w
w
w
s
r
.
d
a
r
i
k
k
w
w
w
r
i
k
s
ar
s
r
.
ad
nUvod
i
1.
m
.se
w
w
w
ww
Pri radu svaki čovjek mora poštovati odreñene principe, kako bi mu rad
bio uspješan. U svim područjima ljudskog rada postoje principi koje treba
poštovati, a kako je ljudski rad složeniji više je i principa.
Proces obrazovanja je veoma složen, pa je stoga shvatljivo da su u
didaktici formulisani mnogobrojni principi koje nastavnici u nastavnom
procesu trebaju poštovati.
Riječ princip je latinskog porjekla. Označava rukovodeće načelo,
osnovno pravilo, primarni zahtjev, smejrnicu, osnovnu postavku u
djelovanju, usmjeravajuću ideju, itd. Postoje različite definicije didaktičkih
principa. Jedna od tih definicija glasi: „Didaktički principi su odreñena
načela kojima se rukovodi nastavnik u nastavnom radu da bi uspješno
ostvario njegove zadatke“ ( Vladimir Poljak, 1970: „Didaktika“ ). Potpunija
definicija glasi: „Didaktički principi su osnovna načela kojima se rukovodi
nastavnik u nastavnom radu da bi učenici uspješno usvojili nastavne
sadržaje, razvili programom predviñene vještine, formirali navike i
intenzivirali razvoj sposobnosti“ (Branković, D. ; Ilić, M. (2004): „Osnovi
pedagogije“ Banja Luka: Filozofski fakultet). Navedenim načelima i
postavkama može se rukovoditi svaki nastavnik u svim etapama nastave i to:
uvoñenje učenika u nastavu, obrade nastavnih sadržaja, ponavljanju,
vježbanju i vrednovanju.
Didaktički principi izvode se na temelju spoznate zakonitosti nastavnog
procesa. Oni se ne nameću niti se propisuju izvan nastave, već proizilaze iz
naučno utvrñenih zakonitosti nastave. U izvoñenju principa pomaže uspješna
nastavna praksa. Didaktički principi odreñeni su stepenom didaktičkih
saznanja i društveno-istorijskim razvojem nastave, obrazovanja i vaspitanja.
Didaktičkim principima bavili su se, i njihov značaj naglašavali, brojni
naučnici: Žan Žak Ruso, Hajnrih Pestalaci, Vladimir Poljak, Jovan
Đorñević, Nikola Filipović i dr. Usponom didaktike i unapreñivanjem
nastavne prakse proširivala su se i mjenjala znanja o didaktičkim principima.
Neki didaktički principi su prevaziñeni, neki su mjenjali svoju suštinu a
formulisani su i novi principi.
Na značaj didaktičkih principa utiču rezultati savremenih didaktičkih,
socioloških, informatičkih, psiholoških i brojnih drugih naučnih istraživanja.
s
r
.
d
ir a
s
r
.
d
ira
k
s
r
ina
ww
m
e
s
w.
s
r
.
d
a
r
i
k
e
s
.
w
ww
s
r
.
ad
r
i
k
s
ar
n
i
m
.se
w
w
w
s
r
.
d
kira
e
s
.
w
ww
s
r
.
d
kira
s
r
a
in
m
e
s
w.
ww
e
s
.
ww
w
s
r
.
d
kira
e
s
.
w
s
r
.
ad
n
r
i
k
s
ar
2
w
w
w
s
r
.
d
a
r
i
k
k
w
w
w
r
i
k
s
ar
s
r
.
ad
n
i
m
e didaktičkih principa
2. Klasifikacije
s
.
ww
w
e
s
.
w
ww
Klasifikacije didaktičkih principa mogu se izvršiti polazeći od različitih
kriterija, i to: od teorije saznanja, od spajanja raznih polazišta, naprednih
nastavno-praktičnih iskustava, itd. Didaktičari su tokom vremena došli do
različitog broja i naziva didaktičkih principa. Neke od tih kalasifikacija su:
M. A. Danilov navodi sledeće didaktičke principe: naučnosti,
sistematičnosti, povezanosti teorije sa praksom, očiglednosti, svjesnosti i
aktivnosti učenja, trajnosti znanja, dostupnosti nastave i individualnog
prilaženja učenicima („Didaktika“, 1957); Pero Šimleša u svom djelu
obrazlaže sledeće didaktičke principe: primjerenosti nastave dobi učenika,
individualizacije nastave, socijalizacije nastave, korišćenja postoječih
interesa i razvijanja novih, nastavnikovo rukovoñenje nastavom, doživljaj,
svjesna aktivnost, povezanost nastave sa životom, povezanost teorije sa
praksom, sistematičnost i postupnost, zornost, ekonomičnost, trajnost
znanja, vještina i navika ( „Pedagogija II“ 1969 ); Vladimir Poljak ističe
sledeće didaktičke principe: zornosti i apstraknosti, aktivnosti i razvojnosti,
sistematičnosti i postupnosti, diferencije i integracije, primjerenosti i napora,
individualizacije i socijalizacije, historičnosti i suvremenosti ( „Didaktika“
1970); Nikola Filipović razmatra principe: naučna i idejna zasnovanost
nastave, uslañivanje nastave prema mogućnostima učenika i vaspitnoobrazovnim ciljevima i zadacima, spoznajana kompleksnost u nastavi,
stimulativnost i stvaralačka aktivnost subjekata edukativnog procesa,
postupnost i sistematičnost u nastavi, ponavljanje, vježbanje i vrednovanje u
nastavnom procesu, ekonomičnost i odgojno-obrazovno efikasnost nastave
(„Didaktika I“, 1977); Mladen Vilotijević obrazlaže principe: očiglednosti i
apstraktnosti, sistematičnosti i postupnosti, pristupačnosti uzrasta učenika,
individualizacije, diferencijacije i integracije, svjesne aktivnosti učenika,
racionalizacije, ekonomičnosti, naučnosati („Didaktika I“ 1999). To su bile
neke od klasifikacija didaktičkih principa.
