Doc.dr. Nusret Drešković
Vođa tima za ublažavanje
klimatskih promjena
DRUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ
BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU
SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN
O KLIMATSKIM PROMJENAMA
UBLAŽAVANJE UTICAJA
KLIMATSKIH PROMJENA
Teslić, 10. 07.2012.
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
UVOD
Drugi nacionalni izvještaj Bosne i Hercegovine u skladu sa
okvirnom konvencijom Ujedinjenih Nacija o klimatskim
promjenama (SNC BH), iz oblasti Ublažavanja posljedica
klimatskih promjena, realiziran je u skladu sa rezultatima i
konceptima najnovijih naučnih istraživanja, koja se odnose na
emisijske scenarije, mitigacijske potencijale i mitigacijske mjere
sadržanih u nekoliko osnovnih međunarodnih i domaćih
strategijskih dokumenata.
1. Bazni koncept koji je primijenjen u oblasti ublažavanja
posljedica u Drugom nacionalnom izvještaju Bosne i
Hercegovine, određen je smjernicama i uputstvima sadržanim u
dokumentu „Instrukcije za izradu nacionalnih izvještaja
država članica koje nisu uključene u Aneks I Konvencije“
(17/CP.8).
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
2
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
• Metodološki pristup obuhvata generalne sadržaje kojima se
tretiraju sljedeći aspekti: procjena mitigacija, tehnički resursi
za mitigacijsku procjenu / evaluaciju, primjeri modela koji
mogu biti korišteni, pregled osnove i mitigacijski scenariji i
projekcije, prepreke i prilike za mitigaciju.
• Izvještavanje obuhvata podatke o implementiranim ili planiranim
programima i mjerama koji doprinose ublažavanju klimatskih
promjena, koji se odnose na: elaboraciju troškova
implementacije, opis mitigacijskog potencijala, opis
projektnih koncepata koji bi trebalo da uključuju okolišne i
društvene pogodnosti, opis ograničenja implementaciji.
• Članice koje nisu uključene u Aneks I trebaju da osiguraju, u
skladu sa svojim kapacitetima, informacije o implementiranim ili
planiranim programima i mjerama koji doprinose ublažavanju
klimatskih promjena na nacionalnom nivou.
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
3
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
2. Vrlo važan dokument koji je korišten u izradi SNC BiH, koji sadrži
sve relevantne savremene međunarodne smjernice za sve tri oblasti
klimatskih promjena, predstavlja „Četvrti izvještaj međuvladinog
panela o klimatskim promjenama“.
• U izvještaju su sublimirana sva do sada stečena naučna saznanja o
promjenama klimatskog sistema sa prihvaćenim metodologijama koje
se mogu koristiti u istraživanjima u različitim državama svijeta.
• Posebno važne analize koje se odnose na oblast ublažavanja uticaja
klimatskih promjena sadržane su u „Doprinos-u III. Radne grupe
četvrtom izvještaju o procjeni promjene klime međuvladinog
panela o klimatskim promjenama (IPCC) – Ublažavanje uticaja
klimatskih promjena“.
• U navedenom dokumentu su vrlo detaljno metodološki razrađeni
emisijski scenariji, mitigacijski potencijali i mitigacijske mjere
(preko 700 modela) za ublažavanje klimatskih promjena na globalnom
i regionalnom nivou i sa brojnim primjerima iz nacionalnih mitigacijskih
izvještaja po pojedinačnim sektorima.
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
4
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
• Doprinos 3. radne skupine Četvrtom izvještaju o procjeni IPCC
(Fourth Assessment Report - AR4) usredotočen je na nove naučne
spoznaje o naučnim, tehnološkim, ekološkim, ekonomskim i
društvenim aspektima ublažavanja promjene klime koje su objavljene
nakon Trećeg izvještaja o procjeni IPCC-a (TAR) i Posebnih
izvještaja o sakupljanju i pohranjivanju CO2 (Special Reports on CO2
Capture and Storage - SRCCS) te Posebnih izvještaja o očuvanju
ozonskog sloja i globalnog klimatskog sustava (SROC).
Izvještaj je podijeljen u šest dijelova:
1. Trendovi emisija stakleničkih gasova (greenhouse gas - GHG);
2. Kratkoročno i srednjoročno ublažavanje u različitim privrednim
sektorima (do 2030.g.);
3. Dugoročno ublažavanje (nakon 2030.);
4. Politike, mjere i instrumenti za ublažavanje promjene klime;
5. Održivi razvoj i ublažavanje promjene klime;
6. Nesigurnosti u spoznajama o promjeni klimatskog sistema.
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
5
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
3. Provedena istraživanja i dobiveni rezultati SNC BH su
posebno u skladu sa preporukama datim u Prvom nacionalnom
izvještaju, u kojem su identificirani priroritetni sektori koji će biti u
fokusu drugog izvještaja: sektor energetike, sektor daljinskog
grijanja, sektor stanovanja, sektor šumarstva, sektor
poljoprivrede, sektor otpada i sektor transporta (naknadno
uvršten).
Tematska cjelina „Procjena potencijala za ublažavanje klimatskih
promjena“ sadrži osnovne metodološke smjernice za izradu dva
scenarija za procjenu potencijalnih efekata smanjenja emisije
gasova staklene bašte:
 osnovni scenarij, što znači ,,sve po starom’’, ili trenutni nivo
mitigacijskih aktivnosti u datom sektoru,
 napredni scenariji smanjenja emisije gasova staklene bašte sa
primjenom mjera, što podrazumijeva organiziranu aktivnost na
stimulisanju mjera smanjenja emisije gasova staklene bašte.
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
6
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Osnovne projektne smjernice u SNC BH u oblasti mitigacija
su bazirane na:
 mjerama za ublažavanje klimatskih promjena u BiH koje će
modelirati moguće putanje emisija do 2020. godine;
 Identifikacija promjena u referentnom scenariju (business
as usual);
 Izrada i testiranje dva dodatna scenarija;
 Uključivanje recentnih pokazatelja o ekonomskom razvoju;
 Definiranje posebnih mjera i projektata sa povlasticama
ublažavanja.
