prostora BiH
i okolnih dr`ava, kao i iz zemaqa iz kojih dolaze u~esnici, te
zvani~na glasila me|unarodnih atletskih asocijacija i mnogi listovi kojima je tematika sport i zdrav `ivot.
Slika sa Visovdanske trke u Br~kom je prikazana na nekoliko
desetina nacionalnih televizija na svim kontinentima, {to je
svrstava u kategoriju globalnih sportskih doga|awa.
Nema zna~ajnijeg grada u najrazvijenijim zemqama svijeta koji
ne poku{ava da uspostavi ovakvu manifestaciju. To se radi iz
vi{e razloga: prije svega radi promocije sporta, dru`ewa qudi,
pru`awa prilike za promociju privrednih mogu}nosti i slawa
pozitivne slike o sebi u svijet. Zato je konkurencija za opstanak
ovakve manifestacije na kalendarima veoma o{tra. Uostalom, sve
je te`e dobiti mjesto u globalnom medijskom prostoru kako bi se
postigli ti ciqevi.
Ime i na skulpturi za vje~nost
Zajedno sa Svjetskom federacijom trka i maratona organizator
Vidovdanske trke je u{ao u projekat organizacije vi{e propratnih manifestacija, posebno sajma Sportexpo na kome mogu izlagati
sponzori, medijski pokroviteqi i predstavnici drugih trka i
maratona iz svijeta, kao i predstavnici nacionalnih kultura.
Ove godine o~ekuje se dolazak velikog broja gostiju iz cijelog
svijeta, posebno rukovodstva AIMS-a, predstavnika drugih trka i
maratona, novinara i TV ekipa, sportista, sportskih radnika i
sportskih turista. Pored hotela u Br~kom, o~ekujemo da }e biti
popuweni kapaciteti i u okolnim mjestima i gradovima.
Znak i ime Vidovdanske trke }e povodom odr`avawa 16. kongresa i povodom jubileja AIMS biti uklesano na posebnoj skulpturi
koja }e trajno biti izlo`ena na centralnom trgu u kineskom gradu
64
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 65
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Ksiamen, poznatijem kao „Vrt na moru“, najve}em kineskom mondenskom qetovali{tu, a u protokolu postavqawa i otkrivawa te
skulpture prisustvova}e i predstavnici Vidovdanske trke.
Organizator Vidovdanske trke ima ugovore (posredstvom
AIMS) sa oko 150 najve}ih gradova svijeta koji otvaraju vrata prije
svega kulturnoj, sportskoj i privrednoj saradwi, {to predstavqa
sjajan prostor svim kulturnim, sportskim i privrednim
poslenicima da iskoriste tu {ansu, a i Br~acima da u svome gradu
dobiju priliku da zavire u kulturne tradicije drugih naroda.
Tradicionalni pokroviteq Vidovdanske trke je Vlada
Republike Srpske, a kao manifestaciju od zna~aja za BiH i manifestaciju koja promovi{e BiH u svijetu finansijski podr`avaju
Vlada distrikta Br~ko i Savjet ministara BiH.
Boro \ur|evi}
65
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 66
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Vaso Mrkowi}
66
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 67
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Petar Vasi}
MAJSTOR ZA DVOJNICE
Vrijedilo je oti}i u Vrawak. Odavno sam se spremao da posjetim tog ~uvenog majstora za dvojnice, mo`da jedinog u cijelom
ovom kraju. Gdje god i koga god upitam zna li za nekoga ko jo{ uvijek pravi dobre dvojnice dobijem negativan odgovor. Ali sam
kona~no dobio i pravi odgovor: Pa to ti je Vaso Mrkowi} iz
Vrawaka kod Modri~e. Relativno brzo sam se odlu~io i zahvaquju}i lijepom jesewem danu stigao u Vrawak pravo pred ku}u Vase
Mrkowi}a.
Pripremaju}i se za posjetu tra`io sam neke podatke o nastanku
imena sela koje je smje{teno na desnoj obali rijeke Bosne pored
puta Doboj - Modri~a, a na padinama planine Trebave. Na{ao sam
tri pretpostavke: po prvoj, mjesto dobi ime zbog mno{tva vranih
kowa koji su pasli bujnu travu na ovda{wim livadama; po drugoj,
selo se nazva po brojnim jatima vrana koje su se sakupqale i gnijezdile u podtrebavskim {umarcima i po tre}oj, Vrawak dobi ime
po doseqenicima iz Vrawa. Nisam se daqe bavio time jer za
ozbiqnije dokazivawe porijekla imena ovog `ivopisnog
modri~kog sela nu`no je provesti stru~no istra`ivawe.
Moj ciq je bio da od Vase, koji je uz to i izvrstan svira~ na dvojnicama, dobijem pri~u o wegovoj majstoriji, o tome kako je po~eo
da se bavi tim poslom, i drugim `ivotnim dogodov{tinama, kao i
da na svoj diktafon snimim wegovu svirku. Zanimqivo mi je bilo
i wegovo prezime pa smo i o tome razgovarali.
Vasu Mrkowi}a, osamdesettrogodi{waka, na{ao sam ispred
wegove ku}e. Na drvqaniku je ne{to djeqao. U stvari, kako mi
re~e, neki ~ovjek je od wega davno kupio dvojnice pa su pukle kod
piska, zato sad Vaso poku{ava da ih popravi. Nakon moga predstavqawa i me|usobnog upoznavawa, brzo smo uspostavili dijalog
kao stari znanci.
- Po{to su dvojnice?
- Sto maraka ili pedeset, zavisi kakve ho}e{!
- Od kog drveta ih pravite?
- [qivovo drvo!
- Sve su od {qivovog drveta?
- Pa ima ih od dudovine i drugog drveta, ali ja uglavnom pravim
67
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 68
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
od starog suvog {qivovog drveta.
-Kada ste po~eli da se bavite tim poslom?
- Od 1951. godine!
-A dotle ste samo svirali dvojnice?
- Svirao ja, imao sam svoje moma~ke. K’o kad sam bio mlad. Onda
je umro Jelisija Qeqi} koji je do tada pravio. U onom tamo potoku,
pod onijem brdom tamo (pokazuje rukom). Wegova djeca nisu mogla
da naprave dvojnice, ka`u da su poku{avali pa ne mogu. Jedan je
~ovjek do{ao, odmah po Jelisijinoj smrti i zatra`io od sinova da
mu daju alat. Ja nisam htio da tra`im dok ne pro|e `alost, nema
smisla. E, taj {to je odnio nije mogao nikako da napravi dvojnice
da mu sviraju. Napravi on, al’ ne}e da sviraju. Zato on lijepo vrati
alat, a nije bio ni platio dok ne isproba. Onda sam ja oti{ao i
pogodio se sa sinovima Jelisijinim da mi prodaju. I ja sam kupio
na reskir, jer nisam ni ja znao praviti. Kupio sam kompletan alat,
za novac koji sam dobio kad sam prodao sto kila suvih {qiva i
jednu kozu.
-[ta sve sa~iwava alat za pravqewe dvojnica?
68
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 69
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
- Sve }u ja kazati. Kad bi to, recimo, ~ovjek na{ao na putu pojedine ove alatke gurnuo bi nogom u stranu jer za wega to ne bi bilo
ni{ta. Vidi, ovo ja zovem zumba, wom rezbarim i dotjerujem, a ovim
svrdlom bu{im odsje~ene komade drveta, kao {to je ovaj. Bilo je tu
preko trideset razli~itih stvari, sve mi to treba, ako fali jedna
alatka ja ne mogu da napravim dobre dvojnice. Ovo je glijece!
I Vaso pa`qivo rukama prebire po iznesenom alatu s kojim se
dru`i vi{e od pet decenija, a tu su: sitna dlijeta, no`i}i pravih
i zakrivqenih sje~iva, testerice, burgije, {ila, mali ~eki}i, pa
ima i olovaka. Sav taj precizni alat pomogao je da majstor, boqe
re}i umjetnik, Vaso Mrkowi} vje{tim rukama, kako sam procjewuje, do danas napravi preko pet hiqada dvojnica. ^ak precizno
ka`e: - Pet hiqada i trideset sedam komada!
Wegove ruke, iako ostarjele, ne drhte i Vaso }e, ako Bog da, jo{
mnogo qudi da obraduje svojim proizvodima, a i svirkom, naravno.
- Jesu li sve dvojnice koje ste napravili bile lijeve?
- Bilo je i desnih!
Lijeve dvojnice imaju ~etiri rupice na lijevoj strani, a tri na
desnoj, dok desne imaju obrnut raspored rupica. Vaso obja{wava da
69
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 70
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
se ovdje prete`no sviraju dvojnice koje su lijeve, ali nije to pravilo. On tvrdi da to zavisi od toga kakve je ko po~eo da svira prve
dvojnice, bilo da su lijeve ili desne, on uvijek takve i tra`i da
kupi. Zato Vaso u svojoj torbi ima i jedne i druge.
Torba je i danas puna samo Vaso Mrkowi} vi{e ne hoda daqe od
ku}e da bi prodavao svoje proizvode.
- Ja sam to nosio svuda gdje su bili zborovi, gdje je kolo igralo.
Nosio sam na svaki va{ar. Imamo mi jedno brdo zove se Duge Wive,
to je istorijsko mjesto i svake godine kad je svetac Ogwena Marija
tu bude narodno veseqe. Do|u tu i mladi i stari ~ak od Beograda,
sa svih strana, jer to je ~uveno borbeno mjesto. Tu smo ratovali sa
svakim ko je udario na nas.
70
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 71
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Natovarim ja ovaj svoj pun torbak na le|a. Otvorim wegov kapak
i vide se dvojnice, a usput i sviram. Onda me qudi zaustavqaju,
probaju i kupuju. Vi~u mi:- Ej, majstore, prodaje{ li ti to? Prodajem! Onda po~nu da biraju. Ve}inom izaberu sami sebi, a
nekome i ja odaberem, ako nije vje{t. Sada su mi noge ostarile,
imam osamdeset i tri godine i vi{e ne hodam.
Vaso nije sam. Istina, baba mu je umrla prije {est godina. S
wim u ku}i `ivi sin Dragan sa suprugom i k}erkom Nikolinom.
Vaso ka`e: - Dobila je ime po pokojnoj babi Nikoliji, zna{,
ro|ena na Nikoqdan.
Ima jo{ jednog sina koji je tako|e o`ewen i `ivi u svojoj ku}i
koju je napravio u dijelu Vrawaka bli`e rijeci Bosni, u poqu.
Na kraju smo razgovarali i o porijeklu prezimena Mrkowi}.
Po prvoj verziji, pri~a Vaso, rije~ je o nasqednicima Petra
Mrkowi}a koji je vojskovao po Bosni. Ali ima i druga po kojoj
rodoslov Mrkowi}a poti~e ~ak od Kotromani}a. Za sigurniju
tvrdwu o porijeklu familije Mrkowi} u Vrawaku, opet, treba
vi{e stru~nog i studioznog rada.
Vaso je, pored izno{ewa predmeta koje koristi u izradi dvojnica i pri~e o svojoj majstoriji, za svoju i na{u du{u odsvirao
najqep{e starinske melodije na svojim dvojnicama, bilo je i onih
koje je svirao djevojkama kad je i{ao na prela i sijela.
71
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 72
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Mirko Trifkovi}
Ajdu~ka krv
Kako je navijek svaki kraj ove Nesre}nice bio
pri~a za sebe, tako je i Smolu}a vazda imala svoje
obi~aje, pri~e i anegdote.
