w
w
w
Sadrzaj
s
r
.
d
a
r
i
k
k
w
w
w
r
i
k
s
ar
s
r
.
ad
RAZLIČITI PRISTUPI KAO POLAZIŠTA U ORGANIZACIJI PREDŠKOLSKOG
INSTITUCIONALNOG ODGOJA............................................................................................ 3
Makro i mikro organizacija predškolske ustanove ..................................................................... 3
Predškolski odgoj u vrtiću .......................................................................................................... 6
Uloga i kompetencije odgajatelja u odgoju predškolske djece .................................................. 8
LITERATURA ........................................................................................................................... 9
n
i
m
.se
w
w
w
s
r
.
d
ir a
ww
s
r
.
d
ira
k
s
r
ina
ww
m
e
s
w.
s
r
.
d
a
r
i
k
e
s
.
w
ww
s
r
.
ad
r
i
k
s
ar
n
i
m
.se
w
w
w
s
r
.
d
kira
s
r
.
d
a
r
i
k
e
s
.
w
e
s
.
w
ww
s
r
.
d
kira
s
r
a
in
m
e
s
w.
e
s
.
ww
ww
w
k
s
r
na
s
r
.
irad
w
w
w
w
w
w
s
s
r
r
.
.
d
d
a
a
r
r
i
i
k
k
s
RAZLIČITI PRISTUPI KAO POLAZIŠTA
U ORGANIZACIJI
r
a
n ODGOJA
i
PREDŠKOLSKOG INSTITUCIONALNOG
m
e
e
s
s
.
.
w
w
w
w
w
w
k
Mnoga istraživanja su pokazala da je period ranog razvoja djeteta vaoma
značajan za njegov kasniji život. Znatan doprinos ispitivanju dječijeg razvoja
dali su : Sigmund Freud,William Stern,Alfred Binet,Jean Piaget,Theodore
Simon,Eduard Claparede.
Posebno značajan doprinos dao joje J.Piaget u proučavanju inteligencije govora
i maralnih navika i E. Claparede koji je dokazivao specifičnost i samosvesnost
djetetover ličnosti kako bi odbacio tezu o djetetu kao „čovjeku u malom“.
Nekadašnje
predškolske
ustanove
su
predstavljale
utočišta
za
odbačenu,napuštenu ili pronañenu djecu,dok već danas su to predškolske
ustanove s novim pogledima na svoju funkciju.
Dijete se u predškolskoj ustanovi razvija sigurno,ima mogućnosti za aktivan
stvaralački život i time postaje subjekt svog razvoja.
Putem raznovrsnih aktivnosti provodi se zajednički život djece,roditelja i
odgajatelja,čime se predškolska djeca javljaju kao zajednica odgajatelja,djece i
njihovih roditelja.
Budučnost društva zavisi od mladih i njihove kvalitetne pripreme za život u
njemu od najranije dobi.Dr. A. Miljak ( 1996) kaže da je „ Dječiji vrtić mjesto
življenja,igre i učenja djece i odraslih i treba biti otvoren i odgovoriti na potrebe
djece roditelja,kulturne i društvene sredine u kojoj djeluje.
Kvaliteta življenja u dječijem vrtiču bitna je za njihov razvoj odgoj i
obrazovanje.Organizacija dječijeg vrtića i to prostorna,vremenska,i pedagoška
na makro i mikro planu reflektira se na odgojni proces,na razvoj djeteta.
s
r
.
d
ir a
s
r
.
d
ira
k
s
r
ina
ww
m
e
s
w.
s
r
.
d
a
r
i
k
e
s
.
w
ww
s
r
.
ad
r
i
k
s
ar
n
i
m
.se
w
w
w
e
s
.
w
ww
s
s
r
r
.
.
d
d
a
ustanove
r
i
kira Makro i mikro organizacija predškolske
k
s
r
a
n
Makro organizacija polazi od institucijskog
konteksta uvažavajući karakteristike
i
m
djeteta,specifičnosti kulture e
i tradicije mjesta u kome se nalazi.Kad govorimo o
e
s
.
makro organizacijiw
misli se na vanjsku organizaciju(jaslice,vrtić,paralelne i w.s
w
w
alternativne predškolske
ustanove) na odgojne grupe djece,kadrovsku strukturu
(
w
w
odgajatelji,tehnička služba,pedagoško-psihološka služba) i na organizaciju
odgojno-obrazocvnog rada u ustanovi.
s
r
.
d
a
r
i
k
k
s
r
na
s
r
.
irad
w
w
w
w
w
w
Mikro
organizacija je organizacija procesa i odgoja u odgojnim s
grupama. To je
s
r
r
.