 Prikupljanju relevantnih podataka, analizu tekućih i
potencijalnih mjera ublažavanja (uključujući dodatne costbenefit analize).
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
7
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
IZVORI ZA PRIKUPLJANJE OSNOVNE BAZE PODATAKA
1. Nadležna državna ministarstva:
 Ministarstvo civilnih poslova,
 ministarstvo komunikacija i prometa.
2. Nadležna Entitetska ministarstva:
 Ministarstvo prostornog uređenja F BiH,
 Ministarstvo energije, rudarstva i industrije F BiH,
 Ministarstvo prometa i komunikacija F BiH,
 Ministarstvo okoliša i turizma F BiH,
 Ministarstvo trgovine F BiH,
 Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS,
 Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS,
 Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS,
 Ministarstvo saobraćaja i veza, Ministarstvo trgovine i turizma RS.
3. Nadležne institucije Distrikta Brčko ;
4. Državni i entitetski Zavodi za statistiku.
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
8
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
PRIMJER STRUKTURE KORIŠTENOG UPITNIKA
OBLAST: STANOVANJE
TABELARNA STRUKTURA UPITNIKA
Naziv Tip
Broj Tip
stan. stanov.
Sistem
Vrsta
zagrijav. – energ.
centralno
grijanje
Sistem
zagrijav. –
individ.
Zagrijav.
Poluc. Potrošnj Uticaj
produkt a
na
i
energen okol.
ata
Uticaj
na
klim.
promj.
Projekti
za smanj.
emisija
staklen.
plinova
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
...
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
9
URBANI PROSTOR
- VRUĆE TAČKE -
10
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Procjena mitigacijskih potencijala u SNC BH bazirana je na
prijedlozima sadržanim unutar Okvir-a SPM 2: Potencijal
ublažavanja i analitički pristupi. Kao prihvatljivije i
prilagođenije općoj ekonomskoj situaciji u Bosni i
Herecgovini su izabrane Bottom-up studije.
Bottom-up studije se zasnivaju na procjeni opcija
ublažavanja, naglašavajući specifične tehnologije i zakonsku
regulativu. To su uglavnom sektorske studije koje
podrazumijevaju
nepromijenjenu
makroekonomiju.
Sektorske procjene su zatim sumirane da bi se dobila
procjena globalnog potencijala ublažavanja za ovu procjenu.
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
11
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Modeli od dna prema gore - bottom-up (17/CP.8):
• STAIR (Services, Transport, Agriculture, Industry and Residential
energy model – model usluge, saobraćaj, poljoprivreda, industrija i
stambena energije): fleksibilan model za scenarije dugoročne
mitigacije;
• GACMO: model proračunskih tablica za mitigacijske analize bazirane
na projektu;
• COPATH (Carbon Pasture Agriculture Total Harvesting): model
proračunskih tablica zaprocjenu toka karbona vezanog za šume;
• LEAP (Long-range Energy Alternatives Planning system) - Sistem za
dugoročno planiranje energetskih alternativa);
• ETO (Energy Technology Optimization): poredi izvore snadbijevanja
energijom da bi otkrio najjeftiniju opciju;
• EM (Environmental Manual for power development): alat za
uključenje okolišnih i podataka o troškovima u energetske projekte
vezane za donošenje odluka, posebno u zemljama u razvoju;
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
12
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
LEAP Data Set: Bosnia and Herzegovina_Starter
Inicijalna baza podataka je pripremljena iz više različitih izvora
podataka, među kojima su najvažnije:
 International Energy Agency World Energy Balances (IEA,
2008),
 United Nations Population Prospects (UN, 2008),
 World Bank Development Indicators (World Bank, 2010),
 UNIDO INDSTAT4 (UNIDO, 2009),
 IPCC default GHG emission factors (IPCC, 1996)
 World Energy Council Survey of Energy Resources (2007)
 World Resources Institute CAIT database (2008),
 Energy Information Administration (EIA) International Energy
Outlook (2009),
 European Commission, European Economic Forecast (Spring
2010).
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
13
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
LEAP - STARTER ZA BIH
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
14
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Rezultati po sektorima: ELEKTROENERGETSKI SEKTOR U BIH
Osnovni pokazatelji potrošnje električne energije u BiH:
 Godišnja stopa porasta 3,37% (Studija energetike BiH, 2008.)
 Potrošnja el. energije u 2010., 41,5 PJ
 Povećanje potrošnje el.energije oko 1% godišnje (NEEAP BiH, 2012.)
 Emisija iz elektroenergetskog sektora 2001. godine – 7.957.420
tCO2ekv (SNC, procjene emisija).
 Koeficijent emisije mreže – 0,726 tCO2/MWh,
 Proizvodnja električne energije (2010.): 62,32 PJ (17.124 GWh) –
(Agencija za statistiku BiH, 2011.).
 Proračunata emisija CO2 (2010.) – 12.432.000 tona
Definirana su 3 scenarija (bazna godina je 2010.):
S1 („bussines as usual“) – bez promjena,
S2 - referentni scenarij,
S3 - napredni scenarij.
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
15
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
S1 („bussines as usual“) – zasnovan na proporcionalnom porastu
emisija stakleničkih gasova sa porastom potrošnje električne energije. S
obzirom da emisija stakleničkih gasova direktno zavisi i od proizvodnje
električne energije, prema ovom scenariju se zadržava isti udio
pokrivenosti potreba za energijom iz domaćih izvora.
Gg CO2
18.000
16.000
14.000
12.000
10.000
8.000
6.000
15.740
16.222
16.704
2015.
2020.
2025.
12.432
4.000
2.000
0
2010.
godina
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
16
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
S2 - referentni scenarij, podrazumijeva implementaciju projekata
izgradnje elektroenergetskih postrojenja u skladu sa relevantnim
entitetskim strategijama energetskog razvoja kao i sa važećim
entitetskim prostornim planovima (podaci o planiranim investicijama
dijelom su dobiveni i putem upitnika).
25.000
Gg tCO2
20.000
15.000
10.000
18.951
15.740
5.000
21.334
12.432
0
2010.