U Smolu}i nije bilo familije koja nije pored
svog prezimena nosila i preimenak po kome su se, po
nepisanom pravilu, razaznavali i imenovali, neki uz
qutwu pri oslovqavawu, a neki opet s ponosom govore}i o korijenu preimenka.
U istorijskim spisima mo`e se na}i da se Smolu}a
kao naseqeno mjesto, smje{tena izme|u dvije planinske
qepotice — Ozrena i Majevice — spomiwe jo{ u vrijeme Srebreni~ke banovine.
Uspostavom Zvorni~kog kadiluka potpala je pod
wegovu upravu i vodila se kao Smolu}ka nahija.
Neke davne godine osamnaestog vijeka, nose}i
teret hajdu~ke krvi, a kako bi `ivu glavu sa~uvali, u
Smolu}ku nahiju iz Ozrenske prebjego{e Trifkovi}i.
Prema kazivawu djeda Mirka Dimitrijinog
Trifkovi}a, koji se rodio daleke hiqadu devesto trinaeste i koji je bistrog uma i enciklopedijskog znawa
u svojoj devedesetoj godini mehani~kom precizno{}u
pri~ao o qudima i doga|ajima, Trifkovi}i koji su
zdravim `ivotom `ivjeli mogli su lako do stote dobaciti, a i pam}ewe ih je dobro slu`ilo.
Prema djedovoj pri~i koju je ~uo od svog oca, bija{e
u Trifkovi}ima jedan hajduk, Jovo, koga je narod prozvao Ajduk.
Trifkovi}i su vazda bili radni, bogati i po{teni
ali turski zulum natjera Jovu da se odmetne u hajduke.
Pri~alo se ka`e djed da je i haramba{a bio. Jedne
jeseni kada su Turci kupe}i hara~ potpuno poharali
naseqa na pitomim obroncima Ozrena, uz rijeku
Spre~u, dana{wa sela Pura~i}, Si`je, Krtova,
Devetak i Dubo{nica, iza|e pred wih Jovo sa svojom
72
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 73
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
~etom. Pri~ao je narod da je Spre~a od krvi nado{la.
@ele}i da kazne hara~lije za pqa~kawe, silovawa i
ubistva, hajduci se nisu u borbi {tedjeli, pa su mnogi s
te{kim ranama iz boja iza{li. Me|u wima i Jovo koji
je ostao bez jednog uva. O`iqke po tijelu mogao je
haqinama sakriti ali zbog uva je morao prebje}i u
Smolu}ku nahiju. A narod ko narod, iako strahuju}i od
wegove prijeke naravi, kradom ga prozva ~ulavi, a sve
smolu}ke Trifkovi}e ^ulanovi}i.
Ali, nastavqa svoju pri~u djed, Trifkovi}i dobi{e
jo{ jedan nadimak. Glavni akter u nastajawu ovog
preimenka bio je sam djed Mirko. Pri~a djed da im je
jedan dio imawa bio veoma osun~an i da je sve {to su tu
sijali dobro napredovalo. Doma}ini su bili sre}ni
zbog toga, ali ni kom{ijska stoka i `ivina nije
pokazivala mawe interesovawa. Iako je povrh wive
bila gusta ograda, a i kom{ije su nadgledale sitniju
stoku,
`ivina
se
znala
po~astiti
u
Strani
Trifkovi}a. Izvr{avaju}i svoju obavezu da nahrani
stoku na jaslama, krene djed Mirko, tada {esnaestogodi{wak, da u povr}u na`awe ko{tana. A tamo u kupusu
kom{ijske bibe, kqucaju li kqucaju i ne uzbu|uju se
mnogo zbog galame mladog Mirka. Qut zbog {tete i
bibije ravnodu{nosti na wegove povike, potegnu on srp
od koga strada jedna biba. Kom{inica, baba Pera, koja
je bila zadu`ena da bibe ~uva od lisica i zijana, gledaju}i sve to povika na Mirka: {ico, {icmane! Kada
ho}emo re}i da je neko ne{to dobro uradio, ka`emo da
je pravi {ico, a sam glagol {icati narod ovog kraja
koristi umjesto izraza ga|ati, ni{aniti u metu. Od
toga dana Mirko Dimitrijin, pored onoga ^ulanovi},
dobi i nadimak [icman koji u nasqedstvo dobi{e i
wegovi potomci. I djeda i wegovo potomstvo samo su
rijetki, veoma hrabri ili prisni, smjeli osloviti
nadimcima. Trifkovi}i su kao i predak Jovo po{teni.
Ali zbog nepravde i izazivawa ovi mirni br|ani
postanu prijeki i te{ke ruke.
73
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 74
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
@ivan \uri}
SVE NA[E KUGE
Za kr{tewe dvadesetogodi{weg mladi}a pla}eno 100 dinara.
Za drugog re~eno 40, mladi} ponio 60, a na kraju tra`eno 80 dinara
za kr{tewe. Za{to nas nema 27 miliona? Sve su to re~enice ili
napisi iz na{e {tampe (beogradske). Pitawe na{e brojnosti
~esto se postavqa. Odgovori se svode, uglavnom, na to da su Srbi
vijekovima ginuli za slobodu, jer su se na{li u takvim geografskim i istorijskim okolnostima. Neki to smatraju kao na{u neumjerenost i neodmjerenost. Ka`u, nismo se morali svugdje "podmetati" i hrabro ginuti, i da bi se, bar sada, mogli druga~ije
pona{ati. Ja bih rekao malo druga~ije: da nismo toliko i tako ginuli, ne bi nas uop{te bilo na ovim prostorima. "Upali" smo me|u
brojnije i ja~e, na zemqu koja svakom treba i sigurno je da je nismo
branili ne bi nas ni bilo. Tu bi se nalazili Ma|ari, Latini,
Turci (ne muslimani - ni wih ne bi bilo) u ~ijim bi uxbenicima
pisalo da su tu nekad davno `ivjeli Srbi koji su nestali - bili bi
asimilirani.
Ovaj vid na{eg nestajawa kroz vijekove nazvao bih "crna kuga".
Druga tzv. "bijela kuga" - nizak prira{taj, ne mno`imo se.
@alosno je {to se o "bijeloj kugi" govori, jer to danas, u planetarnim okvirima, i nije problem. Upravo je obrnuto. Mnoge zemqe
(Kina, Indija, Afrika i dr.) bore se da zaustave demografsku
eksploziju, koja je, prije svega, ekonomski problem. Ima nas ve}
preko 5,5 milijardi na Zemqi i to je sasvim dovoqno. Da nije
"crne kuge" o "bijeloj" se, vjerovatno, ne bi ni govorilo. Od doseqewa `ivimo u okru`ewu koje ra~una s brojem (s ~oporom), s procentima (i izvikuju: kad nas bude 50,1% mi }emo...) i nije nam lako.
Ta opasnost se nadvila i sada, na pragu 21. vijeka i to, zamislite,
sve u ime civilizacije.
Tre}a okolnost, kojoj dajem ime "siva kuga", koja nas smawuje je
nasilno odro|avawe, odkr{tavawe i prekr{tavawe, posebno
"odlivawe" putem mje{ovitih brakova.
Nalazimo se izme|u dvije svjetske religije koje nas vi{e od
1000 godina dr`e u "sendvi~u", ~upkaju nas i priti{}u. ^esti
ratovi i povremeni porazi dovodili su do nasilnog odro|avawa
74
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 75
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
dijela na{eg naroda. Broj~ano smo slabili i sticali qutog neprijateqa, koji nam je donosio ~esto "crnu kugu". Taj proces se odvija
i sada i nastoji se ubrzati - {to je i jedan od uzroka rata koji se
vodi.
"Siva kuga" je naro~ito izra`ena "prelivawem" putem
mje{ovitih brakova. @ive}i u mje{ovitoj sredini, htjeli mi ili
ne htjeli, mije{ali smo se. U mje{ovitim brakovima se, uglavnom,
ra|aju (slobodna procjena 90%) pripadnici drugog naroda - vjere
bez obzira na pol supru`nika.
Za tako ne{to postoji vi{e razloga. Jedan je i pretjerano
~istunstvo u pravoslavqu - srpstvu. To je dobro, ali nisam siguran
da je i najboqe. Skoro ~etvrtina populacije je bila u mje{ovitim
brakovima. Iz tih brakova ne prihvatamo ni one koji bi nam
`eqeli pripadati. Unaprijed ka`emo da dijete iz mje{ovitog
braka nije Srbin - nije pravoslavac. Ne ~ekamo opredjeqewe ni
roditeqa, ni djeteta, mi ga "otu|imo", dakle, ne prihvatamo nikoga ko ima i malo "tu|e krvi". To va`i i za potomke.
(Bilo je slu~ajeva da ni u jedinice nisu primana djeca iz
mje{ovitih brakova, a prijavqivali se. Jednoj Srpkiwi kada su
rekli da joj je sin musliman - po imenu oca koji se, uzgred re~eno,
od ro|ewa opredjeqivao kao Srbin - uzviknula je: Pa zaboga, vaqda
ja znam {ta sam rodila?!)
Druga strana ne radi tako. Kod muslimana je dovoqno dati formalan pristanak prelaska na islam i sve je gotovo. "Sjede Ostoja,
a ustade Muhamed" - pisao je Su{i}. Turci su dozvoqavali da
wihovi vojnici ~ak pod Budimom u svojoj torbi imaju Kuran i
Bibliju. To im nije smetalo, jer su znali da }e wihovi potomci
~itati samo Kuran. Jedna od du`nosti muslimana jeste i davawe
lijepog (a to zna~i arapskog ili turskog) imena djetetu. U tome su
uporni i dosqedni. Daju i pogodna, koja se daju "prepravqati"
(Maja, Maida i sl.). Srpska strana je popustqiva. Ako je otac musliman daje se po ocu, a ako je majka muslimanka, opet ime muslimansko, jer, zaboga, dijete }e nositi srpsko prezime, pa je opet polapola. Srbi naivni ka`u: "Nije va`no ime, va`no je da on bude
dobar ~ovjek". Da, ali nije tako! Jo{ su Latini rekli da ime ~ini
~ovjeka. Filozofi bi rekli da tu forma itekako odre|uje sadr`aj.
Mo`e neko pomisliti da druge vjere — nacije imaju ve}u
privla~nu mo}. Iako svako za svoju vjeru ka`e da je prava, takvo
stanovi{te ne bi se moglo prihvatiti, jer bi nam nepristrasne
75
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 76
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
analize principa pokazale ne{to drugo. Npr. muslimani pripadnike druge vjere nazivaju nevjernicima, katolici za wih ka`u da su
krivovjernici, dok pravoslavci jednostavno ka`u da su to pripadnici druge vjere. Pravoslavni qudi na to nikad i ne pomi{qaju.
Jednostavno po{tuju sva~ije ubje|ewe i ritual.
Istina, ne mo`e se osporiti jaka organizacija katoli~ke crkve
i bogatstvo koje stoji iza we (koje nije wena zasluga). Islamu se ne
mo`e osporiti izvjesna jednostavnost u obredima, ne{to dosqedniji monoteizam i insistirawe na elementima socijalne pravde
(mada su putevi i metode nerealni) {to je za qude privla~no. Kod
pravoslavqa je naglasak na odnosu prema ~ovjeku: duh i srce, odnos
prema bli`wem (i daqwem). Ne insistira se na {irewu, ~ak ni
ubje|ivawem. Ne razvija mr`wu prema pripadnicima drugih vjera.
Otuda i blag, moglo bi se re}i prijateqski odnos prema onima
koji su napustili pravoslavqe. To nam se sveti i zato br~anski
pjesnik i re~e: "Zapustismo vlastite pragove, zbog korova {to se
upitomi".
