INDIKATIVNI PLAN RAZVOJA PROIZVODNJE
2013.-2022.
Sarajevo, maj 2012.
Sadržaj
Strana
1. UVOD ................................................................................................................................................. 2
2. OSVRT NA ENTSO-E 10-to GODIŠNJI PLAN RAZVOJA (TYNDP 2012) .................................. 4
2.1. Interkonektivni dalekovodi .......................................................................................................... 8
2.1.1. Prekogranični prijenosni kapaciteti ................................................................................................... 10
3. INTEGRACIJA OBNOVLJIVIH IZVORA ELEKTRIČNE ENERGIJE ........................................ 14
3.1. Rezultati studije „Integracija vjetroelektrana u elektroenergetski sistem i tržišna pravila“ ...... 15
3.2. Kratak osvrt na pomoćne usluge................................................................................................ 16
3.3. Dinamički plan i procjena snage vjetroelektrana za priključak na prijenosnu mrežu ............... 17
4. OSTVARENJE ELEKTROENERGETSKOG BILANSA U 2011. GODINI .................................. 21
5. PROIZVODNJA I POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U BOSNI I HERCEGOVINI U
PROTEKLOM PERIODU .................................................................................................................... 28
6. ENERGETSKI BILANS I TEHNIČKI PARAMETRI PROIZVODNIH KAPACITETA .............. 32
7. PROGNOZA POTROŠNJE 2013.-2022. GODINA ......................................................................... 38
7.1. Statistički podaci relevatni za planiranje potrošnje ................................................................... 38
7.2. Prognoziranje potrošnje električne energije na bazi korelacije sa bruto društvenim proizvodom
.......................................................................................................................................................... 40
7.3. Izvještaji i predviđanja ENTSO-E ............................................................................................. 41
7.4. Prognoza potrošnje na bazi predviđanja studija i strategija energetskog sektora u BiH ........... 43
7.4.1. Procjena Studije Energetskog Sektora u BiH .................................................................................... 43
7.4.2. Procjene Studija strategija razvoja energetike u FBiH i RS .............................................................. 43
7.4.3. Prognoza potrošnje na bazi Studije energetskog sektora u BiH i Strategija razvoja energetike u
FBiH i RS .................................................................................................................................................... 44
7.5. Prognoza potrošnje na bazi podataka korisnika prijenosne mreže ............................................ 44
7.5.1. Plan potrošnje direktno priključenih kupaca ..................................................................................... 44
7.5.2. Bruto distributivna potrošnja – planovi elektroprivrednih preduzeća ............................................... 46
7.6. Efekti ekonomske krize na potrošnju električne energije .......................................................... 49
7.7. Prognoza potrošnje električne energije na prijenosnoj mreži BiH 2012-2022. ......................... 50
8. BILANSI SNAGA I ENERGIJA NA PRIJENOSNOJ MREŽI ZA PERIOD 2013. – 2022.
GODINA ............................................................................................................................................... 53
9. ZAKLJUČCI I SUGESTIJE ............................................................................................................. 61
10. LITERATURA ............................................................................................................................... 63
PRILOG 1: SPISAK PRIJAVLJENIH PROIZVODNIH KAPACITETA
P1-1
PRILOG 2-5: PRILOG – OPTEREĆENJA TS 110/x kV (EP HZHB, ERS, EPBIH, BRČKO)
P2-1
PRILOG 6: PRILOG – NOVE TS 110/x KV
P6-1
1
1. UVOD
U skladu sa važećom legislativom, Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini (NOS
BiH) je pripremio već sedmi Indikativni plan razvoja proizvodnje. Ovaj Plan obuhvata period
2013.-2022. godina i vremenski obuhvat je prilagođen potrebama za izradu Plana razvoja
prijenosne mreže u skladu sa važećim Mrežnim kodeksom.
Osnove za izradu Indikativnog plana razvoja proizvodnje definisane su:

Članom 3.1. Zakona o Prenosu, Regulatoru i Operatoru sistema električne energije u
Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik BiH br. 07/02 i 13.03) definisano je da ''U
pogledu elektroprenosnog sistema u Bosni i Hercegovini regulaciju će vršiti
Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK), vođenje sistema
vršiće Nezavisni operator sistema (NOS BiH), upravljanje prenosnom mrežom i
sredstvima obavljaće elektroprenosna kompanija (Elektroprenos Bosne i
Hercegovine) i kreiranje politike, u skladu sa ovim zakonom, vršiće Ministarstvo
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (Ministarstvo)''. Na osnovu ovog Zakona,
Zakona o osnivanju Nezavisnog Operatora Sistema za prenosni sistem u Bosni i
Hercegovini'' (Službeni glasnik BiH br. 35/04), ''Mrežnog kodeksa'' kao i ''Licence za
obavljanje djelatnosti nezavisnog operatora sistema'' prema Odluci Državne
regulatorne komisije br. 05-28-007-16/06 od 28. juna 2007. godine, Nezavisni
operator sistema u Bosni i Hercegovini je dužan da pripremi Indikativni razvojni plan
proizvodnje.

Tačkom 3.18. ’’USLOVA ZA KORIŠTENJE LICENCE ZA OBAVLJANJE
DJELATNOSTI NEZAVISNOG OPERATORA SISTEMA’’ definiše se da je
’’Vlasnik licence dužan da utvrdi Indikativni razvojni plan proizvodnje za period od
10 godina sa podacima koje će prikupiti od proizvođača, distributivnih kompanija i
krajnjih kupaca koji su direktno priključeni na prijenosni sistem. Plan se svake godine
nadopunjuje narednom godinom koja nije bila obuhvaćena planom. Procedura
proširenja plana je ista kao i kod njegovog donošenja. Indikativni plan razvoja
proizvodnje se dostavlja DERK-u na odobrenje do kraja augusta za narednu godinu.’’.

Direktivom 2009/72/EZ EVROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 13. jula 2009.
godine – Poglavlje V, Članovi 17-23.
U skladu sa odjeljkom 4.1. Mrežnog kodeksa [L.1.], cilj desetogodišnjeg Indikativnog plana
razvoja proizvodnje je da da informaciju o najavljenim projektima izgradnje novih
proizvodnih kapaciteta. Indikativni plan razvoja proizvodnje treba da prioritetno ukaže na
zadovoljenje potreba BiH u električnoj energiji i snazi na bazi korištenja vlastitih resursa,
uvažavajući sljedeće elemente planiranja:

Određivanje potreba u proizvodnim kapacitetima za pokrivanje vršnog tereta EES
BiH na prijenosnoj mreži;

Određivanje potreba u proizvodnim kapacitetima za zadovoljenje potreba za
električnom energijom distributera i direktno priključenih kupaca na prijenosnoj
mreži; rezerve u snazi i energiji i mogući deficiti;

Potrebne rezerve u snazi i energiji;

Bilansni suficiti i deficiti sa komentarom o mogućim vrijednostima NTC.
2
U pripremnoj fazi realizacije Indikativnog plana razvoja proizvodnje za period 2013.-2022.
godina, u skladu sa tačkom 4.1.7. Mrežnog kodeksa u kojoj se definišu obaveze korisnika
prijenosne mreže da svoje planove dostave do kraja decembra tekuće godine, NOS BiH je
krajem oktobra 2011. godine preduzeo sljedeće aktivnosti:

Upućeni su dopisi Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, DERK-u,
Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH, Ministarstvu privrede, energetike i
razvoja RS, regulatornim komisijama (DERK, FERK i REERS) kao i Vladi Distrikta
Brčko sa obavještenjem o početku procesa pripreme plana;

Upućeni su pozivi svim registrovanim investitorima koji su navedeni u prethodnom
planu da dostave svoje inovirane planove ili potvrde postojeće prijave;

U sredstvima javnog informisanja (Oslobođenje, Nezavisne novine i Dnevni list, kao i
na svojoj internet stranici, objavljen je Javni poziv svim korisnicima prijenosne mreže
da dostave svoje planove proizvodnje i potrošnje električne energije;

Upućen je poziv svim kupcima električne energije na prijenosnoj mreži da dostave
svoje planove potršnje;
Obzirom na veliki broj investitora i prijavljene izgradnje novih proizvodnih kapaciteta, za
većinu kojih je NOS BiH ocijenio da nemaju realnu podlogu, u registar ovog Indikativnog
plana uključene su sve prijave pristigle do 31.12.2011. godine.
Pored toga, u ovom Indikativnom planu razvoja proizvodnje naveden je kratki osvrt na
aktivnosti ENTSO-E sa aspekta 10-to godišnjeg razvoja EES-a na području zemalja članica.
Ovaj plan se zasniva na kratkoročnim i dugoročnim regionalnim planovima razvoja
proizvodnje i potrošnje svake članice regije, uključujući i aspekte regionalnog tržišta
električne energije. Rezultat ovih aktivnosti su projekti prijenosne mreže od evropskog
značaja. Za Bosnu i Hercegovinu korišten je Indikativni plan razvoja proizvodnje za period
2012.-2021. sa podlogama o proizvodnji i potrošnji, ali bez dugoročnog plana razvoja
prijenosne mreže, te se prijedlog za nove interkonektivne vodove bazira na potrebama
susjednih sistema, odnosno regije.
Do početka izrade ovog plana završena je studija koja obrađuje mogućnosti integracije
vjetroelektrana u EES BiH, a rezultati te studije su omogućili donošenje odgovarajućih
prijedloga i zaključaka koji se odnose na dinamički plan izgradnje vjetroelektrana u BiH.
Ostali elementi Indikativnog plana imaju standardnu formu i sadržaj uz konstataciju da se
proizvodnja i potrošnja na prijenosnoj mreži odvija prema predviđanjima NOS BiH.
Međutim, veoma je važna činjenica da se ne ostvaruju planovi izgradnje proizvodnih
kapaciteta, rokovi se prolongiraju iz godine u godinu, tako da je i planirana dinamika
navedena u ovom planu, upitna, odnosno nema realnih pokazatelja da će se planirana
dinamika ulaska u pogon novih, pa i zamjenskih, proizvodnih kapaciteta ostvariti. Ove
okolnosti mogu značajno da poremete planirani elektroenergetski bilans za narednih 10
godina, pogotovo ako se ponove loši hidrološki uslovi kao u drugoj polovini 2011. godine.
Na kraju Indikativnog plana razvoja proizvodnje za period 2013.-2022. godina navode se
Zaključci sa preporukama na što efikasnijoj realizaciji plana kako bi se u narednom periodu
izbjegao uvoz električne energije i poboljšala ukupna energetska i privredna situacija u Bosni
i Hercegovini.
3
2. OSVRT NA ENTSO-E 10-to GODIŠNJI PLAN RAZVOJA (TYNDP
2012)
Evropsko udruženje operatora prijenosnih sistema (ENTSO-E) u skladu sa uredbom
2009/714, na bazi 6 regionalnih planova, utvrđuje sveobuhvatnu viziju razvoja prijenosne
mreže na području članica udruženja za narednih 10 godina [L.2.]. U ovom dokumentu su
definisani projekti od zajedničkog, pan-evropskog interesa, uz mogućnost pristupa i
zemljama koje nisu članice ENTSO-E udruženja. Opravdanost svakog projekta ocjenjivana je
na bazi različitih kriterija kao što su potrebne investicije, povećanje prijenosnog kapaciteta,
društvena i ekonomska dobrobit, integracija obnovljivih izvora, povećanje sigurnosti,
smanjenje emisije stakleničkih plinova, smanjenje gubitaka i sl.
TYNDP 2012. bazira se na dva scenarija, Scenario EU 20-20-20 koji se temelji na
nacionalnim planovima izgradnje obnovljivih izvora (planira se izgradnja 250 GW što
predstavlja 25% sadašnje instalisane snage) i Scenario B koji se bazira na prognozi
dovoljnosti sistema (SAF-System Adequacy Forecast). Oba scenarija uključuju, pored
proizvodnih kapaciteta koji se gase zbog isteka životne dobi, povećanje vršnog opterećenja u
januaru za 8%, veliku ekspanziju obnovljivih izvora, u prvom redu vjetroelektrana (VE) i
solarnih elektrana (PV) tako da će (scenario 2020) potrošnja iz obnovljivih izvora iznosi oko
38% uz smanjenje proizvodnje CO2 za 26%-57%. To će rezultovati promjenom strukture
proizvodnih kapaciteta i lokacije u sistemu, čemu će se morati prilagođavati prijenosna
mreža.
Na bazi ovih procjena, tržišne studije upućuju na zaključak da će Velika Britanija, Poljska,
Italija i baltičke zemlje i dalje biti značajni uvoznici, a Francuska i skandinavske zemlje
veliki izvoznici električne energije. Bilans Njemačke, Španije i Portugala će biti izbalansiran
sa visokim nivoom razmjene u centralnoj Evropi kako je to prikazano na slici 2.1. To znači
da treba očekivati značajno povećanje tranzita energije sa sjevera na jug, naročito iz
Skandinavije prema Italiji, između centralne Evrope i Iberijskog poluostrva i Velike
Britanije, te u pravcu istok – jug prema Balkanskom poluostrvu.
Slika 2.1.- Pretpostavljena razmjena snage u 2020. godini
4
Zbog toga se očekuju značajna zagušenja na području Njemačke, kako zbog povećanih
tranzita, tako i zbog direktnog priključka vjetroelektrana velikih snaga (off shore).
U cilju eliminacije zagušenja u narednoj dekadi, evidentirano je preko 100 projekata, od čega
se oko 40% odnosi na interkonekcije. Na slici 2.2. grafički je prikazan plan pojačanja
prijenosne mreže za narednih 10 godina, podijeljen u dva potperioda od 5 godina.
Slika 2.2.- Plan pojačanja prijenosne mreže
Potrebna pojačanja mreže se određuju mrežnim studijama baziranim na pretpostavljenim
tržišnim transakcijama i uz uvažavanje kriterija sigurnosti (n-1), uključujući različite
varijante proizvodnje i potrošnje. Operatori sistema su obavezni da ENTSO-E dostave
podatke o angažovanju proizvodnih kapaciteta i opterećenjima za presječne godine u
zimskom i ljetnjem periodu, baziranim na tržišnim analizama. Na osnovu ovih podataka
formiraće se pan-evropski model (PSMs - pan-European Power Systems Models). Tržišne
studije, sa mogućim transakcijama i pojednostavljenim modelom mreže i mrežne studije sa
detaljnim modelom sistema, daće konačan odgovor na potrebne investicije.
U procesu izrade 10-to godišnjeg plana, ENTSO-E je formirao radnu grupu za koordinaciju
izrade plana i tri ekspertne grupe koje su definisale metodologiju i standarde za planiranje,
scenarije za tržišne studije i modele sistema. Na bazi ovih metodologija, standarda i kriterija,
operatori sistema, podjeljeni u šest regionalnih grupa, definisali su potrebna pojačanja na
svom području, uključujući i interkonekcije, iz čega je proistekao zajednički ENTSO-E 10-to
godišnji plan.
Potrebne investicije po pojedinim projektima kreću se širokom dijapazonu, od onih čija je
vrijednost manja od 50 miliona € do onih preko jedne milijarde €, pri čemu 40% projekata
košta manje od 300 miliona €, a 23% projekata košta više od 1 milijarde €, tako da ukupan
iznos inveticija za projekte od evropske važnosti za 52.500 km novih prijenosnih kapaciteta
iznosi 97 milijardi €, od toga 23 milijarde € u podmorske kablove. Uz manja odstupanja,
investicije su u korelaciji sa veličinom države i brojem stanovnika. Za sve operatore sistema,
predviđene investicije predstavljaju značajnu vrijednost. Međutim, one iznose svega 1,5-2
€/MWh, odnosno povećavaju za manje od 1% troškove za utrošenu električnu energiju.
5
U narednoj tabeli su prikazane investicije po pojedinim zemljama – članicama ENTSO-E:
Tabela 2.1.– Investicije po zemljama
Milijarda €
Austrija
Bugarska
Kipar
Estonija
Makedonija
Mađarska
Latvia
Crna Gora
Poljska
Srbija
Španija
Velika Britanija
2,6
0,1
0,0
0,3
0,1
0,1
0,6
0,4
3,0
0,2
4,8
11,4
Belgija
Hrvatska
Danska
Finska
Njemačka
Italija
Litvanija
Holandija
Portugal
Slovačka
Švajcarska
1,7
0,2
1,4
0,8
30,1
8,8
0,7
2,1
1,5
0,3
2,2
Ukupno
97,0
Bosna i Hercegovina
Češka Republika
Irska
Francuska
Grčka
Island
Luksemburg
Norveška
Rumunija
Slovenija
Švedska
0,0
1,2
4,2
8,8
0,3
0,0
0,3
6,5
0,5
0,3
2,0
Sa aspekta adekvatnosti prijenosnog sistema postoje određene neizvjesnosti kao što je
mogućnost transporta bez zagušenja u pravcu sjever – jug, u centralnoj i južnoj Evropi,
pogotovo zbog mogućeg napuštanja njemačkog nuklearnog programa. U jugoistočnoj Evropi
ove neizvjesnosti uzrokovane su povezivanjem balkanskih zemalja i Italije podmorskim
kablovima, povezivanjem Ukrajine i Turske na evropsku mrežu i velikom planiranom
izgradnjom obnovljivih izvora, u prvom redu vjetroelektrana.
TYNDP 2012 je prvi put na području ENTSO-E zemalja baziran na „cost-benefit“
rezultatima koordinisanih tržišnih i mrežnih studija. ENTSO-E očekuje povratne informacije
o realizaciji ovog plana i praktično već počinju pripreme za TYNDP 2014.
U cilju harmonizacije planova, ENTSO-E je razvio kriterije za planiranje prijenosne mreže
kojih se trebaju pridržavati svi operatori sistema, uvažavajući i specifične uslove u pojedinim
nacionalnim sistemima. Važno je napomenuti da se svi potencijalni projekti rangiraju prema
sljedećim kriterijima:



Projekti koji imaju uticaj na razmjenu između operatora sistema (interkonekcije) i oni
će biti vrednovani prema ENTSO-E kriterijima za planiranje;
Projekti u internom sistemu koji imaju uticaj na susjedne sisteme i oni će biti podložni
planskim i internim standardima;
Projekti od uticaja samo na internu mrežu podliježu internim standardima nisu
predmet zajedničkog planiranja.
Plan razvoja prijenosnog sistema bazira se na dugoročnoj prognozi potreba za pojačanjem i
proširenjem. Proces planiranja treba da sadrži sve scenarije vezane za povećanje proizvodnih
kapaciteta zavisno od lokacije, njihovo dispečiranje, povećanje potrošnje, razmjene sa
susjednim sistemima i sl. Rezultat ovog multi-kriterijalnog procesa, prikazanog na sljedećem
dijagramu je identifikacija potrebnih pojačanja prijenosnog sistema.
6
Slika 2.3.- Šematski prikaz planiranja
Planske studije zahtjevaju značajan skup pretpostavki kao što su; scenariji sa različitim
tehničkim i ekonomskim uslovima i njihovim interakcijama kao što su; ekonomski rast i
energetska politika države, broj i vrsta novih proizvodnih kapaciteta, cijene goriva, cijena
CO2, rast opterećenja i sl. U slučajevima veće raspoloživosti proizvodnih kapaciteta od
potrošnje, njihovo rangiranje treba da bude prema varijabilnoj cijeni proizvodnje (''merit
order'') pri čemu neupravljivi proizvodni objekti kao vjetroelektrane, elektrane na sunčanu
energiju (PV) i proizvodni kapaciteti sa najnižom cijenom treba da budu u temelju dijagrama
potrošnje. Tipični scenariji uzimaju u obzir dva vremenska horizonta, srednji (5 godina) i
dugoročni (10 godina), za zimski i ljetni period, različitim vremenskim uslovima (sušna,
vlažna i prosječna hidrologija, temperatura, vjetar, insolacija).
Tehnički kriteriji za planiranje se zasnivaju na determinističkom pristupu i baziraju se na
sljedećem:


Analiza trenutne topološke strukture,
Analiza ispada pojedinih elemenata prijenosne mreže ili generatora uzimajući u obzir
i vjerovatnoću događaja.
Plan prijenosne mreže na bazi tehničkih kriterija treba da se bazira na sljedećim indikatorima:





Ispadi elemenata prijenosne mreže, uključujući i mogući kaskadni ispad,
Preopterećenja (zagušenja) i naponske prilike,
Ispad generatora ili velike potrošnje;
Nivo struja kratkog spoja;
Statička i tranzijentna stabilnost.
7
2.1. Interkonektivni dalekovodi
Izgradnja podmorskog kabla (HVDC) Crna Gora - Italija i njegovo puštanje u rad, koje se
očekuje 2015. godine, planirano otvaranje tržišta i formiranje regionalnog tržišta električne
energije i regionalnog balansnog tržišta i planirane investicije u izgradnju obnovljivih izvora
(vjetroelektrane) u regionu, zahtjeva znatna ulaganja u pojačanje i promjenu konfiguracije
prijenosne mreže. Otvaranje tržišta u Evropi i djelimično na Balkanu je prouzrokovalo pojavu
stvaranja tranzitnih pravaca čiji je smjer uslovljen cijenama električne energije i veoma često
je promjenljiv u toku godine. Upravo ova činjenica je uzrok pojave zagušenja u prijenosnim
sistemima u susjednim zemljama koji imaju uticaj i na EES BiH, što se ponajviše odražava na
smanjene iznose prekograničnih kapaciteta, iako se može reći da prijenosni sistem BiH nije
značajno opterećen. Navedeni razlozi predstavljaju osnovu za izradu planova razvoja
prijenosnih sistema kako u zemljama tako i regionalnih planova. Jedan od takvih planova
jeste Plan razvoja prijenosne mreže na nivou jugoistične Evrope koji se bazira na lokalnim
planovima razvoja. Nažalost, u BiH plan razvoja prijenosne mreže ne postoji, tako da su
elementi razvoja koji se tiču BiH bazirani na planovima susjednih operatora sistema, a koji se
odnose na izgradnju interkonektivnih dalekovoda između BiH i susjeda.
Do 2016. godine, CGES zbog izgradnje HVDC sa Italijom planira uvođenje DV 400 kV TS
Trebinje – TS Podgorica u TS Lastva 400 kV. U TS Brezna je planirana konekcija
vjetroparka. U drugom koraku planira se izgradnja DV 400 kV TS Lastva – TS Brezna –
Pljevlja. CGES predlaže izgradnju interkonektivnog DV 400 kV Pljevlja – HE Višegrad ili
Brezna – Buk Bijela. U toku je izrada studije izvodljivosti povezivanja BiH, Crne Gore i
Srbije koju finansira EBRD i koja treba da pokaže ekonomsku isplativost izgradnje
pomenutih interkonekcija.
Slika 2.4.- Plan izgradnje DV u Crnoj Gori
8
Do 2016. godine EMS, zbog problema pojave zagušenja u zapadnom dijelu Srbije, planira
podizanje TS 220 kV Bajina Bašta na 400 kV i podizanje DV 220 kV Bajina Bašta Obrenovac na 400 kV nivo. Zbog problema rada koji donosi sadašnji spoj u krutu tačku 220
kV DV Višegrad – Bajina Bašta – Požega – Pljevlja u Vardištu, planira se uklanjanje krute
tačke Vardište podizanjem na 400 kV DV Višegrad – Bajina Bašta i Bajina Bašta – Pljevlja.
Slika 2.5.- DV 400 kV Višegrad – Bajina Bašta
Iza 2022. godine HEP OPS, zbog izgradnje vjetroparkova ukupne instalisane snage oko 400
MW u području Dalmacije, planira izgradnju 400 kV postrojenja TS Lika. Takođe planira
podizanje postojećeg DV 220 kV DV Brinje – Mraclin na 400 kV nivo ili izgradnje novog
DV 400 kV TS Lika – Tumbri. Umjesto dosadašnjeg plana izgradnje 400 kV DV Banja Luka
– Tumbri HEP OPS predlaže izgradnju DV 400 kV Banja Luka –Bihać - TS Lika.
Slika 2.6.- DV 400 kV Banja Luka – TS Lika
9
2.1.1. Prekogranični prijenosni kapaciteti
Izgradnja planiranih dalekovoda u susjednim EES kao i interkonekcija navedenih u
prethodnom poglavlju za period do 2016. godine će uticati na iznose prekograničnih
prijenosnih kapaciteta. U skladu sa planovima puštanja u pogon dalekovoda u sljedećoj tabeli
su prikazani procijenjeni iznosi ukupnih prekograničnih prijenosnih kapaciteta (TTC) na
granici sa Crnom Gorom i Srbijom prema slj. scenarijima:
Scenario A: Podizanje DV 220 kV Višegrad – Vardište na 400 kV nivo, odnosno puštanje u
rad DV 400 kV Višegrad – Bajina Bašta (Višegrad – Pljevlja), DV 400 kV Bajina Bašta –
Pljevlja, kao i uvođenje DV 400 kV Trebinje – Podgorica u TS Lastvu. Nije razmatrano
puštanje HVDC kabla i DV 400 kV Lastva – Pljevlja u rad.
Scenario B: Scenariju A je dodato opetrećenje HVDC kabla od 500 MW.
Scenario C: Scenariju A je dodato opetrećenje HVDC kabla od 1000 MW i uključen je DV
400 kV Lastva – Pljevlja.
Na granici sa Hrvatskom nisu prikazani kapaciteti jer se planira izgradnja DV 400 kV Banja
Luka – Lika nakon 2022. godine.
Tabela 2.2.- Ukupni prekogranični prijenosni kapacitet.
Smjer
2012.
A.
B.
C.
BA->RS
550
1000
650
550
RS->BA
550
900
900
800
BA->ME
600
850
550
450
ME->BA
500
800
250
250
1200
1000
800
600
400
200
0
BA->RS
RS->BA
A.
B.
BA->ME
C.
ME->BA
2012
Slika 2.7.- Ukupni prekogranični prijenosni kapacitet.
Iz tabele i slike jasno je uočljivo da se stavljanjem pod opterećenje HVDC kabla
prekogranični kapaciteti se smanjuju na granici prema Crnoj Gori. Ovo je naročito izraženo
kod punog opterećenja kabla (1000 MW) gdje vrijednosti prekograničnih kapaciteta pada
10
ispod sadašnjih vrijednosti. Izgradnjom i puštanjem u rad HVDC kabla postaje upitna
sigurnost izvoza električne energije iz BiH prema Crnoj Gori, uvažavajući planove izgradnje
proizvodnih objekata nakon 2016. godine. Posebnu pažnju treba posvetiti izgradnji
interkonekcije prema Crnoj Gori, DV 400 kV HE Višegrad – Pljevlja ili DV 400 kV Buk
Bijela – Brezna, čime bi se otklonila pomenuta zagušenja i omogućio izvoz električne
energije iz BiH u Italiju.
Slika 2.8.- Očekivani tokovi snaga u BiH u 2016. godine (maksimalni režim)
11
Slika 2.9.- Očekivani tokovi snaga u BiH u 2022. godine (maksimalni režim)
12
Slika 2.10.- Elektroenergetski sistem BiH – mart 2012. godina
3. INTEGRACIJA OBNOVLJIVIH IZVORA ELEKTRIČNE ENERGIJE
U Indikativnom planu za perod 2012.-2021. godina investitori su u kategoriji obnovljivih
izvora prijavili 46 hidroelektrana (HE) ukupne instalisane snage 2,221 MW, 48
vjetroelektrana (VE) ukupne instalisane snage 2,804 MW, jednu elektranu na bio masu snage
10 MW i jednu solarnu elektranu snage 10 MVA. U najvećem broju slučajeva, tehnička i
administrativna dokumentacija za ove objekte je bila na vrlo niskom nivou, mada su svi
investitori imali sudsku registraciju za obavljanje djelatnosti proizvodnje, prijenosa i
distribucije električne energije.U skladu sa važećim propisima, NOS BiH i Elektroprenos
nemaju ovlaštenja da uskraćuju pristup prijenosnoj mreži, naročito ako se uzme u obzir Član
23, Poglavlja V, Direktive 2009/72EZ.
Zbog toga je od suštinske važnosti donošenje odgovarajućih Zakona o obnovljivim izvorima
sa preciznim procedurama koje bi investitori trebali da zadovolje, čime bi se s jedne strane
izvršila selekcija investitora i realnije predvidjeli dinamički planovi izgradnje, a s druge
strane omogućilo Elektroprenosu i NOS BiH-u da planski pristupe realizaciji priključaka
novih proizvodnih kapaciteta i eventualnom pojačanju elemenata prijenosne mreže.
Za prethodne Indikativne planove je očigledno da su investitori prijavljivali nerealne planove
za objekte, posebno VE čija je izvjesnost izgradnje i ekonomska isplativost vrlo upitna, jer za
većinu potencijalnih lokacija nisu obavljena potrebna mjerenja vjetropotencijala. Ni za jednu
VE nije usvojen Elaborat o priključku na prijenosnu mrežu pa prema Pravilniku o priključku
zvanično nije mogla početi izgradnja ni jedne VE. Shodno odredbama Mrežnog kodeksa ni
jedna VE nije bilansno uključena u Indikativni plan razvoja proizvodnje, tako da ni
Elektroprenos BiH nije imao elemenata za uključenje VE u plan razvoja prijenosne mreže.
Uz činjenicu da je Elektroprenosu BiH potrebno bar 2-3 godine za obezbjeđenje potrebnih
dozvola, izradu projektne dokumentacije, obezbjeđenje opreme i izgradnju, nije realno
očekivati da bar neka od prijavljenih VE bude u pogonu do 2015. godine.
Pored toga, Elektroprenos BiH je dopisom br 01-1354/11 od 10.03.2011 godine obavjestio
DERK, NOS BiH i nadležna entitetska ministarstva da neće dozvoljavati priključak na
prijenosnu mrežu vjetroelektrana sve dok se ne usvoji odgovarajuća studija kojom će se
definisati granične vrijednosti instalisanih snaga vjetroelektrana, a Ministarstvo industrije,
energetike i rudarstva RS je svojim dopisom br 05.05/312-498-11 od 03.08.2011. godine
obavijestilo NOS BIH da je Vlada RS donijela zaključak u kojem se navodi da sve opštine
obustave sve dalje aktivnosti sa investitorima vezano za istraživanje vjetra (sklapanje
ugovore, izdavanje urbanističkih saglasnosti ili dodjeljivanje zemljišta na korištenje).
Također, zaključkom Vlade RS, te odredbom Uredba o proizvodnji i potrošnji električne
energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije (Službeni glasnik RS 28/11 i 39/11), Vlada RS
će podsticati proizvodnju električne energije iz vjetroelektrana do 100 MW do 2020. godine.
U Federaciji BiH je u toku izrada Akcionog plana za obnovljive izvore.
Poseban problem vezan za integraciju proizvodnih kapaciteta na bazi obnovljivih izvora
predstavlja predikcija njihove proizvodnje. Dok za HE i solarne elektrane predikcija
proizvodnje se sa prihvatljivom sigurnošću može odrediti nekoliko dana pa i sedmica
unaprijed, za VE predikcija se vrši svaka 4 sata, a u sistemima sa velikim udjelom VE i svaka
2 sata, te se eventualne korekcije dostavljaju operatoru sistema.
3.1. Rezultati studije „Integracija vjetroelektrana u elektroenergetski sistem i
tržišna pravila“
Zbog svega toga je NOS BiH, kao jedini subjekat odgovoran za sigurnost rada sistema i
regulaciju, inicirao izradu studije ‘’Integracija vjetroelektrana u elektroenergetski sistem i
tržišna pravila’’. Ovu studiju je izradio konzorcij ECA, KPMH i EIHP uz finansijsku podršku
EBRD. Prezentacija Studije je održana 16.12.2011. godine uz prisustvo oko 100 učesnika a
konačna verzija je objavljena na zvaničnoj internet stranici NOS BiH.
Studija je dala elemente koji NOS BiH-u omogućavaju donošenje ciljanih vrijednosti
instalisanih snaga VE sa aspekta regulacionih mogućnosti EES-a BiH i potrebnih investicija.
Sa aspekta potrebne regulacione snage u zavisnosti od instalisanih snaga VE, u Studiji su
razmatrane dvije varijante – 4-satna i 2-satna prognoza proizvodnje – tabela 3.1. i 3.2.
Tabela 3.1. – Potrebna sistemska regulacija u zavisnosti od instalisane snage VE (za 4-satnu
prognozu proizvodnje)
Instalisana snaga VE (MW)
160
352
637
950
1309
Potrebna snaga sekundarne regulacije
(MW)
Udio vremena
98% ukupnog vremena (nedovoljno za 175
h/god)
26
59
97
139
192
99% ukupnog vremena (nedovoljno za 88
h/god)
32
120
207
287
357
Maksimum – jednom u deset godina
104
217
397
500
544
Tabela 3.2. – Potrebna sistemska regulacija u zavisnosti od instalisane snage VE (za 2-satnu
prognozu proizvodnje)
Instalisana snaga VE (MW)
160
352
637
950
1309
Udio vremena
Potrebna snaga sekundarne regulacije
(MW)
98% ukupnog vremena (nedovoljno za 175
h/god)
15
33
53
76
101
99% ukupnog vremena (nedovoljno za 88
h/god)
19
41
68
96
125
Maksimum – jednom u deset godina
68
161
272
323
337
15
3.2. Kratak osvrt na pomoćne usluge
ENTSO-E OP Pravilo 1, D5.1. preporučuje četiri pristupa proračuna potrebnog kapaciteta za
sekundarnu rezervu (pozitivni dio opsega sekundarne regulacije) kao pomoćne usluge. To su:




Minimalni iznos rezerve po osnovu varijacije opterećenja i proizvodnje,
Vjerovatnoće nedostatka rezerve koja se dobija iz krive debalansa (99.9%),
Ispad najveće proizvodne jedinice u sistemu i
Očekivana varijacija i ponašanja opetrećenja i drugih specifičnih situacija.
U evropskim zemljama su zastupljena sva četiri principa u zavisnosti od specifičnosti
pojedine zemlje. NOS BiH koristi prvi pristup za određivanje kapaciteta za sekundarnu
rezervu, minimalni iznos rezerve po osnovu varijacije opterećenja i proizvodnje.
Tabela 3.3.- Potrebni nivo kapaciteta za sekundarnu regulaciju za 2012 godinu.
Mjesec
Iznos
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
58
56
55
51
48
48
48
49
51
53
55
59
DERK u svojoj Odluci za pomoćne usluge određuje cijenu za kapacitet, kao i obavezu
pojedinih elektroprivreda za pružanje ove pomoćne usluge. Dosadašnja praksa pokazuje, iako
je Odlukom definisano, da elektroprivrede ne obezbjeđuju potrebni kapacitet, npr. EP HZ
HB u toku 2011. nije ponudila ni jedan MW kapaciteta, dok ERS i EPBiH veoma često ne
nude kapacitet kroz noć. Slika 3.1. Ovo za posljedicu ima veoma velika neželjana
odstupanja. Slika 3.2.
Slika 3.1.- Ponuđeni kapacitet sekundarne rezerve u 2011. godini
16
Slika 3.2.- Neželjena odstupanja u 2011. godini
Ako se uzme u obzir veliki broj najava za izgradnju vjetrogeneratora, ovako loša situacija sa
pomoćnim uslugama će postati još gora, što dovodi do zaključka da se ovaj problem pod
hitno mora rješavati. Prema Studiji „Integracija vjetroelektrana u elektroenergetski sistem i
tržišna pravila“, potreban preduslov za regulaciju iz tabela 3.1. i 3.2. je prvenstveno
osiguranje potrebnog nivo kapaciteta za sekundarnu regulaciju (tabela 3.3.), a samim tim
svođenje neželjenih odstupanja EES BIH na minimum.
3.3. Dinamički plan i procjena snage vjetroelektrana za priključak na prijenosnu
mrežu
U skladu sa uobičajenom praksom da se prognoza proizvodnje vjetroelektrana vrši svaka 4
sata, potrebnog vremena za izgradnju priključnih dalekovoda, problematike vezano za
obezbjeđenje sekundarne regulacije, te potencijalnih lokacija prijavljenih od strane
investitora, NOS BiH u skladu sa članom 5.19.2. Mrežnog kodeksa (NOS BiH će periodično
određivati maksimalnu instalisanu snagu VE sa aspekta regulacionih karakteristika EES
BiH. Ove vrijednosti će se objavljivati u Indikativnom planu razvoja proizvodnje.) smatra da
su realne sljedeće vrijednosti instalisanih VE za naredni desetogodišnji period, uz prihvatljiv
rizik od 98% vjerovatnoće zadovoljenja bilansa snaga (prema Tabeli 3.1.):

za instalisanu snagu od oko 160 MW nisu potrebna dodatna ulaganja u sekundarnu
regulaciju ili proširenje prenosne mreže, osim izgradnje priključaka. Procjena perioda
za instalaciju ovog nivoa snage VE je do 2016. godine. Dodatni troškovi za priključak
se procijenjuju na oko 2 miliona KM. Procijenjeni troškovi za dodatni kapacitet
segundarne regulacije (26 MW) iz postojećih izvora su oko 4,7 miliona KM/god.

za instalisanu snagu od oko 350 MW (dodatnih oko 190 MW instalisane snage) koja
iznosi oko 8,5% sadašnje instalisane snage proizvodnih kapaciteta na prenosnoj
mreži, potrebna je dodatna snaga sekundarne regulacije. Sa aspekta prenosne mreže,
VE će u većini slučajeva biti priključene na 110 kV vodove, pa će radi izgradnje
priključaka i planiranog proširenja 110 kV mreže zbog povećanja sigurnosti napajanja
17
konzuma pripadajući troškovi biti po gruboj procjeni oko 22 miliona KM. Procjena
perioda za instalaciju ovog nivoa snage VE je do 2019. godine. Procijenjeni troškovi
za dodatni kapacitet segundarne regulacije (58 MW) su oko 10,7 miliona KM/god.

