Svjetska banka
Integralna vodno-energetska studija razvoja
sliva rijeke Vrbas
Fotografija: Akumulaciono jezero HE Jajce II na rijeci Vrbas
Modul 3
Integralno upravljanje
vodnim resursima
Konačna verzija
Maj 2013.
Modul 3
Integralno upravljanje
vodnim resursima
Konačna verzija
Maj 2013
Ovaj izvještaj je izrađen od strane konsultanta COWI AS
(Norveška). Nalazi, tumačenja i zaključci izneseni u ovom
dokumentu ne moraju nužno odražavati stavove
Međunarodne banke za obnovu i razvoj/Svjetske banke,
izvršnih direktora Svjetske banke ili tijela koja predstavljaju.
Izradu ovog dokumenta su putem finansijske pomoći
omogućili Norveški povjerenički fond za privatni sektor i
infrastrukturu (NTF - PSI) i Partnerski program za vode
(WPP) - http://water.worldbank.org/wpp
Projekat br.
133208
Dokument br.
3
Verzija
2
Datum izdavanja Maj 2013.
Pripremio
COWI Vrbas Tim
Provjerio
DAH/DATO
Odobrio
RSS
UČESNICI U IZRADI:
Mr Biljana Trajković, hidroenergetika
Mr David Heywood, ekologija
Mr David Toft, ekonomija
Ing. Boris Jandrić, hidroenergetika
Dr Ksenija Petovar, sociologija
Ing. Slobodan Milić, energetika
Ing. Cvjetko Žepinić, energetika
Dr Laslo Iritz, vodoprivreda
Mr Žana Topalović, hidrologija
Mr Vaso Milišić, vodoprivreda i hidrologija
Mr Petar Begović, hidrogeologija
Mr Dragana Kuzmanović, prostorni planer
Duško Popović, Milijana Radović, Mr Tatjana Jandrić,
Nebojša Božić (prevodioci)
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
i
Sadržaj
Strana br.
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.6.1 0.6.2 0.6.3 0.6.4 0.7 0.8 0.9 0.9.1 0.9.2 0.9.3 0.10 0.11 Kratak pregled
Glavni problemi upravljanja
Zakonska, institucionalna, socio-ekonomska i ekološka pitanja
Klimatske promjene
Glavni vodoprivredni ciljevi
Strukturalne i nestrukturalne razvojne opcije
Modeliranje
Modeliranje kontrolisanog isticanja iz akumulacija
Kontrola poplava sa akumulacijama
Modeliranje klimatskih promjena
Unapređenje hidrološkog modelovanja
Multikriterijumska analiza
Analiza troškova i koristi
Prijedlozi za hidroenergetski razvoj
Rangiranje i procjena HE
Hidroenergetski razvoj na rijeci Vrbanji
Protok površinskih voda, kvalitet vode i monitoring podzemnih voda
Završne napomene
Preporuke
1 1.1 1.2 1.3 Uvod
Osnovni podaci
Opseg studije i Projektni zadaci za Modul 3
Forma izvještaja
2 Osnovni problemi upravljanja koji utiču na razvoj vodnih resursa u
slivu Vrbasa
Ključni vodoprivredni problemi i primarni ciljevi
Vodosnabdijevanje glavnih potrošača
Zaštita životne sredine
Smanjenje negativnih uticaja poplava i suša
Proizvodnja hidroenergije
Rekreacija, turizam, uzgoj ribe i ribolov
Plovidba
Diskusija
Prijašnje metode rješavanja vodoprivrednih problema
Zakonska i institucionalna pitanja
Socio-ekonomska pitanja
2.1 2.1.1 2.1.2 2.1.3 2.1.4 2.1.5 2.1.6 2.1.7 2.1.8 2.2 2.3 xiv xiv xvii xvii xviii xix xx xx xxi xxi xxiii xxiv xxv xxvi xxvii xxxii xxxvi xxxvii xxxviii 1-1 1-1 1-2 1-3 2-1 2-2 2-3 2-6 2-7 2-7 2-8 2-9 2-9 2-10 2-12 2-16 Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
ii
2.4 2.4.1 2.4.2 2.4.3 2.4.4 2.4.5 2.5 2.5.1 2.5.2 2.6 2.6.1 2.6.2 2.6.3 2.6.4 2.6.5 2.6.6 Pitanja životne sredine
Kvalitet i zagađenje vode
Zagađenje podzemnih voda
Hidromorfološke promjene
Ekološka održivost
Problemi upravljanja čvrstim otpadom
Problemi klimatskih promjena
Klimatske promjene u slivu Vrbasa
Prioriteti i ciljevi
Određivanje osnovnih ciljeva razvoja upravljanja vodama
Obezbjeđenje dovoljne količine pitke vode odgovarajućeg kvaliteta
Obezbjeđenje neophodnih količina vode za potrebe privrede
Zaštita životne sredine
Smanjenje negativnih uticaja poplava i suša
Strukturalne razvojne opcije
Nestrukturalne razvojne opcije
2-18 2-18 2-20 2-21 2-21 2-22 2-22 2-24 2-24 2-25 2-26 2-26 2-26 2-26 2-26 2-27 3 3.1 3.2 3.3 3.3.1 3.3.2 3.3.3 3.4 3.4.1 3.4.2 3.4.3 3-1 3-1 3-2 3-4 3-4 3-6 3-8 3-9 3-9 3-10 3.4.4 3.4.5 3.4.6 3.4.7 Razvojne opcije upravljanja vodnim resursima
Uvod
Uloga i značaj velikih (sezonskih) akumulacija
Određivanje strukturalnih razvojnih opcija
Akumulacije
Potražnja za vodom
Hidroelektrane
Nestrukturalne razvojne opcije
Smanjenje potrošnje vode
Smanjenje zagađenja od netretiranih odpadnih voda
Promjene u procedurama izdavanja građevinskih dozvola i građevinskim
propisima
Smanjenje potrošnje energije
Upravljanje šumama
Tehnička edukacija i jačanje institucionalnih kapaciteta
Institucionalne i zakonske izmjene
4 4.1 4.1.1 4.1.2 4.1.3 4.1.4 4.2 4.2.1 Modeliranje uticaja razvojnih opcija
Modeliranje akumulacije i usklađenost sa zahtjevima
Metoda upravljanja akumulacijom
Postupak proračuna akumulacije
Rezultati analiza i proračuna
Zadovoljenje potreba za vodom i zaključci
Kontrola poplavnih talasa u akumulacijama u slivu Vrbasa
Metodologija
4-1 4-1 4-1 4-2 4-6 4-7 4-9 4-10 3-11 3-11 3-12 3-12 3-12 Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
iii
4.2.2 4.2.3 4.2.4 4.2.5 4.3 4.3.1 4.3.2 4.3.3 4.4 4.4.1 4.4.2 4.4.3 4.4.4 4.4.5 4.4.6 Efekat smanjenja poplavnog talasa za pojedinačnu akumulaciju
Kaskadni efekat akumulacija Šiprage-Grabovica-Čelinac
Rezime i zaključci
Efekat smanjenja poplavnog talasa za definisane razvojne opcije
Procjena i sposobnost prilagođavanja na klimatske promjene
Procjena uticaja klimatskih promjena
Sposobnost prilagođavanja klimatskim promjenama
Zaključci i preporuke
Uticaji i efekti predloženih razvojnih opcija
Povećanje minimalnih proticaja i obezbjeđivanje EPP
Obezbjeđivanje vodosnabdijevanja stanovništva, industrije i poljoprivrede
Smanjenje velikih voda
Uticaj na okolinu
Uticaj na proizvodnju hidroenergije
Uticaj na turizam rekreaciju, ribolov i vodni saobraćaj
4-14 4-25 4-27 4-29 4-33 4-34 4-52 4-53 4-55 4-55 4-56 4-56 4-57 4-58 4-58 5 5.1 5.2 5.3 5.4 5.5 5.5.1 5.5.2 5.5.3 5.5.4 5.6 5.7 5.8 5.9 5.10 5.10.1 5.10.2 5.10.3 5.10.4 Multi-kriterijumska analiza razvojnih opcija
Uvod
Metodologija
Razvojni ciljevi vodnih resursa
Definisanje kriterijuma ocjene razvojne opcije
Lista kriterijuma evaluacije
Granični kriterijumi
Vodoprivredni / finansijski kriterijumi
Ekološki kriterijumi
Socio-ekonomski kriterijumi
Kriterijumi bodovanja i dodjeljivanje težine
Rezultati MKA
Analiza osjetljivosti MKA
Finansiranje vodoprivrednih investicija
Troškovi i koristi razvojnih opcija
Metodologija analize socio-ekonomskih koristi
Troškovi i koristi od razvojnih opcija
Rezultati ekonomske analize
Transferi koristi
5-1 5-1 5-2 5-4 5-4 5-5 5-6 5-6 5-9 5-11 5-13 5-17 5-20 5-20 5-20 5-21 5-23 5-28 5-29 6 6.1 6.2 6.2.1 Konačni prijedlog hidroenergetskog razvoja
Uvod
Rezultati iz Modula 2
Proizvodnja i potrošnja električne energije u BiH – sadašnje i buduće
stanje
Opšte činjenice o predloženim HE u OSNOVI
6.2.2 6-1 6-1 6-2 6-2 6-4 Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
6.2.3 6.2.4 6.2.5 6.2.6 6.2.7 Zaključak o uticajima i promjenama predloženih rješenja nakon OSNOVE
Zaključci razmatranja nedavno izrađenih novih studija o HE
Rangiranje svih analiziranih rješenja na osnovu ekonomskih pokazatelja
Rangiranje rješenja na osnovu multikriterijumske analize
Zaključci iz Modula 2 koji se odnose na odgovarajuće HE u okviru sliva
rijeke Vrbas
6.3 Razvojne opcije integrisanog upravljanja vodama i HE
6.3.1 Rijeka Vrbas - Potez 1
6.3.2 Rijeka Vrbas - Potez 2
6.3.3 Rijeka Vrbas - Potez 3
6.3.4 Rijeka Vrbas - Potez 4
6.3.5 Rijeka Vrbas - Potez 5
6.3.6 Rijeka Pliva
6.3.7 Rijeka Janj
6.3.8 Rijeka Ugar
6.3.9 Crna Rijeka
6.3.10 Rijeka Vrbanja
7 7.1 7.1.1 7.1.2 7.1.3 7.1.4 7.1.5 7.1.6 7.2 Prijedlog narednih koraka u unapređenju Plana upravljanja vodama
Kvalitet postojećih podataka i potrebna poboljšanja
Hidrološki monitoring
Meteorološki monitoring
Monitoring kvaliteta voda
Monitoring podzemnih voda
Monitoring i procjena korišćenja voda
Hidroenergetski razvoj
Dalje unaprijeđenje hidrološkog modela
8 8.1 8.2 8.2.1 8.2.2 8.3 8.3.1 8.3.2 8.3.3 8.4 8.5 8.6 8.7 8.8 Zaključci i preporuke
Osnovni problemi i prioriteti upravljanja vodnim resursima
Razvojne opcije za upravljanje vodom
Strukturalne razvoje opcije
Nestrukturalne razvojne opcije
Rezultati modeliranja
Modeliranje protoka akumulacije
Kontrola poplava u akumulacijama
Klimatske promjene
Multikriterijumska analiza
Konačni prijedlog za razvoj hidroenergetike
Poboljšanje monitoringa
Završne napomene
Preporuke
iv
6-7 6-7 6-8 6-9 6-11 6-12 6-15 6-16 6-17 6-18 6-19 6-20 6-21 6-22 6-23 6-24 7-1 7-1 7-1 7-2 7-3 7-7 7-7 7-8 7-9 8-1 8-1 8-1 8-2 8-2 8-3 8-3 8-3 8-4 8-5 8-6 8-9 8-10 8-11 Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
9 Spisak korišćene dokumentacije
v
9-1 Lista slika
Strana br.
Slika 1-1: Faze izvještaja
1-1 Slika 3-1: Šematska podjela zapremine akumulacije po korisnicima
3-3 Slika 3-2: Podjela rijeke Vrbas na pet vodoprivrednih regija
3-7 Slika 4-1: Dijagram proračuna regulisanog isticanja iz akumulacije(J = vremenska
jedinica-mjesec/sedmica)
4-5 Slika 4-2: Šematski prikaz predložene metodologije
4-11 Slika 4-3: Kriva zapremine akumulacije Gornji Vakuf
4-15 Slika 4-4: Rezultati simulacije za akumulaciju Gornji Vakuf i početne uslove PNV=KNU 4-16 Slika 4-5: Kriva zapremine akumulacije za HE Han Skela Visoka
4-17 Slika 4-6: Kriva zapremine akumulacije za HE Han Skela Niska
4-18 Slika 4-7: Kriva zapremine akumulacije Bočac
4-19 Slika 4-8: Kriva zapremine akumulacije Janjske Otoke
4-20 Slika 4-9: Kriva zapremine akumulacije Vrletna Kosa
4-21 Slika 4-10: Kriva zapremine akumulacije Čelinac
4-23 Slika 4-11: Kriva zapremine akumulacije Grabovica
4-24 Slika 4-12: Kriva zapremine akumulacije Šiprage
4-25 Slika 4-13: Rezultujući hidrogram oticaja na HS Vrbanja sa i bez rezervoara, PNV=KNU4-26 Slika 4-14: Rezultujući hidrogram oticaja na HS Vrbanja sa i bez rezervoara,
PNV=90%*Vkor
4-26 Slika 4-15: Rezultujući hidrogrami oticaja na HS Vrbanja sa i bez rezervoara i
KMU=KNU+2m
4-26 Slika 4-16: Umanjenje vrha poplavnog talasa za pojedinačne akumulacije
4-28 Slika 4-17: Zavisnost smanjenja maksimalnog proticaja poplavnog talasa i početne
zapremine vode u akumulaciji
4-29 Slika 4-18: Hidrogrami oticaja na profilu HS Delibašino Selo za 6 razvojnih opcija
4-31 Slika 4-19: Poređenje smanjenja maksimalnih proticaja za dvije varijante usvojene kote
maksimalnog uspora
4-32 Slika 4-20: Lokacije padavinskih stanica u slivu Vrbasa korištenih u analizi klimatskih
promjena
4-36 Slika 4-21: Dijagram vjerovatnoće osmotrenih podataka i podataka klimatskih modela
zaperiod 2001-2010, stanica Banjaluka
4-37 Slika 4-22: Dijagram vjerovatnoće osmotrenih podataka i podataka klimatskih modela
za period 2001-2010, stanica Bugojno
4-37 Slika 4-23: Poređenje vrijednosti mjesečnih padavina za CLM (lijevo) i CM2.1 (desno)
model za stanicu Banjaluka i period 2001-2010.
4-38 Slika 4-24: Dijagram godišnjih padavina sa prikazanim trendovima, stanica Banjaluka 4-38 Slika 4-25: Dijagram sume godišnjih padavina sa prikazanim trendovima, stanica
Bugojno
4-39 Slika 4-26: Krive kumulativnih padavina iz klimatskih modela CLM (lijevo) i CM2.1
(desno), stanica Banjaluka
4-39 Slika 4-27: Razlike u vrijednostima prosječnih protoka za specifične stanice u slivu
Vrbasa (%)
4-44 Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
vi
Slika 4-28: Prosječne vrijednosti protoka za stanice u slivu Vrbasa (osnovni + dva
klimatska scenarija)
Slika 4-29: Poređenje prosječnih mjesečnih protoka na stanici Gornji Vakuf, rijeka
Vrbas
Slika 4-30: Poređenje prosječnih mjesečnih protoka na stanici Han Skela, rijeka Vrbas
Slika 4-31: Poređenje prosječnih mjesečnih protoka na stanici Delibašino Selo, rijeka
Vrbas
Slika 4-32: Poređenje prosječnih mjesečnih protoka na stanici Milaševci, rijeka Ugar
Slika 4-33: Poređenje prosječnih mjesečnih protoka na stanici Volari, rijeka Pliva
Slika 4-34: Poređenje prosječnih mjesečnih protoka na stanici Vrbanja, rijeka Vrbanja
Slika 4-35: Protok – ušće Vrbasa u rijeku Savu za tri scenarija do 2020 – prosječna
godina
Slika 4-36: Protok – ušće Vrbasa u rijeku Savu za tri scenarija do 2020 – sušna godina
Slika 4-37: Protok – ušće Vrbasa u rijeku Savu za tri scenarija do 2020 – minimalni
mjesečni protoci
Slika 4-38: Protok – ušće Vrbasa u rijeku Savu za tri scenarija do 2040 – prosječna
godina
Slika 4-39: Protok – ušće Vrbasa u rijeku Savu za tri scenarija do 2040 – sušna godina
Slika 4-40: Protok – ušće Vrbasa u rijeku Savu za tri scenarija do 2040 – minimalni
mjesečni protoci
Slika 5-1: Osnovne faze multi-kriterijumske analize
Slika 6-1: Proizvodnja u potrošnja električne energije u BiH u posljednjih nekoliko
godina
Slika 6-2: Očekivani trendovi u potrošnji električne energije u prenosnoj mreži
Slika 6-3: Distribucija predloženih HE u okviru sliva rijeke Vrbas (u skladu sa
OSNOVOM)
Slika 6-4: Podjela Vrbasa u pet poteza
Slika 7-1: Monitoring stanice u slivnom području rijeke Vrbas
4-44 4-45 4-45 4-45 4-46 4-46 4-46 4-48 4-48 4-48 4-50 4-50 4-50 5-3 6-2 6-3 6-4 6-15 7-5 Lista tabela
Strana br.
Tabela 1: Sveukupni sumirani rezultati MKA
Tabela 2: Sumirani rezultati rangiranja u MKA iz Modula 2
Tabela 3: Hidroenergetske RO na rijeci Vrbas sa akumulacijom Han Skela
Tabela 4: Hidroenergetske RO na rijeci Vrbas bez akumulacije Han Skela Visoka
Tabela 5: Razvojne opcije HE za rijeke Plivu i Janj
Tabela 6: Razvojne opcije HE za rijeku Ugar
Tabela 7: Karakteristike predloženih HE na Crnoj Rijeci
Tabela 8: Razvojne opcije HE na rijeci Vrbanji sa velikim akumulacijama
Tabela 9: Razvojne opcije HE na rijeci Vrbanji bez velikih akumulacija
Tabela 2-1: Potrebe za vodom u slivu Vrbasa po regionima za 2040.
Tabela 2-2: Potencijalna područja za navodnjavanje
Tabela 2-3: Predložene šeme višenamjenskih akumulacija iz OSNOVE
Tabela 2-4: Osnovne karakteristike redukovanog sistema
Tabela 2-5: Osnovne karakteristike preferiranog rješenja iz Novelacije
Tabela 3-1: Sposobnost velikih akumulacija u slivu Vrbasa za izravnanje protoka
(OSNOVA)
Tabela 3-2: Razmotrene razvojne opcije
xxv xxvii xxviii xxix xxxi xxxi xxxi xxxiv xxxv 2-3 2-4 2-11 2-11 2-12 3-5 3-6 Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
vii
Tabela 3-3: Projekcija maksimalne mjesečne potražnje za vodom za godine 2020. i
2040. po regionima
3-8 Tabela 3-4: Ekološki prihvaljiv protok na izlaznoj tački svakog regiona
3-8 Tabela 4-1: Garantovano isticanja i proizvodnja energije za kombinacije akumulacija
4-7 Tabela 4-2: Moguća garantovana isticanja za prioritetne korisnike vode za kombinacije
akumulacija
4-7 Tabela 4-3: Potrebe za vodom po regionima za 2020. i 2040. godinu i raspoložive
količine vode po Razvojnim opcijama
4-8 Tabela 4-4: Karakteristični podaci za poplave i rezervoare na lokacijamam akumulacija
HE
4-13 Tabela 4-5: Podaci o rezervoarima i pripadajućim ispusnim organima
4-14 Tabela 4-6: Rezultati simulacija za rezervoar na lokaciji HE Gornji Vakuf
4-16 Tabela 4-7: Rezultati simulacije za akumulaciju Han Skela Niska i različite početne
nivoe vode
4-18 Tabela 4-8: Rezultati simulacije za akumulaciju Bočac i različite poočetne nivoe vode 4-19 Tabela 4-9: Rezultati simulacije za akumulaciju Janjske Otoke-staro rješenje i različite
početne nivoe vode
4-20 Tabela 4-10: Rezultati simulacije za akumulaciju Janjske Otoke-novo rješenje
4-21 Tabela 4-11: Rezultati simulacije u akumulaciji Vrletna Kosa i različite početne nivoe
vode
4-22 Tabela 4-12: Rezultati simulacija za akumulaciju Čelinac i različite početne nivoe vode 4-23 Tabela 4-13: Rezultati simulacija za akumulaciju Grabovica i različite početne nivoe
vode
4-24 Tabela 4-14: Rezultati simulacija za akumulaciju Šiprage i različite početne nivoe vode 4-25 Tabela 4-15: Rezultati oticaja na HS Vrbanja za tri različita scenarija
4-27 Tabela 4-16: Rezultati analiza za velike akumulacije na slivu Vrbasa i uslove
PNV=KNU
4-27 Tabela 4-17: Rezultati analiza za velike akumulacije na slivu Vrbasa i uslove
PNV=85%*Vkor
4-28 Tabela 4-18: Početni nivoi vode u akumulacijama pri simulaciji sa Vpoč=85%*Vkor
4-30 Tabela 4-19: Analizirane razvojne opcije
4-30 Tabela 4-20: Maksimalni proticaji poplavnih talasa za 6 razvojnih opcija na profilu HS
Delibašino Selo
4-31 Tabela 4-21: Poređenje smanjenja protoka vrha poplavnog talasa + povratni period
smanjenog protoka za različite KMU
4-32 Tabela 4-22: Rangiranje razvojnih opcija prema mogućnosti umanjenja poplavnog
talasa
4-33 Tabela 4-23: Poređenje posmatranih srednjih godišnjih padavina (SGP) i klimatskih
modela CLM i CM21. za period 2001-2010
4-40 Tabela 4-24: Opšte poređenje vrijednosti SGP raspoloživih podataka i podataka iz
klimatskog modela
4-40 Tabela 4-25: Razlike (%) vrijednosti mjesečnih padavina između osmotrenih padavina i
padavina iz CM2.1
4-41 Tabela 4-26: Vrijednosti maksimalnih dnevnih padavina za osnovni i dva predviđena
klimatska scenarija
4-42 Tabela 4-27: Vrijednosti protoka za tipične stanice u slivu Vrbasa (osnovni + dva
klimatska scenarija)
4-43 Tabela 4-28: Procenti smanjenja/povećanja vrijednosti protoka u sušnom periodu,
period do 2020 godine
4-47 Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
viii
Tabela 4-29: Porast/smanjenje – protok u sušnom periodu za 5 karakterističnih regiona
u slivu Vrbasa, period do 2040. godine
4-49 Tabela 4-30: Pregled promjene u proizvodnji energije za dva klimatska scenarija do
2040. godine
4-51 Tabela 4-31: Uticaji klimatskih promjena na garantovane proticaje nizvodno od
predloženih rezervoara
4-52 Tabela 4-32: Osnovne karakteristike predloženih razvojnih opcija
4-55 Tabela 4-33: Umanjenje vršnih proticaja za svih 6 razvojnih opcija
4-56 Tabela 4-34: Neki od pokazatelja uticaja RO na okolinu
4-57 Tabela 5-1: Primjer pojednostavljene multi-kriterijumske analize za dvije razvojne opcije 5-2 Tabela 5-2: Raspodjela bodova za povećanje minimalnog protoka u poređenju sa
5-7 prirodnim uslovima u m3/s
Tabela 5-3: Raspodjela bodova za PUT povećanja minimalnog protoka u EUR/m3/s
5-8 Tabela 5-4: Raspodjela bodova za PUT proizvodnje električne energije, po razvojnoj
opciji
5-8 Tabela 5-5: Težine kriterijuma ekološkog uticaja
5-10 Tabela 5-6: Raspodjela bodova za ekološki uticaj razvojne opcije
5-11 Tabela 5-7: Težine kriterijuma socio-ekonomskog uticaja
5-12 Tabela 5-8: Raspodjela bodova za socio-ekonomski uticaj razvojne opcije
5-13 Tabela 5-9: Relativne težine kriterijuma evaluacije u grupi kriterijuma
vodoprivredni/finansijski
5-13 Tabela 5-10: Relativne težine tri grupe kriterija
5-14 Tabela 5-11: Ukupni investicioni troškovi razvojnih opcija
5-14 Tabela 5-12: Vodoprivredni kriterijum 1, povećanje minimalnog protoka
5-15 Tabela 5-13: Jedinična troškovna efektivnost– povećanje minimalnog protoka u
poređenju sa prirodnim uslovima
5-15 Tabela 5-14 Troškovna efektivnost obezbjeđenja električne energije (EUR/KWh)
5-16 Tabela 5-15: Ekološki uticaj razvojnih opcija
5-16 Tabela 5-16 Socio-ekonomski uticaj razvojnih opcija
5-17 Tabela 5-17: Sveukupni rezultati MKA
5-19 Tabela 5-18 Faktori konverzije
5-22 Tabela 5-19 Pretpostavke poljoprivrednih prinosa i prodajnih cijena
5-24 Tabela 5-20: Prosječna izbjegnuta godišnja šteta po razvojnoj opciji
5-28 Tabela 5-21 Rezime indikatora ekonomske efikasnosti
5-28 Tabela 5-22 Rezime indikatora ekonomske efikasnosti bez ostvarene koristi od
navodnjavanja
5-29 Tabela 5-23 Rezime indikatora ekonomske efikasnosti bez ostvarene koristi od
navodnjavanja i izbjegnute štete
5-29 Tabela 6-1: Velike HE - projekti predloženi u OSNOVI
6-5 Tabela 6-2: Spisak predloženih HE sa akumulacijama unutar sliva rijeke Vrbas (iz
OSNOVE)
6-6 Tabela 6-3: Prvih 20 rješenja iz multikriterijumske analize urađene za Modul 2
6-9 Tabela 6-4: Glavne karakteristike velikih akumulacija i odgovarajućih HE za razvojne
opcije
6-13 Tabela 6-5: Razvojne opcije uzete u obzir
6-13 Tabela 6-6: Karakteristike preporučenih HE na Potezu 1 rijeke Vrbas
6-16 Tabela 6-7: Karakteristike preporučenih HE u Potezu 2 rijeke Vrbas
6-17 Tabela 6-8: Karakteristike preporučenih HE na Potezu 3 rijeke Vrbas sa uključenom
Han Skelom Visokom
6-17 Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Tabela 6-9: Karakteristike preporučenih HE na Potezu 3 rijeke Vrbas sa isključenom
Han Skelom Visokom
Tabela 6-10: Karakteristike preporučenih HE u Potezu 4 rijeke Vrbas
Tabela 6-11: Karakteristike preporučenih HE u Potezu 5 rijeke Vrbas
Tabela 6-12: Karakteristike preporučenih HE na rijeci Plivi
Tabela 6-13: Karakterisitke preporučenih HE na rijeci Janj
Tabela 6-14: Karakteristike preporučenih HE na rijeci Ugar sa uključenom Vrletnom
Kosom
Tabela 6-15: Karakteristike preporučenih HE na rijeci Ugar sa isključenom Vrletnom
Kosom
Tabela 6-16: Karakteristike preporučenih HE na rijeci Crna Rijeka
Tabela 6-17: Razvojne opcije HE na rijeci Vrbanji sa velikim akumulacijama
Tabela 6-18: Razvojne opcije HE na rijeci Vrbanji bez velikih akumulacija
Lista priloga
PRILOG A – Dodatni rezultati u analizi klimatskih promjena
PRILOG B – Multikriterijumska analiza razvojnih opcija, koristi i troškovi
ix
6-18 6-18 6-20 6-20 6-21 6-22 6-22 6-23 6-35 6-35 Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
AKRONIMI I SKRAĆENICE
Ades
AIC
BAM
BASIS
BCR
BiH
ca
CARDS
CBA
CBT
CDM
CERA
DABLAS
DEM
DKRZ
RO
DRPC
EC
Econs
EF
EIA
ENPV
EPBiH
EPHZHB
ERR
ET
Etotal
EU
EUR
FASRB
FBiH
FHMI
FHMZ
FNPV
FRR
GCM
GFDL
GEF
GIS
GWh
HEC-HMS
hm3
HMI
HMP
HMZRS
HPDS
HE
IFI
ICPDR
Željeni nivo vode u akumulaciji
Prosječni dodatni troškovi
BiH Konvertibilna marka
Vodoprivredna osnova sliva Vrbasa, 1987.
Koeficijent koristi i troškova
Bosna i Hercegovina
cirka
Pomoć zajednice u rekonstrukciji, razvoju i stabilizaciji
Analiza troškova i koristi
Columbia Basin Trust
Mehanizam za čisti razvoj
Arhiv klimatskih i ekoloških podataka
Radna grupa za Dunav i Crno More
Digitalni model elevacije
Njemački klimatski računski centar
Razvojna opcija
Konvencija o zaštiti rijeke Dunav
Evropska komisija
Konstantna proizvodnja energije
Ekološki prihvaljiv protok
Procjena uticaja na životnu sredinu
Ekonomska neto sadašnja vrijednost
Elektroprivreda Bosne i Hercegovina
Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne d.d. Mostar
Interna stopa rentabilnosti
Evapotranspiracija
Ukupna proizvodnja energije
Evropska unija
Evro
Okvirni sporazum o slivu rijeke Save
Federacija Bosne i Hercegovine
Federalni hidrometeorološki zavod
Federalna hidrometeorološka služba Sarajevo
Finansijska neto sadašnja vrijednost
Finansijska stopa rentabilnosti
Globalni klimatski model
Laboratorija geofizičke dinamike fluida
Udruženje za globalnu životnu sredinu
Geografski informacioni sistemi
Gigavat čas
Sistem hidrauličnog modeliranja hidrološkog centra
Kubnih hektara
Hidro-meteorološki zavod
Planovi upravljanja lovom
Hidro-meteorološki zavod Republike Srpske Banjaluka
Studija hidroenergetskog razvoja
Hidroelektrana
Međunarodna finansijska institucija
Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav
x
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
AKRONIMI I SKRAĆENICE
IM
IPA
IPCC
IRBM
IRM
IRR
ISM
ISRC
IUCN
PNV
IUP
km
km2
KWh
l/s/km2
m3/sec
MAFWM
MAP
m.a.s.l.
MCA
MedAP
FMOT
MERI
MIER
MSTEO
MPPE
MPVŠ
MPUGE
m/km
mm/yr
MW
MNV
NVO
NSV
NTF-PSI
NNV
RiO
ODV
OM
pdf
QA/QC
Qguar
Qsp
QMIN
PURS
REC
RHMZ
RS
UO
Istražni monitoring
Agencija za međunarodne nabavke
Međunarodni panel o klimatskim promjenama
Integrisano upravljanje riječnim slivom
Intenzivni referentni monitoring
Interna stopa rentabilnosti
Intenzivni nadzorni monitoring
Implementacija Komisije za rijeku Savu
Međunarodna unija za zaštitu prirode
Početni nivo vode
Integrisano upavljanje vodama
Kilometar
Kvadratni kilometar
Kilovat čas
Litara u sekundi po kvadratnom kilometru
Kubnih metara u sekundi
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Srednje godišnje padavine
Metara nadmorske visine
Multikriterijumska analiza
Mediteranski akcioni plan
Federalno ministarstvo okoliša i turizma
Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije
Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa
Ministarstvo prostornog planiranja i ekologije
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije
Metara po kilometru
Milimetara godišnje
Megavat
Maksimalni nivo vode
Nevladina organizacija
Neto sadašnja vrijednost
Norveški povjerenički fond za privatni sektor i infrastrukturu
Normalni nivo vode
Rad i održavanje
Okvirna Direktiva ya vode
Operativni monitoring
PDF format
Obezbjeđenje kvaliteta / Kontrola kvaliteta
Garantovani protok
Protok
Minimalni oticaj
Plan upravljanja riječnim slivom
Regionalni centar za životnu sredinu
Republički hidrometeorološki zavod BiH
Republika Srpska
Upravni odbor
xi
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
AKRONIMI I SKRAĆENICE
PSUŽS
MHE
TF
TNMM
PZ
UNFCCC
USD
UWWTD
WB
WFD
WHO
WMO
WPP
WRM
WWF
WWTP
%
◦C
β
#
Procjena strateškog uticaja na životnu sredinu
Mala hidroelektrana
Povjerenički fond
Transnacionalna mreža monitoringa
Projektni zadaci
Okvirna konvencija UN o klimatskim promjenama (UNFCCC)
Američki dolar
Direktiva o tretmanu urbanih otpadnih voda
Svjetska banka
Okvirna direktiva o vodama
Svjetska zdravstvena organizacija
Svjetska meteorološka organizacija
Program partnerstva za vode
Upravljanje vodnim resursima
Svjetski fond za prirodu
Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda
Odsto
Stepeni Celzijusa
Koeficijent regulacije
Broj
xii
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
xiii
GLAVNA PORUKA
Ova studija je prvenstveno i prevashodno sačinjena u cilju evaluacije različitih
razvojnih opcija vodnih resursa i hidroenergetskog razvoja u slivu Vrbasa, kao i
davanja preporuka u pogledu daljeg razvoja ovog sektora. Željeli bismo da naglasimo
da je u izvještajima navedeno da se u cilju planiranja konkretnih investicija moraju
sačiniti potpune studije izvodljivosti kao i procjene uticaja na društvo i životnu
sredinu. Pored toga, u studiji je istaknuto da trenutno nema dovoljno informacija i
podataka da bi se na adekvatan način moglo procijeniti slijedeće: (i) ekološki i
društveni uticaji razvojnih opcija i (ii) uloga i potrebe za hidroenergijom unutar
strateškog okvira energetskog sektora kako na državnom tako i na regionalnom
nivou. Stoga, naša je izrazita preporuka da se budući razvoj u slivu vrši u okviru
slijedećeg:
1. Uspostavljanja sveobuhvatnog sistema monitoringa vodnih resursa i ekoloških podataka.
2. Strateške procjene uticaja na životnu sredinu (SEA), izvršenoj na osnovu adekvatnih
podataka o vodnim resursima i životnoj sredini. U SEA će se posebno morati izvršiti
evaluacija postojećeg okvira za utvrđivanje minimalnog ekološkog protoka u riječnom
slivu. Ekološki protok je zakonski utvrđen, ali on bi se trebao utvrđivati za svaki slučaj
pojedinačno uzimajući u obzir vodnu ekologiju rijeke.
3. Sveobuhvatne analize društvenih uticaja i adekvatnog planiranja eventualnog preseljavanja stanovništva i pitanja kompenzacije u cilju upravljanja društvenim uticajima u
skladu sa najboljim međunarodnim praksama.
4. Strategije energetskog sektora, uključujući i osnovni plan proširenja u cilju definisanja
potreba za dodatnom proizvodnjom električne energije uključujući hidroenergiju, termoenergiju i druge izvore energije kao i u cilju izrade optimalnog plana za investiranje
u nove kapacitete za proizvodnju energije.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
xiv
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
0 Kratak pregled
BiH je uskladila svoje politike upravljanja i razvoja sa onima iz EU, a posebno sa ODV (Okvirnom
Direktivom o vodama), koja predstavlja ključni zakonski dokument. Okvirna direktiva o vodama EU
zahtijeva dovršavanje Plana upravljanja riječnim slivom (PURS), koji se mora revidovati svakih šest
godina, od čega sliv rijeke Vrbas nije izuzetak. Doista, ako BiH u budućnosti želi da njeno članstvo u
EU bude ozbiljno razmotreno, pomenuto usklađivanje je jedno od obavezujućih zahtjeva za pristupanje.
U jednom od ciljeva projektnih zadataka se navodi da je eksplicitan cilj PURS-a "značajno smanjenje
opterećenja zagađenja prirodnih voda u cilju postizanja dobrog ekološkog statusa za sva površinska i
podzemna vodna tijela".
Interesne vodoprivredne organizacije u oba entiteta nastoje da zadovolje ove ekološke kriterijume, a
relativno novi zakoni u RS i FBiH su formulisani u skladu sa zahtjevima ODV EU.
Jedan od glavnih ciljeva ovog projekta, koji počinje sa Modulom 1 - Upravljanje vodama, a nastavlja
se Modulom 2 - Studija hidroenergetskog razvoja, i sada se privodi kraju Modulom 3 – Izvještaj o integralnom upravljanju vodnim resursima, je ažuriranje Vodoprivredne osnove sliva rijeke Vrbas
(OSNOVA). Stoga, OSNOVA je u suštini dio PURS-a koji treba revidirati; prethodna dokumentacija
sačinjena u periodu 1987-1989, a koja je djelimično revidovana 1997. godine (samo za teritoriju RS)
zastarjela je usljed novog razvoja i antropogenih uticaja, poput ekspanzije urbanizacije i promjena u
korištenju voda od strane vodećih sektora tj. hidroenergetike, navodnjavanja itd. Iz ovog razloga je
neophodan sistematski pristup integralnom upravljanju vodnim resursima. Mada se postojeći zakonski
propisi u BiH bave ovim pitanjima, implementacija ovih zakona u praksi još nije na adekvatnom
nivou. Integralno upravljanje vodnim resursima (IUVR) će stoga zahtijevati kombinaciju strukturalnih
i nestrukturalnih mjera da bi se zadovoljile buduće potrebe u svim sektorima.
0.1
Glavni problemi upravljanja
Režim toka rijeke Vrbas je pomno analiziran u Modulu 1; on ima neravnomjernu distribuciju, sa maksimalnim protocima koji se javljaju u proljeće i kasnu jesen. Ovi protoci su u zadnjih deset godina dobili ekstremnije vrijednosti, uglavnom usljed promjene klime i antropogenih opterećenja, što vrši sve
veći pritisak na vodne resurse sliva. Poplave, suše, manjak vodosnabdijevanja i kontaminacija površinskih i podzemnih voda samo su neki od primjera vodoprivrednih problema za koje se očekuje da će
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
xv
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
biti sve izraženiji i značajniji u budućnosti. Izgledi za rješavanje ovakvih problema u okviru IUVR
bez velikih višenamjenskih akumulacija su minimalni, ali to samo po sebi predstavlja kako ekološki
tako i socio-ekonomski problem koji se mora riješiti u skladu sa postojećim zakonskim propisima i
ODV. Stoga su glavni problemi koje treba uzeti u obzir slijedeći:






Obezbjeđenje vodosnabdijevanja potrošača tj. stanovništva, poljoprivrede i industrije;
Zaštita životne sredine, uključujući ekološki prihvatljiv protok;
Ublažavanje posljedica poplava i suša;
Proizvodnja hidroenergije;
Rekreacija i turizam i
Plovidba
Radi bolje preciznosti, sliv Vrbasa je u ovoj studiji podijeljen na pet posebnih vodoprivrednih regiona
koji trenutno mogu zadovoljiti sve potrošače vode (npr, stanovništvo, poljoprivreda i industrija) i prirodnom okruženju obezbijediti održiv protok. Međutim, ukupne potrebe za vodom u slivu za 2040.
godinu se procjenjuju na oko 15 m3/s, od čega najveći dio otpada na poljoprivredu. Analiza je pokazala da bi se u vremenskom horizontu do 2040. mogao pojaviti deficit u vodosnabdijevanju, najizraženiji u donjem toku sliva, gdje je oko 24.000 hektara zemlje predviđeno za navodnjavanje, posebno
u području Lijevče polja. Ovaj deficit vodnog bilansa bi se mogao djelimično riješiti korištenjem
podzemnih voda; međutim, akviferi u donjem dijelu sliva su procijenjeni na samo 5 m3/s. Međutim,
čak i ovdje se čini da postoje naznake da nivoi podzemnih voda opadaju usljed postojećeg crpljenja
(često bez dozvole) u kombinaciji sa pogoršanjem kvaliteta podzemnih voda.
Dok se problemi sa količinom vode u postojećem vremenskom okviru čine rješivim, problem zadovoljavanja standarda kvaliteta vode se ne može tako lako riješiti bez ulaganja značajnih finansijskih sredstava, kako je to ranije navedeno. Opterećenje na životnu sredinu usljed izgradnje novih industrijskih
postrojenja, porast broja stanovništva, povećana upotreba pesticida u poljoprivredi i deterdženata u
domaćinstvima – samo su neki od razloga pogoršanja kvaliteta vode. Najozbiljnije zagađenje dolazi iz
neprerađenih komunalnih otpadnih voda, posebno u područjima nizvodno od glavnih centara tj. Jajca i
Banjaluke.
Jasno je da se ovde naziru ozbiljni vodoprivredni problemi koji se mogu prevazići kombinacijom infrastrukturnih projekata, poput izgradnje višenamjenskih akumulacija uzvodno (npr. strukturalna razvojna opcija) i/ili smanjenjem korištenja vode u poljoprivredi putem primjene različitih metoda
navodnjavanja i tehnologija štednje vode (npr. nestrukturalna razvojna opcija).
Da bi se spriječio i ublažio efekat ovakvih infrastrukturnih projekata u cijelom slivu i prekograničnim
područjima, od ključne je važnosti da razvoj i primjena najboljih raspoloživih tehnika i najboljih ekoloških praksi budu ispravno sprovođeni. Pored toga, za nove infrastrukturne projekte je od posebne
važnosti da se ekološki zahtjevi uzmu u razmatranje kao integralni dio procesa planiranja i implementacije.
U vrijeme izrade OSNOVE, glavni problem je bilo zagađenje iz industrijskih ispuštanja u rijeku
Vrbas, posebno nizvodno od Jajca i Banjaluke. U OSNOVI je planirana kombinacija akumulacija za
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
xvi
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
regulisanje protoka i predloženo je udvostručenje prirodnog protoka u Vrbasu kod Banjaluke sa 25
m3/s na 50 m3/s, što bi u suštini riješilo problem zagađenja putem razblaživanja, odnosno smanjivanja
koncentracije zagađenja. Danas bi ovakvo rješenje bilo neprihvatljivo prema ODV.
Vremenom i padom industrijske proizvodnje u glavnim centrima, industrijsko zagađenje je prestalo da
bude ozbiljan problem (malo je vjerovatno da će u vremenskom okviru kojim se studija bavi doći do
oživljavanja industrijeks proizvodnje), a postojeći kvalitet vode u Vrbasu je pretežno treće klase (dionice G.Vakuf- D.vakuf i Laktaši-ušće), što je odgovarajuće za navodnjavanje. Međutim, danas je izraženiji problem značajna količina neprerađenih komunalnih otpadnih voda iz 602 naselja unutar sliva,
od kojih 22 imaju preko 2000 stanovnika. Postoji samo jedno manje postrojenje za preradu otpadnih
voda u Zelenom Viru kod Banjaluke, kapaciteta za naselje do 500 stanovnika. Prerada otpadnih voda
će zahtijevati značajne investicije; procjenjuje se da će samo u Banjaluci postrojenje za preradu i
kanalizaciona mreža koštati 150 miliona US dolara uz godišnje troškove održavanja od 4 miliona US
dolara.
Obezbjeđenje ekološki prihvatljivog protoka (EPP) je utvrđena Zakonom o vodama u oba entiteta, a
EPP je definisan kao minimalni prosječni mjesečni protok od 95% obezbjeđenosti. Određivanje vrijednosti EPP je predmet rasprave u BiH, a trenutno se vrše analize i poređenja postojeće metode
određivanja EPP u odnosu na druge metode koje se primjenjuju u svijetu. Metode određivanja vrijednosti EPP su analizirane u Modulu 1 (poglavlje 5), a odnedavno se u FBiH planira uvođenje novih
propisa koji će biti u skladu sa ODV EU. Međutim, u RS su još na snazi postojeći zakoni. Za potrebe
ove studije Konsultant je koristio odredbe postojećeg zakona. Jasno je da se naziru problemi, budući
da se obezbjeđenje EPP tokom sušnijih ljetnih mjeseci takođe podudara sa periodom kritičnim za
navodnjavanje, koje je najveći potrošač vode.
Nedavne razarajuće poplave u slivu tokom 2010. godine su ponovo oživjele debatu o zaštiti od poplava, a potencijalna rješenja su dovedena u fokus, poput izgradnje višenamjenskih akumulacija koje
mogu da zaustave, ili makar umanje poplavni talas, i izgradnje novih i jačanje postojećih nasipa.
Donji dio sliva Vrbasa je posebno izložen, a skoro 8.000 ha zemljišta pogodnog za poljoprivrednu proizvodnju redovno biva poplavljeno. Suše takođe imaju štetne posljedice po poljoprivrednu proizvodnju.
Postojeće tri hidroelektrane u slivu Vrbasa imaju ograničenu zapreminu akumulacije, koja predstavlja
manje od 1% ukupne regulacije vode u slivu. Ovo podrazumijeva da postojeće akumulacije nisu u
stanju da zadovolje potrebe tokom godine niti da vrše kontrolu poplava.
Postojeća hidroenergetska postrojenja su takođe pojačala eroziju nizvodno, pogoršala kvalitet vode
(putem smanjenja protoka, što je proizvelo anaerobne uslove), isušila riječna korita putem derivacija
(skretanja riječnog toka) koje ne mogu obezbijediti ekološki prihvatljiv protok (na taj način kršeći
postojeće zakonske propise) i oslabila ekologiju rijeke nizvodno.
Pored toga, pri planiranju buduće vodoprivredne strategije važno je uzeti u obzir potrebe za rekreacijom, poput raftinga u kanjonu Vrbasa, ribolova, uzgoja ribe i turističkih aktivnosti.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
xvii
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Plovidba je relativno minorno pitanje za rijeku Vrbas, budući da je trenutno samo jedan kraći potez u
donjem dijelu toka plovan od ušća u Savu. Promjena hidrološkog režima izgradnjom uzvodnih akumulacija ne može transformisati riječni tok u plovni put koji bi mogao garantovati stalnu plovnost. Međutim, prethodni prijedlozi da se izgradi kanal dužine 32 km uzvodno od ušća u Savu sa pristaništem u
Klašnicama (kao i kratka pruga od 10 km do Banjaluke) nisu uzeti u ozbiljnije razmatranje.
Ako se u budućnosti u razmatranje uzmu poboljšanja uslova plovidbe, to bi moglo da stvori značajno
opterećenje u ekološkom smislu, prouzrokujući zagađenje koje može da pogorša uslove nizvodno.
Budući da je ovo prekogranično pitanje, potreban je zajednički interdisciplinarni pristup koji uključuje
i interesne strane putem procesa javnih konsultacija.
0.2
Zakonska, institucionalna, socio-ekonomska i ekološka pitanja
Zakonska i institucionalna pitanja koja se tiču vodoprivrednog sektora u BiH analizirana su u Modulu
1 i Modulu 2. Mada je učinjen napredak u pravcu približavanja zakonskih propisa direktivama EU,
postoje neka područja na koja treba obratiti pažnju: 1) stalno nastojanje u približavanju direktivama
EU, 2) planiranje vodnih resursa, 3) sprovođenje zakona o vodama i prava potrošača vode, 4) kompenzacija negativnih uticaja investicija, 5) koncesije, 6) pokrivanje troškova, 7) monitoring tokova i
kvaliteta vode, 8) procjena štete od poplave i suše i 9) planiranje korištenja zemljišta.
Pored toga, zaštitne mjere Svjetske banke (SB) su takođe značajan faktor u slučaju da SB bude htjela
da razmotri svoj angažman u finansiranju bilo koje od strukturalnih razvojnih opcija.
Ako vodoprivredni razvoj u slivu podrazumijeva izgradnju brana i akumulacija, onda su slijedeći
socio-ekonomski faktori važni da bi se obezbijedilo da zahvaćeno stanovništvo bude pravično tretirano
i da dobije odgovarajuću nadoknadu: efekti na stanovništvo, efekti na poljoprivredu, šumarstvo, lov,
ribolov i rekreaciju, na infrastrukturu, zdravlje, etnički identitet i kulturu, vizuelne efekte i kulturno
nasljeđe i turizam.
Osnovna pitanja životne sredine od značaja za upravljanje vodama su:
•
•
•
•
•
Kvalitet površinskih voda i zagađenje povezano sa organskim i nutritivnim izvorima zagađenja
kao i rasutim izvorima zagađenja u slivu
Zagađenje i smanjenje nivoa podzemnih voda
Hidromorfološke izmjene (vještački modifikovana vodna tijela)
Obezbjeđenje ekološki prihvatljivog toka (EPP)
Upravljanje čvrstim otpadom i postupci odlaganja otpada
0.3 Klimatske promjene
U pogledu klimatskih promjena, ovaj ekološki problem nije direktno obuhvaćen tekstom ODV, ali ciklična priroda procesa upravljanja riječnim slivom u ODV (šestogodišnji ciklus) čini ovaj dokument
odgovarajućim.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
xviii
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Međunarodna odgovornost za pitanja klimatskih promjena je neočekivano podijeljena na entitetski i
državni nivo. Za sva pitanja u vezi sa UNFCCC i Protokolom iz Kjota, glavno težište za cijelu BiH je
Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS, dok je za projekte vezano za Mehanizam čistog razvoja težište na Ministrastvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO
BiH).
Međutim, razvijanje procesa adaptacije na klimatske promjene je očigledno teško. Razmatranje
problema klimatskih promjena je loše integrisano u sektorske i razvojne politike; nacionalni kapaciteti
za planiranje i razvoj politike su slabi, vršenje procjene osjetljivosti i razvijanje mjera ublažavanja i
prilagođavanja ide sporo, a svijest organa odlučivanja o klimatskim promjenama je još na prilično
niskom nivou. Ovako teška situacija je dodatno pogoršana nedostatkom tehničke podrške, nedostatkom kvalifikovanog osoblja koje bi se bavilo problemima klimatskih promjena kao i nedostatkom finansijske podrške.
Aktivnosti u pogledu bavljenja klimatskim promjenama su slijedeće:






Revizija osjetljivosti resursa podzemnih voda na klimatske promjene, posebno u pogledu količine
vode, kvaliteta vode i dopunjavanja (prihranjivanja) akvifera;
Revizija praksi upravljanja vodama i njihove otpornosti na klimatske promjene. Ovim bi bilo
obuhvaćeno prekogranično, nacionalno i regionalno/lokalno upravljanje vodama;
Proračun obima uticaja klimatskih promjena na opterećenje i rizik u skladu sa ODV;
Revizija nepreciznosti programa mjera ODV u pogledu na predviđene klimatske uslove;
Vršenje revizija programa monitoringa u cilju uočavanja uticaja klimatskih promjena. Veoma je
jasno da su podaci monitoringa u slivu Vrbasa prilično nedovoljni, kako u pogledu lokacija
mjerenja tako i dužine praćenja zapisa.
Analiza vjerovatnoće nedostatka vode na nivou sliva Vrbasa na osnovu potreba za vodom u
prošlosti i sadašnjosti, kao i na osnovu budućih trendova zajedno sa projekcijama klimatskih
promjena.
0.4 Glavni vodoprivredni ciljevi
Postizanje vodoprivrednih ciljeva u slivu Vrbasa zavisi od implementacije integrisanih principa
upravljanja u pogledu zaštite, unapređenja i obnavljanja površinskih i podzemnih voda u cilju postizanja najmanje "dobrog" statusa voda i sprečavanja daljeg pogoršanja njihovog statusa. Ovo znači slijedeće:
•
•
•
•
•
•
postizanje dobrog statusa voda i sprečavanje njihove degradacije
postizanje održivog korištenja voda
osiguranje ravnopravnog pristupa vodama
podsticanje društvenog i ekonomskog razvoja
zaštita vodenih, vodno-zavisnih, poluvodenih i kopnenih ekosistema
organizovanje zaštite od poplava i drugih negativnih uticaja voda
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
xix
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
•
•
•
osiguranje učešća javnosti u procesima odlučivanja
sprečavanje i rješavanje konflikata vezanih za korištenje i zaštitu voda
ispunjavanje obaveza koje proističu iz međunarodnih sporazuma
Konsultant je slijedio četiri opšta cilja ODV u pogledu održive strategije upravljanja vodama tj: 1)
obezbjeđenje dovoljnih količina pitke vode, 2) obezbjeđenje dovoljnih količina vode za druge ekonomske potrebe, 3) zaštita životne sredine, 4) smanjenje štetnih uticaja poplava i suša. Ovi ciljevi
ODV su naveliko uzimani u obzir prilikom izrade ove ažurirane Osnove.
0.5 Strukturalne i nestrukturalne razvojne opcije
Na osnovu nalaza Modula 2, Studije hidroenergetskog razvoja, definisane su slijedeće strukturalne
razvojne opcije (RO) sa branama i akumulacijama na lokacijama u okviru slijedećih scenarija:
•
•
•
•
•
•
RO 1
RO 2
RO 3
RO 4
RO 5
RO 6
Han Skela, Gornji Vakuf, Janjske Otoke, Vrletna Kosa, Čelinac, Grabovica i Šiprage
Gornji Vakuf, Janjske Otoke, Vrletna Kosa, Čelinac, Grabovica i Šiprage
Gornji Vakuf, Janjske Otoke, Vrletna Kosa, Grabovica i Šiprage
Gornji Vakuf, Vrletna Kosa, Čelinac, Grabovica i Šiprage
Gornji Vakuf, Janjske Otoke, Čelinac, Grabovica i Šiprage
Gornji Vakuf, Janjske Otoke i Vrletna Kosa.
Nestrukturalne razvojne opcije mogu da podrazumijevaju značajna tehnička pitanja, uz razmatranje
razloga za i protiv korištenja ovakvih opcija, izrade studija izvodljivosti itd, koje utiču na implementaciju i prioritete. Ovakva pitanja koja se mogu primijeniti na bilo koji sliv u cilju unaprijeđenja
cjelokupnog vodoprivrednog statusa detaljnije se razmatraju. To može obuhvatati slijedeće kombinacije:
•
•
•
•
•
•
Smanjenje potrošnje vode - putem štednje vode, pogotovo u poljoprivredi putem primjene raznih
metoda navodnjavanja i tehnologija usmjerenih ka štednji vode. Takođe, inicijative poput programa za smanjenje gubitaka vode u vodovodnom sistemu i kampanja za podizanje opšte svijesti
mogu dati rezultate.
Građevinske dozvole - neophodno je implementirati restriktivniju politiku u pogledu stambene
izgradnje i procedura za izdavanje građevinskih dozvola da bi se izbjeglo lociranje stambenih objekata na mjestima koja su sklona plavljenju, a koja nemaju odgovarajuću zaštitu od poplava.
Smanjenje potrošnje energije - smanjiti potrebu za izgradnjom dodatnih energetskih kapaciteta u
budućnosti.
Upravljanje šumskim resursima - spriječiti nekontrolisanu sječu i na taj način smanjiti eroziju i
smanjiti koeficijent oticaja.
Tehnička edukacija i razvoj kapaciteta - ovo igra značajnu ulogu u praktičnoj primjeni strategija
za upravljanje vodoprivrednim sistemima.
Insitutucionalne promjene - smatraju se neophodnim za uspješno rješavanje vodoprivrednih problema.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
xx
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
0.6 Modeliranje
Modeliranje u slivu Vrbasa se fokusira na:
•
•
•
Modeliranje kontrolisanog isticanja iz akumulacija
Kontrola poplava sa akumulacijama
Sposobnost prilagođavanja klimatskim promjenama
0.6.1 Modeliranje kontrolisanog isticanja iz akumulacija
Postoje revidirane dvije metode optimizacije akumulacije; jedna sa stanovišta elektroenergetskog sistema i druga za obezbjeđenje garantovanih nizvodnih protoka. Ova druga u obzir uzima potrebe
vodoprivrednog sektora (da bi se omogućila njena implementacija na terenu), što je glavni fokus
Modula 3.
Proračunato je da sezonski regulisani protoci obezbjeđuju garantovani nizvodni protok, definisan kao
prosječni mjesečni proticaj sa mogućnošću pojavljivanja od 97% za analizirani vremenski period od
35 godina (1946-1980). Ovo je strožije od mogućnosti pojavljivanja od 95%, što je postojeći zakonom
propisani minimalni ekološki protok, a bilo je moguće da se uzme jer su se u modelovanju koristili
prosječni mjesečni protoci.
Na osnovu dobijenih rezultata, može se zaključiti da je iskorištenje protoka iz akumulacija u smislu
proizvodnje energije veoma veliko (npr. do 90% protoka iz akumulacija se koristi za proizvodnju
hidroenergije). Velika proizvodnja energije je rezultat visokog hidrauličkog pada (koji je rezultat
kriterijuma korištenih za optimizaciju upravljanja akumulacijom). Realizovane prosječne zapremine
vode u akumulacijama su u opsegu 60-75% korisne zapremine, što znači da su padovi oko 20% ispod
maksimalnog bruto pada. Primijenjena metoda stavlja akcenat na omogućavanje garantovanog nizvodnog protoka akumulacije tokom cijele godine i kao takva daje prioritet vodoprivrednom sektoru
tokom cijele godine.
Sve odabrane akumulacije strukturalnih RO su zatim procijenjene u pogledu njihovog potencijala za
zadovoljenje potreba za vodom unutar pet označenih regiona u slivu Vrbasa za dva referentna vremenska perioda (2020. i 2040.).
Rezultati pokazuju da je najveća potreba za vodom u Regionu 5 (najnizvodniji dio slivnog područja),
prevashodno za potrebe poljoprivrede. Predviđene potrebe za 2040. godinu u Regionu 5 se procjenjuju
na oko 12,6 m3/s, što podrazumijeva nedostatak od 5,2 m3/s, koji se jedino može nadoknaditi
obezbjeđenjem snabdijevanja iz drugih akumulacija koje se nalaze na pritokama unutar sliva. Ovo je
moguće postići za sve RO sa izuzetkom RO 6, gdje se predviđa manji deficit u 2040. Međutim, Konsultant smatra da je ovaj deficit dovoljno mali (0,2 m3/s), tako da bi se mogao nadomjestiti iz podzemnih izvora.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
xxi
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
0.6.2 Kontrola poplava sa akumulacijama
Generalno gledano, najbolja zaštita od plavljenja za svaku akumulaciju značajnije zapremine se dobija
kada se nivo vode u akumulaciji snizi što je moguće više prije nego što pristigne poplavni talas i na taj
način stvori što veća zapremina za primanje poplavnog talasa.
Ukupno je modelirano jedanaest akumulacija putem HEC-HMS, a simulacija poplavnog talasa je izvršena za svaki pojedini slučaj. Pored izračunavanja rezultata za ublažavanje efekata lokalnih poplava
za svaku pojedinu akumulaciju, Konsultant je takođe izvršio procjenu efekata kaskadnih brana i akumulacija na rijeci Vrbanji, a zatim na kraju analizirao opšte efekte smanjenja poplavnih talasa u cijelom slivu, a na osnovu ranije usvojenih RO.
Rezultati ublažavanja efekata poplava pokazuju da, do određenog stepena, postoji smanjenje vrha poplavnog talasa za svaku akumulaciju, čak i u slučaju kada je puna. Pored toga, postoji značajno smanjenje maksimalnog protoka nizvodno od akumulacije, povratnog perioda 100 godina kada je smanjen
nivo vode u akumulacijama, npr. od 100% do 85% korisne zapremine.
Korištenje kaskadnih akumulacija na jednom riječnom potezu (npr. na rijeci Vrbanji) može značajno
da doprinese smanjivanju nizvodnog poplavnog talasa, ali takođe može biti i štetno po životnu sredinu.
Međutim, ovaj odnos važi ako akumulacije imaju značajnu zapreminu koja može da primi vode poplavnog talasa.
Razvojne opcije su analizirane u pogledu njihovih pozitivnih efekata na smanjenje vrha poplavnog talasa. Stanica Delibašino Selo je uzeta kao kontrolna tačka da bi se pokazalo koliko se smanjenje vrha
poplavnog talasa može postići sa svakom od razvojnih opcija (RO). Ova stanica je izabrana iz dva
razloga:
i)
ii)
Nema predloženih akumulacija u RO nizvodno od Delibašinog Sela i
Nizvodno od Delibašinog Sela se nalazi plavno područje Lijevče polja.
Analiza je vršena za dva scenarija simulacije:
•
•
Prvo, početni nivo vode u akumulacijama je bio na koti normalnog uspora i
Drugo, početna korisna zapremina od 85% od ukupne korisne zapremine je korišena za sve akumulacije u RO.
Kao rezultat toga, najbolje smanjenje poplavnog talasa na nivou cijelog sliva (na profile Delibašino
selo) pokazuje razvojna opcija 1, dok najmanje ima RO 6.
0.6.3 Modeliranje klimatskih promjena
Cilj procjene uticaja klimatskih promjena je bio da se razmotri da li postoje ikakvi konačni trendovi ili
promjene u klimi koji se mogu očekivati tokom nastupajućeg vremenskog okvira od 10, a nakon toga
30 godina, kao i da se predlože mjere predostrožnosti koje se mogu usvojiti za ovakve trendove.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
xxii
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Od raspoloživih klimatskih scenarija Svjetske meteorološke organizacije (SMO), kao najpogodniji je
izabran Opšti Model Cirkulacije (OMC) i kao takav predložen u Projektnim zadacima (PZ). Izvršene
su dvije simulacije modela: regionalni CLM klimatski metod i CM2.1 metod statističke regionalizacije. Kao modeli su korištena dva scenarija Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC) "A1B" i "B1" za period 2001-2040.
Iz svega pomenutog se može zaključiti da podaci modela CM2.1 daju realnije rezultate uz manje
grešaka u procjeni klimatskih parametara nego kod rezultata CLM-a; međutim, slaganje je promjenljivo od stanice do stanice. Prema tome, vrijednosti dnevnih padavina iz CM2.1 modela su korištene
kao scenariji klime u budućnosti i simulirani u hidrološkom modelu.
Trendovi padavina u scenarijima A1B i B1 se razlikuju od stanice do stanice. Padavine na svim
stanicama imaju trend smanjenja za oba scenarija, osim stanica Banjaluka i Jajce, gdje podaci o
padavinama pokazuju veoma mali rast. Ovaj trend smanjenja godišnjih padavina je posebno dinamičan
za stanice Srbac, Mrkonjić Grad i Šipovo.
Važno je utvrditi kakav će biti ovaj efekat smanjenja padavina na vrijednosti protoka. Integrisanjem
OMC rezultata u HMS simulacije dobijaju se dnevni protoci koji se upoređuju sa osmotrenim
podacima u periodu 1980-2010. Na osnovu ovoga pokrenut je kalibrisani hidrološki model sa dva
klimatska scenarija radi procjene pomenutih efekata na protoke.
Sa aspekta kompletnog sliva, tipični gubitak prosječnog protoka na svim stanicama iznosi oko 1,4 m3/s
za scenario A1B, odnosno 3,5 m3/s za scenario B1. Maksimalni protoci na stanicama su niži za 3037% za scenario A1B, odnosno 30-46% za scenario B1. Smanjenje maksimalnog protoka umnogome
utiče na učestalost poplava, koja bi trebala biti manja.
U pogledu efekata promjene klime u vodoprivrednom smislu, čini se da u vremenskom horizontu do
2040. godine postoji ograničeni efekat, jer situacija nije mnogo lošija od osnovnog scenarija. Sušna
godina postaje čak vlažnija tokom nekih mjeseci, a minimalni protoci u maju i avgustu su viši u
scenariju A1B. Generalno gledano, prosječni protok kako u prosječnim tako i u sušnim godinama
ispunjava zahtjeve za vodom i zahtjeve za ispuštanje ekološki prihvatljivog protoka (kako je to
definisano postojećim zakonom) u svih pet regiona.
U pogledu proizvodnje energije, potencijalni efekat promjene klime je najvjerovatnije manji pad
proizvodnje u slijedećih 30 godina. Ovaj pad nije isti unutar sliva, dok dio do HE Gornji Vakuf ima
najveći potencijalni pad. Međutim, većina lokacija će samo osjetiti pad proizvodnje energije do 10%.
Zanimljivo je da bi neke lokacije (npr. gornji tok rijeke Vrbanje) mogle pokazati manji porast u
proizvodnji energije.
Međutim, generalno gledano za dva klimatska scenarija prosječni i maksimalni protoci duž sliva
Vrbasa su u padu. Minimalni protoci su takođe u opadanju, ali u manjem stepenu, a tokom nekih
mjeseci su čak u porastu.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
xxiii
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
0.6.4 Unapređenje hidrološkog modelovanja
Hidrološki model za sliv Vrbasa je naišao na nekoliko prepreka u izradi, a to su:
•
•
•
•
•
•
•
Podaci o padavinama su dostupni za samo šest meteoroloških stanica; to su Bugojno, Jajce,
Šipovo, Mrkonjić Grad, Banja Luka i Srbac. Samo za Bugojno, Jajce i Banja Luku postoji duži
niz osmatranja (od 1951, 1961 i 1983 respektivno) sa prekidom osmatranja u ratnom periodu
(Jajce i Bugojno) dok ostale tri stanice imaju podatke tek od 2001-e godine.
U modulu GIS-a za tip tla nisu uključeni podaci za automatsko izvođenje parametara tla putem
detaljnog proračuna potpovršinskog sloja.
Projektni zadaci su zahtjevali rezultate modeliranja, i to ne samo za kontrolne stanice nego i za
lokacije HE. Ovo je generisalo model sa velikim brojem podslivova veoma problematičnih za
kalibraciju (pogotovo stoga što su mjerenja na pritokama Vrbasa veoma rijetka a podaci o
padavinama ne nižeg vremenskog koraka od 1 dana).
Kod nekih stanica i nekih poplavnih talasa, podaci sa hidroloških stanica neodgovaraju velikim
visinama padavina (rezultat mjerenja proticaja jednom dnevno čime se često ne "uhvati" dnevni
vršni proticaj poplavnog talasa); stvarni dnevni pikovi poplavnih talasa nisu izmjereni na
stanicama, što predstavlja problem kod kalibracije hidrološkog modela.
Za male podslivove, podaci o dnevnim padavinama su bili previše neujednačeni i često u
nejednakim intervalima; ovakav tip modela mora posjedovati podatke o padavinama barem na
svakih sat vremena da bi se došlo do tačnih vrijednosti maksimalnih protoka.
Kontinualne simulacije (obuhvataju period sa kišama i bez kiša-duži vremenski interval) su bile
potrebno radi izvršavanja zadataka, što je suzilo izbor metoda proračuna u oviru HMS-a koji su
pogodni za kontinualno modeliranje.
Za kalibraciju modela je bilo dostupno samo šest vodomjernih stanica, što nikako nije idealna
situacija. Ovo je podrazumijevalo da su drugi dijelovi Vrbasa koji nemaju kontrolne tačke morali
biti kalibrisani na srednje godišnje protoke objavljene u OSNOVAMA.
Dugoročno gledano, glavno poboljšanje mreže monitoringa se postiže povećavanjem broja mjerenja u
jednom danu i prostorne distribucije u slivu. Dok se mreža monitoringa ne unaprijedi, kao kratkoročna
mjera, model bi mogao da se unaprijedi putem:
•
•
•
•
•
Grupisanja podslivova u veće (maksimalno 6 podslivova) da bi se zaobišla neadekvatnost
proporcije dnevnih padavina naspram površine podsliva i dobila veća kontrola podprocesa
modela.
Obezbjeđivanja boljih podataka o tlu u slivnom području, podaci o korištenju zemljišta i podzemnim vodama bi trebalo da se unesu u model, što će omogućiti detaljnije modeliranje gubitaka.
Unos podataka o mjerenoj evapotranspiraciji.
Proširenje modela propagacije talasa kroz riječnu dionicu sa Muskingum metode (dokazano ne
toliko realan model za prirodne kanale) na Muskingum -Cunge metodu sa poprečnim presjecima
korita kao ulazom mjerenim na različitim potezima rijeke, ili na Modified Pulse (i tu je potreban
određen broj izmjerenih podataka na poprečnim presjecima stanica). Poprečni presjek bi trebalo
da se mjeri uz obuhvatanje inundacionih područja da bi se uključio proračun plavljenja riječnih
dionica.
Pravljenja kopije postojećeg modela u cilju rekalibracije parametara na podatke o velikim
vodama.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
xxiv
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
•
•
Uključivanja modela topljenja snijega; da bi se ovo izvršilo, pored 9 parametara koje treba definisati, a takođe i kalibrisati, moraju se procijeniti dvije funkcije: prethodni temperaturni indeks
brzine topljenja i prethodni temperaturni indeks brzine smrzavanja.
Unos operativnih pravila za postojeće akumulacije (npr. krivih nivo vode-protok ili krive
zapremina akumulacije-protok itd.)
0.7 Multikriterijumska analiza
Pojedinačne kriterijumske metode (NSV, ISP itd) su nedovoljne da odrede prioritet razvojnih opcija u
vodoprivredi. Zbog toga, multi-kriterijumska analiza (MKA) odabranih razvojnih opcija je posebno
tražena unutar Projektnog zadatka. Metodologija korištena u Modulu 2 je isto primijenjena za RO u
izvještaju Modula 3. Osnovni koraci uključeni u proces MKA su:
• Identifikacija ciljeva i kriterijuma
• Definisanje bodova
• Dodjeljivanje težine kriterijumima
• Rangiranje razvojnih opcija i
• Ispitivanje rezultata kroz analizu osjetljivosti
Suštinska pitanja u vodoprivredi, koja su spomenuta iznad, su u stvari ciljevi za MKA. Za ispunjenje
kriterijuma evaluacije bilo je bitno da budu ispunjeni granični kriterijumi. Odabrani granični kriterijumi moraju zadovoljiti potražnju vode ključnih korisnika, te zahtjeve za ekološki prihvatljiv protok u
periodu do 2040. godine. Dodatno, regulacija protoka vode koja umanjuje uticaje poplava i suša takođe mora biti obezbijeđena.
Svih šest pregledanih razvojnih opcija ispunilo je granične kriterijume; ovo čak uključuje RO # 6 koja,
iako je kriterijska granica u 2040. godini uzeta kao prihvaćena, ima mali nedostatak u snabdijevanju
vodom koji se može nadoknaditi iz podzemnih voda ili nizom mjera čuvanja vode (nestrukturalnih opcija) kao što je prethodno spomenuto.
Nakon što su granični kriteriji za šest razvojnih opcija ispunjeni, sljedeće tri grupe koje sadrže druge
tipove kriterijuma su ocijenjenje:
• Vodoprivredni/finansijski kriterijumi –koji uključuju dugu listu kriterijuma pri čemu je utvrđeno
da se dva odnose na vodoprivredu, a jedan na finansijski/energetski kriterijum, kako slijedi:
Povećanje minimalnog protoka u poređenju sa prirodnim uslovima
Prosječan uvećani (inkrementalni) trošak (PUT) povećanja minimalnog protoka u EUR/m3/s
Prosječan uvećani trošak (PUT) proizvodnje električne energije (EUR/kWh)
•
Ekološki kriterijumi su preuzeti iz Modula 2 (preliminarna procjena ekološkog uticaja) i
prilagođeni za MKA koristeći proceduru od tri faze. Zajedničkom procjenom i kombinacijom
ugroženosti (faza 1) i veličine uticaja (faza 2) definisana je sveukupna procjena uticaja (faza 3) za
sve ekološke parametre (topografija, geologija i tlo, klima, kvalitet vazduha, hidrologija, kvalitet
vode, kopnena vegetacija, divlje životinje i staništa, vodeni ekosistemi i zaštićena područja)
•
Socio-ekonomski kriterijumi slijedili su isti proces od tri faze koji je korišten za ekološke
kriterijume za socio-ekonomske parametre (stanovništvo, poljoprivreda, ribolov/lov, vodni
xxv
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
•
resursi/korišćenje, infrastruktura, izvori energije/korišćenje, zdravlje, etnička pripadnost/kultura,
vizuelni aspekti i kulturno nasljeđe/turizam).
Okvirni rezultati su raspodijeljeni na različite kriterijime i onda dodijeljene odgovarajuće težine
kako bi se dobili ponderisani rezultati. Zatim su ponderisani rezultati kombinovani da bi se dobio
sveukupan rezultat kako bi se mogla porediti svaka razvojna opcija. Kada se dobiju ovi rezultati
tada je moguće rangirati razvojne opcije prema različitim grupama kriterijuma i zatim dobiti
ukupan kombinovan rezultat za MKA koji tada omogućuje da se za svaku razvojnu opciju dodijeli
ukupan rang. Sumiranje ovih rezultata prikazano je u Tabeli 1
Tabela 1: Sveukupni sumirani rezultati MKA
Razvojna opcija
Ponderisanje finalnog
rezultata
RO# 1
RO# 2
RO# 3
RO# 4
RO# 5
RO# 6
Ukupan rezultat
Vodoprivredni /
finansijski
Ukupan rezultat
Ekološki uticaj
Ukupan
rezultat
Socioekonomski
uticaj
50%
30%
20%
4.0
3.1
2.3
2.0
1.9
3.0
0.0
0.0
1.5
1.5
1.5
3.0
0.0
0.0
1.6
0.6
0.6
2.0
Ukupan
Sveukupno
kombinovan
rangiranje
rezultat
4.0
3.1
5.4
4.1
4.0
8.0
4
6
2
3
5
1
MKA je pokazala da je RO# 6 sveukupno najbolja opcija u ispunjenju razvojnih zadataka i ciljeva
vodnih resursa. RO#3 i RO# 4 su druga i treća najbolja opcija. Međutim, zainteresovane strane ove
rezultate treba da oprezno tumače i moraju da nastave provoditi istraživanja u detaljnijim studijama
izvodljivosti, sveobuhvatnih EIA i SIA i detaljnije finansijske analize (pojedinačna analiza troškova i
koristi), koje se odnose na specifične brane/rezervoare u vezi RO# 6 kako bi se obezbijedila veća
sigurnost i opravdanost.
Analiza osjetljivosti je provedena na MKA rezultate. Ovo je uključilo primjenu kvazi testa “stresa”na
trajnost razvojnih opcija sa mijenjanjem relativnih težina između i unutar grupa kriterijuma. U svim
slučajevima RO# 6 je ostala preferirana opcija. Samo u nerealnim slučajevima kad se dodjeljuje težina
od 100% finansijskom kriterijumu, RO# 6 pada u rangiranju.
0.8 Analiza troškova i koristi
Premda je puna analiza troškova i koristi za svaku od razvojnih opcija bila izvan područja Modula 3,
učinjen je pokušaj da se procijeni njihova veličina u cilju potvrde koja razvojna opcija će najvjerovatnije ostvariti najbolji odnos koristi i troškova – veći od 1 (eng. BCR). Slijedeći troškovi i koristi su
utvrđeni i procijenjeni
Vanjski troškovi - koje čine: i) ekonomski gubici za vrijeme faze izgradnje i ii) ekonomski gubici za
vrijeme faze rada. Ostali troškovi - kao što su unutrašnje vrijednosti životne sredine, nisu procijenjeni.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
xxvi
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Vanjske koristi – koje sadrže koristi zbog: i) vodosnabdijevanja, ii) zaštite od poplava i iii)
ublažavanje posljedica suše. Druge koristi – zbog rekreacije i plovidbe, nisu procijenjene.
Procjena i praćenje pouzdanih podataka ekonomskih šteta zbog poplava i suša u BiH treba da
budu prioritetni za državu, kao i za entitete. Postojeći nedostatak podataka povećava vjerovatnoću da će resursi biti pogrešno raspoređeni ili neefikasno iskorišćeni.
Ostala prilagođavanja vezano za finansijski tok novca - porezi i ostali transferi su izbačeni iz ekonomskog toka novca, a investicioni i operativni troškovi su prilagođeni za stopu od 0,75. Udio ukupnih
troškova rada u ukupnim investicijama i operativnim troškovima je procijenjen za velika investiciona
rješenja koja čine razvojne opcije.
Rezultati razmatranja troškova i koristi pokazuju da se od svake od razvojnih opcija može očekivati da
generiše koristi koje prevazilaze troškove. Ovi rezultati zapravo zavise od ostvarivanja koristi od
navodnjavanja (poljoprivredna proizvodnja) i smanjivanja šteta od poplava i suša.
Jedan od problema u vezi sa branama je taj da se koristi često realizuju sa stanovništvom izvan pogođenog područja, dok najveći društveni troškovi padaju na lokalno stanovništvo. Stoga je podjela
koristi značajna, a koncept dijeljenja koristi se ostvaruje na razne načine kao što su osiguranje
dugoročne nadoknade raseljenom stanovništu zbog primjene projekta, ili uspostavljanje dugoročnih
regionalnih fondova za ekonomski razvoj, ili uspostavljenje partnerstva između graditelja i lokalne
zajednice. Primjeri ovakvih uspješnih rješenja su u Norveškoj, Vijetnamu, Aljasci i Kanadi.
U BiH, mnogo zakona i propisa omogućavaju naplatu naknada i druge vrste isplata, kao na primjer, za
korištenje prirodnih resursa za proizvodnju električne energije, ali je veličina ovih koristi veoma mala.
Sa realizacijom RO#1 otprilike 870.000 EUR se može naplaćivati i upotrijebiti za koristi lokalnog
stanovništva, što je relativno beznačajan iznos kada se posmatraju ukupne infrastrukturne potrebe u
slivu rijeke Vrbas. Na primjer, troškovi izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV)
u Banjaluci su procijenjeni na 50 miliona EUR
Zbog toga se preporučuje da se sprovedu studije podjele koristi u slivu rijeke Vrbas kako bi se obezbijedila kompletna lista infrastrukturnih potreba koje utiču na kvalitet vode i upravljanje vodama, kao i
studije o ekonomskoj renti koja se može prikupljati od operatora brana, tako da se više sredstava od
ove rente može prikupiti i podijeliti sa zahvaćenim stanovništvom.
0.9 Prijedlozi za hidroenergetski razvoj
BiH je prethodnih godina ostvarivala višak energije uz proizvodnju koja je nadmašivala potrošnju;
prosječna godišnja proizvodnja je oko 13.500 GWh, dok je prosječna godišnja potrošnja 11.500 GWh,
što stvara višak za izvoz. Međutim, budući trendovi ukazuju na to da će do 2020. godine potrošnja
nadmašiti proizvodnju. Uzevši u obzir vrijeme potrebno za izgradnju, instaliranje i rad HE, postoji
hitna potreba za proizvodnjom više energije za BiH, pogotovo obnovljivih hidroenergetskih kapaciteta, tako da zemlja u budućnosti i dalje može sama da podmiruje svoje potrebe za energijom.
xxvii
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
OSNOVA iz 1987. je analizirala 60 šema HE uključujući tri koje su izgrađene i u funkciji (Jajce 1,
Jajce 2 i Bočac). Otada su izgrađena samo tri manja postrojenja (Divič na Vrbanji, MHE 2 i MHE 3 u
gornjem toku Vrbasa), dok je jedna u fazi izgradnje (Melina – koja se na rijeci Ugar naziva Novakovići).Prema tome, 53 HE iz OSNOVE ostaju neizgrađene.
Prema terminologiji korištenoj u OSNOVI, velike HE su sve one veće od 10 MW, dok su male sve one
manje od toga. Procjenjuje se da sliv Vrbasa ima oko 590 MW instalisane snage. Uzevši u obzir
postojeće HE, postoji oko 390 MW neiskorištenog potencijala, od čega 12 velikih HE čine 285 MW, a
45 malih HE čine ostatak od 105 MW.
Većina planiranih velikih HE su povezane sa velikim akumulacijama koje su sposobne za regulaciju
protoka i proizvodnju energije. U stvari, velike akumulacije su glavna dodirna tačka između korisnika
HE i drugih korisnika vodnih resursa. One omogućavaju aktivno upravljanje vodnim režimom i čine
moćno sredstvo integrisanog upravljanja vodama u slivu.
Pored revizije OSNOVE, Konsultant je izvršio reviziju drugih nedavnih studija urađenih od strane
elektroprivrednih preduzeća, poznatih instituta (npr. Jaroslav Černi) i drugih kompanija za potrebe
koncesionara. Većina ovih studija je na nivou dovoljnom da omogući punu reviziju tehničkih i
ekonomskih pojedinosti i njihovo poređenje sa onima iz OSNOVE. Međutim, neke skorije studije,
pogotovo one urađene od strane privatnih koncesionara, nisu završene do potrebnog nivoa pojedinosti
i, mada su prikazane u ovoj studiji, karakteristične su zbog značajnog nedostatka važnih podataka.
0.9.1 Rangiranje i procjena HE
Izvršena je procjena i revizija ukupno 71 šeme na ekonomskoj osnovi i na osnovu MKA; 53 iz
OSNOVE i 18 iz nedavnih studija. Glavni zaključci ekonomskih analiza su:
•
•
•
•
Mnoge visoko rangirane šeme su locirane na rijeci Vrbas.
Šema Glavica na rijeci Plivi je dominantno broj jedan u svim ekonomskim rangiranjima.
Nove šeme predložene na rijecu Vrbanji poput Obodnika i Grabovice se nalaze među prvih 20.
Šeme na rijeci Ugar (čak i ona čija je izgradnja u toku) nisu prisutne u ovoj grupi, što pokazuje
njihovu slabiju ekonomsku održivost.
Janjske Otoke, višenamjenska šema sa vodoprivrednim prioritetom, takođe je visoko rangirana
HE.
•
MKA iz Modula 2 je izvršena na 63 šeme HE (višenamjenske šeme su posebno obrađene), a rangiranje je prikazano u tabeli 2 ispod:
Tabela 2: Sumirani rezultati rangiranja u MKA iz Modula 2
Rang
Br.
1
2
Vrbas G.Vakuf –
D.Vakuf
Bugojno
Tomići
Vrbas - D.Vakuf
do Jajca
Babino Selo
Han Skela N
RIJEČNI POTEZ
Srednji tok Vrbasa
Bočac do BanDonji tok Ugra
jaluke
Bočac 2N
Ugar Ušće N
Banja Luka Niska
Rijeka
Pliva
Glavica 1N
Rijeka Vrbanja
Grabovica N
Obodnik 2N
xxviii
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Rang
Vrbas G.Vakuf –
D.Vakuf
Jusići
Br.
3
4
5
Vrbas - D.Vakuf
do Jajca
Vinac N
RIJEČNI POTEZ
Srednji tok Vrbasa
Bočac do BanDonji tok Ugra
jaluke
Krupa
Krupa 218N
Grbići 204
Rijeka
Pliva
Rijeka Vrbanja
Obodnik 1N
Gradina
Vrbanja Ia
Sliv Vrbasa je analiziran u pogledu njegovog hidroenergetskog potencijala da bi se razradilo optimalno rješenje HE. Vrbas je podijeljen na pet riječnih poteza, a glavne pritoke su takođe analizirane
posebno.
Mada MKA iz Modula 2 otkriva veoma izvodljive šeme za proizvodnju energije, konačna selekcija
realizacije HE zavisi od usvojene vodoprivredne razvojne opcije. Kao što je već pomenuto, RO
obuhvata kombinaciju velikih akumulacija koje omogućavaju zadovoljenje vodoprivrednih potreba u
slivu Vrbasa; izbor RO za vodoprivredne potrebe ima prioritet nad izborom hidroenergetske razvojne
opcije na rijeci Vrbas.
Prema tome, ako se usvoji RO koja isključuje velike akumulacije, onda će umjesto toga biti predložena šema HE sa manjom akumulacijom. Na primjer, ako akumulacija Han Skela ne bude predložena, onda bi se mogle izgraditi dvije manje HE (Han Skela Niska i Vinac).
Ovakav izbor za izgradnju HE je relativno jednostavan za većinu pritoka i rijeku Vrbas. Najkomplikovanija pritoka je rijeka Vrbanja, koja se posmatra odvojeno. Što se tiče same rijeke Vrbas, tu postoje
dvije izgrađene HE u srednjem toku tj. HE Jajce 2 i HE Bočac. Za ovu rijeku se mogu predložiti dvije
moguće opcije izgradnje HE, koje se razlikuju po tome što jedna ima, a druga nema veliku akumulaciju Han Skela Visoka. Obje opcije su prikazane u tabelama 3 i 4 ispod.
Tabela 3: Hidroenergetske RO na rijeci Vrbas sa akumulacijom Han Skela
Br.
HE
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
MHE 1
MHE 2 (izgrađena)
MHE 3 (izgrađena)
MHE 4
MHE 5
MHE 6
MHE 7
MHE 8
MHE 9
HE Gornji Vakuf
MHE Sarajvilić
MHE Humac
Rijeka
Instalirani
kapacitet
Pins (MW)
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
0,59
0,66
0,52
0,38
0,25
0,47
0,27
0,21
0,70
4,95
3,8
1,2
Godišnja
proizvodnja
energije
E (GWh)
0,3
1,6
2,5
1,5
1,4
2,0
1,5
1,3
3,4
14,6
19,2
7,5
xxix
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Br.
HE
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
MHE Zagorušnica
MHE Bugojno
MHE Tomići
MHE Jusići
HE Babino Selo
HE Han Skela Visoka
MHE Podmilačje
HE Jajce 2 (izgrađena)
HE Bočac (izgrađena)
HE Bočac 2 N
HE Krupa 218 N
HE Grbići 204 N
MHE Delibašino Selo
HE Trn
HE Laktaši
HE Kosjerovo
HE Razboj
Rijeka
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
UKUPNO:
Instalirani
kapacitet
Pins (MW)
1,9
3,7
2,4
3,2
11,1
34,7
4,7
31,1
110,0
9,3
14,7
23,2
2,6
24,0
16,2
13,3
16,9
337,0
Godišnja
proizvodnja
energije
E (GWh)
11,7
20,0
14,1
19,7
59,5
157,1
23,5
183,0
294,0
49,4
76,3
109,5
19,6
140,0
95,0
102,0
102,0
1533,2
Legenda: Postrojenja preporučena za prvu razvojnu fazu su osjenčena zelenom bojom
Ružičastom bojom je obilježena HE Han Skela Visoka koja se više ne nalazi u razvojnoj strategiji FBiH
Tabela 4: Hidroenergetske RO na rijeci Vrbas bez akumulacije Han Skela Visoka
Br.
HE
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
MHE 1
MHE 2 (izgrađena)
MHE 3 (izgrađena)
MHE 4
MHE 5
MHE 6
MHE 7
MHE 8
MHE 9
HE Gornji Vakuf
MHE Sarajvilić
MHE Humac
MHE Zagorušnica
Rijeka
Instalirani
kapacitet
Pins (MW)
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
0,59
0,66
0,52
0,38
0,25
0,47
0,27
0,21
0,70
4,95
3,8
1,2
1,9
Godišnja
proizvodnja
energije
E (GWh)
0,3
1,6
2,5
1,5
1,4
2,0
1,5
1,3
3,4
14,6
19,2
7,5
11,7
xxx
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Br.
HE
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
MHE Bugojno
MHE Tomići
MHE Jusići
HE Babino Selo
HE Vinac N
HE Han Skela N
MHE Podmilačje
HE Jajce 2 (izgrađena)
HE Bočac (izgrađena)
HE Bočac 2 N
HE Krupa 218 N
HE Grbići 204 N
MHE Delibašino Selo
HE Trn
HE Laktaši
HE Kosjerovo
HE Razboj
Rijeka
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
UKUPNO:
Instalirani
kapacitet
Pins (MW)
3,7
2,4
3,2
11,1
11,9
11,0
4,7
31,1
110,0
9,3
14,7
23,2
2,6
24,0
16,2
13,3
16,9
325,2
Godišnja
proizvodnja
energije
E (GWh)
20,0
14,1
19,7
59,5
67,3
51,4
23,5
183,0
294,0
49,4
76,3
109,5
19,6
140,0
95,0
102,0
102,0
1494,8
Legenda: Postrojenja preporučena za prvu razvojnu fazu su osjenčena zelenom bojom
U obe gornje tabele, postrojenja preporučena za prvu razvojnu fazu su osjenčena zelenom bojom.
Razlog za preporučivanje dvije faze razvoja je usljed potencijalnih uticaja na životnu sredinu, koji se
trenutno ne mogu u potpunosti predvidjeti usljed ograničenih podataka monitoringa.
Ova studija je veoma jasno ukazala na hitnu potrebu za dobijanjem više podataka monitoringa, pogotovo onih o proticajima i kvalitetu vode, ali takođe i o dominantnim vrstama kopnene i vodene flore i
faune, kao i svih ostalih osnovnih podataka. Stoga Konsultant smatra da je potreban veliki oprez
prilikom izbora opcija HE, dok obezbjeđenje svih osnovnih ekoloških podataka mora biti preduslov za
izgradnju HE. Kada osnovni uslovi budu poznati, a planovi ekološkog monitoringa budu usaglašeni,
predlaže se da prije, tokom i nakon prve faze izgradnje HE treba vršiti pažljivi monitoring uticaja na
životnu sredinu da bi se sačinila kvalitetna i pouzdana evidencija podataka. Kada se ova evidencija
dobije i analizira, biće moguće donijeti odluku o izgradnji hidroenergetskih objekata iz druge faze.
Na tabelama 3 i 4 se vidi da je instalisani kapacitet HE predviđenih na Vrbasu oko 330 MW (142 MW
je već izgrađeno) sa prosječnom godišnjom proizvodnjom od oko 1500 GWh (od čega se već
iskorištava 480 GWh).
Razvojne opcije HE za rijeke Janj i Plivu su prikazane u tabeli 5 ispod. Ukupni predviđeni instalisani
kapacitet na ovim dvima rijekama je 94,5 MW (60 MW je već izgrađeno) sa prosječnom godišnjom
proizvodnjom od oko 322 GWh (od čega se već iskorištava 217 GWh).
xxxi
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Tabela 5: Razvojne opcije HE za rijeke Plivu i Janj
HE
MHE Jovići
MHE Glavica N
HE Jajce 1 (izgrađena)
HE Janjske Otoke
HE Bašići
Godišnja
proizvodnja
energije
E (GWh)
4,2
9,5
217,0
83,9
7,6
Instalirani
kapacitet
Pins (MW)
Rijeka
Pliva
Pliva
Pliva
Janj
Janj
UKUPNO
:
0,55
1,47
60,0
31,1
1,4
94,5
322,2
Legenda: Postrojenja preporučena za prvu razvojnu fazu su osjenčena zelenom bojom
Razvojna opcija HE na rijeci Ugar zavisi od potrebe za izgradnjom velike akumulacije Vrletna Kosa.
Nakon detaljnih analiza u pogledu vodoprivrednih RO, došlo se do zaključka da visoko rangirane opcije uključuju ovu akumulaciju. Stoga, opcija HE za rijeku Ugar uključuje šeme prikazane u tabeli 6.
Alternativno rješenje, bez veće akumulacije na Vrletnoj Kosi, nije toliko pogodno. Ukupni predviđeni
instalisani kapacitet za rijeku Ugar je 36,3 MW uz prosječnu godišnju proizvodnju od 117 GWh.
Tabela 6: Razvojne opcije HE za rijeku Ugar
Rijeka
Instalirani
kapacitet
Pins (MW)
Ugar
Ugar
Ugar
Ugar
UKUPNO:
5,1
1,6
18,6
11,0
36,3
HE
MHE Melina-Novakovići
MHE Zapeće
HE Vrletna Kosa
HE Ugar Ušće N
Godišnja
proizvodnja
energije
E(GWh)
22,5
8,0
53,8
33,0
117,3
Legenda: Postrojenja preporučena za prvu razvojnu fazu su osjenčena zelenom bojom
Na Crnoj Rijeci se preporučuje samo jedna MHE nizvodno od Mrkonjić Grada, kako je to prikazano u
tabeli 7. Ova preporuka ne predstavlja prepreku planiranju nekih drugih manjih HE uzvodno ili nizvodno od ove lokacije u budućnosti, ali bi ovakva postrojenja bila od zanemarljivog značaja za energetski sektor.
Tabela 7: Karakteristike predloženih HE na Crnoj Rijeci
HE
MHE Mrkonjić Grad
Rijeka
Crna Rijeka
UKUPNO:
Instalirani
kapacitet
Pins (MW)
2,7
2,7
Godišnja proizvodnja
energije
E (GWh)
7,1
7,1
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
xxxii
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Prema tome, ukupni instalisani kapacitet i predviđena proizvodnja energije za RO HE na rijekama
Vrbasu, Plivi, Janju, Ugru i Crnoj Rijeci iznose oko 465 MW odnosno 1.945 GWh.
Za tri najviše rangirane vodoprivredne razvojne opcije tj. RO6, RO3 i RO4 (Han Skela Visoka
je izostavljena) instalisani kapacitet bi bio 458,7 MW (od čega je 200 MW već realizovano), a
proizvodnja energije bi iznosila 1.941,4 GWh (od čega se 694 GWh već koristi).
Budući da su dvije razvojne faze preporučene iz ekoloških razloga, instalisani kapacitet u prvoj
fazi bi iznosio 330,6 MW (od čega je 200 MW već realizovano), a proizvodnja 1.221 GWh (od
čega se 694 već koristi), što podrazumijeva neto doprinos od dodatnih 130,6 MW instalisanog
kapaciteta odnosno proizvodnje energije od 527 GWh.
0.9.2 Hidroenergetski razvoj na rijeci Vrbanji
Rijeka Vrbanja ima mnogo specifičnih problema i iz tog razloga je izdvojena od ostalih razvojnih
rješenja HE. U daljem tekstu su sumirani glavni zaključci i preporuke.
Opšti zaključak je da postoji mnogo interesa za izgradnju hidroelektrana na Vrbanji uprkos činjenici
da ovaj vodotok ima nizak specifični energetski potencijal.
Većina šema predloženih u OSNOVI je nisko rangirano na osnovu ekonomskih kriterijuma. Nove
šeme koje su predložene od vremena OSNOVE imaju malo bolje ekonomske indikatore, ali većina
postrojenja ima relativno malu instalisanu snagu (čak ispod 1 MW) i stoga nisu od posebnog značaja
za elektroprivredu.
Pored ograničene proizvodnje energije, uticaj svih predloženih HE na kvalitet vode Vrbanje predstavlja stvarni problem (kumulativni uticaj). Nedavne studije uticaja na životnu sredinu ograničenog obima
za neke od HE na Vrbanji bave se analizom isključivo na lokalnom nivou, a ne uticajem na rijeku u
cjelini. Trenutno, Vrbanja ima prilično loš kvalitet vode, pogotovo od ušća u Vrbas pa uzvodno do Kotor Varoši. Izgradnja HE predloženih za Vrbanju bi zasigurno još i više pogoršala kvalitet vode usljed
smanjene brzine protoka i stoga uticaj na životnu sredinu se mora uzeti u obzir integralno za cijeli
vodotok.
Na osnovu brojnih primjera širom svijeta, mišljenje Konsultanta je da je neophodno razraditi model
kvaliteta vode rijeke Vrbanje u slijedećoj razvojnoj fazi sliva. Ovaj model bi trebao uzeti u razmatranje ekološki uticaj izgradnje jedne ili serije HE na kvalitet vode i dati odgovor na to da li i pod kojim okolnostima je moguće realizovati ovaj projekat. Bosna i Hercegovina takođe ima obavezu da
zauzme ovakav pristup u skladu sa ODV, koja ne dozvoljava prelaz/pogoršanje sa klase 2 na klasu 3,
ili čak klasu 4. ODV jedino dozvoljava prelaz sa klase 1 na klasu 2. Međutim, prema prethodnim
analizama Vrbanja ima klasu 2 u većem dijelu svog vodotoka, dok ima klasu 3 u dijelu od Kotor
Varoši do Čelinca, pa čak i klasu 4 i klasu 5 nizvodno od Čelinca do ušća u Vrbas. Suština razrade
modela kvaliteta vode je se provjeri ekološki uticaj određenih šema, ali i da se izvrši simulacija ukupnih efekata niza HE u kaskadi uz obezbjeđenje adekvatnog ekološkog protoka.
Predložene šeme mogu imati dva tipa negativnog uticaja na kvalitet vode:
•
Prvi tip uticaja je prisutan kod derivacionih HE, kod kojih EPP prisutan u prirodnom dijelu korita
(između pregrade i mašinske hale) veći dio godine. Tokom 80-90% vremena godišnje, protok u
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
xxxiii
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
•
rijeci će se sastojati od ekološkog protoka, a samo 10-20% vremena godišnje rijeka će imati
protok veći od ekološkog. Vremenom, pri isključivo ekološkom protoku u rijeci, kvalitet vode će
postati loš budući da postoje brojna nedozvoljena izlijevanja otpadnih voda duž poteza rijeke.
Prema krivama trajanja protoka na datim profilima, EPP se procjenjuje na 80-90% vremena
tokom godine tj. dotok će biti veći od instalisanog protoka samo 10-20% vremena, i u tom periodu
će doći do prelivanja i povećanja protoka u prirodnom dijelu korita. Vrijednosti EPP se određuju
na osnovu hidroloških parametara, a ne na osnovu količine vode neophodne za održavanje
zahtijevanog kvaliteta vode. ODV pretpostavlja da je kvalitet vode zadovoljavajući tj. da se
otpadne vode prečišćavaju prije ispuštanja u vodotok, dok se vrijednost EPP utvrđuju isključivo
na osnovu hidroloških analiza. U budućnosti će se ovde morati obratiti posebna pažnja, budući da
su takvi dijelovi vodotoka sa ekološkim proticajima u gornjem toku Vrbanje dužine i od preko 5
km, a teku kroz naselja koja nemaju postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.
Druga grupa mogućih negativnih ekoloških uticaja predstavlja kaskadne pribranske HE sa veoma
kratkim dijelovima prirodnog korita između brane i mikroakumulacije nizvodne HE. Ovo se
posebno odnosi na dio vodotoka od Kotor Varoši da ušća u Vrbas. Brane visine 5-10 m koje su
ovdje preporučene izazvale bi gotovo potpuno umirenje vode (brzine približno jednake nuli),
fekalne čestice bi se mogle taložiti, temperatura vode povećati, te izazvati određene procese koje
bi pogoršale i onako loš kvalitet vode.
Ovi navedeni problemi zahtijevaju odgovarajuća rješenja koja se mogu primijeniti i na taj način uticati
na održavanje ili čak i poboljšanje kvaliteta vode i prije izgradnje PPOV za naselja koja se nalaze duž
vodotoka. Ovakve predložene mjere ublažavanja obuhvataju zadržavanje određenih dijelova prirodnog
toka na riječnom potezu između dvije HE. Na ovom dijelu riječnog poteza između dvije HE bi se onda
izgradili određeni objekti (npr. prepreke poput velikih stijena) pogotovo tokom perioda malih i
srednjih voda (ovo se naziva „efekat prirodnog kanjona“). Pored toga, oblik prelivnih tijela i ispusta bi
se trebao izvesti na način da se obezbijedi aeracija vode u rijeci npr. preliv u obliku skijaške
skakaonice („ski-jump“ preliv).
Model kvaliteta vode se preporučuje na osnovu hidrauličnih proračuna (dubine i brzine). Ova
operacija zahtijeva detaljno geodetsko snimanje poprečnih presjeka riječnog korita, budući da su
proračuni vrše većinom za male i srednje vode, jer su prisutne 60-70% vremena tokom godine. Isto
tako, poželjno je iskoristiti dati hidraulički model i proširiti ga da se obezbijedi proračun nivoa za
velike vode, pronosa nanosa, određivanje plavnih zona, mapiranje zona od rizika, procjena šteta od
poplava, itd. Na kraju, pregrade u koritu (betonske brane sa prelivnim dijelovima) sigurno mijenjaju
nivoe u periodu poplava u odnosu na prirodno stanje, te je takođe neophodno integralno posmatrati
osnovno korito, brane i inundacije prilikom određivanja plavnih zona. Sve analize se trebaju zasnivati
na georefenciranim digitalnim podlogama i GIS tehnologiji, kako bi se moglo integralno upravljati
svim ovim potrebama.
Dakle, neophodni naredni koraci u cilju postizanja optimalnog upravljanja slivom rijeke Vrbanje
zasniva se na slijedećim aktivnostima:
1. Detaljno snimanje poprečnih profila, inundacija i trasa derivacija.
2. Hidrauličko modeliranje rijeke za male i srednje vode. Modeliranje kvaliteta vode u
postojećim okolnostima. Za potrebe kalibracije modela, trebalo bi da se izvrši mjerenje niza
hidrauličkih parametara i parametara kvaliteta vode.
xxxiv
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
3. Modeliranje pronosa nanosa na kalibrisanom hidrauličnom modelu, zasnovano takođe na
mjerenjima.
4. Modeliranje poplava u postojećim uslovima uz predložene HE.
5. Simulacija uticaja kvaliteta vode na predložene najviše rangirane HE. Simulacija rada ostalih
HE. Ovaj model bi trebao da pruži približne rezultate o minimalnoj dužini prirodnog vodotoka
koji mora biti između brane i kraja nizvodne akumulacije. Ovi rezultati će možda da smanje
kotu normalnog uspora nizvodne HE. Mogu se izvršiti novi hidroenergetski proračuni
(instalisana snaga, proizvodnja energije i izvodljivost HE sa ovim smanjenim vrijednostima
proizvodnje). Ovo smanjenje kote uspora može predstavljati privremeno rješenje, jer nakon
konstrukcije postrojenja za preradu otpadnih voda se očekuje poboljšanje kvaliteta vode, a
rastojanje između brane i kraja nizvodne akumulacije bi se smanjilo.
6. Mjerenje parametara kvaliteta nakon izgradnje nekih HE. Kalibracija modela kvaliteta vode.
Ponavljanje prethodnih koraka sa simulacijama različitih scenarija i prihvatanjem najboljih
rješenja HE.
U postojećoj situaciji sa kritičnim nedostatkom podataka i uz jasnu svijest da je kvalitet vode jedan od
glavnih ograničavajućih faktora za izgradnju HE na rijeci Vrbanji, Konsultant smatra da vlada i
koncesionari moraju da izvrše detaljnu ekološku procjenu uključujući vježbe mjerenja i modelovanja
prije iznošenja konačnog prijedloga za izgradnju HE (npr. tokom izrade detaljnog projekta), a onda da
nastave sa mjerenjima i modelovanjem tokom izgradnje i rada.
Pod pretpostavkom da su obezbijeđeni pouzdani godetski i hidraulički podaci i kalibrisani model
kvaliteta vode, kao i da je izvršena temeljna procjena uticaja naživotnu sredinu, Konsultant smatra da
bi se prijedlog realizacije HE na rijeci Vrbanji trebao odvijati kao što je to prikazano u tabeli 8
(uključujući velike akumulacije) i tabeli 9 (bez velikih akumulacija). Redovi označeni crvenom bojom
su oni koji su u prostornom konfliktu sa drugim HE; redovi koji su označeni zelenom bojom trebaju
dalje provjere kvaliteta vode, a mnogi neosjenčeni redovi zahtjevaju više podataka prije nego što bude
moguće donijeti konačnu odluku.
Tabela 8: Razvojne opcije HE na rijeci Vrbanji sa velikim akumulacijama
Br.
HE
Instalisani
kapacitet
Pins (MW)
Godišnja
proizvodnja
energije
E (GWh)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Divič (realizovana)
Šiprage-Osnova (O)
Stopan-N
Grabovica-O
Koritine-N
Jurići-O
4,70
0,72
6,67
1,50
5,70
14,2
3,5
17,6
7,5
16,5
7.
Orahovo-O/N
1,22
3,8
8.
9.
10.
11.
Obodnik 2N
Obodnik 2N
Kotor Varoš 2N
Kotor Varoš 1N
1,13
1,24
0,96
1,6
5,1
5,5
3,8
6,2
Komentari
Ako je prihvaćena u razvojnoj opciji
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Ako je prihvaćena u razvojnoj opciji
U prostornom konfliktu sa HE Jurici-N
U prostornom konfliktu sa HE Koritine-N
Novo rješenje naknadno dostavljeno i nije
analizirano. Konačnu odluku donijeti nakon detaljne
analize i provjere geodetskih podloga koje su
ukazivale na greške u Osnovi.
Potrebna provjera kvaliteta vode
Potrebna provjera kvaliteta vode
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Potrebno više podataka prije konačne odluke
xxxv
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Br.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
HE
Šibovi 1N
Šibovi 2N
Šibovi 3N
Čelinac-O
Gradina-O
Vrbanja 1a N
Vrbanja 1bN
Vrbanja 2N
Vrbanja 3N
Instalisani
kapacitet
Pins (MW)
0,98
0,83
0,83
9,5
4,13
1,27
1,27
1,50
1,5
Godišnja
proizvodnja
energije
E (GWh)
5,7
3,9
3,9
33,9
14,8
4,7
4,4
4,6
5,1
Komentari
Potrebna provjera kvaliteta vode
Potrebna provjera kvaliteta vode
Potrebna provjera kvaliteta vode
Ako je prihvaćena u razvojnoj opciji
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Potrebna provjera kvaliteta vode
Potrebna provjera kvaliteta vode
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Tabela 9: Razvojne opcije HE na rijeci Vrbanji bez velikih akumulacija
Br.
HE
Instalisani
kapacitet
Pins (MW)
Godišnja
proizvodnja
energije
E (GWh)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Divič (realizovana)
Šiprage-1N
Šiprage-2N
Stopan-N
Grabovica-N
Koritine-N
Jurići-O
0,86
1,60
0,72
2,24
1,50
5,70
3,9
7,1
3,5
8,1
7,5
16,5
8.
Orahovo-O
1,22
3,8
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
Obodnik 2N
Obodnik 2N
Kotor Varoš 2N
Kotor Varoš 1N
Šibovi 1N
Šibovi 2N
Šibovi 3N
Čelinac-O
Gradina-O
Vrbanja 1a N
Vrbanja 1bN
Vrbanja 2N
Vrbanja 3N
1,13
1,24
0,96
1,6
0,98
0,83
0,83
9,5
4,13
1,27
1,27
1,50
1,5
5,1
5,5
3,8
6,2
5,7
3,9
3,9
33,9
14,8
4,7
4,4
4,6
5,1
Komentari
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Potrebna provjera kvaliteta vode
U prostornom konfliktu sa HE Jurici-N
U prostornom konfliktu sa HE Koritine-N
Novo rješenje naknadno dostavljeno i nije
analizirano. Konačnu odluku donijeti nakon detaljne
analize i provjere geodetskih podloga koje su
ukazivale na greške u Osnovi.
Potrebna provjera kvaliteta vode
Potrebna provjera kvaliteta vode
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Potrebna provjera kvaliteta vode
Potrebna provjera kvaliteta vode
Potrebna provjera kvaliteta vode
Ako je prihvaćena u razvojnoj opciji
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Potrebna provjera kvaliteta vode
Potrebna provjera kvaliteta vode
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Da bi se donijela odluka o cjelokupnoj realizaciji HE u slivu Vrbasa, ukupno je razmotreno sedam velikih akumulacija u Modulu 3: 1) Gornji Vakuf na rijeci Vrbas, 2) Han Skela Visoka na rijeci Vrbas, 3)
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
xxxvi
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Janjske Otoke na rijeci Janj, 4) Vrletna Kosa na rijeci Ugar i Čelinac, Grabovica i Šiprage na rijeci
Vrbanji. Postoji jedan izuzetak: Staro Selo koje nije razmatrano u ovoj studiji niti u Novelaciji iz
1997., budući da ima beznačajan uticaj na kontrolu vodnog režima uz mali prosječni doticaj od 1,9
m3/s i najmanjim koeficijentom regulacije, tako da nije od interesa za vodoprivredu.
Većina HE povezanih sa velikim akumulacijama su pribranskog tipa, osim Janjskih Otoka i Vrletne
Kose, koje su derivacionog tipa. Pored toga, usljed potrebe za većim EPP za rijeku Janj, Janjske Otoke
imaju planirano dodatno malo postrojenje od 1,5 MW povezano sa iskorištenjem energije ekološki
prihvatljivog protoka.
Za Vrletnu Kosu, analiza je urađena sa modifikovanim rješenjem u odnosu na OSNOVU, u vidu pribranskog postrojenja od 18.6 MW. Razlog za ovaj potez je izbjegavanje prostornog konflikta sa nizvodnom, visoko rangiranom HE Ugar Ušće-N.
Opšti dosadašnji trend koncesionara je u pravcu napuštanja velikih rješenja u korist manjih. Glavni
razlog i faktori ovome su veliki problemi u pogledu eksproprijacije zemljišta, premještanja stanovništva, kao i pitanja otkupa i kompenzacije. Čini se da je ovaj koncept suprotan drugim organizovanijim i razvijenijim evropskim zemljama u kojima su velika rješenja u prednosti i gdje su se pokazala
ekonomski održivijim te im je stoga dat prioritet u državnoj strategiji. Mada postoji generalni koncenzus među BiH stejkholderima da se favorizuju rješenja sa većim akumulacijama, vladama u BiH
nedostaje investicioni kapital, dok je privlačenje donator u postojećoj ekonomskoj klimi problematično.
Konsutlant preporučuje da bi BiH trebala da usvoji ovu strategiju: cijepanje velikih šema na manje nije
ni izvodljivo niti ekonomski održivo kako za koncesionare tako i za državu kada rok koncesije istekne.
0.9.3 Protok površinskih voda, kvalitet vode i monitoring podzemnih voda
U Modulu 1 je istaknuta ozbiljna situacija u pogledu lošeg kvaliteta hidroloških podataka i podataka o
kvalitetu vode i sačinjen je niz preporuka u cilju unapređenja mreže monitoringa u slivu Vrbasa.
Mada su nedavno realizovani projekti poboljšali kvalitet mreže kvaliteta vode u slivu (npr. Carl
Bro/REC između ostalih), još postoji zahtjev za značajnim investicijama, što uključuje:
•
•
•
•
•
•
Stanice za monitoring na osnovu međunarodnih obaveza (npr. one od Međunarodne komisije za
zaštitu rijeke Dunav);
Stanice za monitoring pronosa zagađenja zvane intenzivni nadzorni monitoring (INM);
Stanice za operativni monitoring (SOM) - koje pokrivaju slivove pod rizikom - usljed izlijevanja
1) komunalnih otpadnih voda, 2) pomiješanih komunalnih i industrijskih otpadnih voda i 3) industrijskih otpadnih voda;
Stanice za ekstenzivni referentni monitoring (ERM) i ekstenzivni nadzorni monitoring (ENM);
Stanice za intenzivni referentni monitoring (IRM) i
Stanice za istražni monitoring (IM).
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
xxxvii
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Pouzdani i detaljni troškovi namijenjeni programu monitoringa kvaliteta vode nisu analizirani i nisu u
opisu Projektnih zadataka; međutim, preliminarni proračuni iz studije Regionalnog centra za životnu
sredinu (REC) ukazuju na troškove od oko 172.000 evra godišnje mada bi postojala potreba za značajno višim investicionim troškovima za opremu itd. u kratkoročnom smislu.
U pogledu monitoringa podzemnih voda, ono je u vrlo lošem stanju. Mora se preduzeti obimno
proširenje postojeće mreže da bi se dobila kompletna slika statusa podzemnih resursa u slivu. Ovo
stoga što nije održivo ili preporučljivo donositi važne odluke o upravljanju vodnim resursima na osnovu tako siromašnih podataka i loše mreže monitoringa. Ovo je posebno slučaj blizu podzemnih izvora sa visokom stopom crpljenja poput onih u donjem slivu (Region 5). Pored toga, broj parametara
kvaliteta vode koji se kontrolišu u podzemnim vodama mora se povećati da bi bio u skladu sa zahtjevima ODV.
Takođe postoji i i zahtjev da se formira baza podataka i da se vrši kontrola specifičnog kvaliteta vode
iz ispusta industrijske i komunalne otpadne vode budući da ovo svakako nije u skladu sa legislativom
EU u okviru ODV.
U pogledu monitoringa za unapređenje hidroenergetskog razvoja, pored prethodno pomenutih parametara, postoji značajna potreba za unapređenjem topografske baze podataka pomoću koje bi se mogle izraditi mape razmjere 1:1000 i 1:500 koje će omogućiti što preciznije projektovanje. Pored toga,
postoji potreba za više podataka o geološkim i geotehničkim istraživanjima; odnedavno se javio trend
zaobilaženja ovakvih istraživanja u fazi projektovanja, što je ozbiljna greška u procjeni koja može
imati značajne posljedice po izgradnju.
0.10
Završne napomene
Modul 3 predstavlja skicu kompleksnog i integrisanog korištenja, razvoja i upravljanja vodnim resursima u cilju zadovoljenja potreba za vodom raznih potrošača i harmonizacije njihovih potreba u
budućnosti. Modul 3, zajedno sa Modulom 1 i Modulom 2, omogućava nastavak ažuriranja OSNOVE
radi upravljanja vodnim resursima u slivu Vrbasa u doglednoj budućnosti.
Pored hidroenergetskog razvoja, ciljevi RO predloženih u ovom izvještaju su zaštita, oporavak i unapređenje vodnih tijela površinskih i podzemnih voda u cilju postizanja njihovog barem „dobrog“
statusa, i na taj način podrške principima ODV i obezbjeđenja dovoljnih količina vode za neometan i
održiv razvoj društva u cjelini.
Da bi se izvršila implementacija predloženih rješenja RO u budućnosti, neophodno je rezervisati prostore u postojećim državnim, entitetskim, opštinskim i kantonalnim katastrima i prostornim planovima.
Ova područja bi trebalo da imaju neku vrstu zaštićenog statusa sličnog onom koji imaju prirodne ljepote, tako da njihov razvoj bude bezbijedan od budućih potreba za prostorom (od strane drugih potreba
za izgradnjom i antropogenih aktivnosti).
Pored razvojnih opcija, postoji hitna potreba za izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda
da bi rijeka Vrbas i pritoke dobile priliku da unaprijede svoj status u pogledu kvaliteta vode. Prilikom
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
xxxviii
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
razmatranja značajnih finansijskih investicija radi ostvarivanja rečenog, ovo se mora odvijati u fazama
kako je to naznačeno u Modulu 1, sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Banjaluci, Jajcu i Bugojnu kao prvim korakom; ova tri centra imaju najveće finansijske resurse za otpočinjanje ovog procesa.
0.11
Preporuke
Na osnovu gore rečenog, Konsultant preporučuje niz mjera za ublažavanje posljedica poplava,
adaptacije na klimatske promjene, hidroenergetski razvoj, monitoring i opšte upravljanje vodnim resursima koje u budućnosti treba uzeti u razmatranje i usvojiti:
U pogledu ublažavanja efekata poplava, Konsultant preporučuje:
•
•
•
Prilikom vršenja radnji u pogledu upravljanja vodnim resursima u slivu Vrbasa moraju se
ozbiljno razmotriti tehnike vremenske prognoze u budućem planiranju pomenutih radnji.
Predviđanjem velikih količina padavina unaprijed kao i preduzimanjem koraka na predhodnom smanjenju nivoa vode u akumulaciji (tj. ispuštanjem vode), omogućiće se da
akumulacije prihvate veće količine vode poplavnog talasa, što će dovesti do smanjenja
efekata poplavnog talasa nizvodno.
Izrada plana upravljanja rizikom od poplava i mape rizika od poplava.
U pogledu adaptacije na klimatske promjene, Konsultant preporučuje:
•
•
•
•
•
•
Svođenje scenarija globalnih klimatskih promjena na nivo sliva Vrbasa da bi se dobili realniji podaci radi vršenja simulacija hidrološkog modela.
Unapređenje hidrološkog modela (uglavnom sa komponentama baznog oticanja i komponentama modeliranja snježnih padavina)
Sjedinjavanje rezultata dobijenih iz scenarija modeliranja klimatskih promjena sa praksama budućeg planiranja i odlučivanja
Vršenje revizije i unapređenje sistema monitoringa u cijelom slivu da bi se obezbijedila
bolja detekcija uticaja klimatskih promjena
Vršenje detaljnog ispitivanja osjetljivosti u odnosu na klimatske promjene u cijelom slivu da
bi se dobile pojedinosti o područjima osjetljivim na klimatske promjene
Podizanje javne svijesti među interesnim stranama u slivu u pogledu potencijalnih uticaja
povezanih sa klimatskim promjenama i vršenje programa edukacije i treninga o mjerama
adaptacije, pogotovo u pogledu korištenja vodnih resursa i mjera štednje vode.
•
Na osnovu rezultata MKA, Konsultant preporučuje davanje prioriteta ispitivanju izvodljivosti
realizacije RO6, koja obuhvata brane u Gornjem Vakufu, Vrletnoj Kosi i Janjskim Otocima.
Ovo će zahtijevati najmanje slijedeće:
•
Obnavljanje i ponovno uspostavljanje proširene mreže monitoringa u slivu za mjerenje protoka i kvalieta vode
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
xxxix
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
•
•
•
•
•
•
Vršenje zakonskih reformi za podršku principima pokrivanja troškova, principu "zagađivač plaća", efikasnom korištenju vodnih resursa i raspodjeli koristi
Unapređenje metoda proračuna ekološkog protoka u cilju omogućavanja uvođenja realnijeg zakona o ekološkom protoku u cijeloj BiH. Kada se ovo preduzme, ovaj izmijenjeni zakon bi trebalo da bude primijenjen u pogledu održavanja ekološkog protoka,
Unapređenje međuentitetske kao i međunarodne saradnje (nizvodno od ušća u Savu i dalje)
u upravljanju vodnim resursima rijeke Vrbas.
Uspostavljanje informacione baze podataka o efektima poplava i suša u slivu Vrbasa, uključujući procjene troškova kao i broj ugroženih stanovnika i fizičke posljedice
Sprovođenje procesa javnih konsultacija uz zastupanje preporučenih rješenja (npr. RO6)
Vršenje detaljnih studija izvodljivosti, procjene uticaja na životnu sredinu i analize troškova
i koristi pojedinih šema koje se preporučuju kao dio RO6. Ovo bi trebalo da se izvrši na cijeloj RO (uključujući poređenje alternativnih rješenja) u cilju procjene cjelokupnog uticaja
i detaljnih troškova, a ne odvojeno za svako pojedinačno rješenje.
U pogledu troškova i koristi, Konsultant preporučuje:
•
Da se urade studije raspodjele koristi u slivu sačinjavanjem kompletne liste planirane infrastrukture koja bi uticala na kvalitet vode i upravljanje vodama kao i studije ostvarivanja
ekonomske rente (prihoda po osnovu vlasništva) od strane operatora brane sa ciljem dijeljenja više koristi sa zahvaćenim stanovništvom.
•
U pogledu hidroenergetskog razvoja, Konsultant preporučuje:
•
•
•
Prije donošenja bilo kakve odluke, Konsultant ponovo ističe potrebu sačinjavanja detaljne
Strateške procjene uticaja na životnu sredinu za energetski sektor u slivu (ili čak na nivou
države) kao i detaljnu procjenu uticaja na životnu sredinu.
Nastavljanje analiza vodoprivrednih razvojnih opcija – RO6, RO3 i RO4 (tri najviše rangirane opcije) koje zajedno sa postojećim HE imaju instalisani kapacitet od 458,7 MW (od
čega je 200 MW već realizovano) i proizvodnju od 1.941,4 GWh (od čega se 694 GWh već
koristi). Prema tome, neto instalisani kapacitet iznosi 258,7 MW, a proizvodnja iznosi
1.247,4 GWh, što bi trebalo da bude realizovano u dvije faze. Stoga, treba uzeti u razmatranje reviziju HE povezanih sa fazom 1 realizacije.
Osnovni plan proširenja napajanja energijom treba pripremiti na detaljan i precizan način
u cilju definisanja potrebe za dodatnom proizvodnjom energije, uključujući i hidroenergiju
i termoenergiju. Ovo je od suštinske važnosti za optimalno planiranje i tempiranje
investicija u nove proizvodne kapacitete i potrebu finansiranja takvih investicija. Pored
toga, istinska ekonomska vrijednost hidroenergetskih postrojenja, a time i konačna
procjena u pogledu njihove izvodljivosti i toga do kojeg stepena koristi nadmašuju troškove,
zavisiće od plana kojim se predviđa kada bi trebalo da otpočne proizvodnja u dodatnim
termoenergetskim postrojenjima kao i proizvodnja obnovljive energije. Ako državne
institucije u BiH i entitetima ovo budu imale na umu, to će im omogućiti da procjene
dodatne troškove hidroenergetskog razvoja. Stoga, ako izgradnja neke termoelektrane u
budućnosti bude mogla da se izbjegne putem realizacije hidroenergetskih rješenja,
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
xl
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
•
•
•
•
sveukupne koristi za društvo koje ono ima od realizacije tog rješenja će biti veće nego kad bi
se procjenjivale pojedinačno.
Budući da su predviđene dvije faze realizacije, instalisani kapacitet u prvoj fazi bi iznosio
330,6 MW (od čega je 200 MW već realizovano), a proizvodnja 1.221 GWh (od čega se 694
već koristi). Prema tome, neto instalisani kapacitet u fazi 1 bi iznosio 130,6 MW, a proizvodnja 527 GWh.
Potrebno je uložiti napor na zaokretanju postojećeg trenda kod koncesionara prema kome
se preferiraju manje šeme, koje ostvaruju veoma ograničene koristi opštoj energetskoj
situaciji u BiH. Ovaj koncept je suprotan drugim organizovanijim i razvijenijim evropskim
zemljama u kojima su velika rješenja u prednosti i gdje su se pokazala ekonomski održivijim te im je stoga dat prioritet u državnoj strategiji.
U obzir se treba uzeti revizija HE namijenjenih realizaciji faze 1, ali ovo mora ići uporedo sa
uspostavljanjem potpune mreže monitoringa kvaliteta i toka vode. Trenutno ne postoje
pouzdani podaci o kvalitetu i količini vode za rijeke Ugar i Janj.
Na osnovu brojnih primjera širom svijeta, mišljenje Konsultanta je da je neophodno razraditi model kvaliteta vode rijeke Vrbanje u slijedećoj razvojnoj fazi sliva. Ovaj model bi trebao uzeti u razmatranje ekološki uticaj izgradnje jedne ili serije HE na kvalitet vode i dati
odgovor na to da li i pod kojim okolnostima je moguće realizovati bilo koji projekat.
U pogledu budućeg monitoringa u slivu, Konsultant preporučuje:
•
•
•
Da bi projekat za buduće programe monitoringa trebalo da uključi stacionarne tačke za
uzorkovanje i testiranje toka podzemnih voda (npr. vodomjere velikog kapaciteta), oscilacija nivoa podzemnih voda kao i da vrši procjenu prihranjivanja akvifera bilježenjem
podataka. Ovo bi se trebalo postići ugradnjom površinskih vodomjera za mjerenje količine
crpljenja podzemnih voda, uronjenih uređaja za registrovanje kojima se može vršiti monitoring grupe parametara kvaliteta vode kao i nivoa podzemnih voda itd.
Trebalo bi prihvatiti sve preporuke za budući hidrološki i meteorološki monitoring naveden
u fazi 1 Izvještaja.
Trebalo bi da se izvrši premjer poprečnog presjeka (npr. svakih 250-500 m) i monitoring
taloženja na rijecu Vrbanji.
U pogledu vodoprivrednih pitanja, Konsultant preporučuje:
•
•
•
Ažuriranje OSNOVE bi trebalo da se vrši svakih šest godina u skladu sa zahtjevima ODV
EU. U idealnom slučaju, ovaj šestogodišnji ciklus bi trebalo da se dešava istovremeno ili
uporedo (organizovan u etapama uz konstantni balans) sa iskazanim zahtjevima sliva rijeke
Save, čiji je plan upravljanja slivom trenutno u procesu pregledanja od strane ISRBC-a.
Vlada bi trebala da brzo donese odluku o tome koje proračune EPP koristiti u budućnosti,
tako da se planovi upravljanja mogu shodno tome usklađivati.
Mora se uspostaviti nacionalni program katalogizacije, procjene i čuvanja podataka o
ukupnim troškovima i koristima zaštite od poplava i ublažavanja posljedica suše tako da
tvorci politika mogu da izvrše optimizaciju kapitalnih investicija koje utiču na upravljanje
vodnim resursima.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
xli
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
•
•
•
•
Na entitetskom nivou, postoji potreba za ubrzavanjem implementacije postojećih podzakonskih akata i standarda, kao i za harmonizacijom postojećeg sekundarnog zakonodavstva,
uključujući smjernice i standarde. Republika Srpska mora da razvije i usvoji strategiju
upravljanja vodnim resursima uz odgovarajuće akcione planove, u skladu sa entitetskim
zakonom o zaštiti vodnih resursa. Usvajanje i implementacija novih zakona o komunalnim
vodama koji su u skladu sa zakonodavstvom na entitetskom nivou mora biti izvršeno od
strane kantonalnih vlasti u FBiH i opštinskih vlasti u RS u slučaju kada važeći zakoni o vodama nisu u skladu sa novim zakonima koji regulišu ovu oblast.
Tamo gdje realizacija rješenja u slivu uključuje prekogranična pitanja, treba da postoji interdisciplinarni pristup koji uključuje sve interesne strane putem procesa javnih konsultacija. Sve analiziranje RO imaju riječni tok ka nizvodnim državama sa rijekama, uključujući Hrvatsku i Srbiju.
Interesne strane moraju da učine zajedničke napore na otpočinjanju procesa razmatranja
izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda u slivu Vrbasa i fokusiraju svoje napore na
glavna naseljena mjesta: Banjaluku, Jajce i Bugojno. Adekvatna prerada otpadnih voda u
budućnosti jedini je način usklađivanja sliva rijeke Vrbas sa zahtjevima ODV.
Isticanje fokusiranog i prilagodljivog jačanja institucionalnih kapaciteta relevantnim interesnim stranama u vodoprivrednom i energetskom sektoru putem obezbjeđenja naprednog istraživanja i razvoja, naprednih tehnika i rezultata mapiranja i modeliranja,
obezbjeđenja boljeg planiranja procjene rizika i podizanje javne svijesti se veoma preporučuju kao nestruktrualna mjera u slivu Vrbasa.
Gore pomenute preporuke skupa sa ranijim preporukama sadržanim u Modulu 1 i Modulu 3 su konsolidovane i određeni sui m prioriteti (na skali od prioritet 1 “visok” do prioritet 3 “nizak”) na osnovu
analize stejkholdera. Ove preporuke sa dodijeljenim prioritetom se nalaze u posebnom dokumentu po
naslovom “Konsolidovani komentari, preporuke sa prioritetima u skladu sa Projektnim zadacima”.
1-1
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
1
Uvod
1.1
Osnovni podaci
COWI AS iz Norveške radi na projektu ažuriranja Vodoprivredne osnove sliva rijeke Vrbas,
finansiranom od strane Svjetske banke.
Sredstva za ovaj projekat su obezbjeđena preko Norveškog trust fonda za privatni sektor i
infrastrukturu putem Programa za pomoć upravljanju energetskim sektorom (TF095054) na osnovu
Programa partnerstva za vode, trust fonda sa više donatora (TF096591).
Svjetska banka omogućava izradu projekta u ime Upravnog odbora (UO), koji na državnom nivou
obuhvata Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) zajedno sa drugim
relevantnim ministarstvima iz entiteta Republike Srpske (RS) i Federacije Bosne i Hercegovine
(FBiH) i lokalnim elektroprivredama. Rad na projektu je u skladu sa Projektnim zadacima (PZ) koji su
predviđeni od strane Svjetske banke skupa sa članovima UO.
Projekat je otpočeo u novembru 2010. i brzo je postalo jasno od momenta Početnog izvještaja
(decembar 2010.) da će trebati više vremena da bi se odgovorilo na zahtjeve PZ. Stoga, projekat je
produžen od roka u junu 2011. do novembra 2011. godine, ali je na sastanku UO u oktobru 2011. rok
za završenje projekta dodatno produžen do aprila 2012, a zatim do juna 2013.zbog javnih rasprava i
davanja komentara. Cjelokupan projekat se u suštini sastoji od Početnog izvještaja i tri međusobno
povezana Modula koji su sačinjeni tokom izrade studije, a koji je naveden i grafički prikazan na slici
Slici 1.1 ispod:
Početni
Modul 1
Vodni resursi
Modul 2
Hidroenergetski razvoj
Modul 3
Integralno upravljanje vodnim resursima
Slika 1-1: Faze izvještaja
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013