Promjena vjere - konfesije je stvar dobre voqe i, ako je tako,
neka bude, jer jedan je Bog za sve vjere i za sve qude. Ba{ zato mislim da niko nema razloga da mijewa bilo {ta.
Pravoslavqe, pa i Srbi, ba{ zbog tih principa u`ivaju veliki
ugled uprkos trenutnom utisku mnogih. Ako se neka djeca i u
drugim zemqama izja{wavaju da bi `eqela biti Srbi, za{to ne
prihvatiti i djecu ro|enu na na{em tlu. Ne smeta nam sigurno {to
u na{im antologijama imamo jednog Andri}a i Me{u koji su nam se
privoqeli.
Objavqeno u
“Br~anskim pogledima”, broj 38, od 28. 7. 1995.
76
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 77
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Razgovor
s povodom
77
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 78
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
78
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 79
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Razgovor s Biqanom Spasi}, profesorom, nau~nim radnikom,
piscem, prosvjetiteqom
RA\AJTE DANAS,
SUTRA ]E BITI KASNO!
Nema Srbina koji nije ~uo za Desanku Maksimovi}, koji ne
zna bar jedan wen stih, kome nije poznata wena pjesma o ~eti
|aka koja je umrla u jednom danu... u krvavom Kragujevcu. Danas
djeca umiru u cijeloj Srbiji. Ne stignu ni da se rode. Uz o~ev
pristanak i maj~inu presudu, hladnokrvni ginekolog ih jednostavno „o~isti“. O nesagledivim posqedicama bijele kuge govori se, dodu{e, nekako tiho i sporadi~no. Jedan glas se ipak izdvaja. Kakve slu~ajnosti, sti`e iz Kragujevca, od gospo|e simboli~nog prezimena Spasi}. Snagom argumenata zasnovanih na
nau~nim istra`ivawima i velikom qubavqu prema `ivotu
Biqana Spasi} budi, obja{wava, opomiwe, moli, prekliwe.
Sti`e svuda gdje je pozovu. U Br~kom je bila sredinom januara, po drugi put. Do{la je na poziv Svetosavske omladinske
zajednice i Ba{tinara da ponovo predstavi svoje kwige, da nas
upozna sa razmjerama katastrofe koja se zove bijela kuga, da
posije sjeme o~i{}ewa i osvje{}ewa.
Ovo predavawe u Br~kom je tristo i neko. [ta Vas je podstaklo da se bavite ovom, osjetqivom materijom?
Ja sam se s demografskom problematikom suo~ila prilikom
izrade magistarskog rada. Magistrirala sam na smjeru op{ti
privredni razvoj. Tu je demografija bitna u smislu da se
naprave demografske analize kako bi se daqe izvodile nau~ne
konsekvence i nau~ni zakqu~ci. I prvi put sam se suo~ila,
gledaju}e te brojke, ra~unaju}i i prera~unavaju}i, s bijelom
kugom. To je bilo prije 15 godina. Kao majka, `ena, rodoqub, kao
intelektualac, bila sam zgranuta. Pitala sam se: Bo`e, da li je
mogu}e? Moj narod nestaje. [ta se ovo de{ava? Nauka ta~no
ima prora~un. Ako se dijete nije rodilo prazno je
79
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 80
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
porodili{te, ne treba zabavi{te, nije potrebna {kola,
nema ko da ra|a, da brani zemqu. Kada sam napravila te
prora~une zakqu~ila sam da mi nestajemo, da nas ne}e biti u
budu}nosti i pitala sam se ima li jo{ koji takav primjer na
svijetu i da li je neki narod nestao. U me|uvremenu sam
odbranila rad. I daqe sam razmi{qala. Ja znam da ni nauka,
da ni{ta nije mo}no kao Gospod i da Gospod mo`e da
po{tedi narode i onda sam po~ela da tra`im razloge u nama.
Kako mi produkujemo tu bijelu kugu i {ta bismo mi mogli da
uradimo da nam se ne dogodi nestajawe i da ne dovedemo u
pitawe opstanak zemqe.
Kada ste o tome po~eli javno da pri~ate, da pi{ete?
I{la sam na slu`be i slu{ala propovijedi preosve}enog
vladike {umadijskog, sada bla`enopo~iv{eg, Save koji je stalno govorio: Srpkiwe, gdje su vam djeca? Ra|ajte djecu,
nesta}emo. On govori o ra|awu, o ~edomorstvu, o tome kako smo
du`ne pred Gospodom da damo svoj dug i doprinos opstanku
zemqe. Ja pla~em na svakoj propovijedi i on primijeti. Pozove
me kod wega u dvor, po~nemo da pri~amo i on sazna da se ja
nau~no bavim time. Tada sam dobila blagoslov i odr`ala predavawe koje je on organizovao, 1999. godine. A onda je rekao da
sve ono {to nosim u srcu preto~im u kwigu, da }e to biti na
korist srpskom narodu.
Da li ste prije toga ne{to pisali, objavqivali?
Ja sam obi~ni ekonomista. Sve {to sam pisala bilo je po
{kolskim listovima, nikad nisam imala ambiciju da ne{to
napi{em; pa sam vladiku pitala kako da to uradim; to je velika
odgovornost, obaveza, potrebno je veliko znawe. Rekao je da je
uz blagoslov sve mogu}e. Rekao je da imam wegov blagoslov i da
}e to biti na korist srpskom narodu. Kad se sve zavr{i, svi
zaspe, ja sjednem i u ti{ini po~nem da pi{em. Imala sam utisak
da dobijam informacije, da Duh sveti pi{e a ruka je instrument
koji to biqe`i. I kwiga je do`ivjela 9 izdawa. To nije nikakva moja zasluga.
80
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 81
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Kwiga je interesantno koncipirana...
Kwiga je podijeqena na dva poglavqa: na put `ivota i put
smrti. Put `ivota sam po~ela sa qubavqu, od one najuzvi{enije
prema Gospodu do one izme|u polova. Iz qubavi proizlaze brak,
porodica i vaspitawe, i tome sam dala veliki aspekat. To
poglavqe sam zavr{ila sa ra|awem kao najve}im ~udom. Poglavqe
smrti, odnosno propadawa po~ela sam sa opisom abortusa do koga
dolazi iz raznih razloga. Onda sam objasnila malo novi svjetski
poredak, proces globalizacije, gdje je sad tu Srbija, ko kroji sliku
svijeta, {ta je ta politika “wu ejxa”, kako se projektuje na Srbiju...
Govorila sam o tome kako i ~ime se truje tijelo (narkomanija) i
kako se truje du{a (kontrola uma, {ta rade sekta{i). Zavr{ila
sam sa okultizmom. Kwigu je uredio jedan urednik Svetigore, na
jedan moderan na~in. Prijem~iva je za mlade. U formi je pitawa i
odgovora. @eqela sam da ih namamim da ~itaju.
Uslijedila su predavawa?
Preko 300 predavawa. Dobila sam blagoslov da dr`im predavawa, da idem u narod, da spu{tam problem, da budim savjest,
da pozivam na pokajawe. Treba da se pokajemo, da se suo~imo sa
sobom, da poku{amo da po|emo prvo svako od samog sebe, da
zakqu~imo ko smo, {ta smo mogli, a {ta smo u~inili, gdje smo
skrenuli s puta Gospodweg, {ta nam je ~initi. Kako da
popravqawem samog sebe popravimo narod. Ubije|ena sam da bi
bilo boqe kada bi svi koji su pozvani ustali.
Na koga konkretno mislite?
Crkva bi radila na obo`ewu i oduhovqavawu, pozivala
bi narod na pokajawe. Intelektualci, profesori, edukovali
bi po {kolama, pripremali djecu i mlade generacije da budu
spremni kada do|u u situaciju da formiraju porodice.
Ginekolozi bi se borili za svaku za~etu bebu, sve preduzimali da spasu svaki `ivot a ne da olako naprave abortus.
Dr`ava bi sistemom mjera mogla da za{titi materinstvo, da
uradi socijalna davawa, da motivi{e mnogodjetne porodice,
81
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 82
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
da stalno isti~e primjer ra|awa. Svoj doprinos bi dala i
pojedina ministarstva, pa Srpska akademija nauka i umjetnosti. Posebna uloga pripada medijima. Mediji koji su
mo}no sredstvo mogu da naprave male redakcije koje bi
afirmativno o tome govorile i na neki na~in bi se mijewala svijest i usa|ivalo bi se mladim qudima u svijest
koliko je va`no i lijepo ra|ati, da je ciq `ivota reprodukovawe, najqep{i ~in ra|awe, da `ena dobije najvi{u titulu kad rodi. Mo`e li se neki nau~ni stepen, neka karijera i
neko materijalno bogatstvo prinijeti tom daru koji du{a
osjeti ra|awem? Treba govoriti, sijati, treba svako od sebe
da da koliko mo`e, da uzida jednu ciglu u opstanak Srbije.
Mislim na profesore, sociologe, kwi`evnike, crkvu,
institute, medije, roditeqe.
Da li ste dobijali podr{ku od zvani~nih institucija, od
vlasti? Da li vam je nekada neko od wih organizovao predavawe?
Sporadi~no, ~ini mi se, na prste bih mogla da nabrojim. I
ne samo da nisu `eqeli da organizuju predavawa, ve} ja sam mislila da budu most za distribuciju kwige, koja je hrana za du{u
mladog ~ovjeka koji `ivi u ovo novo doba, koji je suo~en s tim,
sa hri{}anskog obrasca `ivqewa, pogibeqima za `ivot:
promiskuitet, droga, sekte, okultizam. Mladi prihvataju ono
{to im je ponu|eno. Oni nemaju kriti~ki odnos, a nema ko da im
ka`e. Roditeqi su zauzeti, obuzeti sobom. Mladi slabo dolaze
u crkvu, gledano kroz ve}inu. Mislila sam da im kroz jednu
studiju odgovorimo na pitawa koja ih mu~e, da rije{imo
dileme, da im otvoreno ka`emo {ta je put, a {ta dilema.
Zna~i zvani~ne institucije uglavnom }ute. Ko }e, kako vi
ka`ete, sijati?
Profesori moraju da vode ra~una o ~istoti `ivota, svojim
`ivotom da svjedo~e ono {to govore i da budu autoriteti djeci
da bi djeca mogla da prime znawe. Cijela okolina ru{i profesorski uzvi{eni poziv. Sada je prijem~ivije da djeca vide
uspje{nu pjeva~icu, da ona bude uzor. Ali mi moramo biti str-
82
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 83
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
pqivi, dobri vaspita~i i moramo sijati dobro sjeme i do}i }e
vrijeme da dijete sazrije i shvati prave vrijednosti.
Kakva je starosna struktura onih koji prate va{a predavawa?
Dugo dr`im predavawa i pratim slu{aoce i po djeci, odnosno roditeqima znam kakvi su roditeqi, odnosno djeca.
Roditeqi koji `ive hri{}anskim `ivotom i imaju jevan|eqsku
qubav u svom srcu, oni tu qubav prenesu na svoje dijete. U zavisnosti kakvi su roditeqi, kakva je ta baza, }elija, ta mala
doma}a crkva takvo }e biti dijete. Imali smo {est decenija
ateisti~ku {kolu i dr`avu. [kolu i domove bez Gospoda.
Imamo ateisti~ki nastrojene roditeqe koji su pod uticajem
tog javnog mnewa i sredine. Sru{ili smo hri{}anske obrasce,
a novi nisu sazidani. Roditeqi su u dilemi, {ta je dobro za
dijete a {ta nije, nemaju korijen hri{}anski, nemaju izgra|enu
moralnu osnovu, sr`. Ako to nemaju, ne mogu prenijeti ni na
djecu. Nezdrava porodica daje destruktivnu, nezdravu, neostvarenu djecu. Djeca nisu kriva za sve {to im se de{ava.