.
pojedinačni rad odgajatelja u odgojnoj grupi. Predškolska
ustanova može u
d
d
a
a
r od ovih ustanova.
i
sastavu imati jaslice i vrtić ili samo jednu ilikdrugu
kir svom
s
Predškolska ustanova danas postaje važan
kulturni činilac u sredini u kojoj se
r
a
nsa svjetskim trendovima.
nalazi.Programski sadržaji usklañeniisu
m
Dječiji vrtići mogu organizovati
rad poludnevno,cjelodnevno,i sezonski, a
e
e
s
s
.
.
realiziraju i posebanw
program za djecu prije polaska u školu.
w
w
w
Radna grupa
počinje
obično
kad
i
školska
godina
u
septembru
a
završava
se
u
w
w
junu.
k
Djeca su podijeljena u odgojne grupe po dobi djetea:
- mlaña odgojna grupa 3-4 godine
- srednja odgojna grupa 4-5 godina i
- starija odgojna grupa 5-6 godina
- a postoje i mješovite grupe sastavljene od djece različite hronološke dobi.
Sve grupe imaju odvojene prostorije i igračke,mada se u novije vrijeme sve više
koriste zajedničke prostorije i prostorije sa otvorenim vratima radi sticanja
zajedničkog iskustva,učenja na primjerima starije djece,druženja,socijalizacije.
Sve do 1974 godine u Bosni i Hercegovini odgajatelji su u predškolskim
ustanovama koristili programe iz drugih repubilika. Prvi program u BiH donesen
je 1974.godine.Prema ovom programu cilj predškolskog odgoja i obrazovanja
bio je u skladu sa specifičnostima psihofizičkog razvoja djece,veselo i zdravo
djetinjstvo o osigurati pravilan intelektualni,tjelesni,moralni i estetski odgoj.
Igra je najznačajnija i najprirodnija aktivnost predškolske djece.
Drugi program donesen je 1979.godine,u njemu su objedinjeni sadržaji odgojnoobrazovnih područja za sve tri grupe djece.
1994/95 godine donesen je novi program pod nazivom „ Osnove programa
odgojno-obrazovnog rada sa djecom predškolskog uzrasta,sa programom njege i
odgoja djece jasličkog uzrasta.
Vrlo je važna sama organizacija predškolske ustanove i ona obuhvata:
- jaslički,vrtićki i ostali prostor
- namještaj,opremu i materijal za rad sa djecom
- formiranje odgojnih grupa i podjelu odgajatelja na grupe
- pravljenje kalendara rada i ritma dnevnih aktivnosti
- izrada godišnjeg,tromjesečnog,mjesečnog,sedmičnog i dnevnog rasporeda
rada
Vrtići mogu biti: državni,javni i privatni.
Aspekti makro organizacije predškolske ustanove su :
- Intencionalni aspekt naglašava namjernu odgojno-obrazovnu aktivnost
djece predškolske dobi i podrazumjeva plansko voñenje u odgoju i
obrazovanju djece predškolske dobi.
- Personalni aspekt naglašava važnost komunikacije odgajatelja – djece –
roditelja – stručnih službi.
- Medijski aspekt podrazumjeva rad sa prirodnim.
s
r
.
d
ir a
s
r
.
d
ira
k
s
r
ina
ww
m
e
s
w.
s
r
.
d
a
r
i
k
ww
s
r
.
ad
r
i
k
s
ar
n
i
m
.se
w
w
w
s
r
.
d
kira
s
r
.
d
a
r
i
k
e
s
.
w
e
s
.
w
ww
s
r
.
d
kira
s
r
a
in
m
e
s
w.
e
s
.
ww
ww
w
k
s
r
na
s
r
.
irad
Download

Seminarski i Diplomski radovi. Seminarski i Diplomski rad.