1-2
Modul 1 - Hidrološka procjena i procjena vodnih resursa
Modul 2 - Studija hidroenergetskog razvoja
Modul 3 – Studija o integralnom upravljanju vodnim resursima-analiza i evaluacija opcija
Modul 1 je obuhvatio hidrološku procjenu sliva rijeke, razvoj hidrološkog modela sliva Vrbasa i
pripremu osnovnih scenarija (za planirane periode 2020. i 2040. godine). Modul 1 je podnesen u
obliku nacrta avgusta 2011, a u obliku konačnog nacrta decembra 2011. Revizija je završena u
januaru 2012, a izvršene su i dodatne revizije na osnovu Javnih konsultacija održanih u decembru
2012.
Modul 2 je obuhvatio reviziju predloženih rješenja HE iz Osnove kao i novih rješenja predloženih u
proteklom periodu i njihovo poređenje sa rješenjima iz Osnove. Posebna pažnja je posvećena
ekološkim i društvenim pitanjima u pogledu izgradnje HE u slivuVrbasa, kao i popisivanju promjena i
njihovih efekata na predložena rješenja. Rangiranje HE je dato na osnovu različitih parametara,
ukazujući na najpogodnije šeme. Nacrt izvještaja Modula 2 je predan u oktrobru 2011, a konačni nacrt
je predan u oktobru 2012, prije početka javnih konsultacija. Dalje revizije su izvršene na osnovu
rezultata sa javnih konsultacija.
Modul 3 obuhvata nalaze iz Modula 1 i Modula 2 i u njemu se razmatraju opcije integrisanog
vodoprivrednog razvoja sliva Vrbasa. Male HE, od kojih je mnogo predviđeno u OSNOVI i za koje su
već dodijeljene pojedine koncesije, ne posjeduju dovoljne zapremine akumulacija u svrhu regulisanja
protoka neophodnog u vodoprivredne svrhe (proizvodnja hidroenergije, vodosnabdijevanje,
navodnjavanje, ekološki prihvatljiv protok itd.) Iz tog razloga su razmatrane samo velike akumulacije
(u svrhu sezonske regulacije protoka) kao višenamjenske šeme. Konačna verzija nacrta Modula 3 je
blagovremeno data na uvid u novembru 2012. u svrhu održavanja javnih konsultacija u decembru
2012. Konačna verzija je sada predana na osnovu komentara sa javnih sastanaka i komentara datih od
strane stejkholdera.
1.2
Opseg studije i Projektni zadaci za Modul 3
PZ za Modul 3 "analiza i evaluacija razvojnih opcija" zahtijeva slijedeći opseg rada:
Zadatak 9 Hidrološka analiza razvojnih vodoprivrednih opcija
 Na osnovu zadataka 1-7 (tj. raniji rad koji je sadržan u modulima 1 i 2), identifikovati osnovne
vodoprivredna pitanja i prioritete i odrediti osnovne ciljeve vodoprivrednog razvoja, uključujući
održanje ekološki prihvatljivog protoka.
 Definisati realan broj razvojnih opcija za vodoprivredne mjere u slivu Vrbasa, uključujući kako
strukturalne opcije (promjene fizičkog okruženja) tako i nestrukturalne opcije (promjene u
upravljanju), rad i održavanje sistema, uzimajući u obzir opcije razvoja hidroenergije i opcije
zaštite od poplava, navodnjavanja, prečišćavanja otpadnih voda i vodosnabdijevanje.
 Modelisati uticaj razvojnih opcija za tri osnovna scenarija vodnog bilansa, vodni režim i kvalitet
vode za periode 2020. i 2040. godinu, uključujući buduće scenarije klime.
 Revidirati mjere prilagođavanja koje su neophodne u slučaju značajnih promjena u učinku
scenarija.
 Analizirati otpornost razvojnih opcija na klimatske promjene putem modelisanja uticaja opsega
potencijalnih klimatskih promjena i meteoroloških obrazaca (npr. korištenjem Monte Karlo
serija).
 Korištenjem rezultata modelovanja, identifikovati odgovarajuće razvojne opcije koje ispunjavaju
ciljeve vodoprivrednog razvoja.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
1-3
Zadatak 10 Multi-kriterijumska analiza razvojnih opcija
 Razraditi proceduru za multi-kriterijumsku analizu razvojnih opcija.
 Sprovesti multi-kriterijumsku analizu razvojnih opcija, uključujući ekonomsku evaluaciju troškova
i dobiti svake od razvojnih opcija, kao i analizu osjetljivosti. Ovo može biti zasnovano na
troškovima izabranih razvojnih opcija. Ekonomska analiza će obuhvatiti analizu troškova i dobiti
usluga zaštite životne sredine kao i vrijednost vode koja se koristi u različitim sektorima.
 Pripremiti prijedlog optimalnog rješenja za razvoj vodnih resursa sliva Vrbasa.
 Sumirati nalaze u obliku izvještaja radi prezentovanja na javnim konsultacijama.
Pored toga, pitanja efekata klimatskih promjena na integrisano upravljanje vodama (IUV) i mjere
adaptacije su obuhvaćene Modulom 3, čime se takođe bavi i Modul 2.
1.3
Forma izvještaja
Modul 3 slijedi opseg studije koja je navedena u PZ. U skladu sa tim, u poglavlju 2 su identifikovani
suštinski problemi i određeni prioriteti, uključujući osnovne ciljeve vodoprivrednog razvoja.
U poglavlju 3, predložene su razvojne opcije za vodoprivredu sliva Vrbasa uključujući strukturalne
tipove (što zahtijeva promjene fizičkog izgleda okoline) i nestruktrualne tipove (npr. promjene u
upravljanju, radu i održavanju, itd.).
U poglavlju 4, modeliran je uticaj na razvojne opcije; uzevši u obzir vodni bilans, vodni režim i
kvalitet vode - u vremenskom periodu do 2020. odnosno 2040. godine. U poglavlju 4 se takođe vrši
procjena budućih klimatskih scenarija za godine 2020. odnosno 2040, uz sugerisanje svih mjera
prilagođavanja koje mogu biti neophodne unutar procesa, kao i analiziranje otpornosti određenih
razvojnih opcija na klimatske promjene, putem modeliranja uticaja opsega potencijalnih klimatskih i
meteoroloških obrazaca. Rezultati modeliranja su zatim korišteni da bi se identifikovale odgovarajuće
razvojne opcije koje ispunjavaju ciljeve vodoprivrednog razvoja.
U poglavlju 5 je opisano vršenje multikriterijumske analize. U poglavlju 5 se dalje vrši procjena
razvojnih opcija koje su podvrgnute multikriterijumskoj analizi, što uključuje ekonomsku evaluaciju
troškova i dobiti svake od opcija, kao i analizu osjetljivosti.
U poglavlju 6 je dat konačni prijedlog hidroenergetskog razvoja, dok su u poglavlju 7 razmotreni dalji
koraci na ažuriranju Vodoprivredne osnove sliva Vrbasa, uključujući postojeće podatke o pouzdanosti
i potrebe za unapređenjem i daljim razvojem hidrološkog modeliranja.
Na kraju, u poglavlju 8 su predstavljeni zaključci i preporuke za razmatranje u procesu javnih
konsultacija.
Modul 3 takođe uključuje dva priloga koji sadrže grafički prikaz ključnih podataka datih u tekstu.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
2
2-1
Osnovni problemi upravljanja koji utiču na razvoj vodnih
resursa u slivu Vrbasa
Sistemski pristup integrisanog upravljanja i planiranja vodnih resursa (IUVR)1 se pokazao veoma
efikasan kod rješavanja vodoprivrednih problema. Postojeći Zakoni o vodama u RS i FBiH regulišu
proces integralnog upravljanja vodama, ali je implementacija ovih zakona neadekvatna.
Poljoprivreda, industrijska proizvodnja, vodosnabdijevanje stanovništva, proizvodnja hidroenergije i
plovidba su ekonomski i socio-ekonomski sektori koji direktno zavise od raspoloživih vodnih resursa.
Nagli porast broja stanovnika unutar i oko sliva Vrbasa bi prouzrokovao veoma ozbiljne
vodoprivredne probleme, budući da bi se potražnja za vodom povećavala iz godine u godinu. Čak i u
slučaju sporijeg porasta broja stanovnika, što je bliže stvarnoj situaciji u slivu zajedno sa oporavkom
industrijske proizvodnje, određenim povećanjem poljoprivrednih aktivnosti, povećanom potražnjom za
električnom energijom i raznim drugim povećanjima potražnje za vodom u nizvodnim područjima
sliva i dalje će vremenom povećavati pritisak na vodne resurse. Da bi se ovom odgovorilo, mora se
razmotriti upravljanje vodama koje će obezbijediti zadovoljenje ovih potreba u budućnosti. Pored toga,
turizam je i dalje prilično nerazvijen; glavni zahtjevi u slivu su očuvanje toka u rijeci za potrebe
raftinga.
Integralno upravljanje vodama zahtijeva razvojne opcije koje se sastoje od materijalnih investicija, ali i
od institucionalnih i zakonskih mjera kao i od mjera na razvijanju kapaciteta. U ovom izvještaju se ove
mjere nazivaju strukturalne i nestrukturalne razvojne opcije.
Tehnička edukacija i stalno povećanje profesionalne ekspertize, kao i razvoj institucija stejkholdera
igraju značajnu ulogu u praktičnoj primjeni strategija za upravljanje vodoprivrednim sistemima.
Takođe, institucionalne promjene i saradnja su neophodni za uspješno rješavanje vodoprivrednih
pitanja. Direktno učešće šire populacije je takođe neophodno za uspješno rješavanje vodoprivrednih
pitanja, što u prošlosti nije bio slučaj.
Pored integrisanog upravljanja vodama (IUV), oba BiH entiteta su uskladila svoje strategije
upravljanja i razvoja sa onima iz ODV EU. Okvirna direktiva o vodama EU zahtijeva dovršavanje
Plana upravljanja riječnim slivom (PURS), koji je potrebno revidovati svakih šest godina. Sliv rijeke
Vrbas nije izuzetak od ovoga, a ažuriranje OSNOVE (tj. dostupnog projekta) će omogućiti izradu
plana upravljanja riječnim slivom (PURS) i predstavljaće početak cikličnog procesa koji bi trebalo da
se ponavlja svakih šest godina.
1
IUV je proces kojim se promoviše koordinisani razvoj i upravljanje vodama, zemljištem i drugim odgovarajućim
resursima u cilju ostvarivanja maksimalne rezultirajuće ekonomske i društvene koristi na ravnopravan način i bez
ugrožavanja održivosti vitalnih ekosistema.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
2-2
U Projektnim zadacima stoji da je jedan od ciljeva PURS-a "značajno smanjenje zagađenja prirodnih
voda u cilju postizanja dobrog ekološkog statusa za sva površinska i podzemna vodna tijela". Ovakva
tvrdnja predstavlja velike probleme za sliv Vrbasa usljed nedostatka prečišćčavanja otpadnih voda na
rijeci Vrbas i njenim pritokama. Neophodne su veoma značajne finansijske investicije u postrojenje za
prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) koje nisu na raspolaganju entitetskim vladama u BiH.
Uprkos tome, organizacije interesnih strana za upravljanje vodama u oba BiH entiteta nastoje da
zadovolje ove ekološke kriterijume ODV EU, a relativno novi zakoni o vodama u RS i FBiH su
formulisani u skladu sa zahtjevima ODV EU.
U ovom poglavlju su predstavljeni osnovni problemi koji utiču na razvoj vodnih resursa u slivu rijeke
Vrbas. Ova diskusija pruža osnovu za identifikaciju i pripremu razvojnih opcija, koje će se analizirati
u narednim poglavljima.
2.1
Ključni vodoprivredni problemi i primarni ciljevi
Kako je navedeno u Modulu 1 i OSNOVI, vodni režim u slivu Vrbasa karakteriše nejednaka
distribucija protoka tokom godine. Generalno gledano, maksimalni protoci se javljaju u proljeće (martmaj) i zimi (decembar). Pored toga, analize izvršene u Modulu 1 su pokazale da se problem nejednake
distribucije protoka čak povećao prethodnih godina usljed povećanja ekstremnih vrijednosti protoka i
smanjenja minimalnih protoka. U posljednjih 10 godina, poplave i suše su se javljale u dotad
nezabilježenom obimu. Zaista, vrijednosti 100-godišnjih poplava na profilima od interesa u slivu
Vrbasa su više za oko 35% u odnosu na prethodno pretpostavljene vrijednosti, dok su minimalni
protoci manji za oko 10%. Štaviše, porast broja stanovnika, politička i ekonomska nestabilnost kao i
pomenute klimatske varijacije su povećale pritisak na vodne resurse. Poplave, suše, manjak vode za
vodosnabdijevanje i kontaminacija površinskih i podzemnih voda samo su neki od primjera
vodoprivrednih problema analiziranih u Modulu 1. Ovo su postojeći problemi za koje se očekuje da će
u budućnosti biti sve izraženiji i značajniji. Rješavanje ovih problema kao i ostvarivanje
višenamjenskog korištenja voda bez velikih akumulacija je skoro nezamislivo. Međutim, izgradnja
ovakvih akumulacija stvara veliki broj problema, kako ekološke tako i socio-ekonomske prirode
(premještanje stanovništva, potpuno urušavanje obrazaca migracije riba itd.).
Pored IUV, implementacija ODV mora da na racionalan način ostvari koristi i pored postojanja
mnogih značajnih naučnih, tehničkih, prostornih, administrativnih, ekoloških, društvenih i ekonomskih
implikacija. Mnogi od ovih problema povezanih sa implementacijom ODV nisu novi interesnim
stranama u BiH, ali postoji nekoliko važnih tačaka koje se moraju imati na umu:
•
•
•
•
•
ODV pokriva sva vodna tijela, što uključuje rijeke, ušća (što u suštini nije relevantno za Vrbas),
jezera, vještačke vodne strukture i površinske vode;
Moraju se odrediti ciljevi da bi se promovisalo održivo korištenje vodnih resursa u budućnosti;
Negativni ljudski uticaji na vodenu sredinu od strane pojedinih aktivnosti poput industrije,
navodnjavanja ili izvora u širem smislu moraju biti identifikovani i mora se uspostaviti "Program
mjera" da bi se suočilo sa svim vidovima uticaja;
Troškovi koji se stvaraju usvajanjem ovih mjera moraju biti analizirani da bi se osigurala
održivost;
Učešće javnosti je jedan od suštinskih zahtjeva ODV, a od fundamentalnog je značaja za proces
PURS-a.
2-3
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Implementacija ODV će biti razvijena kroz seriju šestogodišnjih ciklusa planiranja. Ovo će omogućiti
da se kroz planove uzmu u obzir dugoročni razvojni trendovi (poput klimatskih promjena) i bolje
razumijevanje osobina sliva.
Uzevši u obzir navedeno, generalno gledano osnovna pitanja za ODV i IUV mogu se sumirati na
slijedeći način:






Vodosnabdijevanje tri glavna potrošača: stanovništvo, poljoprivreda i industrija
Zaštita životne sredine (npr. zagađenje vode i opadanje nivoa podzemnih voda), uključujući
održavanje ekosistema zavisnih od vode (tj. putem ekološki prihvatljivog protoka)
Smanjenje negativnih uticaja poplava i suša
Proizvodnja hidroenergije
Rekreacija, turizam i ribolov
Plovidba.
Svako od ovih pitanja je analizirano u tačkama ispod.
2.1.1
Vodosnabdijevanje glavnih potrošača
Vodosnabdijevanje stanovništva
Prema zakonima o vodama u BiH, vodosnabdijevanje stanovništva ima prioritet nad svim ostalim
upotrebama voda (npr. navodnjavanja, industrije i turizma). Potrebe stanovništva za pitkom vodom
(uključujući tehničke gubitke) mogu se lako zadovoljiti iz površinskih i podzemnih resursa u slivu
Vrbasa, a ova količina nema značajnijeg uticaja na bilans voda na svim profilima u slivu. U tabeli
ispod je prikazana potražnja za vodom po regionima na duži rok planiranja do 2040. (vidi Tabela 2-1).
Za detaljniji opis proračuna u tabeli vidjeti poglavlje u Modulu 1.
Tabela 2-1: Potrebe za vodom u slivu Vrbasa po regionima za 2040.
Potražnja za vodom (m3/sec)
Region
Ukupno
uključujući
uzvodno
(m3/sec)*
Ekološki
prihvatljiv
protok (EF)
(m3/sec)
Ukupno sa
ekološki
prihvatljivim
protokom
(m3/sec)
Stanovništvo
Industrija
I
0,641
0,021
1,158
1,820
1,820
7,49
9,310
II
0,381
0,445
0,0
0,826
2,083
14,5
16,583
III
0,012
0,000
0,0
0,012
1,393
16,5
17,893
IV
2,047
0,750
0,650
3,447
4,830
24,5
29,330
V
0,159
0,032
12,390
12,581
15,023
30,0
45,023
3,24
1,248
14,198
UKUPNO
Poljoprivreda
Ukupne
potrebe
po
regionim
a
(m3/sec)
* Za detaljniji opis proračuna ukupnih potreba uzvodno vidjeti Modul 1, poglavlje 7, tačka 7.4
Vodosnabdijevanje za potrebe industrije
Dok su raspad bivše Jugoslavije i rat u BiH doveli do značajnog pada industrijskih aktivnosti, novi
pogoni i fabrike se polako izgrađuju, a njima će biti potrebno stabilno vodosnabdijevanje u budućnosti.
Obezbjeđenje dovoljnih količina vode za ove kapacitete iz raspoloživih vodnih resursa ne čini se
ograničavajućim faktorom (vidi Tabela 2-1 ispod).
2-4
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Međutim, najozbiljniji problem je isti kao i u slučaju vodosnabdijevanja stanovništva, a to su
komunalne otpadne vode, što usljed nedostatka odgovarajuće prerade stvara probleme nizvodnim
potrošačima i pogoršava klasu kvaliteta vode u rijeci.
Vodosnabdijevanje za potrebe poljoprivrede
Kao i u slučaju vodosnabdijevanja stanovništva i industrije, i ovde postoje dva problema; 1)
snabdijevanje dovoljnim količinama vode i 2) ispunjavanje standarda zahtjevane klase kvaliteta vode u
rijeci (npr. klasa 3).
Za razliku od vodosnabdijevanja industrije i stanovništva, koje se može obezbijediti iz raspoloživih
vodnih resursa, analiza izvršena u Modulu 1 je istakla činjenicu da postoji dugoročni deficit u
vodosnabdijevanju za potrebe poljoprivrede (analizirani period do 2040. godine) koji će biti
najizrazitiji u donjem dijelu sliva – od Laktaša do ušća u Savu.
Ukupna površina predviđena za navodnjavanje u slivu Vrbasa iznosi 24.582 hektara i prikazana je u
Tabela 2-2, što podrazumijeva da će ukupna potražnja za vodom iznosi ti 90,07 miliona m3 u ciljnoj
2040. godini. Neophodni maksimalni protoci za potrebe sistema navodnjavanja bi trebalo da iznose
14,2 m3/sec.
Tabela 2-2: Potencijalna područja za navodnjavanje
Br.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
Dio sliva
Vrbasa
Opština
GORNJI
TOK
Donji Vakuf
Bugojno
Gornji Vakuf
Uskoplje
SREDNI
TOK
Mrkonjić Grad
Gradiška
DONJI
TOK
Laktaši
Srbac
Prijedlog od strane opština
Nova bruto površina (u hektarima)
Ukupna površina
Predložena nova
za
područja za
Naziv potencijalno
navodnjavanje u
navodnjavanog područja navodnjavanje u
sastavu opštine
sastavu opštine
(hektara)*
Uskoplje
nd
Lugovi
330
2.850
Pajić Polje
nd
Podrašničko Polje
Bjelajci
Gerzovo
Lijevče Polje
Lijevče Polje
Turjanica Valley
Srbacko-Nozicka Plain
Sitnesi
Lijevče Polje
UKUPNA POVRŠINA ZA NAVODNJAVANJE
1.158
152
246
12.759
2.426
682
1.480
491
1.218
1.556
13.879
3.108
3.189
24,582
* Ukupna površina obuhvata postojeće i nove površine zajedno; bp = bez podataka
Izvor: Studija o održivom razvoju navodnjavanih površina u RS, 2010.
U gornjem dijelu sliva, površina predviđena za navodnjavanje iznosi 2.850 ha, što iznosi 1,15m3/s tj.
7,29 miliona m3 vode na godišnjem nivou.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
2-5
U srednjem dijelu sliva (Podrašničko polje), površina predviđena za navodnjavanje iznosi 1.550 ha, što
iznosi 0,65m3/s tj. 4,28 miliona m3 vode na godišnjem nivou. Navodnjavanje u ovom području se
oslanja na branu i akumulaciju u slivu rijeke Mračajske2 i ne zavisi od drugih akumulacije u slivu
Vrbasa.
U donjem dijelu sliva, gdje je i najizraženiji nedostatak vode, površina predviđena za navodnjavanje
iznosi 20.000 ha tj. maksimalna potrebna količina vode iznosi 12,39 m3/s ili 79 miliona m3 vode na
godišnjem nivou. Ovo predstavlja najkritičniju tačku u vodoprivrednom bilansu. Ovaj nedostatak vode
se može dijelom rješiti korištenjem podzemnih voda, ali su ovi resursi ograničeni i ukupno iznose oko
5 m3/s. Pored toga, navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta u donjem dijelu sliva Vrbasa zavisi od
obezbjeđenja propisane klase kvaliteta vode u rijeci Vrbas (klasa 3).
Ovi problemi sa nedostatkom vode se mogu prevazići izgradnjom višenamjenskih akumulacija
uzvodno (struktrualna razvojna opcija) i/ili smanjenjem korištenja vode u poljoprivredi putem
primjene različitih metoda navodnjavanja i tehnologija koje štede vodu (nestrukturalna razvojna
opcija).
Svake godine je evidentno smanjenje površine zemljišta dostupnog za navodnjavanjeu usljed potražnje
za građevinskim zemljištem itd. U OSNOVI iz 1987. utvrđena je ukupna površina za navodnjavanje u
iznosu od 30.740 ha, od čega 27.260 ha otpada na površine nizvodno od Banjaluke. Godišnji vodni
deficit je bio 85.051.200 m3, ili Qmax = 27,6 m3/s protoka.
Najnovije istraživanje predviđa obezbjeđenje neophodnih količina vode za navodnjavanje dijela
područja u opštini Gradiška (12.759 ha) iz kanala Osorna (6,64 m3/s), akumulacije Jurkovica (0,802
m3/s) i rijeke Vrbas (0,98 m3/s).3 Dio Lijevče polja i doline Turjanice bili bi navodnjavani iz Vrbasa
(1,35 m/s) i kanala (82 l/s).
Kao što je već pomenuto, poljoprivredne površine koje se već navodnjavaju uglavnom koriste vodu iz
podzemnih akvifera. Međutim, primjećen je pad nivoa podzemnih voda u prethodnim godinama, što
upućuje na prekomjerno crpljenje podzemnih voda u kombinaciji sa pogoršanjem kvaliteta podzemnih
akvifera. Ovo je jedno od važnih pitanja upravljanja vodama koje treba uzeti u obzir.
Pregled
Dok se problemi sa količinom vode čine rješivim u kratkom roku, problem zadovoljavanja standarda
kvaliteta vode se ne može tako lako rješiti. Opterećenje na životnu sredinu usljed izgradnje novih
industrijskih postrojenja, porast broja stanovništva, povećana upotreba pesticida u poljoprivredi i
deterdženata u domaćinstvu samo su neki od razloga pogoršanja kvaliteta vode. Kao što je zaključeno
u Modulu 1, trenutno najveće zagađenje dolazi od komunalnih otpadnih voda. Vodosnabdijevanje
Banjaluke može biti posebno ugroženo, budući da je Banjaluka najveće naselje u slivu, čiji je glavni
izvor vodosnabdijevanja rijeka Vrbas.
Jasno je da postoji potreba za značajnim poboljšanjem monitoringa korištenja voda u slivu, što
se posebno odnosi na podzemne vode. Stoga je preporuka Konsultanta da plan budućih
programa monitoringa sadrži stacionarne stanice za testiranje toka podzemnih voda (mjerači
velikog kapaciteta), oscilacije piezometrijske površine, kao i procjenu uređaja za registrovanje
podataka o karakteristikama punjenja. Ovo bi se trebalo postići ugradnjom površinskih
vodomjera za mjerenje količine apstrakcije podzemnih voda, uronjenih uređaja za registrovanje
2
3
Rijeka Mračajska je jedna od manjih pritoka Vrbasa.
Studija o održivom razvoju navodnjavanih površina u RS, 2010.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
2-6
kojima se može vršiti monitoring grupe parametara kvaliteta vode kao i nivoa podzemnih voda
itd.
2.1.2 Zaštita životne sredine
Rješenja iz ove studije, kao i u bilo kojem drugom PURS-u, trebalo bi da se fokusiraju na izbjegavanje
pogoršanja statusa površinskih i podzemnih voda; drugim riječima, rješenja se moraju odnositi na
zaštitu, unaprijeđenje i obnovu vodnih resursa da bi se postigao najbolji status, što je u skladu sa
zahtjevima ODV.
Jedan od osnovnih problema koji su ranije postojali i koji je analiziran u OSNOVI je loš kvalitet vode
u rijeci Vrbas nizvodno od Jajca usljed rada "Elektrobosne", kao i dalje nizvodno od Banjaluke,
uglavnom usljed rada fabrike celuloze i papira "Incel". Rješenje koje je svojevremeno predloženo i
primijenjeno je bilo da se koncentracija zagađenja smanji povećanjem protoka tokom sušnih perioda,
što bi se moglo postići izgradnjom akumulacija da bi se povećali minimalni protoci i smanjila
koncentracija ukupnog predviđenog zagađenja.
Ovaj pristup je podrazumijevao protok nizvodno od Banjaluke od minimum 50 m3/s da bi se
obezbijedilo da kvalitet vode u Vrbasu ostane u propisanoj klasi. U suštini, ovaj prijedlog je značio da
prirodni protok u rijeci mora biti povećan za oko 25 m3/s ili, drugim riječima, protok je morao biti
dvostruko povećan. Budući da je strateški cilj i orijentacija Bosne i Hercegovine impelmentacija ODV,
pristup rješavanju problema kakav je ovde opisan bi u današnjem vremenu bio neprihvatljiv. U
svakom slučaju, smanjenje obima proizvodnje u banjalučkoj fabrici "Incel" i "Elektrobosni" iz Jajca,
čije se proširenje obima proizvodnje ne očekuje u budućnosti, u znatnoj mjeri je umanjilo
koncentraciju zagađenja, a nove tehnologije prečišćavanja su unaprijedile kvalitet otpadnih voda koje
se ispuštaju u rijeku.
Međutim, daleko izraženiji problem danas je zagađenje koje dolazi od neprerađenih komunalnih
otpadnih voda, uglavnom iz najvećih naseljenih mjesta. U slivnom području Vrbasa postoje 602
registrovana naselja, od čega 22 imaju broj stanovnika od preko 2000, a nijedno od njih ne posjeduje
postrojenje za preradu otpadnih voda, osim veoma malog postrojenja u Zelenom Viru (sliv rijeke
Vrbanje), kapaciteta 500 ES.
Izgradnja veoma neophodnih kanalizacionih sistema i postrojenja za preradu otpadnih voda će
zahtijevati značajne finansijske investicije. U Banjaluci, izgradnja nedostajuće kanalizacione mreže bi
koštala 97 miliona KM (65 miliona USD), dok bi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda koštalo
oko 52,8 miliona KM (35,5 USD). Samo održavanje ovakvog postrojenja bi koštalo oko 6 miliona KM
godišnje (4 miliona USD). Ovo su troškovi značajnog obima, ekvivalentni troškovima realizacije
nekih od razvojnih opcija iz ovog izvještaja.
Za razliku od situacije osamdesetih, kada je sačinjena OSNOVA, kvalitet vode Vrbasa, posebno u
njegovim najzanimljivijim dijelovima (tj. područjima sa najvećom potražnjom – G. Vakuf - D. Vakuf,
Laktaši - ušće), je uglavnom pogodan za navodnjavanje. Stoga ne postoje dalji razlozi za povećanjem
protoka nizvodno od Banjaluke u cilju smanjenja koncentracije zagađenja.
Ekološki prihvaljiv protok
Slijedeće važno pitanje je obezbjeđenje ekološki prihvaljivog protoka (EPP) tokom čitave godine u
vodotocima, bez obzira na to kolike su potrebe za vodom poljoprivrede, industrije ili proizvodnje
hidroenergije. Određivanje vrijednosti EPP je predmet rasprave u BiH, a trenutno se vrše analize i
poređenja postojeće metode određivanja EPP u odnosu na druge metode koje se primjenjuju u svijetu.
Zakon o vodama propisuje da se EPP određuje na osnovu izvršenih ispitivanja u skladu sa metodama
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
2-7
određivanja EPP definisanim podzakonskim aktima, a s obzirom na specifičnosti i sezonske varijacije
lokalnog ekosistema.
Prije donošenja izmjena relevantnog podzakonskog akta (koji je još u procesu usvajanja u RS dok je u
FBiH isti na snazi), EPP je definisan kao minimalni prosječni mjesečni protok od 95% raspoloživosti.
Značaj EPP leži u činjenici da je to istovremeno najveća komponenta ukupnih potreba za vodom kao i
vodoprivrednog bilansa tokom najsušnijeg perioda godine (sušna sezona). Stoga, obezbjeđenje EPP
može biti u direktnoj suprotnosti sa potrebama vode za navodnjavanje.
Primijećemo je, međutim, da je ovako definisano određivanje EPP je bazirano na zastarjelim i ekološki
neopravdanim metodama. Rješavanje tog problema nije bilo u opsegu i djelokrugu ovog izvještaja i
nacionalno zakonodavstvo na snazi mora se koristiti. Međutim, provedene su i druge metode analize
EPP koji se koriste u drugim zemljama, o čemu se govori u poglavlju 5 Modula 1. Uprkos tome,
utvrđeno je da vlada BiH mora rješavati ne samo metodologiju proračuna EPP već, što je još važnije,
mora da poboljša kvalitetu podataka na temelju kojih su ti proračuni EPP-a sprovode.
2.1.3 Smanjenje negativnih uticaja poplava i suša
Nedavne poplave tokom 2010. su prouzrokovale značajne štete u slivu Vrbasa i pokrenule raspravu o
mogućim rješenjima ovog problema, npr. izgradnje višenamjenskih akumulacija veće korisne
zapremine koje bi bile u stanju da zaustave, ili barem smanje, poplavni talas, što je pretpostavljeno kao
jedna od opcija. Pored toga, pokrenute su inicijative za izgradnju novih i ojačanje postojećih sistema
odbrane od poplava (npr. nasipa, pumpnih stanica za slučaj poplava i tunela za kontrolu poplava).
Inundacija donjeg toka rijeke Vrbas tj. područja između lijevog i desnog vrbaskog nasipa ima značajnu
površinu od 7.800 ha obradivog zemljišta. Međutim, ovo područje redovno biva devastirano i
poplavljeno usljed konstantnog plavljenja. Pored toga, ovo područje ima značajan udio u zadržavanju
poplavnog talasa tokom perioda visokih voda rijeka Save i Vrbasa, koji se se već dešavali.
Suše koje su se desile proteklih godina su takođe imale negativan uticaj, posebno na poljoprivrednu
proizvodnju. Pored smanjenja poplavih talasa, izgradnja višenamjenskih akumulacija može da smanji,
ili čak potpuno eliminiše negativne uticaje suša. Pored toga, da bi se obezbijedio neophodni dotok
vode bez ugrožavanja ekoloških uslova u nizvodnom dijelu, neophodno je povećati protok tokom
sušnih perioda putem odgovarajućih tehničkih mjera. U budućnosti, nakon 2040, vodni deficit tokom
sušnih perioda će biti još veći i kritičniji.
2.1.4 Proizvodnja hidroenergije
Hidroenergija je najznačajniji obnovljivi izvor energije, a trenutno i jedini koji je ekonomski
konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. Države Evropske unije zadale su sebi ambiciozan
cilj da povećaju udio obnovljivih izvora energije sa 8.5 % u 2005. godini na 20% cjelokupne potrošnje
energije u EU do 2020. godine.
Sa do sada izgrađenim hidroenergetskim objektima (Jajce 1, Jajce 2 i Bočac), formiran je ukupni
akumulacioni prostor korisne zapremine cca 46 ha3 (46 miliona m3), što predstavlja izravnanje vode
rijeke Vrbas ispod 1%. Ovo zapravo znači da postojeće akumulacije nisu u stanju da vrše redistribuciju
vode između sezona, čak ni u periodu od nekoliko dana. Postojeće akumulacije nisu pogodne ni za
kontrolu poplava. Stoga, regulacija je uglavnom dnevna i na poprečnim profilima 5 vodoprivrednih
zona (zone 1-5) akumulacije nemaju uticaja na bilans protoka bilo na mjesečnom ili čak sedmičnom
nivou.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
2-8
Evidentno je da korišćenje hidroenergetskog potencijala u slivu rijeke Vrbas nije na zadovoljavajućem
nivou. Od ukupno procijenjenog ekonomski iskoristivog hidroenergetskog potencijala od cca 927 MW
sa mogućom prosječnom godišnjom proizvodnjom od cca 2615 GWh, do sada su u slivu izgrađeni
kapaciteti snage 188 MW, u kojima se godišnje proizvede oko 720 GWh (oko 27% od moguće
proizvodnje).
Osnovni plan proširenja proizvodnje energije mora da se pripremi da bi se definisala potreba za novim
energetskim postrojenjima, kako hidroenergetskim i termoenergetskim tako i onima na vjetar, biomasu
i druge vrste obnovljive energije. Ovo je od suštinskog značaja za optimalno planiranje i tempiranje
investicija u nova proizvodna postrojenja kao i potrebe za finansiranjem ovakvih investicija. Pored
toga, istinska ekonomska vrijednost hidroenergetskih postrojenja, a time i konačna procjena u pogledu
njihove izvodivosti i stepena do kojega koristi prevazilaze troškove, zavisiće od vremena kada je predviđeno da se u funkciju stave dodatni termoenergetski kapaciteti i proizvodnja obnovljive energije.
Poznavanje ovih činjenica će omogućiti institucijama u BiH i entitetima da izvrše procjenu inkrementalnih troškova hidroenergetskog razvoja. Stoga, ako se u budućnosti izgradnja termoelektrana bude
mogla izbjeći putem realizacije hidroenergetskih rješenja, sveukupne koristi za društvo od realizacije
ovakvog rješenja bile bi veće nego u slučaju da se procjenjuju pojedinačno. Pored toga, takođe su
značajna dalja istraživanja načina za dobijanje karbon kredita. U analizi Svjetske banke se navodi da bi
karbon krediti mogli da pokriju 7-14% investicionih troškova prve faze hidroenergetskog razvoja u
slivu Vrbasa.
In addition, further investigation into pursuing carbon credits is also important. A World Bank review
has indicated that carbon credits could realise between 7-14% of the investment costs for the first
phase of hydropower development on the Vrbas Basin.
Iz tog razloga je potrebno izvršiti posebnu energetsku studiju kao nadopunu postojeće energetske
strategije. Ovakva jedna studija, skupa sa daljim istraživanjem načina za dobijanje karbon kredita, takođe bi mogla da se obuhvati Strateškom procjenom uticaja na životnu sredinu.
2.1.5 Rekreacija, turizam, uzgoj ribe i ribolov
Može se reći da su ovi sektori u očiglednom konfliktu sa ostalim korištenjima voda – između ostalog
sa izgradnjom i radom hidroelektrana, smanjenim tokom u rijeci usljed zahvatanja vode, zagađenjem
vode usljed industrijskih aktivnosti i komunalnih optadnih voda itd. Potrebe vode za uzgoj ribe i
ribolov praktično i nisu analizirane budući da je udio ribnjaka u ukupnom korištenju voda generalno
gledano zanemarljiv, s obzirom na činjenicu da se korištene vode vraćaju u rijeke, dok su potrebe za
vodom sa aspekta ribljeg svijeta i drugih vodenih vrsta uvrštene u udio ekološki prihvatljivog protoka.
Ribolov i uzgoj ribe su veoma važne aktivnosti u slivu Vrbasa i sve eventualne aktivnosti moraju uzeti
ovu činjenicu u obzir prilikom daljeg planiranja. Pored toga, postoje neke važne lokacije na Vrbasu
koje se koriste za sport i rekreaciju (npr. rafting) i ovo se mora uzeti u obzir prilikom analiziranja
iskorištenja vodnih resursa. Trenutno se o ovome vodi računa nizvodno od brane Bočac, gdje se
regulacija povremeno mijenja da bi bila odgovarajuća potrebama takmičenja u raftingu koja se
održavaju nizvodno.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
2-9
2.1.6 Plovidba
Trenutno je plovnost Vrbasa jedva moguća u dužini od samo 3 km od ušća. Međutim, više puta je
razmotrena mogućnost otvaranja donjeg toka Vrbasa za plovidbu, od ušća u Savu. U jednom periodu
su razmatrani prijedlozi da se rijeka učini plovnom (obezbjeđenjem kanala) uzvodno do Klašnica pa
čak i do Banjaluke putem kratke željezničke linije.
Međutim, postoji niz prepreka za realizaciju plovidbe, poput:
•
•
•
•
•
nepovoljnih hidroloških faktora (vodni režim),
nepovoljnih morfoloških i hidroloških uslova (nedovoljna širina i dubina plovnog puta),
nepovoljnih elemenata pravca riječnog korita, značajno meandriranje (morfološki nestabilno
korito),
nekontrolisanog iskopavanja šljunka i pijeska iz vodotoka i
drugih objekata duž rijeke i u riječnom koritu poput niskih mostova, potpoljenih plovila,
neeksplodiranih eksplozivnih sredstava itd.
Pomenute prepreke se mogu donekle eliminisati izgradnjom kanala sa nizom prevodnica, ali bi ovo
zahtijevalo skretanje značajnog dijela riječnog toka i bilo bi izuzetno skupo.
Evidentno je da tehničke mjere poput regulacije riječnog toka i promjena hidrološkog režima
izgradnjom uzvodnih akumulacija ne može transformisati riječni tok u plovni put koji bi mogao
garantovati stalnu plovnost.
U OSNOVI su predložene dvije varijante, koje uključuju izgradnju sistema ustava, ali koje mogu biti
ekonomične jedino ako se voda istovremeno koristi za proizvodnju hidroenergije. Prema varijanti 1,
neophodno je izgraditi 6 ustava visine 6-7 m, ili varijantu 2 sa 3 ustave visine oko 14 m. Nakon
izgradnje ustava sa prevodnicama u donjim potezima i nakon kanalisanja rijeke Save u Vrbas,
plovidba bi bila moguća u području uzvodno od ušća u Savu u dužini od oko 32,5 km. Ovo bi
zahtijevalo izgradnju pristaništa na kraju plovnog puta Vrbasa u mjestu Klašnice. U neposrednoj
blizini Klašnica se nalaze magistralni putevi kao i lokacije planiranih autoputeva i željezničke pruge.
Dužina novog sporednog kolosijeka od pristaniša do Zalužana iznosi oko 10 km. Ove varijante su još
u ranoj fazi idejnog projekta, a ekonomske studije pokazuju da su one trenutno neizvodljive.
Plovidba takođe može stvoriti značajno opterećenje sa ekološkog aspekta. Plovidba stvara zagađenje,
kao i radovi u cilju unaprijeđenja uslova plovidbe opisani u prethodnim poglavljima. Ovo može da
pogorša situaciju nizvodno (npr. kroz promjene u toku vučenog nanosa, morfološkog i dinamičkog
razvoja mreže kanala, promjene režima podzemih voda itd.). Stoga je neophodan integrisani pristup u
planiranju u cilju unaprijeđenja plovidbe i zaštite riječnog sistema. Budući da je ovo problem koji
obuhvata ne samo BiH, preporučuje se zajednički pristup koji bi po svom karakteru trebalo da bude
interdisciplinaran tj. da obuhvata pitanja životne sredine, upravljanje vodama, transport, hidrotehniku,
ekologiju, prostorno planiranje, turizam, ekonomiju kao i uključivanje interesnih strana putem procesa
javnih konsultacija.
2.1.7 Diskusija
Na osnovu raspoloživih podataka, Moduli 1 i 2 su se bavili hidrološkim, topografskim, geološkim,
socio-ekonomskim i faktorima životne sredine na osnovu kojih su određene lokacije i prihvaćena
tehnička rješenja za šeme hidroelektrana (HE) u slivu. Korišten je veliki broj nacrta i druge
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
2-10
dokumentacije koja se tiče sliva kao i stvarni parametri već postojećih postrojenja. Modul 2 je u ovom
pogledu ograničen na energetski aspekt korištenja vodnih resursa. Međutim, dobro su poznate
višestruke mogućnosti koje ishode iz izgradnje HE i stoga je neophodno izvršiti analizu
višenamjenskog korišćenja tj. hidroenergija i vodoprivreda, kao i korištenje raspoloživih resursa.
Pored toga, od najveće je važnosti to da se ekološki i socio-ekonomski uticaj predloženih šema u
svakom slučaju moraju uzeti u obzir i da se naprave detaljne EIA i SIA studije (u skladu sa zakonom)
za sve planirana rješenja, a prije otpočinjanja bilo kakve gradnje. Osim toga, takođe je neophodno
učešće javnosti, što je jedan od osnovnih postulata ODV, Dablinskih pricnipa i Arhuske konvencije.
Činnjenica da su javne rasprave i konsultacije već održane za ovaj ažurirani dokument Osnove ne
isključuje potrebu za detaljnim konsultacijama sa stanovništvom i gruppama zahvaćenim projektom u
vrijeme realizacije rješenja koja su više definisana.
Konačni zaključci ukupnog potencijala vodotokova i njihovog optimalnog korištenja su dati u daljim
analizama u Modulu 3. Namjena i karakter korištenja izgrađenih i predviđenih akumulacija su
višenamjenski. Režim punjenja i pražnjenja akumulacije može umnogome varirati, a ciljevi punjenja i
pražnjenja su u suprotnosti jedan sa drugim. Uobičajeni termini koji se koriste u BiH su
hidroenergetsko i vodoprivredno korišćenje akumulacija tj. prilagođavanje moguće proizvodnje
hidroenergije zahtjevima potrošača električne energije; prilagođavanje drugih izvora električne
energije unutar energetskog sistema, postizanje veće ili manje regulacije protoka i povećanje malih
protoka kao i smanjenja nivoa velikih voda.
Ako se problemi upravljanja vodama ne mogu rješiti u okviru jednog sliva, transfer voda iz susjednih
slivova postaje realna opcija. Ako u donjem toku Vrbasa u budućnosti budu postojali problemi sa
manjkom vode za navodnjavanje, postoji teorijska mogućnost za pronalaženjem rješenja putem
obezbjeđenja vodozahvata iz sliva Save i iz samog vodotoka ove rijeke. Ovakvo rješenje je ipak do
sada odbacivano usljed lošeg kvaliteta vode rijeke Save.
2.1.8 Prijašnje metode rješavanja vodoprivrednih problema
Vodoprivredni problemi u slivu Vrbasa su do sada nekoliko puta analizirani, ali dvije najvažnije
analize po opsegu i kvalitetu su dokumenti od fundamentalnog značaja koje se ovim projektom
ažuriraju, a to su OSNOVA iz 1987. i Novelacija OSNOVE iz 1997. koja je urađena samo za slivno
područje Vrbasa koje pripada RS.
Nakon opsežne analize, u OSNOVI iz 1987. se razmotrilo rješavanje vodoprivrednih problema putem
izgradnje niza višenamjenskih akumulacija i usvojen je scenario čiju osnovu čine slijedećih
akumulacija: Gornji Vakuf, Han Skela, Janjske Otoke, Bočac, Banja Luka-srednja i Čelinac
(vidi Tabela 2-3).
Vodoprivredni zahtjevi su ovom varijantom uglavnom zadovoljeni budući da se ona ticala postojećih i
predviđenih problema. Ovo rješenje bi obezbjeđivalo oko 517 hm3 (517 miliona m3) korisne
zapremine, što bi omogućilo povećanje minimalnih protoka na profilu Delibašino Selo do 52,5 m3/s.
Ovo bi, s druge strane, rješilo slijedeća dva glavna problema nizvodno od Banjaluke:
•
•
vodosnabdijevanje stanovništva, industrije, a posebno poljoprivrede kao i
smanjenje koncentracije zagađenja vode u rijeci Vrbas.
Pored toga, ovo rješenje bi omogućilo proizvodnju energije od oko 888 GWh godišnje uz pozitivan
indikator troškova investicije po KWh.
2-11
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Tabela 2-3: Predložene šeme višenamjenskih akumulacija iz OSNOVE
Akumulacija
Gornji Vakuf
Han Skela
Janjske Otoke
Bočac
Banja Luka Srednja
Čelinac
UKUPNO:
Površina sliva
Prosječni
protok
(km2)
(m3/s)
200
1230
193
3651
4183
607
4.1
23.3
8.22
83
93.8
13.01
Korisna
zapremina
akumulacije
(hm3) miliona m3
52.50
218.00
72.50
42.90
88.00
43.00
516.90
Moguća
proizvodnja
energije
(GWh/godišnje)
11.50
133.00
101.00
294.00
320.00
28.70
888.20
Izvor: OSNOVA
Međutim, u vrijeme pripreme OSNOVE na javnim konsultacijama se zahtijevalo da se akumulacije
Gornji Vakuf, Han Skela i Čelinac izostave iz daljeg razmatranja usljed uticaja na stanovništvo u
pogledu zauzimanja zemljišta i gubitka stambenih objekata. Svaka od pomenute tri akumulacije je
smatrana veoma značajnom za rješavanje vodoprivrednih problema, posebno Han Skela, koja je
značajna za regulaciju prirodnog vodnog režima.
Ovo je vodilo do dodatne analize predloženih šema uz slijedeće akumulacije: Janjske Otoke, Bočac,
Vrletna Kosa and Banja Luka-Srednja (vidi Tabela 2-4). Koncipiran na ovaj način, sistem bi
obezbjeđivao minimalni protok od 45,8 m3/s na profilu Delibašino Selo i smanjio nivo velikih voda
100-godišjeg povratnog perioda za oko 170 m3/s.
Tabela 2-4: Osnovne karakteristike redukovanog sistema
Površina sliva
Prosječni
protok
(km2)
(m3/s)
Zapremina
Korisna
Zapremina
akumulacije
(hm3)
miliona m3
Moguća
proizvodnja
energije
(GWh/godišnje)
Janjske Otoke
Bočac
193
3651
8.22
83
72.50
42.90
101.00
294.00
Banja Luka Srednja
HE Vrletna Kosa
UKUPNO:
4183
279
93.8
5.98
88.00
95.00
298.40
320.00
63.20
778.20
Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, desile su se demografske i socio-ekonomske promjene
koje su zahtjevale promjene vodoprivrednih rješenja. Postojali su zahtjevi da se napuste planovi za
izgradnju HE Banja Luka-Srednja i da se umjesto nje ide sa opcijama izgradnje HE Krupa i HE Banja
Luka-Niska. Novo rješenje je za cilj imalo da spriječi plavljenje naselja Krupa, tada se smatralo da bi
izgradnja mogla početi u relativno doglednoj budućnosti.
Međutim, promjene u slivu su zahtijevale ažuriranu studiju 1997. (tj. Novelaciju Vodoprivredne
osnove koja se odnosi isključivo na RS). Korištenjem multikriterijumske analize, u ovoj studiji se
razmotrilo šest varijanti/opcija. Predložena opcija (tj. preferirano rješenje) sistema upravljanja vodama
se sastojala od slijedećih akumulacija: Janjski Otoci, Vrletna Kosa, Bočac, Krupa, Banja Luka- niska i
Čelinac (vidi Tabela 2-5).
2-12
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Ovakav sistem upravljanja vodama bi obezbijedio povećanje minimalnih protoka do 39,10 m3/s na
profilu Delibašino Selo. Međutim, uticaj na smanjenje poplavnih talasa (velikih voda) je zanemarljiv a
uglavnom usljed odbacivanja akumulacije Banja Luka-srednja iz razmatranja.
Tabela 2-5: Osnovne karakteristike preferiranog rješenja iz Novelacije
Zapremina
Površina sliva
Prosječni
protok
(km2)
(m3/s)
Janjske Otoke
HE Vrletna Kosa
Bočac
Krupa
193
1230
3651
3736
8.22
23.3
83
84.9
Banja Luka-Niska
Čelinac
UKUPNO:
4183
607
93.8
13.01
2.2
Korisna
zapremina
akumulacije
(hm3)
72.50
218.00
42.90
5.80
Moguća
proizvodnja
energije
(GWh/godišnje)
101.00
133.00
294.00
137.20
7.60
43.00
266.80
178.00
28.70
802.10
Zakonska i institucionalna pitanja
Zakonska i institucionalna pitanja koja se tiču vodoprivrednog sektora u BiH su analizirana u Modulu
1 i Modulu 2. Stoga su ovde predstavljena samo ključna područja koja je potrebno razmotriti. Dok je
na državnom, a takođe i na entitetskom nivou učinjen napredak u pogledu institucionalnih i zakonskih
reformi u vodoprivrednom sektoru i izvršeno približavanje usklađivanju sa direktivama EU kao i
principima integrisanog upravljanja vodama, još ostaje nekoliko ključnih područja koja treba
razmotriti. Konkretno, ta područja su:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
kontinuirani napori prema usklađivanju sa direktivama EU
planiranje vodnih resursa
sprovođenje zakona o vodama i prava potrošača
kompenzacija negativnih uticaja investicija
koncesije
pokrivanje troškova
monitoring vodotokova i kvaliteta vode
procjena štete od poplava i suša
korištenje zemljišta i planiranje
Pored toga, ovaj dio se odnosi na mjere obezbjeđenja Svjetske banke, budući da će one takođe uticati
na vodne resurse u slučaju da Svjetska banka bude angažovana u finansiranju bilo koje od
strukturalnih komponenti razvojnih opcija.
Na nivou BiH trenutno ne postoji zakonski obavezujuća regulativa u pogledu vodnih resursa.
Prema Ustavu BiH, svaki entitet (FBiH, RS kao i Distrikt Brčko) je nadležan za upravljanje vodnim
resursima na svojoj teritoriji. Zapravo, ustavni i zakonski okvir u BiH je takav da institucije BiH
nemaju nadležnost da regulišu međuentitetske odnose. Međuentitetska komisija za vode je primarno
osnovana radi promocije saradnje po svim pitanjima upravljanja vodama između nadležnih
ministarstava oba entiteta; međutim, ova komisija je prestala sa radom. Nedostatak koordinacionog
tijela je očigledan kod upravljanja vodnim resursima u slivu Vrbasa. Jedan od primjera je
neodržavanje konstantnih ekološki prihvaljivih protoka. Ovakvo stanje stvari predstavlja značajan
rizik u pogledu izgradnje više brana u slivu Vrbasa.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
2-13
U pogledu usklađivanja sa ODV EU i drugim direktivama EU koje se tiču sektora voda i otpadnih
voda, neophodna je implementacija zakonskih i podzakonskih akata koji pružaju operativne i tehničke
smjernice neophodne za njihovu efikasnu primjenu i sprovođenje. Oba entitetska zakona o vodama4 su
vrlo detaljna i sveobuhvatna i razmatraju većinu stvari vezanih za vodoprivredu, premda je približno
65% usklađeno sa zakonodavstvom EU (prema UNECE Analizi ekološkog učinka5). Uprkos ovome,
postoje područja gdje je zakonodavstvo nedorečeno jer nije dovoljno definisana odgovornost za
usklađivanje i implementaciju. Sekundarno zakonodavstvo je takođe primijenjeno u vodoprivrednom
sektoru i usklađeno je 97% sa regulativom EU. Na primjer, svi planovi u kontekstu zaštite od poplava
shodno Direktivi EU o upravljanju rizikom od poplava (2007/60/EC) su obuhvaćeni regulativom u oba
entiteta.
U skladu sa Zakonom o vodama u FBiH, do danas je usvojeno 17 odredbi. U RS je donijeto 12
odredbi, a još ih nedostaje oko 20, dok su četiri odredbe trenutno u pripremi. Priprema nekih od
pomenutih podzakonskih akata u BiH je izvršena u okviru IPA projekta "Podrška strategiji o vodama u
BIH" iz 2007. (decembar 2009-decembar 2011.) sa ciljem jačanja institucionalnog i zakonskog okvira
vodoprivrednog sektora u BiH. Usvajanje i implementacija novih zakona o komunalnim vodama koji
su u skladu sa zakonodavstvom na entitetskom nivou mora biti izvršeno od strane kantonalnih vlasti u
FBiH i opštinskih vlasti u RS u slučaju kada važeći zakoni o vodama nisu u skladu sa novim zakonima
koji regulišu ovu oblast.
U pogledu planiranja vodnih resursa, FBiH je pripremila nacrt vodoprivredne strategije (2010.) koji
nudi širok pregled statusa korištenja voda, zajedno sa opštim zaključcima i ciljevima, ali nažalost bez
prijedloga konkretnih mjera.6 Na primjer, jedan od ciljeva je povećanje vodosnabdijevanja iz javnog
sistema sa 60 na 80 % i smanjenje ukupnih gubitaka u mreži za barem 15%, ali nema naznaka kako bi
se to moglo postići. S druge strane, Republika Srpska još mora da razvije i usvoji strategiju upravljanja
vodnim resursima uz odgovarajuće akcione planove, u skladu sa entitetskim zakonom o zaštiti vodnih
resursa.
Osim strategija na entitetskim nivoima, BiH mora da definiše i kreira vodoprivrednu strategiju za
cijelu zemlju u skladu sa specifičnim uslovima u zemlji i uz vođenje računa o zaštiti vitalnih prirodnih
resursa u širem regionu. Entiteti su 2008. godine postigli sporazum o energetskoj strategiji, što je bio
signal da bi se mogao postići i sličan sporazum o vodoprivrednom sektoru. Postoji jasna potreba za
Strateškom procjenom uticaja na životnu sredinu (SEA) u pogledu ovih pitanja na nivou sliva ili čak
cijele države.
Na entitetskom nivou, postoji potreba za ubrzavanjem implementacije postojećih podzakonskih
akata i standarda, kao i za harmonizacijom postojećeg sekundarnog zakonodavstva, uključujući
smjernice i standarde. Republika Srpska još mora da razvije i usvoji strategiju upravljanja
vodnim resursima uz odgovarajuće akcione planove, u skladu sa entitetskim zakonom o zaštiti
vodnih resursa. Usvajanje i implementacija novih zakona o komunalnim vodama koji su u
skladu sa zakonodavstvom na entitetskom nivou mora biti izvršeno od strane kantonalnih vlasti
u FBiH i opštinskih vlasti u RS u slučaju kada važeći zakoni o vodama nisu u skladu sa novim
zakonima koji regulišu ovu oblast.
Međutim, osim izrade nacrta neophodnih zakona i omogućavanja zakonodavstva, sprovođenje
zakona je takođe ono što nedostaje, posebno u pogledu održavanja ekološki prihvatljivog protoka i
4
Zakon o vodnim resursima, Službeni list FBiH br. 70/06, usvojen 1. januara 2008. Zakon o vodama, Službeni list
FBiH br. 50/06, usvojen 1. januara 2008.
5
UNECE Environmental Performance Review
6
Konkretne mjere su date u planovima upravljanja.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
2-14
zaštite prava svih potrošača. Uzgredna opservacija toka u glavnom kanalu rijeke Vrbas pokazuje da se
zahtjev za održavanjem dodatnog protoka ponekad ne poštuje. Sprovođenje zakona, mada
komplikovano preko entitetskih granica, nije jedini princip ostvarivanja ravnopravnog korištenja
vodnih resursa. Takođe se moraju uspostaviti mehanizmi raspodjele troškova i koristi od ujednačenog
razvoja vodnih resursa. Prava i obaveze svih korisnika vodnih resursa u slivu moraju se definisati i
dogovoriti.
Buduće investicije u vodne resurse će zahtijevati da licima koja su zahvaćena projektom budu
adekvatno nadoknađeni direktni i tekući gubici. Ovo se ne odnosi samo na eksproprijaciju nekretnina i
isplate fer vrijednosti za njih. Svaka investicija koja jasno obezbjeđuje razvoj vodnih resursa upravljanje tokom tako da obezbjedi vodu domaćinstvima, industriji i poljoprivredi, smanjenje uticaja
poplava i suša i obezbjeđuje proizvodnju hidroenergije - uključuje asimetričnu raspodjelu troškova i
koristi. Oni koji su zahvaćeni, na primjer plavljenjem imanja i premještanjem ili tekućim uticajima
usljed potrebe pronalaženja alternativnih načina ostvarenja prihoda, trpe sve negativne uticaje, dok
koristi prevashodno osjete oni koji nisu ugroženi investicijom. Višenamjenska brana koja obezbjeđuje
dodatni tok pored minimalnog toka i koja može da obezbijedi vodu za nizvodne potrošače, zaštitu od
poplava i višak energije biće od koristi onima koji ne žive u tom području, pa čak i državi/entitetima.
Postojeće zakonodavstvo propisuje naknade za potrošnju vode u koje, pored ostalih, spadaju i
proizvodnja hidroenergije i navodnjavanje. S druge strane, ova sredstva su namijenjena za razvoj
lokalne infrastrukture. Ovaj koncept, poznat kao raspodjela koristi, razmatra se u poglavlju 5.
Međutim, po sadašnjim cijenama, prikupljeni iznosi od naplate su mali u odnosu na potrebe investicija
u velikom broju sektora koji vrše uticaj na upravljanje vodnim resursima uključujući
vodosnabdijevanje, preradu otpadnih voda i navodnjavanje.
Zakonska regulativa u FBiH i RS u pogledu posebnih fondova koji bi se mogli realizovati iz višenamjenskog upravljanja vodama i hidroenergetskih šema u cilju korištenja istih za ekonomski razvoj
razmatrana je u Izvještaju o aktivnosti 1. Pomenuti zakoni su, ukratko, sljedeći:
•
U FBiH, na osnovu Zakona o vodama, odlukom je utvrđena visina posebnih vodnih naknada, koje
su od početka 2012. sljedeće: Za crpljenje vode u svrhu zajedničkog vodosnabdijevanja - 0,01
KM/m3, voda i mineralna voda za flaširanje - 2,00 KM / m3; navodnjavanje - 0,00 KM/m3; Struja
- 0,001 KM/kWh. Vodne agencije dobijaju 40% sredstava iz posebnih vodnih naknada, koje
koriste za financiranje svojih aktivnosti, koje uključuje monitoring vode i održavanje
vodozaštitnih objekata u Federaciji. Fond za zaštitu okoliša prima 15%, koji se koristi za zaštitu
voda, 45% prihoda od posebnih vodnih naknada idu kantonima, koji koriste sredstva za
sufinanciranje izgradnje i održavanja vodnih objekata, uključujući, između ostalog vodoopskrbne
objekte - brane i rezervoare; vodozahvatne strukture; postrojenja za obradu pitke vode;
navodnjavanje - brane i akumulacije, opskrbni kanali i tuneli, kanalizacije, pročišćavanje otpadnih
voda, izlaze otpadnih voda i pripadajući objekti.
•
U RS, relevantna zakonska regulativa je Pravilnik iz 2009. godine o metodama, procedurama i
vremenu za izračunavanje i plaćanje posebne vodne naknade na osnovu Zakona o vodama, odluka
od 5. maja 2011. godine o visinama posebnih naknada za vodoprivredu. Oni koji plaćaju posebne
naknade za vode su, između ostalog, sljedeći: pravna i fizička lica koja crpe površinsku ili
podzemnu vodu u svrhu: vodosnabdijevanja, navodnjavanja, industrijskih procesa; pravna i
fizička lica koja se bave proizvodnjom hidroenergije. Navedene naknade iznose, za
navodnjavanje: 0,002 KM/m3 vode; 0,002 KM/m3 za pravna i fizička lica koja crpe preko 1000 m3
vode godišnje za vlastite potrebe. za hidroenergiju: 0,001 KM/kWh proizvedene električne energije. Agencije za vode dobijaju 55% sredstava od posebnih naknada za vodoprivredu, 30% odlazi
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
2-15
odjeljenjima za posebne namjene na kantonalnom nivou, dok 15% ide u fond za zaštitu životne
sredine.
•
U RS, Uredbom o naknadama za korištenje prirodnih izvora za proizvodnju električne energije se,
pored ostalog, definiše naknada za korištenje hidroakumulacija poput: akumulacija, nepoplavljenog eksproprisanog zemljišta, sistemi za snabdijevanje i navodnjavanje i visokotlačni cjevovodi. Ova naknada se izmiruje u opštini u kojoj se nalazi objekat i proporcionalno se dijeli prema
zahvaćenom području ako ih ima više. Ove naknade se smatraju opštinskim prihodom i uplaćuju
se na poseban račun u svrhu korištenja za: 70% iznosa - kreditna podrška razvoju preduzeća;
izgradnja primarne infrastrukture (vodovodnih mreža, kanalizacije, toplovoda, lokalnih puteva;
zaštita životne sredine).
Zakonski propisi su takođe neophodni radi podrške obnovljivoj energiji. Na primjer, hidroelektrane
se mogu kvalifikovati za karbon kredite, na taj način pomažući smanjenje javnih i privatnih troškova
koji su potrebni da se ove investicije realizuju. Analiza situacije u slivu Vrbasa izvršena od strane
Svjetske banke pokazuje da bi se na taj način eventualno moglo pokriti 7-14% investicionih troškova
prve faze hidroenergetskog razvoja. Zakon o koncesijama takođe treba revidirati, kao i pristup koji
vlada ima u pogledu izdavanja koncesija za izgradnju hidroelektrana. Na primjer, sve odobrene
koncesije u RS možda ne predstavljaju finansijski održive projekte i stoga bi vlada u budućnosti mogla
biti primorana da uvozi energiju po visokim cijenama. Pored toga, vrijeme odobravanja koncesija
takođe treba revidirati budući da investicije u razvoj hidroenergije mogu dovesti do pogoršavanja
postojećih problema sa kvalitetom vode. Prvo se treba posvetiti rješavanju problema sa kvalitetom
vode, ili ih obuhvatiti sporazumom o koncesiji da bi se moglo razjasniti pitanje odgovornosti za
kvalitet vode.
Pokrivanje troškova u sektorima koji utiču na upravljanje vodnim resursima je takođe na niskom
nivou i neophodno ga je unaprijediti putem zakonskih propisa i njihovog sprovođenja. Ovo pitanje
mora biti tema rasprave na lokalnom, entitetskom i državnom nivou. Višenamjenske opcije razvoja
vodnih resursa će obezbijediti niz usluga koje će ako ne budu nadoknađene po tržišnim cijenama
dovesti do propadanja infrastrukture i neodgovarajuće raspodjele resursa. Na primjer, kao što je to
razmotreno kasnije u ovom modulu, investicije koje čine Razvojnu opciju 6 će moći da zadovolje
dugoročnu potražnju za vodom pod uslovom da se implementiraju osnovne mjere štednje. Ove mjere
obuhvataju smanjenje gubitaka vode u distributivnoj mreži, povećanje efikasnosti metoda
navodnjavanja i obezbjeđenje podsticaja za štednju vode. Trenutno niska cijena vode znači da
potrošači nisu motivisani da štede vodu. Jedan primjer pokrivenosti troškova na osnovu tipičnih
podataka za BiH: ako su tarife za vodosnabdijevanje 10% niže od troškova pružanja usluge, tehnički i
administrativni troškovi iznose 70%, a stopa naplate je 60%, onda je pokrivenost troškova oko 16%
(90% x 30% x 60%). Drugim rječima, od isporučenih 100 l samo je 16 l naplaćeno. Potrebna je
zajednička motivacija da bi se smanjili gubici u slivu.
Monitoring tokova i kvaliteta vode je još jedna značajna zakonska/institucionalna promjena koja se
mora desiti da bi se obezbijedilo pravilno upravljanje vodnim resursima. Pored toga, ovo će
obezbijediti više podataka na osnovu kojih će se bazirati odluke o strategiji i kapitalnim ulaganjima
koje utiču na vodoprivredni i hidroenergetski sektor.
Da bi se pravilno odredili ukupni troškovi i koristi od zaštite od poplava i ublažavanja posljedica
suša, mora se izraditi nacionalni program klasifikacije, procjene i vođenja podataka o ekonomskim i
društvenim gubicima od posljedica poplava i suša. Ovi podaci će biti od koristi donosiocima strategija
da da izvrše optimizaciju kapitalnih investicija koje utiču na upravljanje vodnim resursima.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
2-16
Na kraju, potrebne su i promjene u pogledu korištenja zemljišta i planiranja. Jedno od primarnih
opravdanja za investiranje u višenamjenske brane je obezbjeđenje vode za domaćinstva, industriju i
poljoprivredu (navodnjavanje). Međutim, istovremeno je od izrade OSNOVE 1987. godine u slivu
Vrbasa izgubljeno 7000 hektara poljoprivrednog zemljišta, zbog realizacije drugih razvojnih rješenja.
Pored toga, stvarna površina navodnjavanog zemljišta je prilično mala u poređenju sa potencijalom za
navodnjavanja, kako je to detaljnije opisano na više mjesta u ovom modulu. Važno je da država u
cjelini, kao i entiteti pojedinačno, podrži razvoj koji najviše odgovara njenom daljem razvoju. Ako se,
putem različitih načina korištenja zemljišta, ispostavi da razvoj poljoprivrede nije od stvarnog značaja,
prioritet razvoja vodnih resursa bi se takođe trebao promijeniti, na primjer, pridavanjem veće važnosti
zaštiti od poplava (budući da izgradnja stambenih objekata dolazi umjesto poljoprivrede) u poređenju
sa korištenjem vodnih resursa (između ostalog za poljoprivredne svrhe). Pored toga, takođe bi moglo
biti moguće iskoristiti neka područja za zaustavljanje poplava (npr. nizvodno od Laktaša) u skladu sa
PURS-om za rijeku Savu.
Mjere obezbjeđenja Svjetske banke je takođe važno uzeti u obzir kod razvoja vodnih resursa u BiH.
Mada preliminarni projekat i detaljni projekat za svaku predloženu razvojnu opciju u slivu Vrbasa tek
treba da se pripremi, glavne investicije u ovakav tip projekta će biti niz višenamjenskih brana i
akumulacija koje će značajno uticati na sliv i eventualno na druge nizvodne korisnike vodnih resursa.
U svjetlu rečenog, moguće je da bi Svjetska banka ukazala na to da takav projekat (ili serija projekata
koji su razrađeni za investicije) bi garantovao "A" kategoriju procjene uticaja na životnu sredinu i na
taj način pokrenuo čitav niz operativnih procedura i zaštitnih mjera koje bi se morale ispitati na
slijedeći način:
•
•
•
•
•
•
•
•
2.3
Procjena uticaja na životnu sredinu
Prirodna staništa (OP 4.04)
Fizički kulturni resursi (OP 4.11)
Šumarstvo (OP 4.36)
Bezbjednost brana (OP 4.37)
Nedobrovoljno premještanje (OP 4.12)
Projekti o međunarodnim vodama (OP 7.50)
Projekti o spornim područjima (OP 7.60)
Socio-ekonomska pitanja
Glavna socio-ekonomska pitanja koja mogu biti pod uticajem sa razvojem upravljanja vodnim
resursima u slivu Vrbasa, a koja obuhvataju izgradnju brana i akumulacija mogu se rezimirati kao:
Efekti na stanovništvo - u Modulu 2 je naznačeno da bi oko 1000 ili više domaćinstava (do 6000
ljudi) bilo zahvaćeno izgradnjom HE. Veliki broj ljudi bi bio zahvaćen rješenjima poput Han Skele
Visoke, Gornjeg Vakufa, Šipraga, Grabovice i Čelinca. Svi koji su zahvaćeni bi trebalo da budu
pravedno tretirani uz odgovoarajuću kompenzaciju. U jednom pozitivnijem smislu, razvojne opcije bi
trebalo da stvore kratkoročne i dugoročne kao i naknadne šanse za zapošljavanje lokalnog
stanovništva.
Efekti na poljoprivredu - U Modulu 2 je naznačeno da bi oko 1500 hektara poljoprivrednog zemljišta
bilo poplavljeno izgradnjom HE, gdje bi hidroelektrane Han Skela Visoka, Gornj Vakuf, Grabovica i
Čelinac zahvatile značajne površine obradivog zemljišta, što bi dovelo do eventualnog gubitka
sredstava za život. Svi koji su zahvaćeni bi trebalo da budu pravedno tretirani uz odgovarajuću
kompenzaciju u skladu sa zakonom.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
2-17
Efekti na šumske resurse - u Modulu 2 je naznačeno da bi skoro 800 hektara šumskih površina bilo
zahvaćeno, posebno na lokacijama HE Han Skela Visoka i HE Janjske Otoke. Pored gubitka šumskih
površina, moglo bi doći i do eventualnog gubitka prihoda usljed gubitka šumskih površina i proizvoda.
Efekti na lov, ribolov i rekreaciju su takođe potencijalna pitanja za razmatranje, a posebno potreba
za uzvodnom migracijom riba koje se mrijeste. Pored toga, postojeća rafting staza u kanjonu Vrbasa,
koja je veoma posjećena tokom ljetnih mjeseci i koja je postala mjesto međunarodnih takmičenja je
takođe jedno od pitanja za razmatranje.
Efekti na infrastrukturu - u Modulu 2 je naznačeno da postoje značajni uticaji na postojeću
infrastrukturu i izmještanje ili promjenu trase puteva, mostova itd. Pored preko 1000 zahvaćenih
objekata, procijenjeno je da bi bilo zahvaćeno preko 60 km magistralih i oko 115 km lokalnih puteva.
Bilo bi poplavljeno oko 7 mostova preko kojih idu magistralni putevi, kao i 40 manjih mostova, od
kojih su neki pješački. Neke seoske zajednice bi bile izolovane, bez novih puteva koji ih povezuju.
Na lokaciji Gornji Vakuf, linija dalekovoda bi takođe predstavljala problem. Svim ovim problemima
se treba pristupiti na odgovarajući način da bi se oni ublažili.
Efekti na zdravlje - stanovništvo koje živi na području potencijalno zahvaćenom razvojnim opcijama,
posebno na starija i nemoćna lica. Postoje i problemi stresa usljed nedobrovoljnog premještanja i
potencijalnog gubitka sredstava za život.
Efekti na etnički identitet i kulturu takođe mogu predstavljati problem, posebno u slučaju plavljenja
grobalja ili lokacija od mitološkog i duhovnog značaja. Bilo bi potrebno izvršiti detaljno ispitivanje
grobljanskih lokacija koje bi bile potopljene tako da se može preduzeti dalje planiranje na iznalaženju
koncenzusa za rješavanje ovih problema.
Vizuelni efekti - moguće je da će biti promjena u izgledu krajolika, pri čemu postoji značajna razlika
u pojedinačnoj percpeciji ovih pitanja. Neko može smatrati da vještačko jezero/akumulacija popravlja
izgled krajolika, dok drugi opet mogu smatrati da je izgled narušen i željeti da se vrati prvobitni,
prirodni izgled krajolika kakav je postojao ranije. Jasno je da će vizuelni efekti u blizini brane i njene
akumulacije nepovratno izmijeniti izgled okolnog područja. Ovo može predstavljati potencijalni
gubitak estetskog kvaliteta krajolika.
Efekti na kulturno naslijeđe i turizam - ovo može biti značajno pitanje za neke od razvojnih opcija,
npr. Grabovicu budući da se nalazi u blizini skijaškog centra Srebrenik, a izvori obližnjih pritoka koji
imaju mitološki značaj i vodopad Skakavac mogu biti stavljeni na listu u budućnosti. Na sličan način
bi hidroelektrane predviđene za izgradnju u kanjonu Vrbasa mogle imati uticaja na rafting, a lokacija
Janjskih Otoka bi pretrpila značajan uticaj usljed porasta turističke posjete i dostupnosti prašumskom
rezervatu.
Mnogi od pomenutih efekata se mogu djelimično kompenzirati ili potpuno ublažiti usvajanjem mjera
pomenutih u preliminarnom planu mjera ublažavanja tokom faza izgradnje i rada planiranih razvojnih
opcija. Pomenuti preliminarni plan se nalazi u poglavlju 10 Modula 2. Međutim, detaljniji ekološki i
društveni plan upravljanja skupa sa mjerama ublažavanja su obavezni zahtjev za bilo kakvu realizaciju
u pogledu integrisanog razvoja vodnih resursa u slivu.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
2.4
2-18
Pitanja životne sredine
Pitanja životne sredine povezana sa razvojem vodnih resursa u slivu Vrbasa su već razmatrana u
odjeljku 2.1. Osnovna pitanja životne sredine od značaja za upravljanje vodama su:





Kvalitet površinskih voda i zagađenje povezano sa organskim i nutritivnim izvorima zagađenja
kao i raštrkanim izvorima u zagađenja u slivu.
Zagađenje podzemnih voda
Hidromorfološke izmjene (vještački modifikovana vodna tijela)
Ekološka održivost
Upravljanje čvrstim otpadom i postupci odlaganja otpada
2.4.1 Kvalitet i zagađenje vode
Kao što je detaljno prikazano u poglavlju 8 Modula 1, bilo koje promjene u postupcima upravljanja
vodnim resursima u slivu Vrbasa mogle bi da izazovu promjene kvaliteta vode, posebno temperature
vode što bi, s druge strane, izmijenilo fizičke karakteristike slatkovodnih ekosistema. Ovi faktori u
kombinaciji sa mogućim efektima klimatskih promjena koje se javljaju u slivu (vidi 2.5) mogu takođe
da utiču na raspodjelu padavina.
Slatkovodni ekosistemi su često prostorno različiti u slivu i očekuje se da reaguju na različite načine.
Promjene fizičkih karakteristika vodnih tijela (npr. usljed izgradnje objekata za zadržavanje vode) će, s
druge strane, biti popraćene hemijskim i ekološkim promjenama; ove promjene mogu da prouzrokuju
promjene svih socio-ekonomskih i ekoloških parametara koji zavise od ovih sistema, bilo direktno ili
inirektno. Pored toga, ovo takođe može imati reperkusije i negativno uticati na implementaciju ODV i
drugih direktiva, konvencija i protokola, uključujući Direktivu EU o staništima, Ramsarsku konvenciju
i Konvenciju o biološkoj raznovrsnosti.
Prema trenutnom istraživanju7, najznačajniji uticaji na kvalitet vode i ekološke uslove usljed promjena
vodoprivrednih praksi kao i klimatskih promjena su:



7
Uticaji vezani za povišenje temperature koje može prouzrokovati topljenje snijega u rano proljeće
rezultiraće ranijim i prolongiranijim sezonskim povećanjima temperature u površinskim vodnim
tijelima.
Pomenuti efekti povišenja temperature na ekosisteme mogu dovesti do promjena u distribuciji
vrsta (tj. pomjeranje u pravcu sjevera ili juga, ili pomjeranje u područja više nadmorske visine), a
mogu čak i dovesti do izumiranja određenih vodenih vrsta. Drugi efekat bi bilo smanjenje sadržaja
kiseonika, što bi prouzrokovalo stres i moglo da umanji broj staništa slatkovodnih vrsta poput
salmonidne ribe u jezerima i rijekama. Tokom zimskog perioda, veća razlika u kvalitetu vode u
jezeru i ranije topljenje snijega kao i duži period bez leda bi uticali na količine kiseonika na većim
dubinama kao i na kruženje hranljivih materija i zajednice planktona. Takođe se mogu javiti
promjene u vremenskom rasporedu i povećanom štetnom cvjetanju algi kao i problemi sa
invanzivnim vrstama.
Efekti povišenja temperature na kvalitet vode će generalno povećati opterećenje zagađenja
nutrijenata kako u površinskim tako i podzemnim vodama. Pored toga, više temperature će
povećati mineralizaciju i oslobađanje azota, fosfora i ugljika iz organskih materija zemljišta, u
kombinaciji sa očekivanim porastom oticaja i erozije (moguće usljed povećanja količine padavina
WWF (2009) i Battarbee et al (2008)
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013



2-19
zbog klimatskih promjena), što bi za posljedicu imalo povećan protok nutrijenata. Povišene
temperature vode bi takođe uticale na ponašanje zagađivača i reakcione kinetičke procese u
vodnim tijelima.
Smanjenje toka u rijekama, a nakon toga i smanjeno dopunjavanje podzemnih voda će smanjiti
njihov kapacitet razgradnje zagađenja. Takođe, to bi uticalo i na mobilnost zagađenja. Duže
vrijeme zadržavanja velikih voda u rijekama bi povećalo mogućnost toksičnog cvjetanja algi i
smanjilo nivoe rastvorenog kiseonika, pored povećanja saliniteta bilo koje akumulacije.
Pojave kišnih padavina koje prekidaju periode suše bi sprale povećane količine hranljivih materija
iz ruralnih i urbanih područja. Pored toga, ove pojave padavina bi mogle da prouzrokuju nagle
izlive aciditeta u acidifikovanim brdskim slivovima. Suše mogu pogoršati acidifikaciju putem
stvaranja nižih piezometrijskih nivoa, aerobnih uslova i povećane oksidacije sumpora u sulfat.
Povećanje padavina i poplava (uključujući bujice): U urbanim područjima, može doći do
povećanog broja izliva kanalizacionih sistema u vodotokove i estuare, posebno usljed klimatskih
promjena koje mogu dovesti do povećane koncentracije opasnih supstanci. U ruralnim područjima,
očekuje se da povećanje broja poveća koncentraciju zagađenja (organske materije, nutrijenti i
opasne supstance) spranog sa zemljišta u vodna tijela. Pored toga, povećana erozija zemljišta i
pronos nanosa (zajedno sa zagađenjem) imala bi posljedice po nizvodna vodna tijela, npr. u
pogledu zamućenosti. Povećani nivo padavina bi takođe mogao da podstakne poljoprivrednike na
povećanu upotrebu pesticida, što bi opet povećalo oticaj istih.
Tačkasto zagađenje
Kao što je pomenuto u paragrafu 2.1, tačkasto zagađenje je stalni problem u slivu Vrbasa. U suštini ne
postoje postrojenja za preradu vode ni za jedno od naselja u slivu, sa izuzetkom jednom manjeg
postrojenja u Zelenom Viru, nedaleko od Banjaluke. Stoga, glavni problemi vezano za ove izvore
tačkastog zagađenja predstavljaju nutrijenti, nitrati i fosfor. Ova situacija je pogoršana jer su
kanalizacioni i odvodni sistemi većine naselja u slivu povezani. Stoga, ovakvo nekontrolisano i
nasumično izlijevanje neprerađenih otpadnih voda u rijeku Vrbas je posebno problematično sa
ekološkog aspekta, usljed visoke koncentracije sadržaja nutrijenata.
Prinicip preventivnog ublažavanja kod smanjenja izlijevanja zagađenja iz tačkastih izvora vrlo je
značajno pitanje u planovima upravljanja riječnim slivovima u cilju postizanja dobrog ekološkog
statusa kao jednog od zahtjeva ODV. Odvajanje oborinskih i fekalnih kanalizacionih sistema u
kombinaciji sa izgradnjom niza postrojenja za preradu otpadnih voda širom sliva ublažilo bi efekte
ovakvih pojava. Međutim, moraju se razmotriti problemi finansiranja ovakvog pristupa.
Netačkasti (rasuti) izvori zagađenja
Poljoprivreda je glavni izvor netačkastog (rasutog) zagađenja koji utiče na kvalitet vode u slivu
Vrbasa. Standardna poljoprivredna praksa generalno uključuje izlučivanje nutrijenata i pesticida u
površinske ili u podzemne vode. Neki od ovih zagađivača (npr. fosfor) se veže sa česticama zemljišta
i dolazi u Vrbas putem erozionih procesa.
Načini da se ovo ublaži uključuju slijedeće:




Prelazak na organsku poljoprivredu
Obezbjeđenje pojasa pregrada na granicama oranica i vodnih tijela
Mjere zaštite zemljišta
Mjere upravljanja primjenom vještačkog, prirodnog i tečnog đubriva.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
2-20
Rješenja iz ove studije, kao i iz bilo kog drugog plana upravljanja riječnim slivom, trebalo bi da se
fokusriaju na izbjegavanje pogoršanja statusa površinskih i podzemnih voda, tj. da vode računa o
njihovoj zaštiti, unaprijeđenju i obnavljanju da bi se barem postigao njihov povoljan status.
Jedan od osnovnih problema koji je ranije postojao i koji je analiziran u OSNOVI je loš kvalitet vode u
rijeci Vrbas nizvodno od Banjaluke, uglavnom zbog rada fabrike papira i celuloze "Incel", kao i
nizvodno od Jajca, uglavnom usljed rada "Elektrobosne". Rješenje koje je svojevremeno primijenjeno
je bilo da se koncentracija zagađenja smanji povećanjem protoka tokom sušnih perioda tokom godine,
što bi se moglo postići izgradnjom akumulacija da bi se povećali minimalni protoci i smanjila
koncentracija ukupnog predviđenog zagađenja.
Ovaj pristup je podrazumijevao protok nizvodno od Banjaluke od minimum 50m3/s da bi se
obezbijedilo da kvalitet vode u Vrbasu ostane u propisanoj klasi. U suštini, ovaj prijedlog je značio da
mali prirodni protok u rijeci mora biti povećan za oko 25m3/s. Budući da je strateška orijentacija BiH
implementacija ODV, ovakav pristup rješavanju ovog problema bi u današnjim uslovima bio
neprihvatljiv. U svakom slučaju, smanjenje obima proizvodnje u banjalučkoj fabrici "Incel" i
"Elektrobosni" iz Jajca u znatnoj mjeri je umanjilo koncentraciju zagađenja. Povećana proizvodnja u
ovim postrojenjima je malo vjerovatna u vremenskom periodu kojim se ova studija bavi (do 2040.).
Međutim, danas je daleko izraženiji problem zagađenje koje dolazi od neprerađenih komunalnih
otpadnih voda. U slivu Vrbasa postoji 602 registrovana naselja, od kojih 22 imaju preko 2000
stanovnika i od kojih nijedno nema postrojenje za preradu otpadnih voda, osim postrojenja u Zelenom
Viru (sliv Vrbanje), kapaciteta za naselje od 500 stanovnika. Izgradnja neophodnih kanalizacionih
sistema i postrojenja za preradu otpadnih voda će zahtijevati značajne finansijske investicije. U
Banjaluci, izgradnja neophodnog sistema otpadnih voda bi koštala 97 miliona KM, dok bi postrojenje
za preradu otpadnih voda koštalo oko 52,8 miliona KM. Samo održavanje ovakvog postrojenja bi
koštalo oko 6 miliona KM godišnje. Ovi troškovi svi zajedno su ravni procjenama troškova realizacije
nekih od predloženih razvojnih opcija. Međutim, za razliku od razvojnih opcija koje mogu da
obezbijede realan povrat na investicije itd, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda bi bilo teže
realizovati usljed veoma niskih cijena vode.
2.4.2 Zagađenje podzemnih voda
U pogledu zagađenja podzemnih voda, kvalitet podzemnih voda je uglavnom ugrožen u urbanim
područjima i područjima sa intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom, koja su uglavnom smještena
u aluvijalnim ravnima rijeke Vrbas i njenih pritoka. Lokacije ovih izvora su opisane u Modulu 1. U
prošlosti je zabilježeno zagađenje podzemnih voda u Lijevče polju. Generalno gledano, prisutni su i
tačkasti i netačkasti izvori zagađenja. Tačkasti izvori su: 1) procjedne vode sa zagađenih mjesta i
lokacija odlaganja otpada (deponije i odlaganje poljoprivrednog otpada), 2) oticanja tekućina vezano
za naftnu industriju, 3) oticanja voda iz rudnika i 4) oticanje u zemlju poput odlaganja zagađenje vode
u procjednice.
Netačkasti izvori su: 1) poljoprivredne aktivnosti, 2) naselja bez sistema kanalizacije i 3) korištenje
urbanog zemljišta.
Akviferi intergranularne poroznosti poput fluvijalnih nanosa u Vrbasu nizvodno od Banjaluke su
direktno hidraulički povezani sa riječnim vodotokovima, koji se često koriste za odvajanje putem
procesa filtracije na obalama.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
2-21
2.4.3 Hidromorfološke promjene
Glavni faktori koji utiču na prirodna staništa i koja remete kontinuitet rijeke su hidroelektrane, sistemi
vodosnabdijevanja i sistemi za zaštitu od poplava. Na Vrbasu i njegovim pritokama postoje tri brane
(Jajce 1, Jajce 2 i Bočac). Nijedna od ovih brana nema riblje staze i stoga su rute migracije ribljih vrsta
poremećene.
Neke od plavnih ravnica i močvarnih područja Vrbasa u gornjem, srednjem i donjem toku su
izgubljene ili smanjene usljed izgradnje nasipa i drugih hidrotehničkih objekata koje ograničavaju
plavljenje ovih ravnica tokom redovnih poplava. Međutim, uprkos ovome, neke značajne plavne
ravnice još postoje (npr. Lijevče polje). Ovakva praksa stvara "prekid" između močvarnog područja i
riječnog sistema, što za posljedicu ima negativne ekološke efekte.
Hidrološke promjene se odnose na opterećenja koja dolaze od akumulacija, crpljenja vode i promjene
nivoa vode u akumulaciji / ili promijenjeni režim toka. Ovakve hidrološke promjene imaju generalno
lokalni značaj i nemaju nužno za posljedicu efekte duž cijelog sliva ili prekogranična područja.
Međutim, kumulativni efekat crpljenja vode može postati značajan u prekograničnom kontekstu.
Akumulacije su glavna vrsta hidrološkog opterećenja u slivu Vrbasa i one prouzrokuju
promjenu/smanjenje brzine toka u vodnom tijelu.
Glavni uzročnici morfoloških promjena u slivu Vrbasa su zaštita od poplava, plovidba, proizvodnja
hidroenergije i urbanizacija. Navedeni uzročnici mogu da izazovu promjene riječne geometrije,
podužnih i poprečnih presjeka kanala, osnove/nanosa, strukture obala i bočne povezanosti rijeke i
plavne ravnice.
2.4.4 Ekološka održivost
Negativni ekološki efekti izgrađenih i planiranih HE su već nekoliko puta razmotreni u paragrafu
2.1.2, a takođe i u Modulu 2. Ogromna područja vrijednih šuma su već poplavljena, mnoga staništa
uništena, prostor vizuelno degradiran, a postoje takođe i eventualni mikroklimatski uticaji, pojava
insekata itd. prouzrokovana izgranjom postojećih HE na Vrbasu. Vizuelna degradacija prostora je
takođe očita, kao u slučaju akumulacije Bočac, budući da se tokom većeg dijela godine može vidjeti
samo ogoljeni pojas akumulacije visine od preko 10 m. Pored toga, tu je i dio riječnog poteza na
Vrbasu nizvodno od HE Jajce II koji je usljed derivacije povremeno bez toka.
Dalja izgradnja brana i akumulacija u slivu Vrbasa će prouzrokovati još veće opterećenje na ekološku
održivost i biodiverzitet u slivu. Neka od planiranih područja realizacije su važnija od drugih. Na
primjer, brana i akumulacija Janjske Otoke će biti veoma štetne po dolinu rijeke Janj, kao i za floru i
faunu i prirodne odlike (izvore, pećine itd.) u širem području Šipova. Planirane lokacije HE zajedno sa
kanjonom Vrbasa takođe imaju niz lokacija od posebnog ekološkog interesa, dok su neke od njih
odabrane za uvrštavanje u mrežu zaštićenih područja prirode Natura 2000, mada to još nije
implementirano.
Međutim, postoji niz mogućnosti za ublažavanje ovih negativnih efekata. Na primjer, izgradnja
akumulacije u slivu bi poremetila migracije riba, posebno tokom perioda mriještenja. Izgradnja ribljih
staza bi umanjila ovaj problem, mada riblje staze nisu opcija za više brane. Obezbijeđivanje vrijednosti
protoka neophodnih za riblje staze se generalno smatraju gubitkom u proizvodnji hidroenergije. Za
neke HE u slivu, ovaj gubitak protoka može iznositi do 2 m3/s.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
2-22
Da bi se pronašlo najbolje rješenje za riječni potez od HE Bočac do Banjaluke, mora se uzeti u obzir
da izgradnja akumulacije uzvodno od vodozahvata, kao što je to slučaj sa Novoselijom (banjalučka
fabrika vode), može ugroziti kvalitet pitke vode.
2.4.5 Problemi upravljanja čvrstim otpadom
Deponije čvrstog otpada koje su pogrešno locirane, netretirane i nezaštićene predstavljaju ozbiljnu
opasnost po životnu sredinu i opšte zdravlje stanovništva u slivu Vrbasa. Postoji nedostatak
postrojenja za preradu opasnog otpada, a inicijative u pogledu reciklaže kojom bi se umanjio
industrijski i komunalni otpad skoro da i ne postoje.8
Postoji samo jedno odlagalište otpada u Banjaluci, gdje se godišnje odloži 110.000 tona otpada, a koje
pokriva osam opština u RS. Ova deponija je regionalna sanitarna deponija i ima predviđeni vijek
trajanja od još najmanje 20 godina. Svjetska banka i Evropska banka za obnovu i razvoj obezbijedile
su sredstva (faza 1) za sanaciju i čišćenje deponije, tako da ova lokacija sada ispunjava uslove
propisane Zakonom o upravljanju otpadom RS i EU standarde za većinu parametara osim kadmijuma,
KMhO4 (organski rastvori) i željezo. Tretman ovih otpadnih, procjednih voda se planira kroz drugu
fazu projekta Svjetske banke, koji je trenutno još u fazi čekanja. Shodno tome, otpadne procjedne vode
neprerađene odlaze u riječni sistem.
Ako BiH namjerava da svoje propise uskladi sa propisima EU, onda je usklađivanje sa EU Direktivom
o tretmanu urbanih otpadnih voda (DTUOV) najvjerovatnije najskuplja komponenta mjera koje se
zahtijevaju da bi se riješio problem prisustva nutrijenata i organskog zagađenja u slivu.
Implementacija DTUOV bi zahtijevala izgradnju postrojenja za skupljanje i preradu otpadnih voda za
sva naselja sa više od 2000 stanovnika i predstavljala bi jedan od glavnih troškova.
2.5
Problemi klimatskih promjena
Na osnovu zakonodavstva iz odjeljka 2.2, najrelevantniji zakonski propisi o klimatskim promjenama i
nacionalni propisi za prilagođavanje u pogledu upravljanja vodama u slivu Vrbasa su:
• EU Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EC)
• EU Direktiva o poplavama (2007/60/EC)
• Propisi EU o nedostatku vode i sušama i
• Bijela knjiga "Prilagođavanje klimatskim promjenama: ka Evropskom akcionom okviru"
(COM/2009/147)
• Okvirna konvencija UN o klimatskim promjenama (UNFCCC)
• Protokol iz Kjota
Klimatske promjene nisu eksplicitno obuhvaćene u tekstu ODV, ali je ciklični pristup ODV procesu
upravljanja riječnim slivom pogodan za bavljenje problemima klimatskih promjena: prema ODV, Plan
upravljanja riječnim slivom (PURS) se mora ažurirati svakih šest godina.
Direktiva EU o procjeni i upravljanju rizikom od poplava je stupila na snagu novembra 2007. godine i
uvela je nove instrumente upravljanja rizikom od poplava i stoga je veoma relevantna u kontekstu
adaptacije na efekte klimatskih promjena. Ova direktiva uvodi trostepeni pristup:
1
8
Vršenje preliminarne procjene rizika od poplave u riječnom slivu.
Preduzimaju se neki manji, ograničeni napori u akumulaciji Bočac u pogledu plastičnih flaša, konzervi i ogrevnog
drveta, u cilju čišćenja akumulacije i zaštite ovog hidroenergetskog postrojenja.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
2
3
2-23
Tamo gdje se idenifikuje ozbiljan rizik, moraju se izraditi mape opasnosti i rizika od poplave, a
kada do poplava dođe,
Moraju se izraditi planovi upravljanja rizikom od poplava koji bi obuhvatali određene mjere
(poput izgradnje nasipa, brana i zabrane nelegalne sječe šume) u cilju umanjivanja eventualnih
negativnih efekata poplava po zdravlje ljudi, životnu sredinu, kulturno nasljeđe i privredne
aktivnosti. Ovi planovi se moraju fokusirati na sprečavanje, zaštitu i pripremljenost.
Godine 2003. ustanovljena je inicijativa o nedostatku vode u okviru zajedničkog procesa
implementacije ODV. U julu 2007. godine, Savjet Evrope je objavio dokument pod imenom
"Communication" (Komunikacija), kojim su nedostatak vode i suša prepoznati kao glavni problem
koji pogađa veliki dio evropskog stanovništva i teritorije, što će se dodatno pogoršati uticajima
klimatskih promjena. Predstavljene su opcije politika u cilju prevazilaženja ovih problema, kojima se
ukazuje na potrebu efikasnijeg korištenja voda i razvijanja sofisticiranijih strategija upravljanja
potrebama, uključujući:
•
•
•
•
•
Efikasniju raspodjelu vodnih resursa i finansijskih sredstava u pogledu istih
Unaprijeđenje upravljanja rizikom od poplava
Razmatranje izgradnje dodatne infrastrukture vodosnabdijevanja
Podsticanje primjene efikasnih tehnologija i praksi korištenja voda, i razvijanje kulture štednje
vode u Evropi
Unaprijeđenje znanja i prikupljanja podataka
Bijela knjiga Savjeta Evrope je objavljena u aprilu 2009. na temu prilagođavanja na klimatske
promjene, a sadrži okvirni plan smanjenja osjetljivosti na klimatske promjene u Evropi, sa krajnjim
ciljem razvijanja sveobuhvatne strategije od 2013. godine.
Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC) ima za cilj da stabilizuje
koncentracije gasova staklene bašte u atmosferi do nivoa koji sprečava ljudsko miješanje u klimatski
sistem. Prema UNFCCC, namjera je da države pokrenu nacionalne strategije za rješavanje problema
emisija gasova staklene bašte putem adaptacije na predviđene uticaje kao i putem saradnje na pripremi
za adaptaciju na uticaj klimatskih promjena.
Mada je UNFCCC stupila na snagu 21. marta 1994, BiH je ovaj dokument ratifikovala tek 7.
septembra 2000, a na snagu je stupila 6. decembra 2000. godine. Što se tiče Protokola iz Kjota, koji
predstavlja dobrovoljni napor u pravcu smanjenja emisija gasova staklene bašte, od strane BiH je
ratifikovan aprila 2008. Godine
Od vremena ratifikovanja ova dva važna dokumenta učinjeni su ozbiljni napori na uspostavljanju
odgovarajuće strategije, kao i institucionalnih i zakonskih okvira u cilju ispunjavanja preuzetih
obaveza. Uprkos ovome, prošla je skoro decenija prije nego što je BiH donijela (u oktobru 2009.)
Prvu nacionalnu komunikaciju (koja je obavezna za svaku zemlju članicu i koja se takođe naziva
Inicijalna nacionalna komunikacija – INK) i koja je Sekretarijatu UNFCCC-a predstavljena u maju
2010.
Pored toga, na državnom nivou je 2008. godine sačinjena detaljna studija energetskog sektora uz
pomoć Svjetske banke. U FBiH, 2008. godine je usvojen razvojni plan energetskog sektora u okviru
Strategije zaštite životne sredine, a akcioni plan je usvojen 2009. U RS, Zakon o električnoj energiji je
donesen 2009, a strateški i akcioni plan razvoja energetskog sektora su usvojeni 2010. Ni za jednu od
ovih inicijativa nije izvršena SEA.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
2-24
Međunarodna odgovornost za pitanja klimatskih promjena je podijeljena na entitetski i državni nivo.
Za sva pitanja u vezi sa UNFCCC i Protokolom iz Kjota, glavno težište za cijelu BiH je Ministarstvo
prostornog planiranja, građevinarstva i ekologije RS, dok je za projekte vezano za Mehanizam čistog
razvoja težište na Ministrastvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO). Ovo može stvoriti
konfuziju kod međunarodne zajednice.
Pored toga, razvijanje procesa adaptacije na klimatske promjene je očigledno teško. Razmatranje
problema klimatskih promjena je loše integrisano u sektorske i razvojne politike; nacionalni kapaciteti
za planiranje i razvoj politike su slabi, vršenje procjene osjetljivosti i razvijanje mjera ublažavanja i
prilagođavanja ide sporo, a svijest organa odlučivanja o klimatskim promjenama je još na prilično
niskom nivou.
Ova teška situacija je pogoršana nedostatkom tehničke podrške, nedostatkom kvalifikovanog osoblja
koje bi se bavilo problemima klimatskih promjena, kao i nedostatkom finansijske podrške.
2.5.1 Klimatske promjene u slivu Vrbasa
Kao što je pomenuto u odjeljku 2.1, sliv Vrbasa pokazuje sezonske karakteristike, sa poplavama u
proljeće i jesen. Proljećne poplave su posljedica topljenja snijega, dok su poplave u jesen
prouzrokovane obilnim padavinama. Vrijeme prolaska špica poplavnog talasa (vrijeme koje je
potrebno da poplavni talas prođe kroz hidrološki sistem) se značajno smanjilo sa oko 8-9 dana 1930-ih
godina na 4-5 dana 1960-ih, ali je vjerovatnoća bujičnih poplava veća usljed antropogenih aktivnosti.9
Distribucija poplava duž sliva nije dosad sveobuhvatno analizirana, a postojeći podaci pokazuju
nehomogen obrazac. Pojava bujica je sada vjerovatnija usljed antropogenih aktivnosti.
Načinjena su određena predviđanja budućih klimatskih promjena u BiH dijelu sliva Save od strane
Instituta za meteorologiju "Maks Plank" sa sjedištem u Hamburgu, Njemačka. Projektovan je porast
temperatura sa 0,7oC na 1,6oC po 1oC globalnog porasta temperature, uz najveći porast temperatura u
kontinentalnim područjima (npr. sliv Vrbasa je dobar primjer kontinentalnog područja) tokom ljetnih
mjeseci. Očekuje se porast nivoa padavina kao i obilnije padavine tokom zimskih mjeseci (od
decembra do februara), a tokom ljetnih mjeseci se očekuju sušniji periodi. Procjene oticaja i nivoa
voda nisu date, budući da u BiH nije sprovedeno konkretno istraživanje u pogledu uticaja klimatskih
promjena na hidrologiju i vodne resurse.
U poglavlju 4 je data detaljnija analiza uticaja klimatskih promjena u slivu rijeke Vrbas kroz
modeliranje sa različitim razvojnim opcijama.
2.5.2 Prioriteti i ciljevi
Prema Nacrtu plana upravljanja slivom rijeke Save (čiji dio čini i Vrbas), prioritet za rješavanje
problema klimatskih promjena kao dijela zahtjeva ODV je priprema seta principa koji će biti smjernica
sa ciljem formulisanja strategije izgradnje kapaciteta za prilagođavanje na klimatske promjene u slivu.
Ovo bi moglo da obuhvati:

9
Razmatranje rizika neispunjavanja ciljeva ODV (npr. dobar status vodnih tijela) kao posljedica
opterećenja identifikovanih od strane ODV (npr. organskog zagađenja), usljed klimatskih
promjena; ili
Plan upravljanja slivom rijeke Save, Osnovni dokument br. 10, novembar 2011.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013

2-25
Traganje za prilikama u programima monitoringa kroz trenutne i buduće projekte, a u cilju boljeg
razumijevanja klimatskih trendova i omogućavanja procesa donošenja odluka.
Nacrt PURS-a za rijeku Savu sugeriše slijedeće aktivnosti u cilju rješavanja problema klimatskih
promjena u slivu, a kako slijedi, slične aktivnosti će biti neophodno preduzeti i za Vrbas:






Revizija osjetljivosti resursa podzemnih voda na klimatske promjene, posebno u pogledu količine
vode, kvaliteta vode i dopunjavanja akvifera;
Revizija praksi upravljanja vodama i njihove otpornosti na klimatske promjene. Ovim bi bilo
obuhvaćeno prekogranično, nacionalno i regionalno/lokalno upravljanje vodama;
Proračun opsega uticaja klimatskih promjena na opterećenje i rizik u skladu sa ODV;
Revizija robusnosti programa mjera ODV u pogledu predviđenih klimatskih uslova;
Vršenje revizije programa monitoringa u cilju detektovanja uticaja klimatskih promjena. Veoma je
jasno da je veliki nedostatak podataka za sliv Vrbasa, kako u pogledu lokacija mjerenja tako i
dužine evidencije monitoringa.
Analiza vjerovatnoće nedostatka vode na nivou sliva Vrbasa na osnovu potreba za vodom u
prošlosti i sadašnjosti, kao i na osnovu budućih trendova zajedno sa projekcijama klimatskih
promjena. Procjena načina na koji će eventualne negativne promjene uticati na socioekonomski
sistem u pozadini sistema vodnih resursa.
2.6
Određivanje osnovnih ciljeva razvoja upravljanja vodama
Postizanje vodoprivrednih ciljeva u slivu Vrbasa zavisi od implementacije principa integralnog
upravljanja u pogledu zaštite, unaprijeđenja i obnavljanja površinskih i podzemnih voda, a u cilju
postizanja najmanje "dobrog" statusa voda i sprečavanja daljeg pogoršanja njihovog statusa.
Obezbjeđenje integrisanog upravljanja vodama kako je to definisano Zakonom o vodama RS znači
slijedeće:









postizanje dobrog statusa voda i sprečavanje njene degradacije
postizanje održivog korištenja voda
osiguranje pravičnog pristupa vodama
podsticanje društvenog i privrednog razvoja
pružanje zaštite akvatičkih, poluakvatičkih i kopnenih ekosistema koji su zavisni od voda
organizovanje odbrane od poplava i drugih negativnih uticaja voda
osiguranje učešća javnosti u procesima odlučivanja
sprečavanje i rješavanje konflikata vezanih za korištenje i zaštitu voda
ispunjavanje obaveza koje proističu iz međunarodnih sporazuma
Budući da je strateška orijentacija BiH implementacija ODV i pristupanje EU, Konsultant je slijedio
četiri glavna cilja Direktive o održivoj politici upravljanja vodama, a to su:
1.
2.
3.
4.
obezbjeđenje dovoljne količine pitke vode odgovarajućeg kvaliteta
obezbjeđenje neophodnih količina vode za potrebe privrede
zaštita životne sredine
smanjenje negativnih uticaja poplava i suša
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
2-26
2.6.1 Obezbjeđenje dovoljne količine pitke vode odgovarajućeg kvaliteta
Cilj je da predložene razvojne opcije ne ugroze obezbjeđenje odgovarajućih količina pitke vode 2.
klase za cjelokupno stanovništvo u slivu Vrbasa. Neophodno je zaštititi sve postojeće izvore
vodosnabdijevanja, kako one površinske tako i podzemne.
2.6.2 Obezbjeđenje neophodnih količina vode za potrebe privrede
U ovom pogledu, cilj je obezbijediti dovoljne količine vode za industriju i poljoprivredu koje mogu
zadovoljiti zakonom propisanu klasu (3. klasa).
2.6.3 Zaštita životne sredine
Primarni cilj je da se značajno unaprijedi ekološki status svih vodnih tijela i podzemnih voda. Pored
toga, u skladu sa ODV, kao i relevantnim zakonima o vodama u oba entiteta, cilj je da se zaštite
vodeni, vodno zavisni i kopneni ekosistemi putem obezbijedđenja ekološki prihvatljivog protoka na
svim profilima u slivu, čiji će kvalitet zadovoljiti zakonom propisane klase vode. Za veći dio sliva
Vrbasa, to je 2. klasa kvaliteta.
Predložene opcije za proizvodnju hidroenergije moraju obuhvatati modele smanjenja negativnog
uticaja na životnu sredinu da bi se obezbijedilo da se zaštite ekosistemi pomenuti u prethodnom
pasusu.
2.6.4 Smanjenje negativnih uticaja poplava i suša
Cilj je da se smanje poplavni talasi tj. vršni proticaji i obezbijede dovoljne količine vode za
navodnjavanje tokom sušnih perioda.
Takođe se u obzir mora uzeti to da je neophodno implementirati restriktivniju politiku u pogledu
planiranja upotrebe zemljišta. Ni pod kojim uslovima stambena izgradnja i procedure za izdavanje
građevinskih dozvola ne bi trebalo da budu dozvoljene kada se iz planova vidi da bi se ti objekti
nalazili u područjima sklonim plavljenju.
2.6.5 Strukturalne razvojne opcije
Na osnovu nalaza Modula 2, Studije hidroenergetskog razvoja, definisane su slijedeće strukturalne
razvojne opcije:
•
•
•
•
•
•
Scenario 1
Scenario 2
Scenario 3
Scenario 4
Scenario 5
Scenario 6
Han Skela, Gornji Vakuf, Janjske Otoke, Vrletna Kosa, Čelinac, Grabovica i Šiprage
Gornji Vakuf, Janjske Otoke, Vrletna Kosa, Čelinac, Grabovica i Šiprage
Gornji Vakuf, Janjske Otoke, Vrletna Kosa, Grabovica i Šiprage
Gornji Vakuf, Vrletna Kosa, Čelinac, Grabovica i Šiprage
Gornji Vakuf, Janjske Otoke, Čelinac, Grabovica i Šiprage
Gornji Vakuf, Janjske Otoke, Vrletna Kosa.
Razvojne opcije predstavljaju strukturalne promjene unutar fizičkog okruženja i dalje se razmatraju u
paragrafu 3.3 u poglavlju 5.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
2-27
2.6.6 Nestrukturalne razvojne opcije
Nestrukturalne razvojne opcije predstavljaju niz praktičnih i razumnih mjera koje se mogu primijeniti
u riječnom slivu da bi se unaprijedio njegov opšti vodoprivredni status. Ovo može da obuhvati
promjene u upravljanju, radu i održavanju sistema, uzimajući u obzir hidroenergetske razvojne opcije,
kao i opcije za zaštitu od poplava, navodnjavanje, preradu otpadnih voda i vodosnabdijevanje. Ovakve
mjere igraju značajniju ulogu u vodoprivredi od zamjene za strukturne razvojne opcije. Na primjer,
smanjenje potrošnje vode od strane potrošača koji tu žive i navodnjavanje mogu da smanje potrebu za
vodoprivrednom infrastrukturom i učine privlačnijom razvojnu opciju koja zahtijeva manje investicija
putem toga da se obezbijedi da ona ispunjava nacionalne vodoprivredne ciljeve.
Ukratko, ove nestrukturalne opcije su:
•
•
•
•
•
•
•
Smanjenje potrošnje vode – problem nedostatka vode se može djelimično rješiti putem štednje
vode u poljoprivredi primjenom različitih metoda navodnjavanja i tehnologija štednje vode.
Takođe, inicijative poput programa za smanjenje gubitaka vode u sistemu i kampanja za podizanje
opšte svijesti mogu dati rezultata.
Smanjenje zagađenja od neprečišćenih otpadnih voda – U slivu Vrbasa trenutno ne postoji
nikakav vid prečišćavanja voda. Sa izgradnjom brana i vodoprivrednih rješenja, postrojenja za
prečišćavanje optadnih voda postaće neophodna.
Građevinske dozvole – neophodno je implementirati restriktivniju politiku u pogledu stambene
izgradnje i procedura za izdavanje građevinskih dozvola da bi se izbjeglo lociranje stambenih
objekata na mjestima koja su sklona plavljenju, a koja nemaju odgovarajuću zaštitu od poplava.
Smanjenje potrošnje energije – štednja energije će smanjiti potrebu za izgradnjom dodatnih
energetskih kapaciteta u budućnosti.
Upravljanje šumama – potrebno je prekidanje prakse nekontrolisane sječe šuma, što bi smanjilo
eroziju tla i koeficijente oticaja tj. umanjilo vršne proticaje.
Tehnička edukacija i razvoj kapaciteta – tehnička edukacija i razvijanje institucionalnih kapaciteta
igraju značajnu ulogu u praktičnoj primjeni strategija za upravljanje vodoprivrednim sistemima.
Insitutcionalne promjene – institucionalne promjene i saradnja su neophodni za uspješno
rješavanje vodoprivrednih pitanja.
Ove nestrukturalne opcije se dalje razmatraju u paragrafu 3.4.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
3
Razvojne opcije upravljanja vodnim resursima
3.1
Uvod
3-1
U prethodnom poglavlju (paragraf 2.6) su predstavljeni osnovni ciljevi vodoprivrednog razvoja koji se
smatraju značajnim za sliv Vrbasa, a koji obuhvataju strukturalne i nestrukturalne razvojne opcije. U
ovom poglavlju, Konsultant se detaljnije fokusira na razvojne opcije, a posebno na akumulacije, koje
su najznačajnije za regulaciju vodnog režima i upravljanje vodnim resursima.
Kao što je pomenuto u prethodnim poglavljima, upravljanje vodama riječnog sliva podrazumijeva
iskorištenje vodnih resursa u slivu uzimajući u obzir:
•
•
•
•
•
Zadovoljenje potreba različitih potrošača kako u normalnim tako i u vanrednim situacijama
Obezbijeđenje zaštite životne sredine i ekološki prihvatljivog protoka
Zaštitu kvaliteta vode
Zaštitu od poplavnih voda, otpadnih voda i drugih štetnih pojava
Korištenje vode za proizvodnju električne energije
Upravljanje vodama u slivu se prvenstveno odnosi na upravljanje vodnim režimom, što sadrži četiri
komponente:
•
•
•
•
Količinu
Kvalitet
Prostor
Vrijeme
Postoje različiti instrumenti za upravljanje režimom voda u slivu, među kojima su: racionalna
potrošnja vode, izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, regulacija rijeke, izgradnja
nasipa za odbranu od poplava itd. Međutim, najefikasnije sredstvo za upravljanje vodnim režimom su
akumulacije.
Akumulacije mogu sakupljati vodu tokom perioda velikih voda i isporučivati vodu tokom perioda
malih voda. Akumulacije mogu da ublaže efekte vrha poplavnog talasa kao i da održe ekološke
procese nizvodno tokom ekstremno sušnih perioda (suša) ispuštanjem neophodnih količina vode
nizvodno putem obezbjeđenja adekvatnog ekološki prihvatljivog protoka. Ukratko, akumulacije su
sredstva kojima se može obezbijediti najveći i najfleksibilniji ljudski uticaj na režim voda u slivu.
Relativna veličina akumulacije je važan parametar koji pokazuje sposobnost akumulacije da mijenja
vodni režim. Relativna veličina akumulacije je odnos korisne zapremine akumulacije (Vk) i prosječnog
godišnjeg doticaja u akumulaciju (Vg,sr), kako je to prikazano u formuli ispod:
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013

3-2
Vk
Vg ,sr
Ovaj koeficijent se obično naziva koeficijent regulacije (izravnanja) (β).
Akumulacije sa nižim koeficijentom regulacije obično mogu regulisati dnevne ili sedmične dotoke i u
ovom izvještaju Modula 3 se nazivaju "male" akumulacije. Male akumulacije su manje kompatibilne
za vodoprivredne namjene i obično su interesantnije i pogodnije za iskorištenje hidroenergije.
Akumulacije sa višim koeficijentima regulacije mogu da regulišu sezonske dotoke tokom više mjeseci
(npr. mogu da zadrže vodu tokom sezone velikih voda i ispuste je tokom sušne sezone), a u Modulu 3
se nazivaju "velike" akumulacije (takođe i "sezonske akumulacije"). Velike akumulacije su značajne
za vodoprivredne namjene u slivu i stoga im se u Modulu 3 posvećuje posebna pažnja.
Tehničko iskustvo pokazuje da su velike akumulacije one sa koeficijentima regulacije od preko 0,08.
U kontekstu velike akumulacije, ovo znači da je korisna zapremina akumulacije veća od 8% od
prosječnog godišnjeg dotoka u akumulaciju. Jasno je da velike akumulacije podrazumijevaju izgradnju
velikih brana, a kao takve one predstavljaju ključne komponente strukturalnih razvojnih opcija
vodoprivrede.
3.2
Uloga i značaj velikih (sezonskih) akumulacija
Velike (sezonske) akumulacije su najbolje sredstvo ispunjavanja ciljeva upravljanja vodama i
proizvodnje energije. Osnovni kvalitet velikih akumulacija leži u korisnoj zapremini (Vk), što
omogućava regulaciju voda u normalnim i vanrednim uslovima kao i prilagođavanje potrebama
potrošača. Ovo se jednako odnosi kako na vodoprivredni (npr. vodosnabdijevanje, navodnjavanje,
ekološki prihvatljiv protok, ribarstvo, turizam itd.) tako i na elektroenergetski sektor (npr. iskorištenje
hidroenergije).
Budući da su velike akumulacije glavno sredstvo za upravljanje režimom voda u slivu Vrbasa,
vodoprivredni sektor bi trebalo da ima prioritet kod korištenja velikih akumulacija, dok bi
elektroenergetski sektor trebalo da ima sekundarni prioritet. U većini slučajeva u regionu Balkana,
vodoprivredni sektor je primarni korisnik, dok je upravljanje akumulacijom u nadležnosti
elektroprivrede. Pravila upravljanja akumulacijom su definisana prioritetima, pravima i obavezama
korisnika akumulacije. Naravno, sezonske akumulacije su uglavnom višenamjenskog karaktera.
Prioritet korištenja vode iz akumulacije, osim ekstremnih hidroloških situacija (npr. pojave velikih
poplava), ogleda se u obavezi konstantnog ispuštanja ekološki prihvaljivog protoka iz akumulacije,
kao i zadovoljavanja potreba ostalih potrošača vode. U tom pogledu, obaveza konstantnog ispuštanja
EPP predstavlja obezbjeđenje slijedećeg:
•
•
•
•
Konstantnog nizvodnog ekološki prihvatljivog protoka 24 časa dnevno
Dovoljne zapremine akumulacije za obezbjeđenje EPP tokom ekstremno sušnih perioda
Vodosnabdijevanja potrošačima (npr. vodosnabdijevanje stanovništva, navodnjavanje itd.)
Dovoljne zapremine akumulacije za prihvatanje poplavnih talasa i njihovo svođenje na prihvatljiv
nivo
Da bi se bolje razumjeli principi upravljanja akumulacijom, akumulacija se može podijeliti na različite
zapremine namijenjene različitim korisnicima, kako je to prikazano na Slika 3-1 ispod. Ova podjela
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
3-3
nije fiksna niti fizička već se njome definiše korištenje akumulacije. Na Slika 3-1, vremenski zavisne
zapremine su označene isprekidanim linijama.
Vppt
Ven
Vpp
Vepp
Vmin
Vm
Slika 3-1: Šematska podjela zapremine akumulacije po korisnicima
Skraćenice korištene na slici znače slijedeće:
•
•
•
•
•
•
Vppt – zapremina za prihvatanje poplavnih talasa
Ven – zapremina za proizvodnju energije
Vpk – zapremina za prioritetne potrošače
Vepp – zapremina za obezbjeđenje ekološki prihvatljivog protoka
Vmin – zapremina za održanje proizvodnje tokom ponovnog uspostavljanja sistema nakon
ispadanja (koje nije posljedica havarije u HE)
Vmr – mrtva zapremina, ispod minimalnog operativnog nivoa
Zapremina za prihvatanje poplavnih talasa (Vppt) je vremenski varijabilna tokom godine i zavisi od
karakteristika vodotoka. Ova zapremina može biti raspoloživa za proizvodnju, ali mora uvijek biti u
skladu sa dinamikom definisanom od strane vodoprivrednog sektora.
Zapremina za proizvodnju energije (Ven) omogućava energetski sektor (HE) da optimizuje svoj rad
nezavisno od drugih korisnika. Upravljanje akumulacijom se vrši u skladu sa zahtjevima energetskog
sektora (HE).
Zapremina namijenjena potrebama prioritetnih korisnika (Vpk) je vremenski varijabilna tokom godine i
definisana je u skladu sa potrebama prioritetnih potrošača. Ovaj protok se može ispustiti kroz turbine,
ali se njime mora upravljati u skladu sa dinamikom potreba prioritetnih potrošača.
Zapremina za obezbjeđenje EPP (Vepp) je još jedna vremenski varijabilna vrijednost, koja predstavlja
neophodnu zapreminu za obezbjeđenje nizvodnog EPP u datom vremenu. Ova zapremina tj. količina
vode je takođe raspoloživa za proizvodnju energije i može se obezbijediti ispuštanjem kroz turbine u
skladu sa dinamikom definisanom od strane vodoprivrednog sektora. Kada je akumulacija svedena na
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
3-4
ovu zapreminu, upravljanje akumulacijom se vrši striktno u skladu sa vodoprivrednim zahtjevima (u
ovom slučaju to znači održavanje EPP).
U osnovnim analizama, minimalna zapremina akumulacije potrebna za ponovno uspostavljanje
sistema nakon ispadanja (Vmin) se obično uzima kao 10% korisne zapremine, mada bi bilo razumno za
neke slične sisteme uzeti niži procenat od, recimo, 5 %.
Iz navedenog se može reći da velike (sezonske) akumulacije igraju važnu ulogu ne samo u
vodoprivrednom nego takođe i u elektroenergetskom sektoru. Tokom godine postoje specifični periodi
kada su vodoprivredni ciljevi ispunjeni, što podrazumijeva da tokom ovakvih perioda proizvodnja
hidroenergije može imati prioritet nad korištenjem akumulacije. Ovo je posebno važno tokom
vanrednih situacija u električnoj mreži, poput:
•
•
•
•
Velikih, neplaniranih promjena opterećenja
Havarija u velikim postrojenjima za proizvodnju energije
Podrške drugim energetskim sistemima
Podrške stabilnosti elektroenergetskog sistema
Pomenute pojave ne zahtijevaju enormno korištenje akumulacije (nije potrebno ispuštanje velikih
količina vode iz akumulacije); međutim, sposobnost akumulacija da svojom maksimalnom
instalisanom snagom i proizvodnjom pruže podršku u ovakvim situacijama predstavlja osnovu
fleksibilnosti elektroenergetskog sistema.
U vanrednim situacijama definisanim hidrološkim statusom vodotoka, akumulacije su jedini elementi
regulacije i upravljanja vodotoka, bilo u pogledu ublažavanja efekata poplava ili obezbjeđenja
minimalnih nizvodnih tokova. U ovakvim specifičnim slučajevima, elektroprivreda je sekundarni
korisnik. Pored toga, za razliku od normalnih situacija, kada su redovne i planirane potrebe za vodom,
električnom energijom itd. zadovoljene, vanredne okolnosti mogu podrazumijevati ublažavanje
neželjenih efekata, oštećenja ili čak zaštitu života ljudi. U ovakvim situacijama, upravljanje vodama je
od posebnog interesa u ovakvim vanrednim okolnostima.
3.3
Određivanje strukturalnih razvojnih opcija
3.3.1 Akumulacije
Jasno je da strukturalne razvojne opcije za riječni sliv podrazumijevaju velike akumulacije pod
uslovom da postoje odgovarajuće lokacije za njih. Uloga i značaj velikih akumulacija su detaljno
objašnjeni u prethodnim dijelovima ovog poglavlja. Nakon toga se u ovom dijelu vrši procjena i
razmatraju se drugi aspekti važnosti kao i odabir akumulacija za razvojne opcije u slivu Vrbasa.
Značaj velikih akumulacija za vodoprivredu u slivu zavisi od dva faktora:
•
•
Lokacije akumulacije u odnosu na potrošače vode i
Dijela površine sliva/podsliva koji je pod kontrolom određene akumulacije
U pogledu lokacije akumulacije, uvijek je poželjno da se akumulacija nalazi uzvodno od potencijalnih
potrošača vode i da može da obezbijedi regulaciju protoka nizvodnog dijela.
3-5
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
U pogledu drugog faktora, uvijek je pogodno da akumulacija bude na lokaciji sa višim prosječnim
godišnjim dotokom. Ovo obično znači da je veći dio površine sliva pod kontrolom akumulacije.
U slučaju sliva Vrbasa, u OSNOVI iz 1987. su naznačene odgovarajuće lokacije za slijedećih osam
velikih akumulacija:
•
•
•
•
•
Gornji Vakuf i Han Skela Visoka
Vrletna Kosa
Janjske Otoke
Šiprage, Grabovica i Čelinac
Staro Selo
na rijeci Vrbas
na rijeci Ugar
na rijeci Janj
na rijeci Vrbanji
na rijeci Crna Rijeka
Relevantni podaci za ove akumulacije, koji pokazuju sposobnost regulacije svake od njih,
predstavljeni su u Tabela 3-1. Budući da je prosječni godišnji dotok u akumulaciju indikator dijela
slivnog područja kojeg kontroliše akumulacija, Tabela 3-1 prikazuje osam velikih akumulacija
rangiranih prema njihovom prosječnom godišnjem dotoku.
Tabela 3-1: Sposobnost velikih akumulacija u slivu Vrbasa za izravnanje protoka (OSNOVA)
Rang
br.
1
2
3
4
5
6
7
8
Zapremina
Han Skela Visoka
Čelinac
Janjske otoke
Vrletna Kosa
Grabovica
Gornji Vakuf
Šiprage
Staro Selo
UKUPNO:
Korisna
zapremina
Vk (Mm3)
Prosječni
godišnji dotok
Qsr (m3/s)
Koeficijent
regulacije
=Vk/Vsr,g
218.0
43.0
72.5
95.0
35.0
52.5
54.0
11.4
581.4
22.7
13.2
8.2
6.0
4.7
4.1
2.6
1.9
63.4
0.305
0.103
0.280
0502
0.238
0.409
0.661
0.195
0.290
Izvor: OSNOVA iz 1987.
Iz Tabela 3-1se može zaključiti da je Han Skela Visoka akumulacija koja kontroliše najveći dio sliva
Vrbasa, dok je na drugom mjestu Čelinac. Ove dvije akumulacije zajedno kontrolišu 36 m3/s protoka.
Za njima slijede Janjske Otoke i Vrletna Kosa, ali sa mnogo manjim kapacitetom kontrole.
Grabovica i Gornji Vakuf imaju mnogo manji uticaj na regulaciju toka u slivu Vrbasa u cjelini,
posebno u donjem toku Vrbasa. Staro Selo je najmanje atraktivna velika akumulacija, budući da
kontroliše zanemarljiv dio sliva.
Maksimalni mogući prosječni godišnji protok koji se akumulacijama može kontrolisati u slivnom
području iznosi oko 60 m3/s. Ukupna korisna zapremina akumulacija u slivu iznosi oko 580 miliona
m3, što odgovara ukupnom koeficijentu regulacije od 0,29 ili drugim riječima ukupno 29% od
prosječnog godišnjeg dotoka se može kontrolisati ovim akumulacijama.
Odatle se može vidjeti da su predložene velike akumulacije osnovne strukture upravljanja vodnim
resursima u slivu, koje omogućavaju sigurnost vodosnabdijevanja različitih potrošača (stanovništvo,
industrija, navodnjavanje, hidroenergija, ekologija itd.) kao i obezbjeđenje elementa kontrole poplava.
3-6
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Od vremena objavljivanja OSNOVE, 1987. godine, do danas, nije izgrađena nijedna akumulacija
prikazana u Tabela 3-1. Pored toga, dvije najviše rangirane akumulacije iz OSNOVE (Han Skela
Visoka i Čelinac) su sada pod još većim opterećenjem u pogledu društvenih faktora usljed
potencijalnog uticaja koji bi ove akumulacije mogle izazvati u smislu zauzimanja zemljišta i gubitka
objekata, odnosno raseljavanja stanovništva itd.
Moguće izostavljanje ovih akumulacija je razmatrano u Novelaciji iz 1997, gdje su različite
kombinacije ovih akumulacija analizirane kao moguće razvojne opcije. Međutim, Novelacija je samo
pokrila područja sliva Vrbasa koji se nalazi unutar RS; stoga, Han Skela Visoka i Gornji Vakuf nisu
uopšte uzeti u razmatranje u toj studiji.
Stoga, u Modulu 3 će, po prvi put od OSNOVE iz 1987, u razmatranje biti uzeta kombinacija lokacija
akumulacija u FBiH i RS unutar cijelog sliva. Ove struktrualne razvojne opcije sadrže različite
kombinacije velikih akumulacija, slično kao u OSNOVI. Efekti ovih razvojnih opcija na
vodoprivredne ciljeve su analizirani kao dio ovog izvještaja. Međutim, akumulacija Staro Selo je
isključena iz ovih analiza usljed zanemarljivog dijela toka koji kontroliše u slivu. Dakle, u ovim
analizama je u razmatranje uzeto ukupno sedam akumulacija u različitim kombinacijama.
Metodologija i rezultati analiza su prikazani u jednom od narednih poglavlja. Stoga, razvojne opcije
(RO) čija je procjena i analiza izvršena u Modulu 3 prikazane su u Tabela 3-2 ispod:
Tabela 3-2: Razmotrene razvojne opcije
1
Gornji Vakuf
Han Skela Visoka
Janjske Otoke
Vrletna Kosa
Šiprage
Grabovica
Čelinac
2
Gornji Vakuf
Janjske Otoke
Vrletna Kosa
Šiprage
Grabovica
Čelinac
Razvojna opcija
3
4
Gornji Vakuf
Gornji Vakuf
Janjske Otoke
Vrletna Kosa
Šiprage
Grabovica
Vrletna Kosa
Šiprage
Grabovica
Čelinac
5
Gornji Vakuf
6
Gornji Vakuf
Janjske Otoke
Janjske Otoke
Vrletna Kosa
Šiprage
Grabovica
Čelinac
Jasno je da bi prve RO koje će Konsultant uzeti u razmatranje trebalo da budu one iz OSNOVE (tj.
akumulacije prikazane u Tabela 3-1 sa izuzetkom akumulacije Staro Selo). Ostale razvojne opcije
isključuju neke od akumulacija koje su prikazane u Razvojnoj opciji 1 (RO 1). Akumulacija Gornji
Vakuf je uključena u svim RO. Ovo stoga što je to jedina akumulacija koja može biti raspoloživa za
zadovoljenje potreba navodnjavanja Skopljanske kotline (koja je u cijelosti na teritoriji FBiH), koja se
nalazi u neposrednoj blizini.
3.3.2 Potražnja za vodom
Predstavljene RO se analizirane u pogledu predviđanja potražnje za vodom za dvije ciljne godine tj.
2020. i 2040. Razvojne opcije koje mogu da zadovolje potražnju za vodom u obje ciljne godine dalje
se razmatraju u dijelu o multikriterijumskoj analizi (MKA) ovog Modula (vidi poglavlje 5).
Budući da su potrošači u slivu prostorno rasuti, raspored akumulacija je jedan od ključnih parametara
za svaku RO. U ovoj analizi se pošlo od pretpostavke da akumulacija mora da zadovolji potrebe
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
3-7
nizvodnih potrošača. Međutim, u nekim konkretnim slučajevima manje potražnje za vodom, uvijek je
moguće vodu pumpama dovesti do potrošača u blizini ako je to neophodno.
Da bi se lakše razumjela prostorna povezanost akumulacija i potražnje, sliv Vrbasa je podijeljen na pet
vodoprivrednih područja. Ova podjela je prikazana u Modulu 1 (vidi sliku 7-1 u Modulu 1), a ovde je
plan podjele prikazan na Slika 3-2 ispod.
Slika 3-2: Podjela rijeke Vrbas na pet vodoprivrednih regija
3-8
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Akumulacije koje su uzete u razmatranje su neravnomjerno raspoređene unutar sliva. Region I
obuhvata Gornji Vakuf u uzvodnom i Han Skela Visoku u nizvodnom dijelu. Region II na svom
uzvodnom kraju obuhvata Janjske Otoke. Region III u svom srednjem dijelu obuhvata Vrletnu Kosu.
Region IV obuhvata Šiprage, Grabovicu i Čelinac; sve tri lokacije se nalaze na rijeci Vrbanji.
Predviđanja potražnje za dvije ciljne godine (2020. i 2040.) za pomenutih pet regiona predstavljena su
u Modulu 1 za različite kategorije potrošača, a tokom prosječnog godišnjeg perioda. U Tabela 3-3,
ispod, prikazane su projekcije maksimalne mjesečne potražnje za svaki region za ciljne godine (2020. i
2040.).
Tabela 3-3: Projekcija maksimalne mjesečne potražnje za vodom za godine 2020. i 2040. po regionima
(u m3/s)
Region
I
II
III
IV
V
2020
1.510
0.648
0.010
2.408
7.520
2040
1.820
0.826
0.012
3.447
12.581
Neophodni EPP na najnizvodnijoj lokaciji svakog regiona predstavljen je u Tabela 3-4.
Tabela 3-4: Ekološki prihvaljiv protok na izlaznoj tački svakog regiona
Region
I
II
III
IV
V
Ekološki prihvatljiv protok (m3/s)
7.49
14.50
16.5
24.5
30.0
3.3.3 Hidroelektrane
Svaka akumulacija ima pripadajuću HE, a karakteristike svake HE su prikazane u Modulu 2. Većina
postrojenja su pribranskog10 tipa, osim Janjskih Otoka i Vrletne Kose, koje su derivacionog11 tipa.
Međutim, u slučaju Vrletne Kose ovo takođe može biti pribranski tip (vidi paragraf ispod).
Usljed visokog minimalnog EPP akumulacije Janjske Otoke (2,2 m3/s), predviđeno je dodatno manje
postrojenje od 1,5 MW na mjestu temeljnog ispusta, neposredno nizvodno od brane, tako da će
dodatna energija biti proizvedena ispuštanjem ekološki prihvatljivog protoka.
U slučaju Vrletne Kose, predložena su druga rješenja HE na rijeci Ugar i data je referenca na Modul 2.
U Modulu 2 su opisana dva moguća rješenja HE nizvodno od Vrletne Kose. Pomenuta dva rješenja su:
Ugar Ušće i Ugar Ušće (nova), oba rješenja bez akumulacije sa mogućnošću regulacije, koja se stoga
ne uzimaju u razmatranje u Modulu 3 budući da nisu odgovarajuća kao vodoprivredne srukture.
10
Termin "pribranska" se odnosi na to kada je mašinsko postrojenje dio brane (npr. kada je smješteno u samom tijelu
brane) ili neposredno uz branu (sa lijeve ili desne strane ili neposredno nizvodno od brane). Postojeća HE Bočac je
primjer ovakvog tipa hidroenergetskog postrojenja.
11
"Derivacija" predstavlja skretanje vode sa glavnog toka rijeke kroz cjevovod, tunel, visokotlačni cjevovod ili kanal,
a zatim kroz turbinu prije samog vraćanja u rijeku.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
3-9
Analiza izvodljivosti i preliminarna multikriterijumska analiza (MKA) izvršene u Modulu 2 ukazale su
na to da je Ugar Ušće (nova) izvodljivije rješenje, tako da je ovo rješenje uzeto u razmatranje u
Modulu 3 prilikom koncipiranja rješenja za HE Vrletna Kosa. Ugar Ušće (nova) ima kotu normalnog
uspora na 350 m n.m., što je malo više od one predložene u OSNOVI. Rezultujući nivo uspora Ugar
Ušća (nova) podrazumijeva da se originalno rješenje HE Vrletna Kosa iz OSNOVE (derivacioni tip)
mora izmijeniti u postrojenje pribranskog tipa, ili zadrzati derivacija sa manjim padom. Sve druge
karakteristike uključujući instalisani protok ostaju iste, a HE Vrletna Kosa se još uvijek može
realizovati sa instalisanim kapacitetom od 18,6 MW.
Na drugim lokacijama HE nije došlo do posebnih promjena.
3.4
Nestrukturalne razvojne opcije
U prethodnom poglavlju je uveden pojam nestrukturalne razvojne opcije koji je dat na razmatranje za
sliv Vrbasa. Kako je to opisano u Projektnim zadacima, nestrukturalne opcije uključuju promjene u
upravljanju vodama, rad i održavanje sistema, uzimajući u obzir hidroenergetske razvojne opcije kao i
opcije za zaštitu od poplava, navodnjavanje, preradu otpadnih voda i vodosnabdijevanje.
Ovakve opcije uključuju slijedeće:






Smanjenje potrošnje vode
Promjene u procedurama izdavanja građevinskih dozvola i građevinskim propisima
Smanjenje potrošnje energije
Upravljanje šumama
Tehnička edukacija i razvoj kapaciteta
Institucionalne promjene
3.4.1 Smanjenje potrošnje vode
Postoje mnoge mjere koje se mogu koristiti za upravljanje potražnjom vode i, shodno tome, smanjenju
potrošnje vode. One generalno spadaju u grupu tehničkih, ekonomskih, edukacionih i zakonskih mjera.
Dok se neke od njih mogu implementirati na dobrovoljnoj osnovi, druge se mogu promovisati i
subvencionisati putem vladinih programa ili biti dio obavezujućih zakonskih rješenja i propisa.
Gubici vode u vodovodnim sistemima (posebno u gradskim područjima) su i dalje glavni razlog
neefikasnosti raspolaganja vodnim resursima, u čemu BiH nije izuzetak. Postoje takođe i druge
netehničke mjere poput ekonomskih instrumenata (unaprijeđeni sistem određivanja cijena ili
tarifiranja) i edukuativne mjere koje mogu rezultirati promjenom ponašanja u pravcu efikasnijeg
korištenja vodnih resursa.
Stoga, problemi nedostatka vode u slivu Vrbasa se mogu djelimično rješiti putem usvajanja strategija
štednje vode. Ovo se može primijeniti na potrošnju vode za potrebe stanovništva, industrije i
poljoprivrede. Na primjer:
•
•
U pogledu stanovništva, pokretanje kampanja na podizanju javne svijesti i školskih edukacijskih
programa mogu donekle da doprinesu mijenjanju navika u pogledu korištenja vodnih resursa.
U pogledu industrije, uvođenje naprednijih tehnika štednje vode u industrijske procese takođe
može biti od koristi.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
•
3-10
U pogledu poljoprivrede, primjena drugačijih i inovativnijih metoda navodnjavanja može
značajno smanjiti potražnju za vodom.
Rad na analizi potražnje za vodom u Modulu 1 je pokazao da je godišnja potreba stanovništva oko 62
miliona m3, plus dodatnih 21 milion m3 za industriju. Ove količine vode dolaze prvenstveno iz
podzemnih izvora, iz kojih se vrši snabdijevanje domaćinstava i industrije. Podzemne vode čine oko
60% od ovih ukupnih količina, dok je ostatak iz površinskih izvora. Oko 72% potražnje za vodom od
strane stanovništva i industrije je locirano u Regionu IV (uglavnom područje grada Banjaluka).
Glavni potrošači površinskih voda su smješteni u Banjaluci i Jajcu, gdje 75% potrošnje otpada na
domaćinstva, a 25% na industriju. Industrijska proizvodnja u slivu je sada značajno manja nego što je
bila ranije, sa potrošnjom od oko 20% od potrošnje prije 25 godina.
Uprkos tome, gubici vode namijenjene stanovništvu i industriji trenutno iznose 42%. Stoga, postoji
veliki prostor za smanjenje korištenja vodnih resursa od strane stanovništva putem javnih kampanja za
podizanje svijesti i školskih edukativnih kampanja koje nude rješenja uz male troškove, ili putem
obezbjeđenja naprednijih tehnologija štednje vode u industrijskim procesima. Uz to neophodno je
sprovesti strukturni program detekcije gubitaka vode putem curenja u urbanim centrima i promjeniti
dotrajale cijevi u vodovodnim sistemima, od kojih mnoge još nikad nisu bile servisirane.
S druge strane, procijenjene potrebe poljoprivrede iznose 91 milion m3 godišnje, gdje je većina ovih
potreba (88%) u Regionu V, u donjem toku rijeke Vrbas, a posebno u području Lijevče polja.
Prethodne studije su pokazale da bi se oko 50.000 ha moglo navodnjavati u slivu Vrbasa.12 Međutim,
usljed ograničavajućih faktora poput infrastrukture, privatnog vlasništva itd. realno je ova površina
znatno manja, i iznosi oko 28.800 ha, pretežno u Regionu V.
Veliki broj načina navodnjavanja u mnogome zavisi od količine vode i baziraju se na principu
gravitacionog tečenja i navodnjavanja brazde, čija je efikasnost primjene na niskom nivou. Ovakvi
sistemi bi se mogli unaprijediti putem upravljanja budućih planova finansiranja ka novoj tehnologiji
navodnjavanja ili putem nuđenja podsticaja poljoprivrednicima koji je prihvate, poput subvencija ili
niske kamatne stope na kredite za kupovinu i instaliranje unaprijeđenih sistema navodnjavanja.
Prelazak na mrežu koja je pod pritiskom samo po potrebi, ili na sistem "kap po kap" takođe predstavlja
alternativu u postizanju veće efikasnosti u korištenju vodnih resursa.
3.4.2
Smanjenje zagađenja od netretiranih odpadnih voda
Kao što je pomenuto mnogo puta ranije, u slivu Vrbasa se trenutno ne vrši nikakvo prečišćavanje otpadnih voda, osim malog postrojenja na rijeci Vrbanji. Budući da su brane i vodoprivredna rješenja
već izgrađena, biće neophodno investirati u preradu otpadnih voda. Troškovi izgradnje postrojenja za
prečišćavanje otpadnih voda u Banjaluci se procjenjuju na 50 miliona EUR. Skupa sa investicijama u
kanalizacione mreže, tri faze investicija za potrebe grada se procjenjuju na oko 130 miliona EUR. Na
12
Studija o održivom razvoju površina za navodnjavanje u RS, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede,
2010.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
3-11
osnovu projekcije broja stanovnika do 2015. iz Prostornog plana RS, kojom se broj stanovnika
procjenjuje na oko 236.000, ovo iziskuje investiciju od oko 550 EUR po stanovniku za rješavanje
problema prerade otpadnih voda. Ako se izvrši ekstrapolacija ovog per capita indikatora na sliv
Vrbasa, to bi značilo dodatnu investiciju od oko 85 miliona EUR samo u RS za potrebe oko 155.000
stanovnika u drugim naseljima. Jasno je da su sveobuhvatni planovi razvoja infrastrukture za otpadne
vode neophodni za opštine u slivu Vrbasa da bi se optimizovao nivo investicija potreban da se očuva
kvalitet kako površinskih tako i podzemnih voda.
3.4.3
Promjene u procedurama izdavanja građevinskih dozvola i građevinskim
propisima
Nadležne institucije u BiH bi takođe trebalo da razmotre uvođenje restriktivnije politike u pogledu
stambene izgradnje i procedura za izdavanje građevinskih dozvola da bi se izbjeglo lociranje
stambenih objekata na mjestima koja su sklona plavljenju, a koja nemaju odgovarajuću zaštitu od
poplava.
Pored pitanja izgradnje u plavnim ravnicama, što je problem urbanističkog karaktera ili prostornog
planiranja, građevinski propisi za gradnju bi takođe trebalo da budu ažurirani putem posvećivanja više
pažnje štednji vode u domaćinstvima, poslovnim i industrijskim objektima. Novi stambeni i poslovni
objekti bi trebalo da se grade prema višim standardima u pogledu efikasnosti korištenja vodnih
resursa.
Postojeći stambeni objekti moraju se opremiti modernim uređajima za štednju vode (npr.
niskoprotočni toaleti, niskoprotočne česme, tuševi bez pritiska i mjerenje potrošnje vode bi trebalo da
budu obavezni ako je to ikako moguće). Određivanje ekonomske cijene vode ovo trenutno čini
prilično teškim zadatkom, budući da je opremanje postojećih objekata modernim uređajima skupo.
Međutim, bez ovakvih mjera je nemoguće direktno povezati stvarne troškove vodosnabdijevanja
domaćinstava sa potrošnjom.
Potrebno je pojednostaviti procedure dobijanja urbanističkih i drugih dozvola za izgradnju
hidroenergetskih objekata kao i svih ostalih dozvola. U ovoj oblasti se dosta govorilo i dosta uradilo
ali je taj proces potrebno ubrzati.
3.4.4 Smanjenje potrošnje energije
Štednja energije će smanjiti potrebu za izgradnjom dodatnih energetskih kapaciteta u budućnosti. Kao
i kod potrošnje vode, slične mjere štednje se mogu primijeniti primjenom uređaja koji štede energiju u
domaćinstvima, poslovnim prostorima i fabrikama poput pametnih mjerača, štednih sijalica,
električnih uređaja visoke energetske iskoristivosti itd.
Pored toga, diverzifikacija proizvodnje električne energije putem širenja opsega tipova hidroelektrana i
pogonskih sredstava u kombinacijama proizvodnje energije (npr. kombinacija energije vjetra, solarne
energije, biomase i hidroenergije), a kombinacija centralizovanog i decentralizovanog sistema
vodosnabdijevanja će pomoći poboljšanje fleksibilnosti i efikasnosti korištenja energije. Pored toga,
takva politika bi sigurno poboljšala adaptaciju na klimatske promjene povećanjem otpornosti,
fleksibilnosti i manje osjetljivosti u proizvodnji energije u budućnosti.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
3-12
3.4.5 Upravljanje šumama
Potrebno je prekidanje prakse nekontrolisane sječe šuma, što bi smanjilo eroziju tla i koeficijente
oticaja tj. umanjilo vršne proticaje. Prema tome, praksa pošumljavanja bi trebalo da se razmotri u
dijelovima slivnog područja koji su pogođeni erozijom tla, a koji su dodatno pogoršana usljed
nelegalne sječe šume. Očite koristi su u pogledu zaštite životne sredine, sprečavanje prirodnih
opasnosti (npr. smanjen rizik od odrona), a donekle i u pogledu ublažavanja efekata klimatskih
promjena.
Praksa pošumljavanja, posebno u blizini vodotokova, povoljno utiče na regulaciju protoka, održavanje
kvaliteta vode, smanjenje intenziteta poplava i učestalosti suša.
Riječna područja pokrivena šumom prave direktni hlad vodnim tijelima, smanjujući količinu sunčevog
zračenja na njima i na taj način sprečavajući porast temperature vode. U slučaju širih riječnih područja
pod šumom (npr. širine preko nekoliko desetina metara), ona takođe mogu da povećaju relativnu
vlažnost vazduha, što takođe doprinosi smanjenju temperature vode. Ova mjera se posebno smatra
relevantnom za riječne izvore; njen pozitivni uticaj na temperature vode i biološke procese koji zavise
od nje može se osjetiti i u nizvodnim područjima. Međutim, uticaj širih područja pod stablima na
temperaturu nizvodno i nije toliko povoljan budući da su rijeke, generalno gledano, preširoke da bi
krošnje koje se nadnose nad njima imale nekog velikog učinka.
3.4.6 Tehnička edukacija i jačanje institucionalnih kapaciteta
Pored podizanja javne svijesti o potrošnji i štednji vode i energije, tehnička edukacija i jačanje
institucionalnih kapaciteta igraju značajnu ulogu u razvoju praktične primjene strategija za upravljanje
vodoprivrednim sistemima.
Stoga, isticanje fokusiranog i prilagodljivog jačanja institucionalnih kapaciteta relevantnim interesnim
stranama u vodoprivrednom i energetskom sektoru putem obezbjeđenja naprednog istraživanja i
razvoja, naprednih tehnika i rezultata mapiranja i modeliranja, obezbjeđenja boljeg planiranja procjene
rizika i podizanje javne svijesti se veoma preporučuju kao nestruktrualna mjera u slivu Vrbasa.
3.4.7 Institucionalne i zakonske izmjene
U skladu sa UNECE (2010), zakoni o vodama u dva entiteta su veoma opširni i sveobuhvatni; oni se
bave većinom vodoprivrednim pitanjima i oko 65% su u skladu sa regulativom Evropske unije.13 U
nekim oblastima postoji jasan nedostatak odgovornosti za usklađivanje i implementaciju. Međutim,
sekundarno zakonodavstvo je oko 97% u skladu sa regulativom EU. Jedan primjer ovoga je Direktiva
EU o upravljanju rizikom od poplava (2007/60/EC), sa kojom su regulacije oba entiteta u potpunosti
usklađene. Uprkos ovome, postoje područja gdje je zakonodavstvo nedorečeno jer nije dovoljno
definisana odgovornost za usklađivanje i implementaciju.
Stoga, institucionalne promjene i saradnja su neophodni za uspješno rješavanje vodoprivrednih pitanja.
Često postoji konflikt između sektorske regulative i smjernica. Ove prepreke su dio procesa
odlučivanja i moraju se prevazići putem dijaloga i saradnje, posebno kada je riječ o interesnim
stranama u različitim entitetima.
U ovom pogledu, izvodljivost i funkcionalnost konkretnih vodoprivrednih mjera može takođe biti od
značaja za vodoprivredne menadžere i nosioce procesa odlučivanja. Kompleksnost u pogledu broja
13
UNECE, Pregled ekološke efikasnosti, BIH, Drugi pregled, 2010.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
3-13
stejkholdera i različitost interesa, kao i konflikt između propisa i neophodnih promjena u postojećim
administrativnim uredbama (nivo saradnje) takođe mogu igrati važnu ulogu u ovom slučaju. Pitanje da
li se određena mjera može smatrati "dobrom praksom" i biti implementirana takođe zavisi od toga da li
postoje alternative. Vodoprivredni menadžeri često biraju alternativu prvobitno predviđenim mjerama,
jer to može imati ekonomsku prednost i manje neželjenih efekata.
U pogledu troškova takođe može biti korisno da se procjene relativni prioriteti i hitnost određenih
mjera koje treba implementirati. Ovo je suština onoga što se vrši putem multikriterijumske analize
koju Konsultant predstavlja dalje u ovom izvještaju.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
4
4-1
Modeliranje uticaja razvojnih opcija
U ovom poglavlju se dalje analiziraju efekti različitih razvojnih opcija na osnovu raspoloživih
hidroloških podataka. Ovo poglavlje pokriva slijedeća pitanja:



Modeliranje kontrolisanog isticanja iz akumulacije - metodologija koja se koristi za modelovanje
akumulacije u normalnim radnim uslovima i tokom pojave poplava predstavljena je zajedno sa
dobijenim rezultatima. Nakon modelovanja rada akumulacije, razmatra se koliko realne razvojne
opcije zadovoljavaju zahtjeve za vodom u budućnosti.
Kontrola plavljenja u akumulacijama sliva Vrbasa - uključujući korištenu metodologiju i
dobijene rezultate.
Klimatske promjene - procjena otpornosti svake od razvojnih opcija na klimatske promjene.
4.1
Modeliranje akumulacije i usklađenost sa zahtjevima
4.1.1 Metoda upravljanja akumulacijom
Predstavljene su i razmotrene dvije metode optimizacije upravljanja akumulacijama. Ove metode su:
1. Optimizacija proizvodnje hidroenergije
2. Optimizacija obezbjeđivanja maksimalnih garantovanih nizvodnih proticaja.
Optimizacija proizvodnje energije uzima u obzir potrebe i obaveze energetskog sektora, raspoloživi
nivo proizvodnje i ciljeve optimizacije.
Druga metoda obuhvata obezbjeđenje garantovanog nizvodnog proticaja i uzima u obzir potrebe
sektora vodoprivrede. Stoga, u ovom slučaju, proizvodnja električne energije predstavlja
sekundarnog korisnika. Međutim, drugom metodom se ne smanjuje proizvodnja energije nego se više
utiče na distribuciju proizvodnje tokom godine. Proizvodnja energije se veoma često povećava
usljed visokog nivoa akumulacija, ali je distribucija ove proizvodnje tokom godine manje pogodna za
elektroenergetski sektor. Ovo stoga što je glavni cilj ove druge metode zadovoljenje potreba za
vodosnabdijevanjem tokom sušnih perioda uz što veću moguću vjerovatnoću, i stoga ova metoda
dovodi do maksimizacije regulisanog nizvodnog proticaja akumulacije.
Trenutnu situaciju u elektroprivrednim preduzećima karakteriše proces uspostavljanja njihove
ukupne pozicije unutar regionalnog tržišta električne energije i stoga je položaj sektora proizvodnje
električne energije nedefinisan, a samim time i obaveze prema potrošačima. Kao rezultat toga, način
na koji će se energija iz akumulacija iskorištavati u budućnosti i dalje je nejasan.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
4-2
S druge strane, zahtjevi vodoprivrednog sektora su veoma specifični i ne mogu se ispuniti ni na jedan
drugi način. Iz navedenih razloga je, u cilju izrade analiza i proračuna akumulacija, izabrana druga
metoda (koja obezbjeđuje maksimalni garantovani nizvodni proticaj).
Ova metoda uključuje ispunjavanje slijedećih uslova vodoprivrednog sektora:




obezbjeđenje ekološki prihvatljivog protoka tokom perioda malih voda,
obezbjeđenje neophodnih količina vode za prioritetne potrošače,
obezbjeđenje zapremine za ublažavanje poplava tokom perioda velikih voda i
maksimalizacija proizvodnje električne energije u skladu sa zahtjevima prioritetnih potrošača.
4.1.2 Postupak proračuna akumulacije
Određivanje maksimalnog garantovanog proticaja iz akumulacije
Maksimalni garantovani proticaj je pronađen putem iteracije i definisanja nivoa akumulacije i
zahtjevanog oticaja. Glavni kriterijum je taj da bi akumulacija trebalo da bude puna što je duže
moguće u toku godine; ovo obezbjeđuje maksimalni nivo akumulacije prije početka kritičnog sušnog
perioda14. S druge strane, zahtjevi za minimalnim garantovanim isticanjem iz akumulacije
obezbjeđuju željeni nizvodni proticaj.
Da bi se odredio maskimalni garantovani oticaj koji se može postići za određenu akumulaciju,
izvršeni su proračuni vodnog bilansa akumulacije za posmatrane mjesečne protoke tokom perioda od
35 godina (1946-1980). Određivanje maksimalnog garantovanog isticanja iz određene akumulacije je
iterativni postupak, prilikom koje se proticaj podešava na određenu vrijednost i vrši proračun vodnog
bilansa. Ako rezultujući nivo akumulacije ne postigne minimalni radni nivo, to onda podrazumijeva
da bi garantovano isticanje moglo biti veće i procedura se ponavlja sa većim pretpostavljenim
isticanjem.
Korištenjem kriterijuma vjerovatnoće pojave minimalnog proticaja na nivou mjesečnog protoka,
dobija se maksimalna vrijednost garantovanog nizvodnog protoka koji akumulacija može da
obezbijedi pri zahtjevanoj vjerovatnoći pojavljivanja (npr. 97 %).
Stoga, koraci prilikom vršenja proračuna su slijedeći:
1) Prilikom prve iteracije, ekološki prihvatljiv protok se uzima kao zahtjevano isticanje.
2) Korištenjem ekološki prihvatljivog protoka , izračunava se slijedeće:
a) promjena nivoa akumulacije
b) potencijalna proizvodnja energije po količini i strukturi
c) vjerovatnoća ispunjenja zahtjeva isticanja
Ako je vjerovanoća ispunjavanja zahtjeva po pitanju isticanja veća od zahtijevane vjerovatnoće
pojavljivanja (97 %), zahtjev za isticanjem se povećava, a proračun ponavlja. Novodobijene
vrijednosti nivoa akumulacije se provjeravaju i izračunava se odgovarajuća vjerovatnoća postizanja
isticanja. Ovo se ponavlja sve dok se ne dobije zahtijevana vjerovatnoća pojave isticanja. Ovim
putem se dobija maksimalno isticanje iz date akumulacije zajedno sa zahtijevanom vjerovatnoćom
14
Tokom obilnih padavina i eventualnih poplava, količine vode u akumulacijama bi se unaprijed smanjile u cilju
smanjenja poplavnog talasa.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
4-3
pojave isticanja. Nivoi akumulacije i raspoloživi protok, zajedno sa standardnim parametrima
elektromehaničke opreme, definišu proizvodnju HE za svaki konkretan slučaj.
Ovaj postupak se dalje ponavlja za druge akumulacije ili akumulacije u kaskadi.
Izračunavanje proizvodnje energije
Postupak izračunavanja potencijalne proizvodnje energije sadrži tri međusobno povezana
podprocesa:
1) Izračunavanje sezonski regulisanih isticanja iz akumulacije HE
2) Izračunavanje dnevnih/sedmičnih radnih režima HE
3) Izračunavanje moguće proizvodnje energije.
U okviru prvog podprocesa, ova isticanja se određuju iz akumulisane vode u rezervoaru HE na
osnovu izračunavanja nivoa akumulacije i drugih faktora poput vremenskih serija dotoka,
raspoložive zapremine akumulacije i radnog režima akumulacije (minimalno prelivanje vode i željeni
nivo akumulacije).
U drugom podprocesu, za definisana isticanja u okviru posmatrane jedinice vremena određuje se
dnevni/mjesečni radni režim pod pretpostavkom maksimalne proizvodnje energije. Na osnovu
rezultata prva dva podprocesa dobijeni su podaci o nivou akumulacije, kao i prosječno isticanje u
okviru posmatranog vremenskog perioda u zavisnosti od varijacija u dnevnom proticaju i radnom
režimu HE.
Svi navedeni podaci služe kao ulaz za treći podproces u kojem je, na osnovu parametara proizvodnje
hidroenergije, izračunata ukupna maksimalna proizvodnja energije i ustanovljen ukupni režim
proizvodnje.
(1) Proračun sezonski regulisanih isticanja iz akumulacije HE
Kontrolni parametri i željeni nivo vode u akumulaciji na kraju svakog mjeseca (Ades) i minimalno
isticanje (QMIN). Na osnovu vodnog bilansa akumulacije, isticanja se izračunavaju u skladu sa
željenim nivoima akumulacije na kraju svake sedmice ili mjeseca. Jednačina vodnog bilansa
akumulacije za određeni mjesec/sedmicu (j) je kako slijedi:
AK(J) = AK(J-1) + QP(J) - QMIN(J) - QLOS(J) - QI(J)
(1)
gdje je:
AK(J-1) - nivo akumulacije na kraju mjeseca/sedmice j-1 tj. na početku sedmice j
AK(J) - nivo akumulacije na kraju mjeseca/sedmice j (željeni nivo)
QP - doticaj u akumulaciju
QMIN - minimalni oticaj iz akumulacije (prioritet do vrijednosti Aj=AMIN=0)
QLOS - gubici vode u akumulaciji (prioritet jednak QMIN)
QI(J) - oticaj iz akumulacije
Ova jednačina čini osnovu za kontrolu vode u akumulaciji. Ako je poznata vrijednost željenog nivoa
akumulacije (AK(J)), onda, pod pretpostavkom da su sve ostale vrijednosti u jednačini poznate,
jednačina se može riješiti za isticanje iz akumulacije (QI).
Slijedeći ulazni podaci su potrebni da se definišu parametri upravljanja akumulacijama:
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013


4-4
Dotok u akumulaciju - vremenska serija proticaja dotoka, QP (m3/s)
Korisna zapremina akumulacije AKMAX (m3).
Granični uslovi su:



Minimalni operativni nivo akumulacije AMIN
Maksimalni operativni nivo akumulacije AMAX
Maksimalni mogući oticaj iz akumulacije kroz turbine QINS
Kontrolni parametri kojima se upravlja akumulacijom su:


Željeni nivo akumulacije na kraju vremenskog perioda proračuna AK(J)
Minimalni zahtjevani oticaj iz akumulacije QMIN(J)
Na primijenjenom algoritmu, minimalni zahtjevani oticaj ima prioritet nad željenim nivoima vode.
Dijagram proračuna regulisanog oticaja iz akumulacije prikazan je na Slika 4-1. Na dijagramu su
korišteni slijedeći parametri:









J - tekući vremenski interval
QI - regulisani oticaj iz akumulacije
QP – dotok u akumulaciju
AK – nivo akumulacije
PS - željeni nivo akumulacije na kraju vremenskog perioda proračuna
QMIN – minimalni zahtjevani oticaj u vremenskom periodu
QINS – instalisani proticaji kroz turbine
AKMIN – minimalni dozvoljeni nivo akumulacije
AKMAX – maksimalni dozvoljeni nivo akumulacije
Algoritam predstavljen na ovoj slici počinje definicijom željenog nivoa akumulacije na kraju
vremenskog perioda tokom kojeg je vršena regulacija PS(J). Nakon toga se proračunava regulisani
oticaj. Kod jednačine regulisanog oticaja za prvi vremenski interval, željeni nivo akumulacije na
kraju analiziranog perioda se uzima kao početni nivo akumulacije AK(J-1). Ovo se radi da bi se nivo
akumulacije doveo na početni nivo nakon izvršene regulacije tj. da bi se izjednačio bilans regulisanih
i nadolazećih tokova.
Nakon toga, treba se izvršiti provjera da li je regulisani oticaj QI(J) unutar dozvoljenog opsega
(QMIN<QI<QINS). Ako nije unutar dozvoljenog opsega, treba se izvršiti odgovarajuća korekcija,
nakon čega se izračunava odgovarajući nivo akumulacije.
Nivo akumulacije je ograničen limitima:
AKMIN(J) < AK(J) < AKMAX(J)
Stoga, ako nivo akumulacije bude preko ovih granica, mora se izračunati promjena ragulisanog
oticaja QI(J) kojom se uzimaju u obzir granice.
Vršenje ovog postupka dovodi do vrijednosti regulisanog proticaja QI(J) i nivoa akumulacije AK(J),
koji se koriste kao ulazni podaci pri proračunu proizvodnje energije HE na osnovu regulisanog
oticaja.
4-5
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Regulisani protok (J)=dotok u ak.(J)+stanje ak.(J-1)-poželjno stanje ak. na
kraju vremenske jedinice(J)
Regulisano isticanje(J) je
manje od Min.
zahtjevanog isticanja (J)?
DA
Regulisano isticanje(J)=Min.
zahtjevano isticanje(J)
NE
Regulisano isticanje(J) je
veće od Instalisanog protoka kroz turbine(J)?
DA
Regulisano isticanje
(J)=Instalisani protok kroz
NE
Stanje akumulacije(J)= Stanje akumulacije(J-1)+Dotok u akumulaciju(J)- Regulisano isticanje (J)
Stanje akumulacije(J) je
niži od Min. dozvoljenog
stanja ak.(J)?
DA
Regulisano isticanje (J)=Dotok u
ak.(J)- Stanje akumulacije (J)
Stanje akumulacije(J)=Min.
dozvoljeni stanje ak.(J)
NE
Stanje akumulacije(J) je više
od Maks. dozvoljenog stanja
akumulacije(J)?
DA
Regulisano isticanje(J)= Stanje
akumulacije (J-1)+Dotok u
ak.(J)-Maks. dozvoljeno stanje
ak.(J)
Stanje akumulacije(J)=Maks.
NE
Regulisano isticanje iz
akumulacije(J);
Stanje akumulacije(J)
Slika 4-1:
Dijagram proračuna regulisanog isticanja iz akumulacije(J = vremenska jedinicamjesec/sedmica)
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
4-6
4.1.3 Rezultati analiza i proračuna
Cilj analiza i proračuna je bio da se maksimizira korištenje raspoložive zapremine akumulacije u
pogledu obezbjeđenja garantovanog nizvodnog protoka. Garantovani protok se definiše kao prosječni
mjesečni protok sa vjerovatnoćom pojavljivanja od 97 % za analizirani vremenski period (35
godina).
Na funkcionisanje akumulacije uticaj vrše pomenuti ciljevi, a ostvaruje se putem zahtjeva upravljanja
akumulacijom, tj:


nivo vode u akumulaciji treba da bude što viši mogući (maksimalan)
mora biti obezbijeđeno minimalno zahtijevano isticanje (garantovani proticaj)
Da bi se utvrdila moguća proizvodnja električne energije, koeficijent efikasnosti opreme je određen
kao konstantna vrijednost ή = 0.877.
Proračuni se urađeni za sve realno moguće kombinacije opcija sezonskih akumulacija. Na primjer, na
rijeci Vrbas su predviđene dvije velike akumulacije - Gornji Vakuf i Han Skela Visoka. U ovom
slučaju postoje tri moguće kombinacije od kojih je svaka ponaosob razmotrena:
1) Gornji Vakuf posebno
2) Han Skela Visoka posebno i
3) Gornji Vakuf i Han Skela Visoka
Zatim je izračunat nizvodni protok za većinu nizvodnih akumulacija Qgar (97%), a rezultati za sve
kombinacije akumulacija su dati u Tabela 4-1. Pored garantovanog isticanja, proizvodnja energije je
takođe izračunata.
Na osnovu dobijenih rezultata, može se zaključiti da je iskorištenje protoka iz akumulacija u smislu
proizvodnje energije veoma veliko (do 90%). Velika proizvodnja energije je rezultat visokog
hidrauličkog pada (koji je rezultat kriterijuma korištenih za optimizaciju upravljanja akumulacijom).
Realizovane prosječne zapremine vode u akumulacijama su u opsegu 60-75% korisne zapremine, što
znači da su padovi oko 20% ispod maksimalnog bruto pada.
Podaci o proizvodnji energije (Etotal) i konstantnoj proizvodnji energije (Econs) su prikazani u
Tabela 4-1, a dobijeni su iz proračuna zasnovanim na ispuštanju kroz turbine, realizovanih padova i
efikasnosti korištene opreme. Mali koeficijent konstantne proizvodnje energije ukazuje na rijetke
situacije u kojima hidroelektrane rade uz protoke koji su blizu ili jednaki instalisanom protoku.
Međutim, treba istaći da je predložena metoda upravljanja akumulacijama samo jedan od brojnih
mogućih načina vršenja upravljanja akumulacijama. Primijenjena metoda stavlja akcenat na
omogućavanje garantovanog nizvodnog protoka akumulacije tokom cijele godine i kao takva daje
prioritet vodoprivrednom sektoru tokom cijele godine.
Budući da je proizvodnja hidroenergije od sekundarnog značaja, instalisani kapaciteti HE nisu
maksimalno iskorišteni (mala konstantna energija – Econs).
Budući da je glavni cilj Modula 3 definisanje razvojnih opcija na osnovu ciljeva upavljanja vodnim
resursima, ova metoda upravljanja akumulacijama je izabrana kao najpogodnija, budući da pruža
najbolji pregled maksimalnih protoka koje akumulacije mogu obezbijediti. Pored toga, upravljanje
akumulacijama će zavisiti i od zahtjeva vodosnabdijevanja, koji su najveći u ljetnom periodu,
4-7
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
naročito zbog potreba za navodnjavanjem. Tokom ostatka godine, potrebe za vodom u cilju
navodnjavanja će se smanjiti, što će omogućiti upravljanje akumulacijama koje će biti više u skladu
sa hidroenergetskim sektorom i dovesti do maksimalnog iskorištenja instalisane snage.
Tabela 4-1: Garantovano isticanja i proizvodnja energije za kombinacije akumulacija
Akumulacija i HE
Gornji Vakuf pojedinačno
Han Skela pojedinačno
Han Skela sa Gornjim Vakufom
Šiprage pojedinačno
Grabovica pojedinačno
Grabovica sa Šipragama
Čelinac pojedinačno
Čelinac sa Šipragama
Čelinac sa Grabovicom
Čelinac sa Šipragama i Grabovicom
Janjske otoke pojedinačno
Vrletna Kosa pojedinačno
Rijeka
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbanja
Vrbanja
Vrbanja
Vrbanja
Vrbanja
Vrbanja
Vrbanja
Janj
Ugar
Qgar
(97%)
(m3/s)
3.8
19.5
19.8
2.2
3.2
3.9
6.0
7.5
8.0
8.7
6.7
5.3
Etotal
(GWh)
Econs
(GWh)
14.6
157.1
158.6
14.2
17.8
17.6
34.1
34.2
33.7
33.9
83.9
53.8
1.4
33.1
29.6
1.4
1.7
1.2
7.5
6.5
6.7
5.6
3.2
2.5
Qgar = garantovani tok, Etotal = ukupna proizvodnja energije, Econs = minimalna proizvodnja konstantne energije
4.1.4 Zadovoljenje potreba za vodom i zaključci
Proračuni akumulacija koji su prethodno razmatrani pokazuju maksimalni garantovani protok (Qgar)
koji se može dobiti nizvodno od svake akumulacije. Ovo implicira da se, poznavajući zahtijevani
ekološki prihvatljiv protok, može lako izračunati raspoloživi garantovani protok za prioritetne
potrošače (Q) oduzimajući ekološki prihvatljiv protok (Q Env.Min) od garantovanog oticaja iz
akumulacije (Qgar(97%)). Otuda, Q je zapravo višak protoka preko ekološki prihvatljivog protoka
koji se može garantovati iz akumulacije. Rezultati su prikazani u Tabela 4-2 ispod.
Tabela 4-2: Moguća garantovana isticanja za prioritetne korisnike vode za kombinacije akumulacija
Akumulacija i HE
Gornji Vakuf pojedinačno
Han Skela pojedinačno
Han Skela sa Gornjim Vakufom
Šiprage pojedinačno
Grabovica pojedinačno
Grabovica sa Šipragama
Čelinac pojedinačno
Čelinac sa Šipragama
Rijeka
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbanja
Vrbanja
Vrbanja
Vrbanja
Vrbanja
Qgar
(97%)
(m3/s)
3.8
19.5
19.8
2.2
3.2
3.9
6.0
7.5
Q
Env.Min
(m3/s)
0.48
6.90
6.90
0.26
0.47
0.47
1.31
1.31
Q
(m3/s)
3.32
12.60
12.90
1.94
2.73
3.43
4.69
6.19
4-8
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Akumulacija i HE
Rijeka
Čelinac sa Grabovicom
Čelinac sa Šipragama i Grabovicom
Janjske otoke pojedinačno
Vrletna Kosa pojedinačno
Vrbanja
Vrbanja
Janj
Ugar
Qgar
(97%)
(m3/s)
8.0
8.7
6.7
5.3
Q
Env.Min
(m3/s)
1.31
1.31
2.20
0.61
Q
(m3/s)
6.69
7.39
4.50
4.69
Qgar = Garantovani tok QEnv.Min = minimalni ekološki prihvatljivi tok, Q = Raspoloživi protok za potrošače
Budući da su potencijali akumulacija poznati, sada je moguće analizirati potencijal za zadovoljenje
potreba za vodom unutar pet označenih regiona u slivu Vrbasa na dva referentna vremenska perioda
(npr. 2020. i 2040.) za odabrane razvojne opcije.
Zahtjevi za svaki od pet regiona u slivu Vrbasa su prikazani u Tabela 4-3. Kao što je očito iz tabele,
najveća potreba za vodom je u regionu 5 za oba perioda 2020. i 2040, gdje su značajne količine vode
potrebne za navodnjavanje. Međutim, potrebe vodosnabdijevanja uzvodnih potrošača takođe moraju
biti zadovoljene i ova tabela pruža pregled potreba za vodom po regionima i vremenskim periodima.
Raspoloživa količina vode vjerovatnoćom od 97%) koja je potrebna za zadovoljenje ovih potreba je
takođe prikazana u istoj tabeli u skladu sa brojem razvojne opcije i po regionima.
Budući da se većina potreba za vodom u uzvodnim regionima odnosi na snabdijevanje stanovništva i
industrijskih potrošača, većina vode će se u vodotokove vratiti u vidu otpadnih voda. Ova
pretpostavka je prihvaćena za Tabela 4-3.
Tabela 4-3: Potrebe za vodom po regionima za 2020. i 2040. godinu i raspoložive količine vode po
Razvojnim opcijama
Region u slivu
Vrbasa
I
II
III
IV
V
Potreba za
vodom u m3/s
2020
2040
1.510
1.820
0.648
0.826
0.010
0.012
2.408
3.447
7.520
12.581
RO#1
3.3
12.9
17.4
22.0
29.4
Raspoloživost vode
iz razvojnih opcija izraženo u m3/s
RO#2
RO#3
RO#4
RO#5
3.3
3.3
3.3
3.3
3.3
3.3
3.3
3.3
7.8
7.8
3.3
7.8
12.4
12.4
7.9
7.8
19.8
15.9
15.3
15.2
RO#6
3.3
3.3
7.8
7.8
12.4
RO = razvojna opcija
Kao što je prikazano u Tabela 4-3 ukupna potražnja za vodom u 2040. za region V je procijenjena na
oko 12,6 m3/s. OSNOVA iz 1987. godine predviđa da se ovaj dio potražnje za vodom može
zadovoljiti akumulacijama na rijeci Vrbanji. Međutim, kao što se vidi u Tabela 4-2, kombinacija
svih akumulacija na rijeci Vrbanji može da obezbijedi maksimalno 7,4 m3/s, što podrazumijeva
količinu proticaja od 5,2 m3/s. Stoga, da bi se obezbijedile predviđene potrebe od 12,6 m3/s 2040.
godine, mora se obezbijediti dodatni protok od najmanje 5,2 m3/s iz drugih akumulacija na ostalim
pritokama u slivu.
Kao što se vidi u Tabela 4-3 projektovana potražnja za vodom za godine 2020. i 2040. u pet regiona
sliva Vrbasa može se zadovoljiti sa odabranih šest razvojih opcija, uz izuzetak RO 6, gdje se očekuje
neznatni nedostatak proticaja (zatamnjeni narandžasti okvir).
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
4-9
Mogu se izvesti slijedeći zaključci o potrebama za vodom u regionima sliva Vrbasa:
Region I
Ovaj region ima potencijalne lokacije za dvije akumulacije: Gornji Vakuf (sa korisnom zapreminom
od 52,5 m3) i Han Skela (korisna zapremina od 218 m3). Korištenjem akumulacije Gornji Vakuf
moguće je garantovati nizvodni protok (Q97) od 3,8 m3/s, (vidi Tabela 4-2) koji u relevantnom dijelu
(Han Skela) dobija dodatne prirodne protoke koji dolaze iz podsliva i koji mogu zadovoljiti potrebe
regiona I do 2040, uključujući obezbjeđenje ekološki prihvatljivog protoka.
Ako se obuhvati i akumulacija Han Skela, moguće je dobiti garantovani protok od 19,5 m3/s (vidi
Tabela 4-2) koji više nego zadovoljava cjelokupne potrebe regiona I u 2020. i 2040. i koji može
značajno doprinijeti zadovoljenju potreba drugih nizvodnih regiona.
Realizacija obe akumulacije neće značajno povećati garantovani protok, koji bi i dalje bio oko 19,8
m3/s.
Region II
U ovaj region bi se mogla smjestiti akumulacija Janjske Otoke (korisna zapremina od 72,5 miliona
m3). Ova akumulacija može da obezbijedi garantovani nizvodni protok (Q97) od 6,7 m3/s. Ovo bi
povećalo dotok u sekciju Kozluk zajedno sa podslivom od akumulacije do Kozluka. Zajedno sa
uzvodnim akumulacijama u regionu I, sa Gornjim Vakufom ili sa obje akumulacije u regionu I tj.
Han Skelom i Gornjim Vakufom - ovi dodatni protoci bi obezbijedili protok (sa 97% vjerovatnoće)
na profilu Kozluk, što bi lako zadovoljilo potrebe za vodom i obezbijedilo adekvatan ekološki
prihvatljiv protok do 2040.
Region III
Situacija u regionu III je vrlo slična onoj u regionu II tj. potencijalne akumulacije su Vrletna Kosa na
rijeci Ugar sa korisnom zapreminom od 95 miliona m3. Akumulacija Vrletna Kosa može obezbijediti
garantovani tok od 5,3 m3/s tokom kritičnih perioda, što bi značajno ublažilo nedostatak vode.
Region IV i Region V
Region IV ima tri velike akumulacije koje se nalaze na rijeci Vrbanji i uglavnom su predviđene za
navodnjavanje nizvodno u regionu V. Karakeristična tačka je nizvodna tačka Regiona IV prema
Delibašinom Selu. Minimum 95% mjesečnog protoka na ovoj tački iznosi 24,5 m3/s. Sa uzvodnim
akumulacijama, ovaj tok bi se mogao povećati sa 15,2 na 29,4 m3/s. Ovaj bi se višak onda koristio za
nizvodne potrošače u regionu V, gdje nema velikih akumulacija. Potrebe za vodom do 2040. će moći
biti zadovoljene pod uslovom da jedan broj velikih akumulacija bude postojao u uzvodnim
regionima.
4.2
Kontrola poplavnih talasa u akumulacijama u slivu Vrbasa
U ovom odjeljku se vrši procjena mogućih izgleda za kontrolu poplavnih talasa u akumulacijama
predloženih kao razvojne opcije u slivu Vrbasa. Kao što je prepoznato i rečeno u OSNOVI, postoji
nekoliko karakterističnih sekcija rijeke i pritoka koje su pogođene poplavama i koje zahtijevaju
dodatnu zaštitu od poplava kao i mjere ublažavanja od poplava. Ove sekcije su:



Klašnice - ušće Vrbasa u Savu
Gornji Vakuf-Bugojno na rijeci Vrbas
Pritoke Crkvena i Turjanica
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013

4-10
Donji dio toka Vrbanje.
Rijeke Crkvena i Turjanica su desne pritoke rijeke Vrbas; njihovo ušće u Vrbas se nalazi nizvodno
od Banje Luke, u blizini predloženih lokacija HE Trn i HE Laktaši (ove lokacije HE se ne uzimaju u
razmatranje kao razvojne opcije). Akumulacije analizirane u ovom poglavlju ne utiču na zaštitu od
poplava u dolinama rijeka Crkvena i Turjanica, osim eventualno u zoni njihovih ušća u Vrbas, usljed
smanjenja nivoa vode Vrbasa.
Postojeće akumulacije HE u slivu Vrbasa (Jajce I i II i Bočac) ostvaruju zanemarljivo smanjenje
vršnog plavnog talasa uslijed malih zapremina ovih akumulacija u poređenju sa zapreminom
poplavnih talasa koji dolaze. Stoga, smanjenje zapremine plavnog talasa je trenutno zanemarljivog
obima.
U slučaju evenutalnog nastavka izgradnje većih akumulacija u slivu Vrbasa, Konsultant je analizirao
potencijalno smanjenje vršnih proticaja poplavnih talasa koje bi bilo rezultat izgradnje nekih od
predloženih razvojnih opcija HE.
Ukupno jedanaest akumulacija je modelirano korištenjem programa za hidrološko modeliranje
(HEC-HMS), a poplavni talas je pojedinačno simuliran za svaku akumulaciju.
Takođe, pored rezultata u smanjenju plavljenja na lokalnom nivou za svaku pojedinu akumulaciju,
analizirane su njihove mogućnosti smanjenja vršnog proticaja poplavnog talasa na nivou cijelog sliva
u skladu sa ranije prihvaćenim razvojnim opcijama. Modelirane su slijedeće akumulacije:




Na rijeci Vrbas:
 Gornji Vakuf
 Han Skela Visoka
 Han Skela Niska, novo rješenje
 Bočac (HE izgrađena 1981.)
 Krupa
 Banja Luka Niska
Janjske Otoke na rijeci Janj,
Vrletna Kosa na rijeci Ugar
Na rijeci Vrbanji:
 Šiprage
 Grabovica
 Čelinac
Prvo, veoma jednostavnim uvidom u korisne zapremine akumulacija i zapremina istorijskih
poplavnih talasa (Tabela 4-4), ) utvrđeno je koje akumulacije mogu imati značajan uticaj tako da su
te akumulacije i modelirane. U nastavku teksta prikazani su metodološki postupci i rezultati.
4.2.1
Metodologija
Generalno gledano, najbolja zaštita od plavljenja za svaku akumulaciju značajnije zapremine se
dobija kada se nivo vode u akumulaciji snizi što je moguće više prije nego što pristigne poplavni
talas i na taj način stvori što veća zapremina za primanje poplavnog talasa. Ovo je generalno moguće
u slučajevima gdje lica koja upravljaju akumulacijom imaju na raspolaganju prognozu dotoka u
akumulaciju (prognozu protoka u rijeci na lokaciji određene akumulacije).
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
4-11
Prognoziranje dotoka može biti kratkoročno, ili, još bolje, dugoročno, koje se onda koristi kao važan
instrument podrške upravljanju riječnim slivom u pogledu donošenja odluka. Na primjer, prognoza
predviđenog visokog dotoka (tj. uslijed izuzetno velikih padavina) može da obezbijedi dovoljno
vremena za pražnjenje akumulacija unaprijed tako da one mogu da prihvate što veču količinu vode i
na taj način ublaže nizvodno plavljenje i potencijalnu štetu.
Potpuno kontrolisana zapremina u rezervoarima (sa kontrolisanim prelivima i temeljnim ispustima)
je najefikasniji način smanjenja plavljenja kada ispusti mogu da se zatvore da bi se prihvatila
zapremina poplavnog talasa do najveće moguće mjere i onda se voda kontrolisano ispušta nizvodno,
nakon što prođe najviši nivo plavljenja i dostigne "bezbjedna" tačka.
Naravno, ovo je moguće ako je zapremina akumulacije dovoljna za ovu konkretnu analizu poplave.
Ako to nije slučaj, onda rukovalac akumulacije mora da procijeni optimalni maksimalni nizvodni
protok akumulacije tokom poplave.
U ovoj studiji, nizvodni protok je određen putem jednostavne analize dotoka u i oticaja iz
akumulacije kao i prisutne zapremine u akumulaciji. Ovo je šematski prikazano na Slika 4-2 ispod.
Slika 4-2: Šematski prikaz predložene metodologije
Gdje je:
Qm,f= maksimalni protok tokom poplavnog talasa (vrh talasa)
Qm,d=maskimalni protok iz rezervoara (dopušteni proticaj u
zavisnosti od kapaciteta zapremine)
Qinst= instalisani protok za iskorištenje hidroenergije
to=početno vrijeme HMS simulacije
ts=vrijeme simulacije (završetak HMS simulacije)
Vo= količina oticaja (ukupna zapremina ispuštena iz
akumulacije)
Vf= zapremina poplavnog talasa
Qo= oticaj iz akumulacije, Qi=doticaj u ak.
Vs= zapremina akumuliranog doticaja
Hidrograf oticaja prikazan na Slika 4-2, je definisan uz slijedeće pretpostavke:
•
•
HE radi uz instalisani protok prije plavnog talasa, do trenutka kada dotok u akumulaciju postane
viši od Qinst
Oticaj iz akumulacije je tada jednak dotoku u akumulaciju, do momenta kada se maksimalni
protok može ispustiti dok se nivo vode u akumulaciji još održava na nivou ne višem od
maksimalnog dozvoljenog nivoa vode-kote maksimalnog uspora (KMU). Ovaj maksimalni
protok se bira na osnovu zapremine plavnog talasa i analize bilansa zapremine akumulacije.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
•
4-12
Jednostavna jednačina bilansa zapremine u akumulaciji: Vi = Vs + V0 za pretpostavljeno trajanje
pretpostavljenog plavnog talasa, koji predstavlja vrijeme trajanja HMS simulacije. Ova
jednačina bilansa daje vrijednost Qm,d kao maksimalnu vrijednost protoka iz akumulacije pod
određenim uslovima (početni nivo vode, kapacitet akumulacije, itd.) Pomenuta vrijednost Qm,d
predstavlja protok do momenta ponovnog uspostavljanja normalnog nivoa vode u akumulacijikota normalnog uspora (KNU).
Kada se postigne KNU u akumulaciji, protok iz akumulacije se ponovo definiše kao početna
vrijednost Qinst kao na početku simulacije.
Efikasnost akumulacije zavisi od kapaciteta, lokacije i regulacije isticanja iz akumulacije. Budući da
su sve akumulacije u ovom slučaju višenamjenske, najizgledniji početni nivo vode u akumulaciji je
normalni radni nivo vodeili voda na KNU, budući da on zadovoljava potrebe za vodom i maksimizira
proizvodnu energije. Lica koja upravljaju zapreminom rezervoara nastoje da ostave što veću
zapreminu za prijem poplavnog talasa15 (npr. snižavanjem nioa vode u akumulaciji prije poplave ali
ispuštajući razumne količine vode nizvodno). Smanjenje vršnog proticaja poplavnog talasa tada
zavisi od raspoložive zapremine za kontrolu poplavnog talasa u akumulaciji prilikom njegovog
nailaska.
Dvije okolnosti se uzimaju u obzir prilikom pomenute analize akumulacije:
•
•
Početni nivo vode je na KNU (korisna zapremina akumulacije), i
Nivo vode odgovara zapremini od 85% korisne zapremine (umanjeni nivo vode ispod
normalnog, na određenom nivou u zavisnosti od krive akumulacije).
Dva poplavna talasa se analiziraju u akumulaciji:
•
•
15
maksimalni osmotreni talas (prethodne poplave, uz definisanu vjerovatnoću pojave), i
onaj koji je definisan u skladu sa statističkim postupkomi iznosi 1% vjerovatnoće prevazilaženja
(tj. povratni period od 100 godina). Ovo je standardna vjerovatnoća za pojavu poplave koja se
uzima prilikom projektovanja akumulacije, regulacija rijeka, odbrane od poplava itd., a koja je u
skladu sa lokalnim propisima o regulaciji.
Zapremina za prihvatanje poplavnog talasa predstavlja zapreminu akumulacije između KNU i KMU u akumulaciji.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
4-13
Lista od 11 akumulacija i pripadajućih im poplavnih talasa prikazana je u Tabela 4-4.
Tabela 4-4: Karakteristični podaci za poplave i rezervoare na lokacijamam akumulacija HE
Izvor: Konsultantova baza podataka i OSNOVA
*Napomena: Stogodišnji povratni period maksimalnih proticaja poplavnih talasa odgovara većoj predviđenoj vrijednosti, bilo iz
OSNOVE ili proračuna Konsultanta, a u cilju predviđanja najgoreg mogućeg scenarija.
Na osnovu Tabela 4-4 proizilazi da je zapremina akumulacija Banja Luka Niska i Krupa isuviše mala
u poređenju sa poplavnim talasom i stoga su ove akumulacije izostavljene iz dalje analize u ovom
poglavlju.
Postupak analiziranja mogućnosti prihvatanja zapremine poplavnog talasa i rezultujuće smanjenje
maksimalnog proticaja je slijedeći:
•
Glavni ulazni podaci za proračun propagacije poplavnog talasa kroz akumulaciju u HMS-u
predstavljaju podaci o akumulaciji dobijeni u OSNOVI i nekim od novih rješenja (pogotovo za
Han Skelu Nisku).
• Hidrogram sa maksimalnim osmotrenim proticajem je izabran iz baze osmotrenih podataka
istorijskih poplavnih talasa sa odgovarajućim vremenski okvirom koji su početak i kraj HMS
simulacije.
Vjerovatnoća ovakvog plavnog talasa je definisana u skladu sa nalazima iz poglavlja o hidrološkoj
statistici (vidi Modul 1, poglavlje 5) za lokaciju najbliže hidrološke stanice posmatranoj lokaciji HE.
Tamo gdje ovakva mjerenja nisu dostupna, uzet je vrh poplavnog talasa iz rezultata modela u
prethodnih 30 godina i izvršeno je njegovo poređenje sa onim iz OSNOVE (vidi Tabela 4-4);
• Oslanjajući se na statističke proračune u Modulu 1 - poglavlje 5 - rezultate hidrološkog
modeliranja i podataka iz OSNOVE (maksimalna vrijednost se koristi kao najnepovoljniji
scenario), definisan je poplavni talas uz 1% vjerovanoće pojave (100-godišnji povratni period).
U HMS modelu, ovaj maksimalni proticaj je podešen da bude kao ulazni hidrogram u
akumulaciju prilikom proračuna transfotmacije poplavnog talasa u akumulaciji (u daljem tekstu:
rutiranje akumulacije, prim. prev.)
HMS nudi tri metode proračuna transformacije poplavnog talasa u akumulaciji:
•
•
•
Kriva isticanja iz akumulacije,
Metoda ispusnih organa,
"Ručno" definisano ispuštanje.
4-14
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Metoda krive isticanja iz akumulacije odgovara poznatim podacima za odnos zapremine u
akumulaciji i protoka nizvodno od akumulacije i zavisi od kapaciteta ispusnih organa na brani. Ovi
podaci nisu bili dostupni kod predloženih akumulacija koje analizira Konsultant i stoga nije pogodno
za ovu analizu.
Metoda ispusnih organa ne odgovara stvarnim uslovima: oticaj se u potpunosti kontroliše, ali ne
posjedujemo dovoljno podataka da bismo izvršili modeliranje hidrauličkih uslova na njima.
Tako je korištena metoda definisanog ispuštanja iz akumulacije putem postupka pokušaja i greške da
bi se odredio specifični maksimalni protok iz akumulacije (Qm,d ), kao što je to prikazano i objašnjeno
na Slika 4-2.
Stoga, ulazni podaci za HMS su:
1. Kriva zapremine akumulacije, uzeta iz OSNOVE:
2. Početno stanje u akumulaciji na početku simulacije: u prvoj postavci simulacije gdje je nivo vode
u akumulaciji jednak KNU. Ova vrijednost je u drugoj postavci simulacije smanjena tako da
odgovara 85% korisne zapremine akumulacije;
3. Podaci izmjerenog protoka nizvodno iz akumulacije ili kriva definisanog ispuštanja nizvodno od
rezervoara (kontrolna operacija, procijenjena nakon proračuna zapremine predstavljenje ranije u
tekstu);
4. Maksimalno dozvoljeno ispuštanje (opcioni ulazni podaci);
5. Maksimalni kapacitet akumulisanja (opcioni ulazni podaci).
U Tabeli 4.5 predstavljeni su podaci o strukturi akumulacije i oticaja.
Tabela 4-5: Podaci o rezervoarima i pripadajućim ispusnim organima
Akumulacija Gornji Vakuf Han Skela Visoka Han Skela Niska novo rješenje Bočac Janjske otoke Janjske otoke novo rješenje Vrletna Kosa Šiprage Grabovica Čelinac Maksimalni nivo uspora (mnv) Nema podataka Nema podataka Normalni nivo uspora (mnv) 740
464
Minimalni nivo uspora (mnv) 716
412
691
362
Instalisani protok Q 3
(m /s) 12 40 Ukupna zapremina 6
3
(10 m ) 57.2
270
Korisna zapremina 6
3
(10 m ) 52.5
218
389 388 382 359 45 10 9 283 Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka 282
630
580
500
600
480
233
254
580
228
455
Nema podataka
331.5
520
427
195
240 20 8 18 7 15 30 52.7
83
10.4
112
67
44
56
42.9
72.5
9.7
95
54
35
43
435
560
455
216
Nizvodni nivo vode (mnv) Izvor: OSNOVA i studija o novim HE
Da bi se imao jasan uvid u rezultate analize, prikazana je cjelokupna grupa odgovarajućih tabela i
grafikona za akumulaciju Gornji Vakuf. Za ostale akumulacije dati su samo opšti podaci, a rezultati
su sumirani u tabeli i na slici (vidi ispod).
4.2.2
Efekat smanjenja poplavnog talasa za pojedinačnu akumulaciju
Akumulacija Gornji Vakuf, rijeka Vrbas
Na osnovu instalisanog kapaciteta, HE Gornji Vakuf se može svrstati u grupu malih HE, ali sa
relativno velikom korisnom zapreminom od 52,5 miliona m3. U pogledu lokalnih hidroloških uslova
4-15
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
(vodomjerna stanica Gornji Vakuf se nalazi oko 3,5 km nizvodno), ova akumulacija ima mogućnost
akumulisanja velikih količina poplavnih voda. Ovo je dokazano putem rutiranja talasa u akumulaciji
u HMS-u.
Istorijski poplavni talas (period posmatranja 1969-1988) na ovoj lokaciji sa maksimalnim proticajem
od 44,6 m3/s desio se 25. februara 1984. Zapremina voda poplavnog talasa bila je 8,61 milion m3, što
iznosi oko 17% korisne zapremine akumulacije.
Iz statističke obrade izvršene u Modulu 1 i poznatih vrijednosti iz OSNOVE, ova pojava poplava ima
vjerovatnoću (P) od 5% ili povratni period jednom u dvadeset godina. Protok vrha poplavnog talasa
uz P=1% (stogodišnji povratni period) iznosi 56,63 m3/s, dok je u OSNOVI ova vrijednost mnogo
veća i iznosi 95,2 m3/s.
Budući da izračunavanje vjerovatnoće umnogome zavisi od raspoloživog posmatranog uzorka ili
podataka o toku, uzet je konzervativni pristup da bi se provjerio potencijal smanjenja koji ima
akumulacija za maksimalnu objavljenu vrijednost: poplavni talas sa vršnim protokom od 95,2 m3/s.
U HMS-u se ovo postiže putem uvećanja proticaja nekih uzvodnih podslivova koji povećavaju dotok
na lokaciju HE, što je ravno povećanju padavina.
Prva simulacija je za početni nivo vode koji je jednak KNU, dok scenariji druge i treće simulacije
početnog nivoa vode odgovaraju 90% i 80% korisne zapremine, na osnovu krive korisne zapremine
akumulacije prikazane na Slika 4-3.
Kriva zapremine akumulacije Gornji Vakuf
745
Nivo vode (mnm)
740
735
730
725
720
715
710
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Zapremina [% od Vkor]; Vkor=52.5 mil. m3
Slika 4-3: Kriva zapremine akumulacije Gornji Vakuf
Rezultati različitih simulacija u HMS-u sa različitim početnim uslovima dati su u Tabela 4-6.
4-16
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Tabela 4-6: Rezultati simulacija za rezervoar na lokaciji HE Gornji Vakuf
Parametar
Ukupna zapremina dotoka u akumulaciju
(mil m3)
Maksimalni dotok (m3/s)
Maksimalni oticaj (m3/s)
Ukupni oticaj (mil m3)
Povratni period oticaja (godina)
Maksimalna zapremina (mil m3)
Maksimalni nivo vode (mnm)
Smanjenje maksimalnog proticaja
nizvodno (%)
PNV=KNU=
740 mnm
PNV=737
mnm
(80%*Vkor)
PNV=737
mnm
(80%*Vkor)
PNV=738,5
mnm
(90%*Vkor)
12.1
12.1
12.1
12.1
96.6
44.0
9.8
5
60.9
741
96.6
12
2.8
1
56.4
739.8
96.6
4
1.04
Qsr
58.1
740.3
96.6
15
3.5
1.1
60.9
741
54
88
96
84.5
Skraćenice: PNV = početni nivo vode; KNU =kota normalnog uspora
Očigledno je da akumulacija Gornji Vakuf ima veliki potencijal smanjenja nizvodnog protoka, što je
i očekivano budući da prihvata dotoke iz manjeg dijela sliva Vrbasa. Zapremina koja je obezbijeđena
za zaštitu od poplava (1 m iznad normalnog nivoa vode) može umanjiti maksimalni proticaj za 54%.
Ako se nivo vode spusti na 90% korisne zapremine u akumulaciji prije nailaska poplavnog talasa,
smanjenje proticaja nizvodno iznosi čak 84,5%. Za 80% Vkor kao početne zapremine akumulacije,
prosječni protok se može ispustiti nizvodno bezbjedno po branu uz omogućavanje punog smanjenja
maksimalnog proticaja poplavnog talasa. Rezultantne krive iz HMS simulacije prikazane su na Slika
4-4.
Slika 4-4: Rezultati simulacije za akumulaciju Gornji Vakuf i početne uslove PNV=KNU
4-17
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Grafičkim prikazom rezultata datih u Tabela 4-6, može se utvrditi procenat smanjenja poplavnog
talasa za različite početne nivo vode. Ova kriva odnosa je prikazana na Slika 4-17 zajedno sa krivim
za sve ostale akumulacije.
Akumulacija Han Skela Visoka i Niska, novo rješenje
Han Skela Visoka je najveća predložena akumulacija u slivu Vrbasa. Opcija Han Skela Niska, koja je
novo rješenje, takođe je modelirana.
Poplava koja je analizirana se desila 17 januara 1970. Imala je, prema OSNOVI, vjerovatnoću od 5%
(ili 20-godišnji povratni period), uz vrijednost vrha poplavnog talasa od 273 m3/s. Makimalni
modelirani protok za period 1980-2010. iznosi 206 m3/s, a desio se 20. septembra 1983. Ovaj period
se koristi za simulaciju, ali je vrh poplavnog talasa prilagođen na vjerovatnoću od 1% (ili 100godišnji povratni period), što prema OSNOVI iznosi 394 m3/s. (U ovoj studiji se došlo do vrijednosti
od 287 m3/s, ali budući da je cilj ispitati najnepogodniji ili najgori scenario, koristi se maksimalni
određeni proticaj poplavnog talasa iz OSNOVE).
Odgovarajuća kriva zapremine akumulacije koja je korištena u analizi za Han Skelu Visoku
prikazana je na Slika 4-5. Kriva zapremine za novo rješenje Han Skela Visoka prikazana je na Slika
4-6 ((korisna zapremina za ovu akumulaciju nije poznata tako da je umjesto nje korištena ukupna
zapremina).
Kriva zapremine akumulacije Han Skela Visoka
465
Nivo vode (mnm)
455
445
435
425
415
405
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
Zapremina[% od Vkor]; Vkor=218 mil. m3
Slika 4-5: Kriva zapremine akumulacije za HE Han Skela Visoka
100
4-18
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Kriva zapremine akumulacije za HE Han Skela
405
Nivo vode (mnm)
400
395
390
385
Vtotal
380
Vi=Vkor
375
Hi=387 mnm
370
Hi=383 mnm
365
360
0
5
10
15
20
25
30
Zapremina[10 6 m3 ]
Slika 4-6: Kriva zapremine akumulacije za HE Han Skela Niska
Rezultantne vrijednosti simulacije u HMS-u su prikazane u Tabeli 4-7.
Tabela 4-7: Rezultati simulacije za akumulaciju Han Skela Niska i različite početne nivoe vode
Parametar
Ukupna zapremina dotoka u akumulaciju (mil m3)
Maksimalni dotok (m3/s)
Maksimalni oticaj (m3/s)
Ukupni oticaj (mil m3)
Povratni period oticaja (godina)
Maksimalna zapremina (mil m3)
Maksimalni nivo vode (mnm)
Smanjenje maksimalnog proticaja nizvodno (%)
PNV=KNU=
388 mnm
34.7
393
358
34.1
65
14.2
389
9
PNV=
387 mnm
34.7
393
347
33.3
50
14.2
389
11.7
PNV=
383 mnm
34.7
393
304
30.1
30
14.2
389
22.6
Smanjenje vrha poplavnog talasa za Han Skelu Nisku je prilično malo u slučaju pune akumulacije na
početku simulacije. Ako se smanji početni nivo vode u akumulaciji, dobija se veće smanjenje vrha
poplavnog talasa.
Grafički prikaz smanjenja maksimalnog protoka poplavnog talasa u zavisnosti od početnog nivoa
vode u akumulaciji je dat na Slika 4-17.
Akumulacija Bočac
HE Bočac je izgrađena 1981. godine sa akumulacijom korisne zapremine od 42,9 miliona m3.
Maksimalni uočeni poplavni talas se desio 7. januara 1970. sa protokom od 585 m3/s i
vjerovatnoćom pojave od 10% (vjerovatnoća pojave jedanput u 10 godina). Prema OSNOVI,
poplavni talas povratnog perioda 100 godina odgovara maksimalnom protoku od 900 m3/s. Za
interval simulacije korišten u HMS-u, korišten je poplavni period 20-25. juna 2010, koji odgovara
najvišoj vrijednosti poplavnog talasa koji se javio u hidrološkom modelu. Vrh poplavnog talasa je
podešen na vrijednost pri povratnom periodu od 100 godina.
4-19
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Odgovarajuća kriva zapremine akumulacije koja je korištena u analizi za Bočac prikazana je na Slika
4-7.
Kriva zapremine akumulacije Bočac
285
Nivo vode (mnm)
280
275
270
265
260
255
250
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Zapremina[% od Vkor]; Vkor=42.9 mil. m3
Slika 4-7: Kriva zapremine akumulacije Bočac
Pri scenarijima različitih početnih nivao akumulacije, rezultati simulacije su onakvi kakvi su
prikazani u Tabela 4-8.
Tabela 4-8: Rezultati simulacije za akumulaciju Bočac i različite poočetne nivoe vode
Parametar
Ukupna zapremina dotoka u akumulaciju (mil
m3)
Maksimalni dotok (m3/s)
Maksimalni oticaj (m3/s)
Ukupni oticaj (mil m3)
Povratni period oticaja (godina)
Maksimalna zapremina (mil m3)
Maksimalni nivo vode (mnm)
Smanjenje maksimalnog proticaja nizvodno (%)
PNV=KNU
=282 mnm
PNV=
279.5 mnm
(90% of Vkor)
PNV=
271.5 mnm
(50% of Vkor)
196.2
196.2
196.2
903.9
759
200.3
~50
55.3
283
16
903.9
719
193.4
903.9
620
178.8
55.2
283
20
55.2
283
31
Bočac ima nešto bolji procenat redukcije vrha poplavnog talasa od Han Skele Niske, do vrijednosti
od 31% onda kada početni nivo vode u akumulaciji odgovara 50% korisne zapremine. Ovaj procenat
smanjenja iznosi samo 16% za slučaj pune korisne zapremine u akumulaciji na početku simulacije.
Odnos između procenta smanjenja vrha poplavnog talasa u zavisnosti od početnog nivoa vode u
akumulaciji na početku simulacije prikazan je na Slika 4-17.
Akumulacija Janjske Otoke
Najbliža vodomjerna stanica predloženoj lokaciji Janjske Otoke se nalazi u Sarićima. Istorijski
poplavni talas za HS Sarići (sa posmatranim periodima 1969-1972, 1976, 1978 i 1980.) desio se 17.
januara 1970. za vršnim dotokom od 60,2 m3/s. Koristeći simulacije u hidrološkom modelu u
prethodnih 30 godina, maksimalni protok se desio septembra 1983. Obje vrijednosti imaju
4-20
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
vjerovatnoću od oko 20% (tj. povratni period 5 godina). Poplavni talas sa 1% vjerovatnoće (povratni
period 100 godina) je izračunat u studiji i ima vrijednost 103,4 m3/s, dok je u OSNOVI nešto veći i
iznosi 139,7 m3/s. U analizi je uzeta veća vrijednost protoka.
Nekoliko početnih nivoa vode u akumulaciji su dati za različite simulacije. Ovi nivoi su uzeti sa
krive zapremine prikazane na Slika 4-8 i oni odgovaraju punoj korisnoj zapremini, 90% i 85%
korisne zapremine. Smanjenje rezultujućeg vršnog protoka je prikazano u Tabela 4-9 za rješenje sa
višom branom (staro rješenje iz OSNOVE) i u Tabela 4-10 za novo rješenje sa nižom branom.
Kriva zapremine akumulacije Janjske Otoke
640
Nivo vode (mnm)
630
620
610
600
590
580
570
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Zapremina[% od Vkor]; Vkor=72.5 mil. m3
Slika 4-8: Kriva zapremine akumulacije Janjske Otoke
Tabela 4-9: Rezultati simulacije za akumulaciju Janjske Otoke-staro rješenje i različite početne
nivoe vode
Parametar
Ukupna zapremina dotoka u akumulaciju (mil
m3)
Maksimalni dotok (m3/s)
Maksimalni oticaj (m3/s)
Ukupni oticaj (mil m3)
Povratni period oticaja (godina)
Maksimalna zapremina (mil m3)
Maksimalni nivo vode (mnm)
Smanjenje maksimalnog proticaja nizvodno (%)
12
PNV=
627.5 mnm
(90% Vkor)
12
PNV=
625 mnm
(85% Vkor)
12
139.5
93
10
20
85.3
631
33
139.5
40
4.3
2
85.2
631
71.3
139.5
20
2.2
1
82
629.5
86
PNV=KNU
=630 mnm
Rješenje sa višom branom i većom akumulacijom očito daje veće smanjenje vrha poplavnog talasa.
Čak i sa punom korisnom zapreminom akumulacije, zapremina namijenjena za prihvatanje
poplavnog talasa može da primi čak 33% niži maksimalni protok. Veća raspoloživa zapremina na
početku simulacije daje veće smanjenje, kao što je grafički prikazano na Slika 4-17.
4-21
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Tabela 4-10: Rezultati simulacije za akumulaciju Janjske Otoke-novo rješenje
12
PNV=
577,5 mnm
(90% Vkor)
12
PNV=
577 mnm
(85% Vkor)
12
139.5
108
11.7
30
11.2
581
22.5
139.5
95
10.26
20
11.1
580.9
32
139.5
81
8.75
10
11.2
581
42
PNV=KNU=
580 mnm
Parametar
Ukupna zapremina dotoka u akumulaciju (mil
m3)
Maksimalni dotok (m3/s)
Maksimalni oticaj (m3/s)
Ukupni oticaj (mil m3)
Povratni period oticaja (godina)
Maksimalna zapremina (mil m3)
Maksimalni nivo vode (mnm)
Smanjenje maksimalnog proticaja nizvodno (%)
Iako novo rješenje Janjske Otoke smanjuje vrh poplavnog talasa manje od starog rješenja sa višom
branom iz OSNOVE, ovo smanjenje nije zanemarljivo. Čak iako je akumulacija puna prije nailaska
poplavnog talasa, protok poplavnog talasa povratnog perioda 100 godina se može smanjiti 30 godina
(ili 22,5% smanjenja vrha poplavnog talasa), što je značajno.
Akumulacija Vrletna Kosa
Nema dostupnih osmotrenih proticaja za akumulaciju lociranu na lokaciji HE Vrletna Kosa na pritoci
Ugar. Maksimalni poplavni talas se koristi iz rezultata hidrološkog modela za dugoročnu simulaciju
(tj. za period od 31 godine, 1980-2010.). Ovaj dio sliva je kalibrisan u skladu sa podacima
objavljenim u OSNOVI - koristeći prosječne protoke na lokacijama HE i na ušću u Vrbas.
Prema rezultatima modeliranja, maksimalni poplavni talas se desio juna 2010. godine (ovo je bio
period velikih proticaja u cijelom slivu Vrbasa). Poplavni talas povratnog perioda 100 godina iz
OSNOVE stvara vršni dotok od 244 m3/s. Ova vrijednost je unesena u HMS kao maksimalni dotok
prilikom analize potencijala akumulacije u cilju zaštite nizvodnih područja od poplava. Kriva
zapremine za Vrletnu Kosu je prikazana na Slika 4-8.
Kriva zapremine akumulacije Vrletna Kosa
510
Nivo vode (mnm)
500
490
480
470
460
450
440
430
420
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Zapremina[% od Vkor]; Vkor=95.0 mil. m3
Slika 4-9: Kriva zapremine akumulacije Vrletna Kosa
Rezultati simulacije za različite početne uslove u akumulaciji prikazani su u Tabela 4-11.
4-22
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Kriva zavisnosti smanjenja vršnog protoka i nivoa vode u akumulaciji je prikazana na Slika 4-17.
Tabela 4-11: Rezultati simulacije u akumulaciji Vrletna Kosa i različite početne nivoe vode
Parametar
Ukupna zapremina dotoka u akumulaciju (mil
m3)
Maksimalni dotok (m3/s)
Maksimalni oticaj (m3/s)
Ukupni oticaj (mil m3)
Povratni period oticaja (godina)
Maksimalna zapremina (mil m3)
Maksimalni nivo vode (mnm)
Smanjenje maksimalnog proticaja nizvodno
(%)
28.6
PNV=
497,5 mnm
(90% Vkor)
28.6
PNV=
495 mnm
(85% Vkor)
28.6
244
192
26.1
30
114.9
501
21.3
244
130
20.4
10
115.2
501
47
244
85
14.1
2
115.1
501
65
PNV=KNU
=500 mnm
Da bi se pokazalo koliko veće smanjenje protoka vrha poplavnog talasa se može postići ako se
omogući viši maksimalni nivo vode u akumulaciji (viši od 1 m iznad KNU), ovaj proračun je izvršen
za neke od akumulacija.
U pogledu opsega izgradnje pa čak i troškova, ova razlika nije velika kada je maksimalni nivo vode 1
ili 2 m iznad normalnog nivoa vode ako se time može postići bolja zaštita nizvodnih područja od
poplava.
Što se tiče akumulacije Vrletna Kosa, a pod uslovom da je KMU 2 m iznad KNU, početni nivo vode
iznosi 495 mnm, a maksimalni protoci se snižavaju sa 85 m3/s na 65 m3/s. Izraženo u procentima, to
predstavlja 73% umjesto 65% smanjenja vršnog protoka.
Akumulacija Čelinac
Akumulacija Čelinac se nalazi oko 7,4 km uzvodno od HS Vrbanja. Na ovoj stanici se maksimalni
istorijski talas desio juna 2010, što je u skladu sa rezultatima modeliranja. Vršni protok je izračunat
na vrijednost 481,91 m3/s i jednak je poplavnom talasu od 3,5% vjerovatnoće ili povratnom periodu
30 godina.
Prema proračunima iz Modula 1 - poglavlje 5, povratni period 100 godina ima vršni protok od 615
m3/s. Ova vrijednost je u OSNOVI niža (588 m3/s), i stoga da bi se dobio najnepovoljniji scenario ,
za interval simulacije u HMS-u je uzet 20-24, jun 2010, uz vršni protok od 615 m3/s.
4-23
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Kriva zapremine akumulacije Čelinac
235
Nivo vode (mnm)
230
225
220
215
210
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Zapremina[% od Vkor]; Vkor=43.0 mil. m3
Slika 4-10: Kriva zapremine akumulacije Čelinac
Odnos između smanjenja vršnog protoka i nivoa vode u akumulaciji je prikazan na Slika 4-10.
Rezultati simulacije za različite početne uslove u akumulaciji su prikazani u Tabela 4-12.
Tabela 4-12: Rezultati simulacija za akumulaciju Čelinac i različite početne nivoe vode
Parametar
Ukupna zapremina dotoka u akumulaciju (mil
m3)
Maksimalni dotok (m3/s)
Maksimalni oticaj (m3/s)
Ukupni oticaj (mil m3)
Povratni period oticaja (godina)
Maksimalna zapremina (mil m3)
Maksimalni nivo vode (mnm)
Smanjenje maksimalnog proticaja nizvodno
(%)
PNV=KNU
=233 mnm
PNV=
231,2 mnm
(85% Vkor)
PNV=
226,5 mnm
(50% Vkor)
113.9
113.9
113.9
615
546
110.9
55
60
234
615
498
103.8
35
60.1
234
615
400
89
15
60.1
234
11
19
35
Ako je maksimalni nivo vode 2 m iznad KNU za akumulaciju Čelinac, odnosno 235 mnm i početnog
stanja od 85%* Vkor, smanjenje vrha poplavnog talasa bi iznosilo 28% (ili 440 m3/s, ili protok sa 25godišnjim povratnim periodom) umjesto 19% (ili 498 m3/s, ili protok sa 35-godišnjim povratnim
periodom) kako je prikazano u Tabela 4-12.
Akumulacija Grabovica
Akumulacija Grabovica ima sličan kapacitet kao akumulacija Čelinac. Budući da u blizini nema
vodomjernih stanica na kojima bi se pratili podaci, koriste se rezultati modeliranja i vrijednosti iz
OSNOVE za definisanje 1% vjerovatnoće (povratni period 100 godina) protoka vrha poplavnog
talasa, čija vrijednost je izračunata na 190 m3/s. Interval simulacije je isti kao za Čelinac.
4-24
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Kriva zapremine akumulacije Grabovica
485
Nivo vode (mnm)
480
475
470
465
460
455
450
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Zapremina[% od Vkor]; Vkor=35.0 mil. m3
Slika 4-11: Kriva zapremine akumulacije Grabovica
Odnos između smanjenja vršnog protoka i početnog nivoa vode u akumulaciji prikazan je na Slika
4-11. Pri scenarijima različitih početnih nivoa akumulacije, rezultati simulacija se vide u Tabela
4-13.
Tabela 4-13: Rezultati simulacija za akumulaciju Grabovica i različite početne nivoe vode
Parametar
Ukupna zapremina dotoka u akumulaciju
(mil m3)
Maksimalni dotok (m3/s)
Maksimalni oticaj (m3/s)
Ukupni oticaj (mil m3)
Maksimalna zapremina (mil m3)
Maksimalni nivo vode (mnm)
Smanjenje maksimalnog proticaja nizvodno
(%)
PNV=KNU
=480 mnm
PNV=
477 mnm
(90% Vkor)
PNV=
470,5 mnm
(50% Vkor)
37
37
37
196.4
164
37.1
46
481
196.4
130
30.4
46.3
481
196.4
68
18.3
46.2
481
16.5
34
65
U slučaju višeg maksimalnog nivoa vode (KMU) tj. kad bi KMU bio 482 mnm, onda bi smanjenje
vrha poplavnog talasa nizvodno za PNV = 477 mnm iznosilo 43 % (protok iz akumulacije
maksimalno112 m3/s) umjesto 34% (protok iz akumulacije maksimalno 130m3/s ).
Akumulacija Šiprage
Akumulacija Šiprage se nalazi oko 10 km uzvodno od Grabovice i, prema podacima iz OSNOVE,
povratnom periodu od 100 godina odgovara protok od 99 m3/s.
4-25
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Kriva zapremine akumulacije Šiprage
610
Nivo vode (mnm)
600
590
580
570
560
550
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Zapremina[% od Vkor]; Vkor=54.0 mil. m3
Slika 4-12: Kriva zapremine akumulacije Šiprage
Odnos između smanjenja vršnog protoka i početnog nivoa vode u akumulaciji je prikazan na Slika
4-12. Rezultati simulacija za različite početne uslove u akumulaciji prikazani su u Tabela 4-14.
Tabela 4-14: Rezultati simulacija za akumulaciju Šiprage i različite početne nivoe vode
Parametar
Ukupna zapremina dotoka u akumulaciju
(mil m3)
Maksimalni dotok (m3/s)
Maksimalni oticaj (m3/s)
Ukupni oticaj (mil m3)
Maksimalna zapremina (mil m3)
Maksimalni nivo vode (mnm)
Smanjenje maksimalnog proticaja nizvodno
(%)
PNV=KNU
=233 mnm
PNV=
231,2 mnm
(85% Vkor)
PNV=
226,5 mnm
(50% Vkor)
19.7
19.7
19.7
100.6
77
19
69.2
601
100.6
46
12.3
69.3
601
100.6
7
2.4
69.1
600.9
23.5
54
93
Akumulacija Šiprage pokazuje prilično dobre mogućnosti zadržavanja poplavnog talasa, ali ipak vrši
kontrolu relativno malih proticaja i malih zapremina poplavnih talasa budući da je smještena u
gornjem dijelu sliva rijeke Vrbanje gdje su mali prosječnim godišnji proticaji. Odnos između
smanjenja vršnog protoka i početnog nivoa vode u akumulaciji prikazan je na Slici 4.17.
Bolji rezultati se postižu u simulaciji kod PNV = 597 mnm ako je KMU = 602mnm. Tada se dobija
smanjenje od 67% umjesto 54%, ili maksimalni protok (vršni oticaj) iz akumulacije umjesto 46 m3/s
je 33 m3/s.
4.2.3 Kaskadni efekat akumulacija Šiprage-Grabovica-Čelinac
Kombinacija tri akumulacije Šiprage-Grabovica-Čelinac se koristi u velikom broju različitih
vodoprivrednih scenarija (vidi poglavlje 3.3). Konsultant je želio da utvrdi „kaskadni“ efekat kada
sve tri akumulacije rade zajedno, tokom poplavnog talasa povratnog perioda 100 godina
(vjerovatnoća od 1 %). Ovi rezultati su poređeni na nizvodnoj vodomjernoj stanici na rijeci Vrbanji,
4-26
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
prikazujući efekte sa i bez ove tri akumulacije. Rezultantni dijagrami su prikazani na Slika 4-13 za
KNU, a na Slika 4-14 za 90% korisne zapremine. Pored toga, na Slika 4-15 je prikazana varijanta sa
akumulacijom koja omogućava maksimalni nivo vode koji je 2 m iznad normalnog nivoa. Rezultati
simulacija za ove tri akumulacije su u Tabela 4-15.
700
600
Q (m3 /s)
500
400
300
Sa reyervoa rima I
PNV=KNU
200
Bez rezervoa ra
100
24-Jun-10
23-Jun-10
22-Jun-10
21-Jun-10
20-Jun-10
0
Slika 4-13: Rezultujući hidrogram oticaja na HS Vrbanja sa i bez rezervoara, PNV=KNU
700
600
Q (m3 /s)
500
400
300
Sa rezervoa rima
200
100
Bez rezervoa ra
24-Jun-10
23-Jun-10
22-Jun-10
21-Jun-10
20-Jun-10
0
Slika 4-14: Rezultujući hidrogram oticaja na HS Vrbanja sa i bez rezervoara, PNV=90%*Vkor
700
600
Q (m3 /s)
500
400
300
Sa rezervoa rima
200
Bez rezervoa ra
100
Sa rezervoa rima ,
KMU=KNU+2m
24-Jun-10
23-Jun-10
22-Jun-10
21-Jun-10
20-Jun-10
0
Slika 4-15: Rezultujući hidrogrami oticaja na HS Vrbanja sa i bez rezervoara i KMU=KNU+2m
4-27
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Tabela 4-15: Rezultati oticaja na HS Vrbanja za tri različita scenarija
Parametar
Bez
akumulacije
Sa
akumulacijama
PNV=KNU
Sa
akumulacijama
PNV=
90%*Vkor
614
100
539.6
57
426
20
Sa
akumulacijama,
PNV=90%*Vkor,
KMU je 2 m
iznad KNU
369
12
0.0
12.1
30.6
40
Vršni protok (m3/s)
Povratni period (godina)
Smanjenje vrha poplavnog talasa
nizvodno (%)
Kao što se može vidjeti, postoji značajno smanjenje nizvodnog vrha poplavnog talasa za početni nivo
vode koji je podešen na 90% korisne zapremine. U pogledu statistike, ovo smanjuje vrh poplavnog
talasa sa povratnog perioda od 100 godina na 20 godina.
U pogledu mjera zaštite od poplava duž riječnih poteza nizvodno od ovih akumulacija na rijeci
Vrbanji, čak i smanjenje poplavnog talasa od 12% (za početni nivo vode jednak KNU) može smanjiti
protok na 75 m3/s, što je značajno smanjenje koje pokazuje korist od kaskadnih brana/akumulacija na
istoj rijeci.
Pomenuti podaci ilustruju najnepovoljniji scenario tako da je prilično vjerovatno da se nizvodno
može postići još bolje smanjenje poplavnog talasa. Kaskada akumulacija na Vrbanji je stoga dobar
primjer njihovih korisnih uticaja na smanjenja poplavnog talasa nizvodno, ali, naravno, ovo je jedino
istinito onda kada su u kaskadi veće akumulacije koje imaju neki/značajan kapacitet zadržavanja
poplavnog talasa. Kaskada tipa manjih protočnih brana i manjih akumulacija ne bi imala takve
pozitivne efekte.
4.2.4 Rezime i zaključci
Sumarni rezultati analize ublažavanja efekata poplavnog talasa iz ovog poglavlja prikazani su u Tabela 4-16 i Tabela 4-17 ispod. Ovi rezultati su takođe grafički prikazani na Slika 4-16.
Tabela 4-16: Rezultati analiza za velike akumulacije na slivu Vrbasa i uslove PNV=KNU
Akumulacija/sistem
Gornji Vakuf
Maksimalni protok
povratnog perioda
100godina na
lokaciji brane
akumulacije (m3/s)
96.6
Proticaj
nizvodno od
akumulacije
(m3/s)
Kota
normalnog
uspora KNU
(mnm)
Početni
nivo vode u
akumulaciji
(mnm)
Smanjenje
vrha
poplavnog
talasa (%)
44
740
740
54.5
Han Skela Visoka
393
225
464
464
42.7
Han Skela novo rješenje
393
358
388
388
8.9
903.9
759
282
282
16.0
Vrletna Kosa
244
192
500
500
21.3
Janjske otoke
139.5
93
630
630
33.3
Šiprage
100.6
77
600
600
23.5
Grabovica
196.4
164
480
480
16.5
615
546
233
233
11.2
Bočac
Čelinac
4-28
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Tabela 4-17: Rezultati analiza za velike akumulacije na slivu Vrbasa i uslove PNV=85%*Vkor
Akumulacija/sistem
Gornji Vakuf
Maksimalni protok
povratnog perioda
100godina na
lokaciji brane
akumulacije (m3/s)
96.6
Proticaj
nizvodno od
akumulacije
(m3/s)
Kota
normalnog
uspora KNU
(mnm)
Početni
nivo vode u
akumulaciji
(mnm)
Smanjenje
vrha
poplavnog
talasa (%)
4
740
737.7
91.7
Han Skela Visoka
393
120
464
458.5
69.4
Han Skela novo rješenje
393
304
388
383
22.6
903.9
719
282
279
22.0
Vrletna Kosa
244
85
500
495
65.2
Janjske otoke
139.5
20
630
625
42.0
Šiprage
100.6
46
600
595.5
64.2
Grabovica
196.4
130
480
477.5
38.0
615
498
233
231.2
19.0
Bočac
Procenat umanjenja maksimalnog proticaja (%)
Čelinac
100
90
80
70
60
50
PNV=KNU
40
PNV=85%*Vkor
30
20
10
0
Gornji Han Skela Han Skela Bočac
Vakuf
Visoka
Niska
Vrletna
Kosa
Janjske
Otoke
Šiprage Grabovica Čelinac
Slika 4-16: Umanjenje vrha poplavnog talasa za pojedinačne akumulacije
Odnos između procenta smanjenja vrha poplavnog talasa i početnog nivoa vode u akumulacijama
tokom simulacije je prikazan na Slika 4-17 za sve akumulacije. Slika 4-17 je korisna jer prikazuje
koliko se može postići smanjenje nizvodnog vrha poplavnog talasa za određenu akumulaciju u
zavisnosti od toga koliko brana zadrži vode prije nailaska poplavnog talasa.
4-29
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Procenat smanjenja maksimalnog proticaja (%)
100
90
80
Gornji Vakuf
70
Janjske Otoke
60
Ha n Skela Visoka
Šiprage
50
Vrletna Kosa
40
Grabovica
Janjske Otoke novo rješenje
30
Bočac
20
Čelina c
Ha n Skela Niska
10
0
70
75
80
85
90
95
100
Početna zapremina vode u akumulaciji(% od Vkorisno )
Slika 4-17: Zavisnost smanjenja maksimalnog proticaja poplavnog talasa i početne zapremine vode u
akumulaciji
Rezultati gornje analize jasno pokazuju da:
•
•
•
Postoji određeno smanjenje vršnog protoka za svaku akumulaciju, čak i kad je puna (tj. voda na
KNU prije poplavnog talasa, što je najnepovoljniji scenario).
Postoji značajno smanjenje vršnog protoka nizvodno kada je smanjen nivo vode u
akumulacijama - npr, od 100% do 85% od korisne zapremine.
Korištenje kaskadnih akumulacija na jednom riječnom potezu (poput onog na rijeci Vrbanji)
može značajno da doprinese smanjivanju nizvodnog poplavnog talasa. Međutim, ovaj odnos
važi ako akumulacije imaju značajniju zapreminu koja može da primi značajnu zapreminu
poplavnog talasa.
4.2.5 Efekat smanjenja poplavnog talasa za definisane razvojne opcije
Pored prethodne analize, analizirane su predložene razvojne opcije u pogledu njihovih pozitivnih
efekata na smanjenje vrha poplavnog talasa. Stanica Delibašino Selo je uzeta kao kontrolna tačka da
bi se pokazalo koliko se smanjenje vrha poplavnog talasa može postići sa svakom od razvojnih
opcija (RO). Delibašino Selo je pogodno za ovakvu vrstu analize i to iz dva razloga. Prvo, nisu
predložene akumulacije nizvodno od Delibašinog Sela. Drugo, nizvodno od Delibašinog Sela se
nalazi početak Lijevče polja, područja poznatog kao vodoplavno.
Analiza je vršena simulacijom u hidrološkom modelu za dva scenarija:
•
Jedan scenario je pretpostavljao da je početni nivo vode u akumulacijama na normalnom nivou
(KNU) za svaku akumulaciju u razvojnim opcijama. Ovo znači da su sve akmulacije bile
napunjene na početku simulacije (tj. pri nailasku poplavnog talasa). Proračun je pokazao veoma
malo smanjenje (samo do 8%), što znači da zapremine namjenjene prihvatanju poplavnog talasa
(1 m iznad KNU) imaju samo lokalni značaj i da pri prenošenju poplavnog talasa nizvodno
akumulacije imaju veoma mali uticaj na zaštitu od poplava.
4-30
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
•
S druge strane, druga simulacija je pretpostavljala početnu korisnu zapreminu od 85% ukupne
korisne zapremine za sve akumulacije u razvojnim opcijama; ovo daje mnogo bolje rezultate. U
Tabela 4-18 ispod, početni nivoi vode su dati za pojedinačne akumulacije u RO.
Akumulacija
Gornji
Vakuf
Han Skela
Visoka
Janjske
Otoke
Vrletna
Kosa
Bočac
Šiprage
Grabovica
Čelinac
Tabela 4-18: Početni nivoi vode u akumulacijama pri simulaciji sa Vpoč=85%*Vkor
PNV odgovara 85% od
korisne zapremine (mnm)
737.7
(740)*
458.5
(464)
625
(630)
495
(500)
279
(282)
595.5
(600)
477.5
(480)
231.2
(233)
Izvor: Proračun Konsultanta sa podacima o akumulacijama iz OSNOVE
*U zagradama su navedene vrijednosti KNU u akumulacijama (što je jednako punoj korisnoj zapremini)
Slijedeća Tabela 4-19 prikazuje definisane razvojne opcije iz poglavlja 3 ovog izvještaja.
Tabela 4-19: Analizirane razvojne opcije
RO#
1
2
3
4
5
6
Nazivi akumulacija u razvojnoj opciji (RO)
Gornji
Vakuf
Gornji
Vakuf
Gornji
Vakuf
Gornji
Vakuf
Gornji
Vakuf
Gornji
Vakuf
Han Skela
Visoka
Janjske
otoke
Janjske
otoke 1
Janjske
otoke 1
Janjske
otoke 1
Janjske
otoke 1
Vrletna
Kosa
Vrletna
Kosa
Vrletna
Kosa
Vrletna
Kosa
Šiprage
Grabovica
Čelinac 1
Šiprage
Grabovica
Čelinac 1
Šiprage
Grabovica
Šiprage
Grabovica
Čelinac 1
Šiprage
Grabovica
Čelinac 1
Vrletna
Kosa
Rezultirajuća smanjenja vrijednosti vrha poplavnog talasa na profilu HS Delibašino Selo za svih šest
razvojnih opcija prikazana su na Slika 4-18.
4-31
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Hidrogrami oticaja na HS Delibašino Selo za različite RO
1600
1400
1200
Q (m3 /s)
1000
Bez rezervoara
RO 1
800
RO 2
600
RO 3
RO 4
400
RO 5
RO 6
200
25‐Jun‐10
24‐Jun‐10
23‐Jun‐10
22‐Jun‐10
21‐Jun‐10
20‐Jun‐10
19‐Jun‐10
0
Slika 4-18: Hidrogrami oticaja na profilu HS Delibašino Selo za 6 razvojnih opcija
U Tabela 4-20 dati su rezultantni protoci maksimuma poplavnog talasa za svih šest razvojnih opcija
uz odgovarajuće procente smanjenja protoka poplavnog talasa, kao i povratni period određenog
oticaja.
Tabela 4-20: Maksimalni proticaji poplavnih talasa za 6 razvojnih opcija na profilu HS Delibašino Selo
Razvojne opcije
Postojeće stanje
Razvojna opcija 1
Razvojna opcija 2
Razvojna opcija 3
Razvojna opcija 4
Razvojna opcija 5
Razvojna opcija 6
Maksimalni
protok
poplavnog talasa
(m3/s)
Procenat smanjenja
vrha poplavnog talasa
(%)
Povratni period
poplavnog talasa
(godina)
1518
1022
1170
1276
1183
1246
1358
0.0
-32.7
-22.9
-15.9
-22.0
-17.9
-10.5
100
15
35
50
35
45
65
Pored prethodne analize, Slika 4-19 prikazuje razliku u procentima smanjenja vrha poplavnog talasa
za različite pretpostavljene maksimalne nivoe vode (KMU). Za sve akumulacije, 1 m iznad
normalnog nivoa vode je uzet kao maksimalni nivo vode. Stoga, iz prethodno navedenih razloga,
proračun je ponovljen za maksimalni nivo vode od 2 m iznad normalnog nivoa vode za slijedeće
akumulacije: Janjske Otoke, Vrletna Kosa, Šiprage, Grabovica i Čelinac.
Zbog njihove lokacije, ove akumulacije imaju mogućnost zadržavanja dodatne zapremine vode a da
pri tome nema plavljenja uzvodnih naselja. Procjena je da ovi scenariji obezbjeđuju dodatnih 5%
smanjenja vrha poplavnog talasa, što je, iako naizgled malo, statistički značajno (smanjuje povratni
period iskazan u godinama za svaku RO). U Tabela 4-21, smanjenje maksimalnog proticaja
poplavnog talasa je prikazan za obje varijante KMU sa odgovarajućim povratnim periodom pojave
4-32
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
smanjenih vrijednosti protoka na VS Delibašino Selo (smanjenih sa 100-godišnjeg proticaja vrha
poplavnog talasa).
Procenat smanjenja maksimalnog proticaja(%)
0
‐5
‐10
‐15
‐20
KMU=KNU+1m
‐25
KMU=KNU+2m
‐30
‐35
‐40
RO1
RO2
RO3
RO4
RO5
RO6
Razvojna opcija
Slika 4-19: Poređenje smanjenja maksimalnih proticaja za dvije varijante usvojene kote maksimalnog uspora
Tabela 4-21: Poređenje smanjenja protoka vrha poplavnog talasa + povratni period smanjenog protoka za
različite KMU
Razvojna
opcija
KMU=KNU+1m
Smanjenje
Povratni period
vrha
smanjenog
poplavnog
protoka (u
talasa (%)
godinama)
KMU=KNU+2m
Smanjenje
Povratni period
vrha
smanjenog
poplavnog
protoka (u
talasa (%)
godinama)
RO 1
-32.7
15
-37.6
10
RO 2
-22.9
35
-28.5
20
RO 3
-15.9
50
-19.8
40
RO 4
-22.0
35
-26.6
20
RO 5
-17.9
45
-22.4
35
RO 6
-10.5
65
-11.7
64
Na kraju, rangiranje različitih sistema akumulacija u pogledu smanjenja vrha poplavnog talasa
prikazano je u Tabela 4-22. Najbolje smanjenje poplavnog talasa na nivou cijelog sliva je
ustanovljeno u onim razvojnim opcijama u kojima su predviđene dvije velike akumulacije tj. Gornji
Vakuf i Han Skela.
Najmanji potencijal smanjenja poplavnog talasa je postignut u onim razvojim opcijama koje
isključuju akumulacije na rijeci Vrbanji (Šiprage, Grabovica i Čelinac).
Međutim, generalno optimalna razvojna opcija zavisi od drugih faktora, koji su analizirani u
poglavlju 5 - Multikriterijumska analiza razvojnih opcija, gdje je rangiranje prema mogućnosti
smanjenja poplavnog talasa takođe uzeto u obzir.
4-33
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Tabela 4-22: Rangiranje razvojnih opcija prema mogućnosti umanjenja poplavnog talasa
Rang
Razvojna
opcija
1
RO 1
2
RO 2
3
RO 4
4
RO 5
5
RO 3
6
RO 6
Akumulacije obuhvaćene datom razvojnom opcijom (RO)
Gornji
Vakuf
Gornji
Vakuf
Gornji
Vakuf
Gornji
Vakuf
Gornji
Vakuf
Gornji
Vakuf
Han Skela
High
Janjske
Otoke 1
Janjske
Otoke 1
Janjske
Otoke 1
Janjske
Otoke 1
Janjske
Otoke 1
Vrletna
Kosa
Vrletna
Kosa
Vrletna
Kosa
Vrletna
Kosa
Vrletna
Kosa
Šiprage
Grabovica
Čelinac 1
Šiprage
Grabovica
Čelinac 1
Šiprage
Grabovica
Čelinac 1
Šiprage
Grabovica
Čelinac 1
Šiprage
Grabovica
Osnovna preporuka iz ove analize je da se prilikom razvoja upravljanja vodnim resursima u
slivu Vrbasa treba ozbiljno razmotriti uvođenje tehnika prognoze vremenskih prilika npr.
prognoze nailaska velikih voda. Predviđanjem velikih količina padavina unaprijed kao i
preduzimanjem koraka na smanjenju zapremine akumulacija unaprijed (tj. ispuštanjem vode),
omogućiće se da iste akumulacije prihvate veće količine vode poplavnog talasa, što će dovesti do
smanjenja maksimalnog protoka poplavnog talasa nizvodno.
4.3
Procjena i sposobnost prilagođavanja na klimatske promjene
Konsultant je u ovom dijelu definisao određene klimatske scenarije i pokušao da izvrši procjenu
ekvivalentnog potencijalnog uticaja na sliv Vrbasa.
Važno je napomenuti da analizu klimatskih promjena treba posmatrati sa mnogo predostrožnosti.
Procjena klimatskih promjena zahtjeva veliki broj pouzdanih i dosljednih podataka da bi se mogli
donijeti zaključci bilo kojeg stepena pouzdanosti.
Glavna svrha ove procjene za studiju o Vrbasu nije da se izvrši predviđanje klimatologije u
budućnosti već da se izvrši procjena kakav se uticaj može očekivati i da se predlože mjere adaptacije
na ovakve trendove ili promjene, pod pretpostavkom da postoji određen trend ili promjena u
klimatskim parametrima.
Dakle, ako se tokom analize dobiju rezultati koji ukazuju na promjenu u nekim od klimatskih
parametara – na primjer, jasno povećanje ili smanjenje padavina i/ili temperature, onda je važno
odrediti na koji način donosioci odluka nadležni za sliv Vrbasa mogu reagovati i kakve se mjere
ublažavanja i adaptacije mogu poduzeti za određenu lokaciju.
Ako bi Konsultant mogao donijeti zaključak da neće doći do značajnih promjena u analiziranim
klimatskim parametrima; utvrđenim putem različitih proračuna i stručnih procjena, onda bi se moglo
zaključiti da u budućnosti (analizirani vremenski okviri 2020. i 2040.) značajne promjene koje
zahtjevaju definisanje konkretnih mjera adaptacije na klimatske promjene ne bi bile potrebne.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
4-34
Metodološka procedura dobijanja klimatskih scenarija se uglavnom utvrđuje od strane Svjetske
meteorološke organizacije (SMO) i Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC)16. Ona
zahtjeva osnovni scenario od najmanje 30 godina posmatranja i klimatološki scenario/scenarije u
budućnosti.
U osnovi postoje tri tipa mogućih klimatskih scenarija koji se koriste u praksi:
1. Sintetički klimatski scenario koji se dobija kombinovanjem priraštaja promjene klimatskog
parametra (temperature, nivoa padavina itd.) sa osnovnim klimatskimscenariom da bi se dobila
izmijenjena serija dnevne klime tj. klimatoloških podataka;
2. Analogni klimatski scenario u kojem se koristi scenario tople klime iz prošlosti kao budući
scenario (vremenski analogni scenario) ili u kojem se koristi dnevna klima nekog drugog
područja sa, najčešće, toplijom klimom (prostorni analogni scenario);
3. Rezultantne vremenske serije klimatskih parametara iz simulacija klimatskog modela (dalje u
tekstu: Opšti modeli cirkulacije - OMC).
U pogledu raspoloživih podataka i prakse koja se danas koristi širom svijeta, navedeni Scenario 3,
koristeći rezultate OMC, se usvaja kao klimatski scenario u budućnosti za sliv Vrbasa do godine
2040. Takođe, ovaj specifični pristup za analizu klimatskih promjena je definisan u Projektnom
zadatku.
Unoseći rezultate OMC kao ulazni podatak u postojeću postavku hidrološkog modela u programu
HMS i pokretanjem simulacije modela, bilo je moguće dobiti vrijednosti dnevnih protoka. Ovi
protoci su zatim poređeni sa sa osmotrenim klimatskim podacima za period 1980-2010. da bi se
moglo doći do određenih nalaza i zaključaka.
4.3.1
Procjena uticaja klimatskih promjena
Korišteni rezultati izvršene OMC simulacije: opis i diskusija
OMC je matematička prezentacija „atmosferske“ (AOMC) ili „okeanske“ (OOMC) cirkulacije na
osnovu Navier-Stoksovih jednačina17.
Prema ovim jednačinama, kompleksni kompjuterski programi pokreću simulaciju cirkulacije
atmosfere i/ili okeana. U posljednje vrijeme su u fokusu integrisani (vezani) modeli za atmosferuokean. Za studiju sliva Vrbasa odabrana su dva modela: Ovi modeli su:
•
•
Rezultati pokretanja simulacije: ECHAM5/MPIOM sa metodom dinamičke regionalizacije
(regionalni CLM klimatski model je inkorporiran u OMC) i
GFDL CM2 sa metodom statističke regionalizacije.
Za oba ova modela, koristi se period 2001-2040 za dva IPCC scenarija "A1B" i "B1".
Ispod se nalazi kratak opis pomenuta dva scenarija18:
16
J. F. Feenstra, I. Burton, J.B. Smith, R.S.J. Tol, Handbook on methods for climate change impact assessment and
adaptation strategies, United Nations Environment Programme and Institute for Environmental Studies, October
1998.
17
Navier-Stokes jednačine, nazvana po fizičaru i inženjeru Klod-Luj Navieru i matematičaru i fizičaru Sir Džordžu
Gabrijelu Stoksu, opisuje kretanje fluida.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
•
•
4-35
Scenario A1B pripada grupi A scenarija kojima se opisuje svijet u budućnosti sa rapidnim
ekonomskim rastom, najvećim brojem stanovnika sredinom vijeka i padom broja stanovnika
nakon toga, svijet novih i efikasnijih tehnologija. Podgrupe opisuju jedan od alternativnih
pravaca tehnoloških promjena u energetskom sistemu tj. izvore fosilne i nefosilne energije, gdje
podgrupa A1B predstavlja balansirane izvore energije (koji se ne oslanjaju previše na određeni
izvor energije).
Scenario B1 opisuje sve sličniji svijet sa istim obrascem rasta populacije kao što je opisano u
A1, ali sa rapidnim promjenama ekonomske strukture u pravcu pružanja usluga i informatičke
ekonomije, kao i pojavom resursno efikasnih tehnologija i smanjenjima potrošnje materijala u
proizvodnji roba i pružanju usluga (globalno rješenje bez dodatnih klimatskih inicijativa).
ECHAM5/MPIOM je vezani model opšte cirkulacije razrađen u Institutu za meteorologiju "Maks
Plank" u Hamburgu, SR Njemačka (u daljem tekstu "proizvođač podataka"). Proizvođač podataka je
izračunao regionalne klimatske scenarije (podaci iz simulacije klime - CLM) na zahtjev Saveznog
ministarstva obrazovanja i istraživanja. Podaci su dostupni putem baze podataka Arhive klimatskih i
ekoloških podataka Svjetskog centra klimatskih podataka. CLM se izračunava u Njemačkom
računskom centru klimatskih podataka (DRKZ), a kao region klimatskog modela se uzima Evropa,
koji se izrađuje za period 1960-2010. Na internet stranici DKRZ-a, dostupni su rezultati modela za
dva IPCC scenarija, A1B i B1, sa početkom 2001. pa sve do 2050.
Rezolucija podataka za rezultate CLM su na skali od 0,2° u oba pravca, istok-zapad i sjever-jug (oko
22 km u jednom pravcu). Jedna od velikih prednosti ovog modela je mogućnost uključivanja lokalnih
faktora poput tipa tla ili evapotranspiracije, ali ipak kvalitet ovog modela umnogome zavisi od opšteg
vezanog modela cirkulacije ECHAM5/MPIOM, kao glavnog pokretača CLM-a. Ovo je usljed
nemogućnosti CLM-a da izvrši korekciju moguće ECHAM5/MPIOM reprodukcije važnih
atmosferskih karakeristika.
Vezani model laboratorije geofizičke dinamike fluida, verzija 2.1 (GFDL CM2.1, u daljem tekstu
CM2.1), predstavlja integrisani atmosfersko-okeanski model razvijen u NOAA19 GFDL u Nju
Džerziju, SAD. Ovo je vodeći klimatski model korišten u Četvrtom izvještaju o procjeni IPCC
zajedno sa modelima razrađenim u Institutu "Maks Plank". Rezolucija podataka je 2° u pravcu istokzapad i 2,5° u pravcu sjever-jug, a raste do 0,1x0,1° (ovo je približno ekvivalentno kvadratu površine
10x10 km) putem metode statističke regionalizacije, analize regresije i bilinearne interpolacije.
Iz dva opisana klimatska modela dobijene su vremenske serije za šest meteoroloških stanica u slivu
Vrbasa (Banjaluka, Bugojno, Jajce, Mrkonjić Grad, Šipovo i Srbac) za dva scenarija: A1B i B1.
Razlozi za i protiv ova dva klimatska modela su prilično slični, ali se konačni prikazi revidiraju
putem poređenja rezultata klimatskog modela sa posmatranim rezultatima na postojećim stanicama
za period 2001-2010. Ove meteorološke stanice su prikazane na Slika 4-20.
18
19
Izvor: IPCC Izvještaj o trećoj procjeni - Klimatske promjene 2001. Izvještaj o sintezi - Tehnički rezime
Nacionalna uprava za atmosferu i okean
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
4-36
Slika 4-20: Lokacije padavinskih stanica u slivu Vrbasa korištenih u analizi klimatskih promjena
Poređenje rezultata simulacije i osmotrenih podataka u periodu 2001-2010.
Da bi se dobila jasnija slika kako efikasno klimatski model vrši predviđanje količine padavina,
poređeni su rezultati simulacija modela CLM i CM2.1 sa osmotrenim podacima da bi se utvrdila
greška predviđanja modela. Opseg raspoloživih podataka za poređenje količina padavina je
desetogodišnji period 2001-2010.
Na Slika 4-21 i Slika 4-22 prikazan je dijagram vjerovatnoće za empirijsku raspodjelu rezultata
modela CLM i CM2.1 zajedno sa raspodjelom osmotrenih podataka prema Log Pearson 3 funkcija
raspodjele i intervalima povjerenja od 95%. Obje grupe podataka za oba scenarija A1B i B1 u
periodu 2001-2010 se nalaze izvan granica intervala povjerenja, što implicira da, na osnovu
izmjerene količine padavina, rezultujuće padavine iz simulacije klimatskog modela nisu pouzdani.
Ovo znači da su rezultujuće vrijednosti padavina u OCM modelu procijenjene uz veliku grešku u
poređenju sa izmjerenim vrijednostima.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
4-37
Slika 4-21: Dijagram vjerovatnoće osmotrenih podataka i podataka klimatskih modela zaperiod 2001-2010,
stanica Banjaluka
Slika 4-22: Dijagram vjerovatnoće osmotrenih podataka i podataka klimatskih modela za period 2001-2010,
stanica Bugojno
Na Slika 4-23 upoređene su vrijednosti prosječnih mjesečnih padavina za dva klimatska modela sa
osmotrenim podacima na stanici Banjaluka. Razlika je očigledna u oba slučaja; npr. za ljetne mjesece
razlika u prosječnim mjesečnim padavinama između posmatranih i modeliranih podataka je čak 30
mm ili više, što za veličinu sliva Vrbasa predstavlja grešku u prosječnom protoku na ušću od oko 45
m3/s.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
4-38
Kod CLM modela padavine u zimskim i ljetnim mjesecima su ocijenjene prenisko, dok su vrijednosti
proljećnih i jesenskih mjesečnih padavina veće. Kod modela CM2.1, rezultati su mnogo bolji, osim
za period juni-septembar, gdje su podaci iz modela mnogo niži od osmotrenih podataka. Prosječna
mjesečna procentualna greška u modelu CLM iznosi oko 21%, dok kod modela CM2.1 iznosi 11%.
Slika 4-23: Poređenje vrijednosti mjesečnih padavina za CLM (lijevo) i CM2.1 (desno) model za stanicu
Banjaluka i period 2001-2010.
Što se tiče godišnjih količina padavina, dato je poređenje rezultata na Slika 4-24 i Slika 4-25. Na
lokaciji stanice Banjaluka, podaci scenarija CLM B1 prilično dobro slijede posmatranu krivu
podataka, ali su vrijednosti niže do 35%. Nasuprot tome, scenario CLM A1B pokazuje veliku
varijabilnost u vrijednostima godišnjih padavina, a razlike u nekim od posmatranih godina su takođe
do 35%.
Slika 4-24: Dijagram godišnjih padavina sa prikazanim trendovima, stanica Banjaluka
Vrijednosti modelirane sume godišnjih padavina u CM2.1 modelu za stanicu Bugojno su mnogo veće
od osmotrenih podataka (čak za 45% za 2003. godinu - vidi Slika 4-25). Ova razlika u modeliranim
padavinama prilično značajno varira za druge stanice, neke su dosta veće, a druge dosta manje od
stvarnih podataka.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
4-39
Slika 4-25: Dijagram sume godišnjih padavina sa prikazanim trendovima, stanica Bugojno
Pored toga, kriva kumulativnih padavina za period od 10 godina za dva klimatska modela i stanicu
Banjaluka prikazan na Slika 4-26. Konstantno prenisko ocjenjivanje iznosa padavina je očigledno,
tako da nakon perioda od 10 godina dobijamo razliku u posmatranim i modeliranim zbirovima
padavina između 1000 mm i 2000 mm. Stoga, može se zaključiti da će hidrološki model za ove
primijenjene vrijednosti padavina za buduće scenarije dati prilično niže vrijednosti protoka od
realnih.
Slika 4-26: Krive kumulativnih padavina iz klimatskih modela CLM (lijevo) i CM2.1 (desno), stanica
Banjaluka
Iz svega pomenutog se može zaključiti da podaci modela CM2.1 daju realnije rezultate; međutim,
slaganje je promjenljivo od stanice do stanice. U Tabela 4-23, su prikazani procenti grešaka za
prosječne vrijednosti padavina između posmatranih podataka i ova dva klimatska modela. Ove
vrijednosti su za period 2001-2010. Razlike u apsolutnim vrijednostima variraju od 1,2% do 26,5%
za podatke modela CM2.1 i od 8,6% do čak 67,1% za podatke modela CLM.
4-40
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Tabela 4-23: Poređenje posmatranih srednjih godišnjih padavina (SGP) i klimatskih modela CLM i CM21.
za period 2001-2010
%
grešk
a
%
grešk
a
%
grešk
a
Posmatrano
2001-2010
1077.20
CLM 20012010, A1B
899.66
-16.5
791.27
-8.6
552.73
-35.3
721.50
-36.1
899.66
17.7
333.13
-67.1
CLM 20012010, B1
837.14
-22.3
740.14
-14.5
526.37
-38.4
705.88
-37.5
837.14
9.5
352.77
-65.1
CM2.1 20012010, A1B
1150.00
6.8
911.91
5.3
913.59
6.9
1142.74
1.2
912.54
19.4
914.95
-9.5
CM2.1 20012010, B1
954.26
11.4
939.66
8.5
944.09
10.4
945.41
-16.3
967.08
26.5
945.25
-6.5
865.88
Jajce
854.95
%
greška
%
Banja
Luka
Bugojno
Mrkonjić
Grad
%
Grupa
podataka
1129.72
Srbac
Šipovo
greška
764.40
greška
1011.20
U Tabela 4-24 je prikazano opšte poređenje podataka srednjih godišnjih padavina (SGP). Ono što je
analizirano i uvršteno u proračun za period osmotrenih podataka zavisi od raspoloživih podataka u
Konsultantovoj bazi podataka, dok je kao period klimatskih podataka korišten period 2011-2040.
Stoga bi Tabela 4-24 trebala biti indikator klimatskih promjena u smislu toga koliko će se promijeniti
srednja vrijednost padavina u budućnosti u poređenju sa istim vrijednostima u prošlosti, na primjer
od prije 30-40 godina. Međutim, u zaključku iz poređenja za period 2001-2010, klimatski scenario je
pretjerano potcijenio vrijednosti padavina.
Tabela 4-24: Opšte poređenje vrijednosti SGP raspoloživih podataka i podataka iz klimatskog modela
Grupa podataka
Banja
Luka
Posmatrano
1961-2010
1050,6
CLM 2011-2040,
A1B
893.8
-14.9
787.1
-6.3
560.6
916.6
-12.8
800.6
-4.7
987.2
-6.0
917.9
1018.4
-3.1
1000.6
CLM 2011-2040,
B1
CM2.1 20112040, A1B
CM2.1 20112040, B1
%
Razlika
Bugojno
%
Razlika
Mrkonjić
Grad
Srbac
Šipovo
Nema podataka
za periode
Nema podataka
za periode
Nema podataka
za periode
-36.5
742.5
893.8
353.9
579.6
-34.4
756.2
916.6
371.9
9.2
917.7
3.9
976.1
903.8
920.0
19.1
1006.0
13.9
1007.5
1033.5
1003.6
840,4
Jajce
%
Razlika
883,4
Generalno gledano, podaci klimatskog modela ne pružaju pouzdane rezultate padavina za analizirani
period 2001-2010. za koje posjedujemo posmatrane podatke za poređenje. Međutim, ako
pretpostavimo da će se isti opseg greške javiti u budućnosti (greška između rezultujućih padavina iz
OCM-a i padavina koje će se stvarno desiti) uz ove ulazne podatke o padavinama, rezultujući
proticaji iz hidrološkog modela će biti pretjerano niži nego u prethodnom periodu 1980-2010.
Ova tvrdnja se odnosi na dalju regionalizaciju i adaptaciju raspoloživih podataka OCM-a putem
različitih matematičkih i statističkih metoda, što nije u zadatku ovog projekta.
4-41
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Rezultati scenarija klimatskog modela CM2.1 su prema ovoj studiji tačniji od rezultata CLM-a, i te
rezultantne vrijednosti dnevnih padavina će se dalje u analizi koristiti kao klimatski scenariji u
budućnosti koji će se unositi u hidrološki model i simulirati oticaji. Na ovaj način je prihvaćen trend
klimatskih promjena (povećanje ili smanjenje količine voda u budućnosti), dok su vrijednosti tema
razmatranja i ostavljaju se za obradu u nekim budućim studijama.
Režim padavina - poređenje rezultata simulacije klimatskog modela CM2.1 za period 2011-2040 i
osmotrenih podataka za period do 2010
Kao što smo zaključili na početku ovog dijela, scenariji klimatskih promjena se ne mogu smatrati
predviđanjima klime u budućnosti nego potencijalnim, "šta-ako" tipom scenarija, omogućavajući njegov
uticaj da bude analiziran i predstavljen zajedno sa osnovnim mjerama ublažavanja i adaptacije tj. kako se
spremiti za takve nove klimatske uslove ako do njih dođe.
Trendovi padavina u scenarijima A1B i B1 se razlikuju od stanice do stanice. Padavine na svim
stanicama imaju trend smanjenja ukupnih količina padavina za oba scenarija, osim stanica Banjaluka i
Jajce, gdje podaci o padavinama pokazuju veoma mali rast. Ovaj trend smanjenja godišnjih padavina je
posebno brz za stanice Srbac, Mrkonjić Grad i Šipovo.
Mjerodavni dijagrami godišnjih padavina sa prikazanim trendovima su date u Prilogu A ovog izvještaja.
U daljem tekstu su dati procenti razlika između posmatranih padavina (u prošlosti) i onih modeliranih u
OCM-u za dva scenarija A1B i B1.
U Tabela 4-25 su date razlike u procentima za vrijednosti mjesečnih padavina u poređenju sa
osmotrenim padavinama za scenarije A1B i B1.
Tabela 4-25: Razlike (%) vrijednosti mjesečnih padavina između osmotrenih padavina i padavina iz CM2.1
Jan
Feb
Mar
Apr
Maj
Jun
Jul
Avg
Sep
Okt
Nov
Dec
Banja Luka
A1B
30.3
32.9
1.1
-5.6
-3.1
-39.0
-56.6
-43.2
-37.4
4.7
-11.2
-7.0
B1
19.5
21.2
-4.5
0.9
-3.6
-19.1
3.9
-13.2
-34.9
0.8
-7.4
-6.9
Bugojno
A1B
92.8
68.6
42.2
12.6
23.4
-28.0
-54.8
-34.8
-24.6
25.5
-2.1
26.2
B1
73.6
50.4
28.9
18.1
19.2
-1.4
20.5
-2.0
-20.7
20.1
0.9
25.0
Jajce
A1B
110.6
54.4
41.6
9.9
-2.9
-35.2
-57.0
-35.7
-13.4
42.0
22.0
38.0
B1
90.2
38.5
30.1
16.0
-5.1
-12.4
9.5
-3.1
-9.6
35.8
26.0
36.9
Mrkonjić Grad
A1B
33.8
7.3
12.9
-22.7
-5.4
-42.0
-59.9
-46.2
-43.4
8.1
-22.7
-15.3
B1
20.7
-3.6
3.9
-18.1
-7.3
-22.0
0.2
-19.3
-41.2
3.3
-20.0
-16.1
Srbac
A1B
87.4
102.3
70.2
31.0
39.2
-12.9
-17.6
-28.5
-26.3
19.1
27.4
38.2
B1
77.1
88.7
68.6
41.1
41.3
11.8
83.9
13.7
-23.7
15.8
33.1
40.3
Šipovo
A1B
88.0
51.0
55.6
21.9
18.0
-20.0
-51.2
-31.0
-15.0
18.1
-5.3
14.9
B1
68.8
35.1
42.2
28.6
15.0
8.3
24.1
3.0
-11.6
12.6
-2.4
13.6
Kao što se može vidjeti iz Tabela 4-25, vrijednosti razlika mjesečnih padavina se kreću od 59%
nižih do 110% većih od osmotrenih vrijednosti.
4-42
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Pri poređenju vrijednosti maksimalnih dnevnih padavina zaključuje se da su vrijednosti maksimalnih
dnevnih padavina generalno niže nego za period somatranja. Stoga je ukupna količina padavina
prognozirana klimatskim modelom niža, a režim padavina je izbalansiraniji i bez dnevnih skokova.
Tabela 4-26: Vrijednosti maksimalnih dnevnih padavina za osnovni i dva predviđena klimatska scenarija
Stanica
Banja
Luka
Bugojno
Jajce
Šipovo
Srbac
Mrkonjić
Grad
Scenario
Jan
Feb
Mar
Apr
Maj
Jun
Jul
1961-2010
41.6
64.2
63.5
45.8
54.8
86.8
A1B 2011-2040
21.9
24.4
18.8
23.2
40.4
24.0
B1 2011-2040
21.0
22.5
26.6
28.5
22.2
1951-2010
63.1
44.3
57.3
51.4
A1B 2011-2040
23.0
27.2
21.9
26.9
Max
Mjesec
maksimu
ma
47.4
103
Avg
21.7
40.4
Maj
38.0
47.5
Okt
Avg
Sep
Okt
Nov
Dec
48.5
103
62.2
80.0
49.9
18.4
29.9
30.4
27.8
27.7
34.8
20.4
27.8
45.1
47.5
35.2
48.4
61.4
60.0
55.0
105
78.0
62.8
78.1
105
Sept
44.2
23.9
17.6
27.6
31.7
27.7
32.1
24.6
44.2
Maj
B1 2011-2040
22.9
22.4
27.7
30.5
22.9
36.8
19.1
26.5
38.4
51.2
36.9
36.6
51.2
Okt
1961-2010
42.3
49.5
37.6
61.9
63.1
66.5
71.7
51.4
65.4
53.3
64.0
60.0
71.7
Jul
A1B 2011-2040
22.4
26.0
20.2
24.7
43.1
23.8
17.0
28.0
31.0
27.0
30.0
22.7
43.1
Maj
B1 2011-2040
22.0
22.0
26.5
29.9
22.4
35.7
19.1
26.3
40.3
49.6
36.7
37.0
49.6
Okt
2006-2010
31.8
26.5
45.4
43.1
34.3
56.1
58.6
40.7
46.2
47.9
34.5
39.7
58.6
Jul
A1B 2011-2040
23.2
27.2
20.8
24.7
45.3
25.0
17.5
28.4
32.0
28.0
30.6
23.6
45.3
Maj
B1 2011-2040
23.1
22.8
27.2
31.8
23.5
36.5
19.6
28.0
40.1
50.8
38.9
38.1
50.8
Okt
2006-2010
22.1
18.2
38.3
18.7
28.2
41.2
24.2
25.2
23.1
32.4
18.3
16.4
41.2
Jun
A1B 2011-2040
21.0
27.1
19.8
22.4
32.5
24.9
21.0
34.2
28.8
30.2
23.5
24.3
34.2
Avg
B1 2011-2040
20.5
24.5
26.0
26.3
26.1
31.9
22.6
31.8
53.7
54.7
29.3
37.2
54.7
Okt
2006-2010
27.4
30.6
27.7
33.9
28.7
65.0
37.6
38.0
38.7
57.3
28.5
42.6
65.0
Jun
A1B 2011-2040
23.2
26.8
20.5
24.4
44.6
25.1
18.0
29.0
31.9
27.9
30.1
23.0
44.6
Maj
B1 2011-2040
22.9
23.0
27.4
31.6
23.5
36.4
20.1
28.3
41.6
50.4
38.5
38.5
50.4
Okt
Kako je prikazano u Tabela 4-26, može se očekivati da će maksimalne dnevne padavine u budućem
periodu do 2040. biti do 76% niže nego ranije. Ovo se čini šokantnom razlikom i teško je i zamisliti
da će se ovako nešto zapravo desiti. Bez obzira na to, sama činjenica da se količina padavina
smanjuje podrazumijeva da donosioci odluka u slivu Vrbasa moraju biti spremni za ovako nešto.
Trendovi godišnjih padavina u većini analiziranih vremenskih serija pokazuju pad (tendencija je da
količina godišnjih padavina vremenom opada). Međutim, ovo se ne bi trebalo pomiješati sa
vrijednostima srednjih godišnjih padavina, koje su veće za vremenske serije na svim stanicama (osim
za Banjaluku i Mrkonjić Grad) nego prema podacima iz prošlosti. Ovo je usljed veoma malog broja
sušnih dana (samo 20%), ali su prosječne vrijednosti svih dnevnih padavina po stanicama veoma
niske (oko 2,5 mm). Distribucija dnevnih padavina je mnogo drugačija nego za podatke iz prošlosti.
Ovo je takođe slučaj sa mjesečnim padavinama. Naravno, ova promjena se odražava na vrijednosti
godišnjih padavina, što se takođe može uočiti na Log-Pearson III dijagramima funkcije vjerovatnoće.
Ove mape, kako za posmatrane padavine tako i za one modelirane u klimatskom modelu date su u
Prilogu A ovog izvještaja.
Rezultati simulacije klimatskih scenarija
Prema Trećem izvještaju IPCC-a, očekivanja u pogledu promjene klime na Balkanu i u okolini sliva
Vrbasa su da će klima ostati nepromijenjena u smislu padavina ili da će doći do velikog pada prema
nekim scenarijima; što se tiče temperatura, doći će do nadprosječnog zagrijavanja.20 Dobijeni podaci
20
IPCC, Tehnički rezime Izvještaja radne grupe I (Technical summary of the Working Group I Report), 2003. Referentne slike su slike 21 i 23.
4-43
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
sa vezanog klimatskog modela CM2.1 generalno daju niže vrijednosti dnevnih i mjesečnih padavina
tokom ljetnih mjeseci. Postavlja se pitanje kakav će efekat ovo imati na vrijednosti protoka. U
slijedećem dijelu se ovo analizira putem simulacije procesa padavine-oticaj u kalibrisanom
hidrološkom modelu sliva Vrbasa u HEC-HMS.
U HMS-u su pridužene dvije vremenske serije za svaku mjernu stanicu: jedna za scenario A1B, a
druga za scenario B1. Rezultati simulacije se upoređuju sa rezultatima simulacije osnovnog scenarija
1980-2010 pokrenute sa vrijednostima osmotrenih padavina na stanicama.
Važno je napomenuti da su sve tri simulacije pokrenute sa istim parametrima i istim načinima
proračuna u HMS modelu; samo su vrijednosti padavina promijenjene na meteorološkim stanicama i
datumi simulacija. Na ovaj način razlika postaje relativna tj. dva klimatska scenarija nasuprot
osnovnom scenariju (osmotreni klimatski parametri). Simulirane serije oticaja se upoređuju u
pogledu srednjih godišnjih i mjesečnih vrijednosti. U daljem tekstu je prikazan odgovarajući uticaj
ovih izabranih scenarija.
Uticaj klimatskih promjena na režim voda
Razlike u prosječnoj vrijednosti protoka u osnovnom (osmotrenevrijednosti) scenariju i dva scenarija
buduće klime za tipične riječne profile/hidrološke stanice date su u Tabela 4-27 i predstavljene
grafički na Slika 4-27 i Slika 4-28.
Tabela 4-27: Vrijednosti protoka za tipične stanice u slivu Vrbasa (osnovni + dva klimatska scenarija)
Stanica
Model 19802010
A1B 2011-2040
(%)
A1B 2011-2040
(m3/s)
B1 2011-2040 (%)
B1 2011-2040
(m3/s)
Gornji Vakuf
4.10
-3.29
3.96
-8.12
3.77
Daljan
16.64
-6.03
15.64
-14.42
14.24
Han Skela
24.54
-6.02
23.06
-14.54
20.97
Kozluk
28.11
-5.74
26.50
-13.99
24.18
Sarići
13.19
-1.61
12.98
-4.30
12.62
Volari
35.36
-1.34
34.89
-3.79
34.02
Milaševci
6.03
-2.97
5.85
-7.58
5.57
Bočac
70.99
-3.35
68.62
-8.65
64.85
Banja Luka
89.42
-3.79
86.03
-9.32
81.08
D.Obodnik
7.59
-4.01
7.29
-10.13
6.82
Vrbanja
16.31
-7.13
15.15
-16.35
13.64
Delibašino Selo
114.95
-4.17
110.16
-10.03
103.42
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
4-44
Slika 4-27: Razlike u vrijednostima prosječnih protoka za specifične stanice u slivu Vrbasa (%)
Jasno je da postoji smanjenje vrijednosti protoka za oba scenarija A1B i B1, posebno za B1.
Prosječni protok se smanjio u opsegu od -1,3% do -7,1% za scenario A1B, a od -3,8% do -16,3% za
scenario B1. Slika 4-28 jasno prikazuje ove umanjene vrijednosti protoka. Za neke stanice, npr.
Gornji Vakuf, ovo smanjenje je manje, a za druge stanice poput Delibašinog Sela ili Banjaluke ono je
veće.
Slika 4-28: Prosječne vrijednosti protoka za stanice u slivu Vrbasa (osnovni + dva klimatska scenarija)
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
4-45
Poređenje raspodjele mjesečnih protoka pokazuje smanjenje tokom ljetnih mjeseci, što je primjetno
iz poređenja vrijednosti padavina. Na Slika 4-29, Slika 4-30 i Slika 4-31 promjene prosječnih
mjesečnih protoka su prikazane za stanice Gornji Vakuf, Han Skela i Delibašino Selo. Mada izgleda
da uzvodne promjene oko Gornjeg Vakufa nisu prevelike, postoji ukupni pad vrijednosti protoka
između posmatranih podataka i klimatskih scenarija duž vodotoka do ušća u Savu.
Slika 4-29: Poređenje prosječnih mjesečnih protoka na stanici Gornji Vakuf, rijeka Vrbas
Slika 4-30: Poređenje prosječnih mjesečnih protoka na stanici Han Skela, rijeka Vrbas
Slika 4-31: Poređenje prosječnih mjesečnih protoka na stanici Delibašino Selo, rijeka Vrbas
Prilikom procjene dobijenih protoka na pritokama Vrbasa (vidi Slika 4-32, Slika 4-33 i Slika 4-34)
zaključuje se da postoji generalno smanjenje protoka u cijelom slivnom području kada se uporede
dva klimatska scenarija A1B i B1 sa osmotrenim podacima.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
4-46
Slika 4-32: Poređenje prosječnih mjesečnih protoka na stanici Milaševci, rijeka Ugar
Slika 4-33: Poređenje prosječnih mjesečnih protoka na stanici Volari, rijeka Pliva
Slika 4-34: Poređenje prosječnih mjesečnih protoka na stanici Vrbanja, rijeka Vrbanja
U pogledu prosječnih protoka, količina vode u slivu je smanjena u oba klimatska scenarija, što je
očekivano iz režima padavina u scenariju. Prema modeliranim protocima maskimalni protoci se
takođe smanjuju (do 15% smanjenje velikih voda). Takođe je važno utvrditi šta se dešava sa malim
vodama (sušna sezona), što je opisano u slijedećem dijelu.
4-47
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Uticaj klimatskih promjena na vodoprivredni sektor, godina 2020.
Prema prethodno predstavljenim rezultatima u prijašnjim modulima studije o Vrbasu, mjeseci sušne
sezone su od velikog značaja za vodoprivredni sektor. U ovom dijelu se vrši analiza uticaja
klimatskih promjena u vodoprivrednom sektoru za period do 2020. godine.
Kao što se vidi u prethodnim dijelovima ovog poglavlja, za zadate klimatske scenarije u budućnosti
može se očekivati značajan pad vrijednosti protoka u periodu maj-septembar. Ovo je izračunato i
upoređeno sa rezultatima datim u poglavlju 7 Modula 1 (upravljanje vodama), a rezultanto
povećanje/smanjenje je prikazano u Tabela 4-28 ispod.
Tabela 4-28: Procenti smanjenja/povećanja vrijednosti protoka u sušnom periodu, period do 2020 godine
Vrijednost
Razlika u procentima po mjesecima
(%)
Scenari
o
Maj
Jun
Jul
Avg
Vrijednost
Sep
Razlika u procentima po mjesecima
(%)
Scenari
o
Han Skela
Prosječna
godina
Sušna godina
Minimalni
mjesečni
Sušna godina
Minimalni
mjesečni
Jun
Jul
Avg
Sep
Delibašino selo
A1B
-4,5
-21,7
-26,4
-23,2
-19,6
B1
-9,2
-24,8
-26
-27,8
-25,8
A1B
9,7
1
-39,1
-17,7
-20,8
B1
1,6
-1
-25
-17,1
-33,1
A1B
6,1
10,3
-7,4
20
14,8
B1
2
2,5
-7,1
7,6
3,6
Prosječna
godina
A1B
-4,1
-13,9
-16,4
-15,7
-14,1
B1
-7,2
-17,2
-17,5
-20,2
-17
Sušna
godina
A1B
5,2
3,6
-1,8
14,1
1,7
B1
1
0
-3,5
4,1
-1,9
Minimalni
mjesečni
A1B
-1,1
6,4
-20,7
5,3
-5,8
B1
-6
3,3
-13,3
3,2
-23,9
Kozluk
Prosječna
godina
Maj
Ušće rijeke Vrbas
A1B
-4,6
-21,2
-24,7
-21,5
-17,7
B1
-9,4
-24
-24,4
-25,8
-23,7
A1B
6,1
9,6
-5,7
17,4
12,4
B1
1,9
2,4
-5,4
6,5
2,8
A1B
9,9
0,4
-36,4
-16,1
-19,3
B1
1,6
-1,2
-23,1
-15,7
-38,3
Prosječna
godina
A1B
-4,1
-14,4
-18
-15
-16,3
B1
-7,3
-18,5
-19,4
-20,4
-20,3
Sušna
godina
A1B
6
3,6
-6,8
15,6
-7,5
B1
2
-1,6
-8,2
5,2
-12,3
Minimalni
mjesečni
A1B
-2,5
7,5
-23,9
5,3
-8,5
B1
-6,3
2,2
-16,3
4,7
-27,8
Međuentitetska linija FBiH/RS
Prosječna
godina
Sušna godina
Minimalni
mjesečni
A1B
-3,4
-13,3
-14
-12,6
-10,3
B1
-6,6
-15,6
-14,3
-15,9
-13,6
A1B
4,4
4,1
-0,7
9,1
5,8
B1
1
0,8
-1,2
3
-0,2
A1B
6,4
0,1
-20
-8,5
-12,8
B1
1
-1,3
-13
-9,5
-26
Vrijednosti protoka prema promjenama prikazanim u Tabela 4-28 date su u tabeli u Prilogu A ovog
izvješaja. Grafici vrijednosti protoka za osnovni i dva klimatska scenarija dati su na Slika 4-36, Slika
4-37 i Slika 4-38.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
4-48
Slika 4-35: Protok – ušće Vrbasa u rijeku Savu za tri scenarija do 2020 – prosječna godina
Slika 4-36: Protok – ušće Vrbasa u rijeku Savu za tri scenarija do 2020 – sušna godina
Slika 4-37: Protok – ušće Vrbasa u rijeku Savu za tri scenarija do 2020 – minimalni mjesečni protoci
Za prosječnu godinu, smanjenje prosječnih mjesečnih vrijednosti je veoma očito – od maksimalnog
smanjenja od 26m3/s u junu do minimalnog od oko 6m3/s u maju.
4-49
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Prosječni protoci za sušnu godinu su uglavnom veći prema scenarijima klimatskih promjena, a
posebno za avgust, gdje je povećanje 3m3/s za B1 i 7 m3/s za scenario AB1. Za mjesece juli i
septembar prisutno je smanjenje, ali ne suviše veliko ( do 5m3/s).
Što se tiče minimalnih mjesečnih protoka, ovi podaci su neujednačeniji i daju više varijacija iz
mjeseca u mjesec, gdje jun i avgust u ova dva scenarija pokazuju veće količine vode nego ranije, dok
je u julu i septembru pad količine vode uočljiv (5-7 m3/s).
Uticaj klimatskih promjena na vodoprivredni sektor, godina 2040.
U ovom dijelu se vrši analiza uticaja klimatskih promjena u vodoprivrednom sektoru za period do
2040. godine. Može se vidjeti da su ove razlike još veće nego za prethodni period do 2020., što se
mora očekivati budući je da trend smanjenja vrijednosti količine padavina dugoročno očekivaniji.
Ove razlike u procentima su prikazane u Tabela 4-29, a vrijednosti protoka u Prilogu A ovog
izvješaja.
Tabela 4-29: Porast/smanjenje – protok u sušnom periodu za 5 karakterističnih regiona u slivu Vrbasa, period
do 2040. godine
Vrijednost
Razlika u procentima po mjesecima
(%)
Scenari
o
Maj
Jun
Vrijednost
Razlika u procentima po mjesecima
(%)
Jul
Avg
Sep
Scenari
o
Prosječna
godina
A1B
-7
B1
Sušna
godina
A1B
Minimalni
mjesečni
Jul
Avg
Sep
-17,3
-21,7
-18,5
-14,2
-11,7
-20,6
-21,4
-19,9
-23,3
3,8
0,1
-4,3
0,9
1,7
B1
-0,9
-6,8
-5,8
4,1
-8,1
A1B
0,9
5,4
-21,4
2,3
-14,9
-7,1
-5
-1,7
-3,4
-28,8
Han Skela
Prosječna
godina
Sušna godina
Minimalni
mjesečni
Sušna godina
Minimalni
mjesečni
Jun
Delibašino selo
A1B
-7,3
-24,6
-33
-24,5
-19,3
B1
-14,1
-28,3
-30,2
-25,8
-33,3
A1B
5,5
-2,8
-12,8
-0,8
9,3
B1
-0,8
-9,1
-11,5
7,6
-8,3
A1B
5,2
7,7
-41,4
-31,2
-32,1
B1
-0,2
-14,7
-6,3
-25,2
-39,6
B1
Kozluk
Prosječna
godina
Maj
Ušće rijeke Vrbas
A1B
-7,5
-24
-31,1
-22,9
-17,7
B1
-14,3
-27,5
-28,6
-24,1
-30,9
A1B
5,4
-2,7
-10,6
-0,8
8,6
B1
-0,8
-8,8
-9,2
6,5
-7,6
A1B
5,2
7,1
-38,5
-28,6
-30
B1
-0,1
-14,2
-5,8
-23
-36,4
Prosječna
godina
A1B
-6,8
-17,7
-23,8
-18,2
-16,3
B1
-11,7
-22
-23,4
-19,8
-26,3
Sušna
godina
A1B
5,3
-1
-9,4
2,4
-7,5
B1
-0,1
-8,5
-12
5,2
-16,7
Minimalni
mjesečni
A1B
-0,4
8
-24,2
2,4
-17,5
B1
-7,8
-6,8
-3,6
-3,9
-31,4
Međuentitetska linija FBiH/RS
Prosječna
godina
Sušna godina
Minimalni
mjesečni
A1B
-6,4
-16,4
-18,9
-15,2
-11,3
B1
-10,9
-18,9
-18
-16,2
-19,5
A1B
3,5
-0,8
-2,8
-0,1
3,9
B1
-0,7
-5,3
-2,8
3
-5,4
A1B
6,4
0,1
-20
-8,5
-12,8
B1
0
-8,5
-3,6
-13,7
-29,9
Dijagrami vrijednosti protoka za osnovni i dva klimatska scenarija dati su na Slika 4-38, Slika 4-39 i
Slika 4-40.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
4-50
Slika 4-38: Protok – ušće Vrbasa u rijeku Savu za tri scenarija do 2040 – prosječna godina
Slika 4-39: Protok – ušće Vrbasa u rijeku Savu za tri scenarija do 2040 – sušna godina
Slika 4-40: Protok – ušće Vrbasa u rijeku Savu za tri scenarija do 2040 – minimalni mjesečni protoci
Zaključci izvedeni za 2040. godinu su prilično slični onima za 2020, osim raspona razlika koji je
nešto veći, u svim slučajevima.
4-51
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Prosječni protoci su se smanjili za 15-30 m3/s na ušću Vrbasa u Savu, sušna godina postaje još
sušnija (do 7 m3/s manje nego u osnovnom scenariju), osim maja i avgusta, kada se čini da je više
vode nego u osnovnom scenariju (do 3m3/s).
Minimalni mjesečni protoci su smanjeni za sve mjesece u scenariju B1, do 6 m3/s za mjesec
septembar. Dok su za scenario A1B minimalni protoci u julu smanjeni za oko 3 m3/s. S druge strane,
junski minimalni protoci iz osnovnog scenarija povećani su za oko 6,5 m3/s.
Uticaj klimatskih promjena na hidroenergetske razvojne opcije
Uticaj klimatskih promjena u pogledu proizvodnje energije analiziran je putem preračunavanja
potencijalne proizvodnje sa novim vremenskim serijama protoka dobijenim iz simulacije u
hidrološkom modelu sa padavinama iz klimatskog scenarija.
Po izvršenom proračunu, za lokacije HE na različitim dijelovima rijeke Vrbas i njenih pritoka,
zaključci su slijedeći:
•
•
•
•
•
najveće smanjenje proizvodnje energije je na dijelu od HE Gornji Vakuf do HE Han Skela;
što se tiče riječnih sekcija Vrbasa od Han Skele do Razboja, pad proizvodnje energije je za
svaku lokaciju manji od 10%;
što se tiče pritoke Plive, takođe se bilježi pad proizvodnje do 8%;
proizvodnja energije na Ugru je u padu;
što se tiče pritoke Vrbanje, u gornjem dijelu sliva je proizvodnja energije u manjem porastu (oko
6%), ali poslije Čelinca nema promjene u proizvodnji energije kod većine HE, osim HE Čelinac
i HE Vrbanja 1, 2 i 3, gdje je proizvodnja energije u padu.
U Tabela 4-30 dat je detaljniji prikaz promjene u proizvodnji energije za ova dva scenarija.
Tabela 4-30: Pregled promjene u proizvodnji energije za dva klimatska scenarija do 2040. godine
Dio rijeke Vrbas ili njena
pritoka
HE na Vrbasu do Han Skele
Han Skela-Razboj
Pliva
(uključujući rijeku Janj)
Ugar
Vrbanja
Scenario A1B
Scenario B1
Proizvodnja energije je smanjena od 17% do -28%
Proizvodnja energije je smanjena od -4%
do -12% Za neke lokacije ostaje
nepromijenjena.
Proizvodnja energije je smanjena od -3%
do -18%
Proizvodnja energije je smanjena od -6%
do -11%
Proizvodnja energije je povećana od 6%
do 8% na lokacijama u gornjem toku. Na
lokacijama poslije Kotor Varoša, pad
proizvodnje se kreće od -16% do -19%.
Proizvodnja energije je smanjena od 15% do -27%
Proizvodnja energije je smanjena od -3%
do -10%
Proizvodnja energije je smanjena od -3%
do -17%
Proizvodnja energije je smanjena od -1%
do -8%
Proizvodnja energije je povećana od 1%
do 7% na lokacijama u gornjem toku. Na
lokacijama poslije Kotor Varoša, pad
proizvodnje se kreće od -14% do -17%.
Uticaj klimatskih promjena na garantovana isticanja nizvodno od rezervoara
Garantovana isticanja sračunata u prethodnom odjeljku 4,1,2 i dati u Tabela 4-1 su preračunati po
istoj metodologiji ali sad uzimajući podatke prema klimatskim promjenama, tj. smanjeni mjesečni
proticaji za svaki mjesec u godini. Procjenjena garantovana isticanja sa procentom smanjenja u
poređenju sa osnovnim klimatskim scenarijom (osmotreni podaci) su data u Tabela 4-31.
4-52
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Tabela 4-31: Uticaji klimatskih promjena na garantovane proticaje nizvodno od predloženih rezervoara
Rezervoar i HE
Rijeka
Qguar (97%)
Qguar (97%) prema
scenariju klimatskih
promjena
Promjena*
(m3/s)
(m3/s)
(%)
Gornji Vakuf
Vrbas
3.8
3.6
-6.6
Han Skela
Vrbas
19.5
18.0
-7.7
Šiprage
Vrbanja
2.2
2.1
-6.8
Grabovica
Vrbanja
3.2
3.1
-4.7
Čelinac
Vrbanja
6.0
5.3
-11.7
Janjske Otoke
Janj
6.7
6.2
-7.5
Vrletna Kosa
Ugar
5.3
5.0
-5.7
*Minus % podrazumijeva smanjenje Qguar u odnosu na osnovni scenario
Kao što se vidi iz prethodne tabele, smanjenje garantovanih protoka nizvodno od rezervoara se kreći
između 4,7-11,7% što i nije tako velika razlika, posebno ako se uzme u obzir nesigurnost određivanja
vremenskih serija padavina u scenarijima klimatskih promjena.
4.3.2 Sposobnost prilagođavanja klimatskim promjenama
Iz studija urađenih za sliv rijeke Save21 i projekcija od strane IPCC već pomenutih ranije, promjena
klime na slivu Vrbasa se očekuje kroz porast temperatura vazduha, posebno u ljetnjim i jesenjim mjesecima i smanjenje padavina, posebno u ljetnjim mjesecima.
Veoma je teško procjeniti konkretnu i tačnu vrijednost ovih promjena. U ovoj studiji urađena je analiza
tako što su projektovane vrijednosti umanjenih proticaja na slivu a na osnovu sirovih podataka tj. rezultata iz OMC modela. Prema ovoj procjeni, zaključuje se da se prema klimatskim promjenama može očekivati umanjenje proticaja tj. smanjenje količina vode duž toka Vrbasa. Ovi zaključci u potpunosti
odgovaraju zaključcima izvedenim u ranije pomenutim studijama i publikacijama.
U cilju određivanja sposobnosti nekog područja/sliva da se prilagodi klimatskim promjenama, ranjivost
tog područja igra veliku ulogu u tom procesu. Ranjiva područja, kao što su zemlje u razvoju i zemlje sa
nižim dohotkom gdje spada i sliv Vrbasa, su mnogo ranjivija i na klimatske promjene i shodno tome
imaju ograničene mogućnosti adaptacije na iste. Ova sposobnost na adaptaciju je funkcija imućnosti/obilja, te tehničkog znanja, infrastrukture i razvojnih institucija kao direktnih posljedica.
Pri gradnji plana prilagođavanja klimatskim promjenama, potrebno je:
•
•
•
definisati uticaj klimatskih promjena na različite sektore upravljanja vodama
objediniti informacije o klimatskim promjenama u planiranje, praksu i donošenje odluka,
definisati i implementirati mjere koje umanjuju uticaj klimatskih promjena.
Sektori u planovima integralnog upravljanja vodama koji su najviše pogođeni klimatskim promjenama su:
21
http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/srbmp_micro_web/background_documents/no_10_backgro
und_paper_climate_change_and_rbm_planning.pdf
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
•
•
•
•
•
4-53
snabdijevanje vodom (deficit vode)
zagađenje voda (veće opterećenje zagađenjem u kombinaciji sa malim proticajima)
navodnjavanje (potrebe za vodom i umanjenje raspoloživih količina vode)
hidroenergetika (promjena krivih trajanja)
poplave (u zavisnosti da li postaju manje ili više frekventne).
Neke od mjera koje se predlažu kao adaptacija na klimatske promjene za sektore koji se odnose na vodne
resurse i prema analiziranim uslovima na slivu rijeke Vrbas su:
1. snabdijevanje vodom
 promjene u upravljanju zahtjevima za vodom,
 cijene vode,
 skupljanje kišnice (tj. promjena prakse u odvođenju kišnog oticaja u urbanim sredinama),
 adaptacija u tehnologijama industrijske proizvodnje,
2. zagađenje voda
 kontrola tačkastih izvora zagađenja (npr. uvođenje lokalnih objekata za tretman voda kao što su
bunari i i rovovi za tretman voda i za pojedinačna domaćinstva- dakle promjena prakse odvođenja
otpadnih voda sa urbanih slivova),
 kontrola difuznih, ne-tačkastih izvora zagađenja (npr. uvođenjem proizvodnje organske hrane),
 izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na slivu,
3. navodnjavanje
 efikasno korištenje vode/"štedljivi" sistemi navodnjavanja,
 mjerenje i cijene vode,
 skupljanje kišnice na samoj navodnjavanoj lokaciji,
4. hidroenergetika
 izgradnja višenamjenskih rezervoara,
 fleksibilna izgradnja HE (fleksibilna u odnosu na promjenljive krive trajanja i maksimalnih protoka
vjerovatnoće pojave 0.1%),
5. poplave
 zoniranje plavnih područja i adaptacija (ako će biti rijeđe poplave i slabijeg intenziteta, sistem za
odbranu od poplava je onda već elastičan za promjene),
 poboljšanje rada hidrometeoroloških službi,
 razvoj sistema za ranu dojavu i upozorenja na nailazak poplavnih talasa.
4.3.3
Zaključci i preporuke
Scenariji klimatskih promjena se ne mogu smatrati kao predviđanje budućih scenarija klime, već kao "šta
ako" scenario za neki budući period odakle možemo zaključiti samo trend promjene (smanjenje ili povećanje količina vode) i odgovarajuće mjere prilagođavanja istoj. Posljedične veličine promjena u vodnom
bilansu trebaju se uzimati sa rezervom i oprezno.
Za analizu uticaja klimatskih promjena, u ovoj studiji Konsultant je koristio vremenske serije padavina iz
dva vezana OMC i prema poređenju sa osmotrenim podacima zaključio da su rezultati CM2.1 modela
bolji za korištenje u analizama za sliv Vrbasa.
Konsultant je koristio vremenske serije padavina iz CM2.1 klimatskog modela za oba IPCC scenarija,
A1B i B1, koje imaju veoma različitu raspodjelu maksimalnih dnevnih padavina u poređenju sa podacima
izmjerenim u prethodnom periodu dajući niže maksimalne dnevne vrijednosti u rasponu od 13-60% na
cijelom slivu. S obzirom da je vremenski korak u hidrološkom modelu 1 dan (kao raspoloživi ulaz), rezultujući proticaji duž riječnog korita su uglavnom niži nego u istorijskom periodu za koje postoje osmotreni
podaci.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
4-54
Prema scenarijima klimatskih promjena, period sa većim smanjenjima u proticaju su ljetnji i jesenji mjeseci, posebno jul i septembar. U januaru i februaru protoci su veći nego ranije dok u periodu oktobardecembar veliko umanjenje proticaja vrijede samo za scenario B1. Za A1B scenario, razlike su manje od
5% za većinu stanica.
Analizirajući prosječne proticaje na hidrološkim stanicama, generalno prosječni proticaj je niži za oba
scenarija: za A1B scenario primjetno je sniženje do 7% dok za B1 scenario smanjenje je do 16% što se
može smatrati kao ozbiljan problema sa nedostatkom vode. Npr., na stanici Vrbanja na rijeci Vrbanji
modelirani prosječni protoci u periodu 1980-2010 su 16.3m3/s, dok za scenario A1B su 15.2m3/s a za B1
su 13.6m3/s.
Za sve analizirane stanice na slivu, tipični gubici prosječnog oticaja prema klimatskim scenarijima je oko
1.4m3/s za A1B scenario i 3.5m3/s za B1 scenario. Na najnizvodnijoj stanici, Delibašino Selo, umanjenje
srednjeg godišnjeg proticaja je 4.7 i 11m3/s za A1B i B1 scenarija respektivno.
Maksimalni proticaji na stanicama su niži za 30-37% za A1B scenario dok za B1 ovo umanjenje varira od
30% do 46%. Ovo umanjenje maksimalnih proticaja uveliko utiče na učestalost i intenzitet poplava, koje
se prema ovim scenarijima mogu očekivati da budu manje i rjeđe.
Što se tiče vodoprivrede, pri poređenju raspoloživih količina vode i zahtjeva za vodom plus ekološki
prihvatljiv protok, za vremenski okvir do 2040 godine situacija nije mnogo gora nego prema osnovnom
scenariju. Sušna godina postaje vlažnije u nekim mjesecima a minimalni protoci su veći prema A1B
scenariju i za mjesece maj i avgust. Generalno, srednji godišnji protoci za obje prosječnu godinu i sušnu
godinu mogu zadovoljiti zahtjeve za vodom kao i ekološki prihvatljiv protok za svih 5 regiona sliva.
Što se tiče hidroenergetske proizvodnje, ove vrijednosti prema klimatskim scenarijima su nepromijenjene
ili vrlo malo promijenjene u vidu blagog smanjenja u narednih 30 godina. Ipak, neke lokacije (kao npr.
gornji dio toka rijeke Vrbanje) bi čak mogle imati i malo povećanje u proizvodnji energije.
Generalno, za dva klimatska scenarija srednji i maksimalni protoci na slivu su u opadanju. Minimalni
protoci takođe ali dosta manje dok za neke mjesece u godini pokazuju povećanje.
Ovi sceanriji zahtjevaju identifikaciju pogođenih sektora upravljanja vodama i generalno integralni plan
upravljanja vodama treba biti pripremljen zajedno sa mjerama adaptacije i akcionim planovima za
aplikaciju ovih mjera. Odjeljak 4.3.2 ovog izvještaja daje većinu od ovih mjera adaptacije na buduće
klimatske promjene.
Prema tome, u cilju prilagođavanja klimatskim promjenama, Konsultant preporučuje
sljedeće:
•
•
•
•
•
skaliranje na manji region (ili regionalizacija) globalnih scenarija klimatskih promjena na
nivou sliva rijeke Vrbas da bi se dobili realniji i tačniji podaci za simulaciju u hidrološkom
modelu sliva,
poboljšanje hidrološkog modela (uglavnom za simulacije komponenti modela baznog oticaja i komponente topljenja snijega),
uključivanje scenarija klimatskih promjena u planiranje, praksu i odlučivanje na nivou
sliva,
preduzimanje revizije i poboljšanja sistema mjerenja hidroloških parametara na cijelom
slivu da bi se omogućila bolja analiza uticaja klimatskih promjena,
procijeniti ranjivost sliva na klimatske promjene,
4-55
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
•
podizanje javne svjesti među ljudima relevantnim za upravljanje slivom a vezano za potencijalni uticaj od klimatskih promjena i preduzimanje programa edukacije i treninga za
mjere adaptacije na klimatske promjene naročito za mjere vezane za korištenje i čuvanje
vode.
4.4
Uticaji i efekti predloženih razvojnih opcija
Kao što je u predhodnom poglavlju rečeno, razmatrano je 6 razvojnih opcija za upravljanje vodnim
resursima, a koje se sastoje od kombinacije većih i manjih rezervoara. U Tabela 4-32 su date osnovne
karakteristike predloženih razvojnih opcija i u ovom poglavlju analiziraju se uticaji i efekti koje predložene razvojne opcije imaju na:
-
povećanje minimalnih proticaja i obezbjeđivanje ekološi prihvatljivog proticaja (EPP)
obezbjeđivanje vodosnabdijevanja stanovništva, industrije i poljoprivrede
smanjenje velikih voda
zaštitu okoline uključujući poboljšani kvalitet vode
proizvodnju hidroenergije
rekreaciju, turizam, ribolov, vodni saobraćaj
Time se u suštini analiziraju mogućnosti koje predložene opcije pružaju u rješavanju vodoprivrednih
problema: poplava, suša, nedostatka vode za navodnjavanje, zagađenja površinskih i podzemnih
voda.
Tabela 4-32: Osnovne karakteristike predloženih razvojnih opcija
Razvojna opcija
Srednja godišnja proizvodnja Esr (GWh)
Korisna zapremina Vk
(hm3)
Povećanje minimalnih
proticaj na prof. D. Selo
Q (m3/s)
Stepen izravnanja n
(%)
1
2
3
4
5
6
376
218
184
134
164
152
570
352
309
279
257
220
29.4
19.8
15.9
15.3
15.2
12.4
2.50
2.19
2.09
1.91
1.69
1.19
4.4.1 Povećanje minimalnih proticaja i obezbjeđivanje EPP
U poglavlju 4.1. detaljno su analizirani uticaji predloženih razvojnih opcija na povećanje minimalnih
proticaja i optimizacija upravljanja rezervoarima kako bi se obezbjedili maksimalni garantovani
proticaji nizvodno. U Tabela 4-2 na početku ovog poglavlja se daju vrijednosti povećanja
garantovanih minimalnih proticaja iz rezervoara iznad vrijednosti EPP, odnosno mogućnosti
akumulacija da obezbijede dodatne količine vode za vodosnabijevanje stanovništva, industrije kao i
za navodnjavanje. Time se ne samo obezbjeđuju EPP u danima kada su minimalni proticaji ispod
EPP nego se obezbjeđuje voda za druge potrebe.
Sada kada su potencijalne mogućnosti rezervoara poznate, sračunate su povećanja minimalnih
proticaja po regionima za svaku od 6 predloženih razvojnih opcija. Potrebe za vodom kao i
mogućnosti razvojnih opcija da zadovolje te potrebe su date u Tabela 4-3.
4-56
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Sve predložene razvojne opcije povoljno utiču na povećanje minimalnih proticaja pomoću svojih
sposobnosti da regulišu protok. Opcija 1, sa svojim 570 hm3 korisne zapremine ima daleko najveći
uticaj i omogućava povećanje minimalnih proticaja za Region V na profilu Delibašino Selo od
Q=29.4 m3/s.
4.4.2 Obezbjeđivanje vodosnabdijevanja stanovništva, industrije i poljoprivrede
Kroz analize potreba za vodom sprovedenom u Modulu 1 utvrđeno je da su pokrivene sve postojeće
potrebe za vodom stanovništva, industrije i poljoprivrede. Međutim analize su pokazale da se razvoj
navodnjavanja planiran za donji dio sliva rijeke Vrbas (Region V) ne može postići bez obezbjeđivanja dodatnih količina voda.
Potrebne količine vode koje su date u Tabela 4-3 nije moguće obezbjediti direktnim zahvatanjem iz
vodotoka u prirodnom režimu. Sa druge strane, kao što je navedeno u Modulu 1, korišćenje podzemnih voda je limitirano - za dio sliva rijeke Vrbas od Laktaša do ušća maksimalne raspoložive količine
vode se kreću do 5 m3/s dok se od G. Vakufa do D. Vakufa mogu dobiti količine do 10 l/s ako se ne
želi značajno uticati na režim podzemnih voda.
Sračunate vrijednosti povećanja minimalnih proticaja po regionima za svaku od 6 predloženih razvojnih opcija (Tabela 4-3) pružaju jasnu sliku o uticaja predloženih akumulacija na obezbjeđivanje
vode za stanovništvo, industriju i poljoprivredu do 2040. godine. Tako npr. razvojna opcija 1 povećava minimalne proticaje za 29.4 m3/s na profilu Delibašino Selo i time zadovoljava sve potrebe Regiona 5 koja iznose 12.4 m3/s za sam region odnosno 15 m3/s uzimajući u obzir potrebe uzvodnih
potrošača. Od svih razvojnih opcija jedino RO 6 ne zadovoljava potrebe regiona obezbjeđujući
„samo“ 12.4 m3/s , ali sa korišćenjem podzemnih voda i ova opcija daje dovoljne količine vode.
Za regeion 1 kao što je i ranije navedeno od ključne je važnosti izgradnje akumulacije Gornji Vakuf
za pokrivanje potreba za vodom do 2040. godine, a koje iznose 1.82 m3/s (Tabela 4-3).
4.4.3 Smanjenje velikih voda
Izostavljanjem akumulacije Han Skela iz razvojnih opcija bi imalo samo značajan uticaj na potez
Han Skela – Bočac, dok bi taj uticaj na profilu Banja Luka bio skoro zanemarljiv.
Uticaj pojedinih akumulacija na smanjenje velikih voda data je u Tabela 4-17. Najveći uticaj po ovoj
tabeli ima akumulacija Gornji Vakuf koja ima mogućnost smanjenja stogodišnjih voda do 95%. Međutim uticaj ove akumulacije opada idući nizvodno i poslije ulijevanja Plive je zanemarljiv.
Tabela 4-33 su dati uticaji svih 6 RO na smanjenje vršnih proticaja za vodni talas stogodišnjeg povratnog perioda koji se desio u periodu od 19. do 25. juna 2010. godine na HS Delibašino Selo.
Tabela 4-33: Umanjenje vršnih proticaja za svih 6 razvojnih opcija
Datum poplavnog talasa
19-Jun-10
Bez rezervoara
211
RO# 1
RO#2
RO#3
RO#4
RO#5
RO#6
154
154
170
154
154
309
20-Jun-10
269
274
274
270
274
274
356
21-Jun-10
802
760
801
813
805
822
847
22-Jun-10
1518
1022
1170
1276
1183
1246
1358
4-57
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Datum poplavnog talasa
Bez rezervoara
1138
RO# 1
RO#2
RO#3
RO#4
RO#5
RO#6
788
938
905
951
993
933
24-Jun-10
521
376
545
518
548
486
491
25-Jun-10
V mil m3
430
312
433
364
433
393
363
422.49
318.39
372.68
372.76
375.70
377.29
402.38
-32.7
-22.9
-15.9
-22.0
-17.9
-10.5
-32
-12
-12
-11
-11
-4.8
23-Jun-10
Smanjenje vršnog proticaja(%)
Smanjenje zapremine
pop.(%)
Sve predložene razvojne opcije povoljno utiču na smanjenje maksimalnih proticaja i zapremine poplavnih talasa sa tim da, kao što je ranije navedeno, opcije sa akumulacijama na glavnom toku imaju
daleko veći uticaj na hidrološki režim voda. Tako RO 1 ima najveći uticaj na smanjenje maksimalnih
proticaja i on iznosi 32.7% dok najmanji uticaj ima opcija 6 sa 10.5% smanjenja vršnog proticaja.
Smanjenje zapremine vodnog talasa za RO 1 iznosi 32% dok za RO 6 iznosi 4.8%.
U Tabela 4-15 su date vrijednosti smanjenja vršnog proticaja koja bi se ostvarila izgradnjom sve tri
akumulacije na rijeci Vrbanji, a proračuni su urađeni za profil HE Vrbanja. To svakako zavisi od ispunjenosti akumulacija i za najpovoljniju opciju smanjenje vršnog proticaja iznosi 30%.
4.4.4 Uticaj na okolinu
Različite razvojne opcije analizirane u ovoj studiji su usmjerena na to da se umanje ili kompletno
izbjegnu pogoršanja stanja vodnih tijela površinskih i podzemnih voda, odnosno zaštite, unaprijede i
obnove iste da bi se postigao njihov najbolji moguć status, a da se pritom obezbijede dovoljne količine vode za nesmetani razvoj društva.
O negativnim efektima izgrađenih i planiranih hidroenergetskih postrojenja već je diskutovano u više
navrata. Opcije koje podrazumijevaju izgradnju većih akumulacionih prostora kao npr. Han Skelavisoka podrazumjeva potapanje većih prostora pod šumama, uništavanje staništa brojnih vrsta, vizualno degradiranje prostora, promjenu mikroklime, pojavu insekata, itd.
Negativan uticaj je, uglavnom, proporcionalan veličini akumulacija i položaju u slivu. Neke od
karakteristika razvojnih opcija koje donekle oslikavaju uticaj na okolinu kao što su: ukupne površine
koje se potapaju, potopljene poljoprivredne površine, broj kuća i dužina puteva koje treba izmjestiti,
prikazani su u Tabela 4-34. Samim tim najveći negativan uticaj bi imale RO 1 i RO 2 dok najmanji
uticaj bi imala RO6 i RO3.
Tabela 4-34: Neki od pokazatelja uticaja RO na okolinu
Razvojna opcija
Poplavljeno
područje
ha
1
2
3
4
5
2152
1507
1152
1272
1230
Poljoprivredno zemljište
poplavljeno akumulacijom
ha
719
699
450
617
685
Broj poplavljenih
kuća
Glavni putevi koji
se plave
br
km
1050
500
320
493
497
39.25
22.25
13.15
20.25
22.25
4-58
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Razvojna opcija
6
Poplavljeno
područje
748
Poljoprivredno zemljište
poplavljeno akumulacijom
238
Broj poplavljenih
kuća
90
Glavni putevi koji
se plave
8
U ranijim poglavljima se manje govorilo o problemima eutrofikacije akumulacija (bogati hranjivi
sastojci i de-oksidacija). I u slučaju eutrofikacije evidentno je da je problem puno izraženiji kod razvojnih opcija 1 i 2 nego kod opcija 6 i 3.
Poznato je da u vodnim tijelima (jezerima i akumulacijama) i vodotocima sa malim brzinama može
doći do razvoja algi, što je polazna tačka za eutrofikaciju. Tom prilikom se pojavljuje niz problema
koji se određenim aktivnostima mogu ublažiti, ali treba imati u vidu da bilo koje aktivnosti iziskuju
ulaganja dodatnih sredstava, uglavnom neplaniranih.
U aktivnosti za smanjenje razvoja algi i zaštite jezera od eutrofikacije spadaju:
-
uklanjanje fosfora na postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda uzvodnih naselja,
prečišćavanje svih pritoka koje utiču u jezero (ako su količine vode koje utiču u jezero manje od
2 m3/s) i
radovi u samom jezeru.
Jedan od problema koje alge stvaraju su i teškoće na postrojenjima za prečišćavanje vode za piće
tako što dolazi do začepljenja filtera i ostalih dijelova postrojenja. U slivnom području rijeke Vrbas
postoji takvo postrojenje u Novoseliji sa kjeg se snabijeva vodom skoro 200.000 stanovnika Banje
Luke, Čelinca i Laktaša.
Evidentan je značaj ovog postrojenja i strateška važnost njegove zaštite. U akumulaciji Bočac evidentni su procesi eutrofikacije, tako da se u više navrata određivao stepen trofičnosti koji je u 2007.
godini zadovoljavao uslove četvrte klase , što odgovara eutrofnom statusu.
4.4.5 Uticaj na proizvodnju hidroenergije
Modul 2 daje detaljan opis hidroenergetskih mogućnosti u slivu rijeke Vrbas. Jasno je da razvojna
opcija 1 omogućava najveću proizvodnju hidroenergije od cca 330.3 GWh , dok je slijedeća najpovoljnija opcija 2 sa 186 GWh. Mogućnosti opcija kada je u pitanju proizvodnja hidroenergije data je
u Tabeli 4.23.
Energetski kapacitet Vrbasa i njegovih pritoka se procjenjuje da iznosi 4300 GWh od čega na samu
rijeku Vrbas otpada 58% odnosno 2500 GWh, a na pritoke 42% odnosno 1800 GWh.
4.4.6 Uticaj na turizam rekreaciju, ribolov i vodni saobraćaj
Proizvodnja hidroenergije, odnosno izgradnja i rad hidroelektrana imaju negativan uticaj na turizam,
rekreaciju i ribolov, međutim ti negativni uticaji se uveliko mogu smanjiti načinom organizacije rada
na gradilištima i načinom upravljanja akumulacijama.
Najveći negativan uticaj na turizam, rekreaciju i ribolov ima razvojna opcija 1 dok najmanji ima opcija 6. Negativan uticaj je uglavnom proporcionalan veličini akumulacija i položaju u slivu.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
4-59
Postoje značajne lokacije na rijeci Vrbas koje se koriste za sport i rekreaciju ali predloženim razvojnim opcijama one neće biti ugrožene.
O negativnim efektima izgrađenih i planiranih hidroenergetskih postrojenja već je diskutovano u više
navrata u Modulu 2. Potopljen prostor pod vrijednim šumama, uništena staništa brojnih vrsta, vizualno degradirani prostor, potencijalni mikroklimatski uticaji, pojava insekata, itd takođe negativno
utiče i na razvoj turizma i ribolova.
Međutim postoji i velik broj mogućnoti da se negativni efekti ublaže. Tako npr. izgradnjom ribljih
staza umanjio bi se uticaj akumulacija na migraciju riba, pogotovu u periodu mrijesta, ali njihova
izgradnja može biti skupa i ograničena velikom razlikom u visini, a mogu se javiti teškoće u
održavanju.
Što se vodnog saobraćaja tiče sve predložene opcije nemaju uticaja na razvoj vodnog saobraćaja
pošto se sastoje od akumulacija koje su predviđene da budu uzvodno od Banja Luke, a samo donji
dio toka rijeke Vrbas je planiran za razvoj vodnog saobraćaja.
Sa druge strane izgradnjom akumulacija povećali bi se minimalni godišnji proticaji i time omogućilo
na određenim nizvodnim dionicama poboljšanje kvalitativnih i kvantitativnih karakteristika
vodotoka. Time bi se ostvarili bolji uslovi za ribolov, rekreaciju, a samim tim i za turizam.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
5
5-1
Multi-kriterijumska analiza razvojnih opcija
Multi-kriterijumska analiza (MKA) je prvo korištena u projektu zbog analize različitih hidroenergetskih opcija u Modulu 2. Kao nastavak na ovu analizu novi zahtjev je da se sprovede MKA za Modul
3, gdje je specifičan cilj bio:
“predložiti optimalno rješenje za razvoj vodnih resursa u slivu rijeke Vrbas.”
Da bi se ovo uradilo, prema projektnom zadatku, trebalo je da Konsultant razvije proceduru za
multi-kriterijumsku analizu razvojnih opcija i tada da: “sprovede multi-kriterijumsku analizu razvojnih opcija, uključujući ekonomsku procjenu troškova i koristi svake razvojne opcije i analizu osjetljivosti. Ovo treba da bude bazirano na proračunu troškova odabranih razvojnih opcija. Ekonomska
analiza će uključiti analizu troškova i koristi ekoloških pitanja, te vrijednost vode koja se koristi u
različitim sektorima.”
Zaključno, rezultati MKA iz Modula 3 će biti ponovo sagledani u toku javne rasprave koja će biti
održana nakon što svi Moduli (1, 2 i 3) budu završeni, a Vodoprivredne osnove za sliv rijeke Vrbas
ažurirane.
S tim ciljem, ovo poglavlje i njemu pripadajući prilozi obuhvataju tačke navedene ispod sa sljedećom
strukturom:
•
•
•
•
•
5.1
predložena procedura za multi-kriterijumsku analizu
prezentacija i diskusija o kriterijumima koji su korišteni za procjenu i rangiranje razvojnih opcija
(RO)
rezultati MKA
analiza osjetljivosti MKA
prezentacija troškova i koristi razvojnih opcija
Uvod
S obzirom na to da se ciljevi definisani za razvojne opcije (RO) često preklapaju, definisanje "najbolje" opcije se ne može svesti na jedan pojedinačni kriterijum ili grupu kriterijuma sa samo jednog
aspekta. Zbog toga metode evaluacije zasnovane na jednom kriterijumu, poput prostog perioda povrata investicija (metod isplativosti), neto sadašnje vrijednosti (NSV), interne stope povrata (ISP) i
sličnih metoda, uglavnom nisu dovoljne da bi se utvrdilo kojoj razvojnoj opciji (RO) treba da se da
prednost u odnosu na ostale. Umjesto toga, proces donošenja odluka treba da bude vođen proučavanjem nekoliko faktora koji utiču na RO. To znači da je cilj multikriterijumske analize (MKA) da se
odredi koja razvojna opcija najviše ispunjava različite ciljeve razvoja vodnih resursa u slivu Vrbasa
na osnovu najbolje raspoloživih informacija. Ipak, mora se naglasiti da, iako je MKA koristan alat za
5-2
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
pružanje brze procjene za bilo koji razvoj, ova analiza ne može zamijeniti studije izvodljivosti,
studije ekološkog i socio-ekonomskog uticaja i druge tehničke studije koje se moraju izvršiti prije
donošenja odluke o bilo kakvoj investiciji.
5.2
Metodologija
Metodologija korištena za MKA u Modulu 2 se koristi i u Modulu 3. Glavni tekst o tome kako se
provodi postupak se ovdje ponavlja uz ključne izmjene koje su relevantne za procjenu razvojnih
opcija umjesto pojedinačnih investicija. Cilj ovog pregleda je da se omogući da Modul 3 posluži kao
samostalan dokument, bez potrebe za pozivanjem sa Modulom 2 u pogledu MKA.
Kao što je ranije spomenuto, MKA je koristan instrument u slučajevima gdje se mora izvršiti
međusobno poređenje većeg broja investicija i investicionih opcija prije vršenja cjelokupne analize
troškova i koristi za svaku od njih pojedinačno. U ovakvim slučajevima MKA može da pomogne
donosiocima odluka da sačine listu investicionih prioriteta i da, na osnovu utvrđenog, preduzmu dalje
ispitivanje izvodljivosti prioritetnih projekata i razvojnih opcija. MKA počinje sa grupom razvojnih
ciljeva koji su definisani u vodoprivrednom i energetskom sektoru. MKA je instrument koji
donosiocima odluka pomaže da procijene koja razvojna opcija najviše doprinosi postizanju ovih
ciljeva.
MKA se takođe koristi tamo gdje postoji grupa ciljeva koji se ne mogu jednostavno objediniti putem
ekonomske (računovodstvene) cijene kao kod standardne analize troškova i koristi (engl. cost-benefit
analysis CBA). MKA je korisna kod procjene investicija (u ovom slučaju rangiranja razvojnih opcija
vodnih resursa) kada se značaj društvenih ciljeva adekvatno ne reflektuje u finansijskoj i ekonomskoj
analizi (poput društvenog kapitala i zaštite životne sredine).
U MKA je postavljena matrica u kojoj je prikazan stepen usklađenosti neke razvojne opcije sa
različitim ciljevima. Za svaki od ovih ciljeva stepen usklađenosti se procjenjuje korištenjem
indikatora. Za razvojne opcije, ovi ciljevi i indikatori se moraju baviti finansijskim, ekonomskim i
socio-ekonomskim aspektima, kao i zaštitom životne sredine. Ovim indikatorima se mogu odrediti
relativne težine (vrijednosti), a predmetni projekat se može vrednovati u poređenju sa drugim
projektima korištenjem istih indikatora. Ovo je prikazano u Tabela 5-1 ispod.22
Tabela 5-1: Primjer pojednostavljene multi-kriterijumske analize za dvije razvojne opcije
Opis indikatora/kriterijuma
Indikator 1 / Kriterijum 1:
finansijski
Indikator 2 / Kriterijum 2:
socio-ekonomski aspekt
Indikator 3 / Kriterijum 3:
zaštita životne sredine
UKUPNO
Razvojna opcija A
Razvojna opcija B
Bodovi*
Težina
Usklađenost
Bodovi*
Težina
Usklađenost
2
0.6
1.2
4
0.6
2.4
1
0.2
0.2
1
0.2
0.2
3
0.2
0.6
4
0.2
0.8
2.0 umjerena usklađenost
3.4 visok stepen usklađenosti
* Napomena: 0-bez usklađenosti; 1-niska usklađenost; 2-umjerena usklađenost; 3-visok stepen usklađenosti; 4-potpuna usklađenost
22
Tabela preporučena od strane Evropske komisije (2008.) DG Regionalna politika i Evropska komisija: Vodič kroz analizu
troškova i koristi investicionih projekata - strukturni fondovi, kohezioni fond i pretpristupni instrument, Brisel 2008., str. 69.
5-3
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
U pojednostavljenom primjeru iznad, razvojna opcija B ima veću ukupnu usklađenost sa indikatorima/kriterijumima definisanim iz svake grupe ciljeva: finansijskih, socio-ekonomskih i ekoloških.
Tako bi, u ovom primjeru, razvojna opcija B bi imala prioritet nad razvojnom opcijom A. Ova
analiza je posebno značajna s obzirom na to da razvojne opcije međusobno isključuju jedna drugu,
što znači da izbor razvojne opcije B isključuje implementaciju razvojne opcije A.
Budući da MKA vrši rangiranje razvojnih opcija (RO) u odnosu na definisane ciljeve, prvi korak u
MKA je odrediti ciljeve politike koji treba da se postignu. Glavni koraci u izradi MKA su slijedeći:
1. Identifikacija ciljeva i kriterijuma - kada se utvrde ciljevi politike, definišu se kriterijumi za
evaluaciju stepena do kojeg svaka od razvojnih opcija doprinosi postizanju utvrđenih ciljeva
politike. Kriterijumi su grupisani na osnovu sličnih aspekata: vodoprivrednih i finansijskih, ekoloških i socio-ekonomskih.
2. Definisanje bodova - bodovna skala koja je u skladu sa stepenom usklađenosti RO sa svakim
definisanim kriterijumom. Što razvojna opcija bolje zadovoljava dati kriterijum, time je veći broj
bodova koji dobija.
3. Dodjeljivanje težine kriterijumima - kriterijumima unutar grupe kriterijuma se dodjeljuju relativne težine koje se onda određuju naspram različitih grupa kriterijuma. Na primjer, relativna
važnost ekoloških kriterijuma u poređenju sa finansijskim kriterijumima može se izraziti dodjeljivanjem veće težine ekološkom kriterijumu.
4. Rangiranje - težine i bodovi se kombinuju u ponderisan rezultat svake RO. Razvojne opcije se,
zatim, rangiraju jedna naspram druge u pogledu relativnog prioriteta na osnovu rezultata.
5. Ispitivanje rezultata - analiza osjetljivosti se može izvršiti u cilju testiranja načina na koji bodovanje i težine kriterijuma utiču na rezultat.
Slika 5-1 ispod ilustruje glavne korake ovog procesa.
Postavljanje
Kriterija -utvrđivanje svih
relevantnih kriterija
‐-grupni kriteriji
provjera potpunosti,
suvišnosti, međusobne
isključivosti, prevelik
broj kriterija
Utvrđivanje
bodova
-utvrđivanje brojčane
skale za vrednovanje
kriterija
- dodjeljivanje
vrijednosti na
odjeljcima ljestvice
(kao što je 0- 10
bodova)
- korištenje zajedničkog
smjera: bolja
učinkovitost znači bolji
rezultat
Vrednovanje
-utvrđivanje relativne vrijednosti kriterija
Rangiranje
‐ kombinovanje bodova i
vrijednosti
-rangiranje projekata
prema dobijenim
rezultatima
Slika 5-1: Osnovne faze multi-kriterijumske analize
Potrebno je istaći nekoliko ključnih tačaka u pogledu MKA: Prvo, MKA je pomoćni instrument u
donošenju odluka i njena korist zavisi od raspoloživosti podataka za procjenu razvojnih opcija
naspram unaprijed definisanih kriterijuma. Drugo, može se naći zamjerka MKA zbog njene
očigledne subjektivnosti, budući da donosioci odluka generalno vrše izbor ciljeva, kriterijuma i
težina. S druge strane, mogu se takođe koristiti i objektivni kriterijumi, poput troška po kWh
proizvedene električne energije ili troška po milionu kubnih metara zapremine rezervoara. Štaviše,
MKA uspostavlja strukturisan, ponovljiv i transparentan proces koji se može revidovati i testirati.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
5-4
Konačno, MKA nije u stanju da sama po sebi pokaže da će bilo koja od predloženih RO proizvesti
više društvene koristi nego troškova, kao što je to moguće učiniti kod analize troškova i koristi.
Stoga, MKA se teoretski može koristiti da bi se opravdala ulaganja u situacijama gdje bi "najbolje"
rješenje bilo uopšte ne ulagati. U tom cilju, prioritetna razvojna opcija definisana u ovom poglavlju
zahtijeva dalje ispitivanje svoje finansijske i socio-ekonomske izvodljivosti prije donošenja konačne
odluke o investiranju.
Uz sve navedeno, potreban je redovan monitoring kvaliteta vode i proticaja.
5.3
Razvojni ciljevi vodnih resursa
Prvi korak u MKA je generalno definisanje ciljeva razvoja vodnih resursa u zemlji, a posebno u slivu
rijeke Vrbas. Ovi razvojni ciljevi su detaljnije razmotreni u Modulu 2, dok se ovdje samo ukratko
spominju:
•
•
•
•
•
•
•
•
Zadovoljenje potražnje za vodom u budućnosti - u primarne potrošače vode u slivu Vrbasa
spadaju stanovništvo (voda za piće), poljoprivreda (navodnjavanje) i industrija (za industrijske i
druge procese). Upravljanje vodnim resursima u slivu trebalo bi da obezbijedi zadovoljenje potrebe vodosnabdijevanja glavnih potrošača u budućnosti.
Razvoj hidroenergetskog sektora - u principu, investiranjem u hidroenergetski sektor državna i
entitetske vlade nastoje da povećaju proizvodnju energije iz obnovljivih izvora poput hidroenergije, u cilju zadovoljenja budućih potreba za energijom i ostvarivanju prihoda od prodaje viška
energije.
Zaštita životne sredine - razvojem vodnih resursa u slivu Vrbasa, negativni uticaj na životnu
sredinu u slivu trebalo bi da bude sveden na minimum. U ove negativne uticaje spadaju
plavljenje prirodnih ljepota, promjene lokalne klime, biodiverziteta itd.
Održanje ekološki prihvatljivog protoka - Vodoprivredne investicije moraju održati ekološki
prihvatljiv protok duž cijelog sliva Vrbasa.
Smanjenje negativnih uticaja poplava i suša –brane (akumulacije) su dio razvojnih opcija,
koje obezbjeđuju hidroenergiju i dovoljne količine vode za budući period, a trebalo bi takođe da
zaustave, ili makar ublaže poplavne talase. Takođe, višenamjenski rezervoari treba da omoguće
smanjenje ili eliminaciju negativnih efekata sušnih perioda.
Obezbjeđenje uslova za rekreaciju, turizam, uzgoj ribe i ribolov - razvojem vodnih resursa u
slivu Vrbasa, trebalo bi da negativni uticaj na socio-ekonomsku situaciju u slivu bude sveden na
minimum. Ovo obuhvata uticaje u pogledu površina poplavljenog poljoprivrednog zemljišta,
naselja, kao i drugu infrastrukturu i posljedične socio-ekonomske promjene.
Minimiziranje socio-ekonomskog uticaja razvoja vodnih resursa - kod razvoja vodnih resursa u slivu Vrbasa trebalo bi da uticaji na socio-ekonomsku situaciju budu svedeni na minimum. Ovo obuhvata uticaje u pogledu površina poplavljenog poljoprivrednog zemljišta, naselja,
kao i drugu infrastrukturu i posljedične socio-ekonomske promjene.
Plovidba - na kraju, koliko je to moguće, trebalo bi da razvoj vodnih resursa obezbijedi uslove
za plovidbu u donjem toku Vrbasa.
Slijedeći korak je povezivanje ovih ciljeva u indikatore koji se mogu što objektivnije mjeriti.
5.4
Definisanje kriterijuma ocjene razvojne opcije
Modul 3 se fokusira na velika, višenamjenska postrojenja koja mogu zadovoljiti različite razvojne ciljeve
koji zajedno sačinjavaju razne razvojne opcije. Male HE nisu uključene u ovu analizu pošto ne doprinose
vodoprivredi, kojoj je prioritet ispunjenje razvojnih ciljeva (npr. male HE često ne mogu regulisati čak ni
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
5-5
dnevni protok). U daljnjem tekstu se posebno razmatra slijedećih sedam višenamjenskih investicionih
rješenja (akumulacija):
 Gornji Vakuf
 Han Skela Visoka
 Janjske Otoke
 Vrletna Kosa
 Šiprage
 Grabovica
 Čelinac.
Višenamjenske akumulacije koje čine ove razvojne opcije predstavljeni su u Tabela 3-2 Poglavlja 3 i
neće se ponavljati u ovom dijelu.
U ovom dijelu su prikazani kriterijumi evaluacije iz Novelacije vodoprivredne osnove 1997, te je predložen skup kriterijuma koji će se koristiti u vrednovanju razvojnih opcija.
Novelacija vodoprivredne osnove je razmatrala razvojne opcije koje obuhvataju velika, multifunkcionalna
postrojenja koja su locirana u RS dijelu sliva rijeke Vrbas.
Vodoprivredna osnova je razmatrala razvojne opcije u oblasti proizvodnje energije (investicije po 1 KWh
prosječne proizvodnje energije), korisne zapremine akumulacije (investicija po m3 korisne zapremine rezervoarskog prostora) i minimalni protok (investicije po 1 m3/s povećanja minimalnog protoka). Vodoprivredna osnova je potom rangirala ove opcije prema tim kriterijima. Dodatno je u Vodoprivrednim osnovama razmatrano 13 ostalih mogućih kriterijuma za vrednovanje (evaluaciju), a to su:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Ukupne investicije kao mjera podobnosti varijante sa stanovišta obezbjeđenja kapitala
Ukupna proizvodnja električne energije
Ukupna korisna zapremina
Povećanje minimalnih proticaja
Investicija po proizvedenoj električnoj energiji
Investicija po korisnoj zapremini
Investicija za povećanje minimalnog proticaja
Mogućnost uklapanja u etapnu izgradnju
Procenat zadovoljenja potreba
Mogućnost za rješavanje problema u postplanskom periodu
Lokalni interes
Širi društveni interes
Ukupne investicije za saobraćajnice i eksproprijaciju, kao mjera socijalno-prostornih
problema.
Ovi kriterijumi su bili korišteni da potvrde rezultate prethodnog rangiranja projekata koji je bio proveden
isključivo na bazi jedinične cijene investiranja.
Kriterij evaluacije za korišćenje u ovom izvještaju Modula 3 je definisan na osnovu ovih kriterijuma iz
Vodoprivredne osnove, analitičkog rada sprovedenog kroz tri modula u ovom projektu, kao i konsultacija
sa predstavnicima vladinih institucija.
5.5
Lista kriterijuma evaluacije
Prva grupa kriterijuma, tzv. granični kriterijumi, se postavljaju za strukturalne razvojne opcije. Da bi
razvojna opcija uopšte dalje bila vrednovana u MKA, ona mora prethodno zadovoljiti sve granične
kriterijume.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
5-6
Slijedeća grupa kriterijuma, tzv. kriteriji evaluacije, služe za određivanje stepena do kojeg različite
razvojne strukturalne opcije odgovaraju ciljevima razvoja vodnih resursa:
•
•
•
Vodoprivredni/finansijski - ovi kriterijumi se načelno fokusiraju na granicu do koje voda može biti
akumulisana, obezbijeđena za korisnike, te upravljana u cilju umanjenja posljedica poplava i suša,
kao i troškovnu efektivnost strukturalnih razvojnih opcija.
Ekološki - ovi kriterijumi se bave ekološkim uticajima strukturalnih razvojnih opcija, kako tokom
izgradnje tako i tokom faza funkcionisanja (eksploatacije).
Socio-ekonomski - ovi kriterijumi se bave time do kojeg stepena strukturalne razvojne opcije dovode do socio-ekonomskih uticaja - kako onih pozitivnih tako i negativnih.
U narednim podtačkama su predstavljeni kriterijumi po tipovima (granični, finansijski/ekonomski,
ekološki i socio-ekonomski), kao i kratki opis svakog ponaosob. Takođe je uzeta u razmatranje
predložena bodovna skala za svaki kriterijum. Na kraju, u okviru ove MKA se prikazuje ponderisani
rezultat svake razvojne opcije.
5.5.1 Granični kriterijumi
Po definiciji, ako neka razvojna opcija ne zadovoljava granični kriterijum, onda ona treba da bude
izostavljena iz daljeg razmatranja. Slijedeći granični kriterijumi se preporučuju prilikom evaluacije strukturalnih razvojnih opcija:
•
•
•
Vodosnabdijevanje - od strukturalne razvojne opcije se očekuje da zadovolji dugoročne (do 2040.)
potrebe ključnih potrošača za vodom (stanovništvo, poljoprivreda i industrija).
Ekološki prihvatljiv protok - od strukturalne razvojne opcije se očekuje da obezbijedi ekološki
prihvatljiv tok tokom cijelog perioda analize (do 2040.).
Regulacija protoka vode - od strukturalne razvojne opcije se očekuje da umanji negativne uticaje
poplavnog talasa i sušnih perioda.
Kada se utvrdi da su ovi granični kriterijumi ispunjeni (putem "da/ne" tipa evaluacije), može se izvršiti
evaluacija strukturalnih razvojnih opcija u pogledu njihove troškovne efektivnosti, ekoloških i socioekonomskih uticaja.
U osnovi, sve razvojne opcije su ispunile granične kriterijume. Međutim, RO# 6 (Gornji Vakuf, Janjske
Otoke, Vrletna Kosa) je bila prelazan slučaj, tj. na granici; on je mogao da obezbijedi samo neophodan
prirast u minimalnom protoku u poređenju sa prirodnim uslovima da bi ispunio tri granična kriterijuma
(vodosnabdijevanje, ekološki protok i regulacija protoka vode). S druge strane, ako se skromne mjere uštede vode primijene, uključujući i politiku “nežaljenja” ulaganja u obnovu javnog vodovodnog sistema,
efikasniji sistem navodnjavanja i povrat troškova od provizije vodnih usluga u vodoprivrednom sistemu
koje treba da se preduzmu, bez obzira od koje će se razvojne opcije to učiniti (odnosno nestrukturalne
opcije iz poglavlja 3) – razvojna opcija # 6 može takođe ispuniti sve granične kriterijume. Zbog toga se
razvojna opcija # 6 dalje razmatra u ovoj MKA.
5.5.2 Vodoprivredni / finansijski kriterijumi
Vodoprivredni kriterijumi imaju za cilj da mjere do kog stepena razvojna opcija može da zadovolji ciljeve
razvoja vodnih resursa u odnosu na snabdijevanje vodom, ublažavanja posljedica poplava i suša, te
obezbjeđenja ekološki prihvatljivog protoka. Glavna svrha finansijskih kriterijuma, sa druge strane, je da
uporedi troškovnu efektivnost strukturalnih razvojnih opcija u ispunjavanju ciljeva vodoprivrednog razvoja. Slijedeći kriterijumi su razmatrani za upotrebu u MKA.
5-7
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Ukupna korisna zapremina rezervoara (Mm3)
Troškovna efektivnost obezbjeđenja korisne zapremine rezervoara (EUR/Mm3)
Obezbjeđenje minimalnog protoka na profilu Delibašino selo (m3/s)
Troškovna efektivnost obezbjeđenja minimalnog protoka na profilu Delibašino selo (EUR/m3/s)
Povećanje minimalnog protoka u poređenju sa prirodnim uslovima (m3/s)
Troškovna efektivnost povećanja minimalnog protoka u poređenju sa prirodnim uslovima
(EUR/m3/s)
Ukupna proizvodnja električne energije (GWh)
Troškovna efektivnost proizvodnje električne energije (EUR/kWh).
•
•
•
•
•
•
•
•
Detaljnija diskusija o finansijskim indikatorima koji su razmatrani za MKA je predstavljena u
Prilogu B.
Nakon pregleda duge liste potencijalnih vodoprivrednih i finansijskih indikatora, slijedeća tri
indikatora se predlažu za MKA strukturalnih razvojnih opcija.
•
•
•
Povećanje minimalnog protoka u poređenju sa prirodnim uslovima
Prosječan uvećani (inkrementalni) trošak (PUT) povećanja minimalnog protoka u EUR/m3/s
Nivelisani troškovi električne energije (LCOE), za koji se koristi ista ista formula kao i za
prosječne inkrementalne troškove (PUT) (EUR/kWh)
Od gore navedenih kriterijuma dva se odnose na vodoprivredu, a jedan na hidroenergetski sektor. Za
svaki kriterijum prikazana je bodovna skala koja je korištena radi procjene usklađenosti razvojne
opcije sa kriterijumom.
Povećanje minimalnog protoka u poređenju sa prirodnim uslovima u m3/s (Vodoprivredni
kriterijum br. 1) – svaka od razvojnih opcija će obezbijediti povećanje minimalnog protoka. Ovo
povećanje je neophodno da bi se zadovoljila dugoročna potražnja za vodom, kao i za ublažavanje
posljedica suša.
Bodovanje se vrši na skali od 0 do 10 na osnovu prosječnog povećanja minimalnog protoka u
poređenju sa prirodnim uslovima za svih šest razvojnih opcija, kao šo je prikazano u slijedećoj
Tabela 5-2.
Tabela 5-2: Raspodjela bodova za povećanje minimalnog protoka u poređenju sa prirodnim uslovima u m3/s
Br.
1
Naziv vodoprivrednog kriterijuma
Povećanje minimalnog protoka (EUR/m3/s)
-
PUT 150% ili više od prosjeka za šest razvojnih opcija
PUT između 125% i 150% od prosjeka za šest razvojnih opcija
PUT između 100% i 125% od prosjeka za šest razvojnih opcija
PUT između 95% i 100% od prosjeka za šest razvojnih opcija
PUT između 90% i 95% od prosjeka za šest razvojnih opcija
PUT između 85% i 90% od prosjeka za šest razvojnih opcija
PUT između 80% i 85% od prosjeka za šest razvojnih opcija
PUT između 75% i 80% od prosjeka za šest razvojnih opcija
PUT između 70% i 75% od prosjeka za šest razvojnih opcija
PUT između 65% i 70% od prosjeka za šest razvojnih opcija
PUT na nivou 65% od prosjeka i ispod
Raspodjela
bodova
10 bodova
maksimum
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
5-8
Prosječan uvećani (inkrementalni) trošak povećanja minimalnog protoka u EUR/m3/s (Vodoprivredni kriterij br. 2) - svaka od razvojnih opcija će obezbijediti povećanje minimalnog protoka.
Investicionim troškovima, eksproprijacijom, putevima, itd. se bavi u slučaju navedenih indikatora.
Pojednostavljeno, pretpostavlja se da će se efekat projekta (m3/s protoka) javiti kada investicije
postanu operativne. Ovaj kriterijum mjeri troškovnu efektivnost (isplativost) obezbjeđenja minimalnog protoka u poređenju sa prirodnim uslovima.
Bodovanje se vrši na skali 0-10 na osnovu prosječnih uvećanih troškova (PUT) za svih šest razvojnih
opcija, kao što je to prikazano u slijedećoj Tabela 5-3.
Tabela 5-3: Raspodjela bodova za PUT povećanja minimalnog protoka u EUR/m3/s
Br.
2
Naziv vodoprivrednog kriterijuma
Prosječni inkrementalni troškovi (AIC) za povećanje minimalnog proticaja u
EUR/m3/s
- PUT 80% ili niži od prosjeka za šest RO
- PUT između 80% i 90% od prosjeka za šest RO
- PUT između 90% i 100% od prosjeka za šest RO
- PUT između 100% i 102% od prosjeka za šest RO
- PUT između 102% i 104% od prosjeka za šest RO
- PUT između 104% i 106% od prosjeka za šest RO
- PUT između 106% i 108% od prosjeka za šest RO
- PUT između 108% i 110% od prosjeka za šest RO
- PUT između 110% i 115% od prosjeka za šest RO
- PUT između 115% i 120% od prosjeka za šest RO
- PUT od 120% od prosjeka ili više
Dodijeljeni
bodovi
maksimalno
10 bodova
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
Prosječan uvećani (inkrementalni) trošak proizvodnje električne energije (EUR/kWh) - svaka od
razvojnih opcija će proizvoditi procijenjenu količinu električne energije tokom perioda analize (50
godina, od 2012. do 2062. god). Investicioni troškovi su ostvareni na početku perioda, a operativni onda
kada se investicije aktiviraju. Važno je istaći da ovi troškovi obuhvataju eksproprijaciju zemljišta i stambenih objekata, kao i rekonstrukciju puteva. Pretpostavlja se zamjena mehaničke i električne opreme na
svakih 15 godina. Pretpostavlja se da će se efekat projekta (kilovat-časovi električne energije) javiti kada
investicije postanu operativne. Ovaj kriterijum mjeri troškovnu efektivnost (isplativost) obezbjeđenja
električne energije. U ovom slučaju, PUT je sinonim za nivelisani trošak energije.
Bodovanje se vrši na skali 0-10 na osnovu prosječnih uvećanih troškova (PUT) za svih šest razvojnih
opcija, kao što je to prikazano u slijedećoj Tabela 5-4.
Tabela 5-4: Raspodjela bodova za PUT proizvodnje električne energije, po razvojnoj opciji
Br.
3
Naziv finansijskog kriterijuma
Prosječni inkrementalni troškovi (AIC) proizvodnje električne energije (EUR/KWh)
- PUT 80% ili niži od prosjeka za šest RO
- PUT između 80% i 85% od prosjeka za šest RO
- PUT između 85% i 90% od prosjeka za šest RO
- PUT između 90% i 95% od prosjeka za šest RO
Dodijeljeni
bodovi
maksimalno
10 bodova
10
9
8
7
5-9
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Br.
Naziv finansijskog kriterijuma
-
PUT između 95% i 100% od prosjeka za šest RO
PUT između 100% i 105% od prosjeka za šest RO
PUT između 105% i 110% od prosjeka za šest RO
PUT između 110% i 120% od prosjeka za šest RO
PUT između 120% i 130% od prosjeka za šest RO
PUT između 130% i 140% od prosjeka za šest RO
PUT od 140% od prosjeka ili više
Dodijeljeni
bodovi
6
5
4
3
2
1
0
5.5.3 Ekološki kriterijumi
Modul 2 je uveo kvalitativnu Procjenu uticaja na životnu sredinu korištenjem procedure od tri faze zasnovane na matričnom metodu, koji omogućava da se procjena uticaja, zaključci i preporuke objektivnije i
jasnije razumiju:



Faza 1 - kombinovanje vrijednosti i stepena ugroženosti zahvaćene životne sredine
Faza 2 - procjena veličine uticaja
Faza 3 - izvršenje procjene cjelokupnog uticaja
Ranjivost se odnosi na jače i slabije strane specifičnih parametara, institucija, službi i zajednica koje se
suočavaju sa promjenama i potencijalnim uticajima. Što je ugroženost veća, to je veća i vjerovatnoća da
će negativni uticaj imati štetne posljedice po životnu sredinu.
Veličina se odnosi na stepen negativnog uticaja u prostoru i vremenu. Veličina uticaja je procijenjena
tokom faza izgradnje i funkcionisanja. Na primjer, procjena kvaliteta vazduha na lokaciji HE ukazuje na
to da će kvalitet vazduha tokom faze izgradnje biti pod velikim uticajem stvaranja prašine i izduvnih
gasova od strane građevinske mehanizacije. Međutim, ovaj uticaj neće postojati tokom funkcionisanja.
Sveukupna procjena uticaja se zasniva na uzajamnom odnosu stepena ugroženosti i veličine uticaja.
Na ovaj način, kriterijumi ekološkog uticaja su definisani na osnovu metodologije ekološke procjene
predstavljene u Modulu 2. Ovi kriterijumi su odgovarajući tipovima uticaja koji se mogu očekivati tokom
faza izgradnje i rada razvojnih projekata vodnih resursa.
Za svaki kriterijum, uticaj svake od strukturalnih komponenti razvojnih opcija (brana i
akumulacija) je procijenjen pojedinačno na skali od 0 (bez, ili sa pozitivnim uticajem) do -10
(veoma jak uticaj). Ovo je urađeno pojedinačno za fazu izgradnje i rada. Konsekventno tome,
ukupni uticaj predstavlja kombinovani efekat cijele serije uticaja tokom obje faze.
Dakle, ukupni rezultat bodovanja ekološkog uticaja za svaku razvojnu opciju predstavlja zbir
pojedinačnih bodovanja pojedinačnih rješenja koje zajedno čine opciju.
Kriterijumi ekološkog uticaja su nabrojani ispod:
•
•
•
Topografija - da li će strukturalne investicije koje čine dio razvojne opcije ugroziti topografiju
poput strmih brda, ravnica itd?
Geologija i tlo - ovo se odnosi na uticaj osnovne geologije - tla, rasjednih zona, erozije i stabilnosti
riječne obale.
Klima - da li u blizini postoje naselja koja bi bila ugrožena mikroklimatskim promjenama?
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
•
•
•
5-10
Kvalitet vazduha - postoje li u blizini veća naselja koja bi imala problema sa zagađenjem vazduha?
Hidrologija - ovo se odnosi na uticaj na hidrologiju područja
Kvalitet vode - kako će strukturalna razvojna opcija uticati na kvalitet vode u pogledu ključnih parametara? Postoje li neke kritične tačke koje bi mogle biti ugrožene?
Kopnena vegetacija - ovo se odnosi na uticaj na vrste u području pojedinačnih investicionih
rješenja. Inventar šumskih resursa (još u čekanju), crvene liste (u čekanju) i drugi podaci - na primjer, podaci o komercijalnom interesu za šume i procenat sekundarnog rasta - omogućili bi detaljniju
evaluaciju ovog uticaja.
Divlje životinje i staništa - da li će divlje životinje i staništa biti ugroženi pojedinačnim rješenjima
koja čine određenu strukturalnu razvojnu opciju? Što se tiče kopnene vegetacije, prisustvo područja
velike vrijednosti, broj vrsta divljih životinja, lokalne crvene liste itd. predstavljaju tipove informacija koje bi omogućile detaljnu analizu uticaja pojedinačnih rješenja na divlje životinje.
Vodeni ekosistemi – da li će vodeni ekosistemi biti ugroženi pojedinačnim rješenjima koja su dio
strukturalne razvojne opcije? Što se divljih životinja, staništa i vegetacije tiče, dodatne informacije bi
omogućile detaljnu analizu uticaja pojedinačnih rješenja na vodene ekosisteme.
Zaštićena područja - Prisustvo zaštićenih područja u blizini pojedinačnih rješenja koja čine strukturalnu razvojnu opciju spada u ekološki uticaj višeg stepena.
•
•
•
•
Nakon dalje analize, kriterijum "topografija" je izostavljen iz dalje evaluacije budući da je utvrđeno
da bi investiciona rješenja, koje čine strukturalnu razvojnu opciju, imala zanemarljiv uticaj u pogledu
ovog kriterijuma.
Kriterijumi ekološkog uticaja su zatim međusobno vrednovani, dodjeljujući im određene težine, kako
bi se dobio pojedinačni, objedinjeni kriterijum za sveukupan ekološki uticaj, kako je opisano u Tabela 5-5 ispod.
Tabela 5-5: Težine kriterijuma ekološkog uticaja
Br.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Kriterijum
Topografija
Geologija i tlo
Klima
Kvalitet vazduha
Hidrologija
Kvalitet vode
Kopnena vegetacija
Divlje životinje i staništa
Vodeni ekosistemi
Zaštićena područja
UKUPNO
Težina (% od
ukupne težine)
0
3
8
2
17
13
5
10
20
22
100
Iz Tabela 5-5 prikazane iznad, vidi se da su najznačajniji kriterijumi ekološkog uticaja (prema
težini) zaštićena područja, vodeni ekosistemi i hidrologija. Iza njih slijede kvalitet vode, divlje životinje i staništa i klima. Na osnovu okvirnih rezultata dobijenih u analizi ekološkog uticaja pojedinačnih rješenja (vidjeti Modul 2), šest razvojnih opcija je bodovano u skali od 0 do -10 na osnovu prosjeka ekološkog uticaja za svih šest razvojnih opcija, kako je prikazano u slijedećoj
Tabela 5-6
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
5-11
Tabela 5-6: Raspodjela bodova za ekološki uticaj razvojne opcije
Br.
1
Naziv kriterijuma uticaja na životnu sredinu
Uticaj na životnu sredinu (EI)
-
EI bodovni procenat od 65% ili niži od prosjeka za šest RO
EI između 65% i 80% od prosjeka za šest RO
EI između 80% i 90% od prosjeka za šest RO
EI između 90% i 93% od prosjeka za šest RO
EI između 93% i 99% od prosjeka za šest RO
Dodijeljeni
bodovi
maksimalno
10 bodova
10
9
8
7
6
5.5.4 Socio-ekonomski kriterijumi
Kao i za ekološke kriterijume, Modul 2 sadrži kvalitativnu analizu socio-ekonomskih uticaja kroz
proces od tri koraka. Na sličan način, procjena ukupnog socio-ekonomskog uticaja je izvršena putem
povezivanja stepena ugroženosti i veličine uticaja. Na osnovu ovoga, kriterijumi socio-ekonomskog
uticaja su definisani na osnovu metodologije ekološke procjene predstavljene u Modulu 2. Ovi
kriterijumi odgovaraju tipovima uticaja koji se mogu očekivati tokom faza izgradnje i rada razvojnih
projekata vodnih resursa.
Za svaki kriterijum, uticaj svake od strukturalnih komponenti razvojnih opcija (brana i akumulacija) je procijenjen pojedinačno na skali od 0 (bez, ili sa pozitivnim uticajem) do -10
(veoma jak uticaj). Ovo je urađeno pojedinačno za fazu izgradnje i fazu rada. Konsekventno
tome, ukupni uticaj predstavlja kombinovani efekat cijele serije uticaja tokom obje faze.
Dakle, ukupni rezultat bodovanja socio-ekonomskog uticaja za svaku razvojnu opciju predstavlja
zbir pojedinačnih bodovanja pojedinačnih rješenja koje zajedno čine opciju. Kriterijumi socioekonomskog uticaja su nabrojani ispod:
•
•
•
•
•
•
Stanovništvo - do koje mjere će stanovništvo biti ugroženo? Ovo obuhvata kvalitativnu procjenu
ukupnih uticaja izgradnje i rada postrojenja koja čine razvojnu opciju, uključujući premještanje i ponovno naseljavanje.
Poljoprivreda - razvojna opcija može imati i pozitivne i negativne uticaje na poljoprivredu; ovaj
prvi se odražava u obezbjeđenju dovoljnih količina vode za navodnjavanje, a negativni uticaj čini
plavljenje obradivog poljoprivrednog zemljišta i pašnjaka.
Šumarstvo - slično kao i kod poljoprivrede, ovaj kriterijum se bavi uticajem investicija u razvojne
opcije na šumarstvo. Veća je mogućnost da će investicije dovesti do negativnih uticaja na šumarstvo,
između ostalog i usljed plavljenja šumskih gazdinstava i sl.
Lov i ribolov - razvojna opcija može da ima uticaja na lovne i ribolovne aktivnosti, kako u rekreativnom tako i u komercijalnom smislu.
Vodni resursi i njihova upotreba - razvojne opcije utiču na količine vode i korištenje vodnih resursa tokom faze izgradnje i, u manjoj mjeri, tokom faze rada. Akumulacija može da pruži više mogućnosti za rekreativne sadržaje, ali takođe može da prouzrokuje nejednaku raspodjelu korištenja
vodnih resursa između uzvodnih i nizvodnih potrošača.
Infrastruktura – brane i akumulacije imaju prilično veliki uticaj na postojeću infrastrukturu tako da
izmještanje ili preusmjeravanje može biti skupo. Putevi i mostovi mogu biti poplavljeni i stoga se
javlja potreba za njihovim izmještanjem. Dok se stvarni broj kilometara puteva koji će biti poplavljeni procjenjuje za svaku pojedinačnu razvojnu opciju, uticaji na društvo su veći od samih trošk-
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
5-12
ova izmiještanja i oni obuhvataju vrijeme izgubljeno na putovanju zaobilaznicama i oportunitetne
troškove nemogućnosti korištenja zemljišta za drugu vrstu infrastrukture.
Izvori energije i njihovo korištenje – ovim kriterijumom se procjenjuje uticaj različitih rješenja
koja čine razvojnu opciju na korištenje postojećih izvora energije, poput ometanja rada ili čak
plavljenja malih hidroelektrana.
Zdravlje - tokom faze izgradnje, porast broja radnika sa strane u području bi mogao da pokvari
ukupnu zdravstvenu sliku područja. Zabrinutost u vezi sa nastupajućom ili postojećom izgradnjom
takođe može imati negativni uticaj na zdravlje stanovništva. Međutim, očekuje se da se ovaj uticaj
smanji nakon početka rada postrojenja.
Obrazovanje - kao jedan od socio-ekonomskih indikatora, pretpostavlja se da razvojne opcije neće
imati uticaja na obrazovanje.
Etnička pripadnost/kultura - dok se smatra da su potencijalni uticaji u ovom pogledu mali, bilo bi
potrebno izvršiti detaljna ispitivanja poplavljenih područja da bi se utvrdilo da li bi groblja i vjerski
objekti bila ugrožena.
Vizuelni aspekti - jasno je da će bilo koja brana nepovratno izmijeniti vizuelne karakteristike okolnog područja. Međutim, jako su neusaglašena mišljenja o tome da li neke promjene mogu biti i
pozitivnog karaktera.
Kulturno nasljeđe/turizam - blizina područja sa kulturnim nasljeđem i turističkim sadržajima znači
da ovakve investicije mogu imati i negativan i pozitivan uticaj. Međutim, povećanje turističkih sadržaja i broja turista takođe može da negativno utiče na područje.
•
•
•
•
•
•
Nakon dalje analize, kriterijumi "izvori energije i njihovo korištenje", "obrazovanje" i "etnička
pripadnost/kultura" su izostavljeni iz dalje evaluacije budući da je utvrđeno da bi investiciona
rješenja, koja čine strukturalne razvojne opcije, imala zanemarljiv uticaj u pogledu ovih kriterijuma.
Dodatni, mjerljivi socio-ekonomski kriterijumi su slijedeći:

Poplavljeno područje (u hektarima) - ukupna poplavljena površina usljed izgradnje i rada brane,
odnosno akumulacije
Poplavljeno poljoprivredno zemljište (u hektarima) - ukupna poplavljena površina poljoprivrednog zemljišta usljed izgradnje i rada brane (akumulacije)
Dužina poplavljenih magistralnih puteva (u kilometrima) - ukupna poplavljena dužina magistralnih puteva usljed izgradnje i rada brane (akumulacije)
Broj ugroženih stambenih objekata (br.) - ukupan broj stambenih i privrednih objekata koji će se
morati otkupiti i izmjestiti usljed plavljenja kao rezultata izgradnje brane i rada postrojenja



Ova informacija je korišćena kod evaluacije ukupnog socio-ekonomskog uticaja date razvojne opcije.
Kriterijumi socio-ekonomskog uticaja su zatim međusobno vrednovani, dodjeljujući svakom od njih
određene težine, da bi se dobio jedan, objedinjen kriterijum za sveukupan socio-ekonomski uticaj,
kako je opisano u Tabela 5-7 ispod.
Tabela 5-7: Težine kriterijuma socio-ekonomskog uticaja
Br.
1
2
3
4
Kriterijum
Stanovništvo
Poljoprivreda
Šumarstvo
Ribolov/lov
Težina (% od
ukupne težine)
60
10
10
2
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Br.
5
6
7
8
9
10
11
12
Kriterijum
Vodni resursi / korišćenje
Infrastruktura
Izvori energije / korišćenje
Zdravlje
Obrazovanje
Etnička pripadnost / kultura
Vizuelni aspekti
Kulturno nasljeđe / turizam
UKUPNO
5-13
Težina (% od
ukupne težine)
2
2
0
2
0
2
8
2
100
Na osnovu okvirnih rezultata dobijenih u analizi socio-ekonomskog uticaja individulanih rješenja,
šest razvojnih opcija je bodovano u skali od 0 do 10, na osnovu prosjeka socio-ekonomskog uticaja
za svih šest razvojnih opcija, kako je prikazano u narednoj tabeli:
Tabela 5-8: Raspodjela bodova za socio-ekonomski uticaj razvojne opcije
Br.
1
Naziv kriterijuma socio-ekonomskog uticaja
Socio-ekonomski uticaj
-
5.6
Bodovni procenat socio-ekonomskog uticaja od 50% ili niži od prosjeka za šest RO
Socio-ekonomski uticaj između 50% i 60% od prosjeka za šest RO
Socio-ekonomski uticaj između 60% i 70% od prosjeka za šest RO
Socio-ekonomski uticaj između 70% i 80% od prosjeka za šest RO
Socio-ekonomski uticaj između 80% i 90% od prosjeka za šest RO
Socio-ekonomski uticaj između 90% i 100% od prosjeka za šest RO
Socio-ekonomski uticaj između 100% i 110% od prosjeka za šest RO
Socio-ekonomski uticaj između 110% i 120% od prosjeka za šest RO
Socio-ekonomski uticaj između 120% i 130% od prosjeka za šest RO
Socio-ekonomski uticaj između 130% i 140% od prosjeka za šest RO
Socio-ekonomski uticaj od 140% od prosjeka ili više
Dodijeljeni
bodovi
maksimalno
10 bodova
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
Kriterijumi bodovanja i dodjeljivanje težine
Nakon definisanja kriterijuma evaluacije, boduje se svaka od razvojnih opcija. Težine su dodijeljene
svakom kriterijumu u okviru tri grupe kriterijuma: vodoprivredni/finansijski, ekološki i socioekonomski. Ova tri kriterijuma se zatim mjere jedan naspram drugog. Ovo je prikazano u sljedećim
tabelama.
Tabela 5-9, Tabela 5-10 i Tabela 5-11).
Tabela 5-9: Relativne težine kriterijuma evaluacije u grupi kriterijuma vodoprivredni/finansijski
Br.
1
Kriterijum
Vodoprivredni kriterijum 1 (povećanje minimalnog protoka – m3/s)
Težina (%
od ukupne
težine)
40%
5-14
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Br.
Kriterijum
2
Vodoprivredni kriterijum 2 (troškovna efektivnost povećanja minimalnog protoka – EUR/m3/s)
Hidroenergetski kriterijum 1 (troškovna efektivnost proizvedene električne energije –
EUR/KWh)
3
Težina (%
od ukupne
težine)
25%
35%
Tabela 5-9 prikazuje da vodoprivredni ciljevi imaju veću težinu u odnosu na hidroenergetsku proizvodnju (65% prema 35%), što je u skladu sa razvojnim ciljevima vodnih resursa.
Odgovarajuće tabele za ekološke i socio-ekonomske uticaje nisu prikazane, pošto je za svaki samo
jedan objedinjen indikator predviđen (težine u ovom grupisanju su objašnjene u tekstu iznad). Dakle,
svaka ima težinu od 100% unutar svoje grupe kriterijuma.
Zatim su dodijeljene težine trima grupama kriterijuma, jednoj naspram druge, kako je prikazano u
sljedećoj tabeli.
Tabela 5-10: Relativne težine tri grupe kriterija
Br.
1
2
3
Grupa kriterijuma
Težina (% od
ukupne težine)
Vodoprivredni/ Energetski / Finansijski
Ekološki uticaj
Socio-ekonomski uticaj
50%
30%
20%
Kako je prikazano u Tabela 5-10 , vodoprivredni, energetski i finansijski aspekt razvojnih opcija je
najznačajnija grupa kriterijuma u određivanju da li data razvojna opcija zadovoljava postavljene ciljeve (50%), u poređenju sa težinom od 30% za ekološki uticaj i 20% za socio-ekonomski uticaj.
Okvirni i ponderisani rezultati razvojnih opcija s obzirom na definisane kriterijume prikazani su u
tabelama ispod.
Tabela 5-11: Ukupni investicioni troškovi razvojnih opcija
Razvojna
opcija
RO 1
RO 2
RO 3
RO 4
RO 5
RO 6
Ukupni nvesticioni troškovi
€
€
€
€
€
€
338.645.211
241.969.486
205.065.418
187.598.501
196.000.126
128.516.481
Rang-Investicioni
troškovi
1
2
3
5
4
6
Tabela 5-11 već daje naznaku troškovne efektivnosti, odnosno isplativosti razvojnih opcija. Pretpostavljajući da sve razvojne opcije zadovoljavaju definisane ciljeve (uključujući RO# 6, koja će ispuniti ciljeve vodosnabdijevanja uz pretpostavku da postoje neka ulaganja u mjere očuvanja vode),
biće odabrana najisplativija opcija.
5-15
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Tabela 5-12: Vodoprivredni kriterijum 1, povećanje minimalnog protoka
Razvojna
opcija
Povećanje minimalnog
proticaja
u m3/s
Bodovi bez težina povećanje minimalnog proticaja
Rangiranje Povećanje u m3/s
Vodoprivredni kriterijum 1
RO 1
RO 2
RO 3
RO 4
RO 5
RO 6
29,40
19,80
15,90
15,30
15,20
12,40
1
2
3
4
5
6
Bodovi sa dodijeljenim težinama Uticaj na životnu
sredinu
povećanje minimalnog proticaja
40%
10,00
8,00
5,00
5,00
4,00
1,00
4,0
3,2
2,0
2,0
1,6
0,4
U prethodnoj tabeli (
Tabela 5-12), se može vidjeti da broj razvojne opcije u potpunosti odgovara rangiranju povećanja
minimalnog protoka, sa RO#1 pružajući najveće povećanje minimalnog protoka, a sa RO#6 najmanje
povećanje. U skladu sa navedenim, RO#1 dobija 10 bodova, koji u slučaju težine od 40% (težina
vodoprivrednog kriterijuma 1 vezano za povećanje minimalnog protoka) dobija ponderisani rezultat
od 4 boda. Na dnu liste se nalazi RO 6, koja dobija jedan čisti poen i 0,4 „težinska“ poena.
Tabela 5-13: Jedinična troškovna efektivnost– povećanje minimalnog protoka u poređenju sa prirodnim uslovima
Razvojna
opcija
AIC povećanja
minimalnog proticaja u EUR/m3/s
Rang - AIC u
EUR/m3/s
Bodovi bez težine AIC povećanja
minimalnog proticaja
Vodoprivredni kriterijum 2
RO 6
RO 4
RO 2
RO 1
RO 5
RO 3
€
€
€
€
€
€
900.450
1.238.294
1.253.973
1.261.676
1.303.780
1.323.534
1
2
3
4
5
6
Bodovi sa težinom AIC povećanja minimalnog proticaja
25%
10,00
6,00
6,00
6,00
4,00
3,00
2,5
1,5
1,5
1,5
1,0
1
Iako RO# 6 obezbjeđuje najniže povećanje minimalnog protoka u poređenju sa prirodnim uslovima,
ona je najisplativija u ovom mjerilu/kriterijumu (Tabela 5-13).
Sljedeća
Tabela 5-14 opisuje razvojne opcije prema troškovnoj efektivnosti (isplativosti) obezbjeđenja električne energije.
5-16
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Tabela 5-14 Troškovna efektivnost obezbjeđenja električne energije (EUR/KWh)
Razvojna opcija
Nivelisani
troškovi električne energije
(LCOE)
u EUR/KWh
Rang - LCOE
u EUR/KWh
LCOE bodovi
(EUR/KWh)
LCOE bodovi
sa dodijeljenim
težinama
(EUR/KWh)
LCOE bodovi sa
dodijeljenim težinama
(EUR/KWh)
Finansijski kriterijum
RO 6
RO 1
RO 2
RO 3
RO 5
RO 4
€
€
€
€
€
€
0,086
0,091
0,109
0,109
0,115
0,135
35%
9,00
9,00
5,00
5,00
4,00
2,00
1
2
3
4
5
6
3,15
3,15
1,75
1,40
1,75
0,70
S obzirom na jediničnu troškovnu efektivnost obezbjeđenja svake jedinice električne energije
(EUR/kWh), RO# 6 i RO# 1 su najpovoljnije, kao što se vidi iz
Tabela 5-14. Ovaj indikator – nivelisani trošak energije – pokazuje približan trošak koji mora biti
pokriven za svaki kilovat-sat proizvedene energije.
Važno je istaknuti da su, zbog jednostavnosti, za oba kriterijuma troškovne efektivnosti razmatrana u
ovoj MKA (EUR/m3/s and EUR/KWh) troškovi između sektora pretpostavljeni bez podjele. Drugim
riječima, svi troškovi su određeni prema vodoprivrednom sektoru da bi se dobio indikator troškovne
efektivnosti. Slično, troškovna efektivnost obezbjeđenja energije je takođe bazirana na svim troškovima koji su dodijeljeni hidroenergetskom sektoru. Ovaj pristup je u skladu sa onim korištenim u
Novelaciji vodoprivredne osnove.
Što je niži ekološki uticaj, to je bolji rang. Prema tome, RO# 6 je najbolja opcija pošto uključuje
najniži ekološki uticaj u poređenju sa ostalim varijantama. Ovo je opisano u Tabela 5-15 ispod.
Crvena boja za ekološki uticaj označava negativan rezultat, što znači da je bolje što je niži negativan
rezulat.
Tabela 5-15: Ekološki uticaj razvojnih opcija
Razvojna opcija
Uticaj na
životnu sredinu
(EI)
Rang - Uticaj na
životnu sredinu
Bodovi bez
težina - Uticaj
na životnu sredinu
Kriterijum uticaja na životnu sredinu (EI)
RO 6
RO 4
RO 3
RO 5
7,79
11,48
12,04
12,31
1
2
3
4
10
7
6
6
Bodovi sa dodijeljenim težinama - Uticaj na
životnu sredinu
1
10
7
6
6
5-17
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
RO 2
RO 1
14,83
17,94
2
0
5
6
2
0
Slično, što je niži socio-ekonomski uticaj to je bolji rezultat. Crvena boja za socio-ekonomski uticaj
označava negativan rezultat, što znači da je bolje što je niži negativan rezulat. Prema ovom mjerenju,
RO# 6 je ponovo preferirana, kao što je prikazano u sljedećoj Tabela 5-16
Tabela 5-16
Socio-ekonomski uticaj razvojnih opcija
Razvojna opcija
Socio-ekonomski
uticaj
Rang - Socioekonomski uticaj
Bodovi bez
težina - Socioekonomski uticaj
Kriterijum socio-ekonomskog uticaja
RO 6
RO 3
RO 4
RO 5
RO 2
RO 1
5.7
6,03
11,47
13,84
14,30
15,53
21,53
1
2
3
4
5
6
Bodovi sa
težinama Socioekonomski
uticaj
1
10
6
4
4
3
0
10
6
4
4
3
0
Rezultati MKA
Kada su sve razvojne opcije prošle bodovanje prema evaluacijskim kriterijumima i izračunati
ponderisani rezultati za svaku od njih, može se izvršiti finalno rangiranje razvojnih opcija. Ovo
rangiranje upoređuje razvojne opcije u smislu ispunjavanja razvojnih ciljeva vodnih resursa
utvrđenih u poglavlju 5.3 iznad, dok uzima u obzir ekološke i socio-ekonomske uticaje (vidi Tabela
5-17).
Kao što se može vidjeti iz MKA RO#6 je generalno najbolja opcija za ispunjavanje razvojnih ciljeva
vodnih resursa. RO#3 i RO#4 su druga i treća najbolja opcija.
U svakom slučaju, potrebno je obratiti pažnju u interpretaciji ovih rezultata; najvažnije, činjenica da
RO#6 ima najbolji rezultat u MKA ne znači da će Vlada BiH odmah preći u njenu implementaciju. S
druge strane, ovi rezultati treba da se koriste da prioritizuju kontinuirana istraživanja u izvodljivost
provođenja razvojne opcije RO#6. To će zahtijevati najmanje slijedeće:





obnovu i ponovno uspostavljanje mreže za praćenje proticaja i kvaliteta vode unutar sliva
zakonske reforme kao podrška principa povrata troškova, zatim načela da zagađivač plaća,
efikasnog korišćenja vodnih resursa i podjele koristi
bolju primjenu postojećih zakona, posebno u odnosu na održavanje ekološki prihvatljivog
protoka
poboljšanja u međuentitetskoj saradnji u upravljanju vodnim resursima sliva rijeke Vrbas kao i
internacionalnoj saradnji (nizvodno do ušća u rijeku Save i šire)
prikupljanje podataka o postojećem biodiverzitetu i drugim aspektima životne sredine. Ovakva
ispitivanja bi trebalo uvrstiti u predinvesticione studije da bi se moglo izvršiti adekvatno
ublažavanje uticaja na životnu sredinu ukoliko na kraju dođe do investicija
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013



5-18
uspostavljanje informacione baze podataka o uticajima poplava i suša u slivu rijeke Vrbas,
uključujući i procjenu troškova, kao i broj osoba koje su ugrožene i fizičke uticaje
javne rasprave koje zagovaraju poželjnu razvojnu opciju
Detaljna studija izvodljivosti i analiza troškova i koristi (CBA) pojedinačnih rješenja obuhvaćenim prioritetnim razvojnim opcijama
Zbog toga što je evaluacija pojedinačnih investicionih rješenja u uslovima ovih evaluacijskih
kriterijuma poučna, ovi podaci i rezultati su prikazani u dodatku B.
5-19
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Tabela 5-17: Sveukupni rezultati MKA
Br..
Ponderisani
Ponderisani
rezultat-PUT
rezultat-Povećanje
povećanja
min.
minimalnog
protoka.
protoka
Razvojna opcija
Ukupan rezultatPonderisan
Vodoprivredni/
/
rezultat’
Finansijski
PUT (EUR/KWh)
-
Ekološkil
50%
kriterijum
Vodoprivedni
g / Finansijski kriterijum
1
2
3
4
5
6
Development
Development
Development
Development
Development
Development
Option
Option
Option
Option
Option
Option
1
2
3
4
5
6
4,0
3,2
2,0
2,0
1,6
0,4
1,5
1,5
0,8
1,5
1,0
2,5
Ponderisan
rezultatekološki
uticaj
3,2
1,8
1,8
0,7
1,4
3,2
4,3
3,2
2,3
2,1
2,0
3,0
0,0
2,0
6,0
7,0
6,0
10,0
Ponderisan
Ukupan rezultat Ukupan rezultat Ukupan
rezultat - sociosocioUkupan
ekološki
kombinovan
ekonomski
ekonomski
rang
uticaj
rezultat
uticaj
uticaj
30%
0,0
0,6
1,8
2,1
1,8
3,0
Socioekonomski
kriterijum
0,0
3,0
6,0
4,0
4,0
10,0
20%
0,0
0,6
1,2
0,8
0,8
2,0
4,3
4,4
5,3
5,0
4,6
8,0
6,0
5,0
2,0
3,0
4,0
1,0
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
5.8
5-20
Analiza osjetljivosti MKA
Analiza osjetljivosti MKA rezultira uključenim izmjenama relativnih težina evaluacijskih kriterijuma –
i unutar grupe kriterijuma i između kriterijumskih grupa. Na osnovu toga, utvrđeno je da bez obzira na
dodijeljene težine RO#6 ostaje najbolja opcija za zadovoljavanje razvojnih ciljeva vodnih resursa.
Jedino u ekstremnim uslovima (npr. dodjeljivanje 100% težine u vodoprivredi/finansijskoj grupi
kriterijuma za povećanje minimalnog protoka) može doći do toga da RO#6 padne u rangiranju. Detalji
analize osjetljivosti su prikazani u prilogu B.
5.9
Finansiranje vodoprivrednih investicija
Ako se implementira u potpunosti, Razvojna opcija 6 iziskuje kapitalne investicije u vrijednosti od
128,5 miliona EUR. Razvojne opcije 3 i 4 bi iziskivale investicije od 205 miliona EUR odnosno 187,5
miliona EUR. Slične investicije bi bile potrebne za postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i infrastrukturu vodosnabdijevanja. Ove investicije će se morati finansirati putem kombinacije investicija od
strane vlade, učešća sa strane i naknada za korištenje koje pokrivaju barem operativne troškove i jedan
dio amortizacije.
Međutim, da bi se razradio plan finansiranja upravljanja vodnim resursima, potrebna su dalja ispitivanja toga šta je sve potrebno i šta se sve može generisati iz ovih investicija. Na primjer, polazna
studija razvoja energetskog sektora bi trebalo da pruži odgovor na pitanje kolika je količina energije
zapravo potrebna i koliko se budućih investicija u konvencionalnu proizvodnju energije (poput termoelektrana na ugalj) može zamijeniti proizvodnjom hidroenergije. Pored toga, potrebne su precizne
procjeene koristi koje se mogu ostvariti putem sanacije i proširenja postojećih vodovodnih mreža. Takođe je potrebno pokrivanje troškova prilikom promjene korisnika sa ciljem smanjenja kako tehničkih
tako i administrativnih gubitaka. Ovakve investicije mogu da zamijene dugoročne potrebe za kapacitetom akumuliranja za potrebe snabdijevanja pitkom vodom.
5.10
Troškovi i koristi razvojnih opcija
Jedan od glavnih razloga za provođenje MKA u ranim fazama razvoja projekta ili razvojne opcije je da
se vodi proces donošenja odluka i daju prioriteti daljnjim istraživanjima. Dodatno, osiguravanje pune
analiza troškova i koristi (eng. CBA) za svaku od razvojnih opcija je izvan područja Modula 3. Ipak,
slijedeće potpoglavlje uključuje diskusiju troškova i koristi za razvojne opcije i pokušaj da se procijeni
njihova veličina u cilju da se utvrdi koja razvojna opcija će najvjerovatnije ostvariti najbolji omjer
koristi i troškova – veći od 1 (eng. BCR). Dodatno, potpoglavlje sadrži kratku diskusiju o konceptu
transfera koristi.
Procjena troškova i koristi je izvršena za period do 2062 i pretpostavlja diskontnu stopu od 8%.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
5-21
5.10.1 Metodologija analize socio-ekonomskih koristi
Finansijska analiza ispituje efikasnost projekta ili grupe projekata iz perspektive investitora. Ekonomska analiza (analiza troškova i koristi, CBA) je značajna za infrastrukturne projekte, posebno one kofinansirane od strane donatora, gdje je investitor društvo u cjelini. Ekonomska analiza se zasniva na
raspoloživim podacima i pretpostavkama izvedenim na osnovu iskustva. Drugi princip je da se utvrdi
koliki je potrebni nivo eksternih koristi za mjere ili grupu mjera da bi se dobila neto korist za društvo,
a zatim se utvrdi da li je ovakav scenario koristi moguć.
Cilj CBA je analiza uticaja projekta (ili grupe projekata) na društvenu dobrobit u zemlji ili regionu u
kojem se projekt implemeentira. Nasuprot tome, finansijska analiza isključivo u obzir uzima troškove i
(direktne/neposredne) koristi koje ostvaruje investitor kao rezultat pomenute mjere. CBA bi trebalo da
obuhvati ukupne troškove i koristi iz perspektive javnosti koja ostvaruje dobrobit od projekta. Fundamentalno pravilo prilikom selekcije projekata kaže da mjera treba da generiše pozitivnu ekonomsku
neto sadašnju vrijednost (ENPV), što znači da koristi prevazilaze troškove.
Sljedeći indikatori se koriste prilikom CBA da bi se opisala ekonomska efikasnost projekta ili grupe
projekata:

ENPV (ekonomska neto sadašnja vrijednost)