za instalisanu snagu od oko 640 MW (dodatnih oko 290 MW instalisane snage) koja
iznosi oko 17% sadašnje instalisane snage proizvodnih kapaciteta na prenosnoj mreži
biće potrebno da se obezbjedi i odgovarajuća snaga sekundarne regulacije iz novih
proizvodnih kapaciteta kao i dodatna ulaganja u proširenje prenosne mreže zavisno od
koncentracije VE. Procjena perioda za instalaciju ovog nivoa snage VE je do 2023.
godine, odnosno kraj planskog perioda. Troškovi za priključak i pojačanja prenosne
mreže se procijenjuju na oko 44 miliona KM. Procijenjeni troškovi za dodatni
kapacitet segundarne regulacije (97 MW) su oko 17,5 miliona KM/god.
NOS BiH će, u skladu sa dinamikom izgradnje novih proizvodnih kapaciteta i mogućnostima
da obezbjedi potrebnu snagu za sekundarnu regulaciju, u narednim Indikativnim planovima
potvrđivati ili mjenjati ciljne vrijednosti instalisane snage VE. S tim u vezi, neophodno je
uskladiti potrebnu legislativu kako bi investitori mogli prilagoditi i uskladiti svoje dinamičke
planove. Od izuzetne važnosti je donošenje usklađenog nacionalnog (državnog) akcionog
plana (cilja) za obnovljivu energiju kojeg su donijele sve zemlje u regionu, osim Bosne i
Hercegovine [L.3.], tabela 3.4.:
Tabela 3.4.- Ciljevi za obnovljivu energiju u regionu
DRŽAVA
Albanija
CILJ
18% OIE u ukupnoj primarnoj energiji do 2020,
4% u vjetroelektranama do 2020,
5% proizvodnje iz bio goriva do 2010, 15% do 2015,
2% ukupne proizvodnje iz OIE iz kapaciteta većih od 100 MW
Bosna i Hercegovina
Hrvatska
Crna Gora
Srbija
20% OIE u ukupnoj finalnoj potrošnji do 2020,
9-10% učešća vjetroelektrana u ukupnoj finalnoj potrošnji,
10% bio goriva u ukupnoj potrošnji benzina i dizel goriva do 2020,
35% OIE u ukupnoj proivodnji do 2020.
Više od 20% OIE u potrošnji do 2015,
Analizira se učešće mHE, ali još nema konačnog cilja,
Novi zakon o energetici (2009) definisani su indikativni ciljevi OIE
1,5-2% učešća OIE u finalnoj potrošnji,
4,5% učešća OIE u proizvodnji do 2010,
20% smanjenja potrošnje do 2020.
Kosovo (UNSR 1244) 7,78% učešća OIE u ukupnoj proizvodnji do 2016.
Makedonija
Turska
30% smanjenja potrošnje do 2020 u odnosu na 2006,
20% učešća OIE u finalnoj potrošnji do 2020,
10% učešća bio goriva u transport do 2020,
30% smanjenja emisije stakleničkih plinova
(20% na bazi
proizvodnje iz uglja) do 2020.
30% učešća OIE u proizvodnji do 2023,
Izgradnja novih kapaciteta na bazi vjetroenergije (20.000 MW),
geotermalne energije (600 MW) i maksimalno korištenje hidro i
solarnog potencijala.
18
Napomena: Vlada RS je „Uredbom o proizvodnji i potrošnji energije iz obnovljivih izvora i
kogeneracije“ odredila podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora za 230,80 MW do 2020.
godine (Tabela 3.5), dok je Vlada FBiH „Kriterijima za korištenje sredstava za podsticanje
proizvodnje električne energije iz OIEIK u 2012. godini“ odredila podsticanje proizvodnje iz
obnovljivih izvora za 19,8 MW u 2012. godini (Tabela 3.6).
Tabela 3.5.- Količine podsticane električne energije iz obnovljivih izvora
(izvor: Sl. Glasnik br. 28, 22.03.2011. godine)
19
Tabela 3.6.- Podsticanje proizvodnje iz OiE u 2012. godini
(izvor: kriteriji za korištenje sredstava za podsticanje proizvodnje električne energije iz OIEIK u
2012. Godini - FMERI)
20
4. OSTVARENJE ELEKTROENERGETSKOG BILANSA U 2011.
GODINI
U Tabelama 4.1, 4.2. i 4.3. prikazani su relevantni podaci o ostvarenju elektroenergetskog
bilansa u 2011. godini po mjesecima na prijenosnoj mreži Bosne i Hercegovine.
U odnosu na ostvarenje bilansa 2009. godine, i bilansa za 2010. godinu, ostvarenje bilansa
2011. godine na prijenosnoj mreži [L.4.] pokazuje slijedeće:
Postignut je pad proizvodnje na prijenosnoj mreži EES BiH u odnosu na prethodnu godinu za
11,9% i podbačaj plana proizvodnje za 2011.godinu u iznosu od 2,2%;
Proizvodnja HE u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu je značajno smanjena i to za
45,5%. Proizvodnja HE u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu je imala povećanje za
32,1% i sličan porast 2009. u odnosu na 2008. godinu u iznosu od 30% što je rezultiralo
ukupnom dvogodišnjem povećanju proizvodnje od 70,5%. Ovo ponovo ukazuje na značajne
hidrološke oscilacije;
Proizvodnja TE u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu je značajno veća i to za 22,4% što
je poboljšalo energetski bilans u BiH;
Suficit električne energije na prijenosnoj mreži u 2011. godini se smanjio na 1.491 GWh (u
prethodnim godinama se kretao izmedju 605,8 u 2007 godini i 4084,6 GWh u prošloj godini).
Prošle godine bilans EES BiH je bio negativan u dva mjeseca (juli, avgust) dok ove godine je
negativan u tri mjeseca (septembar, novembar i decembar);
U ostvarenju elektroenergetskog bilansa u 2011. godini bilježi se povećanje potrošnje
električne energije za 3,6% što je nastavilo kontinuitet porasta iz prethodne godine i
predstavlja daljnje povećanje u odnosu na smanjenje potrošnje u 2009. godini u iznosu od
4,87%. U 2008. godini indeks je bio pozitivan sa 4,31%. Direktno priključeni potrošači su
ponovo imali porast i to izmedju 10 – 12% po Elektroprivredama što potvrdjuje porast
potrošnje od 28,7% u prošloj godini za razliku iz 2009. godine sa negativnim indeksom od
27%. Generalno, potrošnja u posljednjih pet godina, uz neke oscilacije, ima blagi porast.
Sagledavajući potrošnju prema planu za 2011. godinu ista predstavlja 98,6% planirane
potrošnje;
Vršna satna snaga konzuma na prijenosnoj mreži u 2011. godini iznosila je 2150 MW što je
smanjenje u odnosu na prošlogodišnju (2173 MW) za 1,1% kada je bila najveća u
dosadašnjem periodu;
Na osnovu ostvarenog bilansa elektroenergetskog sistema BiH ove godine može se
konstatovati smanjenje proizvodnje električne energije identično kao 2007. godine – oba puta
uzrokovano nepovoljnim hidrološkim uslovima. Potrošnja u zadnje dvije godine bilježi blagi
porast i dostigla je vrijednost iz 1990. godine medjutim sa naglaskom na drugačiju raspodjelu
potrošača – u ovim godinama glavni potrošač su domaćinstva.
21
Tabela 4.1.- Bilans električne energije na prijenosnoj mreži
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
2011
2011/
2010
2010
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
%
MWh
Proizvodnja električne energije na prijenosnoj mreži
(1)
HE
821,829
461,679
513,425
461,165
304,189
241,398
239,156
199,812
268,795
276,153
224,456
278,086
4,290,142
54.5%
7,870,400
(2)
TE
Proizvodnja
UKUPNO (1+2)
Energija primljena iz
distributivne mreže
783,972
759,990
881,118
537,223
757,687
782,441
849,947
841,811
638,440
878,447
859,575
834,129
9,404,777
122.4%
7,683,000
1,605,801
1,221,668
1,394,543
998,388
1,061,875
1,023,839
1,089,103
1,041,623
907,234
1,154,600
1,084,030
1,112,215
13,694,919
88.1%
15,553,400
2,511.8
2,190.8
2,618.1
2,780.5
3,211.8
1,901.2
898.0
1,137.0
581.4
548.9
335.0
1,076.7
19,791.2
23.5%
84,300
Potrošnja električne energije sa prijenosne mreže
Ditsributivne
kompanije
919,961
809,797
822,480
Direktno priključeni
potrošači *
203,140
204,181
226,527
698,541
690,640
668,386
709,884
726,458
690,790
766,843
835,567
900,490
9,239,838
102.2%
9,043,300
217,549
225,844
221,780
231,460
229,454
214,241
222,003
218,667
225,016
2,639,863
108.8%
2,425,500
95.9%
337,900
(3)
(4)
(5)
(6)
(7)
(8)
Prijenosni gubici
Potrošnja UKUPNO
(5+6+7)
34,098
25,841
28,721
24,975
25,819
20,535
26,027
28,442
20,316
26,154
30,729
32,511
324,169
1,157,200
1,039,820
1,077,728
941,065
942,303
910,701
967,371
984,354
925,347
1,015,000
1,084,964
1,158,018
12,203,870
57,323
119,573
113,138
121,732
57,269
-18,113
139,599
-934
-45,803
1,491,049
103.4%
11,806,700
Bilans električne energije na prijenosnoj mreži u BiH
(9)
Bilans (3 - 8)
*
448,601
181,848
316,815
Uključujući potrošnju kvalifikovanih kupaca
22
1.81%
Tabela 4.2.- Proizvodnja električne energije na prijenosnoj mreži
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
2011
2011/
2010
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
%
HE Jablanica
104,822
54,964
65,011
72,244
34,528
28,654
35,369
35,693
38,168
54,650
40,121
34,271
598,493
59.6%
HE Grabovica
36,009
20,690
24,940
25,693
13,809
10,407
12,066
12,658
13,166
20,068
16,489
15,494
221,487
54.4%
HE Salakovac
49,191
24,392
36,547
38,201
17,437
10,725
13,231
11,968
11,493
20,565
18,278
29,556
281,584
42.1%
HE Višegrad
106,270
82,272
94,892
81,830
105,234
55,354
36,084
23,356
21,772
41,782
26,416
42,106
717,368
55.9%
HE Trebinje 1
107,046
38,803
42,642
46,540
20,911
14,051
16,128
16,838
28,648
16,110
15,009
15,647
378,373
47.6%
HE Trebinje 2
HE Dubrovnik
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
(G2)
77,236
60,452
66,821
73,336
29,094
22,358
17,988
19,266
62,043
30,100
36,785
46,282
541,761
68.0%
HE Bočac
24,177
14,476
21,191
18,976
23,397
18,481
11,450
9,860
7,659
5,692
7,254
11,845
174,458
49.3%
HE Rama
102,158
101,882
94,571
47,444
7,158
47,675
71,043
44,809
66,753
65,121
43,362
20,038
712,016
80.6%
HE Mostar
27,781
15,685
22,249
21,784
13,782
8,817
9,777
9,230
8,538
13,347
12,247
19,145
182,381
56.9%
HE Jajce 1
27,252
16,757
20,785
20,627
20,430
17,434
9,520
8,974
5,194
4,965
4,774
13,442
170,154
52.9%
HE Jajce 2
9,575
6,561
7,874
7,456
7,918
6,565
4,939
4,293
3,773
3,753
3,639
5,305
71,652
90.8%
PHE Čapljina
118,443
4,675
4,763
0
6,889
0
1,106
2,590
1,571
0
82
23,724
163,844
20.6%
HE Peć-Mlini
HE Mostarsko
Blato*
HIDRO
ELEKTRANE
16,210
6,339
8,345
4,533
3,603
876
456
277
17
0
0
1,230
41,886
33.9%
15,659
13,731
2,794
2,501
0
0
0
0
0
0
0
0
34,685
84.4%
821,829
461,679
513,425
461,165
304,189
241,398
239,156
199,812
268,795
276,153
224,456
278,086
4,290,142
54.5%
TE Tuzla
242,718
320,914
354,697
255,892
313,429
291,801
333,246
305,743
280,346
379,869
342,834
317,288
3,738,776
124.2%
TE Kakanj
227,823
190,935
207,117
120,198
177,276
189,898
180,215
195,917
187,467
170,643
177,879
190,875
2,216,244
122.0%
TE Ugljevik
181,092
115,726
161,606
152,420
190,784
153,468
175,716
187,338
5,588
169,706
179,014
163,766
1,836,224
139.6%
TE Gacko
TERMO
ELEKTRANE
PROIZVODNJA
132,340
132,415
157,697
8,713
76,198
147,274
160,769
152,814
165,039
158,228
159,848
162,199
1,613,534
104.8%
783,972
759,990
881,118
537,223
757,687
782,441
849,947
841,811
638,440
878,447
859,575
834,129
9,404,777
122.%
1,605,801
1,221,668
1,394,543
998,388
1,061,875
1,023,839
1,089,103
1,041,623
907,234
1,154,600
1,084,030
1,112,215
13,694,919
88.1%
PROIZVODNJA
* Energija proizvedena u testnom radu
23
• Termo • Hidro
GWh
1,800
1,600
1,400
1,200
822
1,000
513
462
304
800
241
239
200
276
224
278
878
860
834
X
XI
XII
269
461
600
400
783
760
881
758
782
850
V
VI
VII
842
638
537
200
0
Mjesec
I
II
III
IV
VIII
Slika 4.1 - Struktura proizvodnje po mjesecima u 2011. godini
24
IX
Tabela 4.3.- Potrošnja električne energije na prijenosnoj mreži
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
2011
2011/
2010
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
%
181,708
57,890
63,817
31,897
16,902
164,300
50,977
58,305
28,481
18,623
165,013
54,014
59,394
28,727
19,325
135,128
45,651
51,668
23,077
15,653
131,992
49,234
50,494
22,798
14,885
124,562
47,683
48,208
21,108
14,600
130,854
51,075
51,157
22,210
15,212
131,679
51,789
52,880
22,589
15,902
128,680
48,718
48,667
22,298
14,613
149,442
52,051
55,027
26,281
16,100
170,645
54,753
60,385
28,519
17,491
181,786
58,574
62,212
31,005
19,545
1,795,790
622,408
662,214
308,991
198,851
101.3%
103.2%
101.6%
110.7%
102.1%
966
1,242
904
1,885
1,676
1,152
911
989
1,499
907
1,045
1,055
14,231
109.5%
353,181
130,535
90,523
89,046
21,084
39,459
34,316
404,962
321,927
117,078
83,297
79,208
18,182
35,928
32,675
366,367
327,376
120,519
82,909
82,154
17,702
38,113
37,533
378,930
273,062
103,811
77,521
74,431
13,971
35,302
34,117
339,153
271,079
101,691
78,043
72,748
14,635
35,957
34,925
338,000
257,313
99,195
76,128
69,874
15,263
35,160
38,217
333,838
271,419
101,325
80,775
73,172
16,388
39,441
41,323
352,424
275,828
102,899
82,442
73,592
18,030
40,078
38,888
355,929
264,475
100,354
79,408
70,588
15,971
36,533
28,608
331,462
299,808
113,219
86,880
77,097
16,095
38,366
31,307
362,965
332,838
122,427
88,382
80,954
17,574
39,937
33,859
383,133
354,178
130,117
94,809
88,238
19,609
40,187
34,713
407,673
3,602,484
1,343,170
1,001,117
931,102
204,504
454,461
420,481
4,354,835
102.5%
102.4%
104.2%
99.7%
104.4%
102.0%
112.5%
103.1%
54,788
47,001
46,736
34,192
34,032
34,556
37,953
40,283
36,529
38,003
43,853
51,879
499,806
99.2%
33,266
15,377
48,689
10,252
93,458
255,830
28,718
13,108
27,730
8,922
103,065
228,544
29,647
13,666
26,944
8,908
113,790
239,692
23,548
11,797
22,756
8,023
109,547
209,863
23,323
11,780
20,797
7,718
114,843
212,493
22,596
10,899
22,743
7,437
110,411
208,642
24,125
11,930
25,554
8,366
114,826
222,753
25,015
12,399
27,177
8,813
115,177
228,866
23,715
11,160
25,818
7,885
112,135
217,242
24,839
12,349
27,860
8,722
115,289
227,063
27,784
12,984
30,021
9,429
111,763
235,835
31,523
14,981
32,650
10,834
114,847
256,715
318,100
152,430
338,740
105,309
1,329,152
2,743,536
98.5%
97.1%
114.6%
99.7%
137.0%
116.5%
74,400
67,200
74,300
72,000
74,400
72,000
74,400
74,400
72,000
74,500
72,000
74,400
876,000
100.0%
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
34,728
29,941
28,709
22,011
20,512
18,373
20,349
20,890
19,853
24,511
30,429
32,540
302,846
97.9%
1,123,101
1,013,979
1,049,007
916,089
916,484
890,166
941,344
955,912
905,031
988,846
1,054,235
1,125,506
11,879,701
103.6%
0
0
0
0
0
0
187
0
0
0
0
21,217
21,403
972.9%
1,123,101
1,013,979
1,049,007
916,089
916,484
890,166
941,531
955,912
905,031
988,846
1,054,235
1,146,723
11,901,104
103.7%
POTROŠNJA
Elektrokrajina
Elektrodoboj
Elektrobijeljina
Elektrodistribucija Pale
Elektrohercegovina
RiTE ERS (Ugljevik i
Gacko)
ERS
ED Sarajevo
ED Tuzla
ED Zenica
ED Mostar
ED Bihac
Direktni potrošači
EPBiH
ED HercegovačkoNeretvanska
ED Zapadnohercegovačka
ED Herceg Bosanska
ED Srednja Bosna
ED Posavska
Direktni potrošači
EPHZHB
Aluminij (kvalifikovani
kupac)
BSI Jajce (kvalifikovani
kupac)
Distrikt Brčko
Potrošnja na prijenosnoj
mreži
Pumpni rad PHE Čapljina
Preuzimanje sa
prijenosne mreže
25
U Tabeli 4.4. Prikazani su podaci o mjesečnim maksimalnim i minimalnim dnevnim
potrošnjama električne energije u 2011. godini.
Tabela 4.4.- Podaci o karakterističnoj dnevnoj potrošnji električne energije u 2011. godini
MAX SATNA POTROŠNJA
MIN SATNA POTROŠNJA
MAX DNEVNA
POTROŠNJA
MIN DNEVNA
POTROŠNJA
MWh/h
DAN
SAT
MWh/h
DAN
SAT
MWh
DAN
MWh
DAN
Januar
2,083
05-01-2011
S18
1,051
17-01-2011
S04
41,460
05-01-2011-
34,643
09-01-2011-
Februar
Mart
April
Maj
Juni
Juli
August
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
1,996
1,963
1,737
1,664
1,597
1,654
1,730
1,682
1,630
2,011
2,150