2015.
2020.
2025.
godina
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
17
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
S3 - napredni scenarij (scenariji smanjenja emisije GHG u BiH) se
zasniva na sljedećim pretpostavkama:
 ulazak BiH u EU 2020. i preuzimanje obaveza smanjenja emisija GHG.
 Plaćanje emisionih dozvola (djelomično ili potpuno) će podstaknuti
korištenje nekarbonskih izvora energije;
 povećanje stepena energetske efikasnosti el.postrojenja;
 Predviđanja su da će jedna emisiona dozvola (za emisiju 1 tone ugljen
dioksida) koštati prema S3, preko 30 EUR po toni potrošenog uglja.
 S3 podrazumijeva iskorištavanje ekonomskog potencijala OIE.
Gg tCO2
18.000
16.000
14.000
12.000
10.000
8.000
6.000
15.740
12.432
4.000
2.000
0
2010.
2015.
8.389
9.444
2020.
2025.
godina
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
18
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Emisije ugljen dioksida iz elektroenergetskog sektora u BiH za period
2010 – 2025. – uporedni prikaz
25.000
Gg CO2
20.000
napredni scenario - S3
15.000
referentni scenario - S2
10.000
bussines as usual - S1
5.000
0
2010.
2015.
2020.
2025.
Potencijal smanjena emisije metana iz rudnika (dio elektroen.sistema)
 Korištenje metana iz zraka za provjetravanje podzemnih jama mrkog
uglja (RMU Zenica, Breza, Abid Lolić, Kakanj);
 Potencijal smanjenja oko 150.000 tCO2/a (INC).
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
19
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Rezultati po sektorima: DALJINSKO GRIJANJE – TOPLOTNA ENERGIJA
 Prema raspoloživim podacima, trenutno u BiH egzistira 25 preduzeća
(12 u Republici Srpskoj i 13 u Federaciji BiH) koja se bave
snabdijevanjem potrošača toplotnom energijom, odnosno 29 sistema
daljinskog grijanja (u okviru UNIS Energetika d.o.o. Sarajevo posluju tri
sistema daljinskog grijanja u Sarajevu, Travniku i Novom Travniku)
 Prema podacima iz 2008. godine gradskim centralnim grijanjem je
obuhvaćeno oko 12% domaćinstava u BiH.(ESHP, Modul 1-B)
 Generalno u većini preduzeća daljinskog grijanja, toplana i pripadajuće
oprema su stari između 25 i 30 godina i nalaze se na kraju svog
eksploatacijskog vijeka što uslovljava da ovi sistemi rade sa niskom
efikasnošću, te u ovim sistemima postoje značajni gubici toplotne
energije koji dostižu vrijednost i do 60%.
 Značajnije rekonstrukcija izvedene samo u Sarajevu, dok su u većini
drugih sistema izvršene samo najneophodnije rekonstrukcije u cilju
obezbeđivanja minimuma funkcionisanja sistema daljinskog grijanja.
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
20
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Mjere za ublažavanje postojećeg stanja
Mjere imaju za cilj povećanje energetske efikasnosti te poboljšanje
funkcionisanja cjelokupnog sistema daljinskog grijanja.
 Mjere sa strane proizvodnje i distribucije: opšte mjere, zahvati na
cjevovodima, zahvati na sistemu prijenosa, distribucije i
snabdijevanja, Zahvati na agregatima i regulacija;
 Mjere sa strane potrošnje: individualno mjerenje toplotne energije
prema stvarnoj potrošnji, poboljšanje toplotnih karakteristika zgrada;
S obzirom na specifičnosti svakog od proizvođača i distributera toplotne
energije, nepostojanja odgovarajućih relevantnih podataka, teško je
bez odgovarajuće egzaktne analize svakog od njih tačnije ustanoviti
ukupne efekte provođenja navedenih mjera kao i iznos materijalnih
sredstava neophodnih za provođenje istih.
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
21
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Scenariji razvoja sistema daljinskog grijanja
Razmatrana su tri scenarija razvoja sistema daljinskog grijanja
 S1 – referentni scenarij potrošnje energije,
 S2 – scenariji potrošnje energije s mjerama smanjenja
potrošnje,
 S3 – niži scenarij potrošnje energije odnosno ekonomskog rasta.
Svi scenariji predviđaju toplifikaciju daljnjih gradskih četvrti i
širenje toplotnih mreža
Emisije ugljen-dioksida u periodu od 2010. do 2025. godine,
određene su na osnovu podataka o finalnoj potrošnji energije u
oba entiteta za sva tri scenarija razvoja.
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
22
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Scenariji razvoja sistema daljinskog grijanja
Admin.ustroj.j.
Republika Srpska
Federacija BiH
Scenario S1 [PJ]
2010
2015
1.762
2.240
3.926
4.678
2020
2.580
5.486
2025
2.885
6.294
Bosna i Hercegovina
5.687
8.067
9.180
Admin.ustroj.j.
Republika Srpska
Federacija BiH
Scenario S2 [PJ]
2010
2015
1.730
2.152
3.926
4.236
2020
2.289
4.515
2025
2.385
4.763
Bosna i Hercegovina
5.655
6.802
7.147
Admin.ustroj.j.
Republika Srpska
Federacija BiH
Scenario S3 [PJ]
2010
2015
1.753
2.158
3.926
4.449
2020
2.378
4.997
2025
2.562
5.546
Bosna i Hercegovina
5.680
7.376
8.109
6.918
6.388
6.609
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
23
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Procijene emisije CO2 iz različitih sistema gradskog centralnog grijanja
Admin.ustroj.j.
Republika Srpska
Scenario S1 [t]
2010
2015
132860.072
155385.485
2020
142265.547
2025
156939.221
Federacija BiH
236750.482
218129.674
264043.469
311547.419
Bosna i Hercegovina
369610.554
373515.159
406309.016
468486.640
Admin.ustroj.j.
Republika Srpska
Scenario S2 [t]
2010
2015
130390.153
149268.885
2020
120738.825
2025
123593.220
Federacija BiH
236750.482
196916.399
211617.792
226096.614
Bosna i Hercegovina
367140.634
346185.284
332356.617
349689.834
Admin.ustroj.j.