Odgovorni su roditeqi, profesori, djeca.
[ta je glavni razlog nera|awa?
Djeca se ra|aju iz qubavi. 33% srpskih porodica ima jedno
dijete. Ne mo`ete da ka`ete za wih da su ekonomski razlozi.
Kako da ra|amo, reagovale su `ene, te{ka je materijalna
situacija? Sjela sam da prou~im, uz nau~ne metode, da li je u
pitawu ekonomska situacija. Od 100% razloga za nera|awe,
93% su razlozi koje sam nazvala hedonizam, samoqubqe,
samo`ivost, potro{a~ka psihologija, karijera, stan, putovawa
itd. ^isti hedonizam. 7% su ekonomski razlozi. Tih 7%, uzela
sam prag egzistencije. Uzimala sam mnogodjetne porodice, gdje
majka nema za mlijeko, ne intelektualce koji ka`u skupe su
pelene, ne to, nego prag egzistencije. Negdje se spava na podu,
ali se osje}a qubav, a negdje u 600 kvadrata, gdje su kvake na vratima pozla}ene, `ivi jedno dijete ili nema djece.
83
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 84
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Da li je industrijalizacija jedan od koraka ka pojavi bijele
kuge?
Narugali smo se srpskom seqaku, posijano je sjeme za ovu
pojavu. Sela su umirala i daqe umiru. [ta sad? Selo je bilo
baza ishrane i humane reprodukcije i dok smo wegovali selo
nismo imali problema ni sa hranom (sada imamo preskupu
hranu), ni sa bijelom kugom.
Jesmo li mi sebi~ni? Je li to jedan od razloga?
@ivot je neprikosnoven; `ivot je svetiwa. Kako se mi
odnosimo prema toj svetiwi? Ne odri~emo se komoditeta da
bismo ulo`ili trunku `rtve za tu svetiwu. Ka`emo ekonomski razlozi i mirna nam je savjest. Da su na{e bake ~ekale
ekonomske uslove ne bi nas bilo danas. Ekonomski razlozi
apsolutno ne stoje. Ali dr`ava mo`e i mora da za{titi
materinstvo i stimuli{e materinstvo. Kontraceptivna
sredstva su besplatna, dr`ava to pla}a, a oprema za bebe,
sredstva za odr`avawe trudno}e oporezovana su i kupovinu
ne dotira dr`ava. Dr`ava mora zauzeti stav: da li joj je
va`an biolo{ki i duhovni opstanak nacije i mora donijeti
niz mjera i mora da pozove narod da ra|a. Postoji na~in, ima
primjera u svijetu.
Daju li va{a predavawa rezultate; ima li pozitivnih primjera?
Ima primjera da su predavawa dala rezultata: javqaju se
pismima, zahvaquju na predavawima i ka`u kako su uticala
na wih. Divna pisma i li~ni kontakti. Velika je to odgovornost i veliki krst sam preuzela, ali uz Bo`ju pomo}
istrajavam na tom zadatku i molim se Bogu da se {to vi{e
djece ra|a. Nastupam zajedno sa jednim sve{tenikom i osvije{}enim ginekologom koji se pokajao. Nikad ne znamo gdje
}e da nikne posijano sjeme. Vidim da nije uzaludno. @ivim
da svojim `ivotom svjedo~im jevan|eqe, mada ne znam koliko
uspijevam.
84
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 85
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Stignete li da se posvetite sebi i svojoj porodici?
Porodica mi je svetili{te, upori{te, tu se vra}am, tu me
obasjava sunce. Imam divan brak, djecu, imam unuka Aleksu koji
je unio toliko svjetlosti i radosti u na{e `ivote. Ponosna
sam na sina jer }e ostati u Kragujevcu, nakon zavr{ene medicine.
Biqana Spasi} priznaje da je titoisti~ko dijete stasalo u
vremenu kada je bila sramota roditi tre}e dijete. @ao joj je
{to nije jo{ ra|ala, to joj je najve}e kajawe i najve}a `alost.
Dala bi svu karijeru i nau~ni stepen da ima jo{ djece. Ka`e da
nije bilo vodi~a i putovo|e da upute na pravi put: ra|ajte
danas, sutra }e biti kasno. Zato ona sada kao svoje iskupqewe
radi ovo. Sije u svoju djecu, u svoju {kolsku djecu. Sije gdje god
je pozovu. Poslije Br~kog odlazi u [amac, a sutra u neki tre}i
grad, na drugi kontinent.
Dok se ne obrati Vama i dok Vam se u rukama ne na|e wena
kwiga, ne zaboravite: u Srbiji abortusi godi{we „ubiju“ jedan
Novi Sad. (Naime, u Srbiji se godi{we obavi oko 300.000 abortusa, {to je skoro jednako broju stanovnika Novog Sada i prigradskih naseqa.)
Marica Laki}
85
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 86
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Pu{kovac: stara ku}a
86
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 87
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Poezija
87
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 88
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Manastir Sveti Nikola na Ozrenu
88
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 89
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Pogled u pro{lost
Jovan Suboti} (1817 - 1886)
Pjesnik evropske kulture i obrazovawa, doktor prava
i visoki dr`avni ~inovnik, liri~ar i teoreti~ar
kwi`evnosti, pisac klasicisti~kih oda i romanti~arskih
epova, esteti~kih rasprava i nacionalnoistorijskih
drama, Jovan Suboti} je zanimqiva pojava u razvoju
srpske kwi`evnosti romanti~arske epohe. Uloga koju je
imao u srpskom gra|anskom dru{tvu u Vojvodini nije bila
bezna~ajna, kao {to ni uticaj koji je vr{io svojim djelovawem nije bio mali.
Kwi`evnim radom je po~eo da se bavi jo{ kao |ak
segedinske gimnazije. Ni odve} konzervativan, ni
previ{e liberalan, Suboti} se naj~e{}e dr`ao "zlatne
sredine".
Kao urednik "Letopisa Matice srpske" prihvata
Vukovu reformu, shvataju}i wen epohalan zna~aj, a 1874.
godine odobrava za {tampu Dani~i}evu kwigu "Rat za srpski jezik i pravopis".
Gotovo da nema kwi`evne vrste u kojoj se nije ogledao,
sa dosta nejednakim uspjehom. ^ini se da je, prvenstveno
kao liri~ar, nepravedno zapostavqen. Na Suboti}a kao
pjesnika, posebno na wegovu pjesmu "Embrion", prvi je
skrenuo pa`wu Miodrag Pavlovi}. Po wegovom mi{qewu
"Embrion" je ne samo najboqa Suboti}eva pjesma, ve}
"jedna od na{ih najboqih pjesama devetnaestog vijeka".
Pored ove pjesme, Suboti} je najvi{e pjesni~ke domete
ostvario u refleksivnim pjesmama, ciklusima "Kosmos",
"Slavenski bogovi" i "Be~ke elegije". Teme ro|ewa i
smrti su osnovne Suboti}eve pjesni~ke preokupacije.
89
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 90
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
EMBRIONU
Otkud tako, ti mili putni~e,
U `ivot ovaj posla l’ `ivot tebe?
Je li to `ivot je l’ to pravo bi}e?
Kad svet ne vidi{, vidi{ li sam sebe?
Otac u tebi sebe ne poznaje,
K}er mati tra`i, tu joj vid ne daje!
Za{to si boqe ostavio dane,
Da put nov ovaj ti svr{i{ u no}i?
Znala je sudba da zora da svane
Ne}e{ ti, ne}e{ do~ekati mo}i,
Pa za{to dade da se krene{ k celi,
Za koju nu`no dan ti treba beli?
Il’ je i mra~no matere ti krilo
Pristojno `eqi koja `ivot tra`i?
Da l’ {to se ovde, za~ne nije bilo?
Da l’ je gde ~ovek prije dana na{ih?
Je l’ bi}e koje samo sate broji
Ravno `ivotu koj’ sto leta broji?
Kojem od vas dvojice nepravda:
Tebi {to usta nema{ da s’ nasmeje{,
Ni oka, suzom obraz da opere{,
Il’ starcu koji mu~i se i strada,
Me|u tim peva, veseo zanoveta,
I tako za sto, mawe, vi{e, leta?
Mora l’ to biti da se ~ovek rodi
Ovde, i vreme svoje da probavi?
Ima l’ put zemqa koji kroz grob vodi?
Mo`e l’ se preko da s’ ovde ne javi?
Il’ je ba{ nu`dan `ivot od sto leta
Da se otvore vrata drugog sveta?
90
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 91
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Eda l’ — no idi, ti misli nedraga! —
Eda l’, {to ovde ne ugleda dana
Navek propada iz sveta sazdana?
Niti nade`de, mo}i bar postati
Koju imaju sami neza~eti?
O, ne, ne da se to ni pomisliti!
[to je postalo to naveki traje.
Tajna je za{to ba{ to mora biti
Da zemqa `ivot i postanak daje;
Koliko vreme, gde l’ se ko tu skita,
To se za pismo na taj put ne pita.
[ta mo`e cvetak koji {~upa ruka
Tek {to ga rosa osve`ila prva!
Za{to da navek ona du{a kuka
Koja propade ni du`na ni kriva.
Nit mo`e svetlost ugledati danka
Jer joj s wom rano mila umre majka!
Zasluga deli po pravdi nagradu:
^im’ onaj starac dobi dane svoje?
Bi~ ima samo nad krivicom vladu:
Zar moj da strada sin za grehe moje?
Da je sav `ivot jedan put za tamo,
Svi bi stoletni umirali samo!
Zbogom, o zbogom ti mili putni~e!
Na}i }e tebe i otac i mati;
Oni }e tebe, ti }e{ wih poznati,
I kad um }uti, srce jasno vi~e.
A ti da jesi, da }e{ tamo biti,
Du{a nam ka`e, i ne da se kriti.
91
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 92
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
TRI SVETA
Za{to s pla~em malo ~edo
Iz maj~ina krila pada?
Gubi `ivot sebi mio,
Misli navek sad propada!
Za{to pla~e sedi starac
Kad zatvara smrt mu o~i?
Misli navek ve} propada
Kad ga grobni crv rasto~i!
Glava mlada, glava seda,
Tek ostaje qudska glava;
S one strane mra~na groba
Istina se javqa prava!
Svi smo bili u dva sveta,
to po sebi svaki znamo,
Tre}eg sveta vrata silom
Sami sebi zatvaramo.
92
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 93
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
DUGA
Sunce sija, qupke u rosi se ki{nog oblaka
Blistaju sveta lu~e, duga se krasna vije.
Sunce se spusti u tamna razvijenog ve~era nedra,
Nestaje zraka igre, qupki se gubi pojas.
Bog jeste na ve~nom beskrajnosti ve~an prestolu,
Svetlosti ve~ne lu~a izvodi sveta `ivot.
Ve~noga progoni iz ve~nog hrama stvorewa,
Bezdana zija propast, bezdu{an propada svet.
(Pjesme i tekst o pjesniku preuzeti iz kwige Poezija romantizma
jugoslovenskih naroda
Prosveta; Nolit; Zavod za uxbenike i nastavna sredstva, Beograd)
93
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 94
BA[TINAR
GLASILO [email protected] ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Sada{wost
Nediqko Bla`i}
I
Niko ne zna da pjevu{i
Raduje se, smije, jeca
Da pati u svojoj du{i
Kao {to to znaju djeca.
