This project is funded
by the European Union
MISLI ŠTA KUPUJEŠ!
etichettagrande.indd 1
etichettagrande.indd 6
etichettagrande.indd 13
etichettagrande.indd 9
etichettagrande.indd 8
14/10/11 19:36
14/10/11 19:36
14/10/11 19:36
ndd
grande.i
etichetta
etichettagrande.indd 10
14/10/11 19:36
etichettagrande.indd 4
etichettagrande.indd 15
11
Sadržaj
Udruženje Slow Food je priredilo ovaj vodič u sklopu projekta ESSEDRA.
ESSEDRA (Environmentaly Sustainable Socio-Economic Development of Rural
Areas/Društveno-ekonomski razvoj ruralnih područja u duhu održivog očuvanja
životne sredine) je projekat sufinansiran od strane Evropske unije u koji je uključen
Slow Food u saradnji sa Evropskim Forumom za zaštitu prirode i pastirstvo (VB)
i osam partnera iz zemalja u kojima se projekat implementira: Albanije, Bosne i
Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Rumunije, Srbije i Turske.
ESSEDRA projekat je usmjeren na jačanje kapaciteta i unapređenje vidljivosti
organizacija civilnog društva na Balkanu i u Turskoj a posebno u oblasti očuvanja
okoliša, poljoprivrede, ruralnog razvoja i proizvodnje prehrambenih proizvoda.
Ova publikacija je prvenstveno osmišljena kao vodič namijenjen stanovništvu
zemalja Jugoistočne Evrope i Turske prilikom svakodnevnog izbora prehrambenih
proizvoda a sa ciljem da postanu proaktivni konzumenti i potrošači prehrambenih
proizvoda te da budu u potpunosti informisani o načinima na koje svojim izborom
utiču na razvoj ruralnog sektora i očuvanje životne sredine.
Slow Food je međunarodno udruženje koje djeluje sa ciljem očuvanja biološke
različitosti prehrambenih proizvoda, provođenja edukacije u polju ishrane te sa
ciljem povezivanja proizvođača i potrošača. Sa uvjerenjem da izbor hrane svakog od
nas utiče na našu planetu, Slow Food promoviše održivu poljoprivredu i širi znanje
o hrani i njenom porijeklu. Udruženje Slow Food ima više od 100.000 članova i
pristalica iz 150 zemalja.
Slow Food promoviše hranu dobrog ukusa, proizvedenu u skladu sa očuvanjem
životne sredine i pod povoljnim uslovima za proizvođače i potrošače, uvećavajući
vrijednost rada jednih i štiteći novčanike drugih.
str. 4
Za početak
str. 6
Jedite manje mesa!
str. 9
Jaja
str. 11
Sezonsko voće i povrće
str. 15
Kako odabrati ribu
str. 18
Deklaracije
str. 20
Ambalaža
str. 22
Kriterij za kupovinu
Za početak…
Niz je faktora koji utiču na izbor hrane koju kupujemo. To su najčešće cijena,
oglašavanje, lični ukus i uticaj na zdravlje.
Ostali faktori – kao što je uticaj naše kupovine na okoliš, lokalnu ekonomiju i na
pejzaž – su manje prisutni ali jednako važni.
Ovaj kratak vodič će vam pomoći da bolje razumijete posljedice odluka koje
svakodnevno donosite.
poljoprivredu. Kada bi svi konzumirali meso u onim količinama u kojim se troši u
zapadnom svijetu, ukupna površina Zemlje ne bi bila dovoljna da prehrani broj
potrebnih životinjskih grla.
Ishrana je poljoprivredna aktivnost. Kupovina je politička aktivnost. Odluke koje
donosimo imaju uticaja na modele poljoprivrede, politike vezane za poljoprivredu i
prehrambene proizvode, na ekologiju i biološku raznolikost.
Kada kupujemo prehrambene proizvode potrebno je da budemo znatiželjni, pažljivi
i pronicljivi, učeći se kako da uskladimo odgovornost i zadovoljstvo.