Republika Srpska
Scenario S3 [t]
2010
2015
132275.859
149831.152
2020
131096.042
2025
139383.650
Federacija BiH
236750.482
204565.056
236249.529
269565.750
Bosna i Hercegovina
369026.341
354396.208
367345.571
408949.399
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
24
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Rezultati po sektorima: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
OIE: Biogas, Sunčeva energija, Geotermalna energija.
Energija dobivena iz Biogasa
Biomasa se može uglavnom koristiti u proizvodnji toplotne i/ ili
električne energije.
Najčešće su primjene biomase za proizvodnju toplotne energije i tople
vode u domaćinstvima.
Za sada korištenja u BiH nema biogasa za proizvodnju električne
energije, iako su urađeni neki idejni projekti.
Biogas (stočno porijeklo)
Dostupna biomasa
20 100 000 m
Agriculture potencial (PJ)
0.508
Udio metana CH4 u biogasu: 60% od 20.100.000 m3 ( ili 0,508 PJ), tj.
12.060.000 m3 (0,303 PJ).
Uračunavanjem udjela metana u biogasu, ukupna količina metana dobivena
od date količine biogasa je 7.236.000 m3.
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
25
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Energija dobivena iz Sunčeve energije
 BiH je zemlja sa velikim brojem sunčanih dana u godini - može imati
velik značaj u termalno-solarnom sistemu za grijanje vode
(fotonaponska varijanta (PV) je još skupa opcija za proizvodnju
elektriciteta);
 Solarna energija se može analizirati sa tačke gledišta energetske
efikasnosti u domaćinstvima, stambenim, komercijalnim ili
industrijskim objektima i može dati izražen lokalni doprinos u
smanjenju potrošnje elektr.energije;
 Postoje procjene da bi solarna energija u BiH mogla podmiriti oko 5%
energetskih potreba.
Vrste altemativnih
energetskih izvora
Solarne ćelije
Nivo korišćenja u 1995.
(EU)
0,03GW
Procjena korišćenja za
2010. (EU)
3 GW
Solami termalni kolektori
Pasivne solame primjene
6,5 Mm2
100 Mm2
35 Mten
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
26
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Energija dobivena iz Geotermalne energije
 Toplotni parametri vode su niski i nedovoljni za konvertovanje u
električnu energiju (na dubini od 2 km se dobije potrebna
temperatura vode od 80 - 100oC, ali je bušotina previše skupa;
 GE se koristi na više lokacija u BiH, ali samo za termalne svrhe,
rekreaciju, za medicinske ili turističke potrebe (u spa centrima), isto
tako za grijanje objekata, i za grijanje u staklenicima;
 Podaci ukazuju da se korištenje GE u BiH može razmatrati lokalno, sa
aspekta energetske efikasnosti u poljoprivrednim i industrijskim
sektorima, kao i u sektoru grijanja.
 Moguća proizvodnja primarnih oblika energije u RS (Plan razvoja
energetike RS, 2010)
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
27
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Scenarij 1 (business as usual)
 Emisija GHG raste proporcionalno sa porastom proizvodnje/potrošnje
energije (uz provođenje mjera povećanja EE).
 Najdestruktivniji okolišni scenario, nema uključivanja obnovljivih
izvora energije GE, Bg, SE;
Scenarij 2 (referentni scenarij)
 Radi samo sa postojećim termalnim postrojenjima u BiH
 Implementacija projekata iz entitetskih strategija razvoja
elektroenergetskog sektora, uz povećanje EE
 Strateški plan i program razvoja energetskog sektora FBiH, 2009.
 Strategija razvoja energetike RS-a, 2012.
Scenarij 3 (napredni scenarij)
 Ulazak BiH u EU između 2015. i 2020. godine ili preuzimanje obaveza
smanjenja emisija GHG;
 Reducira potrošnju energije - relativno optimistične prognoze;
 povećanje stepena efikasnosti postrojenja;
 intenzivno iskorištavanje
potencijala
OIE; PROMJENA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE
UTICAJA KLIMATSKIH
28
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Moguća proizvodnja primarnog oblika energije- energija Sunca za sva
tri scenarija (TJ)
S1
S2
S3
2010
2015
0,3
0,3
0,3
5,3
7,9
5,0
2020
(TJ)
13,1
47,7
11,9
2025
2030
28
154,8
24,8
47,5
285,4
40,8
Moguća proizvodnja primarnog oblika energije- geotermalna energija
za sva tri scenarija (TJ)
S1
S2
S3
2010
2015
0
0,0
0,0
26,8
25,5
25,9
2020
TJ
56,7
47,8
53,4
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
2025
2030
66,9
49,9
60,7
70,0
50,6
61,2
29
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Rezultati po sektorima: STANOVANJE
STANOVNIŠTVO:
 Pretpostavljeni broj stanovnika BiH: 3.447.156 ;
 broj domaćinstava: 1.054.613 (Agencija za statistiku BiH - Ankete
2007. godine) ;
 Prosječan broj stanovnika po domaćinstvu: 3,25 stanovnika;
 Prosjek u urbanom području: 3,16 stanovnika;
 Prosjek - ruralno i poluurbano: 3,41 stanovnik;
KARAKTERISTIKE STAMBENOG FONDA :
 Pretpostavljeni broj stanova: 1.200.000 (INC 1.100.000)
 Popis 1991. broj stanova: 1.207.693, prosj. pov. 60,45 m² ;
 Prosječna vel. stana 2004-2007: 73 m² (Agencije za statistiku BiH)
 Prema Studiji energetskog sektora BiH: 86 m² ;
 29% stanova u zgrada, 71% u porodičnim kućama (Studija, 2008) ;
 Starost stambenog fonda velika: preko 80% starije od 30 godina ;
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
30
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
POTROŠNJA ENERGIJE U STAMBENIM ZGRADAMA:
 Prosječna grijana površina: 55,72 m² (Studija, 2008), realno manja;
 Prosječna potrošnje enegije za grijanje: 200 kWh/ m²a st. Površine
(Studija, 2008);
 Prosječna godišnja potrošnja energije za grijanje domać.: 11.144kWh
 Prosječna god. potrošnje el. energije po domaćinstvu: 4.000 kWh ;
JAVNE ZGRADE:
Nedostatak podataka o sektoru - procjene na osnovu ankete (Studija,
2008): Površina procijenjena 5 m²/rezident = 19.000.000 m²
Prosječna potrošnja energije izuzetno velika:
 Usluge-turizam i ugostiteljstvo:
392 (324+79) kWh/m²a
 Obrazovanje:
240 (216+24) kWh/m²a
 Trgovina:
345 (256+89) kWh/m²a
 Zdravstvo:
605 (572+33) kWh/m²a
 Uprava i administracija:
267 (220+47) kWh/m²a
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
31
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
MITIGACIJSKI SCENARIJI - STAMBENE ZGRADE I JAVNE ZGRADE
S1 - scenario sa jako blagim rastom BDP i potrošnjom energije
Osnovna odlika ovog scenarija je nastavak sadašnjih trendova, tj. porast
stanovništva, izgradnja stanova i potrošnja energije, koji će rasti skoro
linearno. U ovom scenariju nisu predviđene nikakve mjere za smanjenje
potrošnje energije, jer je ekonomska moć država slaba, te nema
sredstava za ulaganje u bilo kakve mjere.