Zato pjesmo leti, leti
I ~ovjeku svakom reci
Da svu qubav na planeti
Posvetiti treba djeci.
Ni{ta nije tako ~edno
Svetije od samog sveca
I qubavi na{e vrijedno
Kao {to to jesu djeca.
Zato pjesmo leti, leti
I ~ovjeku svakom reci
Da svu qubav na planeti
Posvetiti treba djeci.
Ni{ta nije tako vedro
Niti lijepo, ni rumeno
K'o dje~ije lice medno
Kad je sre}no zaqubqeno.
Zato pjesmo leti, leti
I ~ovjeku svakom reci
Da svu qubav na planeti
Posvetiti treba djeci.
94
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 95
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
II
Da sam ptica, ptica mala,
Me|u zvijezde da se vinem,
I najqep{u me|u wima,
djevoj~ici jednoj skinem.
Ali ja sam dje~ak samo,
Kao mnogi sli~ni meni,
[to na svaki Vesnin pogled,
Zamuca i pocrveni.
Da sam sunce, sunce zlatno,
[to se smije{i povrh gora,
Da pro{aram `utim zrakom,
Zadwu klupu do prozora.
Ali ja sam dje~ak samo,
Kao mnogi sli~ni meni,
[to na svaki Vesnin pogled,
Zamuca i pocrveni.
Da sam cvjetak, cvjetak bijeli,
[to spava u crnoj kosi,
Da u{u{kan u kikama,
Drugarima ja prkosim.
Ali ja sam dje~ak samo,
Kao mnogi sli~ni meni,
[to na svaki Vesnin pogled,
Zamuca i pocrveni.
95
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 96
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Mladi stvaraoci
VJEROU^ITEQU SLOBODANU
Slobodan je onaj kome je sloboda osmijeh
i topli pozdrav pri susretu.
Slobodan je onaj kome je qubav preplavila srce i kupa se u
o~ima, ~ine}i pogled qep{im i dan svjetlijim.
Slobodan je ~ovjek ako mu za korak ne zapiwu okovi mr`we i zla.
Slobodan je let ptica i dodir leptira.
Slobodna je sloboda vedrine i we`nosti.
Sve te slobode u sebi je nosio samo jedan ~ovjek koji je
uqep{avao na{e dane i olak{avao na{e |a~ke brige na{ pokojni vjerou~iteq Slobodan.
Wegov ulazak u razred li~io je na miris...
Obuzimao nas je kao ~arolijom,
udisali smo wegovu razdraganost i iskrenost,
upijali wegove pametne savjete i mirnu sigurnost
kojom je razbijao na{e strepwe.
Za svakog je imao posebnu lozinku kojom je
otvarao na{a mlada srca `eqna istine.
Nikome nije bio stranac.
Nikoga nije odbacivao.
Niko nikada nije mogao da ga ne voli.
Bio je ime qubavi koja je vodila `edne du{e do oaze Boga...
Tama, gdje sada po~iva wegova du{a
oprana na{im suzama i wegovom dobrotom.
Dragi moj Gospode Bo`e, ja te volim i vjerujem u tebe,
ali zar smo morali ostati bez wega sad,
kad je nacrtao putokaze i obiqe`io nam staze?
Za{to bez wega da ih prelazimo?
Osje}am miris tamjana i palim mu svije}u...
Bri{em suze da je ne ugase.
Osje}am ponos {to sam ga poznavala i tugu slobode.
Slobode u kojoj jedan mali dje~ak zajedno sa vojskom |aka
pati za tatom Slobodanom, za vjerou~iteqom Slobodanom,
za ~ovjekom Slobodanom.
Jovana Milovac VIII3
Tre}a osnovna {kola Br~ko
96
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 97
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Vjerou~itequ Slobodanu
Bo`e, za{to uze wega
Koji nas je iskreno volio
Koji nas je lijepim stvarima u~io
Koji nas je pravednom putu
i istini tvojoj vodio.
Slobodan ime mladosti,
qubavi i slobode
Slobodan je vjerou~iteq
Koji je u na{a srca ulivao nadu i lijepe snove.
Nestrpqivo smo ~ekali
da wegov ~as do|e i bili tu`ni kada 45 minuta pro|e.
Bio je dobar,
Ni mrava ne bi zgazio on,
Zato }e wegova du{a
oti}i u rajski dom.
Na sprovodu plakali smo svi
[to se ni vidio nije
sa sinom tek ro|enim.
Simo Ristani} VIII-2
Tre}a osnovna {kola Br~ko
97
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 98
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Sveti Sava
Danas je 27. januar,
Slavimo jednoga ~ovjeka, sveca,
Ovaj dan slave svi Srbi,
Slave ga i odrasli i djeca.
Jo{ dok je bio dijete,
Za kwigom pru`ao je ruku,
^itao je, u~io je,
Kako je srpski narod,
Trpio bol i muku.
Bio je to obi~an ~ovjek,
Sa velikom vjerom u Boga,
Molio mu se za majku, bra}u,
I za oca svoga.
Ime mu bje{e Rastko,
Srpsko ime pravo,
A kada se zamona{io,
Dado{e mu ime Savo.
U Bo`iju ku}u i{ao je ~esto,
Jednako i zimi i qeti,
Bio je dobar, odan Bogu,
Pa postade Sveti.
Sveti Savo, ja te sada molim,
I tebe i Boga svoga,
Za spasewe du{e ~iste,
Pokojnog vjerou~iteqa moga.
I on dobar ~ovjek bje{e,
Zbog wegove smrti du{a me boli,
Kao i ti, o~e Savo,
I on je sveti
Za onog ko ga voli.
Marijana Niki}
Tre}a osnovna {kola Br~ko
98
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 99
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Iz poezije drugih naroda
Roman Kisiov
Roman Kisiov je ro|en 1962. u Kazanlaku, Bugarska. Zavr{io je
sredwu umjetni~ku {kolu u svom rodnom gradu i diplomirao na
Likovnoj akademiji u Sofiji, na odsjeku za slikarstvo.
Djeluje kao pjesnik i kao slikar.
Imao je samostalne izlo`be u Sofiji i Be~u, te u~estvovao na
kolektivnim izlo`bama u Bugarskoj, Italiji i SAD. Ilustrovao
je desetke zbirki pjesama.
Wegove pjesme su objavqivane u gotovo svim bugarskim kwi`evnim
listovima i ~asopisima te emitovane u emisijama bugarske televizije, radija, te na Radio Rumuniji. Pjesme je objavqivao u zbornicima u Bugarskoj, Rumuniji, Makedoniji i Indiji, a prevo|ene su
mu na engleski, ruski, rumunski, holandski, danski, albanski i
hindu jezik.
Zbirke pjesama:
Vrata raja (Vratite na raü), 1995, nagrada “Hristo G. Danov”,
Dr`avnog izdava~kog preduze}a iz Plovdiva
Sjena leta (Sankata na poleta), 2000.
Hodo~asnik svjetla (Piligrim na Svetlinata), 2003.
Kriptus, 2004.
@ivi i radi u Sofiji.
99
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 100
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
PISMO
Zdravo,
pi{em ti opet.
Pita{ me {ta radim.
Kako da ti ka`em - poku{avam
da zatvorim rije~i u ideje i zna~ewa…
Pita{ me gdje `ivim.
Kako da ti objasnim - dok poku{avam
zatvoriti rije~i, na kraju ispade da su rije~i
zatvorile mene.
Zatvor rije~i - to je moja adresa.
Mo`e{ svratiti, ako ho}e{.
Nema dana posjeta ovdje.
Osje}am se sasvim dobro, uslovi su sjajni…
nema re{etaka na prozorima,
ni inspektora na vratima…
vrata, te{ka gvozdena vrata
uvijek su otvorena…
Sigurno bi `elio da zna{
jesam li do`ivotno osu|en.
A ti bi trebao znati da ovdje
smrti nema.
100
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 101
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
TRAGOVI
Prazan list —
to je moja budu}nost.
Nakon mene, rije~i ostaju —
tragovi u bijelom snijegu papira,
pokazuju jasno
kuda sam hodio.
ITAKA
…Sigurno si ve} shvatio
{ta Itaka zna~i.
K. Kavafi
I ja sam Odisej,
no nepoznat.
Niko nikada nije ~uo za mene,
niko ne zna da sam lukav…
Jer nikada Itaku ne napustih.
Nikada ne sretoh, niti vidjeh
Kiklope, lastrigone* i sirene.
Trojanskog kowa ne sagradih,
ne pro~uh se podvizima…
Jer nikada Itaku ne napustih.
Niko ne sazna
za mo} mog luka i hrabrost.
^ak i Penelopina qubav
prema meni ohladi…
Jer nikada Itaku ne napustih.
13. 9. 1989.
* Divovsko pleme kanibala koji su potopili Odisejev brod (prev.).
101
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 102
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
ARS POETICA
Swe`no-bijelo poqe na hartiji
minirano je strofama.
Strofe se rasprskavaju u rije~i.
Rije~i se rasprskavaju u slogove.
Slogovi se rasprskaju u slova.
Slova – komadi}i {rapnela —
ulaze u mene,
s bolom me kidaju.
ARS POETICA II
Opet i opet, da na|e{
put do pjesme –
obrastao rije~ima.
VRATA RAJA
Nebo je tamno.
Nebo je olovno i te{ko.
Nebo je u`asno.
Trese se od gromova i muwa.
O ne. Nemojte misliti
da su ta grmqavina i tutwawe
prirodna pojava
nauci ve} poznata!…
To je te{ka lupwava
bla`enih
na vrata raja.
1989.
Preveo s bugarskog @arko Mileni}
102
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 103
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Proza
103
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 104
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Motiv iz Bawe Koviqa~e
104
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 105
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Aleksandar Nikoli}
PROLEGOMENA ZA JEDAN
ZABORAVQENI PEJZA@
Pomozi, Gospode, ako te ima jer ja... Moja je glava trula bundeva
na buwi{tu, na sviwskoj gozbi. Svjetluca biser i drago kamewe po
putu, po buwi{tu. Lubawa lubenica moja glava puna crnih sjemenki. Koko{ke nose zlatna jaja u julu u pra{ini u jaslama. Kradu zlatna jaja zlatnih koko{aka u julu. Pucwava, vatra zapaqenih bagremovih kro{wi iznad xinovskog natrulog stabla. U ~ijem podno`ju
mravi raznose sitnu piqevinu i jaja, sitne crve putem svojih mraviwaka. Cestama karavana, gomilama svoje pustiwe, Gospode!
Oslobodi me straha od aviona i qudi, pucwave iz zemqe i vazduha,
mrava i zlatnih koko{aka. Neka ne napu{ta svoje gnijezdo grlica u
zobnici ima zobi. Sviwa nek pojede lubawu sa sjemenkama, neka se
mravi nasele u natruloj dupqi, neka nose jaja zlatne koko{ke, ali
neka ne diraju djecu. Neka ne pucaju iz buxaka, pod orahom su djeca
(koja se igraju) u pra{ini, prahu, zlatnom prahu. Nek u pu{ke tamnu
cijev zagledaju, nek zlatne kur{ume upute u pravcu zlatnih
koko{aka u pustiwu punu zlata. Nek me nose vjetri nebeski, vatra
koja se sru~ila sa pquskom i grmqavinom nad razgranatom
kro{wom bagrema, nad ku}om, nad oxakom, nad crijepom pocrwelim
punim li{ajeva, nad kapijom razvaqenom i natrulom, od vatre koja
je bquvala iz neba, sr~om koja je prskala kao vatromet. @ileti
wema~kih vojnika ba~eni na buwi{te iza ku}e, pokisli i sjajni
solingen `ileti, o{tre britve, kopriva koja rano `ari. Koko{ke
~eprkaju, sviwe jedu bundeve, `ilete, koprivu, pro`diru dugmad,
kukuruz, krompir, gvozdenu dugmad sa {iwela, wu{ke su im
rasje~ene, krvave. Krckaju sviwski zubi, ma~ke otresaju {ape, psi
laju po dvori{tima krupnim lave`om. Kowi, ~uje se wihovo odmjereno `vakawe, ravnomjerno drobqewe zrna u zobnici. S vremena na vrijeme ~uje se toptawe kopita o pod {tale. U Zlamenikovom
dvori{tu postrojeni vojni obveznici. Komandant oklopne divizije
~ita naredbu stavku po stavku, Vrbqan prevodi. Wema~ki oficiri
paradiraju u svojim uniformama.