03-02-2011
02-03-2011
14-04-2011
05-05-2011
22-06-2011
14-07-2011
29-08-2011
13-09-2011
01-10-2011
19-11-2011
31-12-2011
S19
S19
S21
S21
S22
S15
S21
S21
S20
S18
S18
1,066
974
912
895
911
872
954
899
901
1,007
1,071
21-02-2011
28-03-2011
25-04-2011
23-05-2011
12-06-2011
22-07-2011
31-08-2011
26-09-2011
03-10-2011
07-11-2011
16-12-2011
S04
S04
S04
S04
S06
S04
S05
S04
S04
S04
S04
40,313
39,442
34,137
32,749
32,240
34,283
34,264
32,873
35,966
39,941
41,479
03-02-2011
02-03-2011
14-04-2011
09-05-2011
23-06-2011
14-07-2011
25-08-2011
14-09-2011
21-10-2011
23-11-2011
29-12-2011
35,668
30,866
29,141
28,777
28,923
29,171
30,745
28,999
29,411
32,824
35,574
20-02-2011
27-03-2011
24-04-2011
01-05-2011
12-06-2011
03-07-2011
14-08-2011
25-09-2011
02-10-2011
06-11-2011
04-12-2011
MWh/h
2,500
2,083
2,000
1,996 1,963
2,011
2,150
1,737 1,664
1,730 1,682
1,630
1,597 1,654
1,500
1,051 1,066
1,000
974
912
895
911
872
954
899
901
1,007 1,071
500
0
Slika 4.2.- Minimalna i maksimalna satna potrošnja po mjesecima u 2011. godini
U Tabeli 4.5. i pripadajućim dijagramima prikazani su dnevni izvještaji za 31.12.2011.
godine kao dan u kome je postignuta vršna satna snaga konzuma na prijenosnoj mreži, i
dnevni izvještaj za 22.07.2011. godine kada je postignuto minimalno satno opterećenje
konzuma na prijenosnoj mreži. Može se konstatovati da i dalje postoji relativno
nepovoljan odnos maksimalnih i minimalnih satnih vrijednsti opterećenja konzuma BiH
na prijenosnoj mreži i to ne samo između sezonskih vrijednosti, već i između satnih
vrijednosti u toku jednog dana.
U danu kada je postignuto vršno opterećenje konzuma, odnos satnog maksimalnog i
minimalnog opterećenja iznosi 1,78 (2150/1207). U danu u kome je postignuto
minimalno opterećenje ovaj odnos je isti 1,78 (1552/872).
26
Ista tabela sa pripadajućim dijagramima daje i pregled Max. i Min. dnevnog opterećenja u
2011.godini.
Tabela 4.5.- Karakteristične potrošnje električne energije u 2011. godini
Max satna potrošnja
Min satna potrošnja
Max dnevna
Min dnevna
MWh
Dan
Sat
MWh
Dan
Sat
MWh
Dan
MWh
Dan
2,150
31.12.2011.
S18
872
22.07.2011.
S04
41,479
29.12.2011.
28,777
01.05.2011.
2,500
MW
2,150 MW
2,066 MW
2,000
1,552 MW
1,500
1,000
1,446 MW
1,207 MW
872 MW
500
0
1,251 MW
Max opterećenje
31.12.2011.
960 MW
Min opterećenje
Max potrošnja
Min potrošnja
22.07.2011.
29.12.2011.
01.05.2011.
Slika 4.3.- Dijagrami potrošnje za karakteristične dane u 2011. godini
27
5. PROIZVODNJA I POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U
BOSNI I HERCEGOVINI U PROTEKLOM PERIODU
U Tabeli 5.1. prikazani su podaci o proizvodnji i potrošnji električne energije, a Tabeli
5.2. bilansi snaga za maksimalno satno opterećenje konzuma BiH u periodu 2002.-2011.
godina prema godišnjim izvještajima koje je pripremio NOS BiH (do jula 2005. godine
ZEKC).
Izgled tabela je prilagođen potrebama Indikativnog plana razvoja proizvodnje, jer u
proteklom periodu za neke godine NOS BiH (ZEKC) nije raspolagao detaljnim
statističkim podacima o ukupnoj potrošnji pojedinih kategorija potrošača (to je i sada
vezano za potrošače „Javna rasvjeta“). Potrebno je napomenuti da je uključivo sa 2011.
godinom rubrika obnovljivih izvora priključenih na mrežu prijenosa ostala prazna.
U Tabeli 5.3. za prijenosni sistem Bosne i Hercegovine prikazani su karakteristični
godišnji pokazatelji za period 2002 – 2011. god.
Ukupna proizvodnja i potrošnja električne energije u BiH u periodu 1990. – 2011. godina
na godišnjem nivou, prema izvještajima NOS BiH, prikazana je na dijagramu Slika 5.1.
28
Tabela 5.1.
R.b.
Ostvareno
Godina
Pozicija
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
9,147,770
9,734,965
10,140,892
10,662,510
10,796,667
10,870,500
11,338,800
10,786,500
11,468,900
11,879,700
-0.39
6.42
4.17
5.14
1.26
0.68
4.31
-4.87
6.33
3.58
1
Godišnja potrošnja na prijenosnoj mreži (MWh)
2
Godišnji stopa rasta potrošnje (%)
3
Industrijska potrošnja (%)
38.1
32.1
35.9
4
Transport (%)
0.9
1.0
1.3
5
Ostala potrošnja (%)
17.6
19.0
19.1
6
Domaćinstva (%)
43.4
48.0
43.9
7
Javna rasvjeta (%)
8
Proizvodnja iz obnovljivih izvora na VN (MWh)
9
Proizvodnja na distributivnoj mreži (MWh)
10
311,000
247,300
299,500
324,700
349,749
361,000
526,900
87,800
84,300
19,791
Proizvodnja na prijenosnoj mreži (MWh)
10,473,820
10,992,488
12,415,287
12,393,225
13,277,084
11,800,400
13,270,200
13,994,900
15,553,500
13,694,919
11
Ukupna proizvodnja (MWh)
10,784,820
11,239,788
12,714,787
12,717,925
13,626,833
12,161,400
13,797,100
14,082,700
15,637,800
13,714,710
12
Gubici na prijenosnoj mreži (MWh)
267,850
294,844
321,292
383,705
311,071
312,000
326,500
306,100
337,900
324,169
13
Gubici na prijenosnoj mreži u odnosu na (1) (%)
2.93
3.03
3.17
3.60
2.88
2.87
2.88
2.84
2.95
2.73
14
Pumpni rad
12,400
0.00
0.00
2,200.00
21,403.00
15
Ukupna potrošnja na prijenosnoj mreži (1+12+14)
9,415,620
10,029,809
10,462,184
11,046,215
11,107,738
11,194,900
11,665,300
11,092,600
11,809,000
12,203,869
16
Gubici na prijenosnoj mreži u odnosu na (10) (%)
2.56
2.68
2.59
3.10
2.34
2.64
2.46
2.19
2.17
2.37
17
BILANS NA PRIJENOSNOJ MREŽI (10-15) (MWh)
1,058,200
962,679
1,953,103
1,347,010
2,169,346
605,500
1,604,900
2,902,300
3,744,500
1,491,050
29
Tabela 5.2a
R.b.
Ostvareno
Godina
Pozicija
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
18
Vršna snaga konzuma na prijenosnij mreži (MW)
1741
1854
1879
2005
2019
2078
2117
2033
2173
2150
19
Angažovana snaga izvora na mreži prijenosa (MW)*
2141
2074
2598
2446
1707
2206
2435
2273
2870
1956
20
Potrebna snaga primarne rezerve (MW)**
12
12
12
13
13
14
14
14
14
14
21
Potrebna snaga sekundarne rezerve (MW)**
50
53
53
56
57
58
59
57
59
59
22
Potrebna snaga tercijerne rezerve (MW)**
250
250
250
250
250
250
250
250
250
250
23
BILANS (19-18) (MW)
400
220
719
441
-312
128
318
240
697
-194
Tabela 5.2b
R.b.
Ostvareno
Godina
Pozicija
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
24
Faktor godišnjeg opterećenja konzuma BiH - mg
0.60
0.60
0.61
0.61
0.61
0.60
0.61
0.61
0.61
0.63
25
Vrijeme iskorištenja maks. god. opterećenja Tg(h)
5254
5251
5397
5318
5348
5231
5356
5306
5277
5526
26
Srednje godišnje opterećenje Pg (MW)
1044
1111
1154
1217
1232
1241
1291
1231
1309
1356
30
Proizvodnja i potrošnja el.energije EES BiH 1990-2010.
GWh
18000
16000
14000
12000
10000
8000
6000
4000
2000
0
1990 1991
1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Godina
Potrošnja EES BiH
Proizvodnja EES BiH
Slika 5.1.- Ukupna proizvodnja i potrošnja električne energije u BiH u periodu 1990. – 2011. godina na godišnjem nivou
31
6. ENERGETSKI BILANS I TEHNIČKI PARAMETRI PROIZVODNIH
KAPACITETA
U Tabelama 6.1. i 6.2. prikazani su tehnički parametri elektroenergetskih izvora priključenih
na prijenosnu mrežu, a u tabelama 6.3., 6.4. i 6.5. planski bilansi električne energije za 2012.
godinu.
Planirana proizvodnja na prijenosnoj mreži Bosne i Hercegovine u 2012. godini iznosi
13385,7 GWh i manja je za 309,2 GWh u odnosu na realizovanu proizvodnju u 2011. godini,
odnosno predviđa se smanjenje proizvodnje za 2,3% u odnosu na ostvarenje u protekloj
godini.
Tabela 6.1.- Hidroelektrane
Drina
Lištica
Tihaljina
*)
370420
367.90
8,02/9,30
3,43/6.47
530,8/466
1168
400
731
695.00
192.00
423.00
235-270
127,7/288
792
656.50
154,5-159,5
118,5-123
74-76,5
425,8-427,1
254-282
330,5-336
2,9/5
5,3/16
0,4/6
2
5,09/42,9
10,0/101,0
342
593
310
247
307
1108
279.20
397.40
245.30
220.00
273.90
909.20
249-252
0,2/0,74
72-80
Kote
(MW)
(MW)
(m3/s)
(m)
3
2x54+1x63
171
3x70
352-402
(GWh/hm
3)
1010,7/107
4,6
Čapljina
Rama
2
2
2
2x108
2x220
2x80
108
440
160
288-295
224-231,5
536-595
Jablanica
6
6x30
180
Grabovica
Salakovac
Mostar
Jajce I
Bočac
Višegrad
Mostarsko
blato
Peć-Mlini
2
3
3
2
2
3
2x57
3x70
3x24
2x30
2x55
3x105
114
210
72
60
110
315
2x48,5
2x112,5
2x32
2x30+4x
35
2x190
3x180
3x120
2x30
2x120
3x270
2
2x30
60
2x18
2
2x15,3
30.6
2030.6
2x15
Br.
agr
.
Akumulac
ija
Dubrovnik
*)
Vrbas
(GWh)
Protok
Naziv
objekta
Trebinje I
Neretva
(GWh)
Max snaga
na mreži
prijenosa
Sliv
Trebišnjica
SGP
Planirana
proizvodnj
a u 2012.
na mreži
prijenosa
Instalisana
snaga
agregata
88.00
73.00
4820.40
– Bilansira se samo G2
Tabela 6.2.- Termoelektrane
Naziv
objekta
Oznaka
bloka
G3
(K1,K2)
G4
G5
G6
Tuzla 2
Tuzla 3
Tuzla 4
Tuzla 5
TUZLA
Kakanj 3
Kakanj 4
Kakanj 5
G5
G6
G7
KAKANJ
Instalisan
a snaga
agregata
Maksimaln
a snaga na
mreži
prijenosa*)
Tehnički
minimu
m
Prividn
a snaga
(MW)
(MW)
(MW)
(MVA)
100
200
200
215
85
175
180
190
60
125
125
115
118
235
235
253
715
630
110
110
230
95
85
205
450
385
Specifična
potrošnja
*)
Moguća
proizvodnja*
*)
Planirana
proizvodnj
a u 2012.
na mreži
prijenosa
(kJ/kWh)
(GWh)
(GWh)
LM
LM
LM
M
14,400
12,150
12,200
11,810
462.00
1078.00
1078.00
1103.00
M
M
M
11,700
14,433
12,260
Vrst
a
uglja
921
60
55
140
125
137.5
270.5
3721.00
693
2845.40
627.00
478.00
1227.00
2332.00
2403.50
GACKO
G1
300
255
180
353
L
11,520
1149.40
1433.00
UGLJEVIK
G1
300
235.6
1505.6
155
353
M
11,470
1457.70
8660.10
1664.00
8345.90
*) - ''Studija elektroenergetskog sektora u BiH'' - Modul 3
**) - Za F BiH ''Strateški plan i program razvoja energetskog sektora F BiH (Vlada F BiH), za RS ostvarenje 2007.
32
Tabela 6.3.- Proizvodnja na mreži prijenosa
(GWh)
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
UKUPNO
HE Rama
HE Mostar
CHE Čapljina
HE Peć-Mlini
HE Jajce 1
HE Jajce 2
HE Mostarsko blato
HE Jablanica
HE Grabovica
HE Salakovac
TE Tuzla
TE Kakanj
HE Trebinje 1
HE Dubrovnik
PHE Čapljina*
HE Višegrad
HE Bočac
TE Gacko
TE Ugljevik
72.9
25.0
28.0
11.0
20.0
15.0
15.0
81.1
31.6
45.2
339.9
226.1
38.6
70.0
0.0
95.0
24.1
152.0
166.0
70.4
21.0
28.0
11.0
19.0
14.0
14.0
75.6
29.9
42.8
219.4
215.9
36.7
65.0
0.0
86.0
25.1
140.0
155.0
71.3
27.0
26.0
10.0
23.0
16.0
12.0
80.5
31.9
46.4
241.8
230.0
38.3
66.0
0.0
120.0
30.1
151.0
166.0
70.6
30.0
20.0
9.0
29.0
18.0
12.0
102.0
39.6
59.5
232.5
110.2
39.8
66.5
0.0
124.0
38.1
145.0
0.0
68.9
23.0
8.0
5.0
25.0
17.0
9.0
79.6
31.4
47.9
237.1
235.6
41.3
64.0
0.0
100.0
33.1
152.0
6.0
58.1
16.0
5.0
3.0
17.0
14.0
2.0
45.8
17.8
24.2
197.6
195.6
10.7
14.0
5.7
64.8
23.1
145.0
166.0
10.8
7.5
1.0
1.0
12.0
9.0
0.0
26.7
10.3
11.0
221.5
219.8
28.7
65.0
7.5
41.6
17.1
0.0
169.0
0.0
10.3
0.0
1.0
10.0
8.0
0.0
26.4
10.0
9.6
219.9
219.8
26.5
65.0
7.5
29.6
12.1
0.0
169.0
0.0
12.9
5.0
1.0
10.0
8.0
0.0
30.0
11.5
12.3
216.1
194.3
10.5
21.0
5.7
30.6
13.1
96.0
167.0
0.0
19.4
15.0
2.0
14.0
9.0
3.0
58.6
23.2
30.4
230.3
183.4
32.2
64.0
0.0
40.6
15.1
155.0
169.0
0.0
25.1
26.0
7.0
18.0
10.0
6.0
38.6
18.6
29.8
224.3
171.4
30.8
66.0
0.0
80.0
19.1
142.0
162.0
0.0
28.1
30.0
12.0
23.0
15.0
15.0
51.5
23.5
38.3
265.1
201.6
34.0
68.5
0.0
97.0
24.1
155.0
169.0
423.0
245.3
192.0
73.0
220.0
153.0
88.0
696.5
279.2
397.4
2,845.4
2,403.5
367.9
Ukupno HE u BiH
572.5
538.5
598.5
658.0
553.1
321.1
249.2
216.0
171.5
326.4
375.0
459.9
5,039.8
Ukupno TE u BiH
884.0
730.3
788.8
487.7
630.6
704.1
610.2
608.7
673.4
737.7
699.7
790.7
8,346.0
1,456.5
1,268.8
1,387.3
1,145.7
1,183.7
1,025.2
859.5
824.6
845.0
1,064.1
1,074.7
1,250.6
13,385.7
Ukupno
33
695.0
26.4
909.2
273.9
1,433.0
1,664.0
Tabela 6.4.- Potrošnja na mreži prijenosa
Tabela 6.4a. Bruto distributivna potrošnja
(GWh)
EP HZ HB
EP BiH
ERS
Distrikt Brčko
Ukupno Bruto Distr.
Potrošnja
I
148.50
417.91
340.72
35.70
II
127.90
372.34
308.69
31.30
III
121.90
386.28
308.47
28.80
IV
105.90
353.70
270.60
22.20
V
97.50
346.99
262.00
20.50
VI
94.30
341.56
250.65
19.90
VII
101.80
348.56
266.49
21.10
VIII
103.70
357.85
259.34
21.30
IX
99.30
362.66
267.06
21.10
X
103.90
376.54
295.00
26.30
XI
122.80
386.30
323.53
26.70
XII
141.00
418.40
364.55
35.90
UKUPNO
1368.50
4469.09
3517.09
310.80
942.83
840.24
845.45
752.40
726.99
706.41
737.95
742.19
750.12
801.73
859.33
959.85
9665.48
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
Tabela 6.4b. Direktni kupci (kvalifikovani i tarifni)
(GWh)
I
II
III
IV
Aluminij Mostar (kvalif dio)
74.40
69.60
74.30
72.00
74.40
72.00
74.40
74.40
72.00
74.50
72.00
74.40
878.40
Aluminij Mostar (tarifni)
93.00
87.00
92.90
90.00
93.00
90.00
93.00
93.00
90.00
93.10
90.00
93.00
1098.00
B.S.I. Jajce
20.10
18.80
20.10
19.40
20.10
19.40
20.10
20.10
19.40
20.10
19.40
20.10
237.10
0.50
0.50
0.50
0.50
0.50
0.50
0.50
0.50
0.50
0.50
0.50
0.50
6.00
27.39
27.39
27.39
29.59
29.59
29.59
29.59
29.59
29.59
27.39
27.39
27.39
341.88
Željeznice FBiH
2.87
2.72
3.13
3.52
3.66
3.33
3.45
3.61
3.51
3.65
3.74
4.17
41.36
Željezara Ilijaš
0.40
0.43
0.41
0.36
0.36
0.36
0.38
0.39
0.40
0.42
0.42
0.43
4.76
Cementara Kakanj
2.33
5.51
6.57
4.73
5.16
7.42
7.78
7.70
5.79
4.42
3.39
1.03
61.83
KTK Visoko
0.06
0.06
0.07
0.06
0.06
0.05
0.03
0.04
0.04
0.05
0.05
0.05
0.61
Glinica Zvornik
Željeznica RS
6.62
1.67
6.22
1.69
7.52
1.78
7.12
1.74
7.52
1.71
7.12
1.69
7.52
1.78
7.52
1.96
7.12
1.93
7.52
1.92
7.32
2.12
6.62
2.00
85.74
21.97
Novi rudnici Ljubija
2.56
1.95
1.90
1.73
1.78
1.77
2.26
2.16
2.24
2.33
2.43
2.55
25.66
Potrošnja HE, R i TE
1.35
1.08
1.09
1.89
1.85
0.95
1.87
1.90
1.40
1.08
1.38
1.04
16.88
Ukupno tarifni kupci
158.85
153.35
163.36
160.64
165.28
162.18
168.27
168.47
161.91
162.48
158.14
158.87
1941.80
Ukupno direktni kupci
233.25
222.95
237.66
232.64
239.68
234.18
242.67
242.87
233.91
236.98
230.14
233.27
2820.20
Željeznica FBiH
Mittal Steel Zenica
V
34
UKUPNO
Tabela 6.4c. Ukupna potrošnja u BiH
(GWh)
EP HZ HB
EP BiH
ERS
Distrikt Brčko
Kvalifikovani kupci
Ukupna potrošnja u BiH
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
UKUPNO
262.10
450.96
352.92
35.70
74.40
234.20
408.45
319.63
31.30
69.60
235.40
423.85
320.76
28.80
74.30
215.80
391.96
283.08
22.20
72.00
211.10
385.81
274.85
20.50
74.40
204.20
382.32
262.18
19.90
72.00
215.40
389.80
279.91
21.10
74.40
217.30
399.18
272.88
21.30
74.40
209.20
401.98
279.75
21.10
72.00
217.60
412.47
307.85
26.30
74.50
232.70
421.29
336.78
26.70
72.00
254.60
451.46
376.76
35.90
74.40
2,709.60
4,919.54
3,667.35
310.80
878.40
1,176.08
1,063.18
1,083.11
985.04
966.66
940.59
980.61
985.06
984.04
1,038.72
1,089.47
1,193.12
12,485.68
35
Tabela 6.5.- Planirani bilans električne energije za 2012. godinu
(GWh)
Bruto distrib. potrošnja
Direktni tarifni kupci
Proizvodnja na mreži prijenosa
DHE, MHE i ITE
UKUPNA Potrošnja
UKUPNA Proizvodnja
Bilans EP HZ H-B
Bruto distrib. potrošnja
Direktni tarifni kupci
Proizvodnja na mreži prijenosa
DHE, MHE i ITE
UKUPNA Potrošnja
UKUPNA Proizvodnja
Bilans EP BiH
Bruto distrib. potrošnja
Direktni tarifni kupci
Proizvodnja na mreži prijenosa
DHE, MHE i ITE
UKUPNA Potrošnja
UKUPNA Proizvodnja
Bilans ERS
Distrikt Brčko
Bruto distr. Potrošnja
Direktni tarifni kupci
Direktni kvalifikovani kupci
Direktni Kupci
Proizvodnja na mreži prijenosa
Proizvodnja DHE, MHE i ITE
Gubici prijenosa
Isporuka sa mreže prijenosa