S2 – scenario sa sred.brzim porastom BDP i bez mjera en. efikasnosti
Osnovne odlike ovog scenarija su srednje brz rast BDP i sa njim povećana
potrošnja energije bez provođenja ikakvih mjera energetske efikasnosti.
S obzirom da se ne provode mjere energetske efikasnosti potrošnja
energije znatno raste, jer se gradi veći broj stambenih zgrada, a
istovremeno sa jačanjem ekonomske moći stanovništva povećava se i
potrebe za energijom na nivou jednog domaćinstva (veća grijana
površina, veći broj aparata u domaćinstvu).
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
32
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
S3 - scenario sa srednje brzim porastom BDP i sa provođenjem mjera
energetske efikasnosti, tj. mjera za smanjenje potrošnje
 Ukoliko bi se ekonomski razvoj zemlje odvijao po scenariju srednje
brzog razvoja i rasta BDP porast potrošnje energije bi bio velik.
 Provođenjem mjera energetske efikasnosti trend rasta potrošnje
energenata bi bio usporen.
 U navedenom slučaju bi se mogle postići značajne uštede, tj.
smanjenje potrošnje energenata i emisije CO2.
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
33
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Rezultati po sektorima: UPRAVLJANJE OTPADOM
 U skladu sa prikupljenim statističkim podacima i prema Agenciji za
statistiku BiH, procijenjena količina proizvedenog komunalnog otpada
za 2009. godinu iznosi 1.493.060 tona, odnosno 389 kg po stanovniku
godišnje, ili 1.08 kg po stanovniku na dan.
 U 2009. godini sa javnim odvozom prikupljeno je 1.362.592 tona
komunalnog otpada. Procenat stanovnika koji su uključeni u odvoz
komunalnog otpada iznosi prosječno 67%.
 Ostatak od 33% populacije koji ne koriste komunalne usluge su
najvećim dijelom ruralna područja naseljenih mjesta.
 U ukupnoj količini prikupljenog otpada miješani komunalni otpad
učestvuje sa 92,5%, odvojeno prikupljeni komunalni otpad sa 5,9%,
otpad iz vrtova i parkova 1,1% i ambalažni otpad sa 0,5%.
 Na odlagališta otpada u 2009. godini odloženo je 1.422.513 t otpada.
 Podaci o tokovima otpada dopremljenog na odlagališta potvrđuju
potpuno oslanjanje na trajno odlaganje komunalnog otpada.
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
34
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Procjenjene godišnje količine proizvedenog komunaln.otpada, količine biorazgradivog otpada
Procjenjena
Godišnja količina godišnja količina
2010 godina (tona)
2015. godina
(tona)
Ukupna količina proizvedenog komunalnog
otpada u Republici Srpskoj (tona)
Ukupno odloženi otpad u RS (tona)
Procjenjena količina biorazgradivog otpada 50% ukupne količine odloženog otpada u RS
(tona)
Ukupna količina proizvedenog komunalnog
otpada u FBiH (tona)
Ukupno odloženi otpad u FBiH (tona)
Procjenjena količina biorazgradivog otpada 50% ukupne količine odloženog otpada u
FBiH (tona)
Ukupna količina proizvedenog komunalnog
otpada u BiH (tona)
Ukupno odloženi otpad u BiH (tona)
Procjenjena količina biorazgradivog otpada 50% ukupne količine odloženog otpada u BiH
(tona)
Procjenjena
Procjenjena
godišnja količina godišnja količina
2020. godina
2025. godina
(tona)
(tona)
392891,00
404677,73
416818,06
429322,60
306758,00
315960,74
325439,56
335202,75
196445,50
202338,87
208409,03
214661,30
1184056,00
1219577,68
1256165,01
1293849,96
999714,00
1029705,42
1060596,58
1092414,48
499857,00
514852,71
530298,29
546207,24
1576947,00
1624255,41
1672983,07
1723172,56
1306472,00
1345666,16
1386036,14
1427617,23
653236,00
672833,08
693018,07
713808,61
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
35
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
S1 – Osnovni scenario. Procjenjene ukupne količine proizvedenog
otpada, količine biorazgradivog otpada i pripadajuće emisije CO2eq
Struktura
Ukupna količina komunalnog otpada u Republici
Srpskoj (tona)
Ukupno odloženi otpad u RS (tona)
Procjenjena količina biorazgradivog otpada - 50%
ukupne količine odloženog otpada u RS (tona)
Ukupna količina komunalnog otpada u FBiH (tona)
Ukupno odloženi otpad u FBiH (tona)
Procjenjena količina biorazgradivog otpada - 50%
ukupne količine odloženog otpada u FBiH (tona)
Ukupna količina komunalnog otpada u BiH (tona)
Ukupno odloženi otpad u BiH (tona)
Procjenjena količina biorazgradivog otpada - 50%
ukupne količine odloženog otpada u BiH (tona)
2010
2015
392891,00
404677,73
416818,06 429322,60
306758,00
315960,74
325439,56 335202,75
196445,50
202338,87
208409,03 214661,30
1184056,00
1219577,68 1256165,01 1293849,96
999714,00
1029705,42 1060596,58 1092414,48
499857,00
514852,71
1576947
1624255,41
1306472
1345666,4
696302,5
717191,6
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
2020
2025
530298,29 546207,24
1672983
1723172,56
1386036,16 1427617,25
738707,3
760868,6
36
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
S2 - Napredni scenario.