Ku}a u Pelinovu, to je jedna fantazmagorija. Sa krovom od
vinkova~kog crijepa dobra meta za avione. Visoko stepeni{te koje
105
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 106
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
vodi na doksat, s koga puca pogled na ba{tu i na drum. Duga~ko i
prostrano predsobqe sa jelenskim rogovima iznad ~iviluka. Na
dnu hodnika velika staklena vrata vode u prostranu trpezariju, u
kojoj su dva otomana i sto. Visoka dvokrilna staklena vrata vode u
veliku sobu u kojoj je klavir i okrugla stolica na okretawe sa
sjedi{tem od crvenog somota. Na stolu gramofon sa trubom (megafonom). Djeca slu{aju pod prozorima. Djevoj~ice beru kamilicu
kraj kanala. Vjetar {umi u li{}u bagremova i lipa. Ve} je jesen.
Ve} je kasna jesen, u ku}i nema nikoga. Na zidovima fotografije u
velikim ramovima, moderan namje{taj kupqen u Zagrebu. U
velikoj sobi klavir be~ke marke, nov, kupqen u Zagrebu. Na
fotografiji ~ovjek u uniformi sa jakim usredsre|enim pogledom.
Uporedo s wim `enski portret priproste `ene. Stri~evi roditeqi. Otac, austrougarski vojnik, umro od pjegavca u vojnoj bolnici
u Ni{u. Majka umrla u vagonu za stoku u transportu za Jasenovac.
Marija Ruskiwa pri~a kako se u Zaporo`ju `ivjelo te{ko, siroma{ki. Jednom im ~ak i ku}a gorjela. Stric je kroz prozor u snijeg
izbacio bunovnu djecu da ih spase plamena. ]erkica se od pretrpqenog straha nikad nije oporavila, pa su je, pred rat, kao odraslu
djevojku, otpremili u Popova~u. Niko se vi{e nije interesovao o
wenoj sudbini. Marija pri~a kako je te{ka srca napu{tala
Zaporo`je, svjesna da ga nikada vi{e ne}e vidjeti i kako se vi{e
puta okrenula da jo{ jednom, posqedwi put, obuhvati pogledom
grad i nebo iznad grada i okolinu koju je poznavala i voqela. Onda
pri~a kako su stigli u Pelinovo, kako je stric umro pred sam rat
i kako su bili u velikoj bijedi.
Gospode, za{to, za{to si okrenuo glavu!
- Vidi{ da nas je bog napustio, qutito ka`e Adam na stanici u
Pelinovu pred polazak transporta. Zar nema drugih vagona, vagoni za stoku, zar smo stoka! Gospode, za{to si nas napustio, za{to
si okrenuo glavu!
Adam brine za staricu majku koja }e na putu umrijeti u tim
vagonima za stoku. Za djecu svoju Adam se brine, kao da ih je predao
u bo`je ruke toga `alosnog ki{nog jutra. Nikada vi{e ta tu`na
blatwava selendra, koju su tako `arko voqeli, `arko kao `ivot
voqeli, ne}e ih vidjeti. Oni odlaze daleko, jer ih je Gospod napustio, izdao. Rasr|eni Gospod {aqe ih u Sibiriju, da u Sibiriju,
koju je, ka`u, s u`asom pomiwala Adamova mati. Jo{ od po~etka
rata kad se ~ulo o progonima i internacijama onih koje je Gospod
106
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 107
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
ostavio. Za{to ne poletite, pti~ice nebeske! [ta je s va{im
krilima, golub~iki.
- Mi smo pitomi golubovi, ov~ice bo`je. Mi smo `rtveni jarci,
bo`ji izabranici.
Na stanici u Pelinovu stoje vagoni za stoku natovareni
robqem, a sunce se pomaqa iza rastrganih oblaka kao rana. Kao gr~
ili {krgut, kao iske`eni zubi podrugqivca koji bogohuli nad
`rtvama.
Raditi na tome, svaki dan raditi. U sve ve}u samo}u se
povla~iti. Ni~eg nema, praznina odjekuje. Sje}ati se pro{losti.
Pro{lost je jasna. Ona nas je i dovela do ovoga. Sada{wost }uti.
Budu}nosti, kako izgleda, nema. Sve smo ve} vidjeli. A opet
`ivimo. Jedemo tako kao da krademo. Opra{tamo se od samih sebe.
Vrijeme je dosadno, nikako da pro|e. Jedva ~ekamo da smo sami. A
onda o~ajavamo. Treba se dr`ati teme. A svi gledaju da pobjegnu.
Makar i na more. U Be~, najradije u Be~. Tamo }emo poku{ati da se
izgubimo. Obilaziti dvorce i muzeje. Da bi poslije pri~ali {ta
smo vidjeli. Naravno, niko vas ne}e slu{ati, i za{to? Radije }e
pro~itati novine. A vi }ete i daqe tra`iti sagovornika. Jedan
ka`e: Nema vremena za kratke razgovore.
Treba posmatrati qude i wihove poslove. Ako vas ne zanima
fudbal ili {ah ili bilo {ta, vi se onda oprostite sa svijetom.
Mislite da ste boqi {to se ne mije{ate? Naprotiv, vi ste zli. Vi
nemate uvi|avnosti i zato }e vam okrenuti le|a. Pri~ajte ne{to.
Kako ste spavali, kako vas zub mu~io. Ako ste na doru~ku,
pohvalite jelo. To }e imati odjeka. Zar je lijepo }utati? Na licu
nikakvog izraza, mo`da neka sjenka mrzovoqe. A, jelo vam prija. To
se nikako ne sla`e. Budite qubazni, pobijedite sebe, svoju
sebi~nost. Bi}e da ste se opekli kad tako }utite. Svoju muku
nosite sami. Podijelite je. Vidje}ete, qudi su spremni da
sau~estvuju. Pri~a}e s vama, ali vam ne}e zaboraviti bezobrazluk.
Traje va{a zlovoqa. Niko vas ni{ta ne pita. Svijet stoji.
Jedino ako nekad padne ki{a, ako negdje izbije rat ili kontrarevolucija.
Pod jednim barjakom, ali se razlikujemo. Neko voli popa, neko
popadiju. Ne mo`emo se slo`iti, usaglasiti, te{ko ide, sporo,
nikako. @ivot ~as stagnira, ~as napreduje. Oblaci nikako da se
razi|u.
Uto u|e direktor. Vidi da ne{to pi{em, pravim bibliografi-
107
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 108
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
ju. Direktor zna da ne pravim nikakvu bibliografiju. Zna da pravim neke zabiqe{ke, bibliografiju sigurno ne pravim, ali sam
bar na radnom mjestu. Po drugim kancelarijama nema nikoga. Svi
se nekud razmiqeli, posakrivali. Mo`da piju kafu doqe u podrumu. Kqu~eve isturili napoqe i zakqu~ali, a guzice zavukli u
hladovinu. S mukom se uzdr`avam da ne planem. Slabo skrivam
svoje raspolo`ewe. Vrijeme je uglavnom nesnosno.
Nesnosno grak}u, cijelo prije podne, cijeli dan vrane na topolama ispred prozora. Ako zatvorim prozor graktawe se i daqe
~uje, potmulo, tako da mi je od toga vru}ina. Skidam kaput, grak}u.
^itav hor. Ako se udubim u posao mawe ih ~ujem. Ali kako se udubiti?
Pravqewe bibliografije ne}e pomo}i. ^itam. Vodim razgovor
s monstrumima. [ta znam o wima? Treba vidjeti o wihovim iskazima na sudu. Iz tih zapisnika saznalo bi se {to-{ta. Jer ne{to
znamo a ne{to prorokujemo.
Ki{a cio dan. Malo prestane, pa opet. Ovako mora da je lila
nad Jasenovcem. Srdita i bez milosti. Ne misli prestati. Sad je
ujedna~ila. Savr{eno spokojna. Pada.
Fra Sotona. Tako su ga prozvali wegovi drugari. Lice mu je
mesnato, ugojeno, te{ko. Iz wega bije neki tup pogled od koga do|e
muka u `elucu. Spokojan kao ki{a. Poput elementarne nepogode
sasvim prirodno radi svoj posao. Koqe. Koqe `ene i djecu. Rijetko
kad mu{karce. Mo`da se to mo`e objasniti wegovim pozivom.
@ene i djeca bili su wegova pastva, rijetko kad mu{karci.
Mu{karaca se mo`da i bojao. Koqu}i osloba|a se stra{nih kompleksa. Mo`da bi se tako mogla objasniti zvjerska jednostavnost,
~udovi{na mirno}a kojom vr{i zlo~in. Kao da se sve samo po sebi
razumije. On radi svoj posao, fra Sotona.
Sloj pra{ine na putu koji vodi pored Save prema logoru
Jasenovac. Pro{lo je ve} dvadeset godina, a Jasenovac stoji avetiwski pust, ogra|en `icom, jo{ uvijek sa tra~nicama koje su vodile
u pravcu Pi~ilijeve pe}i. Divqa o{tra trava. Noge urawaju u
travu i meko je kao da hodate po debelom sagu. Trava pokriva debeo
sloj pepela. Stra{na ti{ina vlada na ovom mjestu. Od straha
ustuknete, brzo se vra}ate na pra{wav drum. Sad ste bezbjedni,
nalazite se izvan `ice. U`urbanim korakom grabite prema selu.
Pod nogama kao da jo{ uvijek osje}ate mekotu.
108
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 109
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
U Jasenovcu su {to-{ta preuredili. To je sada turisti~ko
mjesto. Nijedna |a~ka ili sindikalna ekskurzija ne}e ga zaobi}i.
Podigli su spomen-{kolu, memorijalni muzej, kino-salu. Sve je
sada postalo prihvatqivo. Prikazuju se filmovi o fa{izmu u
^ileu. Neka se zna da Jasenovac nije bio najgora klanica. Bilo je
i gorih, ili bar istih. Sve na isto izlazi. Isti |avo. Jedan Qubo
Milo{ ili fra Majstorovi} morao se roditi. Jasenovac je bio
neminovnost. Pazi, pa tu ima neke logike, samo kakve!
Oni se vi{e nisu ustru~avali, jednostavno vi{e nisu mogli da
izdr`e licemjerje. Pokazali su qudsku prirodu "isuvi{e qudsku"
- kako bi rekao Ni~e. Qudsku zlo~ina~ku }ud oni su pokazali bez
mnogo formalnosti. Trebalo je samo namignuti, odobriti pa da
vidi{, brajko!