Ukupna potrošnja u BiH
Ukupno proizvodnja u BiH
Bilans BiH (Proizv.-potr.-gubici)
I
II
III
IV
V
VI
148.5
113.6
186.9
2.5
262.1
189.4
-72.7
417.9
33.0
723.9
38.7
451.0
762.7
311.7
340.7
12.2
545.7
8.6
352.9
554.3
201.3
35.7
942.8
158.8
74.4
233.2
1,456.5
49.8
35.0
1,119.5
1,176.1
1,506.3
295.3
127.9
106.3
177.4
2.5
234.2
179.9
-54.3
372.3
36.1
583.6
36.2
408.5
619.9
211.4
308.7
10.9
507.7
8.3
319.6
516.0
196.4
31.3
840.2
153.3
69.6
222.9
1,268.8
47.0
29.0
1,010.0
1,063.2
1,315.8
223.6
121.9
113.5
185.3
2.5
235.4
187.8
-47.6
386.3
37.6
630.6
41.0
423.9
671.6
247.7
308.5
12.3
571.4
11.0
320.8
582.4
261.6
28.8
845.4
163.4
74.3
237.7
1,387.3
54.4
31.0
1,022.8
1,083.1
1,441.7
327.6
105.9
109.9
188.6
2.0
215.8
190.6
-25.2
353.7
38.3
543.7
41.5
392.0
585.3
193.3
270.6
12.5
413.3
11.3
283.1
424.7
141.6
22.2
752.4
160.6
72.0
232.6
1,145.7
54.8
27.0
925.0
985.0
1,200.5
188.5
97.5
113.6
155.9
2.0
211.1
157.9
-53.2
347.0
38.8
631.5
40.5
385.8
672.0
286.2
262.0
12.9
396.3
8.9
274.9
405.2
130.3
20.5
727.0
165.3
74.4
239.7
1,183.7
51.4
27.0
910.0
966.7
1,235.1
241.4
94.3
109.9
115.1
2.0
204.2
117.1
-87.1
341.6
40.8
480.9
38.8
382.3
519.7
137.4
250.7
11.5
429.2
7.1
262.2
436.3
174.1
19.9
706.4
162.2
72.0
234.2
1,025.2
47.9
22.0
885.9
940.6
1,073.1
110.5
36
VII
VIII
IX
101.8
113.6
41.3
1.5
215.4
42.8
-172.6
348.6
41.2
489.2
34.0
389.8
523.2
133.4
266.5
13.4
329.0
5.3
279.9
334.3
54.3
21.1
737.9
168.3
74.4
242.7
859.5
40.8
26.0
933.9
980.6
900.2
-106.4
103.7
113.6
29.3
0.5
217.3
29.8
-187.5
357.8
41.3
485.7
30.5
399.2
516.2
117.0
259.3
13.5
309.7
4.0
272.9
313.6
40.7
21.3
742.2
168.5
74.4
242.9
824.6
35.0
28.0
943.9
985.1
859.6
-153.4
99.3
109.9
36.9
1.0
209.2
37.9
-171.3
362.7
39.3
464.3
30.3
402.0
494.6
92.6
267.1
12.7
343.8
3.8
279.8
347.6
67.8
21.1
750.1
161.9
72.0
233.9
845.0
35.1
24.0
942.6
984.0
880.1
-128.0
X
XI
XII
103.9
113.7
62.4
1.5
217.6
63.9
-153.7
376.5
35.9
525.9
34.2
412.5
560.0
147.6
295.0
12.9
475.8
3.8
307.8
479.6
171.8
26.3
801.7
162.5
74.5
237.0
1,064.1
39.4
27.0
992.5
1,038.7
1,103.5
37.8
122.8
109.9
92.1
1.5
232.7
93.6
-139.1
386.3
35.0
482.7
35.4
421.3
518.0
96.7
323.5
13.3
499.9
6.8
336.8
506.7
169.9
26.7
859.3
158.1
72.0
230.1
1,074.7
43.6
30.0
1,038.7
1,089.5
1,118.3
-1.2
141.0
113.6
123.1
2.5
254.6
125.6
-129.0
418.4
33.1
580.0
40.6
451.5
620.5
169.1
364.6
12.2
547.6
9.1
376.8
556.7
179.9
35.9
959.8
158.9
74.4
233.3
1,250.6
52.2
35.0
1,133.2
1,193.1
1,302.8
74.7
UKUPNO
1,368.5
1,341.1
1,394.3
22.0
2,709.6
1,416.3
-1,293.3
4,469.1
450.4
6,622.0
441.6
4,919.5
7,063.7
2,144.1
3,517.1
150.3
5,369.4
87.8
3,667.3
5,457.2
1,789.9
310.8
9,665.5
1,941.8
878.4
2,820.2
13,385.7
551.5
341.0
11,858.2
12,485.7
13,937.2
1,110.5
Iz finalne Tabele 6.5 vidi se da je u 2012. godini planiran suficit električne energije od
1.110,5 GWh, odnosno 8% u odnosu na ukupnu planiranu proizvodnju, uključujući i MHE i
distributivne elektrane. Međutim, ipak treba primjetiti da se u četiri mjeseca očekuje
negativan bilans na nivou Bosne i Hercegovine, te da iskustva ukazuju na veliku osjetljivost
bilansa na hidrološke prilike. Negativan bilans je registrovan u tri mjeseca 2011. godine i u
dva ljetna mjeseca 2010. godine.
Sa aspekta raspoloživosti prijenosnih kapaciteta, u 2012. godini ne očekuju se ograničenja u
isporuci električne energije kupcima u Bosni i Hercegovini. Od 01.01.2008. godine svi kupci
električne energije u Bosni i Hercegovini, osim domaćinstava, imaju pravo sticanja statusa
''kvalifikovanog kupca'', ali bez obaveze da to pravo i ostvare. Ovu mogućnost je, za sada,
samo djelimično iskoristio Aluminij Mostar, dok su svi ostali kupci deklarisani kao ''tarifni
kupci''.
NOS BiH sklapa mjesečno ugovore sa susjednim operatorima sistema u kojima su definisane
vrijednosti NTC (Net Transfer Capacity) za svaku granicu i oba smjera, i koje su osnov za
odobravanje razmjene (uvoz, izvoz, tranziti) na interkonektivnim vodovima. Pravo korištenja
definisanih vrijednosti NTC se po pravilu raspoređuju na jednake dijelove između operatora
susjednih sistema, odnosno NOS BiH raspolaže pravo da koristi 50% NTC.
Za ilustraciju, u Tabeli 6.6. prikazane su mjesečne maksimalne vrijednosti NTC sa susjednim
sistemima za 2011. godinu.
Tabela 6.6.- Maksimalne „NTC“ vrijednosti u 2011. godini
HRVATSKA
SRBIJA
CRNA GORA
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
uvoz
450
440
440
440
440
440
440
500
450
450
450
440
izvoz
650
650
650
650
650
700
600
700
650
650
700
700
uvoz
350
350
350
550
400
450
500
600
600
300
500
500
izvoz
400
450
550
550
550
400
500
600
600
400
500
500
uvoz
400
400
350
400
400
450
400
300
400
400
400
400
izvoz
400
450
450
450
450
500
400
450
400
450
500
450
37
7. PROGNOZA POTROŠNJE 2013.-2022. GODINA
7.1. Statistički podaci relevatni za planiranje potrošnje
Zvanični nosioci statističkih aktivnosti u Bosni i Hercegovini su: Agencija za statistiku
Bosne i Hercegovine, Zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine, Republički
zavod za statistiku Republike Srpske i Statistički biro Distrikta Brčko, koji je prema
Zakonu o statistici BiH ispostava Agencije za statistiku BiH.
U Tabeli 7.1. je dat pregled potrošnje električne energije na prijenosnoj mreži [L.4.] i
dostupnih podataka o osnovnim indikatorima za Bosnu i Hercegovinu, za period 20012011. godina, prema podacima zvaničnih statističkih organizacija.
Tabela 7.1.- Pregled potrošnje električne energije i osnovnih indikatora za Bosnu i Hercegovinu
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
3.798
3.828
3.832
3.842
3.843
3.843
3.842
3.842
3.843
3.843
3.843
Broj st./km2
74
75
75
75
75
75
75
75
75
75
75
BDP u mil.
KM
Izvor:
12.641
(*)
13.946
(*)
14.689
(*)
15.946
(*)
17.218
(*)
19.333
(*)
21.836
(*)
24.759
(*)
24.051
(*)
25.075
4,328
3,643
3,833
4,150
4,480
5,031
5,683
6,444
6,258
6,397
-
1,698
1,859
1,956
2,118
2,291
2,572
2,906
3,295
3,200
3,271
-
6,75
9,46
5,22
8,27
7,97
12,28
12,95
13,39
-2,86
4,26
-
9.185
9.147
9.734
10.141
10.663
10.797
10.871
11.338
10.787
11.469
11.880
3,5
-0,41
6,42
4,18
5,14
1,26
0,69
4,2
-4,9
6,3
3,6
Procjena
ukupnog
prisutnog
stanovništva
hilj.
Izvor:
www.bhas.ba
-
www.bhas.ba
BDP/stan. u
KM
BDP/stan. u
EUR***
Porast BDP
(%)
Potrošnja
el.energije
GWh**
Porast
potrošnje
(%)
* korigovani podaci, **Potrošnja električne energije na mreži prijenosa (podaci NOS BIH), ***obračunato po prosječnom
godišnjem kursu eura CB BiH
Treba naglasiti da je posljednji popis broja stanovnika u BiH obavljen 1991. godine, kada
je na području Bosne i Hercegovine registrovano 4.377.033 stanovnika. Podaci koji su
dati u Tabeli 7.1. predstavljaju procjenu broja stanovnika koje su izvršile statističke
organizacije.
Podaci o bruto društvenom proizvodu za 2001-2010. godinu su preuzeti iz [L.5.], s tim da
su ovi podaci za godine 2001-2009. korigovani u odnosu na podatke iz prethodnog
Indikativnog plana.
U Bosni i Hercegovini je u periodu 1992-1995 došlo do drastičnog pada bruto društvenog
proizvoda (BDP), a neposredno nakon rata, BDP u Bosni i Hercegovini je pao na oko
20% predratnog nivoa.
38
Od 1995. godine BiH je ostvarila visoke stope ekonomskog rasta. Kao rezultat, BDP po
stanovniku je u proteklih 13 godina porastao za više od 7 puta, sa oko 900 KM krajem
1995. godine na 6.397 KM u 2010. godini, što je premašilo predratnu vrijednost koja je
iznosila oko 5.800 KM.
Sa vrlo visokih nivoa (oko 75% u 1996. i 35% u 1997. godini) realna stopa ekonomskog
rasta je pala na 6 - 14% u periodu 2000-2008. U 2009. godini je prvi put došlo do pada
BDP za 2,9% što je posljedica svjetske ekonomske krize i recesije, da bi u 2010. godini
ponovo bio ostvaren porast od oko 4,3%.
Struktura finalne potrošnje električne energije u Bosni i Hercegovini u 2008., 2009. i
2010. godini koju objavljuje Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine u svojim
saopštenjima „Statistika energije“ [L.6.-L.8.] je data u Tabeli 7.2. Iznos finalne potrošnje
je nešto manji (cca 10%) od egzaktnih podataka o potrošnji električne energije na
prijenosnoj mreži koje publikuje NOS BiH jer nisu uračunati gubici na distributivnoj
mreži, međutim ovi izvještaji su značajni jer ukazuju na procentualnu strukturu potrošača.
Finalna potrošnja električne energije predstavlja finalnu potrošnju energije u industriji,
građevinarstvu, saobraćaju, poljoprivredi, domaćinstvima i ostalim sektorima. U finalnoj
potrošnji električne energije u 2010. godini domaćinstva učestvuju sa 43,9%, industrija sa
35,7%, a ostali potrošači uključujući građevinarstvo, saobraćaj i poljoprivredu učestvuju
sa 20,4%.
Najveće učešće u potrošnji električne energije u 2010. godini u industrijskom sektoru ima
industrija proizvodnje metala bez željeza sa 51%, dok industrija željeza i čelika učestvuje
sa 16% [L.8.].
Tabela 7.2.– Struktura finalne potrošnje električne energije u Bosni i Hercegovini u 2008., 2009.,
i 2010. godini (Izvor: Agencija za statistiku BiH)
GWh
Industrija željeza i čelika
Hemijska (uklj. i petrohemijsku)
Metali bez željeza
Nemetalni mineralni proizvodi
Transportna oprema
Mašine
Rudarstvo i kamenolomi
Prerada hrane, pića i duhana
Celuloza, papir i štampanje
Drvo i drveni proizvodi
Tekstil i koža
Nespecificirano (industrija)
Industrija ukupno
Industrija (%)
Saobraćaj
Saobraćaj (%)
Domaćinstva
Domaćinstva (%)
Građevinarstvo
Poljoprivreda
Ostali potrošači
Ostala potrošnja ukupno
Ostala potrošnja ukupno (%)
2008
472
93
2027
200
23
210
58
268
197
113
37
102
3800
38,1%
94
0,9%
4335
43,4%
94
53
1608
1755
17,6%
2009
351
72
1596
177
19
187
65
164
174
94
41
93
3033
32,1%
98
1,0%
4539
48%
99
67
1627
1793
19%
2010
595
81
1884
181
23
224
80
190
177
115
47
95
3692
35,9%
136
1,3%
4542
43,9%
127
89
1761
1977
19,1%
FINALNA POTROŠNJA
9974
9463
10347
39
7.2. Prognoziranje potrošnje električne energije na bazi korelacije sa bruto
društvenim proizvodom
Teoretski model prognoziranja potrošnje električne energije, na bazi korelacije sa bruto
društvenim proizvodom, se bazira na linearnoj funkcionalnoj povezanosti između
potrošnje električne energije i BDP-a. To znači da je za određeni nivo BDP, potrebno
utrošiti i adekvatnu količinu električne energije.
Prema istraživanjima, postoji visok stepen korelacije između promjena bruto društvenog
proizvoda i promjena u potrošnji električne energije. Konstatovana je pozitivna
korelacija, tj. porast društvenog proizvoda dovodi do porasta potrošnje električne energije
sa vrlo visokim stepenom korelacije (između 0,95 i 0,99). Ovu tezu potvrđuje i vrlo visok
stepen elastičnosti između stope rasta bruto društvenog proizvoda i stope rasta potrošnje
električne energije. Koeficijent elastičnosti se obično kreće od 0,85 do 0,95, što znači da
promjena bruto društvenog proizvoda od 1% izaziva promjene u potrošnji od 0,85% 0,95%.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, kako je već naglašeno BDP i dalje zadržava relativno
visoku stopu rasta posebno upoređujući stagnaciju uz blagi porast potrošnje električne
energije u prethodnih pet godina, izuzev pada potrošnje u 2009. godini. Na slici 7.1. je
prikazan uporedni dijagram kretanja BDP (mil.KM) i potrošnje (GWh) za period 20002010 (2011). godina.
Ovakva kretanja se direktno odražavaju i na koeficijent elastičnosti koji je za 2005-tu
godinu iznosio 0,62, u 2006. godini 0,56, u 2007. godini 0,5, u 2008. 0,46, u 2009. 0,45,
dok je u 2010. godini iznosio 0,46.
Srednji koeficijent elastičnosti za period 2005- 2010.godina je 0,51.
GWh, mil.KM
30000
25000
20000
15000
10000
5000
0
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Potrošnja (GWh)
BDP (mil.KM)
Slika 7.1.- Bruto društveni proizvod i potrošnja el.energije u BiH za period 2000-2010 (2011).
godina
40
U prethodnom Indikativnom planu za period 2011-2015 je pretpostavljen porast BDP-a
od 5,3% (zasnovano na procjenama Svjetske banke [L.9.].), a u periodu nakon 2016.
godine na osnovu opštih ekonomskih kretanja u BiH i regionu predviđen je porast 5%.
Prema [L.10.] u Bosni i Hercegovini je u 2012. predviđen nominalni rast BDP-a 5,5%, i u
2013. godini 5,4%, što je vrlo blizu prognoziranim vrijednostima rasta BDP-a iz
prethodnog Indikativnog plana, pa su te vrijednosti zadržane i u ovom Indikativnom
planu - Tabela 7.3.
Uz pretpostavljeni rast BDP od 5,3% do 2015. godine, odnosno 5% za period do 2022.
godine i prethodno proračunati koeficijent elastičnosti 0,51 dobijemo poraste potrošnje
električne energije od 2,7% do 2015. godine, odnosno 2,55% za period 2015. do 2022.
godine.
Tabela 7.3.- Prognoza potrošnje električne energije u BiH na bazi korelacije sa BDP-om za
period 2012-2022
Godina
2012
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
2021
2022
Realan porast BDP
(reformski scenario)
5,3%
5,3%
5,3%
5,3%
5,0%
5,0%
5,0%
5,0%
5,0%
5,0%
5,0%
Porast potrošnje
električne energije
2,7%
2,7%
2,7%
2,7%
2,55%
2,55%
2,55%
2,55%
2,55%
2,55%
2,55%
Kod prognoziranja potrošnje električne energije na osnovu korelacije sa bruto društvenim
proizvodom u BiH ima dosta nepoznanica, radi nepoznavanja tačnijih podataka o
kretanju BDP u narednom periodu, ali se gore navedene procjene mogu u kombinaciji sa
drugim metodama koristiti za određivanje okvirnog porasta potrošnje.
7.3. Izvještaji i predviđanja ENTSO-E
Izvještaj “Scenario Outlook and Adequacy Forecast (SO & AF) 2012 – 2030” [L.11.] je
godišnja publikacija ENTSO-E, koja je korištena kao osnova za desetogodišnji panevropski plan (Ten-Year Network Development Plan- TYNDP 2012) i Regionalne
planove investicija (Regional Investment Plans-RgIP).
Prema ovom Izvještaju u dijelu koji se bavi predviđanjem potrošnje za period 2012 –
2020. godina, Bosna i Hercegovina je svrstana u grupu zemalja sa najvećim rastom
potrošnje (veći od 1,5%) - Slika 7.2.
Kod predviđanja porasta opterećenja za period 2012- 2015. godina, Bosna i Hercegovina
je svrstana u grupu zemalja sa porastom opterećenja većim od 1,6%, odnosno za period
2015-2020. godina porastom većim od 1,2% - Slika 7.3.
41
Slika 7.2.- Prognoza potrošnje električne energije ENTSO-E za period 2011. - 2020. godina
Slika 7.3.- Prognoza godišnjeg porasta opterećenja ENTSO-E za period 2012. – 2020. godina
42
7.4. Prognoza potrošnje na bazi predviđanja studija i strategija energetskog
sektora u BiH
7.4.1. Procjena Studije Energetskog Sektora u BiH
„Studija Energetskog Sektora u BiH za period 2005. – 2020. godine“ urađena od strane
konzorcija: Energetski Institut Hrvoje Požar, Hrvatska; Soluziona, Španjolska;
Ekonomski Institut Banja Luka, BiH; Rudarski Institut Tuzla, BiH [L.12.] je razmatrala
potrošnju električne energije u tri scenarija (Slika 7.4). Za referentni scenario je odabran
scenario S2 koji na nivou Bosne i Hercegovine predviđa povećanje potrošnje električne