 Napredni scenario predviđa smanjenje generisnog biorazgradivog
otpada koji će se postići jačanjem javne svijesti ali i promjenom
načina naplate odvoza otpada koji treba sa prakse naplate po
domaćinstvu, članu porodice ili kvadratnom metru stambenog i
poslovnog prostora, pređe na sistem naplate prema zapremini
proizvedenog/odvezenog otpada;
 Ove promjene će smanjiti troškove odvoza otpada, dodatne emisije
uslijed transporta otpada, smanjiće troškove deponovanja otpada i
produžiti vijek trajanja deponijama;
 Procijenjeno smanjenje prema iskustvima iz EU i u skladu sa
tokovima u BiH, je 10% od količina iz 2010. godine do 2020. godine, i
20% od količina iz 2010. godine do 2025. godine.
 Nije realno da će do 2015. godine doći do značajnog smanjenja
proizvedenog biorazgradivog otpada kao i provođenja novog načina
prikupljanja otpada.
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
37
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Rezultati po sektorima: POLJOPRIVREDA
 Podaci iz 1981. godine pokazuju da se 17,7% stanovništva bavilo



poljoprivredom, dok podaci zasnovani na popisu stanovništava iz
1991. godine, iako službeno nisu objavljeni, pokazuju da je 16,6%
stanovništva bilo zaposleno u poljoprivredi.
Prema procjenama sektor poljoprivrede predstavlja glavni izvor
zapošljavanja za stanovništvo u okviru kojeg je zaposleno preko 21%
stanovništva u poslijeratnom periodu;
U periodu do 1992. godine udio poljoprivrede u ukupnom bruto
domaćem proizvodu (BDP) U BiH kretao se u rasponu 12‐14%, da bi
nakon rata zbog destrukcije ukupnog gospodarstva taj udio poprimio
još viši nivo;
Nakon toga, zbog rasta drugih grana gospodarstva, uslijedio je pad tog
udjela na 11,2% u 2000. godini;
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
38
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Struktura poljoprivrednih površina po kategorijama korištenja u BiH
1990 (ha)
Poljoprivredno zemljište
Obradive površine
-oranice i bašče
-voćnjaci
-vinogradi
-livade
Pašnjaci
Ribnjaci
Trstici i bare
1.585.000
1.018.000
93.000
6.000
468.000
932.000
4.000
4.000
2000 (ha)
Poljoprivredno zemljište
Obradive površine
-oranice i bašče
-voćnjaci
-vinogradi
-livade
Pašnjaci
Ribnjaci
Trstici i bare
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
1.118.000
1.021.000
93.000
4.000
447.000
569.000
3.000
6.000
39
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
MITIGACIJSKI POTENCIJALI U POLJOPRIVREDNOM SEKTORU
Oranice i bašče
Mitigacijski potencijal:
 Vegetacija – 1,9 t/ha C
 Tlo – 80,0 t/ha C
Livade umjerenog klimatskog pojasa
 Vegetacija – 7,2 t/ha C
 Tlo – 236,0 t/ha C
Mitigacijski potencijali poljoprivrednog sektora u BiH (2000.)
1. Oranice i bašče
 Vegetacija – 1.939.900 t/ha C
 Tlo – 81.680.000 t/ha C
2. Livade
 Vegetacija – 3.218.400 t/ha C
 Tlo – 105.492.000 t/ha C
Ukupno: 192330300 t/ha C
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
40
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Rezultati po sektorima: ŠUMARSTVO
 Šume Bosne i Heregovine imaju veoma raznovrsnu strukturu na nivou
zastupljenosti po šumskim zajednicama.
 Glavne vrste koje se sreću u šumama u BiH su jela, omorika, bijeli i
crni bor, bukva, različiti varijeteti hrasta i manji broj plemenitih lišćara
i voćki.
 Šume i šumsko zemljište u BiH obuhvataju površinu od približno
2.709.800 ha (prema podacima iz 1990. godine), što je oko 53% BiH.
 U državnom vlasništvu je 2 186 300 ha ili 81%, dok je u privatnom
posjedu 523 500 ha ili 19%.
 Većina ovih privatnih šuma je male veličine (oko 2 ha) i široko su
razbacane po cijeloj teritoriji BiH, s neriješenim pitanjima vlasništva
zbog migracije stanovništva;
 Ipak, neke su prethodne studije (uglavnom zasnovane na satelitskim
istraživanjima pomoću CLC CORINE programa) pokazale da je stvarna
pokrivenost šumama manja za 10-15% nego što je procijenjeno.
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
41
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Struktura šuma po kategorijama i teritorijalnoj pripadnosti
P (ha)
Tip šume
RS
459 090,0
Ukupno
982 922,1
13 434,5
23 225,0
36 659,5
67 717,5
60 833,0
128 550,5
25 3297,0
174 119,0
427 416,0
ponovno 18 6141,1
207 719,0
393 860,1
55 739,0
172 579,7
1 161 244,9
98 0725,
2 141 969,9
Minirana područja / sporna uzurpacija 118 659,0
1 279 903,8
Ukupno
17 211,0
135 870,0
997 936,0
2 277 839,8
Visoke
šume
sa
regeneracijom
Visoke degradirane šume
Šumski zasadi
Izdanačke šume
Površine pogodne
pošumljavanje
za
FBiH
prirodnom 523 832,1
Površine pogodne za ponovno 1 16 840,7
pošumljavanje i gospodarenje
Ukupna nesporna površina šuma
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
42
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
MITIGACIJSKI POTENCIJALI U ŠUMSKOM SEKTORU
Osnovne mjere ublažavanja podrazumijevaju povećanje kapaciteta
ponora šuma uključuju praktične načine primjene određenih metoda
silvikulture (povećano vezivanje ugljika u drvnu biomasu);
Navedeni cilj bi se mogao postignuti povećanjem površine pod šumom
ponovnim pošumljavanjem goleti, što bi povećalo ukupni godišnji
porast biomase.