Sa strahom sam iza{ao iz ku}e, o~ekivao sam napad. Svi su se
bili ustremili. Bili su nestrpqivi, napadali su ogor~eno, u
pravednom gwevu. Ovaj {to kora~a trotoarom, pravo prema meni,
u~inilo mi se da ga poznajem od ju~e. Problem je ba{ u tome: od ju~e
ili od pamtivijeka. Ne znam kako }e reagovati. U stvari znam,
osje}am. Neprijateqstvo je ne{to {to se osjeti. Susret }e biti
upravo onakav kakav o~ekujem. Prvo }e blenuti kao da me prvi put
vidi. Nezaja`qivo, kao {to prili~i prostaku. Zatim }e naglo
okrenuti glavu u trenutku kad zaustim da ga pozdravim. Jer on to
upravo ho}e. Ho}e da vidi koliko je mo}an, koliko sam slab. U
trenutku dok se mimoilazimo vidim wegovu wu{ku kako je
razvla~i u ne{to {to ve} odavno znam. On ima oru`je, ja nemam.
Puca u mene, ga|a pravo u srce. Pripremam se za sqede}i napad.
Sad znam kako }u reagovati. Vi{e se ne bojim. Pokazujem gdje treba
da puca. Ne}e. Ne}e dvaput u isto srce.
109
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 110
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
110
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 111
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Petar Vasi}
DADE BOG I BI TAKO
Sitan je, malo poguren, upalih i suvih obraza, plavih, `ivahnih o~iju. Navukao {ubaru pa mu savijene u{ne {koqke vire na
stranu. Na debeli crni xemper, ispod koga se vidi bijela rubina
zakop~ana pod grlom, obukao sivu vojni~ku bluzu, na nogama mu
potkra}ene gumene ~izme, a od wih do koqena sti`u bijele
pletene ~arape u koje su uvu~ene farmerke. Govori glasno i gleda
sagovorniku pravo u o~i.
- Bilo je gadno! Ne do Bog nikome ko meni, moja |eco! Ja sam u
zarobqeni{tvu sva{ta predevero, sve.
- E, nodi, du{o moja draga. Vidi{ onaj {u{war. (Pokazuje rukom.)
- Ja ne znam, dijete, kad to bi, mislim da je bilo nekako nama kad je
po~elo ovo prokleto rato.
Ej, du{o moja, kad su do{li ovdi, nonde. Trojka. Odijelo jedno,
oru`je jedno. Na{a patrola, ja ko je! To je mene zajebalo, najgore
{to su oni svezali onu pantqiku na se, pa onda ona, vjetar piri, a
ona na wima pirlija. Ja mislim na{a vojska. A onda po|o{e brzo,
majku mu, ako me, reko, ne budu vidli tu, zna{, o}u da se sakrijem, a
krmci mi podrovili, a ja se {}u}urim node. Nek idu vuda ovijem
putom ili onijem. Oti}e tud, ko je da je. Ne{}e ovuda da mi do|e,
majku mu, ve} obi|e ozgo.
- Ni{ta, brate, sam {to jedan u~ini: -Trrrrrrrrr, ustaj |ede,
ubi}u te!
Ja vako (di`e ruke). Ovaj do|e jedan za ovu, jedan za ovu ruku.
Nemoj se, kae, bojat, a ja mal nijesam umro, moja |eco. Onda su me
tuda vodili do one gor kru{ke taki{e. Vodili me i odveli na neki
Rakovac.
- I ja wima kaem: O}emo li sokakom?
- Kae: -Ne, samo ovom stranom!
- Ama, zna{, boje se na{ije. Gor sam do{o, bilo je wi jedno sedam,
osam i je bilo. Jedan vako izi|e:
- \e ste ga na{li ?
111
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 112
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
- Kae, na{li kod ku}e.
- Jel imo oru`je?
- Kae, nije!
- \ede, jesu li te tukli?
- Nijesu, brate!
- Kae: Nemoj da |edu fali dlaka s glave! Gonte ga na
Skakavicu.
- A meni ostala {ubara tu (pokazuje) ostale mi i cipile.
Jooj, bra}o moja, kad sam do{o na Skakavicu, vi da ste vidli,
pa to se polomi{e otuda tr~e}: Ode, vidi agresora. A jedan
leti, kae: Pa ti taki krxav pa agresor? Pa o}e vako da me
udavi (stavqa ruku sebi pod vrat). I ja {jedio malo na
klupi. Kad jedan veli:
- Odi vam, |ede, {to te stanem pitati da mi kae{.
- Reko: o}u!
- Kolko ima{ sinova?
- Imam, reko, dva.
- \e su ti?
- Reko, eno i oba u Rijeci. A ja ne smijem da kaem da mi je
jedan pogino. Du{a me moja boli (dr`i se rukama za prsa), al
ne smijem da kaem. On }e ti meni:
-\ede, da ti pravo kaem, ne boj se, samo mi reci {to va{a
vojska bje`i od na{e vojske?
- Reko, Boga mi, ja ne znam.
- Kako ne zna{?
- Reko, ne znam.
- Kae, de ti meni reci pravo, |ede, kolko va{e vojske ima?
– Ne znam.
- Kako ne zna{?
- Reko, ~uo sam samo da se pri~a da je sve od petnest do {esetpet godina mobilisano i sve je obuklo i nekud krenulo.
- A, |ede, de mi ka`i, ~ime va{a vojska kopa rovove, il
ma{inom il ru~no?
- Od moje ku}e, reko, ~uju se u me|i motori, ru~e.
- Onda je ma{inom, sigurno.
A jedan do{o, majku mu, na me ne{to smatra, a ja gledam
{to me smatra. On se vako zale}e i sam {to me ufati
lijevom rukom za vrat, gurnu mi desnu u usta i prstima
i{~upa dojwu vilicu (protezu) iz usta, turi u xep i ode.
112
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 113
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Imo sam u woj ~etiri zlatna, ~etiri sam imo! Dao sam za
wu onda bika utovqenog, bio sam mla|i puno. Nije mi `ao,
bogami, i ne vrijedi to sad puno. Sam sam se prepo, ama o}e l
me udavit.
U|osmo u neki |ip pa u jedno wiovo selo, tu blizu nema sat oda.
Kad re~e {ofer onom {to me ~uva:- Evo milicije!
Kae: - Ustavi! – Koga vozi{? – Vozim jednog agresora!
On poviri u kola. Gleda u me, kae: - Ti ovamo, iza|i!
I ja izi|em pa vak preko jarka, pa pred jednu ku}u. Tu {jedosmo.
Po~e i on mene opet ispitivat. Kad do|e doma}in te ku}e i
`ena mu. – Slu{aj, |edo, jesi li gladan? Da ti damo malo qeba i
mesa. Reko: - Ne mogo, bogami!
Kae: [to, |edo? – Eto, ne mogo!
Izneso{e veliku tevsiju mesa na kompiru. Ono se meso drma
ozgo, a ja pomisli – mo`da je od moji goveda. Uze onaj da jede, al i
on pojede dva zalogaja i ostavi.
A vodi kod nas prije na dan pri~ali da je jedan kom{ija Babi}
ui}en i da su ga zaklali. Kad se onaj otkani od mesa upita me: Zna{ li ti, moro bi znat, kom{iju Babi}a? – Reko: - Znam, kako ne
bi znao. – Kaki je on ~oek? – Dobar! – Jel dobar? – Dobar!
– Bil ti, kae, volio da ga vidi{?
A mene vode (pokazuje na trbuh) jadnika `ignu, ko ju~e zaklan
~ojek. Reko, sa}e i mene zaklat. – Pa, reko, bi!
Ode vojnik, turi kqu~ u vrata. Kad ja pogleda, moj kom{ija,
brate, on je. Izi|e ~ojek u ~izmama `iv i ~itav ko i ja. Ko da ga
niko nije ku~io.
I tu napa{e oko nas oni mje{tani. Svi moji poznati. Ama niko
ne veli, pustite |eda ku}i, ne smiju vaqda, {ta li. Sam veli mi
jedan {kolac stariji, pro{o svijeta: - E, moj |ede, ja ra~uno, bolan,
da si ti ~oek pametan, ti najve}a budalina. Za{to sav narod uteko,
za{to i ti nisi bi`o.
– [ta }u, reko, bi`at vaki mator. Da me ubiju nem koristi, da me
ostave `iva nem koristi. [ta Bog da!
I tud smo si|eli do uve~e. Na}era{e nas u jedan podrum~i}, a
na vratima ona {kleca starinska. Nije se ono popelo gor, zna{, pa
ja vako prstima nebil se i{~upala pa da bi`im. A ona {klecnu, ja
premrije pa se {}u}uri tamo u buxak. Reko, sa }e do} onaj stra`ar
i re}: - [ta o}e{? A ja }u mu re}: - O}u mokrim, brate!
Nije niko me pito ni{ta. I tud je bilo mirno do uve~e. Uitio se
113
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 114
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
mrak kad su po~ele padat granate. Ja vako slu{am (prinosi {aku
desnom uhu), oklen li pucaju, ne znam, a ne znam ni oklen padaju.
Tu smo bili do, moglo je bit osam-devet sati, ne znam.
- Ajd, |edovi, iza|ite vam!
Mi izi|osmo. Ni{ta se ne vidi. Reko onda, fala Bogu kad nisam
bi`o, ne bi umio ni oti}!
O}era{e nas preko teste u jednu avliju. Kad, dao Bog, stoje tu
kola, a vam gori lampica, podrum, {ta li je? Ne bi znao. Kad jedan,
majku mu, pote`e neku {trawgu, vidi se spram ono malo svjetla, pa
vi~e `eni: - \e no`? – Eno ga na astalu. On ti uze no` pa vako presije~e. Reko, o}e, majku mu da nas objesi. Pri|e meni pa dreknu: Ruke na guzicu! Ja se trgo i u~inim vako (stavqa ruke na le|a), a on
onom {trawgom zaveza. Sveza nas oba. Na}era{e nas u kola. Ni|e
svjetla nijesu palili. Ni|e. Sve polako. Stra`a vi~e: - Koga
vozite? – Vozimo dva agresora! – Jesu l stari? – Jedan ima osamdeset! – Ma, pustite i! – Moramo u komandu!
Kad oni nas dovedo{e u {tok. Du{e, prvo smo ve~erali. Kad
u|osmo u jednu sobu u {toku, svi oni u sobi sko~ilo je to mirno,
vako propeli se, zna{ oni zatvorena{i. [jedosmo i mi tud {
wima. Kad ja brojim, sedam wi. Sve lijepi qudi, civiqi. Morem ja
tud bit { wima, morem. Sam ako bude {ta da se jede, more se `ivit.
Tu smo, |eco, no}ili. Ujutro smo dobili ~aj i qeba. Onda su nas
odveli na dowi boj.
Pri~o sam qudima, eto pri~am i vama, kraqa Aleksandra oficiri su me ispitivali, pa kraqa Petra, Dra`e Mijajlovi}a, druga
Tita, Karaxi}evi, Alijini, al niko me nije ispito ko taj u {toku,
niko. [to me je pito, majku mu, da mi re~e da la`em i{ta, ni{ta.
Pita me, a gleda tam.
- Ti si taj i taj?
– Jesam!
- De mi reci koliko ima tvoje famelije, koliko ku}a?
- Reko: Ima sedamnest!
- Daj mi reci svakog doma}ina, kako mu je ime?
A ja wemu pri~am.
- De mi reci taj prvi doma}in, kolko ima mu{ke |ece, kolko
`enske |ece? \e su mu mu{ka |eca, |e su mu `enska |eca? \e on?
Sve sam ja wemu iskitio. Kad bi napo{qetku ka`e on meni: - Ko te
ovdi dovede, ajd tam, ne treba{ ti nama taki krxav! I pokaza wima,
zna{, vak rukom u stranu.