energije u periodu 2005.–2020. godine od 64% ili u prosjeku oko 3,4%/god. Istovremeno
u tom periodu se predvidja rast BDP-a za 2,5 puta. Ova dva podatka rezultiraju
koeficijent elastičnosti potrošnje električne energije samo 0,53 što daje konstataciju da je
isti primjeren zemljama u tranziciji.
Slika 7.4.- Studija Energetskog Sektora u BiH – za tri razmatrana scenarija
7.4.2. Procjene Studija strategija razvoja energetike u FBiH i RS
U proteklom periodu u oba entiteta su rađene prognoze potrošnje električne energije kroz
izradu Studija strateškog razvoja energetike u FBiH i RS.
U dokumentu „Strateški plan i program razvoja energetskog sektora Federacije BiH“
[L.13.] konstatuje se da na osnovu strukture i rasta potrošnje u prostorima balansnih
odgovornosti elektroprivreda za period do 2020. godine porast potrošnje u EP HZ HB od
3,24%, a u EP BiH od 4,43%. Iz toga proizilazi stopa porasta potrošnje za razinu
Federacije Bosne i Hercegovine u posmatranom periodu od 4% godišnje.
Dokument „Strategija razvoja energetike Republike Srpske“ [L.14.] predviđa tri scenarija
razvoja potrošnje električne energije u periodu 2010-2030. godina: scenario niski BDP
(S3), scenario visoki BDP s mjerama (S2) i scenario visoki BDP (S1).
Prosječan porast potrošnje električne energije na mreži prijenosa za područje RS za
srednji scenario (S2- visoki BDP sa mjerama) u periodu 2010.-2015 . je 3,5%, a u periodu
2015.-2021. je 3,8% i u periodu 2020-2025 je 2,8%.
43
Sumarno gledajući prognozu potrošnje na osnovu ovih dokumenata preneseno na nivo
Bosne i Hercegovine, to bi iznosilo godišnji porast od cca 3,75% za period 2013-2015.
godina, cca 3,9% za period 2015-2020. godina i cca 3,4% za period 2020-2022. godina.
7.4.3. Prognoza potrošnje na bazi Studije energetskog sektora u BiH i Strategija
razvoja energetike u FBiH i RS
Uzimanjem u obzir prognoza potrošnje iz poglavlja 7.4.1 i 7.4.2 dobije se tabela 7.4., u
kojoj su dati procentualni porasti potrošnje za period 2012.-2022. godina na bazi Studije
energetskog sektora u BiH i Strategija razvoja energetike u FBiH i RS. Posljednja kolona
u Tabeli 7.4. se dobija kao srednja vrijednost prethodne dvije kolone.
Tabela 7.4.- Prognoza potrošnje na bazi Studije energetskog sektora u BiH i Strategija razvoja
energetike u FBiH i RS
Godina
Prognoza prema
Studiji
Energetskog
Sektora u BiH
Prognoza prema
Strategijama
Razvoja
Energetskih Sektora
u FBiH i RS
2012
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
2021
2022
3,35%
3,36%
3,37%
3,38%
2,91%
2,93%
2,94%
2,95%
2,95%
2,95%
2,95%
3,75%
3,75%
3,75%
3,75%
3,90%
3,90%
3,90%
3,90%
3,90%
3,40%
3,40%
Prognoza potrošnje
na bazi Studije
energetskog sektora
u BiH
i Strategija razvoja
energetike u FBiH i
RS
3,55%
3,56%
3,56%
3,57%
3,41%
3,42%
3,42%
3,43%
3,43%
3,18%
3,18%
7.5. Prognoza potrošnje na bazi podataka korisnika prijenosne mreže
Kao što je već u Uvodu navedeno, NOS BiH je blagovremeno pripremio sve potrebne
elemente kako bi korisnicima prijenosne mreže omogućio pravovremeno informisanje o
njihovim obavezama u dostavljanju planskih podataka u skladu sa Zakonom i Mrežnim
kodeksom.
7.5.1. Plan potrošnje direktno priključenih kupaca
U tabeli 7.5. su prikazani dostavljeni podaci o potrošnji korisnika koji su direktno
priključeni na prijenosnu mrežu, a u Tabeli 7.6. maksimalne snage na prijenosnoj mreži
za period 2013-2022. godina. Podatke su do utvrđenog roka dostavili Aluminij Mostar,
Alumina Zvornik i BSI Jajce. Kod Aluminija Mostar je došlo do značajnih promjena u
višem i nižem scenariju potrošnje u odnosu na prethodni Indikativni plan. Niži scenarij je
prema novim podacima isti kao i bazni scenarij, dok je viši scenarij veći od baznog
scenarija za 10%. Za ostale direktno priključene kupce korišteni su podaci iz prethodnog
Indikativnog plana, uz pretpostavku da je potrošnja u 2022. godini jednaka potrošnji u
44
2021. i 2020. godini. Detaljne prijave koje su dostavili navedeni korisnici nalaze se u bazi
podataka NOS BiH.
Tabela 7.5-. Plan potrošnje direktno priključenih kupaca
(GWh)
Korisnik
Aluminijski
kombinat bazni
scenario
Aluminijski
kombinat viši
scenario
Aluminijski
kombinat niži
scenario
B.S.I. Jajce bazni
scenario
B.S.I. Jajce viši
scenario
B.S.I. Jajce niži
scenario
Elektro Bosna Jajce
Željeznice F BiH
Kakanj Cement
bazni scenario
Kakanj Cement viši
scenario
Kakanj Cement niži
scenario
Mittal Steel Zenica
Željezara Ilijaš
bazni scenario
Željezara Ilijaš
viši scenario
Željezara Ilijaš
niži scenario
Polihem Tuzla
KTK Visoko
Željeznice F BiH
Željeznice RS bazni
scenario
Željeznice RS viši
scenario
Željeznice RS niži
scenario
Novi rudnici Ljubija
Alumina Zvornik
bazni scenario
Alumina Zvornik
viši scenario
Alumina Zvornik
niži scenario
Prijedor Cement
Company d.o.o.bazni sc.
Prijedor Cement
Company d.o.o.viši sc.
Prijedor Cement
Company d.o.o.niži sc.
2013
2.010
2.211
2014
2.010
2.211
2015
2.010
2.211
2016
2.010
2.211
2017
2.010
2.211
2018
2.010
2.211
2019
2.010
2.211
2020
2.010
2.211
2021
2.010
2.211
2022
2.010
2.211
2.010
2.010
2.010
2.010
2.010
2.010
2.010
2.010
2.010
2.010
225,2
225,2
237,2
225,5
225,2
225,2
237,2
225,5
225,2
225,2
225,2
225,2
237,2
225,5
225,2
225,2
237,2
225,5
225,2
225,2
225,2
225,2
237,2
225,5
225,2
225,2
237,2
225,5
225,2
225,2
74,5
74,5
74,5
74,5
74,5
74,5
74,5
74,5
74,5
74,5
84,5
84,5
84,5
84,5
84,5
84,5
84,5
84,5
84,5
84,5
64,5
64,5
64,5
64,5
64,5
64,5
64,5
64,5
64,5
64,5
5,04
5,28
5,52
5,76
6,00
6,24
6,48
6,84
7,20
7,2
6,3
6,6
6,9
7,2
7,5
7,8
8,0
8,55
9,0
9,0
3,78
3,96
4,14
4,32
4,50
4,68
4,86
5,13
5,40
5,40
26,8
27,8
28,7
29,5
30,4
31,4
31,4
31,4
31,4
31,4
29,3
30,7
32,2
33,6
35,6
37,3
37,3
37,3
37,3
37,3
223,0
23,2
24,4
24,7
24,9
25,2
25,2
25,2
25,2
25,2
70
70
70
70
70
70
70
70
70
70
77
77
77
77
77
77
77
77
77
77
67
67
67
67
67
67
67
67
67
67
150
150
150
150
150
150
150
180
180
180
180
180
180
180
120
120
120
120
120
120
120
45
Tabela 7.6.- Maksimalne snage na prijenosnoj mreži za period 2013.-2022. godina
(MW)
Korisnik
Aluminijski
kombinat bazni
scenario
Aluminijski
kombinat viši
scenario
B.S.I. Jajce bazni
scenario
Željeznice F BiH
Kakanj Cement
bazni scenario.
Kakanj Cement
viši scenario
Mittal Steel
Zenica
Željezara Ilijaš
Polihem Tuzla
KTK Visoko
Željeznice F BiH
Novi rudnici
Ljubija
Željeznice RS
Alumina Zvornik
bazni scenario
Prijedor Cement
Company d.o.o.
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2019
234,0
234,0
234,0
234,0
234,0
234,0
234,0
257,4
257,4
257,4
257,4
257,4
257,4
257,4
27
27
27
27
27
27
27
13,3
13,3
13,3
13,3
13,3
13,3
13,3
14,6
14,6
14,6
14,6
14,6
14,6
5,6
5,6
5,6
5,6
5,6
8,0
8,0
10,0
10,0
10,0
12,0
12,0
12,0
12,0
25,0
12,0
25,0
2021
2022
234,0
234,0
234,0
257,4
257,4
257,4
27
27
13,3
13,3
13,3
14,6
14,6
14,6
14,6
5,6
5,6
5,6
5,6
5,6
10,0
10,0
10,0
10,0
10,0
12,0
25,0
12,0
25,0
2020
27
12,0
25,0
12,0
25,0
12,0
25,0
7.5.2. Bruto distributivna potrošnja – planovi elektroprivrednih preduzeća
Podatke o planiranoj bruto distributivnoj potrošnji TS 110/x kV od elektroprivrednih
(distributivnih) preduzeća u Bosni i Hercegovini su u predviđenom terminu dostavile JP
EP HZ HB i MH EP RS, dok su za JP EP BiH i Distrikt Brčko korišteni podaci iz
prethodnog Indikativnog plana.
Podaci o planiranoj bruto distributivnoj potrošnji postojećih transformatorskih stanica
110/x kV, kao i podaci o novim planiranim transformatorskim stanicama 110/x kV koje
je za prethodni Indikativni plan dostavila JP EP BiH, su sastavni dio Priloga. Podaci su
podijeljeni po elektrodistribucijama: ED Sarajevo, ED Tuzla, ED Zenica, ED Bihać i ED
Mostar.
JP EP BiH je za prethodni Indikativni dostavila podatke o potrošnji TS 110/x kV za
period 2012.-2021. godina sa prosječnim rastom od oko 4% za bazni scenario, za
optimistički (viši) scenario oko 4,8% a za pesimistički scenario oko 3,1%.
Što se tiče prognoze strukture potrošnje generalno se predviđa smanjenje udjela potrošnje
domaćinstava uz povećanje udjela industrijskih kupaca i ostale potrošnje.
46
U dostavljenim podacima JP EP HZ HB je za svaku postojeću TS 110/x kV
prognozirana ukupna potrošnja – bazni scenarij temeljem ostvarene preuzete električne
energije za 2010. godinu i godišnje stope porasta od 1,5% (prema Studiji energetskog
sektora u BiH, referentni scenarij S2). Iznos postotka stope rasta – viši scenarij je za
svaku TS 110/x kV preuzet iz Integralne studije razvoja JP EP HZ HB 2006. – 2010.
godina sa projekcijom na 2020. godinu i iznosi prosječno 2%. Iznos postotka stope rasta
– niži scenarij u iznosu od 1,2% je preuzet iz Studije energetskog sektora u BiH i
predstavlja godišnju stopu porasta 2020/2005 za niži scenarij sa mjerama (S3) razvoja
potrošnje električne energije za JP EP HZ HB. Ovi podaci sistematizovani po županijama
su sastavni dio Priloga.
Prema Integralnoj studiji razvoja JP EP HZ HB 2006. – 2010. godina sa projekcijom na
2020. godinu planirano je povećanje opterećenja od 2% po svakoj TS 110/x kV koje je
linearno raspoređeno za period 2013-2022. godina.
Što se tiče prognoze strukture potrošnje za referentni scenarij (S2) u Studiji energetskog
sektora u BiH predviđa se smanjenje udjela potrošnje domaćinstava s 49% u 2005. godini
na 46% u 2020. godini a povećava udio kupaca na niskom (osim domaćinstava) i
srednjem naponu s 32% u 2005. godini na 46% u 2020. godini. Za svaku TS 110/x kV
navedena je ostvarena struktura potrošnje u 2010. godini.
Dostavljeni su i podaci o planiranoj izgradnji novih distributivnih čvorišta prema
Integralnoj studiji razvoja JP EP HZ HB, koji se nalaze u Prilogu.
MH EP RS je dostavila podatke o predviđenom rastu potrošnje postojećih TS 110/x kV i
to za bazni scenario sa prosječnim godišnjim rastom od oko 3,2%, za viši scenario oko
3,5% i niži scenario oko 0,9%.
U Prilogu se nalaze detaljni podaci prognoze potrošnje postojećih TS 110/x kV za
elektrodistribucije: ZP Elektrokrajina, ZP Elektrodoboj, ZEDP Elektrobijeljina, ZP ED
Pale, ZP Elektrohercegovina, i novoplaniranih transformatorskih stanica 110/x kV ZP
Elektrokrajina.
Što se tiče strukture potrošnje, zavisno od elektrodistribucije za cijeli period je ili
ostavljena ista struktura potrošnje, ili je predviđeno smanjenje udjela potrošnje
domaćinstava uz povećanje udjela industrijske i ostale potrošnje.
Javno preduzeće ''Komunalno Brčko'' d.o.o. – Brčko Distrikt je dostavilo NOS BiH za
Indikativni plan 2010.-2019. podatke o sumarnoj potrošnji (MWh) i sumarnoj snazi
(MW) na dvije trafostanice 110 kV (Brčko 1 i Brčko 2). Prosječna stopa rasta za bazni
scenario je iznosila 2,5%. S obzirom da nisu dostavljeni inovirani podaci ovaj procenat
porasta je zadržan za period 2013-2022. godina, a kao bazna godina uzeto je ostvarenje iz
2011. godine.
U Tabeli 7.7 sistematizovani su dobijeni podaci od elektroprivrednih (distributivnih)
kompanija. U tabeli su navedeni sumarni podaci po elektroprivredama za bazni, viši i niži
scenario, prognoze potrošnje postojećih TS 110/x kV koje napajaju distributivnu mrežu.
Na osnovu ovih podataka može se zaključiti da će distributivna potrošnja u narednom
planskom periodu imati prosječan rast od oko 3,3% u baznom scenariju.
47
U Indikativnom planu nije razmatrana opravdanost izgradnje novih
transformatorskih stanica 110/x kV, koje su elektroprivredne kompanije predložile
u svojim planovima razvoja (date u Prilogu), i ove TS nisu predmet Indikativnog
plana razvoja proizvodnje.
Elektroprenos BiH će u skladu sa svojim pravima i obavezama, u dugoročnim planovima
razvoja prijenosne mreže razmatrati izgradnju novih transformatorskih stanica 110/x kv i
način njihovog priključivanja na prijenosnu mrežu.
Tabela 7.7.- Plan potrošnje distribucije
(GWh)
Korisnik
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
2021
2022
EP HZ H-B bazni scenario
1,426.9
1,448.3
1,470.0
1,492.0
1,514.4
1,537.1
1,560.2
1,583.6
1,607.3
1,631.5
bazni scenario (%)
1.50%
1.50%
1.50%
1.50%
1.50%
1.50%
1.50%
1.50%
1.50%
1.50%
EP HZ H-B viši scenario
1,441.0
1,469.8
1,499.2
1,529.2
1,559.7
1,590.9
1,622.7
1,655.2
1,688.3
1,722.1
viši scenario (%)
2.00%
2.00%
2.00%
2.00%
2.00%
2.00%
2.00%
2.00%
2.00%
2.00%
EP HZ H-B niži scenario
1,419.5
1,436.5
1,453.7
1,471.2
1,488.8
1,506.7
1,524.8
1,543.1
1,561.6
1,580.3
niži scenario (%)
1.20%
1.20%
1.20%
1.20%
1.20%
1.20%
1.20%
1.20%
1.20%
1.20%
ERS - bazni scenario
4,143.7
4,277.3
4,415.6
4,558.7
4,706.8
4,858.5
5,018.9
5,183.3
5,349.9
5,522.0
bazni scenario (%)
3.22%
3.22%
3.23%
3.24%
3.25%
3.22%
3.30%
3.28%
3.21%
3.22%
ERS - viši scenario
4,164.6
4,309.5
4,459.5
4,614.7
4,775.3
4,941.5
5,113.4
5,291.4
5,475.5
5,666.0
viši scenario (%)
3.48%
3.48%
3.48%
3.48%
3.48%
3.48%
3.48%
3.48%
3.48%
3.48%
ERS -niži scenario
3,960.3
3,996.4
4,032.7
4,069.4
4,106.4
4,143.8
4,181.5
4,219.6
4,258.0
4,296.7
niži scenario (%)
0.91%
0.91%
0.91%
0.91%
0.91%
0.91%
0.91%
0.91%
0.91%
0.91%
EP BiH - bazni scenario
4,348.2
4,519.7
4,698.1
4,883.6
5,076.6
5,277.4
5,486.2
5,703.2
5,928.9
6,163.5
bazni scenario (%)
3.94%
3.94%
3.95%
3.95%
3.95%
3.95%
3.96%
3.96%
3.96%
3.96%
EP BiH - viši scenario
4,492.1
4,706.9
4,932.1
5,168.2
5,415.6
5,675.0
5,946.9
6,231.8
6,530.4
6,843.2
viši scenario (%)
4.78%
4.78%
4.78%
4.79%
4.79%
4.79%
4.79%
4.79%
4.79%
4.79%
EP BiH - niži scenario
4,210.9
4,341.5
4,476.1
4,614.8
4,757.9
4,905.4
5,057.4
5,214.2
5,375.8
5,542.4
niži scenario (%)
3.10%
3.10%
3.10%
3.10%
3.10%
3.10%
3.10%
3.10%
3.10%
3.10%
JP ''K. Brčko'' doo -bazni sc.
318.2
326.2
334.3
342.7
351.2
360.0
369.0
378.2
387.7
397.4
bazni scenario (%)
2.50%
2.50%
2.50%
2.50%
2.50%
2.50%
2.50%
2.50%
2.50%
2.50%
10,237.0
10,571.4
10,918.0
11,277.0
11,649.0
12,033.0
12,434.3
12,848.4
13,273.8
13,714.3
JP ''K. Brčko'' doo-viši sc.
JP ''K. Brčko'' doo-niži sc.
bazni sc.
Ukupno
viši sc.
niži sc.
48
7.6. Efekti ekonomske krize na potrošnju električne energije
Svjetska ekonomska kriza i recesija koje su vrhunac dostigle u 2009. godini, su se
odrazile i na potrošnju električne energije u Bosni i Hercegovini, pa je u 2009. godini
zabilježen pad potrošnje na prijenosnoj mreži za 4,9%.
Ovaj pad je prvenstveno bio uzrokovan padom potrošnje direktno priključenih kupaca
(Aluminij, Mittal Steel Zenica, BSI Jajce). Takođe, u 2009. godini je u odnosu na 2008.
godinu zabilježen i pad bruto društvenog proizvoda od 2,91%.
U 2010. godini, ovaj negativni trend nije nastavljen, već je došlo do izvjesnog oporavka
privrede i porasta potrošnje. Ovi pozitivni trendovi su opet rezultat rasta potrošnje
direktno priključenih potrošača, dok je distributivna potrošnja u protekle tri godine
približno ista.
U Bosni i Hercegovini, u 2010. godini, porast potrošnje na prijenosnoj mreži u odnosu na
2009. godinu, iznosio je 6,3% ili u apsolutnom iznosu 682 GWh. Pri tome je distributivna