Didaktičari ne preporučuju izolovano uvažavanje principa u nastavnom
procesu. Meñusobno povezani u sistem, didaktički principi najbolje
doprinose realizaciji obrazovnih, vaspitnih i funkcionalnih zadataka nastave.
s
r
.
d
ir a
s
r
.
d
ira
k
s
r
ina
ww
m
e
s
w.
s
r
.
d
a
r
i
k
ww
s
r
.
ad
r
i
k
s
ar
n
i
m
.se
w
w
w
s
r
.
d
kira
e
s
.
w
ww
s
r
.
d
kira
s
r
a
in
m
e
s
w.
ww
e
s
.
ww
w
s
r
.
d
kira
e
s
.
w
s
r
.
ad
n
r
i
k
s
ar
3
w
w
w
s
r
.
d
a
r
i
k
k
w
w
w
r
i
k
s
ar
s
r
.
ad
n
i
m
.se
e
s
.
w
3. O didaktičkim principima
w
w
w
ww
U savremenoj didaktičkoj literaturi, najčešće su razmatrani sledeći
didaktički principi:
princip individualizacje i socijalizacije u nastavi,
princip naučne zasnovanosti nastave,
princip očiglednosti i apstraktnosti u nastavi,
princip stimulativnosti i stvaralačke aktivnosti u nastavi,
princip sistematičnosti i postupnosti u nastavi,
princip racionalizacije i ekonomičnosti nastave.
s
r
.
d
ir a
s
r
.
d
ira
k
s
r
ina
m
e
s
w.
e
s
.
w
Dalje obrazlaganje teći će s osvrtom na sledeće didaktičke principe:
ww
ww
1. princip očiglednosti i apstraktnosti u nastavi;
2. princip sistematičnosti i postupnosti u nastavi.
s
r
.
d
a
r
i
k
s
r
.
ad
3.1. Princip očiglednosti i apstraktnosti u nastavi
r
i
k
s
ar
Čulna iskustva su veoma čest izvor saznanja u nastavi, a posebno na
mlañem osnovnoškolskom uzrastu, u nastavi prirodne grupe predmeta, kao i
u stručno-praktičnoj srednjoškolskoj nastavi. Percepcija, odnosno cjelovito
čulno zapažanje predmeta radi prikupljanja odreñenog fonda činjenica na
temelju kojih se formiraju jasne predstave o objektima posmatranja je
očiglednost. Ljudska svjest integralno djeluje, to osjetno doživljavanje
intenzivira ostale psihičke funkcije: pamćenje, maštu, emocije, pa princip
očiglednosti ima šire psihološko značenje. Posmatranjem zanimljivog
objekta učenici ne samo da imaju osjetne doživljaje nego se pri tom razvija
njihova pažnja, razvija se interes, objekt se emocionalno doživljava.
Princip očiglednosti osigurava usvajanje činjenica, dok prinip
apstraktnosti podrazumjeva usvajanje generalizacija. „Očiglednost
podrazumjeva cjelovito osjetno doživljavanje odnosno perceptivno
zahvaćanje pomoću osjetnih organa objekta proučavanja radi usvajanja
činjenica i formiranja pravilnih predodžaba“ ( Vladimir Poljak, 1980
„Didaktika“, Školska knjiga: Zagreb). Uvažavanjem principa očiglednosti u
nastavi omogućuje se učenicima da koristeći što veči broj čula percipiraju
n
i
m
.se
w
w
w
s
r
.
d
kira
ww
s
r
.
d
kira
s
r
a
in
m
e
s
w.
ww
e
s
.
ww
w
s
r
.
d
kira
e
s
.
w
s
r
.
ad
n
r
i
k
s
ar
4
Download

7032-Filozofija-Didakticki principi