114
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 115
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Kad, Bo`e moj, drugi jedan banu odneklem i dreknu, a
izdreqio se na me: - Slu{aj, kae, - pogledaj mu o~i, {jutra }e on
uzet mitroqez pa na vas pucat! Ve~eras }e prijeki sud da radi!
A mene vodi `ignu (pokazuje na prsa)! ^uo sam za taj wiov
prijeki sud. Smrtna pesuda, ja {ta }e drugo bit!? Samo ne znam
kako }e me smaknut? Volio bi, du{e mi, da pucaju u me, neg da me
koqu. Nijesam znao ni {ta je bilo sa mojim kom{ijom. Mo`da
su ga tude najpo{qe zaklali?
Moja |eco, mene ti jedan mrkaq uiti s le|a za obje moje ruke,
vako za laktove. Gurnu me u onaj |ip pa vozi, vozi, vozi…dok ne
doosmo pod jednu zgradurinu. Pod wu, vako, si|e |ip i mene tam
ne|e u onom mraku ugura{e, kae jedan: -U ovu gara`u!
Zalupi{e ona gozdena vrata, nabi{e katanac, vaqde, ne{to
je ~agrqalo, i vi{e ni{ta. Tu no} sam se, |eco moja, u mraku
ispovidio, prizivaju}i Boga pred smrt. Ma, ne vidi se ni prst
pred nosom, ~uje se, ili mi se ~inilo, neko {u{tawe, ko da se
nekud {qeva neka voda. I to bude pa prestane. Opet neki put
ne{to udari, zna{ zorli, jal ne{to puca jal ne|e lupe neka
te{ka vrata. Nemerem doku~it {ta je, ne ~uju se qudski glasovi. Al, ja prvo ~u~im pa se ondak spu{tim na onaj cimenat poda
mnom, uza neki zid, zna{, suvo je, reko, zagrija}u malo cimenat.
[ta }u, po~nem se molit Bogu. Gledam vako u mrak pa ko da
vidim moju ikonu svetog Aran|ela.
O, sveti Aran|ele, krsna slavo moja, pomozi mi da umrem
prije wiove presude, kaka go| ona bila. Pa sam se po~eo ispovijedati. [apatom sam kazivao sve ~ega sam se {jetio iz svoga
`ivota. Ne znam samo kad sam zaspo. Izjutra me probudi lupa
gvozdenije vrata i glasovi. Sav sam se uko~io, a lijeva strana
mi oledenila.
Niko nije spomiwo prijeki sud, ve} me odvedo{e pravo u onaj
sporski centar, megdan, kako li se zove. Tu sam bio dva i po
mjeseca. Ka`u da je bilo wiovi izbjeglica preko tristapedeset,
a ja sam me|u wima.
[ef toga centra nije me {}eo primit al ga ovi primora{e.
I onda jednog dana jedna doktorica, bijeli joj onaj kaput i dva
vojnika nose onu bijelu kantu i onu pumpu. Pr{}u nam one deke
na{e. Poprska{e i odo{e. Kad se vrati{e, pa ona dva vojnika
onim pumpicama po~e{e da pra{e nas. Istom neki, ko sad nonde
(pokazuje rukom u stranu) viknu:
115
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 116
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
- Agresoru, agresoru, majku li mu agresorsku, pune mu o~i
naguraj nek crkne!
Jadna |eco, kad se ona doktorica raspomami. Kae:
- Jel |ed kriv {to padaju granate? Jel |ed kriv {to se ovo
ratuje?
[efe, kae, dede ovog |eda odavle likvediraj, vidi{ da }e ga ovi qudi smaknut!
[ef kae: - Odi vam! Ja po|em { nim i on meni napravi
}age. –\e more{ ovdi, kae, da `ivi{? -Imam, reko, tud u
prvom selu jednu sestri~inu.
I, bogami, odem kod te svoje sestri~ine u ku}u. Tud sam
bio godinu i ~etiri i po mjeseca. Du{o moja, i{o sam u
Crveni krst, onda sam i{o nekom dvokatu. Ondaj mi je
do{o neki pravnik, nema lijeve ruke. On me na{jetova i
odvede u Crveni krst, me|unarodni. Tud on meni napravi
jednu molbu da me razmijene. I, Bog dade i moja krsna
slava, ja do|o svojoj ku}i!
Al kad do|o, |eco moja, na|o ku}u rasku}enu. Baba mi
umrla i sarawena. Ja do{o, a pro{la i ~eteresnica, nije
joj ni davana da}a. Marve nema, `ita nema, ni{ta nema.
Sve odnijeli lopovi, jal wiovi jal na{i. Ko, tud je, eno
gore na vr one kose bila linija.
A sad mi vi recite, vi ste {kolci i tam sve to ~itate
i slu{ate, tu palitiku. \eco moja, ja bi reko da tam u toj
Ameriki, |e su za{jedali oni velika{i, ne bi svetog
Aran|ela, ne bi oni ni{ta potpisali i vodi jo{ zadugo ne
bi bilo mirno. Jo{ bi se krvili me|u se.
116
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 117
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Zanimqivosti
117
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 118
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Nikolina Mrkowi}
118
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 119
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
^estitamo generaciji!
Ne mogu da vjerujem da smo uspjeli!
Prema onome {to ka`u dana{wi pravnici i birokrate,
svi mi koji smo bili djeca u tridesetim, ~etrdesetim,
pedesetim, {ezdesetim, sedamdesetim i ~ak ranim osamdesetim, vjerovatno ne bismo trebali biti `ivi. Na{i
dje~ji kreveti bili su obojeni dre~avim bojama na bazi
olova. Nismo imali za{titne poklopce ili brave na
fla{icama lijekova, vratima i ormani}ima, a kada smo se
vozili na biciklu, nismo imali kacige. Da ne spomiwemo
rizik dok smo autostopirali… Kao djeca, vozili smo se u
automobilima bez pojaseva i vazdu{nih jastuka. Vo`wa u
zadwem dijelu kamioneta po toplom danu uvijek je bila
ne{to posebno. Pili smo vodu iz cijevi u ba{ti, a ne
fla{iranu. U`as! Jeli smo kola~e, hqeb i margarin i
pili gazirana slatka pi}a, ali nikada nismo bili debeli,
jer smo se stalno igrali napoqu. Dijelili smo jedno gazirano pi}e sa ~etiri prijateqa, iz jedne fla{e, i niko od
toga nije umro.
Provodili smo dane grade}i male automobile od raznoraznih otpadaka i onda se spu{tali niz brdo, da bismo
onda otkrili da smo zaboravili na ko~nice. Nakon {to
smo se nekoliko puta zabili u grmqe, nau~ili smo da
rije{imo problem. Odlazili smo od ku}e ujutro i igrali
se cijeli dan, a vra}ali se ku}i kada bi se upalila uli~na
svjetla. Niko nije mogao s nama da razgovara, cijeli dan.
Nismo imali mobilni telefon. Nezamislivo! Nismo
imali Play Station, Nintendo, X-Boxes, video igrice, 99
satelitskih programa na televiziji, filmove na videu,
surround sistem, kompjutere ili Internet chatove. Imali smo
prijateqe! Iza{li bismo iz ku}e i na{li ih. Igrali smo
grani~ara i ponekad bi nas od udarca lopte zaista zaboqelo. Padali smo s drve}a, znali bi se posje}i, slomiti
kost ili zub, i zbog tih nesre}nih slu~ajeva nije bilo
nikakvih sudskih tu`bi. To su bili nesre}ni slu~ajevi.
Osim nas, niko nije bio kriv. Da li se sje}ate nesre}nih
slu~ajeva? Tukli smo se i udarali jedni druge, dobijali
119
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 120
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
masnice i nau~ili kako da ih prebolimo. Izmi{qali smo
igre sa {tapovima i teniskim lopticama, i iako nam je
bilo re~eno da }e se to dogoditi, nikome nismo iskopali
oko. Vozili smo se na biciklu ili pro{etali do ku}e
svoga druga, pokucali ili pozvonili na vrata, ili samo
u{li i popri~ali s wim. Mala liga imala je takmi~ewa i
nisu svi u{li u ekipu. Oni koji nisu, morali su da nau~e
kako da se nose s razo~arewem. Neki u~enici nisu bili
pametni kao ostali i nekada su pali razred i morali ga
ponavqati. U`as! Testovi se nisu prilago|avali iz bilo
kog razloga. Na{i postupci su bili samo na{i.
Posqedice su bile o~ekivane.
Sama zamisao da nas roditeqi vade iz nevoqe ako smo
imali problema u {koli ili sa zakonom, bila je nezamisliva.
Oni su zapravo podr`avali {kolu i zakon. Zamislite
to! U`as! Ove generacije su proizvele neke od najboqih
preuzima~a rizika, rje{avalaca problema i izumjelaca,
ikada. Imali smo slobodu, neuspjeh, uspjeh i odgovornost
i nau~ili smo da se s tim nosimo. I vi ste takvi. ^estitamo!
120
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 121
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Album
Ba{tinara
121
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 122
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Petrovdanske lile u Ra`qevu 2006.
122
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 123
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Otvarawe zbirke u Etno-ku}i
123
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 124
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Irena Medar, autor izlo`be i D. P. Ka{anski
124
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 125
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Seminar za rukovodioce “Folklor i scena” 2006.
Etno-skamp studenata etnomuzikologije 2006.
125
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 126
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Peta smotra amaterskog stvarala{tva
126
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 127
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
127
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 128
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
128
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 129
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Sadr`aj
O poimawu ba{tine i udru`ewu Ba{tinar ........................................ 5
Pjesma: Drevni u~iteqi .......................................................................... 7
Aktuelnosti: Politi~ari protiv lingvista ................................ 9
In memoriam: Du{ko Trifunovi} ............................................... 13
Pisma Ba{tinaru ................................................................................... 22
Aktivnosti Ba{tinara ........................................................................ 28
Viso~ani: Jovo Lali}
....................................................................... 30
Iz nacionalne riznice ................................................................. 35
Dr Branko Br|anin: Likovi epskih Junaka u Vukovom
“Kosovskom ciklusu” ............................................................................ 37
Kazivawa i zapisi (gra|a) .................................................................. 61
Boro \ur|evi}: U svjetskoj eliti ...................................................... 63
Petar Vasi}: Majstor za dvojnice ..................................................... 67
Mirko Trifkovi}: Ajdu~ka krv ........................................................... 54
@ivan \uri}: Sve na{e kuge ............................................................... 74
Razgovor s povodom ................................................................................. 77
Marica Laki} i Biqana Spasi}:
Ra|ajte danas, sutra }e biti kasno .................................................. 79
Poezija ..................................................................................................... 87
Jovan Suboti} ....................................................................................... 89
Nediqko Bla`i} .................................................................................... 94
Jovana Milovac ........................................................................................ 96
Simo Ristani} ......................................................................................... 97
Marijana Niki} ...................................................................................... 98
Roman Kisiov ......................................................................................... 99
129
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 130
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Proza ...................................................................................................... 103
Aleksandar Nikoli}:
Prolegomena za jedan zaboravqeni pejza` ...................................... 105
Petar Vasi}: Dade bog i bi tako ................................................... 111
Zanimqivosti ................................................................................... 117
Album Ba{tinara ................................................................................. 121
130
bastinar br8-9.qxd
5/23/08
3:31 PM
Page 131
BA[TINAR
GLASILO UDRU@EWA ZA WEGOVAWE SRPSKOG KULTURNO-ISTORIJSKOG NASQE\A “BA[TINAR” Br~ko
Ovaj broj je {tampan od nov~anih priloga ~lanova
udru`ewa “Ba{tinar”
131
Download

број 8.(PDF 2,24 MB)