potrošnja porasla za 1,6%, a potrošnja direktno priključenih potrošača povećana je za
28,7%.
Ostvareni porast potrošnje u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu je 3,6%, ili u
apsolutnom iznosu 411 GWh.
Poređenje mjesečne potrošnje na prijenosnoj mreži u 2011. godini u odnosu na 2010.
godinu pokazuje da se nastavlja trend porasta potrošnje koja je premašila mjesečne iznose
potrošnje iz 2008. godine- Slika 7.5. Jedini mjesec u kom je potrošnja bila manja od
mjesečne potrošnje u 2010. godini je oktobar, a razlog su vremenske prilike, odnosno
nešto veće temperature od prosjeka.
Mjesečni porast potrošnje se kretao i do 8% (novembar), što je ohrabrujuće i pokazuje da
polako dolazi do stabilizacije ekonomskih prilika na području Bosne i Hercegovine.
GWh
1200
1100
1000
900
800
1
2
2008
3
4
2009
5
6
2010
7
8
9
2011
10
11
12
mjeseci
Slika 7.5. – Potrošnja električne energije po mjesecima u 2008, 2009, 2010. i 2011 godini
49
7.7. Prognoza potrošnje električne energije na prijenosnoj mreži BiH 20122022.
Prognoza potrošnje na prijenosnoj mreži je data u Tabeli 7.8. (na ovu potrošnju treba
dodati još gubitke prijenosa) prema slijedećim scenarijima:
Prvi scenario prognoze potrošnje električne energije na prijenosnoj mreži BiH je
procjena, koja se bazira na predviđenom porastu bruto društvenog proizvoda BDP Tabela 7.3.
U drugom scenariju su uzeti procenti porasta potrošnje prema Referentnom scenariju
prognoze potrošnje iz prvog Indikativnog plana 2007. - 2016, [L.15.] dopunjenog za
2017.- 2022. godinu, uz korekcije koje uzimaju u obzir ostvarenje potrošnje u 2006.2011. godini.
Treći scenario prognoze potrošnje se zasniva na procentualnom porastu potrošnje na
bazi Studije energetskog sektora u BiH i Strategija razvoja energetike u FBiH i RS Tabela 7.4.
Četvrti scenario je urađen prema determinističkom modelu, gdje je za analizu ostvarenja
iz prošlosti i predviđanje razvoja potrošnje korištena eksponencijalna funkcija.
Razmatrana su ostvarenja potrošnje u periodu 2000-2011 i dobivena eksponencijalna
funkcija oblika:
Potrebno je napomenuti da je u Tabeli 7.7. data potrošnja električne energije na
prijenosnoj mreži, bez prijenosnih gubitaka, koji se dodaju kasnije u izradi bilansa. Pošto
su drugi i četvrti scenario približno isti, konačno su definisana tri scenarija:
Prognoza prema aktueliziranom referentnom scenariju iz Indikativnog plana 2007.-2016.
- Pesimistični scenario – niži scenario (prosječni godišnji porast 1,94%)
Prognoza prema BDP- Realistični scenario – bazni scenario (prosječni godišnji porast
2,6%)
Prognoza na bazi Studije energetskog sektora u BiH i Strategija razvoja energetike u
FBiH i RS - Optimistični scenario – viši scenario (prosječni godišnji porast 3,4%)
U 2012. godini je predviđeni porast potrošnje u odnosu na ostvarenu potrošnju u 2011.
godini: 1,9% prema pesimističnom scenariju, 2,7% prema realističnom scenariju i 3,55%
prema optimističnom scenariju.
Procenti porasta u ostalim godinama su dati u Tabeli 7.8.
50
Tabela 7.8 - Prognoza potrošnje električne energije na prijenosnoj mreži BiH, za pet scenarija za
period 2012. – 2022. godina i ostvarenje potrošnje za period 1997.-2011. godina
Prognoza
prema BDP
Prognoza prema
aktualiziranom
referentnom
scenariju iz
Indikativnog
plana 2007-2016
Prognoza prema
Studiji EIHP i
strategijama razvoja
energetskih sektora
FBIH I RS
Bazni
(realistični)
scenario
Niži (pesimistični)
scenario
Viši (optimistični)
scenario
Godina
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
2021
2022
(GWh)
%
(GWh)
%
6.832
8.007
8.879
8.836
9.185
9.147
9.734
10.141
10.663
10.797
10.871
11.338
10.787
11.469
11.880
12.201
12.530
12.868
13.216
13.553
13.899
14.253
14.616
14.989
15.371
15.763
17,03%
17,20%
10,89%
-0,49%
3,49%
-0,41%
6,42%
4,18%
5,14%
1,26%
0,69%
4,30%
-4,86%
6,32%
3,58%
2,70%
2,70%
2,70%
2,70%
2,55%
2,55%
2,55%
2,55%
2,55%
2,55%
2,55%
6.832
8.007
8.879
8.836
9.185
9.147
9.734
10.141
10.663
10.797
10.871
11.338
10.787
17,03%
17,20%
10,89%
-0,49%
3,49%
-0,41%
6,42%
4,18%
5,14%
1,26%
0,69%
4,30%
-4,86%
6,32%
11.469
11.880
12.106
12.337
12.575
12.819
13.069
13.324
13.584
13.849
14.119
14.394
14.675
(GWh)
10.663
10.797
10.871
11.338
10.787
11.469
11.880
12.302
12.740
13.193
13.664
14.130
14.613
15.113
15.632
16.168
16.682
17.212
3,58%
1,90%
1,91%
1,93%
1,94%
1,95%
1,95%
1,95%
1,95%
1,95%
1,95%
1,95%
Prognoza prema
determinističkom
modelu
(eksponencijalna
funkcija)
%
(GWh)
1,26%
0,69%
4,30%
-4,86%
6,32%
10.663
10.797
10.871
11.338
10.787
11.469
11.880
3,58%
3,55%
3,56%
3,56%
3,57%
3,41%
3,42%
3,42%
3,43%
3,43%
3,18%
3,18%
12.001
12.323
12.653
12.991
13.339
13.696
14.063
14.439
14.826
15.223
15.630
%
1,26%
0,69%
4,30%
-4,86%
6,32%
3,58%
1,02%
2,68%
2,68%
2,68%
2,68%
2,68%
2,68%
2,68%
2,68%
2,68%
2,68%
Prosječni porast potrošnje za period 2012-2022. godina prema pesimističnom scenariju je
1,94%, prema realističnom scenariju je 2,6% a prema optimističnom scenariju 3,4%.
Prognoza potrošnje na prijenosnoj mreži BiH za period 2012.-2022. godina, za tri
scenarija i ostvarenje potrošnje u periodu 2000-2011. godina su dati na Slici 7.6.
51
GWh
19,000
Prognoza potrošnje na prenosnoj mreži BiH za period 2012-2022. godina
17,000
15,000
13,000
11,000
9,000
7,000
5,000
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022
Realistični scenario
Pesimistični scenario
Optimistični scenario
Slika 7.6.- Prognoza potrošnje na prijenosnoj mreži BiH za period 2012-2022, za tri scenarija i
ostvarenje potrošnje u periodu 2000-2011.
Potrebno je napomenuti da je greška u prognozi potrošnje za 2011. godinu bila reda
0,75%, koliko iznosi procentualna razlika u prognozi prema baznom scenariju iz
Indikativnog plana za prošlu godinu (11.790 GWh), u odnosu na ostvarenu potrošnju
(11.880 GWh).
Što se tiče prognoze vršne snage konzuma na prijenosnoj mreži, u Indikativnom planu
2011-2020. je za 2011. godinu bila prognozirana vršna snaga konzuma od 2130 MW.
Ostvarena vršna snaga konzuma u 2011. godini je iznosila 2150 MW, što je nešto veća
vrijednost od prognozirane – procentualna greška je 0,9%. Takođe je potrebno
napomenuti da je Bilansom za 2012. godinu planirana vršna snaga konzuma na
prijenosnoj mreži 2133 MW.
52
8. BILANSI SNAGA I ENERGIJA NA PRIJENOSNOJ MREŽI ZA
PERIOD 2013. – 2022. GODINA
Bilansi snaga i energija za planski period 2013. – 2021. godina urađeni su za tri scenarija
potrošnje: ‘’pesimistički’’ – niži scenario potrošnje, ‘’realistički’’ – prognoza prema BDP
i ‘’optimistički’’ – viši scenario potrošnje, opisana u odjeljku 7.
Mrežnim kodeksom, maj 2011. godina, tačkom 4.1.3. definiše se da ‘’Novi proizvodni
kapacitet, za koga je investitor obezbjedio Ugovor o koncesiji i Elaborat tehničkog
rješenja priključka u skladu sa odredbama Pravilnika o priključku, biće bilansno
uključen u Indikativni plan razvoja proizvodnje’’.
U proteklom periodu, od usvajanja Pravilnika o priključku, izvršena je revizija Elaborata
o tehničkom rješenju priključka na prijenosnu mrežu za sedam novih elektrana. Za TE
Stanari, Studija izvodljivosti uklapanja TE Stanari u EES Bosne i Hercegovine i njena
revizija je obavljena prije definisanja i stupanja na snagu Pravilnika o priključku. U
međuvremenu je redukovana instalisana snaga elektrane sa 420 MW na 300 MW,
odnosno na pragu sa 388,5 MW na 262,5 MW ili za oko 30%, a takođe je pomjerena
godina ulaska u pogon na 2015. godinu. Regulatorna komisija za energetiku Republike
Srpske je svojim Rješenjem o izmjenama i dopunama Dozvole za izgradnju TE Stanari
br. 01-530-11/10 od 26.11.2010. sa rokom trajanja do 07.08.2014. godine odobrilo
izmjenu instalisane snage elektrane. Između ostaloga, ovim Rješenjem se konstatuje da
nije potrebno ponovo raditi novu Studiju izvodljivosti priključka na EES BiH, te da u
Javnoj raspravi nije bilo primjedbi ili komentara.
Podaci o planiranoj proizvodnji i snazi novih (bilansiranih) proizvodnih kapaciteta
pridruženi su postojećim proizvodnim kapacitetima, te upoređenjem sa tri scenarija
potrošnje formiran je 10-to godišnji bilans energija i snaga na prijenosnoj mreži Bosne i
Hercegovine. Treba napomenuti da nije bilansirana ni jedna vjetroelektrana jer ni za
jednu nije urađen revidovan Elaborat tehničkog rješenja priključka na prijenosnu mrežu
zbog stava Elektroprenosa da zaustavi revizije, mada je za pojedine objekte izdao
‘’Načelnu elektroenergetsku saglasnost’’ ili odobrio izradu Elaborata.
Obzirom na osjetljivost proizvodnje HE od hidroloških prilika, što se naročito odrazilo u
proteklih nekoliko godina, kao i određeni nesklad u podacima o planskim vrijednostima
proizvodnje za pojedine HE, u Tabeli 9.1. navedeni su podaci o proizvodnji iz različitih
izvora podataka. U bilansima, proizvodnja svih HE planirana je na bazi prosječne
hidrološke godine, odnosno podataka koje su dostavile elektroprivredne kompanije.
JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg
Bosne i MH Elektroprivreda Republike Srpske su za cijeli planski period dostavile
podatke za sve proizvodne kapacitete, uključujući i nove bilansirane. Za razliku od
prethodnog Indikativnog plana, Elektroprivreda BiH je promjenila godine izlaska iz
pogona pojedinih blokova TE, pa tako blok 3 u TE Tuzla prestaje sa radom u 2016.
Godini, blok 4 u 2019. godini, dok blok 5 TE Kakanj izlazi iz pogona 2019. godine.
Pomjerene su i godine ulaska u pogon novih blokova: blok 7 TE Tuzla ulazi u pogon
2018. godine, a blok 8 TE Kakanj 2019. godine.
53
U Tabelama 9.2a-c. je data proizvodnja postojećih i novoplaniranih bilansiranih
proizvodnih objekata na prijenosnoj mreži BiH, dok su u Tabeli 9.2d. dati bilansi
električne energije za tri gore navedena scenarija potrošnje, za period 2013-2022. godina.
Tabela 9.1.- Podaci o proizvodnji HE
Naziv objekta
Čapljina
Rama
Jablanica
Grabovica
Salakovac
Mostar
Jajce I
Peć-Mlini
M.Blato
Ukupno F BiH
Višegrad
Bočac
Trebinje I
Dubrovnik G2
Ukupno ERS
UKUPNO BiH
Ostvarena
proizvodnja u 2011.
godini na mreži
prijenosa
(GWh)
163,84
712,02
598,49
221,49
281,58
182,38
170,15
41,89
34,69
2406,53
717,37
174,46
378,37
541,76
1811,96
4218,49
Planirana
proizvodnja u 2012.
na mreži prijenosa
Očekivana godišnja
proizvodnja prema
Studiji EI HP
(GWh)
192,00
423,00
656,50
279,20
397,40
245,30
220,00
73,00
88,00
2574,40
909,20
273,90
367,90
695,00
2246,00
4820,40
(GWh)
200,00
650,00
771,00
334,00
410,00
247,00
233,00
82,00
Strateški plan i
program razvoja
energetskog sektora
Vlade F BiH
(GWh)
400,00
731,00
792,00
342,00
593,00
310,00
247,00
84,00
2927,00
1038,00
307,50
535,40
695,60
2576,50
5503,50
3499,00
Tabela 9.2a.- Proizvodnja postojećih HE i TE na prijenosnoj mreži BiH za period 2013.-2022
PROIZVODNJA
RAMA
HE ČAPLJINA
MOSTAR
JAJCE1
JAJCE2
PEC-MLINI
JABLANICA
GRABOVICA
SALAKOVAC
TREBINJE 1
DUBROVNIK
VISEGRAD
BOCAC
MOSTARSKO
BLATO
POSTOJEĆE HE
UKUPNO
TUZLA G-3
TUZLA G-4
TUZLA G-5
TUZLA G-6
KAKANJ G-5
KAKANJ G-6
KAKANJ G-7
GACKO
UGLJEVIK
POSTOJEĆE TE
UKUPNO
UKUPNO
POSTOJEĆI
OBJEKTI
(GWh)
2013
650,0
200,0
247,0
233,0
157,0
82,0
719,0
288,0
408,0
367,9
721,4
909,2
273,9
2014
650,0
200,0
247,0
233,0
157,0
82,0
719,0
288,0
408,0
371,5
644,9
909,2
273,9
2015
650,0
200,0
247,0
233,0
157,0
82,0
719,0
288,0
408,0
371,5
644,9
909,2
273,9
2016
650,0
200,0
247,0
233,0
157,0
82,0
719,0
288,0
408,0
371,5
644,9
909,2
273,9
2017
650,0
200,0
247,0
233,0
157,0
82,0
719,0
288,0
408,0
371,5
644,9
909,2
273,9
2018
650,0
200,0
247,0
233,0
157,0
82,0
719,0
288,0
408,0
371,5
644,9
909,2
273,9
2019
650,0
200,0
247,0
233,0
157,0
82,0
719,0
288,0
408,0
371,5
644,9
909,2
273,9
2020
650,0
200,0
247,0
233,0
157,0
82,0
719,0
288,0
408,0
371,5
644,9
909,2
273,9
2021
650,0
200,0
247,0
233,0
157,0
82,0
719,0
288,0
446,0
371,5
644,9
909,2
273,9
2022
650,0
200,0
247,0
233,0
157,0
82,0
719,0
288,0
446,0
371,5
644,9
909,2
273,9
167,0
167,0
167,0
167,0
167,0
167,0
167,0
167,0
167,0
167,0
5.423,4
5.350,5
5.350,5
5.350,5
5.350,5
5.350,5
5.350,5
5.350,5
5.388,5
5.388,5
315,0
948,0
978,0
1.112,0
460,0
468,0
1.274,0
1.540,0
1.700,0
252,0
948,0
978,0
1.112,0
460,0
468,0
1.274,0
1.540,0
1.550,0
189,0
948,0
978,0
1.112,0
460,0
468,0
1.274,0
1.540,0
1.700,0
0,0
1172,0
978,0
1.112,0
460,0
468,0
1.274,0
1.400,0
1.700,0
0,0
1172,0
978,0
1.112,0
460,0
468,0
1.274,0
1.540,0
1.700,0
0,0
948,0
978,0
1.112,0
460,0
468,0
1.274,0
1.540,0
1.550,0
0,0
0,0
978,0
1.112,0
0,0
468,0
1.274,0
1.540,0
1.700,0
0,0
0,0
978,0
1.112,0
0,0
468,0
1.274,0
1.400,0
1.700,0
0,0
0,0
978,0
1.112,0
0,0
468,0
1.274,0
1.540,0
1.700,0
0,0
0,0
978,0
1.112,0
0,0
468,0
1.274,0
1.540,0
1.550,0
8.795,0
8.582,0
8.669,0
8.564,0
8.704,0
8.330,0
7.072,0
6.932,0
7.072,0
6.922,0
14.218,4
13.932,5
14.019,5
13.914,5
14.054,5
13.680,5
12.422,5
12.282,5
12.460,5
12.310,5
54
Tabela 9.2b.- Proizvodnja novih HE na prijenosnoj mreži BiH za period 2013.-2022
PROIZVODNJA
HE DUB I HE USTIPRAČA
HE ULOG
MHE NA RIJECI SUTJESCI
HE VRANDUK
NOVE HE BILANSIRANO
2013
2014
74,4
83,6
83,6
83,6
158,0
2015
74,4
82,3
83,6
95,8
336,1
2016
74,4
82,3
83,6
95,8
336,1
2017
74,4
82,3
83,6
95,8
336,1
2018
74,4
82,3
83,6
95,8
336,1
2019
74,4
82,3
83,6
95,8
336,1
2020
74,4
82,3
83,6
95,8
336,1
2021
74,4
82,3
83,6
95,8
336,1
(GWh)
2022
74,4
82,3
83,6
95,8
336,1
Tabela 9.2c.- Proizvodnja novih TE na prijenosnoj mreži BiH za period 2013.-2022.
PROIZVODNJA
2013
TE STANARI
TE TUZLA, blok 7
TE KAKANJ, blok 8
NOVE TE
BILANSIRANO
0,0
2014
0,0
2015
2016
2017
2018
2019
2020
2021
(GWh)
2022
2.000,0
2.000,0
2.000,0
2.000,0
1263,6
2.000,0
2527,2
1.675,1
2.000,0
2527,2
1.675,1
2.000,0
2527,2
1.675,1
2.000,0
2527,2
1.652,1
2.000,0
2.000,0
2.000,0
3.263,6
6.202,3
6.202,3
6.202,3
6.179,3
Tabela 9.2d.- Bilansi električne energije na prijenosnoj mreži BiH za period 2013.-2022.
POTROŠNJA
Scenario 1. Niži
scenario
Scenario 2. Prognoza
prema BDP - Bazni
scenario
Scenario 3. Prognoza
prema Studiji EIHP i
strategijama razvoja
RS i FBiH – Viši
scenario
PROIZVODNJA
NOVI IZVORI
BILANSIRANI
Scenario I.
Proizvodnja
bilansirano
Gubici (3% u odnosu
na proizvodnju)
Scenario 1 (Niži
scenario potrošnje +
gubici)
Scenario 2 (Bazni
scenario potrošnje +
gubici)
Scenario 3 (Viši
scenario potrošnje +
gubici)
BILANS za Scenario 1
BILANS Scenario 2
BILANS Scenario 3
(GWh)
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
2021
2022
12.337
1,91%
12.530
12.575
1,93%
12.868
12.819
1,94%
13.216
13.069
1,95%
13.553
13.324
1,95%
13.899
13.584
1,95%
14.253
13.849
1,95%
14.616
14.119
1,95%
14.989
14.394
1,95%
15.371
14.675
1,95%
15.763
2,70%
2,70%
2,70%
2,55%
2,55%
2,55%
2,55%
2,55%
2,55%
2,55%
13.193
13.664
3,56%
3,57%
3,41%
3,42%
3,42%
3,43%
3,43%
3,18%
3,18%
12.740
3,56%
14.130
14.613
15.113
15.632
16.168
16.682
17.212
(GWh)
83,6
158,0
2.336,1
2.336,1
2.336,1
3.599,7
6.538,4
6.538,4
6.538,4
6.515,4