Mitigacijski potencijal (Šume umjerenog klimatskog pojasa):
 Vegetacija – 56,7 t/ha C
 Tlo – 96,2 t/ha C
Mitigacijski potencijali poljoprivrednog sektora u BiH (2000.)
1. Šume
 Vegetacija – 153.645.660 t/ha C
 Tlo – 260.682.760 t/ha C
 Ukupno: 414.328.420 t/ha C
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
43
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
S1 - Osnovni scenarij
 Zasniva se na promjenama u pokrivenosti šumama;
 Između 1990. i 2000. godine BiH je prosječno gubila 2.500 ha šume
godišnje (FAO, 2005).
 Ukupno je u periodu od 1990. i 2005. godine Bosna i Hercegovina
izgubila 1,1% svog šumskog pokrivača ili oko 25 000 ha (FAO, 2005).
 Ovaj broj je primijenjen u odnosima na procjenu za 2015. i 2030.
godinu.
Kategorija zemljišta
1990.
2005.
2020.
2035.
Šume
2 210 000
2 185 000
2 160 000
2 135 000
Druga zemljišta pokrivena drvećem
(uključujući zemljište pogodno za
ponovno pošumljavanje)
500 000
549 000
647 000
-
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
44
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
S2 – Napredni scenarij (scenarij ublažavanja)
 Preporučeni godišnji porast po scenariju ublažavanja je 11.000 ha za
period od pet godina;
 U skladu s tim, procijenjena površina po scenariju ublažavanja
povećala bi pokrivenost šumom za još 33.000 ha tokom narednih 15
godina i za isto toliko do 2035. godine.
 Procjena je da će se pažljivim planiranjem porasta šumskog
pokrivača površina pogodna za pošumljavanje koja trenutno nije
pošumljena smanjiti.
Kategorija zemljišta
1990.
2005.
2020.
2035.
Šume (ha)
2 210 991 2 185 000 2 218 000 2 251 000
Druga zemljišta pokrivena drvećem (ha)
500 000
549 000
483 000
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
4 017 000
45
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Cestovna infrastruktura
Kategorija ceste FBiH Distrikt
Autocesta
37,60
Cesta
39,50
rezervisana za
saobraćaj
motornih vozila
Magistralna
2.005,00
cesta
Regionalna cesta
2.461,80
Lokalna cesta
**
UKUPNO
4.543,90*
Dužina (km)
RS
Brčko
**
**
-
Ukupno
37,60
39,50
1.780,70
**
3.785,70
2.182,90
**
3.963,60*
36,80
170,66
207,46*
4.681,50
14.200,00
22.744,30
Gustina ukupne cestovne mreže u Bosni i Hercegovini iznosi 44 km na 100 km2, dok
gustina magistralnih cesta iznosi 7,4 km / 100 km2. U Federaciji BiH gustina
magistralnih cesta iznosi 7,67 km / 100 km2, a u Republici Srpskoj 7,17 km / 100 km2.
U Bosni i Hercegovini, gustina cestovne mreže prema broju stanovnika iznosi 5,68 km
cesta na 1.000 stanovnika, odnosno 0,94 km magistralnih cesta / 1.000 stanovnika.
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
46
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Cestovna suprastruktura
Ukupan broj
registrovanih
vozila u 2010
569.859
353.952
30.614
954.425
Federacija BiH
Republika Srpska
Distrikt Brčko
Ukupno u BiH
Ukupan broj
registrovanih
vozila u 2011
611.766
381.568
32.920
1.026.254
1100000
1000000
900000
800000
700000
600000
500000
400000
300000
200000
100000
0
2003
2004
2005
2006
2007
Br.reg.voz.
2008
2009
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
Razlika u broju
reigistrovanih
vozila u %
7,35
7,80
7,53
7,53
Godina Br.reg.voz.
2003
646658
2004
695828
2005
705827
2006
769682
2007
778474
2008
881389
2009
905418
2010
954425
2011
1026254
2010
2011
47
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Željeznička infrastruktura
• Po podacima iz 2010 g. ukupna dužina željezničkih pruga u BiH iznosi
•
•
•
•
•
1031 km, od čega je u Federaciji BiH 608,495 km odnosno u RS
422,505 km. Njima treba dodati i industrijske kolosijeke koji su
uspostavljeni do svakog značajnijeg proizvodnog kapaciteta;
Od navedenih vrijednosti 440 km ili 72% u FBiH je elektrificirano
željezničkih pruga, dok je u RS 79% ili 336 km;
Od ukupne dužine 87 km čine pruge sa dva kolosjeka.
Postoje dva glavna željeznička pravca: jedan je pravac sjever-jug
(Šamac– Sarajevo – Čapljina/Ploče), a drugi ide pravcem zapad-istok
(Bosanski Novi / Novi Grad – Doboj – Tuzla – Zvornik);
Dionica Bosanski Novi / Novi Grad – Bihać – Martin Brod je dio pruge
sjever-jug, koja povezuje centralni i sjeverni dio Hrvatske i
sjeverozapadnu Bosnu sa lukom Split na jadranskoj obali;
Pruga Beograd – Bar prolazi kroz BiH u dužini od 14 km;
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
48
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Zračni saobraćaj u BiH
• U Bosni i Hercegovini postoji 27 zvanično registriranih aerodroma,
•
•
•
•
•
dok su samo 4 od njih registrirana za međunarodni saobraćaj;
Četiri pomenuta aerodroma registrirana za međunarodni vazdušni
saobraćaj su u fazi dovođenja na nivo opisan za njihove kategorije u
ICAO standardima.