EIRR (ekonomska stopa povrata)

koeficijent koristi i troškova
Početna pozicija za izračunavanje ovih indikatora su finansijski tokovi gotovine iz finansijske analize.
Dok postoje različite metode procjene društvenih troškova i koristi u cilju vršenja CBA, generalno
gledano izdaci (troškovi) projekta bi trebalo da se opisuju u pogledu njihovih oportunitetnih troškova,
dok bi se koristi (efekti) trebalo da mjere putem spremnosti društva da plati ("willingness to pay" WTP) da bi se postigao dati efekat. Budući da su WTP studije skupe, i budući da je njihovo vršenje u
svrhu jednog projekta, ili čak i grupe projekata, nije moguće u početnim fazama realizacije projekta,
često se koristi "tehnika transfera koristi", koja podrazumijeva ekstrapolaciju rezultata iz sličnih studija
na analizirani projekat. Iako ovo ima svojih ograničenja, od koristi je u početnim fazama realizacije
projekta kao u slučaju rješenja koja se sastoje od pojedinačnih razvojnih opcija.
SLjedeći odjeljci se bave socio-ekonomskim troškovima i koristima.
Analiza socio-ekonomskih koristi
Sljedeći socio-ekonomski troškovi su oni koji se ne razmatraju u uobičajenim finansijskim analizama,
ali se moraju razmatrati u ekonomskoj analizi.
Deformacije cijene sredstava za proizvodnju
Obračunske cijene ili "cijene u sjenci" (engl. shadow prices) se javljaju kada na datom tržištu dođe do
deformacija, što dovodi do toga da se troškovi nekog od faktora proizvodnje razlikuju od troška koje
ima društvo. Tržišne deformacije mogu biti prouzrokovane monopolom, kvotama i regulacijom cijena.
5-22
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Usljed postojanja konkurentnog tržišta faktorima proizvodnje u BiH, u obzir se ne uzimaju nikakve
deformacije faktora.
Deformacije primanja
S obzirom na opseg investicija koje su potrebne u BiH, vodoprivredna rješenja bi mogla da prouzrokuju deformaciju u primanjima. Međutim, pretpostavlja se da, usljed visoke stope neazaposlenosti,
neće doći do deformacija u primanjima.
Poreski aspekti
Ne očekuje se da će vodoprivredna rješenja uključivati negativne poreske aspekte.
Društveni troškovi koji nastaju iz dodatnog zapošljavanja
Dodatno zapošljavanje će biti neophodno za implementaciju i funkcionisanje projekta; ne očekuje se
da će ovo dovesti do deformacije na tržištu rada (i stoga se ne javljaju društveni troškovi zahvaljujući
predloženim mjerama), osim ako se u BiH ne bude istovremeno vršilo intenzivno investiranje u druge
sektore.
Analiza socio-ekonomskih koristi
Deformacije cijene sredstava za proizvodnju
Finansijkse cijene se pretvaraju u ekonomske putem prilagođavanja investicionih i operativnih troškova putem oportunitetne cijene rada od 0,7523. Pretpostavlja se da trideset i pet procenata investicionih
troškova i 35% operativnih troškova otpada na radnu snagu. Što se tiče investicionih i operativnih
troškova, pretpostavlja se da je 35% pomenute radne snage nekvalifikovano, sa efektivnom oportunitetnom cijenom rada jednakoj nuli. Ostali faktori konverzije su prikazani u sljedećoj tabeli. Sve cijene koje se koriste u finansijskoj analizi su prilagođena za primjenu u finansijskoj analizi, a u skladu
sa ovim faktorima.
Tabela 5-18 Faktori konverzije
Opis
Nekvalifikovana radna snaga
Kvalifikovana radna snaga
OStali troškovi
Troškovi rada i održavanja
Faktor
konverzije
0,0
0,75
0,90
0,80
Poreski aspekti
Transferi uključuju sve poreze, naknade, finansijske troškove i subvencije. Ovi aspekti su izostavljeni
iz CBA jer oni ne čine trošak za društvo već više funkcionišu kao sredstvo za preraspodjelu prihoda.
Ovi aspekti ne doprinose povećanju ili smanjenju društvenog blagostanja. Porezi su uvršteni u faktore
konverzije, dok je PDV izostavljen iz investicionih troškova.
23
http://wwwwds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/2010/12/15/000356161_20101215040039/Render
ed/INDEX/ICR12320P055431e0only1910BOX353800B.txt
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
5-23
Eksproprijacija zemljišta
Troškovi eksproprijacije zemljišta od privatnih lica može biti izostavljeno iz CBA ako se prenese na
državu (i stoga i na društvo). Međutim, pretpostavlja se da u svrhu ekonomske analize svi troškovi eksproprijacije ostaju u proračunu budući da to zemljište ne mora nužno doći u posjed države
5.10.2 Troškovi i koristi od razvojnih opcija
Konkretnije, ovo su vanjski troškovi i koristi koji će se odnositi na društvo u cjelini. Slijedeći vanjski
troškovi i koristi su utvrđeni i procijenjeni:
Vanjski troškovi
Investicije u višenamjenska vodoprivredna rješenja uključuju eksterne troškove koji su detaljnije prikazani u analizi društvenog uticaja i uticaja na životnu sredinu u Modulu 2, poput:
•
•
•
•
zamućenje vode
gubitak prirodnih staništa
erozija tla
buka tokom izgradnje
Eksterni troškovi takođe uključuju stavke poput:
•
•
•
Ekonomski gubici tokom faze izgradnje - ovo uključuje kašnjenja u saobraćaju, gubitak ekonomske prilike itd. Gubici se proračunati za svaku RO pojedinačno, na taj način pružajući ukupnu
procjenu troškova za RO u cjelini. Ovi troškovi se procijenjeni na 0,20% od ukupnih investicionih
troškova.
Ekonomski gubici tokom faze izgradnje - što se tiče gubitaka tokom faze izgradnje: gubici su proračunati za svaku RO pojedinačno, na taj način pružajući ukupnu procjenu troškova za RO u
cjelini. Ovi troškovi se procijenjeni na 2,0% od ukupnih investicionih troškova.
Ostali troškovi, poput suštinske vrijednosti životne sredine, nisu procijenjeni.
U idelnom slučaju, ovi eksterni troškovi se smanjuju ili internalizuju u strukturu troškova investitora
putem implementacije nekoliko mjera ublažavanja, a troškovi ovih mjera bi trebalo da se uvrste u finansijsku analizu. Prilikom izrade CBA trebalo bi da se u obzir uzmu oni troškovi po društvo koji se
ne kompenziraju ili na neki drugi način opravdani u finansijskoj analizi.
Vanjske koristi
Razvojne opcije će da proizvedu niz eksternih koristi koje nisu razmatrane u finansijskoj analizi, a
moraju se razmotriti u ekonomskoj analizi za društvo u cjelini. Za višenamjenske (vodno-energetske)
projekte, koristi od vodosnabdijevanja, smanjenja šteta od poplava i snabdijevanje energijom moraju
da budu kvantifikovane što je više moguće da bi se omogućilo donošenje zaključaka o tome koji je
princip najbolji u pogledu ispunjenja ciljeva vodoprivrednog razvoja. Ovo obuhvata:
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
•
•
•
•
5-24
Koristi od vodosnabdijevanja - oni obuhvataju procjenu koristi po glavi stanovnika koje će imati
potrošači vode (stanovništvo, poljoprivreda i industrija) tokom perioda vršenja analize.
Koristi usljed zaštite od poplava - procjena izbjegnute štete od poplava na poljoprivrednom
zemljištu i objektima (privatnim kućama, stanovima, industrijskim objektima i poslovnim prostorima, školama i javnim objektima u poređenju sa osnovom (trenutnim stepenom zaštite od poplava). Izbjegnute štete su glavna komponenta koristi od višenamjenskih vodoprivrednih rješenja.
koristi usljed ublažavanja efekata poplava - procjena smanjenja prosječnih godišnjih šteta od poplava u poređenju sa osnovom (postojećim stepenom ublažavanja efekata poplava).
Ostale koristi - od rekreacije i plovidbe - nisu procjenjivane.
Koristi od vodosnabdijevanja:
Kao što je pomenuto u ovom izvještaju, pretpostavlja se da opcije strukturalnog razvoja mogu da
podmire dugoročne potrebe stanovništva za vodom. Budući da za alternativne projekte vodosnabdijevanja, poput investicija u unapređenje kvaliteta vode putem prerade, smanjenja tehničkih gubitaka
vode putem projekata sanacije, povećanja pouzdanog vodosnabdijevanja stanovništva putem
proširenja mreže itd, nije urađen planski akt ili sličan investicioni program, nije moguće napraviti
poređenje relativnog prioriteta obezbjeđenja vodosnabdijevanja putem vodoprivrednih rješenja nasuprot drugim vidovima obezbjeđenja istog.
Ranije pomenuta metoda transfera koristi može se koristiti za predviđanje obima mogućih koristi.
Jedna studija objavljena od strane EU24 je procijenila koristi po glavi stanovnika potpune usklađenosti
sa direktivama o vodama i otpadnim vodama u zemljama kandidatima za članstvo u EU. Vodoprivredna rješenja bi služila da se obezbijedi snabdijevanje i stoga ne bi podrazumijevale potpunu
usaglašenost sa takvim direktivama.
Stoga, ekonomska vrijednost vode je uzeta po fiksnoj stopi od 0,40 EUR po kubnom metru i pod pretpostavkom da bi dodatnih 60 litara vode po osobi dnevno bilo obezbijeđeno putem ovih rješenja. Ovo
čini godišnju korist od vodosnabdijevanja po glavi stanovnika u iznosu od 8,80 EUR. Budući da svaka
od razvojnih opcija obezbjeđuje vodosnabdijevanje stanovništva, uzima se da je ovaj iznos isti za sve
razvojne opcije. Pretpostavlja se da će broj stanovnika koje ima koristi biti 50.000 2025. godine i dostići cifru od 265.000 do 2062. godine.
Koristi u pogledu navodnjavanja
Kao što je detaljnije opisano u odjeljku Error! Reference source not found., sliv Vrbasa je prioritetno područje za razvoj navodnjavanja, sa blizu 25.000 hektara zemljišta za navodnjavanje. Izuzimajući srednji tok sliva Vrbasa, koji se već navodnjava zahvaljujući drugoj brani, 23.026 hektara bi
trebalo da bude navodnjeno. Izvedene su sljedeće pretpostavke za poljoprivredne proizvode na osnovu
umjerenih procjena za prinose i cijene.
Tabela 5-19 Pretpostavke poljoprivrednih prinosa i prodajnih cijena
24
"Koristi od usklađenosti sa zakonodavstvom o životnoj sredini za zemlje kandidate", ECOTEC et. al. 2001. Pored
ostalog, u studiji se vršila procjena visoke i niske ocjene koristi po glavi stanovnika od usklađenosti sa EU direktivama o vodama. Procjene prosječne godišnje koristi po glavi stanovnika u svim zemljama kandidatima od potpune
usklađenosti kreću se od 34 do 88 EUR po glavi stanovnika za vodni sektor i sektor otpadnih voda.
5-25
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Grana poljoprivrede
Dio
područja
%
15%
20%
15%
50%
Prosječni
prinos
kg/m2
Velikoprodajna Velikoprodajna
cijena
cijena
KM/kg
EUR/kg
0,994
0,51
1,015
0,52
0,602
0,31
0,427
0,22
Voće
5
Povrće
4
Gomoljasto povrće
6
Žitarice
0,5
Ukupno
Izvor: Prodaja poljoprivrednih proizvoda na tržištima, 2011, Zavod za statistiku BiH
Prodajna
vrijednost
EUR/m2
2,54
2,08
1,85
0,11
Ponderisana
prodajna
vrijednost
EUR/m2
0,38
0,42
0,28
0,05
1,13
Ukupno gledano, ovo predstavlja ukupnu potencijalnu prodajnu vrijednost od oko 260 miliona EUR.
Pored toga, pretpostavljeno je da bi hektari zemljišta namijenjenih navodnjavanju mogli da budu
korišteni za proizvodnju u periodu 2018-2030. Sa druge strane, pretpostavljeno je da bi proizvodnja na
40% raspoloživog zemljišta bila bi raspoloživa za navodnjavanje. Drugim riječima, ovo je porast u
odnosu na početni status. Osim toga, ukupna brojka je umanjena za pretpostavljenih 30 miliona EUR
za infrastrukturalnu investiciju kojom se obezbjeđuje voda za navodnjavanje. Budući da se sve razvojne opcije procjenjuju u pogledu potreba za navodnjavanjem, pretpostavlja se da će svaka od njih ostvariti isti profil koristi.
Snabdijevanje energijom
Pretpostavlja se da su koristi od snabdijevanja energijom ugrađene u cijenu električne energije. U narednoj fazi realizacije projekta, studija energetskog sektora, u kojoj se planira količina i vrsta snabdijevanja, bi omogućila da se utvrdi stepen do kojega bi hidroenergetska rješenja prouzrokovala nepotrebnu, dodatnu konvencionalnu proizvodnju baziranu na fosilnim gorivima. Ovo bi obezbijedilo tačnu
mjeru koristi od snabdijevanja energijom.
Izbjegnute štete (zaštita od poplava i suša)
Izbjegnute štete su glavna eksterna korist od projekata zaštite od poplava i obično se izračunavaju kao
razlika između šteta prouzrokovanih u osnovnom scenariju (bez novih mjera) i "investicionom" scenariju, u kojem se pretpostavlja da kod određenih poplava nema štete. Kada dođe do poplavnih
događaja, intenzitet i trajanje poplave će uticati na to da će dati nivo zaštite biti prevaziđen uz različitu
učestalost. Stoga, vrši se proračun integralne štete nastale usljed poplava između vjerovatnoće prevazilaženja nivoa zaštite na postojećem nivou (osnovno stanje) i vjerovatnoće prevazilaženja pri novom
nivo zaštite (investicioni scenario). Štete od poplava koje premašuju nivo investicionog scenarija
zaštite se vide kao slične onima u osnovnom scenariju i stoga se ne uzimaju u razmatranje.
Stoga, godišnje prosječno umanjenje štete (izbjegnuta šteta) koja se može pripisati datoj višenamjenskom vodoprivrednom razvojnom rješenju se izračunava kao:
AD 


fd * f p
Gdje je:
AD
izbjegnuta šteta

vjerovatnoća premašivanja mjera zaštite od poplava u datoj razvojnoj opciji
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013

5-26
vjerovatnoća premašivanja postojećih mjera zaštite od poplava u datoj razvojnoj opciji
fd
šteta od poplava
fp
prevazilaženje vjerovatnoće poplava
Zatim se proračunava područje koje se nalazi unutar krivulje učestalosti štete korištenjem grupe kontinualnih vjerovatnoća (x osa) ucrtanih u odnosu na potencijalne štete, kao što je to prikazano na
sljedećem dijagramu.
Za ovaj proračun je potreban hidraulični model i proračun poplavljenih područja za svaku vjerovatnoću pojave poplavnog talasa (povratni period). Raspoloživi podaci nisu dozvolili korištenje hidrauličnog modale za izračunavanje profila poplava i poplavljenog područja. Mape poplavljenih područja
za sliv Vrbasa nisu dostupne, a ulazni topografski i geometrijski podaci takođe nedostaju. Stoga, nije
moguće izvršiti procjenu broja stambenih objekata, površine zemljišta i infrastrukture koji bi potencijalno bili ugroženi poplavama. Kao rezultat toga, nije moguće utvrditi izbjegnutu štetu usljed izgradnje
grupe strukturalnih rješenja koja sadrže razvojne opcije. Stoga se ova metoda ne može koristiti. Važno
je istaći da su ovi problemi tema projekta koji je u RS trenutno u fazi realizacije.
Razmjera poplava po lokacijama duž riječnog toka se takođe može koristiti da se povežu gustina objekata i poljoprivrednog zemljišta da bi se utvrdila približna vrijednost ekonomskih gubitaka. Generalno gledano, ova analiza se odnosi na funkcije relativne štete za tipove namjene na bazi korištenja
zemljišta. Jedan primjer funkcije štete, u slučaju stambenih područja i nepokretne imovine, je onaj
gdje je stepen procenta štete y funkcija razmjere poplave x. Primijenjenja funkcija štete od poplave se
bazira na podacima o šteti od strane Komisije za poplave rijeke Meze (Commissie Watersnood Maas)
pomoću koje se vršila procjena štete u plavnoj ravnici rijeke Meze25.
0.01
25
Kok M. (2001.), Funkcije štete za plavnu ravnicu rijeke Meze, Interni izvještaj, JRC (Ispra), navedeno u: Genovese,
Elisabetta, “Metodološki pristup procjeni štete od poplave u gradskim područjima na bazi korištenja zemljišta: Studija
praškog slučaja", Evropska komisija DG, Udruženi istraživački centar, 2006.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
5-27
Rezultujući faktor štete se zatim može koristiti za različite urbane kategorije korištenja zemljišta,
korištenjem sljedeće formule26:
ŠTETA = p * A * H * V
Gdje je:
p = procenat urbane površine u X korištenju zemljišta
A= površina (m2) X korištenja zemljišta
H = faktor razmjere štete
V = prosječna cijena m2 zemljišta ili nekretnina
Procjena i praćenje kredibilnih podataka o ekonomskim štetama usljed poplava i suša u BiH bi trebalo
smatrati prioritetom za državu kao i entitete. Postojeći nedostatak kredibilnih podataka povećava
vjerovatnoću da će sredstva biti pogrešno raspoređena ili utrošena na neefikasan način. Pored toga,
mjere u pogledu korišenja zemljišta, poput izvodljivosti nizvodnih nasipa, takođe treba preispitati. S
druge strane, uspostavljenje plavnih ravnica se ne čini izvodljivim usljed velikog broja domaćinstava i
objekata koji bi morali biti napušteni.
Na internet stranici po nazivom Preventionweb nalazi se procjena ekonomskih šteta od katastrofa u
različitim zemljama u periodu 1980-201027. Sljedeće procjene su izvršene za BiH.

Broj događaja:
18, od čega 10 poplava i 2 suše

Broj ugroženih osoba:
403.208

Prosječan godišnji broj ugroženih osoba: 13.007

Ekonomska šteta:
298 miliona USD

Prosječna godišnja ekonomska šteta:
9,6 miliona USD
Godine 2004, poplavni talasi su zahvatili 275.000 osoba i prouzročili štetu od 140 miliona USD.
Prema izvještajima, suše su 200. i 2003. godine prouzrokovale štetu od preko 300 miliona USD.
Kao što je već pomenuto, ne postoje konkretni podaci za štetu nanesenu poplavama i sušama u slivu
Vrbasa. Pored toga, nisu nisu dostupni ni poplavni profili iz hirdauličnog modela. Stoga, pretpostavlja
se da od 7,4 miliona EUR prosječne godišnje ekonomske štete 25% ide na poplave, 30% na suše, a
ostatak na druge uzroke. Osim toga, pretpostavlja se da jedna četvrtina navedenih šteta nastaje u slivu
Vrbasa.
Zatim, dodatna šteta izbjegnuta zahvaljujući nekoj od razvojnih opcija u poređenju sa osnovnim statusom je proračunata na osnovu vršnih proticaja poplavnog talasa datih u Error! Reference source not
26
27
Genovese, op. cit.
http://www.preventionweb.net/english/countries/statistics/?cid=22
5-28
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
ound.. Smanjenje uticaja suše je takođe procijenjeno kao procenat smanjenja šteta u osnovnom statusu
koje bi se pojavile kada ne bi postojala svaka od razvojnih opcija. U sljedećoj tabeli su sumirane prosječne izbjegnute godišnje štete za svaku razvojnu opciju.
Tabela 5-20: Prosječna izbjegnuta godišnja šteta po razvojnoj opciji
Razvojna opcija
Razvojna opcija 1
Razvojna opcija 2
Razvojna opcija 3
Razvojna opcija 4
Razvojna opcija 5
Razvojna opcija 6
Prosječna godišnja
izbjegnuta šteta od
poplava (EUR)
Prosječna godišnja
izbjegnuta šteta od suša
(EUR)
151.238
163.170
105.913
109.890
73.537
88.245
101.750
84.915
82.788
84.360
68.820
48.563
5.10.3 Rezultati ekonomske analize
Rezultati ekonomske analize troškova i koristi pokazuju da sve razvojne opcije donose veću korist od
troškova. to je vidljivo iz slijedeće tabele.
Tabela 5-21 Rezime indikatora ekonomske efikasnosti
Neto sadašnja
vrijednost
(NPV)
Br.
1
2
3
4
5
6
Naziv scenarija
Razvojna opcija 1
Razvojna opcija 2
Razvojna opcija 3
Razvojna opcija 4
Razvojna opcija 5
Razvojna opcija 6
EUR
-137.412.304
-126.188.440
-107.044.684
-114.401.978
-106.854.948
-51.163.904
Interna
stopa
povrata
(IRR)
%
3,2%
1,5%
1,3%
0,1%
1,3%
3,1%
Ekonomska
neto sadašnja
vrijednost
(ENPV)
EUR
212.575.506
205.384.155
217.757.410
204.192.485
241.891.869
259.546.901
Eksterna Koeficijent
stopa
koristi i
povrata
troškova
(ERR)
(BCR)
%
12,1%
12,9%
13,8%
13,5%
15,6%
17,2%
1,77
2,05
2,32
2,35
2,86
3,47
Sljedeće dvije tabele prikazuju situaciju u kojoj se koristi od navodnjavanja ne materijalizuju i gdje se
takođe ne materijalizuju ni koristi od navodnjavanja i izbjegnute štete.
5-29
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Tabela 5-22 Rezime indikatora ekonomske efikasnosti bez ostvarene koristi od navodnjavanja
Neto sadašnja
vrijednost
(NPV)
Br.
1
2
3
4
5
6
Naziv scenarija
Razvojna opcija 1
Razvojna opcija 2
Razvojna opcija 3
Razvojna opcija 4
Razvojna opcija 5
Razvojna opcija 6
EUR
-137.412.304
-126.188.440
-107.044.684
-114.401.978
-106.854.948
-51.163.904
Interna
stopa
povrata
(IRR)
%
3,2%
1,5%
1,3%
0,1%
1,3%
3,1%
Ekonomska
neto sadašnja
vrijednost
(ENPV)
EUR
-67.968.955
-75.160.306
-62.787.051
-76.351.976
-38.652.592
-20.997.560
Eksterna Koeficijent
stopa
koristi i
povrata
troškova
(ERR)
(BCR)
%
5,5%
3,9%
3,9%
2,6%
4,8%
5,8%
0,75
0,62
0,62
0,50
0,70
0,80
Tabela 5-23 Rezime indikatora ekonomske efikasnosti bez ostvarene koristi od navodnjavanja i izbjegnute štete
Neto sadašnja
vrijednost
(NPV)
Br.
1
2
3
4
5
6
Naziv scenarija
Razvojna opcija 1
Razvojna opcija 2
Razvojna opcija 3
Razvojna opcija 4
Razvojna opcija 5
Razvojna opcija 6
EUR
-137.412.304
-126.188.440
-107.044.684
-114.401.978
-106.854.948
-51.163.904
Interna
stopa
povrata
(IRR)
%
3,2%
1,5%
1,3%
0,1%
1,3%
3,1%
Ekonomska
neto sadašnja
vrijednost
(ENPV)
EUR
-70.184.539
-76.681.035
-63.927.109
-77.667.378
-39.830.457
-21.824.737
Eksterna Koeficijent
stopa
koristi i
povrata
troškova
(ERR)
(BCR)
%
5,4%
3,8%
3,8%
2,5%
4,7%
5,7%
0,75
0,61
0,61
0,49
0,69
0,79
Dodatni rezultati su prikazani u Prilogu B.
5.10.4 Transferi koristi
Svjetska komisija za brane (eng. WCD) je utvrdila da:
“Brane su činile važan i značajan doprinos razvoju čovječanstva, a koristi koje su proizašle od
njih su bile znatne.”28
I nadalje, da su koristi razne: (vodosnabdijevanje domaćinstava i industrije, proizvodnja električne
energije, kontrola poplava, navodnjavanje, plovidba kao i rekreacija):
“U previše slučajeva je plaćana neprihvatljiva i često nepotrebna cijena za osiguravanje tih
koristi, posebno u pogledu socijalnih i ekoloških aspekata, od raseljenog stanovništva, od zajednica nizvodno, od poreznih obveznika i od prirodne okoline” 29
28
29
Svjetska komisija o branama, “Brane i razvoj: Novi okvir za donosioce odluke,” Earthscan Publications, 2000.
Ibid..
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
5-30
Prema tradicionalnoj ekonomskoj teoriji, analiza troškova i koristi se bavi utvrđivanjem da li brana i
akumulacija (ili niz brana i akumulacija koje čine razvojnu opciju) stvara neto pozivitne koristi; ovu
teoriju ne brine način na koji su koristi raspoređene.
Nadalje, problem sa branama i akumulacijama je slijedeći:
•
•
koristi se realizuju sa stanovništvom izvan pogođenog područja, ili čak regije, ali glavni društveni
troškovi su naneseni na lokalno stanovništvo
voda za navodnjavanje donosi koristi poljoprivrednicima nizvodno, zaštita od poplava i umanjivanje posljedica suša koriste regiji, državi ili čak i drugim državama
Prema tome, podjela koristi je važna.
Jedan pristup ovom pitanju je dijeljenje koristi. Na ovaj način vlade nastoje da izvrše povrat nekih
koristi kroz autorske naknade, poreze ili nekim drugim sredstvima. Ovo se obavlja nastojanjem da se
procijeni ekonomska renta. U suštini, ovo se odnosi na prihode iznad troškova koji nisu podvrgnuti
normalnoj konkurenciji. Drugim riječima, jednom kada operator brane (kompanija koja obavlja
poslovanje brane) koristi javne resurse (voda iz sliva rijeke Vrbas) konkurencija nije u mogućnosti
osigurati isto.
Ciljevi dijeljenja koristi su da se:

osigura dugoročna nadoknada raseljenom stanovništu zbog primjene projekta
– dodatno za ublažavanje i direktnu nadoknadu za ekološke i socijalne uticaje
– tok koristi od projekta trebao bi da nastavi pružati direktne koristi i sredstva za raseljene
 uspostave dugoročni regionalni ekonomski fondovi za razvoj
– razvoj infrastrukture, navodnjavane poljoprivrede, itd.
 uspostavi partnerstvo između graditelja i lokalne zajednice
– djelomično ili potpuno vlasništvo zajednice
– lokalna podrška u razvoju
Tipovi rješenja dijeljenja koristi uključuju:
 Diljeljenje prihoda – pošto je teško mjeriti ekonomsku rentu za poslovanje brana i akumulacija
(postoji samo nekoliko studija vezenih uz ovu procjenu), uobičajena praksa je da se odredi
naknada bazirana na postotku prihoda koji se tada transferišu na lokalne/regionalne korisnike/budžet
 Razvojni fondovi – koji se finansiraju iz prodaje energije (struje), vodne naknade, itd; takvi
fondovi osiguravaju novac za ekonomski razvoj
 Dijeljenje dionica ili puno vlasništvo - u ovakvim rješenjima, lokalne vlasti formalno dijele
rizike i koristi predloženog (predloženih) rješenja
 Porezi - drugi način da se izbjegne procjena ekonomske rente je da se odredi porez koji se
plaća regionalnim ili lokalnim vlastima
 Povlaštene cijene – omogućavanje povlaštenih cijena struje ili vode za pogođeno stanovništvo
se može koristiti da se prošire koristi.
Primjeri uspješnih rješenja dijeljenja koristi se mogu pronaći u Norveškoj i u Kanadi. S obziron na
navedeno, Columbia River Trust (Povjereničko društvo Rijeka Kolumbija) je izuzetno uspješno. Osnivanje Društva je bazirano na Sporazum za rijeku Kolumbija koji je potpisan sa SAD 1964. godine. U
isto vrijeme kada je Sporazum potpisan, SAD su već jako razvile korišćenje rijeke, često sa višenam-
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
5-31
jenskim projektima koji uključuju električnu energiju, kontrolu poplava, navodnjavanje i rekreaciju.
Nije bilo razvojnih projekata sa strane Kanade.
SAD su imale ciljeve da povećaju zaštitu od poplava i proizvodnju električne energije u svojim
hidroelektranama (neke su bile protočne, bez dovoljnih akumulacija za potpuno korišćenje ukupnog
godišnjeg dotoka vode, odnosno bez mogućnosti značajnijeg izravnanja voda). Nasuprot tome, ciljevi
Kanade su bili bazirani na želji za dodatnom električnom energijom za vlastite potrebe, ali nije bila
potrebna zaštita od poplava.
Prema Sporazumu, trebalo je da Kanada izgradi tri velike akumulacione brane kako bi se osigurale
koristi za SAD nizvodno. Zauzvrat, Kanada je dobila unaprijed fiksirano plaćanje koje predstavlja neto
sadašnju vrijednost za koristi u sastavu zaštite od poplava, plus pravo na polovinu dodatno proizvedene električne energije zbog dodatne akumulacije i regulacije protoka. Električna energija je prodana
od kompanije British Columbia kupcima u SAD na osnovu 30-godišnjeg ugovora za unaprijed određeno plaćanje od 254 miliona USD; ovaj iznos je bio dovoljan da se plate projekti iz sporazuma, plus
hidroenergetska postrojenja za proizvodnju električne energije na jednoj od tih brana.
Bazirano na činjenici da je, kao rezultat izgradnje brane u Sjevernoj Americi u 1960-im godinama, izvršeno raseljavanje stanovništva, poplavljena su visoko vrijedna zemljišta, zajedno sa arheološkim i
ostalim važnim mjestima. U 1990- im godinama je od lokalne vlasti osnovano Povjereničko društvo
sliva rijeke Kolumbija (CBT-Columbia Basin Trust) da bi se osigurala pravedna raspodjela trajnih
(ostvarivanih) koristi. Društvo CBT je dobilo udio od dobiti koja proizilazi iz prodaje električne energije kupcima iz SAD, a dio od toga je bio investiran u investicije u van-energetskom sektoru. Društvo
CBT je takođe dobilo podršku za nadoknadu operativnih troškova od strane vlade provincije.
Trenutno, Društvo CBT upravlja zadužbinom od 321 milion kanadskih dolara za investicije i programe. To pokriva investicije, uključujući i investicije u van- energetski sektor, kao i podjelu dobiti
kroz programe – projekti i usluge koji se odnose na socijalne, kulturne, ekonomske i ekološke uslove u
regiji. Društvo CBT je bilo veoma uspješno rješenje podjele dobiti.
U BiH, mnogo zakona i propisa30 omogućavaju naplatu naknada i drugih plaćanja, kao na primjer, za
korištenje prirodnih resursa za proizvodnju električne energije (RS). Dok su na snazi takvi mehanizmi
opseg koristi koje se mogu podijeliti je vrlo malen. Na primjer, u RO# 1, jednom kada će sve brane
koje čine rješenje biti u punoj upotrebi, otprilike 870.000 EUR se može naplaćivati i upotrijebiti za
koristi pogođenog stanovništva. Uporedivši to sa infrastrukturnim potrebama u slivu rijeke Vrbas31
ovaj iznos je beznačajan. Ostale razvojne opcije mogu prikupiti znatno manje sredstava od RO#1.
Zbog toga je preporučljivo da se provede studija podjele koristi za infrastrukturne potrebe koje
utiču na vodosnabdijevanje, kvalitet i upravljanje slivom rijeke Vrbas, kao i studije o ekonomskoj renti koja se može prikupljati od operatora brana, tako da se više sredstava od ove rente
može prikupiti i podijeliti na pogođeno stanovništvo.
30
Zakoni o vodama u FBiH i RS, na osnovu kojih se vrši naplata posebnih naknada za vodoprivredu za različite namjene potrošnje vode, a naplaćena sredstva se raspodjeljuju u svrhu izgradnje i održavanja vodoprivredne infrastrukture.
Ukaz o taksama za korištenje prirodnih izvora u svrhu proizvodnje električne energije (u RS), na osnovu kojeg se
naknada za hidroakumulacije plaća u opštini u kojoj se objekat nalazi. Ovakve vrste naknada se smatraju opštinskim
prihodima i uplaćuju se na poseban račun u svrhu korištenja na sljedeći način: 70% iznosa ide na kreditnu podršku za
razvoj preduzeća, zatim izgradnju primarne infrastrukture (vodovod, kanalizacija, toplovod, lokalni putevi i zaštitu
životne sredine. Po stopi naplate od 0,005 KM/KWh, koja bi se plaćala kvartalno, prikupljeni iznos za Razvojnu opciju 1 iznosio bi oko 73.000 EUR godišnje.
31
Na primjer, približno 50 miliona EUR je potrebno za tretman otpadnih voda u Banjaluci
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
6
Konačni prijedlog hidroenergetskog razvoja
6.1
Uvod
6-1
U okviru ovog projekta dat je obiman izvještaj o hidroenergetskim razvojnim opcijama - izvještaj
Modula 2 - u kojem je prikazan potencijal iskorištenja hidroenergije sliva rijeke Vrbas.
Dva bazna dokumenta za formiranje izvještaja Modula 2, bili su OSNOVA iz 1987. i Inovirana osnova
iz 1997. Ovi dokumenti sadrže detaljan prikaz predloženih i, u to vreme, usvojenih rješenja za
hidroelektrane na rijeci Vrbas i njenim glavnim pritokama. Pošto od tada nije izdat nijedan drugi
službeni dokument, ova dva dokumenta i dalje ostaju na snazi, što indirektno ukazuje na to da su i
rješenja za hidroelektrane predložena u njima takođe još na snazi.
Već nekoliko godina pokušava se ukazati na potrebu da se neka od predloženih rješenja za
hidroelektrane u OSNOVI izmijene. Nedavno su objavljene brojne studije o hidroelektranama, od
kojih su neke nastale kao rezultat odobrenih koncesija za male hidroelektrane, a neke kao rezultat
inicijativa tri Elektroprivrede da se istraže različiti načini iskoristivosti lokacija hidroelektrana
predloženih u OSNOVI.
Projektni zadatak za Projekat Vrbas, posebno ukazuje na to da sljedeće nove dokumente – studije,
treba razmotriti u okviru Modula 2, i da predložena nova rješenja za hidroelektrane treba analizirati i
uporediti sa rješenjima iz OSNOVE:
•
•
Studije za HE Han Skela, HE Vinac i HE Babino Selo na rijeci Vrbas
Studije za HE Ugar Usce, HE Ivik i HE Vrletna Kosa na rijeci Ugar.
Pored ovih novih studija, navedenih u Projektnom zadatku, u okviru ovog Vrbas projekta ponovo su
razmotrene i sve druge studije dobijene od zainteresovanih strana (elektroprivreda, ministarstava itd.),
a rješenja su analizirana i upoređena sa rješenjima iz OSNOVE.
Izvještaj Modula 2 prikazuje rezultate uradjene analize i rangira rješenja za hidroelektrane na osnovu
ekonomskih i multikriterijumskih analiza (MKA). Ovo sada pruža dobru osnovu za Modul 3 - Izvještaj
o razvoju integrisanog upravljanja vodama - koji obuhvata druge potrošače vode (npr.,
vodosnabdjevanje, navodnjavanje, ekologiju, turizam, ribolov itd.).
U izvještaju Modula 2 naglašeno je da su velike akumulacije dodirna tačka između potrošača
hidroenergije i drugih potrošača vode. Velike akumulacije su jedine strukture koje omogućavaju
aktivno upravljanje vodnim režimom unutar sliva rijeke Vrbas tokom cijele godine (zadržavanjem
vode tokom perioda sa velikim količinama voda i ispuštanjem vode tokom sušnih perioda). Kao takve,
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
6-2
velike akumulacije imaju visok status i prioritet kao moćna sredstva za integrisano upravljanje vodama
unutar sliva.
Različite kombinacije rasporeda velikih akumulacija unutar sliva rijeke Vrbas uzimane su u obzir kao
različite razvojne opcije (RO) za integrisano upravljanje vodama. Izazov u ovom slučaju je bio da se
zadovolje potrebe za vodom unutar sliva za dva vremenska okvira - 2020. i 2040. Razmatrano je
ukupno šest razvojnih opcija, koje su rangirane na osnovu multikriterijumske analize (vidi Poglavlje
5).
Konačno razvojno rješenje za hidroelektrane unutar sliva rijeke Vrbas zavisi od razvojne opcije
integrisanog upravljanja vodama koja će biti usvojena. Usvojena kombinacija velikih akumulacija Razvojna opcija (RO) - ima prioritet zbog činjenice da uzima u obzir i zadovoljava potrebe svih
potrošača vode, a ne samo hidroelektrana. Na primjer, u slučaju gdje se pokaže da velika akumulacija
nije potrebna, umjesto nje se mogu predložiti izvodljiva rješenja za hidroelektrane sa malim
akumulacijama.
U narednom tekstu će, prije svega, biti predstavljeni rezultati iz Modula 2, koji su bitni za izvještaj
Modula 3. Dalje, mogući razvoj hidroelektrana biće predstavljen u skladu sa Razvojnom opcijom za
integrisano upravljanje vodom u slivu. Da bi se bolje shvatio prijedlog za hidroelektrane, svaka pritoka
će biti predstavljena posebno, a glavni tok rijeke Vrbas biće podijeljen u 5 poteza, kao što je urađeno i
u izvještaju Modula 2. Dalji koraci koje treba preduzeti u vezi sa razvojem hidroelektrana u slivu dati
su u odjeljku Diskusija i zaključci.
6.2
Rezultati iz Modula 2
6.2.1 Proizvodnja i potrošnja električne energije u BiH – sadašnje i buduće stanje
Podaci koji su predstavljeni u izvještaju Modula 2 jasno pokazuju da BiH ne samo da zadovoljava
svoje potrebe za električnom energijom, nego takođe stvara i viškove. Ovo je sigurno posljedica niske
potrošnje električne enrgije u BiH, prvenstveno zbog loše ekonomske situacije. Proizvodnja i potrošnja
električne energije u BiH u posljednjih nekoliko godina data je na Slika 6-1.
Slika 6-1: Proizvodnja u potrošnja električne energije u BiH u posljednjih nekoliko godina
6-3
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Ovaj grafikon pokazuje da je prosječna godišnja potrošnja za godine 2004 - 2010 bila oko 11.500
GWh, dok je prosječna godišnja proizvodnja za isti period bila oko 13.500 GWh. Ovo jasno pokazuje
da u današnjem vremenskom okviru postojeće elektrane u BiH zadovoljavaju sve potrebe i da čak
postoji i višak za izvoz.
Trendovi i projekcije potrošnje električne energije za BiH detaljno su predstavljeni u okviru izvještaja
Modula 2 i sumirani na ispod.
GWh
18.000
16.000
14.000
12.000
10.000
8.000
6.000
4.000
2.000
0
Očekivanitrendovipotrošnje el. energije u
prenosnoj mreži
Realistični scenario
Pesimistični scenario
Optimistični scenario
2000 2002 2004 2006 2008 2010 2012 2014 2016 2018 2020
godina
Slika 6-2: Očekivani trendovi u potrošnji električne energije u prenosnoj mreži
Očekivani rast potrošnje električne energije u prenosnoj mreži u BiH, kao što je prikazano na
, zasnovan je na sljedećim pretpostavkama:
•
•
•
Optimistični scenario - porast potrošnje u skladu sa Studijom o energetskom sektoru BiH
Realistični scenario - porast potrošnje u skladu sa rastom BDP u BiH
Pesimistični scenario - porast potrošnje po osnovnom scenariu, ali korigovan u skladu sa
Indikativnim razvojnim planom proizvodnje.
• Tako je, kao što se može vidjeti na
, , očekivana potrošnja električne energije nakon 2020. procijenjena na oko 15.000 GWh godišnje. Ova
vrijednost je iznad prosječne proizvodnje električne energije koja se proizvodi danas.
Shodno tome, ovo je dobar pokazatelj koji pokazuje da današnji kapaciteti neće biti dovoljni da
zadovolje potražnju za 10 godina. Dakle, biće potrebno više elektrana da se zadovolje ova povećana
potraživanja. Pošto je za planiranje i izgradnju elektrana, od faze preliminarnog planiranja do puštanja
u pogon, obično potrebno nekoliko godina godina, jasno je da je danas pravo vrijeme za planiranje i
započinjanje procesa koji će rezultirati izgradnjom novih elektrana.
Opšti globalni trend je, da se podstiče korišćenje obnovljivih izvora energije u odnosu na upotrebu
fosilnih goriva. Ovo, stoga, ukazuje na to da je hidroenergija veoma cijenjen izvor koji treba razvijati
u skladu sa strategijom i politikom zacrtanom za energetski sektor u BiH. Shodno tome, da bi se
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
6-4
slijedila ova politika i trend, potrebno je da planiranje iskoristivosti hidroenergije u okviru površine
sliva rijeke Vrbas postane dio gore pomenute strategije.
6.2.2 Opšte činjenice o predloženim HE u OSNOVI
Načini korišćenja hidroenergije u slivu rijeke Vrbas detaljno su analizirani u OSNOVI iz 1987., gdje je
predloženo ukupno 60 rješenja za HE (Slika 6-3).
Slika 6-3: Distribucija predloženih HE u okviru sliva rijeke Vrbas (u skladu sa OSNOVOM)
6-5
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
U to vrijeme, u funkciji su već bile tri velike HE- Jajce 1, Jajce 2 i Bočac. Od tada, izgrađene su samo
tri male HE (Divič na Vrbanji, MHE 2 i MHE 3 na uzvodnom dijelu Vrbasa), a jedna je u procesu
izgradnje (Melina - nazvana Novakovći na Ugru). Tako, od 60 HE predloženih u OSNOVI, ostalo je
53 HE čija izgradnja još nije započela.
HE od preko 10MW predložene u OSNOVI nazvane su "velike", a one manje od 10MW "male"; stoga
bi se moglo zaključiti da je po OSNOVI predloženo:
•
•
Ukupno 15 velikih HE (tri već izgrađene) sa ukupno 475MW instaliranog kapaciteta (190MW već
izgrađeno)
Ukupno 45 malih HE ( sa 41 manjom od 5 MW) sa ukupno instaliranim kapacitetom od 105MW
Kao rezultat toga, ukupni instalirani kapacitet svih predviđenih HE u slivnom području rijeke Vrbas je
oko 580 МW. HE koje još nisu izgrađene imaju ukupan kapacitet od oko 390MW. Od ovog
neiskorišćenog hidropotencijala, 12 nerealizovanih velikih HE ima kapacitet od 285 MW, dok kapacitet 45 malih HE čini ostatak od samo 105 MW. HE sa najvećim instaliranim kapacitetima takođe
imaju i najveću proizvodnju energije.
Velike HE - one izgrađene (osjenčene sivim), kao i neizgrađene - predstavljene su u sljedećoj Tabela
6-1. Većina HE se nalazi na samoj rijeci Vrbas, a samo dvije (Janjske Otoke i Vrletna Kosa) se nalaze
na glavnim pritokama.
Tabela 6-1: Velike HE - projekti predloženi u OSNOVI
Br.
HE
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
Bočac (1981)
Jajce 1
Banja Luka Niska
Krupa
Han Skela Visoka
Jajce 2
Janjske Otoke
Vrletna Kosa
Trn
Razboj
Laktaši
Ugar Ušće
Novoselija
Kosjerovo
Babino Selo
Pin
(MW)
110,0
60,0
37,5
36,6
34,7
30,0
29,6
25,5
24,0
16,9
16,2
15,6
13,4
13,3
11,1
Ovdje se može naglasiti da je većina velikih HE povezana na neku vrstu akumulacije. U stvari, u
OSNOVI ima 16 HE koje su povezne sa akumulacijama, od kojih su 8 na akumulacijama sa zapreminom dovoljnom za sezonsku regulaciju prirodnih dotoka. Ostalih 8 HE su na akumulacijama sa
zapreminama dovoljnim samo za dnevnu regulaciju prirodnih dotoka. Akumulacije sa mogućnošću
sezonske regulacije dotoka označene su kao "velike", a akumulacije sa mogućmošću dnevne regulacije
dotoka kao "male". Spisak predloženih HE na akumulacijama iz OSNOVE dat je u sljedećoj Tabela
6-2.
6-6
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Tabela 6-2: Spisak predloženih HE sa akumulacijama unutar sliva rijeke Vrbas (iz OSNOVE)
Br.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
HE i akumulacija
Šiprage
Vrletna Kosa
Gornji Vakuf
Han Skela Visoka
Janjske Otoke
Grabovica
Staro Selo
Čelinac
Bočac (1981)
Ugar Ušće
Babino Selo
Banja Luka Niska
Krupa
Jajce II - povećano 3m
Novoselija
Jajce I
Korisna
zapremina
(Mm3)
54
95
52,5
218
72,5
35
11,4
43
42,9
3,2
6,5
7,6
5,75
3,3
2,14
1,7
=Vus/Vavg
Veličina
akum.
0,661
0,502
0,409
0,305
0,280
0,238
0,195
0,103
0,017
0,015
0,010
0,003
0,002
0,002
0,001
0,001
VELIKA
VELIKA
VELIKA
VELIKA
VELIKA
VELIKA
VELIKA
VELIKA
mala
mala
mala
mala
mala
mala
mala
mala
Sposobnost akumulacija da regulišu dnevne ili sezonske dotoke veoma je važna za HE na njima. Osim
protočnih tipova HE koje proizvode energiju na osnovu trenutnog dotoka, HE na akumulacijama nisu
tako zavisne od trenutnog dotoka. Akumulacije mogu da akumuliraju dotoke tokom određenih perioda
(satima, danima ili mjesecima) kada je potražnja za električnom energijom niska i da ih ispuštaju u
vršnim periodima, omogućujući tako planiranje i regulaciju u okviru elektroenergetskog sistema.
Tako je iz aspekta proizvodnje hidroenergije rangiranje HE na osnovu sposobnosti akumulacije veoma
važan faktor, a ono izgleda ovako:
•
•
•
Visoko rangirane HE su uvijek HE na velikim akumulacijama, pošto one daju najkvalitetniju energiju (omogućavajući pokrivenost potražnje za električnom energijom čak i pri najvećoj sezonskoj potrošnji).
HE na malim akumulacijama rangirane su niže, ali su takođe važne, jer mogu da pokriju potražnju
za električnom energijom pri najvećoj dnevnoj potrošnji.
HE bez akumulacijskih zaliha su najniže rangirane, pošto nemaju nikakvu kontrolu nad
sopstvenom proizvodnjom. Njihova proizvodnja u potpunosti zavisi od dotoka, i kada je dotok
mali, nema proizvodnje, bez obzira da li je potražnja velika ili mala.
Osim što su visoko rangirane kao HE, velike akumulacije su visoko rangirane iz perspektive
upravljanja vodnim resursima, kao što je opisano u ranijim poglavljima. U stvari, samo velike
akumulacije omogućavaju neku vrstu kontrole i regulacije protoka za potražnju vode
(vodosnabdjevanje, navodnjavanje, poboljšanje niskog protoka). Zato je velikim akumulacijama dat
prioritet kao višenamjenskim projektima i zato se ove akumulacije analiziraju i tretiraju posebno u
Modulu 3.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
6-7
6.2.3 Zaključak o uticajima i promjenama predloženih rješenja nakon OSNOVE
Generalni zaključak o uticajima i promjenama predloženih rješenja HE predloženih u vrijeme
OSNOVE je, da su troškovi eksproprijacije porasli u izvjesnoj mjeri za sljedeće projekte:
•
•
•
tamo gdje su predviđene veće akumulacije (Gornji Vakuf, Janjske Otoke, Čelinac, Grabovica,
Šiprage, itd.)
u ravnoj dolini rijeke nizvodno od Banja Luke (Trn, Laktaši, Kosjerovo, Razboj)
u ravnoj dolini rijeke između Gornjeg Vakufa i Donjeg Vakufa (Sarajvilić, Humac, Zagorušnica,
Bugojno, Tomići, Jusići).
Ovo se može očekivati pošto su gore navedena područja blizu poljoprivrednog zemljišta pogodnog za
stambenu izgradnju i pošto se nalaze duž putnih koridora. Takav razvoj za posljedicu ima povećanje
cijena zemlje i imovine, što utoliko povećava troškove eksproprijacije bilo kakvog hidroenergetskog
ili vodoprivrednog razvoja.
Slična situacija postoji i duž rijeke Vrbanje, gdje su na lokaciji planiranih derivacionih kanala
izgrađene kuće. Ova situacija je takođe otkrila problem netačnih topografskih podataka koji su
korišćeni u OSNOVI, što dovodi do ostvarivanja manjih padova nego što je prvobitno predviđeno.
Štaviše, postoje neke specifične HE, kao što su Krupa, Banja Luka Niska i Novoselija, koje se nalaze
na područjima od interesa za druge potrošače vode (npr., rafting), koji su u međuvremenu zauzeli ovo
područje (nakon što je objavljena OSNOVA). U takvim slučajevima moraće se postići kompromis da
bi se nastavilo sa investicijama.
Konačno, postoje neke planirane HE na rijeci Ugar koje su specifične po položaju i koje se sada nalaze
u graničnoj zoni između dva entiteta - što znači da će dva entiteta morati da sklope sporazum o
korišćenju predloženih HE.
6.2.4 Zaključci razmatranja nedavno izrađenih novih studija o HE
Projektni zadatak za ovaj projekat Vrbas, posebno je ukazao na zahtjev da se razmotre sljedeće tri
nove studije:
•
•
•
Studija predizvodljivosti za HE Han Skela na rijeci Vrbas (Investitor EP HZHB, 2007)
Studija predizvodljivosti za HE Ugar Ušće, Ugar Ivik i Ugar Vrletna Kosa na rijeci Ugar (Investitor EP HZHB, 2007)
Dokumentacija koja se odnosi na HE Babino Selo i Vinac (Investitor EP BiH).
Pored ove tri studije, koje su analizirane u Modulu 2, COWI tim je pregledao više dokumenata koje je
dobio od ministarstava, agencija, elektroprivreda – čiji predstavnici čine Upravni odbor ovog projekta.
Ove dodatne studije mogu se podijeliti u dvije grupe:
•
•
Dobijene od EP RS - Studija o HE u dijelu sliva rijeke Vrbas koji se nalazi u RS - HIS Vrbas,
pripremio Institut "Jaroslav Černi", 2010. za EP RS
Druge studije - uglavnom studije o MHE na rijeci Vrbanji, i nekoliko studija za rijeke Ugar i
Pliva, pripremljene od strane različitih projektantskih preduzeća za privatne koncesionare.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
6-8
Studije na koje ukazuju Projektni zadaci i koje su gore spomenute bile su na takvom nivou tehničke
pripremljenosti da su omogućavale odgovarajući tehnički i ekonomski pregled predloženih rješenja,
kao i poređenje sa rješenjima iz OSNOVE.
Brojne druge studije, uglavnom studije za privatne koncesionare, nisu elaborirane na takvom
tehničkom nivou da bi omogućile odgovarajući tehnički i ekonomski pregled, te iako su predstavljene
u Modulu 2, nisu se mogle razmatrati na adekvatan način u okviru ovog projekta.
Većina novih studija je razmatrala rješenja/opšte lokacije iz OSNOVE, ali umjesto određenog rješenja
sugerisanog u OSNOVI, predlagane su sljedeće dvije generalne alternative:
•
•
Novo rješenje sa jednom manjom HE na istoj ili sličnoj lokaciji kao u rješenju iz OSNOVE, ali sa
manjom branom, akumulacijom, instaliranim kapacitetom i proizvodnjom energije, i
Nova rješenja koja se sastoje od nekoliko manjih HE u nizu, na istom potezu rijeke, dok je u
OSNOVI predloženo samo jedno rješenje.
U oba gore navedena slučaja očigledan je isti trend - generalno se napuštaju velika rješenja (velike
HE) u korist više manjih na istoj lokaciji.
Glavni razlog za jedan takav trend, na koji je ukazano u novim studijama, prvenstveno je problem eksproprijacije zemljišta i kuća (faktor preseljenja) u slučaju većih akumulacija, ili kupovina zemlje i
kuća od privatnih vlasnika u slučaju manjih rješenja.
Na osnovu iskustva razvijenih zemalja Evrope, veća rješenja su uvijek imala prioritet u državnoj
strategiji, pošto su ekonomski opravdanija. Generalno, izgradnja manjih HE bi započela na lokacijama
tek nakon što su veća i opravdanija rješenja već iskorištena.
Naravno, u nekim slučajevima gdje su problemi na lokacijama većih HE toliko ozbiljni, treba postići
kompromisno rješenje.
6.2.5 Rangiranje svih analiziranih rješenja na osnovu ekonomskih pokazatelja
Izvještaj iz Modula 2 dao je detaljni prikaz o svih analiziranih rješenja, njihove tehničke i ekonomske
karakteristike, kao i o parametre njihove izvodljivosti. Među analiziranim rješenjima bio je jedan broj
neizgrađenih HE predloženih u OSNOVI (ukupno 53), ali i rješenja predložena u novijim studijama
(ukupno18). Shodno tome, rangirano je ukupno 71 rješenje na osnovu ekonomske analize.
Radi boljeg razlikovanja rješenja iz OSNOVE i novih rješenja, novim rješenjima je dodan sufiks "N".
U izvještaju Modula 2 data je lista svih rangiranih rješenja (Vidi Modul 2 - Tabela 9.1).
Rješenja su rangirana na osnovu različitih ekonomskih pokazatelja na sljedeći način:
•
•
•
•
PIT - prosječni inkrementalni troškovi (AIC)
ENPV - ekonomska neto pozitivna vrijednost (ENPV)
ESP - ekonomska stopa povrata (ERR)
OKT - odnos koristi i troškova (BCR)
Rangiranje zasnovano na ovim pokazateljima otkrilo je da su u svakom slučaju prvih 20 uvijek ista
rješenja. Prvih 20 rješenja na osnovu PIT pokazatelja su:
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
•
•
•
•
6-9
Na rijeci Vrbas: Banja Luka Niska, Babino Selo, Bočac 2N, Krupa, Vinac N, Jusići, Krupa 218N,
Tomići, Bugojno, Sarajvilić, Grbići 204N,
Na rijeci Plivi: Glavica I N, Glavica
Na rijeci Janj: Janjske Otoke
Na rijeci Vrbanji: Obodnik 1N, Obodnik 2N, Grabovica N, Gradina, Vrbanjci, Šibovi
Glavni zaključci ekonomske analize su:
•
•
•
•
•
•
Mnoga visoko rangirana rješenja nalaze se na rijeci Vrbas i pokazuju veću izvodljivost od drugih
rješenja.
HE na rijeci Plivi - Glavica je gotovo broj jedan po svim ekonomskim rangiranjima.
Nova rješenja na rijeci Vrbanji, kao što su Obodnik i Grabovica, nalaze se u prvih 20.
Rješenja koja se odnose na rijeku Ugar nisu u ovoj grupi, što pokazuje njihovu slabiju ekonomsku
izvodljivost.
Ono što je iznenađujuće, Janjske Otoke, višenamjensko rješenje sa prioritetom za vodoprivredu,
visoko je rangirano sa kompletnim troškovima koje se dodjeljuju HE. Međutim, dio ovih troškova
bi trebali pokriti drugi potrošači (t.j. vodoprivreda), tako da ovo rješenje bude još bolje rangirano.
Ovo pokazuje da ovom rješenju treba posvetiti posebnu pažnju.
Očekivalo se da rješenja koja uključuju višenamjenske akumulacije budu niže rangirana, kao što i
jeste slučaj. To je zbog činjenice da su svi investicioni troškovi brane, pomoćnih strukutura i eksproprijacije preneseni na HE, što nije u potpunosti korektno, pošto bi veliki dio trebalo prenijeti
na druge potrošače vode (t.j., vodosnabdjevanje, navodnjavanje, povećanje minimalnih protoka).
6.2.6 Rangiranje rješenja na osnovu multikriterijumske analize
Multikriterijumske analize za rangiranje rješenja urađene su za ukupno 63 rješenja. Višenamjenska
rješenja - rješenja sa velikim akumulacijama – nisu razmatrana, pošto se odluka o neophodnosti
izgradnje velikih akumulacija mora donijeti posebno na osnovu potražnje drugih potrošača vode –
vodoprivrede kao prioriteta.
Na osnovu primijenjenih multikriterijumskih analiza, urađeno je rangiranje rješenja. Prvih 20 rješenja
predstavljeno je u Tabela 6-3. Dodatak B sadrži još detalja.
Tabela 6-3: Prvih 20 rješenja iz multikriterijumske analize urađene za Modul 2
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
6-10
Rangiranje dobijeno multikriterijumskom analizom bilo je početna tačka za ukazivanje na kratku listu
područja i lokacija koje su najpodesnije za razvoj ekološki održivih hidroenergetskih postrojenja.
Visoko rangirana rješenja su uglavnom rješenja locirana na srednjem potezu rijeke Vrbas. Postoje takođe neka rješenja locirana na rijekama Ugar, Pliva i Vrbanja. Mnogo novih rješenja, koja u stvari
treba da zamijene neka od rješenja iz OSNOVE, takođe je uključeno u ovu grupu.
Područje 1 - Srednji dio rijeke Vrbas od Bočca do Banja Luke
Sljedećih 5 rješenja iz ovog područja rangirano je na osnovu multikriterijumske analize u prvih 20 na
sljedeći način:
1.
2.
3.
4.
5.
Bočac 2N
Banja Luka Niska
Krupa
Krupa 218N
Grbići 204 N
Neka rješenja isključuju druga - rješenje iz OSNOVE isključuje nova rješenja (označena sa N).
Multikriterijumska analiza je pokazala da su Banja Luka Niska i Krupa među najvišim rangiranim
rješenjima. Ali ova posebna područja imaju jedan veoma specifičan problem zbog rafting staza; jedno
u zoni HE Krupa i jedno u zoni HE Banja Luka Niska.
Alternativu ovome predstavljaju tri mjesta - Bočac 2N, Krupa 218N and Grbići 204 N - umjesto dva, i
ona je još održiva, pošto sva tri mjesta spadaju u grupu najviših rangiranih rješenja. Ovo rješenje bi
sačuvalo jednu od rafting staza kod Banja Luke Niske. Druga varijanta za očuvanje gornje rafting
staze, zamjenom rješenja Krupa 218N rješenjem Krupa 214N, nije atraktivna, pošto je održivost
rješenja Krupa 214N upitna.
Područje 2 - Dio rijeke Vrbas od Donjeg Vakufa do Jajca
Sljedeća tri rješenja iz ovog područja multikriterijumska analiza rangira u prvih 20, i to sljedećim redom:
1. Babino Selo
2. Han Skela N
3. Vinac N
Babino Selo je rješenje koje je predloženo u OSNOVI, a onda je EP BiH predložila njegovu izgradnju
u budućnosti. Visok položaj Babinog Sela na rang listi pokazuje da je to bio dobar izbor.
Rješenja Han Skela N i Vinac N takođe su veoma visoko rangirana, ali se podudaraju sa lokacijom
predložene višenamjenske velike akumulacije Han Skela Visoka. Ako se Han Skela Visoka ne
realizuje, onda su ova dva navedena rješenja Han Skela Niska i Vinac N izuzetno održiva - opravdana.
Područje 3 - Donji dio rijeke Ugar
Jedno novopredloženo rješenje na rijeci Ugar bilo je visoko rangirano, Ugar Ušće N. Ovo rješenje bi
bilo krajnje preporučljivo, ali njegov uspor (na nadmorskoj visini od 350 m) mogao bi da ugrozi
predloženo rješenje iz OSNOVE vezano za višenamjensku akumulaciju Vrletna Kosa. Moguće
rješenje u tom slučaju moglo bi da bude promjena tipa HE za Vrletnu Kosu - umjesto derivacione da
postane pribranska. U tom slučaju visoka Vrletna Kosa i Ugar Ušće N mogli bi se realizovati u obliku
kaskade.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
6-11
Područje 4 - Rijeka Pliva uzvodno od Šipova
U svim multikriterijumskim analizama, jedno rješenje za rijeku Plivu uvijek je veoma visoko
rangirano. To je Glavica 1N, koja je izuzetno održiv prijedlog.
Područje 5 - Rijeka Vrbanja
Sljedeća rješenja za rijeku Vrbanju su bila visoko rangirana:
1.
2.
3.
4.
5.
Grabovica N
Obodnik 2N
Obodnik 1N
Gradina
Vrbanja Ia
Naravno, gore navedenih šest rješenja značajno zavise od ishoda analiza Modula 3, koje su izvršile
procjenu tri velike akumulacije na rijeci Vrbanji, naime: Čelinac, Grabovica i Šiprage. Ako bi se ove
tri akumulacije realizovale, onda instalirani kapaciteti navedenih šest nizvodnih rješenja prikazanih
gore bi trebali biti preispitani.
Realizacija ovih velikih akumulacija je uvijek bila veliki problem (t.j. tokom perioda OSNOVE i
sada), pa čak i kada bi se donijela odluka da se nastavi sa ovim rješenjima, vremenski rok za njihovu
realizaciju (t.j., najviše eksproprijaciju) i realizaciju pratećih sistema navodnjavanja u Lijevče Polju
bio bi prilično dugačak.
Konsultant vjeruje da bi u ovom slučaju najpragmatičnije rješenje moglo da bude da se prvo realizuju
veća rješenja koja su razmatrana u izvještaju Modula 3, a onda da se fokusira na manja rješenja kada
se bude znalo koliko većih će biti realizovano.
Područje 6 - Rijeka Vrbas od Gornjeg Vakufa do Donjeg Vakufa
Rješenja iz ovog poteza rijeke Vrbas bila su visoko rangirana i u OSNOVI. U ovom slučaju, sljedeća
rješenja spadaju u grupu prvih 20:
1. Bugojno
2. Tomići
3. Jusići
U skladu sa ovim rangiranjem, preporučuju se navedena tri rješenja. Jedan poseban problem na koji
treba obratiti pažnju u ovom slučaju je to, što je područje gdje su locirana rješenja urbanizovano i
moralo bi se raseliti.
6.2.7
Zaključci iz Modula 2 koji se odnose na odgovarajuće HE u okviru sliva rijeke
Vrbas
Glavni zaključak u vezi odgovarajućih HE u slivu rijeke Vrbas je da iako je multikriterijumska
analiza iz Modula 2 otkrila veoma izvodljiva rješenja za proizvodnju energije, konačna odluka o
izboru i rasporedu HE mora biti donesena nakon analiza i donošenja odluka o neophodnosti velikih akumulacija u svrhu integrisanog upravljanja vodnim resursima.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
6.3
6-12
Razvojne opcije integrisanog upravljanja vodama i HE
U prethodnim poglavljima ovog izvještaja analizirane su različite razvojne opcije integrisanog
upravljanja vodama koje uključuju kombinacije velikih akumulacija. U svakoj razvojnoj opciji koja je
uzeta u obzir predstavljene su različite kombinacije velikih akumulacija. Neke od velikih akumulacija
su isključene, a neke uključene u svakoj opciji. Kao što je rečeno u prethodnom dijelu, konačni prijedlog realizacije rješenja za HE zavisiće od toga koja će akumulaciona mjesta biti uključena ili
isključena.
U ovoj studiji Modula 3 u obzir je uzeto sljedećih sedam velikih akumulacija:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Gornji Vakuf na rijeci Vrbas
Han Skela Visoka na rijeci Vrbas
Janjske Otoke na rijeci Janj
Vrletna Kosa na rijeci Ugar
Čelinac na rijeci Vrbanji
Grabovica na rijeci Vrbanji
Šiprage na rijeci Vrbanji.
Postoji i jedan primjećen izuzetak od ovog spiska. U OSNOVI iz 1987. predloženo je jedno "veliko"
akumulaciono mjesto koje se zove Staro Selo. Ova akumulacija nije uzimana u obzir u okviru razvojnih opcija, ni u ovoj studiji ni u Novoj osnovi iz 1997. Razlog je to što Staro Selo ima neznatan uticaj
na kontrolu vodnog režima u slivu Vrbasa. Ima mali prosječni dotok od samo 1.9m3/s i najmanji regulacioni koeficijent, što je ukazivalo na to da je ova akumulacija od zanemarljive važnosti za vodoprivredne svrhe.
Svaka gore navedena akumulacija ima prateću HE, a karakteristike za svaku elektranu date su u
izvještaju Modula 2. Većina elektrana je pribranskog tipa, osim Janjske Otoke i Vrletne Kose, koje su
derivacionog tipa.
Zbog zahtjeva ekološki prihvatljivog protoka (EPP) akumulacije Janjske Otoke (2.2 m3/s), na lokaciji
temeljnog ispusta predviđena je jedna dodatna mala elektrana od 1,5 MW, odmah nizvodno od brane,
tako da će se ispuštanjem EPP proizvesti dodatna energija. U slučaju Vrletne Kose i opcija HE na
rijeci Ugar, Modul 2 je opisao dva moguća rješenja nizvodno od Vrletne Kose. Ova dva rješenja su:
Ugar Usce and Ugar Usce (novo). Izvodljivost i multikriterijumska analiza urađena u Modulu 2
pokazali su da je Ugar Ušće (nova) bila izvodljivije rješenje, tako da će se ova opcija dalje razmotriti u
ovom izvještaju Modula 3.
HE Ugar Ušće (nova) ima visinu akumulacije na oko 350 m nadmorske visine. Ovo pokazuje da bi se
u ovom slučaju pribranski tip HE na Vrletnoj Kosi mogao realizovati sa kapacitetom od 18,6 MW.
Nije bilo posebnih promjena na drugim lokacijama HE.
Glavne karakteristike analiziranih velikih akumulacija i odgovarajućih HE predstavljene su u sljedećoj
Tabela 6-4.
6-13
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Tabela 6-4: Glavne karakteristike velikih akumulacija i odgovarajućih HE za razvojne opcije
Godišnja
Korisna zapreInstalirani
proizvodnja
Akumulacija i HE
Rijeka
mina
kapacitet
energije
Vko (Mm3)
Pins (MW)
E (GWh)
Gornji Vakuf
Vrbas
52,5
4,9
14,6
Han Skela Visoka
Vrbas
218,0
34,7
157,1
Šiprage
Vrbanja
54,0
4,7
14,2
Grabovica
Vrbanja
35,0
6,7
17,8
Čelinac
Vrbanja
43,0
9,5
34,1
Janjske Otoke
Janj
72,5
31,1
83,9
Vrletna Kosa
Ugar
95,0
18,6
53,8
U šest razvojnih opcija koje su predstavljene u donjoj tabeli u obzir je uzeta kombinacija od sedam
dostupnih akumulacija.
Tabela 6-5: Razvojne opcije uzete u obzir
RO#
1
2
3
4
5
6
Nazivi akumulacija za razvojnu opciju (RO)
Gornji
Vakuf
Gornji
Vakuf
Gornji
Vakuf
Gornji
Vakuf
Gornji
Vakuf
Gornji
Vakuf
Han Skela
Visoka
Janjske
Otoke 1
Janjske
Otoke 1
Janjske
Otoke 1
Janjske
Otoke 1
Janjske
Otoke 1
Vrletna
Kosa
Vrletna
Kosa
Vrletna
Kosa
Vrletna
Kosa
Šiprage
Grabovica
Čelinac 1
Šiprage
Grabovica
Čelinac 1
Šiprage
Grabovica
Šiprage
Grabovica
Čelinac 1
Šiprage
Grabovica
Čelinac 1
Vrletna
Kosa
RO 1 uključuje sve akumulacije koje su bile uključene u OSNOVI iz 1987. Druge opcije isključuju
neke od ovih akumulacija sa ciljem razmatranja opštih efekata na vodoprivredu u svakom slučaju.
Sa stanovišta razvoja HE, isključivanje nekih od velikih akumulacija ne isključuje mogućnost izgradnje pribranskih HE na njihovom mjestu. Kao što je navedeno u prethodnom potpoglavlju (Odjeljak
6.2.1), predviđena potrošnja električne energije u narednih deset godina premašiće količinu koju je
moguće proizvesti, tako da zbog budućnosti treba uzeti u obzir bilo koji potencijalni riječni potez sa
dobrim hidroenergrtskim potencijalom.
Konačno rješenje za korišćenje hidroenergije u okviru rijeke Vrbas zavisiće od izabrane RO - zajedno
sa velikim akumulacijama koje budu usvojene.
Glavni cilj konsultanta u ovoj fazi bio je da identifikuje najbolja mjesta uzimajući u obzir ekonomsku
korist, zaštitu vode, kao i uticaje klimatskih promjena. Analize nisu vršene samo na nivou određenog mjesta i vodnog tijela, nego je glavni fokus bio na nivou sliva. Pored procjene socioekonomskih i ekoloških kriterija, u obzir su uzeti svi potrošači vode.
Generalno govoreći, bilo koja RO koje uključuje veliku akumulaciju imaće negativan uticaj na vodna
tijela, što možda neće biti u saglasnosti sa ODV, posebno članom 4.7, ali prilikom odolučivanja treba
imati u vidu i slijedeće:
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
•
•
•
•
•
•
•
6-14
U skladu sa članom 4(7), izgradnja akumulacija je dozvoljena ako se može dokazati da je korist
od takvih akumulacija veća od negativnih uticaja koje će stvoriti. Pored toga, neuspjeh da se spriječi pad statusa tijela površinskih voda sa visokog na dobar , kao i pad unutar klase statusa, dozvoljen je kada je to rezultat novih aktivnosti na stvaranju održivog ljudskog razvoja.
Razvoj hidroenergetskog sektora trenutno počiva na potrebi za ostvarivanjem ciljeva klimatske i
energetske politike EU, koja snažno promoviše obnovljivu energiju, i zacrtanih ciljeva za sve
države članice, da bi EU do 2020. dostigla 20% udjela energije iz obnovljivih izvora.
Na sastanku u maju 2010., direktori vodoprivreda EU naglasili su da razvoj obnovljive energije,
uključujući i hidroenergiju, treba snažno podržati, ali da je isto tako jednako važno da se taj razvoj
odvija na način koji je kompatibilan sa zahtjevima zaštite životne sredine.
Hidroenergija je ključna pokretačka snaga koja izaziva prekid kontinuiteta rijeka i staništa. Tok
rijeke Vrbas trenutno prekidaju tri postojeće hidroenergetske brane. Ove brane prekidaju uzdužni
kontinuum sedimentnog transporta, kao i migraciju vodenih organizama.
Hidromorfološke karakteristike brana napravljenih za proizvodnju hidroenergije mogu da diktiraju uslove kiseonika i temperature, što može da dovede do pada ekološkog statusa branske vode i
nizvodnog toka rijeke. Oni mogu biti različiti od onih u prirodnim vodnim tijelima.
Iako utiču na vodene ekosisteme, aktivnosti kao što su proizvodnja hidroenergije i izgradnja objekata za zaštitu od poplava mogu da imaju i značajne ekološke prednosti u nekim područjima,
npr., smanjivanje uticaja klimatskih promjena ili povećanje bezbjednosti ljudi i otvaranje radnih
mjesta.
BiH je trenutno u teškoj socio-ekonomskoj i političkoj situaciji, što se vidi po stopi nezaposlenosti
koja je veća od 40%. Takva teška situacija diktira potrebu za otvaranjem novih radnih mjesta.
U narednom tekstu predstavljen je mogući alternativni razvoj HE za svaki od pet poteza rijeke Vrbas i
za sve njegove glavne pritoke. Karta koja pokazuje podjelu Vrbasa na pet poteza data je na Slika 6-4.
Bez mogućnosti modeliranja kvaliteta vode u neposrednoj budućnosti, čini se da je najprihvatljivije
rješenje da se izgradnja predloženih HE podijeli u dvije faze. Prva faza bi započela onda kada bude
potvrđeno da se može uspostaviti prihvatljiva mreža monitoringa. Kada se uspostavi sistem
monitoringa, može da počne izgradnja u Fazi 1. Nakon izgradnjeHE u Fazi 1, bilo bi neophodno da se
analizira uticaj HE na životnu sredinu da bi se utvrdilo da li će predložene HE u Fazi 2 biti prihvatljive
za izgradnju.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
6-15
Slika 6-4: Podjela Vrbasa u pet poteza
6.3.1 Rijeka Vrbas - Potez 1
Potez 1 rijeke Vrbas se prostire od izvora do Gornjeg Vakufa. U OSNOVI je predloženo da se na
dužini ovog poteza izgradi deset MHE. Dva protočna rješenja su već izgrađena i rade.
Pošto se u svakom od šest RO u obzir uzima izgradnja akumulacije Gornji Vakuf, preporučuje se da se
na Potezu 1 razvije sljedeća lista (predstavljena u Tabela 6-6) HE sa njihovim glavnim
karakteristikama.
6-16
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Tabela 6-6: Karakteristike preporučenih HE na Potezu 1 rijeke Vrbas
HE
Rijeka
MHE 1
MHE 2 (izgrađena)
MHE 3 (izgrađena)
MHE 4
MHE 5
MHE 6
MHE 7
MHE 8
MHE 9
HE Gornji Vakuf
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Ukupno:
Instalirani
Kapacitet
Pins (MW)
0,59
0,66
0,52
0,38
0,25
0,47
0,27
0,21
0,70
4,95
9,00
Godišnja
proizvodnja
energije
E (GWh)
0,3
1,6
2,5
1,5
1,4
2,0
1,5
1,3
3,4
14,6
30,1
Ključ: Zelenim su osjenčene one koje su preporučene za prvu fazu razvoja
Tako bi ukupni instalirani kapacitet predviđen za Potez 1 rijeke Vrbas bio 9 MW, a procijenjena
prosječna godišnja proizvodnja energije 30,1 GWh.
Akumulacija Gornji Vakuf, koja obezbjeđuje minimalni srednji mjesečni protok od oko Q = 3.8m3/s,
ili Q= 3.32m3/s iznad vrijednosti EPP, od velike je važnosti za Region I. Ovih dodatnih 3.32m3/s će
obezbijediti ne samo neophodnu količinu vode za domaćinstva, industriju i navodnjavanje za čitav
Region I koji se proteže od G.Vakufa do Jajca, nego će takođe biti dostupni i drugim regionima.
Važnost ove akumulacije u budućnosti može biti veća kada se u obzir uzmu rezultati hidrološke
analize sprovedene u izvještaju Modula 1 i rezultati modeliranja klimatskih promjena koji predviđaju
smanjenje protoka tokom sušnih perioda. Hidrološke analize sprovedene u Modulu 1 pokazale su
smanjenje minimalnog protoka za oko 10%, a analiza potencijalnih uticaja klimatskih promjena
korištenjem različitih modela pokazala je da bi se minimalni protok mogao potencijalno smanjiti i do
20%.
Jedna analiza troškova i dobiti od planirane izgradnje HE Gornji Vakuf pokazuje da se dobiti od
razvoja smatraju većim od dobiti ostvarenih postizanjem OVD ekoloških ciljeva. Stoga je akumulacija
G.Vakuf prihvaćena kao dio usvojene RO. Pored toga, sljedeće HE će dobiti preporuku za razvijanje
u prvoj fazi na Potezu 1: MHE6 i MHE9.
6.3.2 Rijeka Vrbas - Potez 2
Potez 2 rijeke Vrbas se prostire od Gornjeg Vakufa do Donjeg Vakufa. U OSNOVI je na ovom dijelu
rijeke predloženo šest MHE.
Ne postoje neke posebne prepreke da se neka od rješenja isključe. Pravce pružanja derivacionih
kanala, koji su karakteristični za ovo rješenje, treba ponovo razmotriti u sljedećoj projektnoj fazi da bi
se smanjili troškovi eksproprijacije. Na Potezu 2 preporučuje se razvoj sljedeće liste (predstavljene u
Tabela 6-7) HE sa njihovim glavnim karakteristikama.
6-17
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Tabela 6-7: Karakteristike preporučenih HE u Potezu 2 rijeke Vrbas
HE
MHE Sarajvilić
MHE Humac
MHE Zagorušnica
MHE Bugojno
MHE Tomići
MHE Jusići
Rijeka
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Ukupno:
Instalirani
Kapacitet
Pins (MW)
3,8
1,2
1,9
3,7
2,4
3,2
16,2
Godišnja
proizvodnja
energije
E (GWh)
19,2
7,5
11,7
20,0
14,1
19,7
92,2
Ključ: Zelenim su osjenčene one koje su preporučene za prvu fazu razvoja
Ukupni instalirani kapacitet predviđen za Potez 2 rijeke Vrbas iznosi 16,2 MW, a procijenjena
prosječna godišnja proizvodnja energije je 92,2 GWh.
Preporučuje se da se u prvoj fazi razvoja na Potezu 2 izgrade sljedeće HE: MHE Sarajvilić, MHE
Bugojno i MHE Jusići. Ovdje će se vidjeti da su sva tri navedena rješenja među prvih 20 rješenja
dobijenih ekonomskim i multikriterijumskim analizama u Modulu 2.
6.3.3 Rijeka Vrbas - Potez 3
Potez 3 rijeke Vrbas prostire se od Donjeg Vakufa do Jajca. U OSNOVI su na ovom dijelu rijeke
predložene dvije velike HE: HE Babino Selo i HE Han Skela Visoka.
HE Han Skela Visoka je jedna od "velikih" akumulacija koje su uzimane u obzir za vodoprivredne
svrhe u jednoj od RO. Ova akumulacija je uključena u jednu od vodoprivrednih razvojnih opcija. Na
osnovu razmatranja rješenja za HE predloženih u OSNOVI, kao i novih rješenja predloženih u novijim
studijama, mogle bi se preporučiti dvije moguće opcije za razvoj HE na ovom potezu Vrbasa.
U slučaju kada je uključena akumulacija Han Skela Visoka, na ovom potezu se mogu smjestiti dvije
HE, kako je prikazano u sljedećoj Tabela 6-8. Na ovaj način, procjenjuje se da je ukupni instalirani
kapacitet u ovom slučaju predviđen za Potez 3 rijeke Vrbas 45,8 MW, a procijenjena prosječna
godišnja proizvodnja energije će biti 216,6 GWh.
Tabela 6-8: Karakteristike preporučenih HE na Potezu 3 rijeke Vrbas sa uključenom Han Skelom Visokom
HE
HE Babino Selo
HE Han SkelaVisoka
Rijeka
Vrbas
Vrbas
Ukupno:
Instalirani
Kapacitet
Pins (MW)
11,1
34,7
45,8
Godišnja
proizvodnja energije
E (GWh)
59,5
157,1
216,6
Rozom osjenčena je HE Han Skela Visoka koja više nije u razvojnoj strategiji za FBiH
Ako se isključi akumulacija Han Skela Visoka, preporučeni pristup razvoju HE predstavljen je u
sljedećoj tabeli (Tabela 6-9). Ukupni instalirani kapacitet u ovom slučaju predviđen za Potez 3 rijeke
Vrbas procjenjuje se na 34 MW, a izračunata prosječna godišnja proizvodnja energije je 178,2 GWh.
6-18
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Ovdje je važno primijetiti da su sva tri navedena rješenja u Tabela 6-9 među prvih 20 rješenja
dobijenih u ekonomskim i multikriterijumskim analizama sprovedenim u Modulu 2.
Tabela 6-9: Karakteristike preporučenih HE na Potezu 3 rijeke Vrbas sa isključenom Han Skelom Visokom
HE
Rijeka
Babino Selo
Vinac N
Han Skela N
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Ukupno:
Instalirani
Kapacitet
Pins (MW)
11,1
11,9
11,0
34,0
Godišnja proizvodnja
energije
E (GWh)
59,5
67,3
51,4
178,2
Ključ: Zelenim su osjenčene one koje su preporučene za prvu fazu razvoja
Sljedeće HE treba preporučiti za izgradnju u prvoj fazi razvoja na Potezu 3: Vinac N i Han Skela N.
6.3.4 Rijeka Vrbas - Potez 4
Potez 4 rijeke Vrbas prostire se od Jajca do Banja Luke. Na ovom dijelu rijeke izgrađene su dvije velike HE i one rade: HE Jajce 2 i HE Bočac. Druge HE predložene u OSNOVI su MHE Podmilačje, HE
Krupa, HE Banja Luka Niska i HE Novoselija. Problemi vezani za HE Krupa, Banja Luka Niska i Novoselija detaljno su objašnjeni u izvještaju Modula 2. Prve dvije su u sukobu sa drugim potrošačima
vode (t.j., rafting na Vrbasu, očuvanje kanjona rijeke Vrbas, itd.), a Novoselija je veoma blizu izvora
vodosnabdjevanja za grad Banja Luku, kao i sve većeg broja kuća izgrađenih u ovom području i opasnosti od zagađenja zbog kanalizacionih voda.
Pošto je ovaj posebni potez rijeke imao gore navedenih problema, novije studije su u obzir uzele druga
rješenja. Sva ova rješenja i varijante analizirane su u okviru ovog projekta. Nakon ekonomskih i
multikriterijumskih analiza, kao i ekoloških analiza sprovedenih u Modulu 2, zaključeno je da se
razvoj HE na Potezu 4 rijeke Vrbas preporuči na četiri druge lokacije pored onih postojećih, kako je
prikazano u Tabela 6-10.
Tabela 6-10: Karakteristike preporučenih HE u Potezu 4 rijeke Vrbas
HE
Rijeka
MHE Podmilačje
HE Jajce 2 (izgrađena)
HE Bočac (izgrađena)
HE Bočac 2 N
HE Krupa 218 N
HE Grbići 204 N
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Ukupno:
Instalirani
Kapacitet
Pins (MW)
4,7
31,1
110,0
9,3
14,7
23,2
193,0
Ključ: Zelenim su osjenčene one koje su preporučene za prvu fazu razvoja
Godišnja
proizvodnja
energije
E (GWh)
23,5
183,0
294,0
49,4
76,3
109,5
735,7
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
6-19
Ukupni instalirani kapacitet u ovom slučaju predviđen za Potez 4 rijeke Vrbas bio je 193 MW (već
realizovano 141 MW), a izračunato je da je procijenjena prosječna godišnja proizvodnja 735,7 GWh
(već realizovano 477 GWh).
Ovdje se mora naglasiti da su na osnovu ekonomskih i multikriterijumskih analiza sva nova rješenja
predložena za ovaj potez rijeke bila visoko rangirana (među prvih 20) u izvještaju Modula 2.
Peporučuje se da se na Potezu 4 u prvoj fazi razvoja izgrade sljedeće HE: MHE Podmilačje, HE Bočac
2N i Krupa 218 N.
Iako su gore navedene HE visoko rangirane, protivljenje javnosti i lokalnih vlasti ovim planovima je i
danas jednako snažno kao što je i bilo ranije.
Prije donošenja bilo kakve konačne odluke, konsultant ponovo naglašava da se za razvoj energije u
okviru sliva mora pripremiti detaljna Strateška procjena uticaja na životnu sredinu, kao i detaljna
Procjena uticaja na životnu sredinu. Prilikom odlućivanja treba imati u vidu slijedeće činjenice:
•
•
•
•
•
•
Skupština grada Banja Luka32, donijela je zaključak da se zaštiti kanjon Vrbasa kao posebno
prirodno bogatstvo u skladu sa ranije donešenim dokumentima, da se u nevedenom prostoru ne
mogu graditi hidrocentrale, kao i zbog činjenice da se radi o najizraženijem trusnom području.
Na osnovu gornjeg zaključka, Regulacioni plan za uređenje obala rijeke Vrbas je rezervisao
navedene površine predvićene za izgradnju po strani ova područja predviđena za izgradnju
hidroenergetskih postrojenja sve dok se ne donese konačna odluka o navedenim objektima.
Izgradnjom akumulacija: MHE Podmilačje, HE Bočac 2N, HE Krupa 218N i HE 204N Grbići
204N ne bi se ostvario povećanje minimalnog proticaja iznad vrijednosti minimalnog srednjeg
mjesečnog proticaja 95% obezbjeđenosti. Ovo znači da njihove zapremine nemaju praktično
nikakav uticaj na hidrološki režim vodotoka, a prema tome nemaju nikakvog uticaja ni na
smanjenje poplava ili suša.
Jedan od najvećih problema u realizaciji ovog prijedloga - kao i bilo kojeg drugog prijedloga u
budućnosti - je postojanje sistema vodosnabdjevanja i postrojenja za preradu vode neposredno
nizvodno (Novoselija) koje obezbjeđuje vodu za gotovo 200.000 stanovnika Banja Luke, Čelinca
i Lakataša. Problem eutrofikacije akumulacija i razvoj algi već je razmotren u ranijim
poglavljima. Jedan od problema koje alge stvaraju su i teškoće na postrojenjima za prečišćavanje
vode tako što dolazi do začepljenja filtera i ostalih dijelova postrojenja. Drugi problem je
pogoršanje ukusa i mirisa vode za piće. Da bi se kvalitet vode vratio na prvobitni, potrebne su
značajne investicije. U akumulaciji Bočac proces eutrofikacije je već evidentan, tako da je u više
navrata voda bila klase IV, što odgovara eutrofnom statusu.
Ovaj riječni potez ima dvije rafting staze, jednu u području HE Krupa i drugu u području HE
Banja Luka-Niska.
Riječni sistem sa nizom brana može imati dalekosežne posljedice na ribu i biodiverzitet.
6.3.5 Rijeka Vrbas - Potez 5
Potez 5 rijeke Vrbas proteže se od Banja Luke do ušća Vrbasa u Savu. U OSNOVI su na ovom dijelu
predložene jedna mala i četiri velike HE. Četiri velike HE su na nanosnom dijelu rijeke Vrbas, gdje
meanderska priroda rijeke dovela do stvaranja napuštenih kanala i novih riječnih kanala. Međutim, bez
preciznog topografskog istraživanja ne mogu se utvrditi tačne lokacije brana. Ovo je važan zahtjev koji
se mora ispuniti prije započinjanja bilo kakve razvojne aktivnosti. Rješenja predložena na ovom
32
Na sjednici održanoj 30.11.2005. (Službeni glasnik grada Banja Luka, br. 24/05)
6-20
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
riječnom potezu uključuju derivacione kanale koji bi takođe bili i plovni kanali, tako da bi se ovaj niži
potez Vrbasa mogao poboljšati u plovidbene svrhe.
Sljedeća Tabela 6-11 predstavlja preporučene HE za Potez 5 rijeke Vrbas. Ukupni proračunati
instalirani kapacitet predviđen za Potez 5 rijeke Vrbas je 73 MW, a prosječna godišnja proizvodnja
energije procijenjena je na 458,6 GWh..
Tabela 6-11: Karakteristike preporučenih HE u Potezu 5 rijeke Vrbas
HE
Rijeka
MHE Delibašino Selo
HE Trn
HE Laktaši
HE Kosjerovo
HE Razboj
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Ukupno:
Instalirani
Kapacitet
Pins (MW)
2,6
24,0
16,2
13,3
16,9
73,0
Godišnja
proizvodnja
energije E (GWh)
19,6
140,0
95,0
102,0
102,0
458,6
6.3.6 Rijeka Pliva
Prema OSNOVI, na rijeci Plivi predviđene su tri male HE, kao i jedna već izgrađena velika HE Jajce 1.
Nova mjerenja pada rijeke na lokaciji HE Duljci (nizvodno od grada Šipova) otkrila su da planirana HE na
toj lokaciji nije bila preporučena. Novo rješenje za HE Glavica (iz nedavne studije) bilo je veoma visoko
rangirano u izvještaju Modula 2, tako da se novo rješenje smatra povoljnijim od onoga predloženog u
OSNOVI.
Sljedeća Tabela 6-12 predstavlja preporučena tri rješenja za rijeku Plivu. Dvije male HE smještene su uzvodno od grada Šipova, dok je izgrađena HE Jajce 1 nizvodno od Jajca. Ukupni instalirani kapacitet predviđen za rijeku Plivu treba da bude 62 MW (60 MW je već realizovano), a procijenjena prosječna proizvodnja energije 230,7 GWh (217 GWh je već realizovano). MHE Glavica N biće preporučena za izgradnju
na rijeci Plivi u prvoj fazi razvoja.
HE Jovići imaju isti koncept kao nizvodna HE Glavica N po pitanju konstruktivnih dijelova postrojenja
(dovod sa dugačkim prelivom, brana sa mašinskom halom, itd), ali sa gotovo duplo manjim padom. U
raspoloživoj studiji koja opisuje ovo rješenje nije bilo dovoljno podataka da Konsultant uradi pouzdaniju
procjenu investicija, te se nije mogla uraditi ni ekonomska i finansijska analiza. S obzirom da je koncept
HE Jovići tehnički i ekološki prihvatljiv, neophodno je obezbijediti u narednoj fazi dodatne detalje kako bi
se donijela konačna odluka za ovo postrojenje.
Tabela 6-12: Karakteristike preporučenih HE na rijeci Plivi
HE
HE Jovici
HE Glavica N
HE Jajce 1
Rijeka
Pliva
Pliva
Pliva
Ukupno:
Instalirani
Kapacitet
Pins (MW)
0,55
1,47
60,0
62,0
Godišnja
proizvodnja energije
E (GWh)
4,2
9,5
217,0
230,7
Ključ: Zelenim su osjenčene one koje su preporučene za prvu fazu razvoja
6-21
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
6.3.7 Rijeka Janj
Rijeka Janj je poznata po svojim prirodnim ljepotama, a niz brzaka i vodopada Janjskih Otoka predstavljaju izuzetno mjesto. Samo malo uzvodno od ovog mjesta u OSNOVI je predviđena i predložena
jedna velika brana, akumulacija i HE. Predviđeno je jedno malo rješenje, MHE Basici. Akumulacija
Janjske Otoke je razmatrana u RO za svrhe vodoprivrede.
Nedavne studije su uzimale u obzir manju akumulaciju i manju HE kao alternativu na rijeci Janj, ali
ekonomske i multikriterijumske analize su pokazale da veliko rješenje ima mnogo veći potencijal od
manjih alternativa. Čak se i ova mala akumulacija ispostavila ekonomski izvodljivom koliko i neko
"jednonamjensko rješenje" (što ne vrijedi za druhe HE na "velikim" akumulacijama). Ovo dovodi do
preporuke da se HE Janjske Otoke sa velikom akumulacijom uključi u RO.
RO 6, sa HE Janjske Otoke, ostaje najbolja opcija za ostvarivanje razvojnih ciljeva za različite vodne
resurse. Akumulacija Janjske Otoke,koja obezbjeđuje minimalni srednji mjesečni protok od oko Q=
6.7m3/s, ili Q= 4.5m3/s iznad vrijednosti EPP, od suštinskog je značaja za Region V. Sa ovih
dodatnih 4.5m3/s koji se mogu obezbijediti, može se zadovoljiti veliki dio potražnje vode za
domaćinstva, industriju i navodnjavanje za Regione IV i V, u navedenom vremenskom periodu do
2040.
Postoje dva rješenja preporučena na rijeci Janj koja su predstavljena u tabeli Tabela 6-13. Ukupni
izračunati instalirani kapacitet predviđen za rijeku Janj je 32,5 MW, a prosječna godišnja proizvodnja
energije procijenjena je na 91,5 GWh.
Tabela 6-13: Karakterisitke preporučenih HE na rijeci Janj
HE
Rijeka
HE Janjske Otoke
HE Bašići
Janj
Janj
Ukupno:
Instalirani
Kapacitet
Pins (MW)
31,1
1,4
32,5
Godišnja proizvodnja
energije E (GWh)
83,9
7,6
91,5
Ključ: Zelenim su osjenčene one koje su preporučene za prvu fazu razvoja
MHE Šipovo
Tokom javnih konsultacija u Banjaluci, prisutni su primijetili da se studija o slivu Vrbasa nije bavila
Idejnim projektom MHE Šipovo na rijeci Janj. Ovo rješenje je 2007. godine projektovao ConelCompany d.o.o. Tuzla po narudžbi kompanije Hidrovat d.o.o. Mrkonjić Grad.
Velika HE Janjske Otoke sa značajnom zapreminom akumulacije zahtijeva i značajne investicije kao i
sporazum između više budućih korisnika (prevashodno vodoprivrednog i energetskog sektora), a takođe ima i veliki uticaj na životnu sredinu usljed broja zaštićenih područja u dolini rijeke Janj. S obzirom na to da realizacija rješenja HE Janjske Otoke zahtijeva određeno vrijeme kao i to da će velika
akumulacija biti od važnosti i neophodna tek u predstojećim decenijama, sugerisana je mogućnost da
se dozvoli koncesionarima da izgrade MHE Šipovo u narednih 20-25 godina. Prema tome, projekat
MHE Šipovo dobija značaj, pogotovo ako se dokaže da je ekološki i ekonomski održiv; Konsultant je
uvjeren da je procjena troškova izgradnje od strane koncesionara od 4 miliona EUR daleko ispod
stvarnih troškova, koje je Konsultant procijenio na 5,5 miliona EUR.
Dodatni detalji o analizi MHE Šipovo se nalaze u Dodatku F Modula 2.
6-22
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
6.3.8 Rijeka Ugar
Rijeka Ugar protiče kroz kanjon Ugar, koji je jedno veoma izolovano ruralno područje. U OSNOVI su
predložene četiri HE na rijeci Ugar. Jedna od njih, HE Vrletna Kosa, bila je "velika" akumulacija i
razmatrana je u vodoprivredne svrhe. Nove studije su takođe ukazale na tri manje HE umjesto velike
Vrletne Kose i Ugar Ušća.
U slučaju RO u kojoj je uključena velika akumulacija na Vrletnoj Kosi, rješenje koje bi više odgovaralo (na osnovu ekonomskih i MK analiza) uključivalo bi Ugar Ušće N nizvodno (vidi
Tabela 6-14).
Tabela 6-14: Karakteristike preporučenih HE na rijeci Ugar sa uključenom Vrletnom Kosom
HE
Rijeka
MHE Melina- Novakovići
MHE Zapeće
HE Vrletna Kosa
HE Ugar Ušće N
Ugar
Ugar
Ugar
Ugar
Ukupno:
Instalirani
Kapacitet
Pins (MW)
5,1
1,6
18,6
11,0
36,3
Godišnja
proizvodnja
Energije E (GWh)
22,5
8,0
53,8
33,0
117,3
Ključ: Zelenim su osjenčene one koje su preporučene za prvu fazu razvoja
U slučaju RO u kojima akumulacija Vrletna Kosa nije uključena, preporučila bi se dva manja rješenja
umjesto ovoga (uzeta iz novih studija ranije pomenutih) (vidi Tabela 6-15). U oba slučaja, dva mala
rješenja (Melina-Novakovići i Zapeće) na uzvodnom dijelu rijeke Ugar ostala bi onakva kako je
predloženo u OSNOVI.
Ukupni instalirani kapacitet u RO u kojoj je uključena velika Vrletna Kosa bio bi 36,3 MW, a
prosječna godišnja proizvodnja energije procijenjena je na 117,3 GWh.
Akumulacija Vrletna Kosa, koja obezbjeđuje minimalni srednjimjesečni protok od oko Q= 5.3m3/s, ili
Q= 4.69m3/s iznad vrijednosti EPP, od suštinskog je značaja za Region V. Ovih dodatnih 4.69m3/s
može da obezbijedi značajnu količinu vode koju potražuju domaćinstva, industrija i navodnjavanje za
Regione IV i V, u navedenom vremenskom periodu do 2040.
Preporučuje se da se izgrade sljedeće HE u prvoj fazi razvoja na rijeci Ugar. HE Ugar Ušće N i HE
Vrletna Kosa.
Tabela 6-15: Karakteristike preporučenih HE na rijeci Ugar sa isključenom Vrletnom Kosom
HE
Rijeka
Instalirani
Kapacitet
Pins (MW)
Godišnja proizvodnja
Energije E (GWh)
6-23
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
MHE Melina- Novakovići
MHE Zapeće
MHE Vrletna Kosa N
MHE Ivik
HE Ugar Ušće N
Ugar
Ugar
Ugar
Ugar
Ugar
Ukupno:
5,1
1,6
9,1
8,5
11,0
35,3
22,5
8,0
23,2
22,0
33,0
108,7
Ukupni instalirani kapacitet za RO u kojoj je velika Vrletna Kosa isključena bio bi 35,3 MW, a prosječna godišnja proizvodnja energije procjenjuje se na 108.7 GWh.
6.3.9 Crna Rijeka
Kada se procjenjuju vodotoci sliva rijeke Vrbas, na osnovu energetskog kapaciteta (GWh) Crna Rijeka
je uvijek najniže rangirana. Kada se istraživao energetski potencijal ove rijeke, došlo se do lokacije
koja je označena kao odgovarajuća za iskorišćenje energije; locirana je odmah nizvodno od Mrkonjić
Grada, između Mrkonjić Grada i Kopljevića. Ova potencijalna lokacija MHE detaljno je objašnjena i
predstavljena u izvještaju Modula 2 (vidi Poglavlje 4).
U OSNOVI je na ovoj lokaciji predložena jedna MHE, MHE Mrkonjić Grad. Nizvodno od ovog
mjesta, predviđena je akumulacija Staro Selo sa HE. Akumulacija Staro Selo je analizirana sa
tehničkog, ekonomskog i ekološkog aspekta i otkriveno je da ovo rješenje ne izgleda održivo, posebno
zbog previše ekoloških i socijalnih problema koji tu postoje. Štaviše, rješenje locirano kod Starog Sela
ima zanemarljiv uticaj na vodoprivredu u slivu rijeke Vrbas i kao takvo nije bilo od značaja u takvim
razmatranjima.
Stoga se na rijeci Crna Rijeka preporučuje samo jedna MHE nizvodno od Mrkonjić Grada (Tabela
6-16). Ova preporuka ne sprječava da se u budućnosti uzvodno ili nizvodno od ovog mjesta planiraju i
neke druge male hidroelektrane, ali takve HE bile bi od zanemarljivig značaja za vodoprivredne svrhe.
Tabela 6-16: Karakteristike preporučenih HE na rijeci Crna Rijeka
HE
MHE Mrkonjić Grad
Rijeka
Ugar
Ukupno:
Instalirani
Kapacitet
Pins (MW)
2,7
2,7
Godišnja proizvodnja
energije
E (GWh)
7,1
7,1
Postoje neki pokušaji u novim studijama da se analiziraju druge moguće lokacije za MHE na Crnoj
Rijeci, ali nikakvo posebno rješenje nije izrađeno na takvom nivou da bi bilo analizirano i uključeno u
ovaj projekat. Štaviše, neki podaci dobijeni na ličnoj komunikaciji ukazuju da bi neke od hemijskih
karakteristika vode iz Crne Rijeke mogle da imaju negativan uticaj na turbine na ovoj lokaciji (što
svakako treba proveriti).
Ukupni instalirani kapacitet na rijeci Crna Rijeka procijenjen je na 2,7 MW, a izračunata prosječna
godišnja proizvodnja energije je 7,1 GWh.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
6-24
6.3.10 Rijeka Vrbanja
Uvod
Prema analizama prikazanim u Modulu 2, prosječni specifični energetski kapacitet za cijeli tok iznosi
3,35 GWh/km, što ne svrstava Vrbanju u energetski značajne tokove. Iako je ova činjenica bila
prikazana i u Osnovi 1987, nije predstavljala nikakvu prepreku za izuzetnim interesovanjem
koncesionara za energetsko iskorišćenje hidropotencijala Vrbanje. Nakon analiza rješenja iz Osnove
1987 i novih studija, konstatovano je da za pojedina predložena rješenja postrojenja postoji tehnička
mogućnost i ekonomska opravdanost za izgradnju, ali da takođe postoji niz nepoznatih parametara
koje treba razmotriti kako bi usvojena rješenja bila prihvatljiva i sa ekološkog i sociološkog aspekta.
Isto tako, primijećen je značajan broj predloženih novih rješenja obrađenih na nivou znatno nižem od
zahtijevanog, te se rezultati iz takvih studija nisu mogle koristiti za donošenje konkretnih zaključaka.
OSNOVA 1987 predviđa 3 akumulaciona postrojenja, Šiprage, Grabovicu i Čelinac, koja imaju
prvenstveno vodoprivrednu ulogu, odnosno obezbjeđenje vode za navodnjavanje Lijevče polja i
Srbačko-nožičke ravni u malovodnim periodima, te povećanje minimalnog proticaja. U OSNOVI
dominiraju derivacioni tipovi HE, sa pretežno otvorenim dovodnim kanalima, dužina i preko 5 km.
Nove studije su izbjegavale akumulacione HE kao rješenja, a takođe i dugačke derivacije u srednjem i
donjem dijelu toka. Razlozi za ovakav pristup su uglavnom vezani za probleme eksproprijacije
zemljišta u pojasu derivacija i akumulacija. Derivacione HE su predložene u gornjem toku Vrbanje.
Trasa dovodnih cjevovoda je uglavnom vođena tuž vodotoka.
U nastavku teksta daje se kratak pregled svih HE, kako onih iz OSNOVE, tako i iz novijih studija.
Ostali detalji se mogu naći u izvještaju Modula 2.
HE Divič
HE Divič je izgrađena 2007. godine Izvedeno rješenje se razlikuje od rješenja iz Osnove po pitanju
položaja i kote zahvatne građevine, te je pad povećan za oko 200 m. Mašinska hala je locirana na
lijevoj obali, ali u blizini lokacije iz OSNOVE. Prema novim digitalnim podlogama, HE Divič
zauzima potez vodotoka km 89+100-izvor.
HE Kruševo
HE Kruševo prema OSNOVI 1987 zauzima potez vodotoka od km 84+900 do 86+000, kao
derivaciona HE (brana sa zahvatnom građevinom, čelični cjevovod pod pritiskom i mašinska hala).
Instalisana snaga HE iznosi 0.24 MW. Potez od brane na stacionaži 86+000 do mašinske hale uzvodne
HE Divič (89+100), ostao je neiskorišćen, zbog, kako se navodi u OSNOVI, nepostojanja korisnika
(potrošača) u neposrednoj blizini. Novo rješenje predlaže izgradnju akumulacije HE Kruševo na
potezu 84+500 do 89+100, zapremine 51 Mm3. Predloženo rješenje bi bilo kao zamjensko za nizvodnu
akumulacionu HE Šiprage iz OSNOVE, ukupne zapremine 67 Mm3, a korisne 54 Mm3.
Ekonomska analiza prikazana u Modulu 2 pokazala je da je HE Kruševo iz OSNOVE veoma nisko
rangirana po svim ekonomskim kriterijumima.
Isto tako, rezultati multikriterijumske analize urađene u Modulu 3, pokazalo je da nizvodna
akumulaciona HE Šiprage ima najniži rang po gotovo svim kriterijumima, kako vodoprivrednim, tako
i ekonomskim. Iz svega navedenog može se zaključiti, da prijedlog novih studija da se HE Kruševo
posmatra kao pomjerena HE Šiprage iz OSNOVE, sa smanjenom visinom, a samim tim i korisnom
zapreminom, može smatrati takođe lošije rangiranom opcijom. Prvenstveno se ova konstatacija odnosi
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
6-25
na vodoprivredne kriterije, kao prioritetne i dominantne (manja korisna zapremina, te manja
mogućnost povećanja minimalnih proticaja, ne ulazeći u ekonomske pokazatelje).
Opšti zaključci za potez korišćenja vodotoka od km 84+900 do 89+100 je:



Rješenje iz OSNOVE se pokazalo kao slabo rangirano po svim ekonomskim kriterijumima, te bi
se detaljnijom studijom opravdanosti trebalo doći do odgovora da li je ekonomski isplativa za
izgradnju.
Detaljnija studija izvodljivosti bi trebala razmotriti rješenje derivacione HE koja koristi čitav
potez vodotoka između HE Kruševo i mašinske hale HE Divič. S obzirom da je instalisana snaga
rješenja iz OSNOVE samo 240 kW, opravdano je razmišljati o korišćenju navedenog dijela
vodotoka.
Prijedlog novih studija da se HE Kruševo razmotri kao akumulaciona, odnosno kao zamjenska HE
za HE Šiprage iz OSNOVE, nije prema prvim analizama povoljno rješenje, zbog još manjeg
vodoprivrednog efekta u odnosu na ionako slabo rangiranu HE Šiprage.
HE Šiprage
Prema OSNOVI, HE Šiprage je najuzvodnije višenamjensko akumulaciono postrojenje. Zauzima
potez Vrbanje u dužini od 6,6 km, odnosno od km 78+300 do 84+900. Nasuta brana visine 81 m
formira ukupnu zapreminu od 67 Mm3, od čega je korisna 54 Mm3. Simulacijom rada akumulacije u
dužem vremenskom periodu, zaključeno je da akumulacija Šiprage može povećati minimalne proticaje
za 2,0 m3/s.
Sa prosječnom godišnjom proizvodnjom od 14,2 GWh i ukupnom investicijom od 42,2 M€, HE
Šiprage je na posljednjem mjestu od svih 7 višenamjenskih akumulacija u slivu Vrbasa, po kriterijumu
investicionog ulaganja po jednom m3/s povećanja minimalnog proticaja i proizvedenog kWh električne
energije. Instalisana snaga postrojenja iznosi 4.70 MW. Sa svojom značajnom korisnom zapreminom
akumulacija može u potpunosti da ublaži poplavni talas ukoliko se poštuju odgovarajući kriteriji
upravljanja za vrijeme poplava (smanjenje nivoa prije nailaska talasa, kontrolisano ispuštanje, itd.).
Međutim, kako se akumulacija nalazi u gornjem dijelu sliva, nema značajnije uticaje na umanjenje
poplava na profilu Kotor Varoš, Čelinac, a naročito na profilu Delibašino selo.
Sa druge strane, na nešto malo dužem potezu u odnosu na potez akumulacije (oko 7,4 km), nove
studije predlažu dvije male HE, derivacionog tipa, sa branom, dugačkim cjevovodom pod pritiskom i
mašinskom halom. MHE Šiprage 1 ima dužinu cjevovoda oko 4,8 km, dok Šiprage 2 imaju cjevovod
dužine oko 2,1 km. MHE Šiprage 1 ulazi oko 500 m u obuhvat uzvodne HE Kruševo iz OSNOVE, te
bi se njenim prihvatanjem kao rješenja moralo odustati od MHE Kruševo. Sa dvije derivacione HE
ostvaren je nešto veći bruto pad (84,5 m u odnosu na 80 m iz OSNOVE), dok je ukupan neto pad
prikazan u iznosu od 80 m. Instalisane snage HE Šiprage 1 i 2 su 1.60 i 0.86 MW. U studiji nema
prikazanih detalja dimenzionisanja cjevovoda, kao jedne od najskuplje investicione stavke, zatim
detalji pregradnog profila, mašinske hale, itd. Navodi se da je ranije urađena detaljnija studija za MHE
Šiprage, ali Konsultantu nije dostavljena ta dokumentacija. Studija iz 2011. godine nije se bavila
ekonomskom analizom. Konsultant je izvršio grubi proračun investicije na osnovu raspoloživih
podataka, ali je veći dio analize zasnovan na pretpostavkama, te rezultati nisu ušli u ovaj Izvještaj.
Sa ekološkog gledišta, prema Okvirnoj direktivi o vodama, i rezervoari i dugačke derivacije bi mogle
naići na prepreke u ispunjavanju uslova.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
6-26
Preliminarni zaključci:




Potez Vrbanje od km 78+000 do 85+400 se u OSNOVI i u novim studijama razmatra na dva
načina, kao akumulaciono pribransko i protočna derivaciona postrojenja
MKA modula 3 pokazala je da je akumulaciona HE Šiprage najniže rangirana od svih 7
akumulacija u slivu Vrbasa, sa najvećim vrijednostima investicije po jednom m3/s povećanja
minimalnog proticaja i po proizvedenom kWh električne energije.
U slučaju da se ne usvoji akumulacija Šiprage u razvojnoj opciji sliva Vrbasa, logičan pristup je
razmatranje derivacionih HE kao alternative. Tehnički postoji mogućnost izgradnje postrojenja na
datom potezu vodotoka, ali se ne može reći postoji li ekonomska opravdanost dok se ne obezbijede
neophodni podaci za pouzdaniju analizu.
Konsultant nije imao dovoljno podataka da samostalno izvrši procjenu investicije, te izvrši
ekonomske i ekološke analize za slučaj derivacionih rješenja, te se ne može dati konačan prijedlog
razvoja HE postrojenja na ovom potezu Vrbanje.
HE Stopan
Prema OSNOVI, dionica vodotoka od km 75+900 do 78+300 je ostao neiskorišćen, zbog nepotapanja
naselja Šiprage. HE Stopan u tom rješenju zauzima dionicu od km 74+100 do 75+900, kao
derivaciono postrojenje, sa otvorenim dovodnim kanalom obloženim betonom i vodnom komorom na
kraju. Instalisana snaga iznosi 1.17 MW. MKA analiza urađena u izvještaju Modula 2 svrstala je HE
Stopan iz OSNOVE u drugu polovinu ukupno rangiranih postrojenja (41-45 rang, zavisno od kriterija,
od ukupno 71 razmatrane lokacije).
HE Stopan predstavljena u Studiji iz 2011. godine je takođe derivaciono postrojenje, sa branom na km
76+400, odnosno oko 500 m pomjerena uzvodno od brane iz OSNOVE. Novo rješenje predviđa
čelični cjevovod pod pritiskom, sa mašinskom halom na kraju. Instalisana snaga je 0.72 MW. Studija
nije pružila nikakve tehničke detalje pojedinih elemenata sistema, niti ekonomsku analizu predloženog
rješenja. Navodi se da je ranije urađena detaljnija studija za MHE Stopan, ali Konsultantu nije
dostavljena ta dokumentacija.
Za oba rješenja (OSNOVA i nova studija) postoje isti mogući ekološki neprihvatljivi uticaji, s obzirom
da se zahvat nalazi na samom kraju naselja Šiprage.
Preliminarni zaključci:




Potez Vrbanje od km 74+100 do 76+400 se u OSNOVI i u novim studijama razmatra na sličan
način, osim u položaju zahvatne građevine i tipa derivacije.
HE Stopan iz OSNOVE je rangirano na 41 do 45. mjestu (od 71. razmatrane HE) u MKA Modula 2
(zavisno od kriterija). Kod ovog rješenja mogli bi se javiti problemi prilikom otkupa zemljišta za
pojas derivacionog otvorenog kanala.
HE Stopan po novoj studiji nije prikazan sa svim neophodnim detaljima na osnovu kojih bi
Konsultant mogao dati procjenu opravdanosti izgradnje. Generalno postoji tehnička mogućnost
izgradnje po predloženom rješenju, ali se odluka može donijeti tek nakon ekonomske analize, koja
u ovom slučaju nije mogla da se izvrši.
Ukoliko bi se usvojila razvojna opcija sliva rijeke Vrbas bez akumulacione HE Šiprage, onda bi se i
rješenje HE Stopan iz OSNOVE trebalo modifikovati, odnosno prilagoditi manjem instalisanom
protoku. Energetski efekti modifikovanog rješenja bili bi slični sa novom studijom, ali se prednost
daje rješenju sa derivacijom u zoni korita, koja je prijedlog nove studije.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013

6-27
Za oba predložena rješenja važi konstatacija da bi mogli uticati na pogoršanje kvaliteta vode na
potezu prirodnog dijela vodotoka od zahvata do mašinske hale. Razlog je sama lokacija zahvata, tj.
neposredno nizvodno od naselja Šiprage. Veći dio godine, na ovom potezu vodotoka bi bio
ekološki prihvatljiv protok.
HE Grabovica
Prema OSNOVI, HE Grabovica je drugo višenamjensko akumulaciono postrojenje na Vrbanji.
Zauzima potez Vrbanje u dužini od 6,0 km, odnosno od km 68+100 do 74+100. Nasuta brana visine
58 m formira ukupnu zapreminu od 44 Mm3, od čega je korisna 35 Mm3. Simulacijom rada
akumulacije u dužem vremenskom periodu, zaključeno je da akumulacija Šiprage može povećati
minimalne proticaje za 2,8 m3/s. Sa prosječnom godišnjom proizvodnjom od 17,6 GWh i ukupnom
investicijom od 32,4 M€, HE Grabovica je na petom mjestu od ukupno 7 višenamjenskih akumulacija
u slivu Vrbasa, po kriterijumu investicionog ulaganja po jednom m3/s povećanja minimalnog proticaja,
a na šestom mjestu po kriterijumu investicionog ulaganja po proizvedenom kWh električne energije.
Instalisana snaga je 6.67 MW. Akumulacija može da ublaži poplavni talas za oko 40% ukoliko se
upravlja rezervoarom na odgovarajući način (početni nivo na 85% korisne zapremine, kontrolisano
ispuštanje iz akumulacije u toku poplave, itd). Međutim, takvi značajniji pozitivni efekti osjete se na
potezu Vrbanje nizvodno od profila brane na nekoliko km, dok se ovi efekti umanjuju na profilu Kotor
Varoš, Čelinac, a naročito su minimilizarni na profilu Delibašino selo.
Sa druge strane, na nešto malo dužem potezu u odnosu na potez akumulacije (oko 6,4 km), privatni
koncesionari predlažu malu HE, derivacionog tipa, sa branom, dugačkim cjevovodom pod pritiskom
(5,7 km) i mašinskom halom. MHE Grabovica zauzima potez Vrbanje od km 67+500 do 73+900.
Pomijeranjem mašinske hale nizvodno od lokacije u OSNOVI za oko 600 m, ostvaren je nešto veći
bruto pad (sa 53 na 58 m). Instalisana snaga je 2.24 MW. Konsultant je sračunao realne dimenzije
cjevovoda na osnovu usvojenih vrijednosti instalisanog proticaja i neto pada, odnosno željenog
gubitka pada na datoj dionici. Izvršena je ekonomska procjena investicija za nove dimenzije cjevovoda. Ekonomska i MKA analiza izvršena u izvještaju Modula 2, pokazala je da MHE Grabovica ima
relativno visoko rangiranu poziciju (od 10 do 12 mjesta).
Studija predlaže i iskorišćenje vodnih snaga pritoka Vrbanje na tom potezu (Ulička, Buračka i
Maljevska rijeka). Detalji prikazani u studiji za pomenute pritoke nisu obrađeni na dovoljnom nivou za
davanje ocjene, te nisu ušli u tehno-ekonomsku analizu.
Sa ekološkog gledišta, prema Okvirnoj direktivi o vodama, oba rješenja (akumulacija i derivacija)
mogu imati negativne uticaje na životnu sredinu. Kod dugačke derivacije, velika dužina vodotoka (5.7
km) je veći dio godine sa protokom jednakim ekološkim, što predstavlja negativan efekat u slučaju
blizine naseljenog mjesta Grabovica, koje nema organizovano tretiranje otpadnih voda.
Preliminarni zaključci:

Potez Vrbanje od km 67+500 do 74+100 se u OSNOVI i u novim studijama razmatra na dva
načina, kao akumulaciona pribranska i protočna derivaciona.