14.302,0
14.090,5
16.355,6
16.250,6
16.390,6
17.280,2
18.960,9
18.820,9
18.998,9
18.825,9
429,1
422,7
490,7
487,5
491,7
518,4
568,8
564,6
570,0
564,8
12.766,1
12.997,7
13.309,7
13.556,5
13.815,7
14.102,4
14.417,8
14.683,6
14.964,0
15.239,8
12.959,1
13.290,7
13.706,7
14.040,5
14.390,7
14.771,4
15.184,8
15.553,6
15.941,0
16.327,8
13.169,1
13.615,7
14.154,7
14.617,5
15.104,7
15.631,4
16.200,8
16.732,6
17.252,0
17.776,8
1.535,9
1.342,9
1.132,9
1.092,8
799,8
474,8
3.045,9
2.648,9
2.200,9
2.694,1
2.210,1
1.633,1
2.574,9
1.999,9
1.285,9
3.177,8
2.508,8
1.648,8
4.543,1
3.776,1
2.760,1
4.137,3
3.267,3
2.088,3
4.034,9
3.057,9
1.746,9
3.586,1
2.498,1
1.049,1
55
20,000
TRI SCENARIJA PROGNOZE POTROŠNJE I SCENARIO
PLANIRANE PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE U
BIH ZA PERIOD 2013. - 2022.
19,000
18,000
17,000
GWh
16,000
15,000
14,000
13,000
12,000
11,000
10,000
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
2021
2022
Godina
Scenario 1. Niži scenario potrošnje
Scenario 2. Bazni scenario potrošnje-prognoza prema BDP
Scenario 3. Viši scenario potrošnje
Proizvodnja bilansirano
Slika 9.1.– Tri scenarija potrošnje i planirana proizvodnja postojećih i novih bilansiranih
proizvodnih kapaciteta 2013.-2022. godina
Bilansi za Scenarije 1, 2 i 3 vršeni su na taj način da su se upoređivali viši, bazni i niži
scenariji potrošnje (sa gubicima) sa proizvodnjom postojećih i novih bilansiranih
proizvodnih kapaciteta. Provedene analize upućuju na zaključak da je samo za viši
scenario potrošnje i planiranu proizvodnju postojećih i novih bilansiranih proizvodnih
kapaciteta, kritična godina sa aspekta zadovoljenja bilansa električne energije bi mogla
biti 2014. godina, pogotovo što još nije počela izgradnja planiranih objekata. Takođe
mogu biti kritične i naredne godine, čak i sa pesimističnim rastom potrošnje, ukoliko se
odmah ne započne izgradnja planiranih proizvodnih kapaciteta, pogotovo ako se ponove
loši hidrološki uslovi kao 2011. godine.
U tabeli 9.3. prikazane su instalisane snage proizvodnih kapaciteta na prijenosnoj mreži
Bosne i Hercegovine, uvažavajući planirane godine puštanja u pogon novih (Slika 9.2) i
izlazak iz pogona proizvodnih kapaciteta kojima ističe životni vijek.
56
Tabela 9.3.- Instalisane snage proizvodnih kapaciteta
Novi kapaciteti
HE DUB I HE USTIPRAČA
HE ULOG
MHE NA RIJECI SUTJESCI
HE VRANDUK
TE STANARI
TE TUZLA, blok 7
TE KAKANJ, blok 8
Novi bilansirano:
Kumulativno bilansirano
Postojeći objekti (bazna
2010. godina- inst.snaga)
UKUPNO BILANS
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
2021
(MW)
2022
17,1
34,4
19,15
19,6
300
450
19.2
19.2
17.1
36.3
354.0
390.3
0.0
390.3
0.0
390.3
450.0
840.3
300
300.0
1,140.3
0.0
1,140.3
0.0
1,140.3
0.0
1,140.3
3,796.0
3,796.0
3,796.0
3,696.0
3,696.0
3,696.0
3,386.0
3,386.0
3,386.0
3,386.0
3,815.2
3,832.3
4,186.3
4,086.3
4,086.3
4,536.3
4,526.3
4,526.3
4,526.3
4,526.3
500
blok 7 TE Tuzla
TE Stanari
blok 8 TE Kakanj
2022
2021
2020
2019
2018
2017
2016
2015
-100
2014
100
HE Ulog
HE Vranduk
mHE Sutjeska
HE Dub
2013
(MW)
300
Tuzla G3
-300
Tuzla G4
Kakanj G5
-500
Nove HE
Nove TE
Izlazak iz pogona
godina
Slika 9.2.– Dinamika puštanja u pogon novih proizvodnih kapaciteta i izlaska iz pogona
postojećih kapaciteta
U Tabelama 9.3a, 9.3b i na Slikama 9.3a. i 9.3b. je data proizvodnja električne energije
na prijenosnoj mreži BiH i instalisana snaga po izvorima: TE, Obnovljivi izvori (HE), i
PHE.
57
Tabela 9.3a.- Proizvodnja električne energije na prijenosnoj mreži BiH za period 2013.-2022.
PROIZVODNJA
(GWh)
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
2021
2022
8.795,0
8.582,0
10.669,0
10.564,0
10.704,0
11.593,6
13.274,3
13.134,3
13.274,3
13.101,3
200,0
200,0
200,0
200,0
200,0
200,0
200,0
200,0
200,0
200,0
5307,0
5308,5
5486,6
5486,6
5486,6
5486,6
5486,6
5486,6
5524,6
5524,6
14.302,0
14.090,5
16.355,6
16.250,6
16.390,6
17.280,2
18.960,9
18.820,9
18.998,9
18.825,9
2019
2020
2021
2022
TE
PHE ČAPLJINA
OBNOVLJIVI IZVORI
PROIZVODNJA
UKUPNO
20,000
18,000
16,000
14,000
12,000
GWh
10,000
8,000
6,000
4,000
2,000
0
2013
2014
2015
2016
2017
2018
Proizvodnja ukupno
Godina
TE
PHE ČAPLJINA
OBNOVLJIVI IZVORI (HE)
Slika 9.3a.- Proizvodnja električne energije na prijenosnoj mreži BiH za period 2013-2022.
godina
Tabela 9.3b.- Instalisane snage proizvodnih kapaciteta u BiH
(MW)
TE
PHE ČAPLJINA
OBNOVLJIVI IZVORI
UKUPNO
2013
1765
440
1610
3815
2014
1765
440
1627
3832
2015
2065
440
1681
4186
2016
1965
440
1681
4086
58
2017
1965
440
1681
4086
2018
2415
440
1681
4536
2019
2405
440
1681
4526
2020
2405
440
1681
4526
2021
2405
440
1681
4526
2022
2405
440
1681
4526
5000
4500
4000
3500
(MW)
3000
2500
2000
1500
1000
500
0
2013
2014
2015
2016
TE
OBNOVLJIVI IZVORI -HE
2017
2018
2019
PHE ČAPLJINA
UKUPNO
2020
2021
2022
godina
Slika 9.3b.- Instalisana snaga bilansiranih proizvodnih kapaciteta u BiH za period 2013.- 2022.
godina
Sa aspekta zadovoljenja bilansa snaga, prema kriterijima ENTSO-E, kao referentni
vremenski presjeci smatraju se treća srijeda u januaru u 11:00 i 19:00 sati i treća srijeda u
julu u 11:00 sati (CET). U skladu s tim, a na bazi raspoloživih podataka EES BiH,
postignuta satna opterećenja konzuma BiH na prijenosnoj mreži za 2011. i 2012. godinu
su:
(MWh/h)
Januar 2011.
Juli 2011.
Januar 2012.
11:00
1.746
19:00
1.877
11:00
1.530
11:00
1.845
19:00
1.967
Maksimum za 2011. godinu postignut je 31. decembra u 18 sati (osamnaesti sat) od 2.150
MWh/h što je za oko 15% više od ''treće srijede u januaru''. Međutim, kako se vrši
procjena potrebne jednovremene snage konzuma EES BiH na prijenosnoj mreži, a ne
jednovremena snaga ENTSO-E konzuma, kao startna vrijednost je uzeta postignuta snaga
od 2.150 MW u 2011. godini.U Tabeli 9.4a. i 9.4b. prikazane su vrijednosti maksimalnih
i minimalnih jednovremenih snage konzuma BiH na prijenosnoj mreži za posljednjih 5
godina i procentualne razlike u odnosu na prethodnu godinu.
59
Tabela 9.4a.- Maksimalne jednovremene snage konzuma
Godina
Pmax (MW)
%
31.12.2007.
18-ti sat
2.078
2,92
31.12.2008.
18-ti sat
2.117
1,88
05.01.2009.
18-ti sat
2.033
-3,97
31.12.2010.
18-ti sat
2.173
6,89
31.12.2011.
18-ti sat
2.150
-1,06
Tabela 9.4b - Minimalne jednovremene snage konzuma
Godina
Pmin (MW)
%
04.06.2007.
4-ti sat
845
2,55
21.04.2008.
4-ti sat
870
2,96
13.04.2009.
4-ti sat
796
-8,51
03.05.2010.
4-ti sat
816
2,51
22.07.2011.
4-ti sat
872
6,86
Iz gornjih tabela je očigledno da nema kontinuiteta u vrijednostima jednovremenih snaga
konzuma BiH na prijenosnoj mreži. Ipak, isključujući godine u kojima je zabilježen pad,
rast maksimalnih snaga se može procijeniti na oko 2% godišnje, a rast minimalnih snaga
na oko 3%.
U skladu s tim i uzimajući baznu vrijednost od 2.150 MW, u Tabeli 9.5. prikazan je
bilans jednovremenih maksimalnih snaga na prijenosnoj mreži za period 2013.-2022.
godina.
Tabela 9.5.- Procjena konzuma i rezerve na prijenosnoj mreži
Vršna snaga
konzuma na
prijenosnij mreži
Potrebna snaga
primarne rezerve
Potrebna snaga
sekundarne
rezerve
Potrebna snaga
tercijerne rezerve
UKUPNO
Postojeći +
bilansirani
BILANS
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
2021
2022
2.237
2.282
2.327
2.374
2.421
2.470
2.519
2.570
2.621
2.673
15
15
15
16
16
16
17
17
17
17
63
64
66
67
68
70
71
73
74
74
250
250
250
300
300
300
300
400
400
400
2.565
2.611
2.658
2.757
2.805
2.856
2.907
3.060
3.112
3.164
3.815
3.832
4.186
4.086
4.086
4.536
4.526
4.526
4.526
4.526
1.250
1.222
1.528
1.329
1.281
1.680
1.619
1.467
1.414
1.362
Podaci u gornjoj tabeli upućuju na zaključak da će u narednom periodu, pod
pretpostavkom planirane realizacije izgradnje novih proizvodnih kapaciteta, biti
obezbjeđena dovoljna rezerva snage u sistemu Međutim, ukoliko dođe do pomjeranja
planiranih rokova puštanja u pogon novih proizvodnih kapaciteta, uz gašenje postojećih i
eventualnu lošu hidrologiju, vrlo je realna pojava deficita snage pri kraju planskog
perioda.
60
9. ZAKLJUČCI I SUGESTIJE
Analizirajući dostavljene podatke od korisnika prijenosnog sistema Bosne i Hercegovine
a u skladu sa zakonskim ovlaštenjima NOS BiH, Licencom za obavljanje djelatnosti
Operatora sistema, Mrežnim kodeksom i obavezama prema Energetskoj zajednici i
ENTSO-E, rezultati ovog Indikativnog plana razvoja proizvodnje za period 2013.-2022.
godina, upućuju na sljedeće zaključke i sugestije:
1. Analizirajući realizaciju prethodnih Indikativnih planova može se zaključiti da su
bili vrlo ambiciozni, kako sa aspekta rasta potrošnje, tako i sa aspekta izgradnje
novih proizvodnih kapaciteta. S jedne strane, nije se ostvario planirani rast
potrošnje a sa druge strane nije počela izgradnja ni jednog novog proizvodnog
kapaciteta sa planiranom dinamikom.
2. Bilansi snaga i energija za narednih 10 godina upućuju na zaključak da je
neophodno što prije početi sa realizacijom planirane dinamike izgradnje novih
proizvodnih kapaciteta. Ukoliko dođe do daljeg prolongiranja rokova puštanja u
pogon novih proizvodnih kapaciteta, realna je mogućnost da Bosna i Hercegovina
pri kraju planskog perioda bude suočena sa uvozom električne energije. Temeljem
provedene analize za razmatrane scenarije potrošnje i planiranu proizvodnju
postojećih i novih bilansiranih proizvodnih kapaciteta, kritična godina sa aspekta
zadovoljenja bilansa električne energije bi mogla biti 2014. godina, pogotovo što
još nije počela izgradnja planiranih objekata. Takođe mogu biti kritične i naredne
godine, čak i sa pesimističnim rastom potrošnje, ukoliko se odmah ne započne
izgradnja planiranih proizvodnih kapaciteta, pogotovo ako se ponove loši
hidrološki uslovi kao 2011. godine
3. Pojedini korisnici prijenosne mreže ne ispunjavaju svoje obaveze u dostavljanju
podataka prema odredbama Mrežnog kodeksa, što može dovesti do određenog
odstupanja u planskim kategorijama, prvenstveno kada se radi o potrošnji
distribucija i kupaca direktno priključenih na prijenosnu mrežu.
4. Razvoj potrošnje električne energije u proteklom periodu nije se odvijao
kontinuirano što uveliko otežava procjenu trenda potrošnje u narednom planskom
periodu. Ako se tome doda svjetska ekonomska kriza, koja neminovno ostavlja
negativnih posljedica i na potrošnju električne energije u Bosni i Hercegovini i uz
nedostatak objektivnih planova razvoja, u narednom periodu može doći do
značajnijih odstupanja planskih vrijednosti od realizovanih. Međutim, i pored
ovih neizvjesnosti i rizika, potrošnja električne energije za period 2013. – 2022.
bazirana je na optimističkom (pozitivnom) trendu u sva tri scenarija.
5. Evidentan je veliki interes investitora za izgradnju novih proizvodnih kapaciteta, u
prvom redu obnovljivih izvora kao što su hidroelektrane i vjetroelektrane. Na
žalost, NOS BiH procjenjuje da je za najveći broj prijavljenih proizvodnih
kapaciteta planirana izgradnja i godina ulaska u pogon upitna, kako zbog
nepostojanja odgovarajućih dozvola nadležnih organa, tako i problema vezanih za
priključenje na prijenosnu mrežu. Zbog toga je neophodno da se svi investitori
61
prije prijavljivanja za uključenje njihovih proizvodnih kapaciteta u Indikativni
plan razvoja proizvodnje konsultuju sa Elektroprenosom BiH o mogućnostima
priključka na prijenosnu mrežu, a u skladu sa Pravilnikom o priključku.
6. Problematika stakleničkih plinova i globalno zagrijavanje nameće sve veće
korištenje obnovljivih izvora električne energije, u najvećem broju slučajeva
izgradnjom vjetroelektrana. Međutim, vjetroelektrane kao neupravljivi izvori,
negativno utiču na regulacione performanse sistema, pa je neophodno obezbjediti
povećanu sekundarnu rezervu kako bi se kompenzovale neželjene varijacije snage
uzrokovane promjenljivim intenzitetom vjetra. Nezavisni operator sistema u
Bosni i Hercegovini je pokrenuo izradu studije koja je završena krajem 2011.
godine, na osnovu koje je NOS BIH procjenio stepen integracije vjetrotelektrana
do 2022. godine.
7. Formiranjem ENTSO-E i izradom 10-to godišnjih planova razvoja evropskog i
regionalnog elektroenergetskog sistema kao jednog od najvažnijih dokumenata,
snažno je istaknuta uloga Operatora sistema u pripremi adekvatnih i što realnijih
planova razvoja na području kojeg oni pokrivaju. Izmjenama i dopunama
Mrežnog kodeksa, odobrene maja 2011. godine od strane DERK-a, precizirani su
uslovi pod kojima novi proizvodni kapacitet može biti bilansno uključen u
Indikativni plan proizvodnje, što je i signal Elektroprenosu BiH da ove
proizvodne kapacitete uključi u Dugoročni plan razvoja prijenosne mreže. Na taj
način je omogućeno da se realnije, na bazi tehno-ekonomskih analiza, planira
prijenosna mrežu, kako internu tako i interkonekcije, čime bi se u isto vrijeme
omogućio NOS BiH da ravnopravno, zajedno sa drugim operatorima sistema, na
regionalnom i panevropskom nivou učestvuje u planiranju i razvoju
elektroenergetskog sistema.
62
10. LITERATURA
[L.1.] Mrežni kodeks, maj 2011. godine
[L.2.] „TEN-YEAR NETWORK DEVELOPMENT PLAN 2012-2022“, European
Network of Transmission System Operators for Electricity, prijedlog Januar 2012.
[L.3.] „PREPARATION FOR LARGE SCALE WIND INTEGRATION IN SOUTH
EAST EUROPEAN POWER SYSTEM“, USAID, prijedlog, Januar 2012.
[L.4.] „Izvještaj o tokovima električne energije u BiH u 2011. godini“ – NOS BiH,
Sarajevo, mart 2012. godine
[L.5.] „Bruto domaći proizvod prema proizvodnom pristupu 2005-2010“ –Agencija za
statistiku BiH, Sarajevo, decembar 2011. god.
[L.6.] „Statistika energije“, Agencija za statistiku BiH, Saopštenje- 20.11. 2009. godine
[L.7.] „Statistika energije“, Agencija za statistiku BiH, Saopštenje- 29.10. 2010. Godine
[L.8.] „Statistika energije“, Agencija za statistiku BiH, Saopštenje- 05.12. 2011. godine
[L.9.] „Srednjoročna razvojna strategiji BiH, 2004-2007“- siteresources.worldbank.org
[L.10.]„Ekonomski i fiskalni program 2011-2013“, Vijeće ministara, Direkcija za
ekonomsko planiranje, decembar 2010. Godine
„Strateški plan i program razvoja energetskog sektora Federacije BiH“ - FMERI,
Ekspertna grupa, Sarajevo februar 2008. god.
[L.11.]„Scenario Outlook and Adequacy Forecast (SO & AF) 2012 – 2030“,
www.entsoe.eu
[L.12.] „Studija Energetskog Sektora u BiH za period 2005 – 2020. god.“ - konzorcij:
Energetski Institut Hrvoje Požar, Hrvatska; Soluziona, Španjolska; Ekonomski
Institut Banja Luka, BiH; Rudarski Institut Tuzla, BiH., mart 2008. god.
[L.13.] „Strateški plan i program razvoja energetskog sektora Federacije BiH“, FMERI,
2008. god.
[L.14.] „Strategija razvoja energetike Republike Srpske“ – Ministarstvo industrije,
energetike i rudarstva, Banja Luka, 2010. god.
[L.15.] Indikativni plan razvoja proizvodnje 2007 – 2016. godina, Sarajevo oktobar 2006.
63
Download

INDIKATIVNI PLAN RAZVOJA PROIZVODNJE 2013.-2022.