Godišnji broj putnika je u 2010.g. Iznosio oko 450.000 za Sarajevski
aerodrom, dok Banja Luka, Mostar i Tuzla imaju relativno nizak, ali
sve veći broj putnika.
Aerodromi u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Tuzli su obnovljeni
tokom poslijeratnog perioda.
Ukupne donatorske investicije u renoviranje ovih aerodroma iznosile
su oko 70 miliona KM.
Troškovi opreme i instalacije koja je potrebna u skladu sa Ugovorom
CEATS su procijenjena na 14 miliona eura.
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
49
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Vodni saobraćaj
• Mreža plovnih puteva na unutrašnjim vodama i dio jadranske obale,
•
•
•
•
predstavljaju BH potencijal za razvoj i korištenje vodnog saobraćaja;
Mrežu plovnih puteva na unutrašnjim vodama u BiH čine prirodni tokovi
rijeke Save- 333 km, rijeke Drine- 15 km, rijeke Bosne- 5 km, rijeke Vrbas- 3
km, Une- 15 km, dio Neretve, te nekoliko prirodnih i vještačkih jezera;
Tokom rata došlo je do obrazovanja različitih prepreka na plovnim putevima,
počev od mina zatim konstrukcija porušenih mostova, potonulih plovila,
nanosima, i sl., što, uz neriješen pravni status rijeke, sadašnju plovidbu čini
skoro nemogućom;
S obzirom da je promet na unutrašnjim plovnim putevima u BiH dugo bio
zanemaren, udio riječnog u ukupnom prometu u 2000. godini je iznosio 1%.
Osnovna obilježja stanja u riječnom prometu BiH su: zapušteni plovni putevi,
nepostojanje tehnološki moderne flote (tegljenje umjesto potiskivanja), kao i
devastiranost luka i nedostatak brodogradilišta i sl.
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
50
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Cestovni promet – S1 - osnovni scenarij
 Podrazumijeva kontinuirani trend rasta broja motornih vozila sa
kontinuiranim opadanjem energetske efikasnosti;
Cestovni promet – S2 - referentni scenarij
 Podrazumijeva porast broja motornih vozila po stopi od oko 7 %
godišnje, ali čija j straorost iznad 15 g.;
Cestovni promet - S2 napredni scenarij
 Podrazumijeva porast broja motornih vozila po stopi od oko 7 %
godišnje, ali čija je straorost ispod 10 g.;
Potrošnja dizel i benzinskog goriva po scenarijima (u t)
Scenarij
2010
2015
2020
2025
S1
920000
1029000
1138000
1247000
S2
920000
980000
1040000
1100000
S3
920000
858667
797334
736000
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
51
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
 Shodno navedenim vrijednostima može se odrediti ukupna
podsektorska emisija glavnog GHG gasa u posektoru drumskog
saobraćaja koja za baznu godinu iznosi oko 25 mil. g CO2/km.
 U odnosu na baznu 2010.g. očekivani prosječni godišnji rast broja
motornih vozila iznosiće oko 7%, odnosno treba očekivati da će
porast godišnje potrošnje goriva dostići vrijednost od najmanje
3,5%, što govori da će ukupna potrošnja dizela i benzina dostići
1.247.000 tona u 2025. godini;
 Proračunata vrijednost emisije CO2 iz drumskih motornih vozila za
osnovni scenarij (sve po starom, bez promjena, sa utvrđenim
trendom promjena) iznosio bi oko 34 mil. g CO2/km, što je u
odnosu na baznu godinu porast za oko 35 %.
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
52
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
TRESETIŠTA
• Tresetišta su posebno značajan tip staništa koji je na globalnom
•
•
•
•
•
nivou akumulirao ogromne količine ugljika;
Današnji rudnici uglja su nekada bili tresetišta;
Bez ovih fosilnih tresetišta vjerovatno ne bi bilo Industrijske
revolucije, niti antropogene emisije CO2, antropogenog globalnog
zagrijavanja, a samim time niti zanimanja za tresetišta kao skladišta
ugljika;
Komercijalna ekstrakcija treseta vodi ka značajnom gubitku
potencijala za skladištenje i fiksiranje ugljika.
Značajan je i gubitak čvrstog i rastvorenog ugljika u tlu prilikom
oticanja voda.
Procjenjuje se da se i do 2,9 tona ugljika može izgubiti sa površine
od 100 ha u toku jedne sezone.
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
53
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
TRESETIŠTA
• Ukupna površina histosola (niskih treseta) u Bosni i
Hercegovini iznosi 9708,47 ha.
• Tlo:
9708.47 ha x 642.90 t/ha C = 6 241 575,36 t
• Vegetacija:
9708.47 ha x 42.90 t/ha C = 416 493,36 t
UKUPNO: 6.658.069 t/ha C
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
54
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA
OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
ZAKLJUČAK
 Mjere i projekti ublažavanja posljedica klimatskih promjena u BiH
treba posmatrati u kontekstu ekonomskog razvoja BiH.
 S tim u vezi, prioritetni su oni mitigacijski projekti i mjere koje
doprinose zapošljavanju u BiH i razvoju prioritetnih sektora kao što su
energetika, poljoprivreda, šumarstvo, građevinarstvo i sl.
 Nakon toga, prednost treba dati projektima koji najmanje koštaju
prema jedinici izbjegnute emisije.
 Koristi od implementacije projekata smanjenja emisija stakleničkih
gasova u BiH po značaju su: povećanje zaposlenosti, dovođenje
stranih investicija, transfer najboljih raspoloživih tehnologija (Best
Available Technique - BAT), povećanje energijske efikasnosti (EE).
 Na ovaj način će se ostvariti povećanje konkurentnosti, dodatni
prihodi od smanjenja emisije stakleničkih gasova i dodatno sticanje
iskustva o dostupnim opcijama za smanjenje emisije stakleničkih
gasova u svrhu razvoja regulative o klimatskim promjenama.
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
55
Download

Ublažavanje uticaja klimatskih promjena