MKA modula 3 pokazala je da je akumulaciona HE Grabovica u donjem dijelu rangiranih
akumulacija u slivu Vrbasa (na 5. mjestu po kriterijumu vrijednostima investicije za povećanje
minimalnih proticaja od jednog m3/s i na šestom mjestu po investiciji po proizvedenom kWh
električne energije).
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
6-28

U slučaju da se ne usvoji akumulacija Grabovica u razvojnoj opciji sliva Vrbasa, logičan pristup je
razmatranje derivacione HE kao alternative. Tehnički postoji mogućnost izgradnje postrojenja na
datom potezu vodotoka. Ekonomska analiza je pokazala rangiranje na 10-12 mjestu.

Uticaji na životnu sredinu se moraju obraditi na višem nivou u cilju donošenja konačne odluke o
izgradnji postrojenja. Za takve analize je neophodno vršiti određena mjerenja.
HE Koritine
Prema OSNOVI, HE Koritine je protočno derivaciono postrojenje koje zauzima potez vodotoka od km
65+850 do 67+650. Derivacija je ostvarena u vidu betonskog i čeličnog tunela. Instalisana snaga je 2.0
MW. MKA analiza urađena u Modulu 2 prikazuje HE Koritine u donjem dijelu tabele rangiranih HE
(45. pozicija od ukupno od 71).
Nova studija predlaže HE Koritine takođe kao derivacionu, kao kombinaciju otvorenih betonskih
kanala i betonskih tunela. Novo rješenje ima dužu derivaciju (oko 1.60 km u odnosu na 600 m u
OSNOVI). Na ovom dijelu Vrbanja dosta meandrira, te novo rješenje zauzima dionicu vodotoka od
km 62+600 do km 66+700, što joj je omogućilo da sa gotovo 3 puta kraćom derivacijom od dionice
koju obuhvata ostvari značajniji pad. Zahvat je neposredno nizvodno od zahvata predloženog u
OSNOVI. Međutim, mašinska hala se nalazi 2.4 km nizvodno od brane HE Jurići, koja je nizvodna HE
u nizu. To znači da se HE Koritine po novom rješenju i HE Jurići po OSNOVI nebi mogle izvesti
istovremeno, jer se potezi vodotoka preklapaju za 3.2 km. Novo rješenje HE Koritine je u MKA
Modula 2 rangirano na 22-24. poziciji, zavisno od kriterijuma.
Preliminarni zaključci:






Potez Vrbanje od km 62+600 do km 66+700 se u OSNOVI i u novim studijama razmatra se na
sličan način po pitanju tipa HE i tipa derivacije.
Novo rješenje ima manju snagu (1,5 MW) u odnosu na rješenje iz OSNOVE (2.1 MW), ali ima
dvostruko veći pad (34.7 u odnosu na 17 m), te je ostvarena i veća proizvodnja na godišnjem nivou
(7.5 u odnosu na 5.5 GWh).
Novo rješenje je dvostruko bolje rangirano (22. pozicija) od rješenja iz OSNOVE (45).
Negativni ekološki efekti su veći za novo rješenje, jer je dionica vodotoka u kojem bi veći dio
godine vladao ekološki prihvatljiv protok znatno duža (4.4 km u odnosu na 1.4 km). Na
predmetnoj dionici nema većih naselja.
Iz svega ovoga se može zaključiti da novo rješenja ima bolje karakteristike i da bi se
hidroenergetski razvoj na ovom potezu Vrbanje trebao usmjeriti u njenoj realizaciji.
Međutim, novo rješenje je u prostornom konfliktu sa HE Jurići iz OSNOVE. (Vidjeti zaključke za
nizvodnu HE Jurići).
HE Jurići
Prema OSNOVI, HE Jurići je protočno derivaciono postrojenje koje zauzima potez Vrbanje od km
59+200 do 65+800 (mjereno na podlogama Konsultanta). Derivacija je ostvarena u vidu betonskog
tunela, vodostana i čelične cijevi pod pritiskom. Ostvarena je snaga od 5.7 MW i godišnja proizvodnja
od 16.5 GWh električne enrgije. U ukupnom rangu MKA, HE Jurići je na 47. mjestu.
Sa druge strane, nova studija nije detaljno obrađivala ovaj potez Vrbanje. Postoje određeni prijedlozi
da se derivaciona HE Jurići iz OSNOVE posmatra kao niz od 6 pribranskih postrojenja (iako se na
prikazanom podužnom profilu može konstatovati da su u pitanju 2 pribranska, a 4 derivaciona, sa
cjevovodima dužina od 200 do 700 m). U raspoloživoj studiji nije bilo mnogo detalja na osnovu kojih
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
6-29
bi se moglo doći do konkretnijih zaključaka. Navodi se da je ranije urađena detaljnija studija za MHE
Jurići, ali Konsultantu nije dostavljena ta dokumentacija Zaključci u ovom izvještaju usvojeni su na
osnovu podužnog profila i nekoliko osnovnih prikazanih parametara. Konstatovano je da su
predložena rješenja sa malim snagama (0.28 do 0.62 MW) i da su proizvodnje po pojedinim
postrojenjima od 1.0 do 2.2 GWh godišnje. Ovi podaci nisu se mogli provjeriti u hidroenergetskom
modelu Konsultanta, jer nije bilo dovoljno ulaznih podataka, odnosno analiza je podrazumijevala veći
broj pretpostavki.
Preliminarni zaključci:






Potez Vrbanje od km 59+200 do 65+800 se u OSNOVI i u novim studijama razmatra na različit
način. Osnova predviđa dugačku derivaciju, dok se nova rješenja baziraju na pribranskim
postrojenjima i kratkim derivacijama.
Nova rješenja su sa malim pojedinačnim snagama i manjim pojedinačnim proizvodnjama energije.
Ekološki efekti nisu se mogli razmatrati na detaljnom nivou niti za jednu varijantu. Nedostatak
rješenja iz OSNOVE je u dugačkom dijelu vodotoka sa ekološki prihvatljivim protokom duži
period u toku godine. Kaskadni sistem po novim prijedlozima takođe imaju svoje negativne efekte
u uslovima lošeg kvaliteta vode.
S obzirom da nije bilo dovoljno podataka za detaljniju analizu novih rješenja, prednost se daje
varijant HE Jurići iz OSNOVE.
Međutim, kako je HE Jurići iz OSNOVE u prostornom konfliktu sa uzvodnom HE Koritine prema
novom rješenju, ne može se donijeti konačna odluka koje postrojenje usvojiti u predloženom
obliku, odnosno bez mijenjanja situacionog rješenja.
Može se preliminarno konstatovati da bi HE Koritine-N (novo rješenje) bilo prihvatljivije, jer je
duplo bolje rangirano u odnosu na HE Jurići-O (OSNOVA). Konsultant nije izvršio analizu
varijante da se zahvat HE Jurići pomjeri nizvodno od mašinske hale HE Koritine N. Sa druge
strane, ukoliko se kao primarni kriterijum postavi ostvarena snaga postrojenja i proizvodnja
energije, HE Jurići-O su prihvatljivije rješenje
HE Orahovo
Prema OSNOVI, HE Orahovo je protočno derivaciono postrojenje koje zauzima potez Vrbanje od km
58+000 do 59+200. Sa instalisanom snagom od 1.2 MW i godišnjom proizvodnjom od 3.8 GWh, HE
Orahovo je u MKA rangirano da niskom 50. mjestu.
Konsultantu je saopšteno da nema zainteresovanih koncesionara za ovu dionicu Vrbanje, odnosno da
ne postoji nova studija koja tretira ovo postrojenje.
Preliminarno bi se moglo zaključiti da HE Orahovo ostaje na ovoj dionici prema prijedlogu iz
OSNOVE. Međutim, rješenje je bazirano na instalisanom protoku za slučaj postojanja uzvodne
akumulacione HE Grabovica. S obzirom da je neizvjesno usvajanje pomenute akumulacije u konačnoj
razvojnoj opciji sliva rijeke Vrbas, realno je izvršiti analizu novog rješenja sa manjim instalisanim
proticajem. Isto tako, u novoj studiji nizvodne HE Obodnik, navodi se da je na osnovu karata 1:2500
konstatovano, da na potezu od HE Orahovo i nizvodnih HE Obodnik i Vrbanjci, ne odgovaraju
određene kote terena u odnosu na kote prikazane u OSNOVI, te da je moguće ostvariti pad od 20 m, a
ne od 10. Uvidom na terenu, Konsultant je takođe konstatovao da je prijedlog u OSNOVI sa niskom
gumenom branom od 3 m na lokaciji relativno visokih obala na ovom potez Vrbanje problematičan sa
stanovišta dimenzija derivacionog otvorenog kanala, što može značajnije da izmijeni ukupne
investicije i isplativost postrojenja.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
6-30
Zaključuje se da HE Orahovo ima ključnih geodetskih nedoumica koje je potrebno provjeriti u cilju
donošenja konačne odluke. Posmatranjem rješenja iz OSNOVE sa novim većim kanalima bi sigurno
povećalo investicije, dok bi analiza sa manjim instalisanim proticajem smanjila troškove, ali i snagu i
proizvodnju energije. Pouzdanu analizu je nemoguće uraditi bez dodatnih geodetskih snimanja.
Napomena:naknadno se uspostavilo da postoji zainteresovan koncesionar i predloženo rješenje iz
2007. godine. Kako je materijal dostavljen nakon predviđenog perioda u sklopu javnih konsultacija,
novo rješenje nije detaljno analizirano u ovoj Studiji, ali bi se konačna odluka trebala donijeti nakon
naknadne analize, jer rezultati prikazani u novoj studiji ukazuju na energetsku iskoristivost ove
lokacije.
HE Obodnik
Prema OSNOVI, HE Obodnik je protočno derivaciono postrojenje koje zauzima potez Vrbanje od km
54+750 do km 58+000. Derivacija je ostvarena kombinacijom otvorenog kanala i tunela sa
gravitacionom tečenjem. Sa ostvarenom snagom od 2.45 MW i godišnjom proizvodnjom od 9 GWh
električne energije, HE Obodnik-O je u MKA rangirana na 33. mjestu.
Nova studija predlaže dva pribranska postrojenja na nešto kraćem potezu, od km 55+450 do km
58+000. Na tom dijelu Vrbanja ima duboko korito, te je i sa pribranskim postrojenjem ostvaren pad
od 10 i 11 m po postrojenju. Upravo ova činjenica o dubokom koritu na ovom potezu dovela je do
konstatacije da je upitno rješenje iz OSNOVE sa niskom gumenom branom od 3 m i otvorenim
derivacionim kanalom. Kanal bi morao biti sa značajnim iskopima, većom širinom pojasa za
eksproprijaciju, što nije obrađeno u OSNOVI, te bi konačan rang rješenja iz OSNOVE sigurno bio na
nižoj poziciji.
Novim rješenjem sa uzvodnom HE Obodnik 2N i nizvodnom HE Obodnik 1N ostvarene su snage od
1.13 i 1.24 MW, sa godišnjim proizvodnjama 5.1 i 5.5 GWh. MKA urađena u Modulu 2 pokazalo je
visoko rangiranje ovih postrojenja, i to na na 8. i 5. mjestu respektivno.
Kod nove studije dobijena je za 30-40% veća vrijednost srednjeg protoka u odnosu na hidrološku
analizu Konsultanta, odnosno na OSNOVU. Instalisani protok je izabran na osnovu povećane
vrijednosti srednjeg protoka i dosta je bliska instalisanom protoku rješenja iz OSNOVE, koje je
bazirano na radu uzvodne akumulacione HE Grabovica. Konsultant je izvršio proračun proizvodnje na
osnovu rezultata sopstvenog hidrološkog modela, uvažavajući instalisani protok novog postrojenja.
Ekološki posmatrano, oba rješenja (OSNOVA i novo) imaju određene negativne uticaje. Derivacioni
tip ostavlja dio vodotoka sa ekološki prihvatljivim protokom veći dio godine, što u uslovima trenutno
slabijeg kvaliteta vode predstavlja problem. Novo rješenje, sa dvije uzastopne stepenice postrojenja
takođe imaju negativan uticaj na kvalitet vode, zbog umirenja toka i taloženja fekalija.
Preliminarni zaključci:


Potez Vrbanje od km 54+750 do km 58+000 se u OSNOVI i u novim studijama razmatra na dva
načina, kao derivaciono u OSNOVI i kao dva pribranska postrojenja po novom prijedlogu.
MKA analiza u Modulu 2 je rangirala HE Obodnik-O na 33. mjestu, dok su HE Obodnik 2N i HE
Obodnik 1N na 8. i 5. mjestu. Sljedeći korak bi bio da se rješenje iz OSNOVE analizira sa manjim
instalisanim proticajem, tj. za slučaj da se ne usvoji izgradnja uzvodne akumulacije HE Grabovica.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013

6-31
Kako je generalno prisutan problem eksproprijacije zemljišta za potreba izgradnje derivacija zbog
vođenja trase kroz veći broj privatnog zemljišta, prednost se daje novim pribranskim rješenjima.
HE Vrbanjci
Prema OSNOVI, HE Vrbanjci je protočno derivaciono postrojenje koje zauzima potez Vrbanje od km
51+000 do 54+400. Derivacija je u vidu otvorenog kanala dužine oko 2 km. Kanal na pojedinim
mjestima prelazi preko novoizgrađenih objekata, ali postoji tehnička mogućnost za izmještanje
kritičnih dijelova trase. Sa instalisanom snagom od 3.3 MW i godišnjom proizvodnjom od 12.5 GWh,
HE Vrbanjci-O je rangirana u MKA Modula 2 na 18. mjestu.
Novo rješenje bazira se na pribranskom tipu postrojenja, zbog izbjegavanja konflikata otkupa
privatnog zemljišta na potezu trase derivacionog kanala. Osnovni problem koji se javlja je
nepouzdanost podatka o lokaciji brane i dužine akumulacije. Prema novoj studiji, koncesioni potez HE
Vrbanjci N je od km 54+400 do 56+900. Ako su stacionaže date na osnovu digitalnih georefenciranih
karata, onda se ovaj koncesioni potez preklapa za potezom uzvodne HE Obodnik, i po OSNOVI i po
novim rješenjima. Usvajanjem HE Vrbanjci N imalo bi za posljedicu potapanja HE Obodnik 1N, koja
je visoko rangirana u MKA Modula 2 (5. mjesto).
HE Vrbanjci N, sa instalisanom snagom od 0.52 MW i godišnjom proizvodnjom od 3 GWh, rangirana
je u MKA Modula 2 na 42. mjestu, što ne svrstava ovo postrojenje u posebno interesantno za
izgradnju.
Ekološki gledano, obe varijante imaju moguće negativne efekte, koje su prethodno objašnjenje.
Preliminarni zaključci:



Potez Vrbanje od km 51+000 do 54+400 se u OSNOVI i u novim studijama razmatra na dva
načina, kao derivaciono u OSNOVI i kao pribransko postrojenje prema novom prijedlogu.
Uočeni su mogući konflikti u koncesionom potezu ove HE, jer se u studiji navodi stacionaža
brane na km 54+400 i stacionaža kraja uspora (akumulacije) na km 56+900. Ovakav koncept
potpuno eliminiše mogućnost izgradnje HE Obodnik 1N i HE Obodnik-O. S obzirom na veoma
visoku rangiranost HE Obodnik 1N (5. mjesto), koja ima i veću instalisanu snagu i godišnju
proizvodnju, HE Vrbanjci prema novom prijedlogu nije prihvatljivo rješenje.
Eventualne greške u mjerenju stacionaža uzele bi u obzir izgradnju HE Vrbanjci N, ali je
neophodna detaljna studija izvodljivosti, jer ekonomski pokazatelji nisu povoljni za ovo
postrojenje. U tom slučaju, potez Vrbanje od km 51+000 do 54+400 bi ostao neiskorišćen.
HE Kotor Varoš
Prema OSNOVI, HE Kotor Varoš je akumulaciono derivaciono postrojenje koje zauzima potez
vodotoka od km 41+100 do 47+300. Postrojenje je locirano uzvodno od mjesta Kotor Varoš. Sastoji se
od betonske brane visine 20 m, akumulacije, dovodnog,tunela, vodostana, tlačne cijevi, strojare i
odvodnog kanala. Formirana akumulacija nema značajniju zapreminu (cca 1,5xl06 m3) i osnovna uloga
je povećanje pada postrojenja, odnosno nema ulogu regulacije proticaja osim na dnevnom nivou.
Odvodni kanal (od mašinske hale do spoja sa vodotokom) prelazi jednim dijelom preko
novoizgrađenih objekata, ali postoji tehnička mogućnost za izmještanje kritičnih dijelova trase. Sa
ostvarenom snagom od 3.35 MW i godišnjom proizvodnjom od oko 17.5 GWh, rangirano je u MKA
Modula 2 prema finansijskim kriterijumima na 26. mjestu. Prema nekim analizama, ovo rješenje bi
ugrožavalo postojeća izvorišta za vodosnabdijevanje Kotor Varoši.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
6-32
Nova rješenja tretiraju dati potez vodotoka u vidu dvije manje brane, sa kratkim derivacijama, na
dionici vodotoka od km 44+100 do 49+300. HE Kotor Varoš 1N je nizvodno postrojenje sa lokacijom
brane na istom mjestu kao u OSNOVI, km 44+200, dok je mašinska hala cca 100 m nizvodno,
odnosno na km 44+100. Kota normalnog uspora je niža za 6 m u odnosu na kotu u USNOVI (289
umjesto 295 m n.m.), pa se isključuju efekti plavljenja magistralnog puta, a navodno i bunara za
vodosnabdijevanje Kotor Varoši. Instalisana snaga je 1.6 MW, dok je proizvodnja energije oko 6,2
GWh.
HE Kotor Varoš 2N je uzvodno postrojenje, sa branom visine 4 m na stacionaži km 48+200 i
mašinskom halom na km 47+300. Kota uspora je 300 m n.m. Instalisana snaga je 1.0 MW, godišnja
prozvodnja 3.8 GWh.
Konsultant je na raspolaganju imao samo osnovne podatke o novim prijedlozima rješenja. Nije se
raspolagalo sa detaljnijim podlogama na osnovu kojih bi se mogle odrediti pouzdanije procjene
investicija i uraditi ekonomska analiza rješenja.
Preliminarni zaključci:





Potez Vrbanje od km 41+000 do 49+300 se u OSNOVI i u novim studijama razmatra na dva
načina. U OSNOVI je prikazana varijanta sa visokom branom od 20 m, te derivacionim tunelom i
odvodnim kanalom. Nova rješenja predlažu dva postrojenja, sa nižim branama i kratkim
derivacijama.
Kota uspora HE Kotor Varoš-O je prema nekim analizama u konfliktu sa postojećim bunarima za
vodosnabdijevanje Kotor Varoši i drugih naselja. Kako je ovo postrojenje prema ekonomskim
kriterijumima rangirano na 26. mjestu, smanjenje kote uspora na zahtijevanu 289 m n.m. umanjilo
bi troškove izgradnje, ali bi umanjilo i proizvodnju električne energije. U narednoj fazi je potrebno
uraditi detaljniju studiju opravdanosti ove varijante, jer može biti manje ekonomski opravdana.
Novo rješenje nizvodne HE Kotor Varoš 1N je slično rješenju iz OSNOVE, sa manjom visinom
brane (kota uspora 289 m n.m. koja ne ugrožava izvorišta) i kratka derivacija od 100 m, što
predstavlja prihvatljivo tehničko rješenje. Međutim, u narednoj fazi je potrebno izvršiti detaljnija
geodetska snimanja terena, te izvršiti pouzdaniju procjenu investicija i porediti varijante K. VarošO i K. Varoš 1N.
HE Kotor Varoš 2N je prihvatljivo rješenje, ali se ne raspolaže sa ekonomskim pokazateljima, te se
ne može donijeti konačna odluka.
Iz svega navedenog može se konstatovati, da je potez Vrbanje od km 41+000 do 49+300
interesantan za hidroenergetsko iskorišćenje, ali da je potrebno uraditi dodatne analize i dobiti
pouzdanije ekonomske pokazatelje isplativosti.
Zaključci za hidroenergetski razvoj rijeke Vrbanje
Rijeka Vrbanja ima mnogo specifičnih problema i iz tog razloga je izdvojena od ostalih razvojnih
rješenja HE. U daljem tekstu su sumirani glavni zaključci i preporuke.
Opšti zaključak je da se čini da postoji mnogo interesa za izgradnju hidroelektrana na Vrbanji uprkos
činjenici da ovaj vodotok ima nizak specifični energetski potencijal.
Većina šema predloženih u OSNOVI je nisko rangirano na osnovu ekonomskih kriterijuma. Nove
šeme koje su realizovane od vremena OSNOVE imaju malo bolje ekonomske indikatore, ali većina
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
6-33
postrojenja ima relativno malu instaliranu snagu (čak ispod 1 MW) i stoga nisu od posebnog značaja
za elektroprivredu.
Pored ograničene proizvodnje energije, uticaj svih predloženih HE na kvalitet vode Vrbanje predstavlja stvarni problem. Nedavne studije uticaja na životnu sredinu ograničenog obima za neke od HE na
Vrbanji bave se analizom isključivo na lokalnom nivou, a ne uticajem na rijeku u cjelini. Trenutno,
Vrbanja ima prilično loš kvalitet vode, pogotovo od ušća u Vrbas pa uzvodno do Kotor Varoši.
Izgradnja HE predloženih za Vrbanju bi zasigurno još i više pogoršala kvalitet vode i stoga uticaj na
životnu sredinu se mora uzeti u obzir integralno za cijeli vodotok.
Na osnovu brojnih primjera širom svijeta, mišljenje Konsultanta je da je neophodno razraditi model
kvaliteta vode rijeke Vrbanje u slijedećoj razvojnoj fazi sliva. Ovaj model bi trebao uzeti u razmatranje ekološki uticaj izgradnje jedne ili serije HE na kvalitet vode i dati odgovor na to da li i pod kojim okolnostima je moguće realizovati ovaj projekat. Bosna i Hercegovina takođe ima obavezu da
zauzme ovakav pristup u skladu sa ODV, koja ne dozvoljava prelaz/pogoršanje sa klase 2 na klasu 3,
ili čak klasu 4. ODV jedino dozvoljava prelaz sa klase 1 na klasu 2. Međutim, prema prethodnim
analizama Vrbanja ima klasu 2 u većem dijelu svog vodotoka, dok ima klasu 3 u dijelu od Kotor Varoša do Čelinac, pa čak i klasu 4 i klasu 5 nizvodno od Čelinca do ušća u Vrbas. Suština razrade
modela kvaliteta vode je se provjeri ekološki uticaj određenih šema, ali i da se izvrši simulacija ukupnih efekata niza HE u seriji.
Predložene šeme mogu imati dva tipa negativnog uticaja na kvalitet vode:
•
•
Prvi tip uticaja je prisutan kod derivacionih (protočnih) HE, kod kojih EPP prisutan u prirodnom
dijelu korita (između pregrade i mašinske hale) veći dio godine. Prema krivama trajanja protoka
na datim profilima, EPP se procjenjuje na 80-90% vremena tokom godine tj. dotok će biti veći od
instalisanog dotoka samo 10-20% vremena, i u tom periodu će doći do prelivanja i povećanja
protoka u prirodnom dijelu korita. Vrijednosti EPP se određuju na osnovu hidroloških
parametara, a ne na osnovu količine vode neophodne za održavanje zahtijevanog kvaliteta vode.
ODV pretpostavlja da je kvalitet vode zadovoljavajući tj. da se otpadne vode prečišćavaju prije
ispuštanja u vodotok, dok se količine utvrđuju isključivo na osnovu hidroloških analiza. Ovdje se
mora obratiti posebna pažnja, budući da su takvi dijelovi vodotoka sa ekološkim proticajima u
gornjem toku Vrbanje dužine i od preko 5 km, a teku kroz naselja koja nemaju postrojenje za
prečišćavanje otpadnih voda.
Druga grupa mogućih negativnih ekoloških uticaja predstavlja kaskadne pribranske HE sa veoma
kratkim dijelovima prirodnog korita između brane i mikroakumulacije nizvodne HE. Ovo se
posebno odnosi na dio vodotoka od Kotor Varoši da ušća u Vrbas. Brane visine 5-10 m koje su
ovdje preporučene izazvale bi gotovo potpuno umirenje vode (brzine približno jednake nuli),
fekalne čestice bi se mogle taložiti, temperatura vode povećati, te izazvati određene procese koje
bi pogoršale i onako loš kvalitet vode.
Ovi navedeni problemi zahtijevaju odgovarajuća rješenja koja se mogu primijeniti i na taj način uticati
na održavanje ili čak i poboljšanje kvaliteta vode i prije izgradnje PPOV za naselja koja se nalaze duž
vodotoka. Ovakve mjere ublažavanja obuhvataju zadržavanje određenih dijelova prirodnog toka
između dvije HE korištenjem vještačke pregrada za aeraciju tokom perioda malih i srednjih voda
(efekat prirodnog kanjona), a takođe i formiranje prelivnih tijela i ispusta koji vrše aeraciju vode na
prirodan način itd.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
6-34
Model kvaliteta vode se preporučuje na osnovu hidrauličkih proračuna (dubine i brzine). Ova operacija
zahtjeva detaljno geodetsko snimanje poprečnih presjeka riječnog korita, budući da su proračuni
većinom za male i srednje vode, koji su prisutni 60-70% vremena tokom godine. Isto tako, poželjno je
iskoristiti dati hidraulički model i proširiti ga na proračun za velike vode, pronosa nanosa, određivanje
plavnih zona, mapiranje zona od rizika, itd. Na kraju, pregrade u koritu sigurno mijenjaju nivoe u
periodu poplava u odnosu na prirodno stanje, te je takođe neophodno integralno posmatrati osnovno
korito, brane i inundacije prilikom određivanja plavnih zona. Sve analize se trebaju zasnivati na
georefenciranim digitalnim podlogama i GIS tehnologiji, kako bi se moglo integralno upravljati svim
ovim potrebama.
Dakle, neophodni naredni koraci u cilju postizanja optimalnog upravljanja slivom rijeke Vrbanje
zasniva se na slijedećim aktivnostima:
1. Detaljno snimanje poprečnih profila, inundacija i trasa derivacija.
2. Hidrauličko modeliranje rijeke za male i srednje vode. Modeliranje kvaliteta vode u postojećim
okolnostima. Za potrebe kalibracije modela, trebalo bi da se izvrši mjerenje niza hidrauličkih
parametara i parametara kvaliteta vode.
3. Modeliranje pronosa nanosa na kalibrisanom hidrauličnom modelu, zasnovano takođe na
mjerenjima.
4. Modeliranje poplava u postojećim uslovima uz predložene HE.
5. Simulacija uticaja kvaliteta vode na predložene najviše rangirane HE. Simulacija rada ostalih HE.
Ovaj model bi trebao da pruži približne rezultate o minimalnoj dužini prirodnog vodotoka koji
mora biti između brane i kraja nizvodne akumulacije. Ovi rezultati će možda da smanje kotu
normalnog uspora nizvodne HE. Mogu se izvršiti novi hidroenergetski proračuni (instalisana
snaga, proizvodnja energije i izvodljivost HE sa ovim smanjenim vrijednostima proizvodnje).
Ovo smanjenje kote uspora može predstavljati privremeno rješenje, jer nakon konstrukcije
postrojenja za preradu otpadnih voda se očekuje poboljšanje kvaliteta vode, a rastojanje između
brane i kraja nizvodne akumulacije bi se smanjilo.
6. Mjerenje parametara kvaliteta nakon izgradnje nekih HE. Kalibracija modela kvaliteta vode.
Ponavljanje prethodnih koraka sa simulacijama različitih scenarija i prihvatanjem najboljih
rješenja HE.
U postojećoj situaciji sa kritičnim nedostatkom podataka i uz jasnu svijest da je kvalitet vode jedan od
glavnih ograničavajućih faktora za izgradnju HE na rijeci Vrbanji, Konsultant smatra da vlada i
koncesionari moraju da nastave veoma oprezno sa konačnim prijedlogom za HE na Vrbanji.
U ovoj fazi, i u nedostatku pouzdanih geodetskih podataka, hidrauličkih podataka i kalibrisanog
modela kvaliteta vode, Konsultant vjeruje da bi prijedlog za izgradnju HE na Vrbanji trebao da se
nastavi kako je to prikazano u Tabeli 6-17 (uključujući velike akumulacije) i Tabeli 6-18 (bez velikih
akumulacija). Redovi označeni crvenom su oni koji su u prostornom konfliktu sa drugim HE; ovi redovi koji su označeni zelenom trebaju dalje provjere kvaliteta vode, a mnogi neosjenčeni redovi zahtjevaju više podataka prije nego što bude moguće donijeti konačnu odluku.
6-35
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Tabela 6-17: Razvojne opcije HE na rijeci Vrbanji sa velikim akumulacijama
Br.
HE
Instalirani
kapacitet
Pins
(MW)
Godišnja
proizvodnja
energije
E (GWh)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Divič (realizovana)
Šiprage-Osnova (O)
Stopan-N
Grabovica-O
Koritine-N
Jurići-O
4.70
0.72
6.67
1.50
5.70
14.2
3.5
17.6
7.5
16.5
7.
Orahovo-O/N
1.22
3.8
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
Obodnik 2N
Obodnik 2N
Kotor Varoš 2N
Kotor Varoš 1N
Šibovi 1N
Šibovi 2N
Šibovi 3N
Čelinac-O
Gradina-O
Vrbanja 1a N
Vrbanja 1bN
Vrbanja 2N
Vrbanja 3N
1.13
1.24
0.96
1.6
0.98
0.83
0.83
9.5
4.13
1.27
1.27
1.50
1.5
5.1
5.5
3.8
6.2
5.7
3.9
3.9
33.9
14.8
4.7
4.4
4.6
5.1
Komentari
Ako je prihvaćena u razvojnoj opciji
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Ako je prihvaćena u razvojnoj opciji
U prostornom konfliktu sa HE Jurici-N
U prostornom konfliktu sa HE Koritine-N
Novo rješenje naknadno dostavljeno i nije analizirano.
Konačnu odluku donijeti nakon detaljne analize i
provjere geodetskih podloga koje su ukazivale na greške
u Osnovi.
Potrebna provjera kvaliteta vode
Potrebna provjera kvaliteta vode
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Potrebna provjera kvaliteta vode
Potrebna provjera kvaliteta vode
Potrebna provjera kvaliteta vode
Ako je prihvaćena u razvojnoj opciji
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Potrebna provjera kvaliteta vode
Potrebna provjera kvaliteta vode
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Tabela 6-18: Razvojne opcije HE na rijeci Vrbanji bez velikih akumulacija
Br.
HE
Instalirani
kapacitet
Pins (MW)
Godišnja
proizvodnja
energije
E (GWh)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Divič (realizovana)
Šiprage-1N
Šiprage-2N
Stopan-N
Grabovica-N
Koritine-N
Jurići-O
0.86
1.60
0.72
2.24
1.50
5.70
3.9
7.1
3.5
8.1
7.5
16.5
8.
Orahovo-O/N
1.22
3.8
1.13
1.24
5.1
5.5
9. Obodnik 2N
10. Obodnik 2N
Komentari
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Potrebna provjera kvaliteta vode
U prostornom konfliktu sa HE Jurici-N
U prostornom konfliktu sa HE Koritine-N
Novo rješenje naknadno dostavljeno i nije analizirano.
Konačnu odluku donijeti nakon detaljne analize i
provjere geodetskih podloga koje su ukazivale na
greške u Osnovi.
Potrebna provjera kvaliteta vode
Potrebna provjera kvaliteta vode
6-36
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Br.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
HE
Kotor Varoš 2N
Kotor Varoš 1N
Šibovi 1N
Šibovi 2N
Šibovi 3N
Čelinac-O
Gradina-O
Vrbanja 1a N
Vrbanja 1bN
Vrbanja 2N
Vrbanja 3N
Instalirani
kapacitet
Pins (MW)
0.96
1.6
0.98
0.83
0.83
9.5
4.13
1.27
1.27
1.50
1.5
Godišnja
proizvodnja
energije
E (GWh)
3.8
6.2
5.7
3.9
3.9
33.9
14.8
4.7
4.4
4.6
5.1
Komentari
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Potrebna provjera kvaliteta vode
Potrebna provjera kvaliteta vode
Potrebna provjera kvaliteta vode
Ako je prihvaćena u razvojnoj opciji
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Potrebna provjera kvaliteta vode
Potrebna provjera kvaliteta vode
Potrebno više podataka prije konačne odluke
Potrebno više podataka prije konačne odluke
NAPOMENA: Nakon održavanja Javnih konsultacija u Jajcu i Banjaluci, decembra 2012. godine,
određen je period Javnog uvida i davanja komentara na Studiju od 30 dana, odnosno do sredine januara 2013, godine.
Nakon isteka ovog perioda, konsultantu su dostavljena nova izmijenjena i dopunjena rješenja pojedinih MHE na rijeci Vrbanji, tačnije za MHE Orahova, Obodnik, Šibovi, Šiprage, Stopan, Jurići i
Vrbanjci.
Novodostavljena rješenja nisu ponovo detaljno analizirana u ovoj Studiji, ali se nakon kratkog uvida u
iste stiče utisak da je moguće energetski iskoristiti rijeku Vrbanju na datom potezu.
Kako je jedan od zaključaka ove Studije da je neophodno uraditi nastavak istraživanja i modeliranja na
rijeci Vrbanji, sigurno je da će sva predložena rješenja biti ponovo razmatrana kao moguća konačna
opcija hidroenergetskog iskorišćenja, uvažavajući opšti stav očuvanja i popravljanja kvaliteta vode
rijeke Vrbanje.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
7
7-1
Prijedlog narednih koraka u unapređenju Plana
upravljanja vodama
Ovo poglavlje govori o predloženim potrebnim narednim koracima za poboljšanje i unapređenje Plana
upravljanja vodama. Evropska ODV traži da se takvo poboljšanje radi svakih 6 godina. Zbog toga se I
preporučuje da se predložene mjere sprovedu u narednom šestogodišnjem ciklusu.
Važno je preduzeti blagovremene radnje u pogledu svake od predloženih mjera na unaprijeđenju i prikupljanju pouzdanih podataka i informacija neophodnih za ažuriranje Osnove. Trebalo bi da se preduzmu neodložni koraci od strane oba entiteta u pogledu nabavke neophodne opreme za hidrološki
monitoring, meteorološki monitoring, monitoring kvaliteta vode, monitoring i procjenu korištenja
vodnih resursa koji su opisani u narednim dijelovima.
7.1
Kvalitet postojećih podataka i potrebna poboljšanja
Implementacija integralnog upravljanja vodama je nezamisliva bez adekvatnih podataka o kvantitativnim i kvalitativnim karakteristikama vodotoka. U Modulu I su analizirani svi dostupni podaci sa
profila na kojima su uzimani podaci za poslijeratni i predratni period.
Mreža osmatranja koja je postojala prije rata je sasvim devastirana za vrijeme ratnih sukoba. Institucije
koje su nadležne za monitoring su poslije rata uložile ogromne napore da osposobe hidrološku i
meteorološku mrežu. One su takođe uložile ogromne napore da poboljšaju osmatranje kvaliteta voda u
saglasnosti sa Okvirnom direktivom o vodama koju je BiH prihvatila i inkorporirala u najnoviju
zakonsku regulativu ( u oba entiteta) saçiljem ulaska u Evropsku Uniju.
7.1.1 Hidrološki monitoring
U Modulu I, su date analize kvaliteta hidroloških podataka kao i neke od preporuka za poboljšanje
monitoringa. Koliko je teška situacija kada su u pitanju hidrološki podaci, vjerovatno dovoljno govori i
činjenica da se uglavnom nisu ni koristili podaci poslije 1991. godine.
Suštinski problem leži u nedostatku sredstava sa kojima raspolažu nadležne institucije. Dole navedene
posljedice toga su evidentne:
-
nedostatak podataka u periodu 1991.-2005. godina na svim profilima slivnog područja rijeke Vrbas
u Federalnom dijelu,
-
nedostatak podataka za period 1991-96. godine u RS i
-
nepouzdanost podataka na profilima gdje podaci postoje, a jedan od razloga je nedostatak mjerenja proticaja i snimljenih poprečnih profila na hidrološkim stanicama.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
7-2
Nepouzdanost podataka leži u lošem radu automatskih stanica u pojedinim vremenskim intervalima,
nedostatku hidrometrijskih mjerenja, itd. Hidrometrijska mjerenja bi trebalo vršiti više puta godišnje
(6-9 puta zavisno od stabilnosti korita), ali zbog nedostatka finansijskih sredstava u najboljem slučaju
mjerenja se vrše dva puta godišnje. Nestabilnost korita na svim hidrološkim stanicama zahtijeva redovna hidrometrijska mjerenja posebno za male vode.
Takođe, institucionalno jačanje, bolje obrazovanje, tehnička obuka i poboljšanje kooperacije su neophodni ako se želi unaprijediti kvalitet podataka. Kada se govori o kooperaciji misli se na saradnju
institucija koje se bave prikupljanjem i obradom podataka i to:
- Agencija za vodno područje rijeke Save, Sarajevo.
- Agencija oblasnog riječnog sliva rijeke Save, Bijeljina
- Republički Hidrometeorološki zavod RS, Banja Luka;
- Federalni hidrometeorološki zavod, Sarajevo;
- EPHZHB33 Jajce/Mostar.
U Modulu I su date dvije osnovne preporuke koje se odnose na poboljšanje hidrološkog monitoringa:
-
-
da se popravi sva oprema koja već postoji na stanicama i da se instalira nova. Detaljno je dat opis
nedostajuće opreme po pojedinim stanicama,
da se obnove hidrološke stanice u slivu rijeke Vrbas koje su radile prije 1990. godine: HS Majevac
rijeka Pliva, HS Sarići rijeka Janj, HS Crna Rijeka Crna Rijeka, HS Ugar rijeka Ugar, HS Bočac
rijeka Vrbas, HS Donji Obodnik rijeka Vrbanja, HS Gornji Vakuf rijeka Bistrica. Radom ovih
stanica bi se dobili podaci neophodni za detaljnije hidrološke analize i poboljšanje tačnosti tih
analiza.
da se izmjesti HS Razboj pošto je pod uticajem uspora od rijeke Save.
Generalno, potrebno je provesti niz hidrometrijskih mjerenja na svim gore navedenim profilima da bi
se mogle definisati nove krive proticaja na profilima. Nakon pet godina rada stanica biće potrebno izvršiti analizu njihovog rad da bi se provjerilo da li je lokacija pravilno izabrana i da li stanice pravilno
funkcionišu.
Glavni tok rijeke Vrbas je dosta dobro pokriven hidrološkim stanicama tako da se većina stanica koje
se trebaju obnoviti nalazi na pritokama. Ovo će vjerovatno postati sve važnije zbog planirane izgradnje
malih hidroelektrana na ovim pritokama. Zbog nedostatka pouzdanih podataka velike greške su
pravljene i prave se analizirajući srednje višegodišnje proticaje, male vode i velike vode na ovim
malim vodotocima. Neke od MHE koje su već izgrađene, ili koje se grade su projektovane na osnovu
takvih pogrešnih podataka.
7.1.2 Meteorološki monitoring
Postoji 6 meteoroloških stanica čiji podaci su korišteni za modeliranje oticanja sa sliva rijeke Vrbas:
Bugojno, Jajce, Šipovo, Mrkonjić Grad, Banja Luka i Srbac. Na ovim stanicama se mjere padavine,
temperature i vlažnost, ali se ne mjere podaci kao što su evapotranspiracija i solarna radijacija.
Ovi dodatni podaci bi poboljšali rezultate modeliranja za slivno područje. Uz to potrebno bi bilo
obezbjediti meteorološka osmatranja na uzvodnim dijelovima vodotoka Ugar i Vrbanja da bi se omo33
JP Elektroprivreda hrvatske zajednice Herceg Bosne
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
7-3
gućilo bolje modeliranje oticanja u blizini MHE navedenih u predhodnom poglavlju. Svakako da će
realizacija svih ovih potreba za opremom za prikupljanje podataka u velikoj mjeri zavisi od
obezbjeđenih finansijskih sredstava.
7.1.3 Monitoring kvaliteta voda
Monitoring kvaliteta voda je doživio značajna unapređenja u slivu rijeke Vrbas nakon 2009. godine i
implementacije predloženih poboljšanja monitoring programa usklađenog sa ODV za podsliv rijeke
Vrbas koji je rezultat zajedničkog rada CARL BRO and REC koji predvuđa poboljšanje programa
monitoringa u skladu sa principima ODV za sliv rijeke Vrbas.34 . Program se gradi na slijedećim principima:
1. kontinuitet sa sadašnjim monitoring programom i laboratorijskim aktivnostima,
2. troškovna efikasnost u obezbjeđenju informacija potrebnih da se identifikuju problemi i mjere
da se oni riješe,
3. fleksibilan (prikladan za implementaciju korak po korak, lagan za nadogradnju do potpuno
usklađenog monitoring programa sa ODV)
4. odražava zahtjeve ODV za monitoring,
5. u skladu sa zahtjevima ICPDR za TNMN,
Veći dio ovih principa se, u skladu sa mogućnostima nadležnih institucija kako finansijskim tako i
kadrovskim, već provodi. Međutim sadašnja mreža i učestalost nadgledanja, mjerenja i uzimanja
uzoraka ne ispunjava zahtjeve ODV-a i međunarodnih konvencija. Bitno je da se usaglašavanje sa
ODV-om sprovede do kraja, kako za površinske tako i za podzemne vode.
Osmatranje kvaliteta voda kao dio ekološke zaštite nije harmonizovano unutar slivnog područja
VrbasaOvo bi trebao da bude samo prvi korak prema mnogo sveobuhvatnijem programu koji će u potpunosti biti u saglasnosti sa zahtjevima ODV.
Predložene monitoring stanice pokrivaju rijeke, akumulacije i jezera i različitog su tipa. Za svaki tip
monitoring stanice je definisan broj uzoraka svake godine i lista parametara koji će se pratiti. Liste parametara koje će se pratiti su prikupljeni u tzv. pakete parametara zbog preglednosti. Međutim učestalost uzimanja uzoraka može biti različita za istu vrstu stanica i za isti paket parametara.
Monitoring kvalitet voda na rijekama
Različiti tipovi monitoring stanica koje su predložene da budu uključene u riječni monitoring su:
1. Monitoring stanice zasnovane na međunarodnim obavezama ICPDR
2. Monitoring stanice za transport zagađenja tzv. intenzivni nadzorni monitoring (INM)
3. Operativne monitoring stanice OMS (za vodna tijela u riziku zbog ispuštanja otpadnih voda iz
domaćinstava, miješanih otpadnih voda iz domaćinstava i industrije, industrijskih otpadnih
voda),
34
Projekt „Upravljanje kvalitetom voda na nivou riječnih slivova u BiH“ (WQM I i II), urađen od strane Carl Bro i
REC, a finansiran od strane EC implementiran je u periodu 2006-2008. godine i detaljno razmatra aspekte zaštite
kvaliteta voda na čitavoj teritoriji BiH.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
7-4
4. Ekstenzivne referentne monitoring stanice i ekstenzivne nadzorne monitoring stanice,
5. Intenzivne referentne monitoring stanice,
6. Istražne monitoring stanice.
Monitoring stanice zasnovane na međunarodnim obavezama
Za stanice koje su dio ICPDR Trans Nacionalne monitoring Mreže (TNMN) obaveza je da se uzimaju
uzorci na mjesečnoj bazi (12 puta godišnje), a za neke parametre 26 puta. U skladu sa tim monitoring
se već vrši na profilu Razboj, međutim zbog problema sa radom same hidrološke stanice poželjno je
ovaj profil pomjeriti uzvodno. Ovo se preporučuje pošto sam monitoring uključuje mjerenje proticaja
vode direktno 12 puta godišnje i indirektno preko krive proticaja, a poznato je da je hidrološka stanica
pod uticajem uspora tako da je pod upitnikom pouzdanost podataka
Intenzivni nadzorni monitoring - INM
Identifikovane su 2 stanice za INM za monitoring transporta zagađenja iz industrije: Laktaši rijeka
Vrbas i Vrbanja rijeka Vrbanja (Slika 7-1). Nadzorni monitoring za cilj ima nadgledanje šireg i
dugoročnijeg razvoja prirodnih uslova i uticaja ljudskih aktivnosti.
Operativni monitoring- OM
Identifikovane su stanice na osnovu uticaja opterećenja od stanovništva, informacija o industrijskim
otpadnim vodama priključenim na kanalizacionu mrežu i od minimalnih proticaja u rijeci.
Identifikovano je 7 stanica za OM za vodna tijela u riziku zbog ispuštanja otpadnih voda iz domaćinstava:
-
Mrkonjić Grad Crna rijeka,
-
Kneževo Cvrcka, Kotor Varoš i Čelinac rijeka Vrbanja;
-
Kupres, Gornji Vakuf i Bugojno rijeka Vrbas.
Identifikovana je jedna stanica za OM miješanih otpadnih voda iz domaćinstava i industrije:
-
Banja Luka rijeka Vrbas.
Identifikovano je šest stanica za operativni monitoring industrijske otpadne vode, a koje su sve
locirane na rijeci Vrbas:
-
Kožara u Bugojnu,
-
Gipsara u Donjem Vakufu,
-
Elektrobosna u Jajcu,
-
LELEX i Tropik rib. u Banjoj Luci,
-
Agrounija u Srpcu.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
Slika 7-1: Monitoring stanice u slivnom području rijeke Vrbas
7-5
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
7-6
Ekstenzivni referentni monitoring (ERM) i ekstenzivni nadzorni monitoring (ENM)
ERM stanice su predviđene za monitoring jednom u tri godine, a ENM stanice su predviđene za
monitoring jednom u 6 godina.
Intenzivni referentni monitoring (IRM)
Intenzivne referentne monitoring stanice se trebaju postavljati tamo gdje je sliv dobro definisan i gdje
je lokacija prikladna za pouzdan montoring proticaja. Definisan je jedan profil u slivnom području rijeke Vrbas:
•
Šipovo uzvodno na rijeci Janj.
Istražni monitoring (IM)
IM bi se provodio za vodna tijela koja ne zadovoljavaju ekološke ciljeve a gdje je razlog za
nezadovoljavajući kvalitet voda nedovoljno poznat ili u slučaju incidentnih zagađenja. Još uvijek je
rano da se identifikuju IM stanice pošto će vodna tijela koja ne zadovoljavaju ekološke ciljeve iz
nedovoljno poznatih razloga biti identifikovana pomoću nadzornog monitoringa.
Pregled
Predhodno predloženi monitoring sistem za rijeke, koji je u saglasnosti sa principima ODV je samo
prvi porak premo jednom sveobuhvatnom monitoringu koji će kompletno zadovoljiti zahtjeve ODV.
Dobra pokrivenost površinskih vodnih tijela je potrebna da se dobije jedna opšta slika o statusu
površinskih voda u slivnom području kao i da se razmatra moguću uticaji zagađenja od malih i vrlo
malih vodotoka. Nekoliko stotina monitoring stanica će vjerovatno biti potrebno na malim
vodotocima, ali potrebne monitoring aktivnosti na većini monitoring stanica bi trebale biti niske npr.
jedno ili dva uzorkovanja tokom monitoring perioda od šest godina sa biološkim monitoringom
(primarno makro-invertibrate), hemijskim monitoringom (primarno parametri generalnog zagađenja) i
procjenom hidromorfologije vodotoka.
Intenzivni monitoring,(svake godine) je potreban u nekim nezagađenim vodotocima da se kvantivikuju
referentne vrijednosti za biološke parametre, prirodne hemijske parametre i riječni transport tih
komponenata. Takođe predložen je intenzivni monitoring za transport zagađenja na rijekama na
kojima se odvijaju glavne industrijske i poljoprivredne aktivnosti. Na rijekama na koje velik uticaj ima
poljoprivreda monitoring treba da omogući procjenu tereta zagađenja od obrađivanja, a to se primarno
odnosi na fosfor i azot. Dva regiona u slivnom području egzistiraju sa intenzivnom poljoprivrednom
proizvodnjom dionica:
- oblast G.Vakuf- D.Vakuf i
- oblast Laktaši – Srbac.
Monitoring program za rezervoare i jezera
Monitoring program uključuje samo jezera i akumulacije gdje se već prati određeni uticaji zagađenja i
gdje se može očekivati uticaj zbog ljudskih aktivnosti. Uz to predloženi monitoring program ne
uključuje akumulacije sa kratkim vremenom zadržavanja budući da njihov status veoma zavisi od
stvarnog proticaja u rijeci.
Monitoring program koji je predložen ima dvije glavne komponente za svaku akumulaciju:
i) Monitoring kvaliteta unutar akumulacije
ii) Monitoring toka vode, teret zagađenja i raspodjela izvora
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
7-7
Operativni monitoring program uključuje samo akumulaciju Bočac (uzvodno i nizvodno od
akumulacije), dok nadzorni monitoring uključuje Plivsko jezero u blizini Jajca. Monitoring se trenutno
vrši samo po pojedinim godinama usljed nedostatka sredstava.
Svakako da će biti potrebno uspostaviti operativni i nadzorni monitoring na onim lokacijama na
kojima će se formirati akumulacije izgradnjom HE, ili višenamjenskih brana kao što je to diskutovano
u Modulu II.
Troškovi monitoringa kvaliteta voda
Nedostaju podaci da bi se Određene preliminarne kalkulacije rašene od strane Regionalnog okolišnog
centra (REC) ukazuju da godišnji troškovi monitoringa kvaliteta voda slivnog područja rijeke Vrbas bi
mogli iznositi 172,000 Eura.35
U suštini se može reći da se monitoring kvaliteta voda predhodno opisan sastoji od niza aktivnosti kao
što su: terenski monitoring, uzorkovanje, laboratorijska analiza, pohranjivanje i obrada podataka.
Generalno pravilo važi:
„ dobar kvalitet ulaza = dobar kvalitet izlaza“
Kvalitet krajnjeg rezultata će zavisi od kvaliteta svake od aktivnosti. Zbog toga je važno da se
aktivnosti koje su predhodno navedene sprovode na osnovu određenih standarda npr. ISO standarda.
7.1.4 Monitoring podzemnih voda
Što se tiče aspekata monitoringa podzemnih voda u okviru sliva rijeke Vrbas, mreža za nadgledanje
treba da sadrži bunare za piezometričko praćenje nivoa i bunare za prađenje kvaliteta vode.
Da bi se dobila potpuna slika o statusu podzemnih resursa, treba povećati broj bunara za piezometričko
praćenje nivoa u nekim područjima, posebno u blizini bunara sa velikom učestalošću zahvatanja ili
gdje je njihov uticaj nepoznat. Uz to, da bi se ispunili zahtjevi ODV, broj parametara kvaliteta vode
koji se prate treba povećati, posebno za opasne supstance (npr. teški metali).
Razmatranje mreže za nadgledanje podzemnih voda će trebati da uzme u obzir probleme za koje se
već zna da postoje:
- potreba za većim brojem brojem bunara za praćenje,
- potreba za većim brojem parametr koji se prate,
- stanje bunara (za koje se zna da su mnogi u lošem stanju),
- nedovoljna sredstva za češće praćenje,
- nedostatak uređaja za automatsko bilježenje podataka i
- manjak sredstava za odgovarajuće pumpne testove i analizu kvaliteta vode.
7.1.5 Monitoring i procjena korišćenja voda
Za monitoring korišćenja voda u slivnom području zadužena su Ministarstva i Agencije, a na osnovu
Zakona o vodama za FbiH, a za RS i na osnovu Uredbe o načinu, postupku i rokovima obračunavanja i
plaćanja posebnih vodnih naknada (Službeni glasnik RS 74/11).
35
Izvor: “Uticaj opštinskih otpadnih voda na rijeku Vrbas” REC za centralnu i istočnu Evropu
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
7-8
Ministarstva, putem agencija, dužni su da za područja kojima upravljaju, uspostave i vode matične
evidencije obveznika vodnih naknada. Na osnovu evidencije uspostavlja se baza podataka koja čini
osnov Republičkog vodnog informacionog sistema.
Evidentiraju se sva pravna i fizička lica (obveznici posebnih vodnih naknada): koji vrše zahvatanje
površinskih i podzemnih voda u cilju njenog korištenja za piće, za flaširanje, za navodnjavanje, za
uzgoj ribe, za industrijske procese uključujući i termoelektrane, koji proizvode električnu energiju
korišćenjem hidroenergije, koji na bilo koji način zagađuju vodu, koji vrše vađenje materijala iz
vodotoka i koji vrše zakup javnog vodnog dobra
Poseban problem prestavlja neadekvatna praksa monitoringa i ocjene kvaliteta industijskih otpadnih
voda na osnovu kalkulacije EBS, ekvivalentnog broja stanovnika. Na osnovu toga se vrši obračun
naknada za ispuštanje otpadnih voda. Ovakav pristup ne daje uvid u kvalitet industrijskih otpadnih
voda i nije u skladu sa EU legislativom. Neophodno je formirati bazu podataka o zagađivačima u
skladu sa priznatom međunarodnom praksom.
Uz to Ministarstva i Agencije su obavezne da pri radu i realizaciji odredaba Uredbe o načinu, postupku
i rokovima obračunavanja i plaćanja posebnih vodnih naknada, sprovede principe i načela učešća javnosti u upravljanju vodama i druge principe koji se odnose na slobodu pristupa informacijama kao što
je Arhuska Konvencija koju je BiH ratifikovala 30. decembra 2008. godine.
7.1.6 Hidroenergetski razvoj
Ključni podaci za planiranje u svrhu hidroenergetskog razvoja, izgradnje postrojenja i iskorištenje
kapaciteta su podaci iz hidrološkog i meteorološkog monitoringa. Navedena dva zahtjeva su već
razmotrena u prethodnim paragrafima. Posmatrani rezultati hidrološkog i meteorološkog monitoringa
moraju biti na raspolaganju za svako hidroenergetsko postrojenje ako se želi njihovo efikasno
funksionisanje.
Ostali važni podaci za planiranje, projektovanje i izgradnju HE su topografski podaci koji obuhvataju
topografske karte, poprečne presjeke profila kao i topografiju lokacija brana i zona akumulacija.
Topografske mape omjera 1:25.000 su dovoljne za preliminarne faze realizacije postrojenja, ali u ovim
preliminarnim fazama važan korak predstavlja precizno utvrđivanje pada postrojenja, pogotovo u
slučajevima gdje je planirano funkcionisanje na malim padovima; male greške pri određivanju pada
mogu u potpunosti da ugroze realizaciju predloženog rješenja. Prema tome, mora se preduzeti detaljno
geodetsko snimanje podužnih i poprečnih profila u najranijim fazama planiranja. Što se tiče narednih
faza planiranja, potrebne su još detaljnije mape razmjere 1:1000 ili 1:500.
Geološka i geotehnička ispitivanja su takođe od ključnog značaja. U skorije vrijeme, kod koncesionara
postoji tendencija pojednostavljivanja i maksimalne štednje na geološkim i geotehničkim
ispitivanjima, što predstavlja krupan propust u rasuđivanju budući da se cjelokupan koncept projekta
često oslanja na rezultate ovakvih ispitivanja. Ako se uoče netačni i neprecizni geološki rezultati
tokom faze izgradnje, to može dovesti do značajnih promjena u konstrukciji, što može drastično
povećati troškove – u nekim slučajevima do 70% i više.
Pored navedenog, izuzetno je važno sprovesti i seizmološka ispitivanja, tj uraditi seizmološke studije
za lokacije visokih brana.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
7.2
7-9
Dalje unaprijeđenje hidrološkog modela
Hidrološko modelovanje generalno predstavlja pojednostavljenje kompleksnih prirodnih procesa koji
donekle mogu da oslikaju odnos padavina i oticaja u sistemu riječnog sliva. Međutim, većina ovih
potprocesa ostaju nepoznati ili veoma teški za proračun usljed velikog broja neophodnih ulaznih
parametara, koji su često nedostupni ili ih je teško procijeniti.
U pogledu parametara, proces kalibracije služi za "fino podešavanje" prethodno procjenjenih ulaznih
podataka, tako da modelirani oticaji što bolje odgovaraju osmotrenim vrijednostima oticaja. Ako je
mreža mjernih stanica na slivu nije dovoljno gusta, kako za padavine tako i za proticaje, onda posao
hidrološkog modelera zahtijeva mnogo uloženog truda i izuzetno komplikovan.
Pri uspostavljanju hidrološkogi modela za sliv Vrbasa naišlo se na nekoliko prepreka u razradi, a to su:
•
•
•
•
•
•
•
Podaci o padavinama su dostupni za samo šest meteoroloških stanica; to su Bugojno, Jajce,
Šipovo, Mrkonjić Grad, Banja Luka i Srbac. Samo za Bugojno, Jajce i Banja Luku postoji duži
niz osmatranja (od 1951, 1961 i 1983 respektivno) sa prekidom osmatranja u ratnom periodu
(Jajce i Bugojno) dok ostale tri stanice imaju podatke tek od 2001-e godine.
U modulu GIS-a za tip tla nisu uključeni podaci za automatsko izvođenje parametara tla putem
detaljnog proračuna potpovršinskog sloja.
Projektni zadaci su zahtjevali rezultate modeliranja, i to ne samo za kontrolne stanice nego i za
lokacije HE. Ovo je generisalo model sa velikim brojem podslivova veoma problematičnih za
kalibraciju (pogotovo stoga što su mjerenja na pritokama Vrbasa veoma rijetka a podaci o
padavinama ne nižeg vremenskog koraka od 1 dana).
Kod nekih stanica i nekih poplavnih talasa, podaci sa hidroloških stanica neodgovaraju velikim
visinama padavina (rezultat mjerenja proticaja jednom dnevno čime se često ne "uhvati" dnevni
vršni proticaj poplavnog talasa); stvarni dnevni pikovi poplavnih talasa nisu izmjereni na
stanicama, što predstavlja problem kod kalibracije hidrološkog modela.
Za male podslivove, podaci o dnevnim padavinama su bili previše neujednačeni i često u
nejednakim intervalima; ovakav tip modela mora posjedovati podatke o padavinama barem na
svakih sat vremena da bi se došlo do tačnih vrijednosti maksimalnih protoka.
Kontinualne simulacije (obuhvataju period sa kišama i bez kiša-duži vremenski interval) su bile
potrebno radi izvršavanja zadataka, što je suzilo izbor metoda proračuna u oviru HMS-a koji su
pogodni za kontinualno modeliranje.
Za kalibraciju modela je bilo dostupno samo šest vodomjernih stanica, što nikako nije idealna
situacija. Ovo je podrazumijevalo da su drugi dijelovi Vrbasa koji nemaju kontrolne tačke morali
biti kalibrisani na srednje godišnje protoke objavljene u OSNOVAMA.
Stoga svako unaprijeđenje hidrološkog modela u budućnosti umnogome zavisi od predviđene namjene
za koju će se model kasnije koristiti.
Imajuću u vidu sve navedene prepreke i tačke za razmatranje, Konsultant preporučuje slijedeće korake
u cilju daljeg unaprijeđenja hidrološkog modela sliva Vrbasa. U suštini, ove preporuke su
kratkoročnog i dugoročnog karaktera.
Dugoročno gledano, a kako je već navedeno u prethodnim tačkama ovog poglavlja, mora doći do
značajnih poboljšanja mreže mjernih stanica u pogedu kvaliteta izmjerenih podataka, vremenskih
koraka (tj. više od jednog mjerenja dnevno) i prostorne distribucije u cijelom slivu, što predstavlja
ključni dio modela. Neophodni podaci sa vodomjera bi trebalo da obuhvataju minimalno slijedeće:
nivoe vode i protoke (krive protoka), padavine, temperaturu, solarno zračenje i evapotranspiraciju.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
7-10
Dok se mreža monitoringa ne unaprijedi, kao kratkoročna mjera, model bi trebalo da se unaprijedi
putem:
•
•
•
•
•
•
•
Grupisanja podslivova u veće da bi se zaobišla neadekvatnost koju čini ulaz od dnevnih padavina
naspram veličine podsliva i dobila veća kontrola potprocesa modela. Prema tome, broj podslivova
rijeke Vrbas ne bi trebalo da bude veći od šest; ovo će isključiti proračune za sve lokacije HE i
stoga će broj stanica na kojima se mogu posmatrati rezultati modela biti samo pet, pored one na
ušću u rijeku Savu.
Kvalitetniji podaci o tlu u slivu, korištenju zemljišta i podzemnim vodama trebalo bi da se
sjedine, što će omogućiti detaljnije modelovanje gubitaka (npr. korištenje SMA-model proračuna
vlažnosti tla- za proračun gubitaka i metod linearnih rezervoara za proračun baznog oticaja u cilju
boljeg predstavljanja potpovršinskih procesa).
Unos podataka o mjerenoj evapotranspiraciji.
Proširenje metode propagacije talasa kroz riječnu dionicu sa Muskingum (dokazano ne toliko
realan model za prirodne kanale) na Muskingum-Cunge za koji su potrebni poprečni presjeci
mjereni na različitim potezima rijeke, ili na Modified Pulse (i tu je potreban određen broj
izmjerenih podataka na poprečnim presjecima stanica). Poprečni presjek bi trebalo da se mjeri
putem obuhvatanja plavnih područja da bi se uključio u model i proračun plavljenja.
Pravljenje kopije postojećeg modela u cilju rekalibracije parametara velikih voda.
Uključivanje modela topljenja snijega. Da bi se ovo izvršilo, pored 9 parametara koje treba
definisati, a takođe i kalibrisati, moraju se procijeniti dvije funkcije: prethodni temperaturni
indeks brzine topljenja i prethodni temperaturni indeks brzine smrzavanja. Ove funkcije služe za
proračun brzine topljenja i brzine smrzavanja u zavisnosti od koeficijenata ovih brzina koji su u
uključene u model topljenja snijega. Generalno gledano, parametri modela topljenja snijega
(konkretno brzina topljenja i brzina smrzavanja) mogu biti određeni na regionalnom nivou za šta
su svakako potrebni podaci mjerenja na terenu (u stvarnim uslovima).
Uključivanje operativnih pravila za postojeće akumulacije (npr. krivih nivo vode u akumulacijiprotok ili krive zapremina akumulacije-protok itd.)
Kao što je to prethodno pomenuto, razrada hidrološkog modela za sliv Vrbasa u okviru ove studije je u
skladu sa Projektnim zadacima, što je zahtijevalo poznavanje odgovora sliva na velikom broju lokacija
duž cijelog sliva, što je kasnijim uviđanjem izgledalo kao previše ambiciozno s obzirom na slab
kvalitet predočenih podataka. Ovo je takođe rezultiralo sačinjavanjem modela koji je prilično
komplikovan i nezgrapan za upotrebu.
Uprkos tome, Konsultant smatra da je ovaj model veoma dobra polazna osnova za svaku dalju
hidrološku analizu kao i da ga je u budućnosti moguće u potpunosti unaprijediti i proširiti.
Na kraju, važno je napomenuti da dobra struktura modela ne može nadoknaditi loše osnovne podatke
korištene za kalibraciju modela i proces verifikacije. Prema tome, Konsultant smatra da bi glavni
napor trebalo da se usmjeri ka proširenju mreže mjernih stanica u slivu Vrbasa na način koji će
omogućiti dobar kvalitet podataka o ključnim parametrima kao i to da bi ti podaci trebalo da budu
prostorno raspoređeni tako da obuhvate cijeli sliv. Iz ovog slijedi da je rad i održavanje ovako važne
opreme takođe od suštinskog značaja u pogledu obezbijeđenja daljeg dugoročnog prikupljanja
kvalitetnih podataka na održiv način. Nakon realizacije ovog zadatka, model sliva Vrbasa se može
unaprijediti u pravcu distributivnog hidrološkog modela sa dobrim mrežnim podacima.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
8
Zaključci i preporuke
8.1
Osnovni problemi i prioriteti upravljanja vodnim resursima
8-1
Ostvarivanje ciljeva vodoprivrede u slivu Vrbasa zavisi od sprovođenja principa integrisanog
upravljanja u vezi sa zaštitom, unapređenjem i oporavkom površinskih i podzemnih voda da bi se
postigao barem "dobar" status voda i da bi se spriječilo pogoršanje njihovog stanja.
Glavni vodoprivredni problemi u slivu su:
•
•
•
•
•
•
Vodosnabdjevanje tri glavna potrošača: stanovnika, poljoprivrede i industrije
Zaštita životne sredine, uključujući održavanje EPP
Smanjenje negativnih uticaja poplava i suša
Proizvodnja hidroenergije
Rekreacija, turizam i ribarstvo
Plovidba.
Obezbjeđivanje integrisanog upravljanja vodama na način kako je to definisano u entitetskim
zakonima o vodama znači sljedeće:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
8.2
postizanje dobrog statusa voda i sprječavanje pogoršanja njihovog kvaliteta
postizanje održivog korišćenja voda
obezbjeđivanje ravnopravnog pristupa vodama
podsticanje socijalnog i ekonomskog razvoja
zaštitu vodnih, od vode zavisnih, poluvodnih i zemaljskih ekosistema
organizovanje zaštite od poplava i drugih negativnih uticaja vode
obezbjeđivanje učešća javnosti u procesu donošenja odluka
sprječavanje i rješavanje konflikata vezanih za korišćenje vode i zaštitu
ispunjavanje obaveza koje proističu iz međunarodnih ugovora.
Razvojne opcije za upravljanje vodom
Strategija BiH je pristupanje EU i implementacija zahtjeva ODV. Oba zakona o vodama, kao i druge
vezane strategije u okviru ova dva entiteta, usklađeni su, ili su u procesu usklađivanja sa ODV, a
sprovešće ih ministarstva zainteresovanih strana i za to odgovorne agencije.
U procjeni predloženih razvojnih opcija za upravljanje vodama, konsultant je uzeo u obzir zakone o
vodama iz oba entiteta, kao i četiri glavna opšta cilja održive strategije upravljanja vodama, a to su:
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
•
•
•
•
8-2
obezbjeđivanje dovoljne količine pitke vode,
obezbjeđivanje dovoljnih količina vode za druge ekonomske potrebe, uključujući hidroenergiju,
zaštitu životne sredine i
smanjenje negativnih uticaja poplava i suša.
Da bi se ostvarili ovi ciljevi, potrebno je sprovesti zahtjeve za implementaciju strukturalnih i
nestrukturalnih RO u slivu Vrbasa koje će moći da obezbjede vodosnabdjevanje više potrošača;
uključujući pitku vodu, navodnjavanje i potrebe za hidroenergijom, kao i pružanje zaštite od poplava i
suša i obezbjeđivanje zaštite životne sredine.
8.2.1 Strukturalne razvoje opcije
Definisane su sljedeće strukturalne razvojne opcije (RO) koje predstavljaju promjene u fizičkom
okruženju. One se sastoje od izgradnje brane i akumulacije:
•
•
•
•
•
•
RO1
RO2
RO3
RO4
RO5
RO6
Han Skela, G. Vakuf, Janjske Otoke, Vrletna Kosa, Čelinac, Grabovica + Šiprage
G. Vakuf, Janjske Otoke, Vrletna Kosa, Čelinac, Grabovica i Šiprage
G. Vakuf, Janjske Otoke, Vrletna Kosa, Grabovica i Šiprage
G. Vakuf, Vrletna Kosa, Čelinac, Grabovica i Šiprage
G. Vakuf, Janjske Otoke, Čelinac, Grabovica i Šiprage
G. Vakuf, Janjske Otoke, Vrletna Kosa.
Akumulacije igraju ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva upravljanja vodama i proizvodnje energije u
slivu Vrbasa. Zapremina akumulacije, a posebno korisna zapremina, najvažniji je parametar i ključnan
u smanjivanju poplavni talas nizvodno, za svrhe proizvodnje energije, za omogućavanje
obezbjeđivanja EPP, za obezbjeđivanje vode prioritetnim potrošačima itd.
Pozicioniranje akumulacije je takođe veoma važno, pošto je uvijek poželjno da se ovakve akumulacije
smjeste uzvodno od potencijalnih potrošača da bi se povećao uticaj unutar sliva. Shodno tome,
predložene akumulacija u slivu nisu jednako raspoređene, kao što nije ni zahtjevana potražnja. Na
primjer, Region V, najnizvodniji od svih regiona Sliva, ima najveću projektovanu potražnju vode a
nema akumulacija.
8.2.2 Nestrukturalne razvojne opcije
Nestrukturalne RO mogu se uključiti u planiranje upravljanja vodama sliva rijeke Vrbas i sastoje se od
zdravorazumskih i pragmatičnih postupaka kao što su:
•
•
•
•
•
•
Smanjenje potrošnje vode u svim sektorima, ali posebno u poljoprivredi, koja je najzahtjevnija,
primjenom unapređenih metoda navodnjavanja i tehnologija za štednju vode.
Smanjenje zagađenja površinskih i podzemnih voda putem investicija u sakupljanju i tretmanu
otpadnih voda.
Uvođenje restriktivnijih pravila za dobijanje građevinske dozvole, posebno u područjima
podložnim poplavama, da bi se ograničila potreba za infrastrukturom za zaštitu od poplava.
Smanjenje potrošnje energije, da ne bi bilo potrebe za proizvodnjom dodatnih kapaciteta.
Unapređenje prakse gazdovanja šumama i pooštravanje sankcija za nekontrolisanu i bespravnu
sječu unutar sliva.
Unapređenje tehničkog obrazovanja, obuke i razvoja kapaciteta u okviru organizacija
zainteresovanih strana
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
•
8.3
8-3
Implementacija institucionalnih i obavještajnih procesa u okviru sliva radi poboljšanja efikasnosti
upravljanja vodnim resursima.
Rezultati modeliranja
Posao modeliranja je skoncentrisan na sljedeće tri kategorije:
•
•
•
Modeliranje protoka akumulacije
Kontrola poplava u akumulacijama i
Otpornost na klimatske promjene
8.3.1 Modeliranje protoka akumulacije
Razmatrane su dvije metode optimizacije akumulacija; jedna se bavila proizvodnjom energije, a druga
obezbjeđivanjem zagarantovanog nizvodnog protoka; ova druga je uzimala u obzir potrebe sektora za
upravljanje vodama koje su glavni fokus izvještaja Modula 3.
Da bi se osigurao zagarantovani protok nizvodno, izračunat je sezonski regulisan protok za ove
akumulacije definisan kao prosječni mjesečni protok sa vjerovatnoćom ostvarivanja od 97% za
analizirani vremenski period od 35 godina (1946-1980).
Na osnovu dobijenih rezultata, zaključeno je da je hidroenergetska iskoristivost protoka ispuštenih iz
akumulacija veoma velika (do 90%). Ova velika proizvodnja energije rezultat je velikog hidrauličkog
pada (koji proističe iz kriterijuma korišćenih za definisanje upravljanja akumulacijama). Ostvarene
prosječne zapremine vode u akumulacijama su u rasponu od 60-75% korisne zapremine vode, što
znači da su padovi oko 20% ispod maksimalnog hidrauličkog pada.
Ovaj predloženi način
upravljanja akumulacijom stavlja glavni naglasak na omogućavanje zagarantovanog protoka nizvodno
od akumulacije tokom cijele godine i kao takav daje prioritet sektoru za upravljanje vodama tokom
cijele godine.
Sve akumulacije izabrane za strukturalne RO, zatim su procjenjivane u smislu potencijala za
zadovoljavanje potražnje za vodom u okviru pet definisanih regiona sliva Vrbasa za dva navedena
vremenska perioda, 2020. i 2040.
Rezultati pokazuju da najveću potražnju imaju Region V (najdalje nizvodno) i prevashodno
poljoprivreda. Predviđena potražnja Regiona V za 2040. godinu procijenjena je na oko 12,6 m3/s, koji
se jedino može nadomjestiti obezbjeđivanjem vodosnabdjevanja iz drugih akumulacija na drugim
pritokama u okviru Sliva. Ovo je moguće postići za sve RO osim RO 6, gdje je predviđen mali deficit
u 2040. Međutim, ovaj deficit je dovoljno mali (0.2m3/s) da se može nadomjestiti iz podzemnih voda.
8.3.2 Kontrola poplava u akumulacijama
U principu, najbolja zaštita od poplava za bilo koju akumulaciju sa značajnom zapreminom dobija se
kada se nivo vode u akumulaciji spusti što je moguće više prije nego što dođe poplavni talas koji će
povećati zapreminu.
Modelirano je ukupno jedanaest akumulacija korišćenjem HEC-HMS, a u svim slučajevima je
simuliran poplavni talas. Osim što je izračunao rezultate ublažavanja efekata poplava za svaku
pojedinačnu lokaciju rezervoara, Konsultant je takođe procijenio efekte kaskadnih brana i akumulacija
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
8-4
na rijeci Vrbanji, a na kraju je analizirao opšte efekte smanjenja poplava na cijelom slivu u skladu sa
ranije usvojenim RO.
Rezultati ublažavanja poplava pokazuju da u određenoj mjeri postoji smanjenje maksimalnog protoka
za svaku akumulaciju, čak i kad je puna. Štaviše, postoji značajno smanjenje maksimalnog protoka
nizvodno proračunatog sa povratnim periodom 100 godina kada se zapremina vode u akumulacijama
smanji sa, na primjer, 100% korisne zapremine na 85%.
Korišćenje kaskadnih akumulacija na jednom potezu (kao što je onaj na rijeci Vrbanji) može značajno
da doprinese nizvodnom ublažavanju poplave. Međutim, ovakav odnos vrijedi samo ako su
akumulacije dovoljno velike da zadrže poplavni talas.
RO su analizirane s obzirom na njihov mogući uticaj na smanjenje maksimalnog protoka poplavnog
talasa. Da bi se pokazalo koliko se veliko smanjenje vrha poplavnog talasa može ostvariti za svaku
RO, izabrana je stanica Delibašino Selo kao kontrolna tačka. Ova stanica je izabrana iz dva razloga, i)
nema predloženih akumulacija u RO nizvodno od Delibašinog Sela i ii) nizvodno od Delibašinog Sela
je plavno područje Lijevča Polja.
Analiza je sprovedena za dva simulaciona scenarija; i) početni nivo vode u akumulacijama bio je na
koti normalnog uspora (KNU) za svaku akumulaciju u RO; i ii) početnu korisnu zapreminu od 85%
ukupne korisne zapremine (koja odgovara NNV) za sve akumulacije u RO.
Na kraju, najveće ublažavanje poplave u dužini sliva pronađeno je u onim RO koje uključuju ove dvije
velike akumulacije - Gornji Vakuf i Han Skela. Najmanji potencijal za ublažavanje poplave ostvaren
je u onim RO koje isključuju akumulacije na Vrbanji (Šiprage, Grabovica i Čelinac).
8.3.3 Klimatske promjene
Cilj analize procjene klime bio je da se vidi da li postoje neki određeni trendovi ili promjene u vezi sa
klimom koji se mogu očekivati u narednom vremenskom okviru od 20, zatim 40 godina, i da se
predlože mjere predostrožnosti za prilagođavanje takvim trendovima.
Iz SMO predloženih načina odabira klimatskih scenarija, OMC je izdvojen kao najpogodniji za sliv
Vrbasa i predložen je u Projektnim zadacima. Analizirani su rezultati dvije simulacije modela regionalni CLM klimatski metod i statistički metod regionalizacije CM2.1. Iz ovih modela korištena
su dva IPCC scenarija A1B i B1 sa periodima od 2001-2040.
Može se zaključiti da je scenario klimatskog modela CM2.1 dao realnije rezultate sa manjim brojem
grešaka u odnosu na CLM rezultate, ali slaganje ili usklađenost varira od stanice do stanice. Shodno
tome, korištene su vrijednosti dnevnih padavina iz modela CM2.1 kao budući klimatski scenariji koji
će se pokrenuti u razvijenom hidrološkom modelu.
Trendovi padavina u scenarijima A1B i B1 razlikuju se od stanice do stanice. Za sve stanice, padavine
imaju trend umanjenja u oba scenarija, sa izuzetkom stanica Banja Luka i Jajce, gdje podaci o
padavinama ukazuju na veoma spor rast. Opadajući trend godišnjih padavina posebno je brz u
stanicama Srbac, Mrkonjić Grad i Šipovo.
Važno je da se utvrdi kakav će uticaj ovo opadanje imati na vrijednosti protoka. Spajanje OMC
rezultata (padavine) sa razvijenim modelom u HEC-HMS i simulacijom omogućilo je proizvodnju
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
8-5
dnevnih protoka koji bi se mogli uporediti sa podacima dobijenim za period između 1980. i 2010.
Shodno tome, ovaj podešeni hidrološki model pokrenut je sa klimatskim scenarijima da bi se
procijenio uticaj na protoke.
Tipični gubitak prosječnog protoka u svim stanicama na cijeloj širini sliva je oko 1.4m3/s u A1B
scenariju i 3.5m3/s u B1 scenariju. Maksimalni protoci na stanicama su manji za 30-37% u scenariju
A1B, dok su u scenariju B1 manji za 30-46%. Ovo smanjenje maksimalnog protoka u velikoj mjeri
utiče na učestalost poplava, koja se očekuje da bude manja.
Što se tiče uticaja klimatskih promjena na probleme upravljanja vodama, čini se da postoji ograničen
uticaj na vremenskom horizontu 2040, jer situacija se nije toliko pogoršala u odnosu na osnovni
scenario. Sušna godina postaje čak i vlažnija u nekim mjesecima, a minimalni protoci su veći za
scenario A1B u maju i avgustu. Generalno, prosječni protoci i za prosječne i za sušne godine mogu da
zadovolje potrebe za vodom i EPP u svih pet regiona.
Što se tiče proizvodnje energije, potencijalni efekat klimatskih promjena vjerovatno će biti mali pad u
proizvodnji u narednih 30 godina. Vrijednost pada varira u okviru sliva, a dio od Gornjeg Vakufa ima
najveći potencijalni pad. Međutim, na većini lokacija doći će jedino do pada u proizvodnji energije do
10%. Ono što je zanimljivo, na nekim lokacijama (npr., gornji dio rijeke Vrbanje) moglo bi da dođe do
blagog porasta u proivodnji energije.
Generalno govoreći, u oba scenarija klimatskih promjena prosječni i maksimalni protoci na cijelom
slivu Vrbasa su u opadanju. Minimalni protoci su takođe u opadanju, ali u manjoj mjeri, a za vrijeme
nekih mjeseci čak su u porastu.
8.4
Multikriterijumska analiza
MKA je pokazala da je RO# 6 sveukupno najbolja opcija u ispunjenju razvojnih ciljeva vodnih resursa. RO#3 i RO# 4 su druga i treća najbolja opcija. Međutim, zainteresovane strane ove rezultate
treba da oprezno tumače i nastave provoditi istraživanja detaljnijih studija izvodljivosti, procjene ekološkog uticaja (eng. EIA) i detaljnije finansijske analize (pojedinačna analiza troškova i koristi), koje
se odnose na specifične brane/rezervoare u vezi RO# 6 kako bi se obezbijedila veća sigurnost i
opravdanost.
Rezultati multikriterijumske analize su podvrgnuti analizi osjetljivosti. To je značilo kvazi "stres"
testiranje izdržljivosti RO mijenjanjem relativnih težina između i u okviru kriterijumskih grupa. RO6
je ostala najbolja opcija u svim okolnostima. Samo u nerealnim uslovima, kao što je dodjeljivanje
100% težine na finansijske kriterije, RO6 pada niže na rang listi.
Premda je puna analiza troškova i koristi za svaku od razvojnih opcija bila izvan područja Modula 3,
učinjen je pokušaj da se procijeni njihova veličina u cilju potvrde koja razvojna opcija će najvjerovatnije ostvariti najbolji omjer koristi i troškova – veći od 1 (eng. BCR). Rezultati razmatranja troškova i
koristi otkrivaju da su RO# 6 i RO# 1 najbolje razvojne opcije koje najviše doprinose neto koristima.
Jedan od problema sa branama je to što dobiti često ostvaruju populacije van ugroženog područja, dok
glavne socijalne troškove podnosi lokalno stanovništvo. Shodno tome, raspodjela dobiti je važna, a
jedan od pristupa ovom problemu je podjela dobiti na različite načine, kao što je obezbjeđivanje
dugoročne naknade za ljude ugrožene izgradnjom, uspostavljanje dugoročnih regionalnih ekonomskih
razvojnih fondova ili uspostavljanje partnerstava između graditelja i lokalne zajednice.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
8-6
U BiH postoje razni zakoni i propisi koji predviđaju takse i druge naknade za korišćenje prirodnih
resursa za proizvodnju električne energije, ali je iznos dobiti veoma mali. Čak i sa realizacijom RO1
moglo bi se prikupiti samo oko 870.000 evra u korist lokalne populacije, što je relativno beznačajno
kada se sagledaju sve infrastrukturne potrebe u okviru sliva; npr., cijena jednog postrojenja za tretman
otpadnih voda (PPOV) u Banjoj Luci procjenjuje se na 50 miliona evra.
Bez obzira na to, još uvijek se preporučuje da se urade studije o podjeli dobiti u slivu da bi se dobila
kompletna lista infrastrukturnih potreba koje utiču na kvalitet vode i vodoprivredu, kao i studije o
ekonomskoj renti koju ostvaruju koncesionari sa ciljem većeg udjela ugroženog stanovništva.
8.5
Konačni prijedlog za razvoj hidroenergetike
Iako BiH danas uživa u višku energije, projekcija potreba za električnom energijom za narednih 10
godina pokazuje da postojeći kapaciteti elektrana neće biti dovoljni da zadovolje ovu potražnju. Zato
će biti potrebne nove elektrane da bi se zadovoljila ova povećana potražnja. Pošto je za planiranje i
izgradnju elektrana obično potrebno više godina, od preliminarne faze planiranja do pokretanja, jasno
je da je danas pravo vrijeme za planiranje i započinjanje procesa koji će dovesti do izgradnje novih
energetskih postrojenja.
Opšti globalni trend je da se podstiče korišćenje obnovljivih izvora energije u odnosu na upotrebu
fosilnih goriva koja su ograničena i koja mogu da utiču na globalno otopljavanje. Shodno tome,
hidroenergija je visoko cijenjen resurs koji treba razvijati u skladu sa strategijom i politikom
naznačenom u energetskom sektoru BiH. Iz toga slijedi da bi sliv Vrbasa sa svojim hidroenergetskim
potencijalom trebao da bude dio gore pomenute strategije.
Moguće opcije za razvoj HE u okviru sliva Vrbasa predstavljene su u Poglavlju 6 ovog izvještaja. Da
bi se bolje shvatile predložene opcije, Vrbas je podijeljen u pet riječnih dionica, a svaka pritoka je
predstavljena posebno.
U OSNOVI iz 1987. analizirano je 60 HE, uključujući i tri koje su već bile izgrađene i u funkciji (Jajce
I, Jajce II i Bočac). Od tada su izgrađena samo tri mala rješenja (Divič na Vrbanji, MHE 2 i MHE 3
na uzvodnom dijelu rijeke Vrbas), a jedno je u procesu izgradnje (Melina - nazvana Novakovici na
rijeci Ugar) 53 mjesta iz OSNOVE tako ostaju nedirnuta.
Procijenjeno je da sliv Vrbasa ima oko 590 MW hidroenergetskog potencijala. Uzimajući u obzir
rješenja koja su izgrađena (spomenuta u prethodnom paragrafu), postoji oko 390 MW neiskorišćenog
potencijala, od čega 12 velikih mjesta daju 285 MW, dok 45 manjih rješenja daju ostatak od 105 MW.
Mnoge od planiranih velikih HE povezane su sa velikim akumulacijama koje obezbjeđuju mogućnost
regulisanja protoka i proizvodnje energije. U stvari, velike akumulacije su glavna tačka veze između
korisnika hidroenergije i drugih korisnika upravljanja vodnim resursima. One omogućavaju aktivno
upravljanje vodnim režimom i moćna su sredstva za integrisano upravljanje vodnim resursima u
okviru sliva.
Pored razmatranja OSNOVE, konsultant je razmotrio i druge novije studije energetskih kompanija,
navedenih instituta (npr., Jaroslav Černi) i drugih projektantskih kompanija koje djeluju u ime
privatnih koncesionara. Većina studija je bila na takvom nivou da su omogućavale potpuni uvid u
tehničke i ekonomske detalje i poređenje sa onima iz OSNOVE. Međutim, neke novije studije
privatnih koncesionara ne sadrže dovoljno detalja i iako su predstavljene, u značajnoj mjeri im
nedostaju detalji.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
8-7
Na ekonomskim osnovama (AIC, ENPV, ERR i BCR) i u skladu sa multikriterijumskom analizom,
razmotreno je i procijenjeno 71 rješenje (53 iz OSNOVE i 18 iz novijih studija). Glavni zaključci iz
ekonomske analize su bili:
•
•
•
•
•
Mnoga visoko rangirana rješenja se nalaze na rijeci Vrbas
Rješenje Glavica na rijeci Plivi je uglavnom broj jedan po svim ekonomskim rangiranjima.
Nova rješeja predložena na rijeci Vrbanji, kao što su Obodnik i Grabovica, nalaze se u prvih 20.
Rješenja na rijeci Ugar (iako se jedno trenutno gradi) nisu predstavljena u ovoj grupi, što pokazuje
njihovu lošiju ekonomsku održivost.
Janjske Otoke, jedno višenamjensko rješenje sa prioritetom za vodoprivredu, takođe su visoko
rangirane za HE, što ukazuje na svestranu privlačnost ovog mjesta.
Iako je multikriterijumska analiza iz Modula 2 otkrila veoma izvodljiva rješenja za proizvodnju
energije, konačana odluka o distribuciji HE mora da se donese nakon analiza i donošenja odluka
vezanih za neophodnost velikih akumulacija za svrhe vodoprivrede.
U Modulu 3 je razmatrano sedam velikih akumulacija; i) Gornji Vakuf na rijeci Vrbas, ii) Han Skela
Visoka na rijeci Vrbas, iii) Janjske Otoke na rijeci Janj, iv) Vrletna Kosa na rijeci Ugar i Čelinac,
Grabovica i Šiprage na rijeci Vrbanji. Različite kombinacije ovih akumulacija čine šest prethodno
spomenutih RO. Napravljen je i jedan propust. Staro Selo nije razmatrano ni u ovoj studiji ni u Novoj
osnovi iz 1997. pošto ima neznatan uticaj na kontrolu vodnog režima sa malim prosječnim dotokom od
1.9m3/s i najmanjim koeficijentom regulacije. Zato ono nije ni od kakvog interesa za potrebe
vodoprivrede.
Većina HE povezanih sa velikim akumulacijama su pribranskog tipa, osim Janjskih Otoka i Vrletne
Kose, koje su derivacionog (protočnog) tipa. Pored toga, usljed potrebe za većim EPP za rijeku Janj,
Janjske Otoke imaju dodatno malo postrojenje od 1,5 MW povezano sa iskorištenjem energije
ekološki prihvatljivog toka.
Za Vrletnu Kosu, usljed potencijalne nizvodne HE (Ugar Ušće-N), predloženo je pribransko
postrojenje od 18,6 MW. Naravno, u narednm fazama - projektovanju, treba se svakako razmotriti i
moguće derivaciono postrojenje (sa manjim padom nego sto je dato u Osnovi), i konačan izbor
lokacije mašinske zgrade determinisati tada, kada na raspolaganju bude bilo detaljnijih podataka
(topografskih, geoloskih, itd)
Opšti dosadašnji trend koncesionara je u pravcu napuštanja velikih rješenja u korist manjih. Glavni
razlozi ovome su veliki problemi u pogledu eksproprijacije zemljišta, premještanja stanovništva, kao i
pitanja otkupa i kompenzacije. Čini se da je ovaj koncept suprotan drugim organizovanijim i
razvijenijim evropskim zemljama u kojima su velika rješenja u prednosti i gdje su se pokazala
ekonomski održivijim te im je stoga dat prioritet u državnoj strategiji. Ovo je veoma važna tema koja
zahtjeva dalju procjenu.
Prema tome, ukupni instalirani kapacitet i predviđena proizvodnja energije za RO HE na rijekama
Vrbasu, Plivi, Janju, Ugru i Crnoj Rijeci iznose oko 465 MW odnosno 1.945 GWh.
Za tri najviše rangirane vodoprivredne razvojne opcije tj. RO6, RO3 i RO4 (Han Skela Visoka
je izostavljena) instalirani kapacitet bi bio 458,7 MW (od čega je 200 MW već realizovano), a
proizvodnja energije bi iznosila 1.941,4 GWh (od čega se 694 GWh već koristi).
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
8-8
Pošto je predviđen razvoj u dvije faze, instalisani kapacitet u prvoj fazi bi iznosio 330,6 MW (od
čega je 200 MW već realizovano), a proizvodnja 1.221 GWh (694 GWh se već koristi).
Rijeka Vrbanja ima mnogo specifičnih problema i iz tog razloga je izdvojena od ostalih razvojnih
rješenja HE. Opšti zaključak je da se čini da postoji mnogo interesa za izgradnju hidroelektrana na
Vrbanji uprkos činjenici da ovaj vodotok ima nizak specifični energetski potencijal vodotoka.
Većina rješenja predloženih u OSNOVI je nisko rangirano na osnovu ekonomskih kriterijuma. Nova
rješenja koja su razvijena od vremena OSNOVE imaju malo bolje ekonomske indikatore, ali većina
postrojenja ima relativno malu instaliranu snagu (čak ispod 1 MW) i stoga nisu od posebnog značaja
za elektroprivredu.
Pored ograničene proizvodnje energije, uticaj svih predloženih HE na kvalitet vode Vrbanje
predstavlja stvarni problem, posebno na potezu rijeke od ušća u Vrbas uzvodno do Kotor Varoši.
Izgradnja svih HE na Vrbanji bi zasigurno još i više pogoršala kvalitet vode i stoga se uticaj na životnu
sredinu koji se fokusira na lokalnom nivou mora uzeti u obzir integralno za cijeli vodotok.
Mišljenje Konsultanta je da je neophodno razraditi model kvaliteta vode rijeke Vrbanje u slijedećoj
razvojnoj fazi sliva. Ovaj model bi trebao uzeti u razmatranje ekološki uticaj izgradnje jedne ili serije
HE na kvalitet vode i dati odgovor na to da li i pod kojim okolnostima je moguće realizovati ovaj
projekat.
Bosna i Hercegovina takođe ima obavezu da zauzme ovakav pristup u skladu sa ODV EU, koja ne
dozvoljava prelaz/pogoršanje sa klase 2 na klasu 3, ili čak klasu 4. ODV jedino dozvoljava prelaz sa
klase 1 na klasu 2. Međutim, prema prethodnim analizama Vrbanja ima klasu 2 u većem dijelu svog
vodotoka, dok ima klasu 3 u dijelu od Kotor Varoša do Čelinac, pa čak i klasu 4 i klasu 5 nizvodno od
Čelinca do ušća u Vrbas. Suština razrade modela kvaliteta vode je da se provjeri ekološki uticaj
određenih rješenja, ali i da se izvrši simulacija ukupnih efekata jednog broja HE u seriji.
Predložene šeme mogu imati dva tipa negativnog uticaja na kvalitet vode. Prvi tip uticaja je prisutan
kod derivacionih (protočnih) HE, kod kojih EPP prisutan u prirodnom dijelu korita (između pregrade i
mašinske hale) veći dio godine. Prema krivama trajanja protoka na datim profilima, EPP se
procjenjuje na 80-90% vremena tokom godine tj. dotok će biti veći od instalisanog dotoka samo 1020% vremena, i u tom periodu će doći do prelivanja i povećanja protoka u prirodnom dijelu korita.
Vrijednosti EPP se određuju na osnovu hidroloških parametara, a ne na osnovu količine vode
neophodne za održavanje zahtijevanog kvaliteta vode. ODV pretpostavlja da je kvalitet vode
zadovoljavajući tj. da se otpadne vode prečišćavaju prije ispuštanja u vodotok, dok se količine
utvrđuju isključivo na osnovu hidroloških analiza. Ovdje se mora obratiti posebna pažnja, budući da
su takvi dijelovi vodotoka sa ekološkim proticajima u gornjem toku Vrbanje dužine i od preko 5 km, a
teku kroz naselja koja nemaju postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.
Druga grupa mogućih negativnih ekoloških uticaja predstavlja kaskadne pribranske HE sa veoma
kratkim dijelovima prirodnog korita između brane i mikroakumulacije nizvodne HE. Ovo se posebno
odnosi na dio vodotoka od Kotor Varoši da ušća u Vrbas. Brane visine 5-10 m koje su ovdje
preporučene izazvale bi gotovo potpuno umirenje vode (brzine približno jednake nuli), fekalne čestice
bi se mogle taložiti, temperatura vode povećati, te izazvati određene procese koje bi pogoršale i onako
loš kvalitet vode.
Ovi navedeni problemi zahtijevaju odgovarajuća rješenja koja se mogu primijeniti i na taj način uticati
na održavanje ili čak i poboljšanje kvaliteta vode i prije izgradnje PPOV za naselja koja se nalaze duž
vodotoka. Ovakve mjere ublažavanja obuhvataju zadržavanje određenih dijelova prirodnog toka
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
8-9
između dvije HE korištenjem vještačke pregrada za aeraciju tokom perioda malih i srednjih voda
(efekat prirodnog kanjona), a takođe i formiranje prelivnih tijela i ispusta koji vrše aeraciju vode na
prirodan način itd.
Model kvaliteta vode se preporučuje na osnovu hidrauličkih proračuna (dubine i brzine). Ova operacija
zahtjeva detaljno geodetsko snimanje poprečnih presjeka riječnog korita, budući da su proračuni
većinom za male i srednje vode, koji su prisutni 60-70% vremena tokom godine. Isto tako, poželjno je
iskoristiti dati hidraulički model i proširiti ga na proračun za velike vode, pronosa nanosa, određivanje
plavnih zona, mapiranje zona od rizika, itd. Na kraju, pregrade u koritu sigurno mijenjaju nivoe u
periodu poplava u odnosu na prirodno stanje, te je takođe neophodno integralno posmatrati osnovno
korito, brane i inundacije prilikom određivanja plavnih zona. Sve analize se trebaju zasnivati na
georefenciranim digitalnim podlogama i GIS tehnologiji, kako bi se moglo integralno upravljati svim
ovim potrebama.
Dakle, neophodni naredni koraci u cilju postizanja optimalnog upravljanja slivom rijeke Vrbanje
zasniva se na slijedećim aktivnostima:
1. Detaljno snimanje poprečnih profila, inundacija i trasa derivacija.
2. Hidrauličko modeliranje rijeke za male i srednje vode. Modeliranje kvaliteta vode u
postojećim okolnostima. Za potrebe kalibracije modela, trebalo bi da se izvrši mjerenje niza
hidrauličkih parametara i parametara kvaliteta vode.
3. Modeliranje pronosa nanosa na kalibrisanom hidrauličnom modelu, zasnovano takođe na
mjerenjima.
4. Modeliranje poplava u postojećim uslovima uz predložene HE.
5. Simulacija uticaja kvaliteta vode na predložene najviše rangirane HE. Simulacija rada ostalih
HE. Ovaj model bi trebao da pruži približne rezultate o minimalnoj dužini prirodnog vodotoka
koji mora biti između brane i kraja nizvodne akumulacije. Ovi rezultati će možda da smanje
kotu normalnog uspora nizvodne HE. Mogu se izvršiti novi hidroenergetski proračuni
(instalisana snaga, proizvodnja energije i izvodljivost HE sa ovim smanjenim vrijednostima
proizvodnje). Ovo smanjenje kote uspora može predstavljati privremeno rješenje, jer nakon
konstrukcije postrojenja za preradu otpadnih voda se očekuje poboljšanje kvaliteta vode, a
rastojanje između brane i kraja nizvodne akumulacije bi se smanjilo.
6. Mjerenje parametara kvaliteta nakon izgradnje nekih HE. Kalibracija modela kvaliteta vode.
Ponavljanje prethodnih koraka sa simulacijama različitih scenarija i prihvatanjem najboljih
rješenja HE.
U postojećoj situaciji sa kritičnim nedostatkom podataka i uz jasnu svijest da je kvalitet vode jedan od
glavnih ograničavajućih faktora za izgradnju HE na rijeci Vrbanji, Konsultant smatra da vlada i
koncesionari moraju da nastave veoma oprezno sa konačnim prijedlogom za HE na Vrbanji.
8.6
Poboljšanje monitoringa
Postojeća mreža monitoringa u slivu Vrbasa je potpuno uništena tokom rata. Uprkos najboljim
naporima interesnih strana, postoje krupni nedostaci u evidenciji.
U pogledu hidrološkog monitoringa, ovaj projekat je pokazao da postoji ozbiljan nedostatak podataka;
pogotovo u FBiH (1991-2005) i RS (1991-2005). Tamo gdje postoje podaci uglavnom su nepouzdani
usljed tehnika mjerenja, greške operatera i potrebe da se preispitaju profili stanica za monitoring. Date
su tri preporuke:
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
•
•
•
8-10
Popraviti postojeće vodomjere tamo gdje je to moguće, a gdje nije zamijeniti ih novima.
Potpuno obnoviti vodomjerne stanice koje su bile u funkciji prije 1990. na rijeci Plivi (1), Janju
(1), Crnoj Rijeci (1), Ugru (1), Vrbanji (1) i Bistrici (1).
Promijeniti lokaciju vodomjera u Razboju uzvodno zbog uticaja uspora iz rijeke Save.
U pogledu meteorološkog monitoringa, preporučuje se prikupljanje dodatnih podataka o
evapotranspiraciji i solarnom zračenju iz postojećih šest stanica u slivu. Ovo će pomoći pri
modeliranju, a takođe i pri planiranju mjera adaptacije na klimatske promjene u budućnosti.
Što se tiče monitoringa kvaliteta, program implementacije koji je otpočeo 2009. godine počinje da daje
rezultate, ali postojeća mreža i frekvencija uzorkovanja još ne ispunjavaju zahtjeve ODV tako da se
moraju uskladiti. Ovo je pogotovo slučaj sa monitoringom ispuštanja otpadnih voda iz industrijskih
postrojenja, koji se mora hitno usaglasiti sa zakonskim propisima EU.
U pogledu monitoringa podzemnih voda, ne postoji dovoljan broj bunara opremljenim uređajima za
registrovanje pomoću kojih se mogu utvrditi nivoi podzemnih voda i parametri kvaliteta vode. Treba
napraviti više bušotina i instalirati više uređaja za registrovanje, pogotovo u blizini zaštićenog
područja akvifera i blizu bušotina iz kojih se crpe velike količine podzemnih voda. Trebalo bi da se
vrši monitoring većeg broja parametara kvaliteta u skladu sa zahtjevima ODV.
Radi usklađivanja sa zahtjevima ODV, neophodno je ustanoviti program nadzornog i operativnog
monitoringa (koji se sastoji od mreže, rasporeda uzorkovanja, analize itd.) podzemnih voda u
slivu. Mreža monitoringa bi trebalo da se sastoji od različitih tipova stanica za monitoring,
najbolje onih instaliranih na postojećim bušotinama da bi se smanjili troškovi. Ovakva mreža
monitoringa bi uključivala bušotine za svrhe vodosnabdijevanja (npr. komunalne opštinske,
navodnjavanje itd.), individualne bunare u domaćinstvima, automatske stanice za monitoring,
izvore itd. Za kraške i napuklinske akvifere monitoring bi trebalo da se vrši na izvorištu ili
pogodnoj lokaciji površinskog vodotoka. Gustina mreže monitoringa bi trebalo da se prilagođava
u skladu sa hidrološkom homogenošću akvifera i antropogenim opterećenjima.
Entiteti bi trebali da formiraju bazu podataka kao bazu republičkog odnosno entitetskog informacionog
sistema riječnog bazena. U idealnom slučaju, baza podataka bi takođe trebalo da se nalazi i u Agenciji
za sliv rijeke Save u Zagrebu i da bude dostupna na internetu bez naknade. Bolja edukacija, tehnička
obuka i unaprijeđenje saradnje između interesnih strana u entitetima takođe su značajni faktori
unaprijeđenja kvaliteta podataka. Važno je da entiteti takođe ispunjavaju standarde Arhuske
konvencije o dostupnosti informacija, koju je BiH ratifikovala 30. decembra 2008.
8.7
Završne napomene
Modul 3 predstavlja prikaz kompleksnog i integrisanog korištenja, razvoja i upravljanja vodnim
resursima u cilju zadovoljenja potreba za vodom raznih potrošača i harmonizacije njihovih potreba u
budućnosti. Modul 3, zajedno sa Modulom 1 i Modulom 2, omogućava nastavak ažuriranja OSNOVE
radi upravljanja vodnim resursima u slivu Vrbasa u doglednoj budućnosti.
Ciljevi RO predloženih u ovom izvještaju su zaštita, oporavak i unaprijeđenje vodnih tijela i
podzemnih voda u cilju postizanja njihovog barem „dobrog“ statusa, i na taj način podrške principima
ODV i obezbijeđenja dovoljnih količina vode za neometan i održiv razvoj društva u cjelini.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
8-11
Da bi se izvršila implementacija predloženih rješenja RO u budućnosti, neophodno je obezbijediti
odnosno rezervisati prostor u postojećim državnim, entitetskim, opštinskim i kantonalnim katastrima i
prostornim planovima. Ova područja bi trebalo da imaju neku vrstu zaštićenog statusa (status
prirodnog bogatstva, što u suštini to i jesu) sličnog onom koji imaju prirodne ljepote tako da se
onemogući izgradnja individualnih stambenih objekata, industrijskih postrojenja, itd.
Pored razvojnih opcija, postoji hitna potreba za izgradnjom postrojenja za preradu otpadnih voda da bi
rijeka Vrbas dobila priliku da unaprijedi svoj status u pogledu kvaliteta vode. Prilikom razmatranja
značajnih finansijskih investicija radi ostvarivanja rečenog, ovo se mora odvijati u fazama kako je to
naznačeno u Modulu 1, sa izgradnjom postrojenja za preradu otpadnih voda u Banjaluci, Jajcu i
Bugojnu kao prvim korakom; ova tri centra imaju najveće finansijske resurse za otpočinjanje ovog
procesa.
8.8
Preporuke
Na osnovu pomenutih zaključaka, Konsultantova preporuka je slijedeća:
U pogledu ublažavanja efekata poplava, Konsultant preporučuje:
•
•
Prilikom aktivnosti i budućeg planiranja u pogledu upravljanja vodnim resursima u slivu
Vrbasa moraju se ozbiljno razmotriti tehnike vremenske prognoze .
Predviđanjem velikih količina padavina unaprijed kao i preduzimanjem koraka na
smanjenju zapremine vode u akumulacijama prije nailaska poplavnog talasa (tj.
ispuštanjem vode), omogućiće se da akumulacije prihvate veće količine vode poplavnog
talasa, što će dovesti do smanjenja efekata poplavnog talasa nizvodno.
U pogledu adaptacije na klimatske promjene, Konsultant preporučuje:
•
•
•
•
•
•
Svođenje scenarija globalnih klimatskih promjena na nivo sliva Vrbasa (regionalizacija) da
bi se dobili realniji podaci iz simulacija hidrološkog modela.
Unaprijeđenje hidrološkog modela (uglavnom komponenata baznog oticaja i komponenata
modeliranja topljenja snijega)
Uvođenje rezutlata dobijenih iz modeliranja scenarija klimatskih promjena u praksama
budućeg planiranja i odlučivanja.
Vršenje revizije i unaprijeđenje sistema monitoringa u cijelom slivu da bi se obezbijedila
bolja detekcija uticaja klimatskih promjena.
Vršenje detaljnog ispitivanja ranjivosti na klimatske promjene u cijelom slivu da bi se
dobile pojedinosti o područjima osjetljivim na klimatske promjene.
Podizanje javne svijesti među interesnim stranama u slivu u pogledu potencijalnih uticaja
povezanih sa klimatskim promjenama i vršenje programa edukacije i treninga o mjerama
adaptacije, pogotovo u pogledu korištenja vode i mjera štednje vode.
Na osnovu rezultata MKA, Konsultant preporučuje davanje prioriteta ispitivanju izvodljivosti
realizacije RO6, koja obuhvata brane u Gornjem Vakufu, Vrletnoj Kosi i Janjskim Otocima.
Ovo će zahtijevati najmanje slijedeće:
•
Obnavljanje i ponovno uspostavljanje proširene mreže monitoringa u slivu za mjerenje
padavina, protoka i kvaliteta vode
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
•
•
•
•
•
•
•
8-12
Vršenje zakonskih reformi za podršku principima pokrivanja troškova, principu
"zagađivač plaća", efikasnom korištenju vodnih resursa i raspodjeli koristi
Efikasnije sprovođenje postojećih zakona, pogotvo u pogledu očuvanja ekološki
prihvatljivog protoka
Unaprijeđenje međuentitetske kao i međunarodne saradnje (nizvodno od ušća u Savu i
dalje) u upravljanju vodnim resursima rijeke Vrbas.
Uspostavljanje informacione baze podataka o efektima poplava i suša u slivu Vrbasa,
uključujući procjene troškova kao i broj ugroženih stanovnika i fizičke posljedice
Sprvovođenje procesa javnih konsultacija uz zastupanje preporučenih rješenja (npr. RO6)
Izrada detaljnih studija izvodljivosti, procjene uticaja na životnu sredinu i analize troškova i
koristi pojedinih šema koje se preporučuju kao dio RO6.
Za izabrani scenario, osmisliti vršenje identifikacije projekata na godišnjem nivou kao i
jasnu demonstraciju razlika između preporučenog scenarija i osnovnih planova.
U pogledu troškova i koristi, Konsultant preporučuje:
•
Da se urade studije raspodjele koristi u slivu sačinjavanjem kompletne liste planirane
infrastrukture koja bi uticala na kvalitet vode i upravljanje vodama kao i studije
ostvarivanja ekonomske rente (prihoda po osnovu vlasništva) od strane operatora brane sa
ciljem dijeljenja viška koristi sa zahvaćenim stanovništvom.
U pogledu hidroenergetskog razvoja, Konsultant preporučuje:
•
Izradu Strateške procjene uticaja na životnu sredinu (SEA) energetskog sektora za sliv
Vrbasa na nivou oba entiteta. SEA bi takođe trebalo da obuhvati pitanja poput inkrementalnih troškova HE i njihovih alternativa u vidu termoenergetskih postrojenja. Ovim bi se
takođe trebali uzeti u obzir primjenljivi zakoni kojima se uređuje kompenzacija HE i akumulacije. Razvojne opcije na Vrbasu moraju biti uvrštene u planove širenja energetskih kapaciteta u slivu.
•
Nastavljanje analiza vodoprivrednih razvojnih opcija - RO6, RO3 i RO4 (tri najviše
rangirane opcije) koje zajedno sa postojećim HE imaju instalirani kapacitet od 458,7 MW
(od čega je 200 MW već realizovano) i proizvodnju od 1941,4 GWh (od čega se 694 GWh već
koristi). Prema tome, neto instalirani kapacitet iznosi 258,7 MW, a proizvodnja iznosi
1.247,4 GWh, što bi trebalo da bude realizovano u dvije faze. Stoga, treba treba uzeti u
razmatranje reviziju HE povezanih sa fazom 1 realizacije.
Budući da su predviđene dvije faze realizacije, instalisani kapacitet u prvoj fazi bi iznosio
330,6 MW (od čega je 200 MW već realizovano), a proizvodnja 1221 GWh (od čega se 694
već koristi). Prema tome, neto instalirani kapacitet u fazi 1 bi iznosio 130,6 MW, a
proizvodnja 527 GWh.
Potrebno je uložiti napor na promjeni postojećeg trenda kod koncesionara prema kome se
preferiraju manje šeme koje ostvaruju veoma ograničene koristi opštoj energetskoj situaciji
u BiH. Ovaj koncept je suprotan konceptima organizovanijih i razvijenijih evropskih
zemalja u kojima su velika rješenja u prednosti i gdje su se pokazala ekonomski održivijim
te im je stoga dat prioritet u državnoj strategiji.
U obzir se treba uzeti revizija HE namijenjenih realizaciji faze 1, ali ovo mora ići uporedo sa
uspostavljanjem potpune mreže hidrološkog monitoringa kao i monitoringa kvaliteta vode.
•
•
•
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
•
•
•
•
•
•
8-13
Na osnovu brojnih primjera širom svijeta, mišljenje Konsultanta je da je neophodno
razraditi model kvaliteta vode rijeke Vrbanje u slijedećoj razvojnoj fazi sliva. Ovaj model bi
trebao u razmatranje uzeti ekološki uticaj izgradnje jedne ili serije HE na kvalitet vode i
dati odgovor na to da li i pod kojim okolnostima je moguće realizovati ovaj projekt.
Razraditi osnovni plan proširenja kapaciteta u cilju definisanja prilika za zamjenu putem
novih investicija u proizvodnju hidroenergije. Od suštinske važnosti je planiranje potrošnje
energije koji pokazuje na koji će način opterećenje u svakom mjesecu biti pokriveno
proizvodnjom iz TE, kao i iz postojećih i novih HE. Projektovani podaci o troškovima,
efikasnosti i operativnim parametrima za postojeću i za planiranu novu proizvodnju takođe
su neophodni. Ovo će takođe zahtijevati projektovanje budućih potreba za energijom i
kapaciteta pokrivanja vršnog opterećenja u odnosu na osnovni plan proširenja sektora.
Odrediti prioritete ispitivanja izvodljivosti realizacije RO6, koje obuhvata brane u Gornjem
Vakufu, Vrletnoj Kosi i Janjskim otokama. Ovo će zahtijevati organizaciju procesa
detaljnih javnih konsultacija radi zagovaranja preferiranih rješenja (npr. RO6) i izradu
detaljne studije izvodljivosti, EIA i CBA pojedinačnih rješenja koja se zagovaraju kao dio
RO6.
Dalje studije se moraju fokusirati na investicione i finansijske odluke u pogledu konkretnih
grupa projekata koje su identifikovane za Fazu 1 implementacije. Studije ekonomske i
finansijske izvodljivosti dovoljne za zahtijevanje međunarodnog finansiranja trebale bi da
budu slijedeća faza izrade projekta. Hitno je potrebno integrisanje ove vrste planiranja sa
planiranjem energetskog sektora i ono bi trebalo da se forsira kada se izrade studije
izvodljivosti za razvojne opcije. Neposrednost planiranih dodataka termoenergetskim
postrojenjima stvara određenu hitnost prilikom donošenja odluka u vezi sa ulogom
hidroenergije u budućnosti.
Važno je upoznati vladu i interesne strane sa procjenama toga šta bi se moglo dobiti iz
karbon finansiranja kao i sa studijama neophodnim da se to finansiranje obezbijedi.
Potrebna je studija o metodologijama Čistih mehanizama razvoja (CDM) kao i karbona
finansiranja i mehanizama odobravanja istog. Biće neophodno uložiti značajne napore za
izradu osnovnih studija i studija monitoringa potrebnih da se uspostave stvarna smanjena
emisija koja bi se ostvarila putem HE, ali Savjet ministara BiH bi trebalo da ovo ozbiljno
razmotri kao sredstvo za iznalaženje finansiranja.
Nadležna entitetska ministarstva bi trebalo da izrade studiju o drugim mogućim izvorima
obnovljive energije poput energije vjetra, solarne energije i biomase da bi se izvršila
procjena da li ovakvi izvori mogu biti konkurentni nekim od predloženih hidroenergetskih
projekata. Ovo bi se moglo smatrati dijelom pomenute SEA.
U pogledu budućeg monitoringa u slivu, Konsultant preporučuje:
•
•
da bi projekat za buduće programe monitoringa trebalo da uključi stacionarne tačke za
uzorkovanje i testiranje toka podzemnih voda (npr. vodomjere velikog kapaciteta),
oscilacija piezometarske površine kao i da vrši procjenu karakteristika dopunjavanja
bilježenjem podataka. Ovo bi se trebalo postići ugradnjom površinskih vodomjera za
mjerenje količine apstrakcije podzemnih voda, uronjenih uređaja za registrovanje kojima
se može vršiti monitoring grupe parametara kvaliteta vode kao i nivoa podzemnih voda itd.
Sve preporuke za budući hidrološki i meteorološki monitoring naveden u fazi 1 Izvještaja
trebalo bi da se usvoje.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
8-14
U pogledu vodoprivrednih pitanja, Konsultant preporučuje:
•
•
•
•
•
•
•
Ažuriranje OSNOVE, odnosno izrada Plana upravljanja riječnim slivom bi trebalo da se
vrši svakih šest godina u skladu sa zahtjevima ODV EUi zakonske regulative BiH. U
idealnom slučaju, ovaj šestogodišnji ciklus bi trebalo da se dešava istovremeno ili uporedo
(organizovan u etapama uz konstantni balans) sa prijavljenim zahtjevima sliva rijeke Save, čiji je
plan upravljanja slivom trenutno u procesu pregledanja od strane ISRBC-a.
Vlada bi trebala da brzo donese odluku o tome koje proračune EPP koristiti u budućnosti,
tako da se planovi upravljanja mogu shodno tome usklađivati.
Mora se uspostaviti nacionalni program katalogizacije, procjene i čuvanja podataka o
ukupnim troškovima i koristima zaštite od poplava i ublažavanja posljedica suše tako da
tvorci politika mogu da izvrše optimizaciju kapitalnih investicija koje utiču na upravljanje
vodnim resursima.
Na entitetskom nivou, postoji potreba za ubrzavanjem implementacije postojećih
podzakonskih akata i standarda, kao i za harmonizacijom postojećeg sekundarnog
zakonodavstva, uključujući smjernice i standarde. Republika Srpska mora da razvije i
usvoji strategiju upravljanja vodnim resursima uz odgovarajuće akcione planove, u skladu
sa entitetskim zakonom o zaštiti vodnih resursa. Usvajanje i implementacija novih zakona o
komunalnim vodama koji su u skladu sa zakonodavstvom na entitetskom nivou mora biti
izvršeno od strane kantonalnih vlasti u FBiH i opštinskih vlasti u RS u slučaju kada važeći
zakoni o vodama nisu u skladu sa novim zakonima koji regulišu ovu oblast.
Tamo gdje realizacija rješenja u slivu uključuje prekogranična pitanja, treba da postoji
interdisciplinarni pristup koji uključuje sve interesne strane putem procesa javnih
konsultacija.
Interesne strane moraju da učine zajedničke napore na otpočinjanju procesa razmatranja
izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda u slivu Vrbasa i fokusirati svoje napore na
glavna naseljena mjesta: Banjaluku, Jajce i Bugojno. Adekvatna prerada otpadnih voda u
budućnosti je jedini način usklađivanja sliva rijeke Vrbas sa zahtjevima ODV.
Isticanje fokusiranog i prilagodljivog jačanja institucionalnih kapaciteta relevantnim
interesnim stranama u vodoprivrednom i energetskom sektoru putem obezbijeđenja
naprednog istraživanja i razvoja, naprednih tehnika i rezultata mapiranja i modeliranja,
obezbijeđenja boljeg planiranja procjene rizika i podizanje javne svijesti se veoma
preporučuju kao nestruktrualna mjera u slivu Vrbasa.
Date su brojne preporuke u vezi sa Ažuriranjem Vodoprivredne osnove (Plana upravljanja riječnim
slivom) Vrbasa u Modulu 1, Modulu 2 i Modulu 3. Na završnom sastanku Upravnog odbora održanom
u martu 2013. odlučeno je da interesne strane sačine listu prioriteta svih preporuka u vidu bodovanja
prioriteta kao “visoki” (1), “srednji” (2) i “niski” (3) prioritet.
Sačinjena je potpuna lista svih preporuka iz ovog Projekta klasifikovanih po prioritetima i ona se
nalazi u posebnom dokumentu pod nazivom “Konsolidovani komentari, usaglašenost sa Projektnim
zadacima i preporuke po prioritetima”.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
9
9-1
Spisak korišćene dokumentacije
1. Bonacci, O., (2004). Natural Hazards and Earth System Sciences, Hazards caused by natural and
anthropogenic changes of catchment area in Karst, European Geosciences Union pp 655-661.
2. Carl Bro and REC “Water Quality Management at the Level of River Basin Districts in BiH”
(WQM I and II) project, financed by the EC, 2006–2008.
3. Directorate General Environment of the European Commission, Brussels, Belgium “WFD CIS
Guidance Document No. 1 (2003).Common Implementation Strategy for the Water Framework
Directive (2000/60/EC) Economics and the Environment: The Implementation Challenge of the
Water Framework Directive WATECO.
4. Directorate General Environment of the European Commission, Brussels, Belgium. WFD CIS
Guidance Document No. 5 (2003). Transitional and Coastal Waters – Typology, Reference Conditions and Classification Systems (2000/60/EC).
5. Directorate General Environment of the European Commission, Brussels, Belgium. WFD CIS
Guidance Document No. 8 (2003). Public Participation in Relation to the Water Framework Directive (2000/60/EC).
6. Directorate General Environment of the European Commission, Brussels, Belgium. WFD CIS
Guidance Document No. 10 (2003). Rivers and Lakes – Typology, Reference Conditions and
Classification Systems (2000/60/EC). Working Group 2.3 – REFCOND.
7. Directorate General Environment of the European Commission, Brussels, Belgium. WFD CIS
Guidance Document No. 13 (2003). Overall Approach to the Classification of Ecological Status
and Ecological Potential (2000/60/EC). Working Group 2A,
8. Directorate General Environment of the European Commission, Brussels, Belgium. WFD CIS
Guidance Document No. 19 (2000). Guidance on surface water chemical monitoring under the water framework directive (2000/60/EC).
9. Directorate General Environment of the European Commission, Brussels, Belgium. WFD CIS
REFCOND Guidance. Guidance on establishing reference conditions and ecological status class
boundaries for inland surface waters (2000/60/EC). CIS Working Group 2.3.
10. Directorate General Environment of the European Commission, Brussels, Belgium. WFD CIS
Guidance Document No. 20 (2009). Common Implementation Strategy for the Water Framework
Directive (2000/60/EC). Guidance document on exemptions to the environmental objectives.
11. Dyson, M., Bergkamp, G., Scanlon, J. (2003) “The Essentials of Environmental Flows”. IUCN,
Gland, Switzerland and Cambridge, UK. xiv + 118 pp.
12. ECOTEC, et.al. “The Benefits of Compliance with the Environmental Acquis for the Candidate
Countries,” 2001.
13. Erskine, W.D. / Terrazzolo, N. / Warner, R.F. 1999. River rehabilitation from the hydro geomorphic impacts of a large hydro-electric power project: Snowy River, Australia. Regulated Rivers:
Research and Management, 15, s. 3 - 24.
14. European Commission CARDS Regional Programme (2003) “Pilot River Basin Plan for the Sava
River”, Water Agency for Sava River District, Bijeljina
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
9-2
15. European Commission (2008): DG Regional Policy & European Commission: "Guide to CostBenefit Analysis of Investment Projects, Structural Funds, Cohesion Fund and Instrument for Preaccession", Bruxelles 2008, p. 69
16. European Union - Directive 76/464/EEC on pollution caused by certain dangerous substances discharged into the aquatic environment of the Community.
17. European Union - Directive 85/337/EEC environmental impact assessment on the assessment of the
effects of certain public and private projects on the environment.
18. European Union Directive 2008/1/EC concerning integrated pollution prevention and control)
19. European Union, Industrial Emissions Directive.
20. European Union Directive 92/43/EEC on the conservation of natural habitats and of wild fauna and
flora
21. European Union Directive 2009/147/EC on the conservation of wild birds
22. European Union Water Framework Directive 2000/60/EC establishing a framework for Community
action in the field of water policy
23. European Union Directive 91/271/EEC concerning urban waste water collection and treatment) and
private projects on the environment
24. European Union Waste framework Directive 2008/98/EC
25. European Union Floods Directive
26. European Union Landfill Directive
27. European Union Strategic Environmental Assessment Directive 2001/42/EC
28. Federal Ministry of Agriculture, Water Management and Forestry, The Sava River Watershed Agency Sarajevo, The Adriatic Sea River Basin District – Mostar – (2010) “Water management strategy of the
Federation of Bosnia and Herzegovina”
29. Feenstra J. F., Burton I., Smith J.B. and Tol R.S.J. (October 1998) “Handbook on methods for climate change impact assessment and adaptation strategies”, United Nations Environment Programme and Institute for Environmental Studies,.
30. Communication of the European Commission to the Council and Parliament on a European Community Biodiversity Strategy. 1998.(Cmnd. 0042)
31. International Hydropower Association (IHA),” Facts about greenhouse gas emissions from freshwater system”.
32. Government of the Federation of Bosnia and Hertzegovina, Draft Spatial Plan 2008-2028, Preliminary draft September 2011 and Final Draft January 2012.
33. Government of the Federation of Bosnia and Hertzegovina, Spatial Basis 2008-2028 of the Spatial
Plan April 2011.
34. Government of Federation of Bosnia and Hertzegovina Municipal Spatial plan for Gornji Vakuf/
Uskoplje,
35. Government of Republik Srpska Municipal Spatial plan for Prnjavor and Gradiska.
36. Government of Republik Srpska – Banja Luka Draft Urban Plan 2009
37. Government of Republic Srpska – Banja Luka Rural Development Strategies and Municipal Development Strategies.
38. Government of Bosnia and Hertzegovina (FBiH and RS) sectoral strategies for tourism and agricultural development.
39. Government of Republik Srpska (BiH) Rural Development Strategic Plan.
40. Government of Republik Srpska (BiH) Strategies for Nature Protection, Air Protection, Spatial
Vulnerability Strategy and Local Environmental Action Plans.
41. Government of Bosnia and Hertzegovina, Regional Development Strategies for economic regions
of North-Western BiH and Central BiH.
42. Government of Federation of Bosnia and Hertzegovina Middle Bosnian Canton Spatial Plan.
43. Government of BiH – Statistical Annuals of RS and FBiH from Federal Development Planning
Institute.
44. Government of Federation of Bosnia and Hertzegovina – Agricultural Land Management Strategy.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
9-3
45. Guidelines on Landscape and Visual Impact Assessment Second Edition, the Landscape Institute
with the Institute for Environmental Management and Assessment. (2002). London and New York:
Spoon Press.
46. International Commission for the Protection of the Danube River - ICPDR (2010). Danube River
Basin Management Plan, Vienna, Austria.
47. International Conference for Renewable Energies, Political declaration. (2004). Bonn-Germany; 3
June 2004.
48. International Hydropower Association (IHA) (2004) “Compliance protocol (Sustainability guidelines)”.
49. International Hydropower Association (IHA), “Greenhouse gas emissions from reservoirs.
50. International Hydropower Association (IHA).”Hydropower and reservoirs”.
51. International Hydropower Association (IHA) (2004), “Hydropower and sustainability - Sustainability guidelines”,
52. International Hydropower Association (IHA) (2006), “Hydropower: A sustainable success story Sustainability assessment protocol.
53. International Hydropower Association (IHA).”Hydropower: A key tool for sustainable development”.
54. International Hydropower Association (IHA).”Hydropower: Each type has its niche”.
55. International Hydropower Association (IHA). “Hydropower: Making a significant contribution
worldwide”.
56. International Hydropower Association (IHA), “The Role of Hydropower in Sustainable Development” White paper. 2003..
57. International Panel for Climate Change, “Technical summary of the Working Group I Report”,
2003
58. International Sava River Basin Commission in cooperation with the Parties to the Framework
Agreement on the Sava River Basin., Sava River Basin Analysis Report, Zagreb, September 2009.
59. International Sava River Basin Commission, Sava River Basin Management Plan, Zagreb, December 2011.
60. International Sava River Basin Commission,Sava River Basin Management Plan, Background Paper No 10, November 2011
61. Kok M. (2001), Damage functions for the Meuse River floodplain, Internal report, JRC (Ispra), as
cited in: Genovese, Elisabetta, “A methodological approach to land use-based flood damage assessment in urban areas: Prague case study,” European Commission DG Joint Research Centre,
2006.
62. Krchnak K., Richter B. and Thomas G. - World Bank (2009), Integrating Environmental Flows
into Hydropower Dam Planning, Design and Operations funded by Water Partnership Program –
Water Working Notes – Note No 22
63. Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management, Republic Srpska, “Study of Sustainable
Development of Irrigation Areas” 2010..
64. Moog, O. (2006), Quantification of daily peak hydropower effects on aquatic fauna and management to minimize environmental impacts, Department of Hydrobiology, State University of Agriculture Vienna, Austria.
65. Official Gazette of the City of Banja Luka, No. 24/05, 2005.
66. Plan Bleu Report – (2007) Mediterranean Strategy for Sustainable Development - Monitoring progress and promotion of water demand management policies in Bosnia & Herzegovina, 28pp.
67. Regional Environmental Centre for Central and Eastern Europe, Impact of Municipal Wasteater on
the Vrbas Basin., funding from ROayl Norwegian Ministry of Foreign Affairs. 2007.
68. Scottish and Northern Ireland Forum for Environmental Research (SNIFFER) WFD114: Impact of
run-of-river hydro schemes upon fish populations, (August 2011), Final Report
69. Skarbovik, E, et al (2008) Transboundary Lakes in the Balkan Area, Monitoring and Management
in accordance with the EC Water Framework Directive, Proceedings Balwois International Con-
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima-Konačni izvještaj, maj 2013
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
9-4
ference on “Water Observation and Information System for Decision Support” Ohrid, Republic of
Macedonia May 2008.
Smolar-Zvanut N., Kupusovic E., Vucijak B., Mijatovic A., Grizelj Z., Antonelli F. (2008): "Environmental Flow Calculation for Trebizat River – preventing disasters", NATO-ARW 983112 Conference on Damage Assessment and Reconstruction after Natural Disasters and Previous military
Activities, October 5-9 2008, Sarajevo, BiH, pp 495-499
State of Environment in the Federation of Bosnia and Herzegovina (2010), Federal Ministry of
Environment and Tourism 88pp.
Therivel, R. (2004), Strategic Environmental Assessment in Action, Earthscan London
United Nations Framework Convention on Climate Change (UNFCCC), Rio de Janeiro (1992)
United Nations Framework Convention on Climate Change (UNFCCC), Rio de Janeiro (1992) CDM
Executive Board, (2006) Consolidated baseline methodology for grid-connected electricity generation
from renewable sources – Approved methodology ACM0002.
United Nations Framework Convention on Climate Change (UNFCCC), Rio de Janeiro (1992) CDM
Executive Board, (2006) Consolidated monitoring methodology for zero-emissions grid connected
electricity generation from renewable sources – Approved methodology ACM0002.
United Nations Framework Convention on Climate Change (UNFCCC CDM Executive Board,
(2006) Tool for the demonstration and assessment of additionality (Version 05.2).
United Nations Economic Commission for Europe (UNECE), Environmental Performance Review, Bosnia and Herzegovina, Second Review, 2010.
United Nations Economic Commission for Europe (UNECE) – Convention on the Protection and
Use of Transboundary Watercourses and International Lakes – Guidance on Water and Adaptation
to Climate Change 2009.
United National Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO), Convention Concerning the Protection of the World Cultural and Natural Heritage, (1972);
Vucijak B., Smolar-Zvanut N. and Antonelli F. (2009), Development of environmental flow assessment procedure for Bosnia and Herzegovina, 8pp.
World Bank, Small Scale Commercial Agriculture Development Project BiH, Implementation
Completion and Results Report, 2010.
World Commission on Dams (2000). Ecosystems and large dams, Dams and Development: A New
Framework for Decision-Making. London, England, pp. 73-95.
WWF MedPO and Green Home (2009); proposed construction of dams on Morača river; environmental risk assessment of Morača canyon and Skadar Lake, abridged version of three reports
committed by WWF Med PO and Green Home under the framework of Sharing Waters Project –
Skadar Lake component, Draft version Rome.
WWF, NGO Hydro-Ecology of Montenegro and Green Home (2009), Environmental Risk Assessment of the Morača dams: fish fauna of Morača river canyon and Skadar Lake, Mrdak., D
Podgorica.76pp.
WWF, CZIP and Green Home (2009), Environmental Risk Assessment of the Morača dams: ornithofauna of Morača river canyon and Skadar Lake, Saveljic D., Podgorica.67pp.
WWF Green Home (2009), Study of the water regime of the Morača River and Skadar Lake, Knezevic, M., Podgorica, 107pp.
WWF, (2009) Living Neretva. Towards EU standards in the Neretva river basin, Bosnia and Herzegovina, Phase III
Svjetska banka
Integralna vodno-energetska studija razvoja
sliva rijeke Vrbas
Fotografija: Akumulaciono jezero HE Jajce II na rijeci Vrbas
Modul 3
Integralno upravljanje
vodnim resursima
PRILOZI
Konačna verzija
Maj 2013.
Modul 3
Integralno upravljanje
vodnim resursima
PRILOZI
Konačna verzija
Maj 2013.
Ovaj izvještaj je izrađen od strane konsultanta COWI AS
(Norveška). Nalazi, tumačenja i zaključci izneseni u ovom
dokumentu ne moraju nužno odražavati stavove
Međunarodne banke za obnovu i razvoj/Svjetske banke,
izvršnih direktora Svjetske banke ili tijela koja predstavljaju.
Izradu ovog dokumenta su putem finansijske pomoći
omogućili Norveški povjerenički fond za privatni sektor i
infrastrukturu (NTF - PSI) i Partnerski program za vode
(WPP) - http://water.worldbank.org/wpp
Projekat br.
133208
Dokument br.
3
Verzija
1
Datum izdavanja Maj 2013.
Pripremio
COWI Vrbas Tim
Provjerio
DAH
Odobrio
UČESNICI U IZRADI:
Mr Biljana Trajković, hidroenergetika
Mr David Heywood, ekologija
Mr David Toft, ekonomija
Ing. Boris Jandrić, hidroenergetika
Dr Ksenija Petovar, sociologija
Ing. Slobodan Milić, energetika
Ing. Cvjetko Žepinić, energetika
Dr Laslo Iritz, vodoprivreda
Mr Žana Topalović, hidrologija
Mr Vaso Milišić, vodoprivreda i hidrologija
Mr Petar Begović, hidrogeologija
Mr Dragana Kuzmanović, prostorni planer
Duško Popović, Milijana Radović, Mr Tatjana Jandrić,
Nebojša Božić (prevodioci)
Modul 3
Integralno upravljanje
vodnim resursima
PRILOZI
Konačna verzija
Maj 2013.
Prilog A – Analiza klimatskih promjena – Dodatni
rezultati
Prilog B – Multikriterijumska analiza razvojnih
opcija, koristi i troškovi
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
A-1
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
Prilog A: Dodatni rezultati u analizi klimatskih promjena
U ovom prilogu, dodatni grafici i tabele iz analize uticaja klimatskih promjena su date. Predstavljeni su:
 Grafici godišnjih suma padavina na šest meteoroloških stanica za osnovni i dva klimatska scenarija,
A1B i B1, sa prikazom linearne linije trenda;
 Dijagrami vjerovatnoće osmotrenih podataka sa intervalima povjerenja i dijagrami vjerovatnoće
podataka iz klimatskog modela CM2.1 na tri meteorološke stanice koje su imale dovoljno dugačak
niz osmotrenih;
 Rezultati (protoci) simulacije klimatskih scenarija u hidrološkom modelu u HMS-u za osnovni i
dva klimatska scenarija za prosječnu i sušnu godinu i minimalne mjesečne proticaje duž rijeke
Vrbas, projekcije za periode do 2020-e i 2040-e godine;
• Procenti promjene srednjih mjesečnih proticaja za osnovni i dva klimatska scenarija na lokacijama
hidroloških stanica na slivu Vrbasa.
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
A-2
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
Grafici godišnjih suma padavina na šest meteoroloških stanica za osnovni i dva klimatska
scenarija sa prikazom linearne linije trenda
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
A-3
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
A-4
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
A-5
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
Dijagrami vjerovatnoće osmotrenih podataka sa intervalima povjerenja sa dijagramima
vjerovatnoće podataka iz klimatskog modela CM2.1
Slika 1: Stanica Banja Luka
Slika 2: Stanica Bugojno
A-6
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
Slika 3: Stanica Jajce
Rezultati (protoci) simulacije klimatskih scenarija u hidrološkom modelu u HMS-u za
osnovni i dva klimatska scenarija za prosječnu i sušnu godinu i minimalne mjesečne
proticaje
Tabela 1: Protoci za period do 2020-e godine
Raspoloživost i zahtjevi za vodom, m3/sec (mjesec u godini – od
maja do septembra)
Parametar
5
6
7
8
9
Mjesečne potrebe za vodom
1.5
1.5
1.5
1.5
1.5
Ekološki prihvatljiv protok
7.5
7.5
7.5
7.5
7.5
Protok, prosječna godina, osnovni scenario
35.8
24.4
16.8
12.8
12.6
Protok, prosječna godina, A1B
34.2
19.1
12.4
9.8
10.2
Protok, prosječna godina, B1
32.5
18.3
12.4
9.2
9.4
25.4
17.7
12.9
10.7
10.5
Protok, sušna godina, A1B
27.9
17.9
7.9
8.8
8.3
Protok, sušna godina, B1
25.8
17.6
9.7
8.9
7.1
Min. mjesečni protok, osnovni scenario
11.7
6.0
7.3
5.1
5.2
Min. mjesečni protok, A1B
12.4
6.6
6.7
6.1
6.0
Min. mjesečni protok, B1
11.9
6.2
6.7
5.5
5.4
Mjesečne potrebe za vodom
1.0
1.0
1.0
1.0
1.0
14.5
14.5
14.5
14.5
14.5
Protok, prosječna godina, osnovni scenario
81.4
59.1
41.9
30.3
28.7
Protok, prosječna godina, A1B
77.7
46.6
31.6
23.8
23.6
Protok, sušna godina, osnovni scenario
Ekološki prihvatljiv protok
Region
I
II
Bilansni profil
Han Skela
Kozluk
A-7
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
Raspoloživost i zahtjevi za vodom, m3/sec (mjesec u godini – od
maja do septembra)
Parametar
5
6
7
8
9
Protok, prosječna godina, B1
73.8
44.9
31.7
22.5
21.9
Protok, sušna godina, osnovni scenario
58.8
42.9
31.2
24.4
22.4
Protok, sušna godina, A1B
62.3
47.1
29.4
28.7
25.2
Protok, sušna godina, B1
59.9
43.9
29.5
26.0
23.0
Min. mjesečni protok, osnovni scenario
23.3
16.8
11.8
11.0
9.5
Min. mjesečni protok, A1B
25.6
16.9
7.5
9.2
7.7
Min. mjesečni protok, B1
23.7
16.6
9.1
9.3
5.9
Mjesečne potrebe za vodom
0.0
0.0
0.0
0.0
0.0
Ekološki prihvatljiv protok
16.4
16.4
16.4
16.4
16.4
Protok, prosječna godina, osnovni scenario
92.7
67.2
47.7
34.4
32.6
Protok, prosječna godina, A1B
89.5
58.3
41.0
30.1
29.3
Protok, prosječna godina, B1
86.6
56.8
40.9
28.9
28.2
66.9
48.9
35.5
27.8
25.5
Protok, sušna godina, A1B
69.8
50.9
35.2
30.3
27.0
Protok, sušna godina, B1
67.6
49.3
35.1
28.6
25.5
Min. mjesečni protok, osnovni scenario
26.5
19.1
13.4
12.5
10.8
Min. mjesečni protok, A1B
28.2
19.1
10.7
11.5
9.4
Min. mjesečni protok, B1
26.8
18.9
11.7
11.3
8.0
Mjesečne potrebe za vodom
4.1
4.1
4.1
4.1
4.1
Ekološki prihvatljiv protok
24.5
24.5
24.5
24.5
24.5
Protok, prosječna godina, osnovni scenario
149.4
116.4
88.4
58.0
55.9
Protok, prosječna godina, A1B
143.2
100.2
73.9
48.9
48.0
Protok, prosječna godina, B1
138.5
96.4
72.9
46.3
46.4
82.3
60.7
45.8
36.6
35.1
Protok, sušna godina, A1B
86.6
62.8
45.0
41.8
35.7
Protok, sušna godina, B1
83.1
60.7
44.2
38.1
34.4
Min. mjesečni protok, osnovni scenario
30.1
30.1
22.5
18.5
16.7
Min. mjesečni protok, A1B
29.8
32.0
17.8
19.5
15.7
Min. mjesečni protok, B1
28.3
31.1
19.5
19.1
12.7
Mjesečne potrebe za vodom
7.5
7.5
7.5
7.5
7.5
Ekološki prihvatljiv protok
30.0
30.0
30.0
30.0
30.0
Protok, prosječna godina, osnovni scenario
182.8
142.4
108.2
71.0
68.5
Protok, prosječna godina, A1B
175.4
122.0
88.7
60.3
57.3
169.5
116.1
87.2
56.5
54.5
Protok, sušna godina, osnovni scenario
100.7
74.2
56.1
44.8
42.9
Protok, sušna godina, A1B
106.8
76.9
52.3
51.8
39.7
Protok, sušna godina, B1
102.8
73.1
51.5
47.1
37.7
Min. mjesečni protok, osnovni scenario
36.8
36.8
27.5
22.6
20.4
Protok, sušna godina, osnovni scenario
Protok, sušna godina, osnovni scenario
Protok, prosječna godina, B1
Region
III
IV
V
Bilansni profil
Granica FBiH&RS
Delibašino Selo
Ušće Vrbasa u Savu
A-8
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
Raspoloživost i zahtjevi za vodom, m3/sec (mjesec u godini – od
maja do septembra)
Parametar
Region
5
6
7
8
9
Min. mjesečni protok, A1B
35.9
39.6
21.0
23.8
18.7
Min. mjesečni protok, B1
34.5
37.6
23.1
23.7
14.8
Bilansni profil
Tabela 2: Protoci za period do 2040-e godine
Raspoloživost i zahtjevi za vodom, m3/sec (mjesec u godini – od
maja do septembra)
Parametar
5
6
7
8
9
Mjesečne potrebe za vodom
2.1
2.1
2.1
2.1
2.1
Ekološki prihvatljiv protok
7.5
7.5
7.5
7.5
7.5
Protok, prosječna godina, osnovni scenario
35.8
24.4
16.8
12.8
12.6
Protok, prosječna godina, A1B
33.2
18.4
11.2
9.7
10.2
Protok, prosječna godina, B1
30.7
17.5
11.7
9.5
8.4
25.4
17.7
12.9
10.7
10.5
Protok, sušna godina, A1B
26.8
17.2
11.3
10.7
11.5
Protok, sušna godina, B1
25.2
16.1
11.4
11.6
9.7
Min. mjesečni protok, osnovni scenario
11.7
6.0
7.3
5.1
5.2
Min. mjesečni protok, A1B
12.3
6.5
4.3
3.5
3.5
Min. mjesečni protok, B1
11.7
5.1
6.8
3.8
3.1
Mjesečne potrebe za vodom
1.4
1.4
1.4
1.4
1.4
Ekološki prihvatljiv protok
14.5
14.5
14.5
14.5
14.5
Protok, prosječna godina, osnovni scenario
81.4
59.1
41.9
30.3
28.7
Protok, prosječna godina, A1B
75.3
44.9
28.9
23.3
23.6
Protok, prosječna godina, B1
69.8
42.8
29.9
22.9
19.8
58.8
42.9
31.2
24.4
22.4
Protok, sušna godina, A1B
61.9
41.8
27.9
24.2
24.3
Protok, sušna godina, B1
58.3
39.2
28.3
26.0
20.7
Min. mjesečni protok, osnovni scenario
23.3
16.8
11.8
11.0
9.5
Min. mjesečni protok, A1B
24.5
18.0
7.3
7.9
6.6
Min. mjesečni protok, B1
23.3
14.4
11.1
8.5
6.0
Mjesečne potrebe za vodom
0.0
0.0
0.0
0.0
0.0
Ekološki prihvatljiv protok
16.4
16.4
16.4
16.4
16.4
Protok, prosječna godina, osnovni scenario
92.7
67.2
47.7
34.4
32.6
86.7
56.2
38.7
29.2
28.9
Protok, prosječna godina, B1
82.5
54.5
39.1
28.9
26.3
Protok, sušna godina, osnovni scenario
66.9
48.9
35.5
27.8
25.5
Protok, sušna godina, A1B
69.2
48.5
34.5
27.8
26.5
Protok, sušna godina, B1
66.4
46.2
34.5
28.6
24.1
Protok, sušna godina, osnovni scenario
Protok, sušna godina, osnovni scenario
Protok, prosječna godina, A1B
Region
I
II
III
Bilansni profil
Han Skela
Kozluk
Granica FBiH&RS
A-9
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
Raspoloživost i zahtjevi za vodom, m3/sec (mjesec u godini – od
maja do septembra)
Parametar
5
6
7
8
9
Min. mjesečni protok, osnovni scenario
26.5
19.1
13.4
12.5
10.8
Min. mjesečni protok, A1B
28.2
19.1
10.7
11.5
9.4
Min. mjesečni protok, B1
26.5
17.5
12.9
10.8
7.6
Mjesečne potrebe za vodom
4.9
4.9
4.9
4.9
4.9
Ekološki prihvatljiv protok
24.5
24.5
24.5
24.5
24.5
Protok, prosječna godina, osnovni scenario
149.4
116.4
88.4
58.0
55.9
Protok, prosječna godina, A1B
138.9
96.3
69.2
47.3
48.0
Protok, prosječna godina, B1
131.9
92.4
69.5
46.4
42.9
82.3
60.7
45.8
36.6
35.1
Protok, sušna godina, A1B
85.5
60.7
43.8
36.9
35.7
Protok, sušna godina, B1
81.6
56.6
43.2
38.1
32.2
Min. mjesečni protok, osnovni scenario
30.1
30.1
22.5
18.5
16.7
Min. mjesečni protok, A1B
30.4
31.7
17.7
18.9
14.2
Min. mjesečni protok, B1
28.0
28.6
22.1
17.9
11.9
Mjesečne potrebe za vodom
12.8
12.8
12.8
12.8
12.8
Ekološki prihvatljiv protok
30.0
30.0
30.0
30.0
30.0
Protok, prosječna godina, osnovni scenario
182.8
142.4
108.2
71.0
68.5
Protok, prosječna godina, A1B
170.4
117.1
82.5
58.0
57.3
Protok, prosječna godina, B1
161.5
111.0
82.9
56.9
50.5
100.7
74.2
56.1
44.8
42.9
Protok, sušna godina, A1B
106.1
73.5
50.8
45.9
39.7
Protok, sušna godina, B1
100.6
67.9
49.4
47.1
35.8
Min. mjesečni protok, osnovni scenario
36.8
36.8
27.5
22.6
20.4
Min. mjesečni protok, A1B
36.7
39.8
20.9
23.2
16.9
Min. mjesečni protok, B1
34.0
34.3
26.6
21.8
14.0
Protok, sušna godina, osnovni scenario
Protok, sušna godina, osnovni scenario
Region
IV
V
Bilansni profil
Delibašino Selo
Ušće Vrbasa u Savu
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
A-10
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
Procenti promjene srednjih mjesečnih proticaja za osnovni i dva klimatska scenarija
na lokacijama hidroloških stanica na slivu Vrbasa
Scenario A1B
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
Scenario B1
A-11
B-1
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
Prilog B: Multi-kriterijumska analiza razvojnih opcija, koristi i
troškovi
1.1
Objašnjenje finansijskih i ekonomskih indikatora
Finansijski i ekonomski indikatori koji su razmatrani za korišćenje u MCA su slijedeći:
 finansijska neto sadašnja vijednost (FNSV)
 finansijska interna stopa povrata (FISP)
 ekonomska neto sadašnja vijednost (ENSV)
 ekonomska interna stopa povrata (EISP)
 koeficijent koristi i troškova (engl. BCR)
 prosječan uvećani/dodatni/inkrementalni trošak (PUT)
1.2
Neto sadašnja vrijednost
Neto sadašnja vrijednost (NSV) projekta se definiše kao vrijednost dobijena diskontovanjem, sa fiksnom
diskontnom stopom i bilansom neto tokova gotovine (prihodi od projekta minus troškovi projekta) za svaku
godinu trajanja projekta (ili perioda evaluacije). U troškove projekta spadaju investicioni troškovi, kao i
godišnji operativni troškovi.
N
NSV   NCFn 
n
Gdje su:
NCFn
i
1
(1  i ) n
neto tok gotovine – godišnji bilans neto toka gotovine za datu godinu analize (n=1, 2, 3, …
N)
diskontna stopa u procentima
Razlika između finansijske i ekonomske neto sadašnje vrijednosti čini tok gotovine koji se koristi u formuli.
Finansijska neto sadašnja vrijednost se odnosi na neto tok gotovine iz perspektive investitora ili same investicije. Na primjer, hidroelektrana ostvaruje prihode od prodaje energije, kao i investicije i operativne
troškove. Analiza neto toka gotovine je interna stvar hidroenergetske kompanije. S druge strane, neto tok
gotovine kod ekonomske neto sadašnje vrijednosti se odnosi kako na prihode, tako i na troškove hidroenergetske kompanije, ali takođe i na troškove i koristi u širem smislu koje društvo u cjelini snosi, tj. ostvaruje
kao rezultat ulaganja.
Iz perspektive investitora, trebalo bi da finansijska neto sadašnja vrijednost uvijek bude veća od nule da bi
projekat bio vrijedan ulaganja. Za društvo u cjelini, trebalo bi da ekonomska neto sadašnja vrijednost uvijek
bude veća od nule da bi projekat bio vrijedan ulaganja.
1.3
Interna stopa povrata (prinosa)
Interna stopa povrata (prinosa) predstavlja diskontnu stopu pri kojoj je neto sadašnja vrijednost jednaka
nuli, kako je prikazano u sljedećoj jednačini:
B-2
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
N
ISP   NCFn 
n
Gdje su:
NCFn
i
1
(1  IRR) n
neto tok gotovine – godišnji bilans neto toka gotovine za datu godinu analize (n=1, 2, 3, …
N)
diskontna stopa u procentima
Analogno neto sadašnjoj vrijednosti, postoji finansijska i ekonomska interna stopa povrata. Iz perspektive
privatnog investitora, trebalo bi uvijek da finansijska interna stopa povrata bude veća od diskontne stope
(često jednaka najčešćoj komercijalnoj kamatnoj stopi). Za društvo u cjelini, trebalo bi da ekonomska
interna stopa povrata bude veća od društvene diskontne stope (često niža od najčešće komercijalne kamatne
stope da bi se istakao značaj projekta za društvo u cjelini).
Finansijska i ekonomska sposobnost; finansijska održivost
Finansijska sposobnost znači da finansijska neto sadašnja vrijednost (FNSV) treba da bude pozitivna, a
finansijska interna stopa povrata (FISP) pozitivna i viša od diskontne stope (obično jednaka preovlađujućoj
kamatnoj stopi). Projekti sa visokom FNSV i FISP se smatraju komercijalnim i mogu biti finansirani iz
komercijalnih izvora.
U analizi troškova i koristi (engl. CBA), finansijski indikatori su modifikovani da uključuju društvene
koristi i troškove koji utiču na društvo u cjelini. CBA je takođe značajno sredstvo procjene pošto mnogi
projekti, koji treba da budu implementirani, nisu finansijski sposobni. Ona uključuje mnogo javnih
investicija ili drugih projekata koji su društveno značajni. Takvi projekti treba da budu ekonomski
sposobni, što znači da je ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENSV) pozitivna i da je ekonomska interna
stopa povrata (EISP) pozitivna, a da premašuje, odnosno da je iznad društvene diskontne stope. Nadalje,
diskontovan ukupan zbir društvenih koristi mora biti iznad diskontovanog ukupnog zbira društvenih
troškova; to znači da odnos koristi i troškova mora biti veći od 1. Ako ovi uslovi nisu zadovoljeni, projekat,
kako je objašnjeno, ne bi trebalo da bude implementiran.
Finansijska održivost za projekat tipa javnog sektora – npr. uključujući izgradnju hidroelektrane sa
sezonskom ili godišnjom regulacijom protoka vode - znači da će projekat ostvariti pozitivan neto
gotovinski tok za vrijeme svog vijeka trajanja. U pravilu, ovaj neto gotovinski tok proizilazi iz korisničkih
naknada (otkupnih cijena) od prodaje električne energije. Ukoliko su korisničke naknade nedovoljne da
pokriju operativne troškove, ovi troškovi moraju da se pokriju iz drugih izvora, kao što su državni ili
entitetski budžet. Ako projekat nije održiv – npr. sa negativnim neto gotovinskim tokom koji ne može biti
pokriven bilo kojim sredstvima – njegove koristi se neće ostvariti ili će prestati nakon određenog vremena,
a investirani novac neće biti povraćen.
1.4
Prosječan uvećani/inkrementalni trošak (PUT)
Prosječan uvećani trošak (PUT) ili prosječan priraštaj troška (PPT), kako je opisano u Modulu 2 (engl. AIC), pokazuje
koji investicioni trošak je potreban da bi se dobila jedinica efekta projekta. Za energiju i električnu energiju, prosječni
inkrementalni troškovi (AIC) predstavlja nivelisane troškove proizvodnje energije (LCOE).
Ovaj trošak se izražava u valuti po jedinici efekta. PUT je tip dinamičke jedinične analize troškova koja
zahtijeva da se investicija definiše kako u pogledu realizacije tako i u pogledu funkcionisanja. Ovim se u
obzir uzimaju razlike u operativnim troškovima projekata, njegovom korisnom vijeku i efektima koji se
B-3
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
vremenom stvaraju. Naširoko poznata u ekonomskoj nauci i finansijama, ova dinamička perspektiva uzima
u obzir promjene u vrijednosti novca tokom vremena, a troškovi i prihodi ostvareni tokom godina se
korištenjem metoda diskontovanja svode na "zajednički nazivnik".
PUT se izračunava preko sljedeće jednačine:
ICt  OCt
(1  i )t
PUT  t 0t  n
.
EEt

t
t  0 (1  i )
t n

Gdje su:
ICt
OC
i
t
EE
investicioni troškovi u godini t
operativni troškovi u godini t
diskontna stopa u procentima
godina vršenja analize
ekološki efekat, koji može da obuhvati bilo kakav efekat ili rezultat investicije (poput proizvedene
energije, ostvarenog akumulisanja vode, itd)
U slučaju višenamjenskih projekata razvoja vodnih resursa, ovi indikatori mogu biti: EUR/KWh (ili
EUR/GWh) za proizvodnju energije, Mm3 za zapreminu rezervoara i m3/s za garantovani protok.
Za indicator EUR/GWh, formula iznad prikazuje nivelisane troškove proizvodnje energije (LCOE).
Informacija koju rezultirajući trošak po jedinici obezbjeđuje je jasnija zbog toga što uzima u obzir
operativne i sanacione troškove - takođe i proizvodnju efekta (električna energija, zapremina rezervoara
itd) u toku korisnog vijeka trajanja projekta. Društvo će na kraju platiti troškove onih razvojnih projekata
vodnih resursa koji ispunjavaju razvojne ciljeve. Stoga, ako se u razmatranje uzme grupa projekata u kojoj
svi stvaraju slične efekte (npr. količina proizvedene električne energije ili veličina zapremine rezervoara
vode) i ako su svi drugi faktori jednaki, prioritet treba da se da investicijama koje imaju najniži PUT
indicator.
1.5
Koeficijent koristi i troškova (engl. Benefit-Cost Ratio)
Koeficijent koristi i troškova (engl. BCR) je, prosto rečeno, odnos društvenih koristi i troškova.
Kao što je spomenuto iznad, diskontovana ukupna suma društvenih koristi mora da premaši diskontovanu
ukupnu sumu društvenih troškova, tj. koeficijent koristi i troškova mora biti veći od 1. Ako se ovi uslovi ne
ispune, ne bi trebalo da se ide u realizaciju projekta kao takvog. Generalno gledano, projekat ili razvojna
opcija koja stvara najveću neto korist (uz uslov da je BCR viši od 1) trebalo bi da ima prioritet.
B-4
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
1.6
Pravilo odlučivanja za određivanje preferirane razvojne opcije
Određivanje preferirane razvojne opcije se vrši prema sljedećim principima:
•
•
•
•
preferirana razvojna opcija mora ispuniti sve granične kriterijume
preferirana razvojna opcija treba da bude najviše bodovana u multi-kriterijumskoj analizi
preferirana razvojna opcija treba da ima pozitivnu ekonomsku neto sadašnju vrijednost (ENSV) i
ekonomsku internu stopu povrata (EISP) višu od procijenjene diskontne stope (6%)
preferirana razvojna opcija treba da ima koeficijent koristi i troškova veći od 1. U najboljem slučaju,
takođe treba da ima najveće neto koristi.
1.7
Analiza osjetljivosti
Sljedeći tekst sadrži rezulate analize osjetljivosti multi-kriterijumske analize (MKA).
1.7.1 Individualna rješenja
Razumijevanje rezultata analize osjetljivosti je poboljšano sa razumijevanjem karakteristika individualnih
rješenja koja čine razvojne opcije. Poređenjem individualnih rješenja omogućeno je bolje razumijevanje
zašto data razvojna opcija ima niži relativan rezultat u poređenju sa ostalim razvojnim opcijama.
Okvirni i ponderisani rezultati pojedinačnih rješenja opcija, s obzirom na definisane kriterijume, prikazani
su u tabelama ispod.
Tabela -3 Ukupni investicioni troškovi investicionih rješenja
Br.
1
2
3
4
5
6
7
Individualno rješenje
Gornji Vakuf
Grabovica
Čelinac
Šiprage
Vrletna Kosa
Janjske Otoke
Han Skela Visoka
Ukupni investicioni troškovi
€
€
€
€
€
€
€
28,176,136
33,180,597
36,904,068
43,368,340
45,969,360
54,370,985
96,675,725
Rang – investicioni
troškovi
1
2
3
4
5
6
7
Slijedeća tabela prikazuje pregled investicionih troškova korištenih u analizi. Ova projektna faza obuhvata
fizičke nepredviđene situacije od 35% koje su inkorporisane u troškove glavnih građevinskih radova.
Troškovi ublažavanja ekoloških i socijalnih uticaja su proračunati na osnovu intenziteta uticaja. Oni ne
obuhvataju troškove eksproprijacije, koji su proračunati odvojeno. Generalno gledano, troškovi
ublažavanja iznose oko 2-4% od ukupnih iinvesticionih troškova. Važno je istaći da ove procjene ne
otklanjaju potrebu pripremanja detaljnih procjena troškova ublažavanja u analizama predizovdljivosti,
izvodljivosti/troškova i koristi, kao i faze procjene uticaja na životnu sredinu za svako pojedinačno
rješenje.
B-5
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
Tabela -4
Pregled investicionih troškova investicionih rješenja
Pojedinačno
rješenje
Br.
Gornji
Vakuf
Han Skela
Visoka
Janjske
Otoke
Vrletna
Kosa
Šiprage
Grabovica
Čelinac
1
2
3
4
5
6
7
projekTroškovi
tovanje i
investiisranja
traživanje
Ublaženj
e uticaja
na
živ.sred.
Ukupni
troškovi
773,740
28,176,136
24,100,000 96,675,725
2,776,287
96,675,725
1,885,000
54,370,985
2,091,192
54,370,985
0
0
45,969,360
1,403,014
45,969,360
45,000
3,900,000
43,368,340
1,159,591
14,093,136
8,400,000
33,180,597
803,500
43,368,340
11,300,000 36,904,068
887,362
33,180,597
Građevin
ski radovi
Elektromašinski
radovi
Putevi
Eksproprijacija
15,122,228
2,618,488
429,000
1,800,000
5,640,000
41,474,700 16,259,784
822,000
5,100,000
34,479,675 10,289,344
1,605,600
600,000
30,107,430
9,217,880
2,325,480
33,118,200
1,724,229
660,000
17,014,253
4,246,516
556,200
42,000
12,700,000
5,998,655
968,160
2,730,000
28,176,136
Ova tabela (Tabela 5) daje naznaku koja rješenja imaju najveći uticaj na troškovnu efektivnost razvojnih
opcija.
Tabela - 5
Br.
Vodoprivredni kriterijum 1, povećanje minimalnog protoka
Povećanje
Individualno rješenje
minimalnog
protoka u m3/s
Okvirni
rezultatpovećanje
minimalnog
protoka
Rangpovećanje u
m3/s
Vodoprivredni kriterijum 1
1
2
3
4
5
6
7
Han Skela Visoka
Čelinac
Vrletna Kosa
Janjske Otoke
Gornji Vakuf
Grabovica
Šiprage
12.6
4.7
4.6
4.5
3.3
2.8
2.0
1
2
3
4
5
6
7
Ponderisani
rezultatpovećanje
minim. Protoka
40%
10
7
6
6
4
3
3
4
2.8
2.4
2.4
1.6
1.2
1.2
U prethodnoj tabeli (Tabela 5) individualna rješenja su rangirana prema povećanju minimalnog protoka u
poređenju sa prirodnim uslovima. Dva rješenja na rijeci Vrbanja – Grabovica i Šiprage – proizvode najniže
povećanje minimalnog protoka.
B-6
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
Tabela -6 Troškovna efektivnost po jedinici – povećanje minimalnog protoka u poređenju sa prirodnim uslovima
(EUR/m3/s)
Br.
PUT povećanja
Individualno rješenje
minimalnog
protoka u EUR/m3/s
Rang-PUT u
EUR/m3/s
Okvirni rezultat Ponderisani rezultatPUT povećanja
PUT povećanja
minimalnog
minimalnog protoka
protoka
Vodoprivredni kriterijum
1
2
3
4
5
6
7
Čelinac
Gornji Vakuf
Han Skela Visoka
Vrletna Kosa
Grabovica
Janjske Otoke
Šiprage
€ 772,502
€ 792,142
€ 801,294
€ 1,051,649
€ 1,125,300
€ 1,260,259
€ 1,939,353
25%
10
9
9
6
5
4
1
1
2
3
4
5
6
7
2.5
2.5
2.3
1.5
1.3
1.0
0.3
Dok Han Skela Visoka omogućava najveće povećanje minimalnog protoka u poređenju sa prirodnim uslovima, nalazi se na trećem mjestu prema visini troškovne efektivnosti u okviru obračuna predstavljenog u
Tabeli 5, iako je rezultat sličan za rješenja Čelinac i Gornji Vakuf.
Sljedeća tabela opisuje individualna rješnja prema troškovnoj efektivnosti obezbjeđenja električne energije.
Tabela - 7
Br.
Troškovna efektivnost obezbjeđenja električne energije (EUR/KWh)
Individualno rješenje
LCOE
u EUR/KWh
Okvirni rezultat
- LCOE
(EUR/kWh)
Rang-LCOE
u EUR/kWh
Finansijski kriterijum
1
2
3
4
5
6
7
Han Skela Visoka
Janjske Otoke
Vrletna Kosa
Čelinac
Gornji Vakuf
Grabovica
Šiprage
€
€
€
€
€
€
€
0.064
0.068
0.090
0.107
0.172
0.179
0.273
1
2
3
4
5
6
7
Ponderisani rezultat-LCOE
(EUR/kWh)
35%
10
9
7
6
2
2
0
3.5
3.2
2.5
2.1
0.7
0.7
0
S obzirom na jediničnu troškovnu efektivnost obezbjeđenja svake jedinice električne energije (na osnovu
nivelisanih troškova proizvodnje električne energije u EUR/KWh), Han Skela i Janjske Otoke su najpovoljnija rješenja, kao što se vidi iz Tabele 6. Ovaj indikator – nivelisani trošak energije – pokazuje približan
trošak koji mora biti pokriven za svaki kilovat-sat proizvedene energije.
Važno je istaknuti da su, zbog jednostavnosti, za oba kriterijuma troškovne efektivnosti razmatrana u ovoj
MKA (EUR/m3/s and EUR/KWh), troškovi između sektora pretpostavljeni bez podjele. Drugim riječima,
B-7
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
svi troškovi su određeni prema vodoprivrednom sektoru da bi se dobio indikator troškovne efektivnosti.
Slično, troškovna efektivnost obezbjeđenja energije je takođe bazirana na svim troškovima koji su dodijeljeni hidroenergetskom sektoru. Ovaj pristup je u skladu sa onim korištenim u Novelaciji vodoprivredne
osnove.
Što je niži ekološki uticaj, to je bolji rang. Prema tome, rješenje Gornji Vakuf je najbolje pošto uključuje
najniži ekološki uticaj u poređenju sa ostalim rješenjima. Ovo je opisano u Tabeli 7 ispod.
Tabela - 8
Br.
Ekološki uticaj individualnih rješenja
Individualno rješenje
Ekološki uticaj
Rang-ekološki
uticaj
Okvirni rezultatekološki uticaj
Ponderisani rezultatekološki uticaj
Kriterijum ekološkog uticaja
1
2
3
4
5
6
7
Gornji Vakuf
Šiprage
Grabovica
Vrletna Kosa
Čelinac
Han Skela Visoka
Janjske Otoke
1.9
2.0
2.3
2.5
2.8
3.1
3.3
1
10
9
8
7
6
4
3
1
2
3
4
5
6
7
10
9
8
7
6
4
3
Slično, što je niži socio-ekonomski uticaj, to je bolji rang. Prema ovom mjerenju Vrletna Kosa je najbolje
rješenje, kako je prikazano u narednoj Tabeli 8.
Tabela Error! No text of specified style in document.- 9 Socio-ekonomski uticaj individualnih rješenja
Br.
Individualno rješenje
Socio-ekonomski
uticaj
Rang-socioekonomski uticaj
Okvirni rezultatsocio-ekonomski
uticaj
Kriterijum socio-ekonomskog uticaja
1
2
3
4
5
6
7
Vrletna Kosa
Janjske Otoke
Šiprage
Gornji Vakuf
Grabovica
Čelinac
Han Skela Visoka
1.2
1.7
2.3
3.1
3.1
4.1
6.0
1
2
3
4
5
6
7
Ponderisani
rezultatsocioekonomski
uticaj
1
10
9
7
3
3
1
0
10
9
7
3
3
1
0
B-8
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
1.7.2 Analiza osjetljivosti
S obzirom da razvojne opcije treba da budu poređene prema istim kriterijumima, analiza osjetljivosti poredi
rezultate na osnovu promjena relativnih težina kriterijuma i grupa kriterijuma.
Osnovni scenario:
Težine vodoprivrednog (VP) / finansijskog kriterijuma (Fin)
VP1 – Povećanje minimalnog protoka
VP2 – Troškovna efektivnost minimalnog protoka
Troškovna efektivnost skladištenja
VP3/Fin1 – Troškovna efektivnost proizvodnje energije
Težine grupa kriterijuma
Težina grupa kriterijuma
VP/Finansijski
40%
25%
0%
35%
50%
Ekološki protok
30%
Socio-ekonomski
20%
Prema kriterijumima navedenim u tabelama iznad, kriterijum “povećanje minimalnog protoka” (u m3/s) je
definisan kao vodoprivredni kriterijum 1 (VP1), kriterijum “troškovna efektivnost skladištenja” (kao prosječan uvećani trošak povećanja minimalnog protoka , u EUR/m3/s) je definisan kao vodoprivredni kriterijum 2 (VP2), a kriterijum “troškovna efektivnost proizvodnje energije” (kao prosječan uvećani trošak proizvedene energije, u EUR/KWh) je definisan kao vodoprivredni kriterijum 3/finansijski kriterijum 1
(VP3/Fin1).
Troškovna efektivnost skladištenja (prosječan uvećani trošak efektivnog skladištenja u EUR/Mm3) je
izuzeta iz daljnjeg razmatranja kao vodoprivredni kriterijum, jer se smatra da je manje indikativan za
korisnost akumulacija nego povećani protok.
U osnovnom scenarijumu 65% težine je raspodijeljeno prema vodoprivrednim kriterijumima, dok je 35%
dodijeljeno troškovnoj efektivnosti proizvodnje energije.
Relativne težine grupa kriterijuma (vodoprivredni/finansijski, ekološki uticaj, socio-ekonomski uticaj) su
50%, 30% i 20%.
Ostali scenariji:
Ostali scenariji uključili su izmjene relativnih težina vodoprivrednih kriterijuma, kao i relativnih težina
grupa kriterijuma (vodoprivredni/finansijski, ekološki uticaj, socio-ekonomski uticaj).
Rezultati analize osjetljivosti za različite scenarijume prikazani su ispod. Ovi rezultati predstavljaju
ponderisane rezultate i rangiranje kako razvojnih opcija tako i individualnih rješenja.
Zaključci:
Bez obzira na bodovne težine koje su korištene, razvojne opcije 6, 2 i 3 su konstantno na prva tri mjesta, što upućuje na to
da bi rješenja koja ove opcije obuhvataju trebalo da budu prva koja treba detaljnije istražiti. Jedino u scenarijima bodovanja
u kojima se ignorišu ekološki ili socioekonomski uticaji ove RO se ne nalaze na prva tri mjesta.
B-9
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
Scenario 1 (osnovni):
VP1/VP2/VP3: 50%/30%/20%
Finansijski/ekološki/socio-ekonomski: 40%/25%/35%
Gornji Vakuf
Han Skela Visoka
Janjske Otoke
Vrletna Kosa
Šiprage
Grabovica
Čelinac
4
2
3
1
6
7
5
5.9
6.1
6.0
7.3
4.8
4.6
5.7
RO1
RO2
RO3
RO4
RO5
RO6
6
5
2
3
4
1
4.3
4.4
5.3
5.0
4.6
8.0
Scenariji 2-4:
VP1/VP2/VP3: 50%/30%/20% – osnovni
Scenario 2
Finansijski/ekološki/socio-ekonomski: 50%/25%/25% – veći značaj vodoprivrednih/finansijskih
aspekata
Gornji Vakuf
Han Skela Visoka
Janjske Otoke
Vrletna Kosa
Šiprage
Grabovica
Čelinac
3
2
4
1
6
7
5
6.0
6.1
5.8
7.2
5.0
4.6
5.8
RO1
RO2
RO3
RO4
RO5
RO6
6
5
2
3
4
1
4.4
4.6
5.3
5.2
4.6
7.6
B-10
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
Scenario 3
Finansijski/ekološki/socio-ekonomski: 25%/25%/50% – veći značaj socio-ekonomskog uticaja
Gornji Vakuf
Han Skela Visoka
Janjske Otoke
Vrletna Kosa
Šiprage
Grabovica
Čelinac
4
3
2
1
6
7
5
5.7
6.1
6.2
7.4
4.6
4.5
5.6
RO1
RO2
RO3
RO4
RO5
RO6
4
6
2
5
3
1
4.3
4.2
5.3
4.8
4.6
8.6
Scenario 4
Finansijski/ekološki/socio-ekonomski: 30%/30%/40% – veći značaj ekološkog i socio-ekonomskog uticaja
Gornji Vakuf
Han Skela Visoka
Janjske Otoke
Vrletna Kosa
Šiprage
Grabovica
Čelinac
4
2
3
1
6
7
5
6.0
6.1
6.0
7.3
4.7
4.6
5.8
RO1
RO2
RO3
RO4
RO5
RO6
6
5
2
3
4
1
4.2
4.3
5.2
5.0
4.6
8.5
B-11
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
Scenariji 5-8:
VP1/VP2/VP3: 40%/30%/30% – povećan značaj vodoprivrednog kriterijuma
Scenario 5:
Finansijski/ekološki/socio-ekonomski: 40%/25%/35% - osnovni
Gornji Vakuf
Han Skela Visoka
Janjske Otoke
Vrletna Kosa
Šiprage
Grabovica
Čelinac
3
5
2
1
4
7
6
5.7
5.1
6.2
7.6
5.4
4.6
5.1
RO1
RO2
RO3
RO4
RO5
RO6
6
5
2
3
4
1
3.5
4.1
5.4
5.0
4.6
8.4
Scenario 6:
Finansijski/ekološki/socio-ekonomski: 50%/25%/25% – veći značaj vodoprivrednih/finansijskih
aspekata
Gornji Vakuf
Han Skela Visoka
Janjske Otoke
Vrletna Kosa
Šiprage
Grabovica
Čelinac
3
5
2
1
4
7
6
5.8
5.1
6.1
7.6
5.5
4.6
5.1
RO1
RO2
RO3
RO4
RO5
RO6
6
5
2
3
4
1
3.5
4.2
5.4
5.1
4.6
8.1
B-12
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
Scenario 7:
Finansijski/ekološki/socio-ekonomski: 25%/25%/50% – veći značaj socio-ekonomskog uticaja
Gornji Vakuf
Han Skela Visoka
Janjske Otoke
Vrletna Kosa
Šiprage
Grabovica
Čelinac
3
5
2
1
4
7
6
5.6
5.1
6.4
7.7
5.2
4.5
5.0
RO1
RO2
RO3
RO4
RO5
RO6
6
5
2
3
4
1
3.4
3.9
5.4
4.8
4.6
8.9
Scenario 8:
Finansijski/ekološki/socio-ekonomski: 30%/30%/40% – veći značaj ekološkog i socio-ekonomskog uticaja
Gornji Vakuf
Han Skela Visoka
Janjske Otoke
Vrletna Kosa
Šiprage
Grabovica
Čelinac
3
6
2
1
4
7
5
5.8
5.1
6.2
7.7
5.3
4.6
5.1
RO1
RO2
RO3
RO4
RO5
RO6
6
5
2
3
4
1
3.4
4.0
5.4
4.9
4.6
8.8
B-13
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
Scenariji 9-12:
VP1/VP2/VP3: 50%/20%/30% - povećan značaj vodoprivrede
Scenario 9:
Finansijski/ekološki/socio-ekonomski: 40%/25%/35% - osnovni
Gornji Vakuf
Han Skela Visoka
Janjske Otoke
Vrletna Kosa
Šiprage
Grabovica
Čelinac
5
3
2
1
6
7
4
5.2
5.7
6.6
7.6
4.6
4.1
5.2
RO1
RO2
RO3
RO4
RO5
RO6
6
4
2
3
5
1
4.3
4.5
5.3
4.7
4.4
8.0
Scenario 10:
Finansijski/ekološki/socio-ekonomski: 50%/25%/25% – veći značaj vodoprivrednih/finansijskih
aspekata
Gornji Vakuf
Han Skela Visoka
Janjske Otoke
Vrletna Kosa
Šiprage
Grabovica
Čelinac
4
3
2
1
6
7
5
5.3
5.7
6.4
7.5
4.8
4.1
5.3
RO1
RO2
RO3
RO4
RO5
RO6
6
4
2
3
5
1
4.4
4.7
5.3
4.9
4.4
7.6
B-14
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
Scenario 11:
Finansijski/ekološki/socio-ekonomski: 25%/25%/50% – veći značaj socio-ekonomskog uticaja
Gornji Vakuf
Han Skela Visoka
Janjske Otoke
Vrletna Kosa
Šiprage
Grabovica
Čelinac
5
3
2
1
6
7
4
5.0
5.7
6.8
7.7
4.4
4.0
5.1
RO1
RO2
RO3
RO4
RO5
RO6
6
5
2
3
4
1
4.3
4.3
5.3
4.5
4.4
8.6
Scenario 12
Finansijski/ekološki/socio-ekonomski: 30%/30%/40% – veći značaj ekološkog i socio-ekonomskog uticaja
Gornji Vakuf
Han Skela Visoka
Janjske Otoke
Vrletna Kosa
Šiprage
Grabovica
Čelinac
4
3
2
1
6
7
5
5.3
5.7
6.6
7.6
4.5
4.1
5.3
RO1
RO2
RO3
RO4
RO5
RO6
6
5
2
3
4
1
4.2
4.4
5.2
4.7
4.4
8.5
B-15
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
Scenarios 13-18:
Ovo su ekstremni scenariji u kojima se u pravi plan stavljaju ekonomija, vodoprivreda i manji ekološki uticaji.
Scenario 13
VP1/VP2/VP3: 50%/50%/0% – Sva važnost je na vodoprivrednom kriterijumu
Finansijski/ ekološki/socio-ekonomski: 100%/0%/0% - Jedino su važni finasijski aspekti
Gornji Vakuf
3
6,5
Han Skela Visoka
1
9,5
Janjske Otoke
5
5,0
Vrletna Kosa
4
6,0
Šiprage
7
2,0
Grabovica
6
4,0
Čelinac
2
8,5
RO1
RO2
1
2
8,0
7,0
RO3
RO4
RO5
RO6
5
3
5
3
4,0
5,5
4,0
5,5
Scenario 14
VP1/VP2/VP3: 50%/50%/0% – Sva važnost je na vodoprivrednim kriterijumima
Finansijski/ekološki/socio-ekonomski: 0%/100%/0% - Sva važnost je na ekološkim kriterijumima
Gornji Vakuf
1
10,0
Han Skela Visoka
6
4,0
Janjske Otoke
7
3,0
Vrletna Kosa
4
7,0
Šiprage
2
9,0
Grabovica
3
8,0
Čelinac
5
6,0
RO1
RO2
6
5
0,0
2,0
RO3
RO4
RO5
RO6
3
2
3
1
6,0
7,0
6,0
10,0
B-16
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
Scenario 15
VP1/VP2/VP3: 50%/50%/0% – Sva važnost je na vodoprivrednim kriterijumima
Finansijski/ekološki/socio-ekonomski: 0%/0%/100% - Sva važnost je na socioekonomskim kriterijumima
Gornji Vakuf
4
3,0
Han Skela Visoka
7
0,0
Janjske Otoke
2
9,0
Vrletna Kosa
1
10,0
Šiprage
3
7,0
Grabovica
4
3,0
Čelinac
6
1,0
RO1
RO2
6
5
0,0
3,0
RO3
RO4
RO5
RO6
2
3
3
1
6,0
4,0
4,0
10,0
Scenario 16
VP1/VP2/VP3: 0%/0%/100% – Sva važnost je na proizvodnji električne energije
Finansijski/ekološki/socio-ekonomski: 100%/0%/0% - sva važnost je na finansijskim kriterijumima
Gornji Vakuf
5
2,0
Han Skela Visoka
1
10,0
Janjske Otoke
2
9,0
Vrletna Kosa
3
7,0
Šiprage
7
0,0
Grabovica
5
2,0
Čelinac
4
6,0
RANGIRANJE RAZVOJNIH OPCIJA
RO1
RO2
1
3
9,0
5,0
RO3
RO4
RO5
RO6
3
6
5
1
5,0
2,0
4,0
9,0
B-17
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
Scenario 17
VP1/VP2/VP3WM1/WM2/WM3: 0%/0%/100% – sva važnost je na proizvodnji energije
Finansijski/ekološki/socio-ekonomski: 0%/100%/0% - sva važnost je na ekološkim kriterijumima
Gornji Vakuf
1
10,0
Han Skela Visoka
6
4,0
Janjske Otoke
7
3,0
Vrletna Kosa
4
7,0
Šiprage
2
9,0
Grabovica
3
8,0
Čelinac
5
6,0
RO1
RO2
6
5
0,0
2,0
RO3
RO4
RO5
RO6
3
2
3
1
6,0
7,0
6,0
10,0
Scenario 18
VP1/VP2/VP3: 0%/0%/100% – sva važnost je na proizvodnji energije
Finansijski/ekološki/socio-ekonomski: 0%/0%/100% - sva važnost je na socio-ekonomskim kriterijumima
Gornji Vakuf
4
3,0
Han Skela Visoka
7
0,0
Janjske Otoke
2
9,0
Vrletna Kosa
1
10,0
Šiprage
3
7,0
Grabovica
4
3,0
Čelinac
6
1,0
RO1
RO2
6
5
0,0
3,0
RO3
RO4
RO5
RO6
2
3
3
1
6,0
4,0
4,0
10,0
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
B-18
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
1.7.3 Glavni rezultati ispitivanja troškova i koristi
Sljedeće tri tabele prikazuju ekonomsku neto sadašnju vrijednost (ENSV), ekonomsku (internu) stopu
povrata (EISP) i koeficijent koristi i troškova (engl. BCR) za šest razvojnih opcija prema cijeni električne
energije.
Ove tabele ukazuju na to da jedino razvojne opcije 1 i 6 imaju pozitivne ENSV, EISP višu od 6% i BCR
viši od 1 prema svim cijenama višim od 7 cEUR po KWh. Razvojna opcija 4 ovo ostvaruje samo po
cijenama od 11 cEUR po KWh i višim.
1.7.4 Glavni rezultati ispitivanja troškova i koristi
Sljedeće tri tabele prikazuju ekonomsku neto sadašnju vrijednost (ENSV), ekonomsku (internu) stopu
povrata (EISP) i koeficijent koristi i troškova (engl. BCR) za šest razvojnih opcija prema cijeni električne
energije.
Ove tabele ukazuju na to da jedino razvojne opcije 1 i 6 imaju pozitivne ENSV, EISP višu od 6% i BCR
viši od 1 prema svim cijenama višim od 7 cEUR po KWh. Razvojna opcija 4 ovo ostvaruje samo po
cijenama od 11 cEUR po KWh i višim.
B-1 5
Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas
Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima –Prilozi-Konačna verzija, maj 2013
Tabela 9 – ENSV razvojnih opcija, prema cijeni električne energije
Razvojna opcija
Razvojna opcija 1
Razvojna opcija 2
Razvojna opcija 3
Razvojna opcija 4
Razvojna opcija 5
Razvojna opcija 6
Tabela 10
ENSV po 7
cEUR/KWh
€ 16,965,911
-€ 35,678,016
-€ 31,238,720
-€ 55,068,674
-€ 36,971,749
€ 8,900,424
ENSV po 8
cEUR/KWh
€ 63,451,296
-€ 8,769,600
-€ 8,514,692
-€ 38,516,312
-€ 16,704,044
€ 27,699,273
ENSV po 9
ENSV po 10 ENSV po 11 ENSV po 12
cEUR/KWh
cEUR/KWh
cEUR/KWh
cEUR/KWh
€ 109,936,681 € 156,422,066 € 202,907,451 € 249,392,836
€ 18,138,816 € 45,047,232 € 71,955,648 € 98,864,064
€ 14,209,335 € 36,933,362 € 59,657,389 € 82,381,416
-€ 21,963,950 -€ 5,411,588 € 11,140,774 € 27,693,136
€ 3,563,660 € 23,831,365 € 44,099,069 € 64,366,774
€ 46,498,121 € 65,296,969 € 84,095,817 € 102,894,666
ENSV po 13
cEUR/KWh
€ 295,878,222
€ 125,772,480
€ 105,105,444
€ 44,245,498
€ 84,634,478
€ 121,693,514
ENSV po 14
cEUR/KWh
€ 342,363,607
€ 152,680,897
€ 127,829,471
€ 60,797,860
€ 104,902,183
€ 140,492,362
ENSV po 15
cEUR/KWh
€ 388,848,992
€ 179,589,313
€ 150,553,498
€ 77,350,223
€ 125,169,887
€ 159,291,210
EISP razvojnih opcija, prema cijeni električne energije
Razvojna opcija
Razvojna opcija 1
Razvojna opcija 2
Razvojna opcija 3
Razvojna opcija 4
Razvojna opcija 5
Razvojna opcija 6
Tabela 11
ENSV po 6
cEUR/KWh
-€ 29,519,474
-€ 62,586,433
-€ 53,962,747
-€ 71,621,037
-€ 57,239,453
-€ 9,898,424
ESP po 6 ESP po 7
ESP po 8
ESP po 9
ESP po 10 ESP po 11 ESP po 12 ESP po 13 ESP po 14 ESP po 15
cEUR/KWh cEUR/KWh cEUR/KWh cEUR/KWh cEUR/KWh cEUR/KWh cEUR/KWh cEUR/KWh cEUR/KWh cEUR/KWh
5.2%
6.4%
7.6%
8.7%
9.8%
10.8%
11.8%
12.8%
13.7%
14.7%
3.5%
4.6%
5.7%
6.7%
7.6%
8.5%
9.4%
10.2%
11.1%
11.9%
3.4%
4.6%
5.6%
6.6%
7.6%
8.5%
9.4%
10.3%
11.1%
11.9%
2.3%
3.2%
4.1%
4.9%
5.7%
6.5%
7.2%
8.0%
8.7%
9.3%
3.2%
4.3%
5.2%
6.2%
7.0%
7.9%
8.7%
9.5%
10.3%
11.0%
5.3%
6.6%
7.9%
9.1%
10.3%
11.4%
12.5%
13.6%
14.7%
15.7%
BCR razvojnih opcija, prema cijeni električne energije
Razvojna opcija
BCR po 6
cEUR/KWh
Razvojna opcija 1
Razvojna opcija 2
Razvojna opcija 3
Razvojna opcija 4
Razvojna opcija 5
Razvojna opcija 6
0.91
0.74
0.73
0.61
0.70
0.92
BCR po 7
cEUR/KWh
1.05
0.85
0.85
0.70
0.81
1.07
BCR po 8
cEUR/KWh
1.19
0.96
0.96
0.79
0.91
1.21
BCR po 9
cEUR/KWh
1.33
1.08
1.07
0.88
1.02
1.35
BCR po 10
cEUR/KWh
BCR po 11
cEUR/KWh
1.47
1.19
1.18
0.97
1.12
1.50
1.61
1.30
1.29
1.06
1.23
1.64
BCR po 12
cEUR/KWh
1.75
1.41
1.41
1.15
1.34
1.78
BCR po 13
cEUR/KWh
1.89
1.53
1.52
1.24
1.44
1.93
BCR po 14
cEUR/KWh
2.03
1.64
1.63
1.33
1.55
2.07
BCR po 15
cEUR/KWh
2.17
1.75
1.74
1.42
1.66
2.21
Download

Konačni Izvještaj Modula 3 sa Prilozima