Na primjer, pojasnit će vam kako kupovina lokalno proizvedenih namirnica pomaže
poljoprivredu i ekonomiju teritorija na kojem živite i kako kupovina samo onoga
što vam je potrebno te izbor neupakovanih proizvoda i proizvoda u bazičnim
pakovanjima i pakovanjima koja se mogu reciklirati smanjuje količinu otpada i
smeća.
Vaš novčanik je snažno oružje: birajući proizvod vi podržavate ideju, rad velikog
broja proizvođača i zajednicu u cjelini.
Ponekad je teško doći do informacija koje su vam potrebne da bi ste napravili
svjestan izbor.
Kao odgovorni građani, naša je dužnost da se interesujemo za porijeklo i kvalitet
onoga što kupujemo i naše je pravo da na prikladan način o tome budemo
obaviješteni.
Sve navedeno se još više odnosi na hranu imajući u vidu posljedice koje loše i dobre
prehrambene navike imaju na naše zdravlje i na naše okruženje.
Ne zaboravimo da je za proizvodnju hrane potrebna velika količina resursa.
Na primjer, sedamdeset posto ukupne potrošnje vode na svijetu otpada na
4
5
Intenzivan uzgoj životinja
Prilikom intenzivnog uzgoja životinja koristi se pretjerana količina vode. U tabeli su
prikazani podaci o količini vode koja je potrebna za proizvodnju jednog kilograma
hrane.
Jedite manje mesa!
Da bi se proizveo jedan kilogram mesa, u atmosferu se ispušta 36,4 kilograma CO2
i troši se oko 15.500 litara vode i sedam kilograma biljne hrane. Zemlje globalnog
juga (zemlje u razvoju) proizvode soju i kukuruz koji se koriste kao jeftina hrana za
intenzivni uzgoj životinja na sjeveru (razvijene zemlje).
litara
900
3000
3900
4900
15500
Računica je jasna: neodrživo je nastaviti konzumirati meso na nivou koji je u
zapadnom svijetu postao norma. Na primjer, kada bi svo stanovništvo Kine, Indije i
Brazila počelo konzumirati jednaku količinu mesa, ukupna površina Zemlje ne bi bila
dovoljna da prehrani sva životinjska grla.
Na industrijskim farmama stoke, životinje su nagurane jedna do druge, nesposobne
da se kreću, pasu ili da se pare. Telad se prosječno kolju nakon samo šest mjeseci
života, ubrzano se tove hiperproteinskom prehranom u trci sa vremenom čiji je
jedini cilj da se proizvede što je više moguće, za što manje vremena i uz što manje
troškove bez ikakvih skrupula o kvalitetu, dobrobiti životinja i zaštiti zdravlja.
1 kg
1 kg
1 kg
1 kg
1 kg
litara
litara
litara
Litara vode potrebnih za proizvodnju 1 kilograma neke hrane
Šta se dešava sa....
Rješenje?
... okolišem
Nije potrebno da postanete
vegeterijanac, jednostavno trebate
konzumirati manje količine mesa boljeg
kvaliteta, po mogućnosti meso lokalnih
(autohtonih) pasmina životinja uzgojenih
na održivim farmama.
Da biste izbjegli gomilanje otpada vaš izbor
također trebaju biti dijelovi mesa koji se
koriste rjeđe i meso proizvedeno na farmama
zatvorenog kruga koje koriste stajsko gnojivo.
6
litara
Na osnovu podataka FAOa (Organizacija UN za hranu i poljoprivredu), životinje iz
uzgoja proizvode 18% gasova koji uzrokuju efekat staklene bašte i koji zadržavaju
toplinu atmosfere uzrokujući:
-
-
-
-
-
-
etichettagrande.indd 2
Topljenje ledenog pokrivača;
Podizanje nivoa mora;
Prirodne nepogode kao što su poplave i oluje;
Nestajanje ozonskog omotača;
Podizanje nivoa kiselosti u okeanima;
Trajnu i rastuću dezertifikaciju (pretvaranje plodnog tla u neplodno, pustinjsko).
7
14/10/11 19:35
... ljudima
- Veća otpornost na antibiotike;
- Pojavu novih bolesti, posebno virusa (npr. epidemije gripa);
- Šteta uzrokovana zagađenjem;
- Nedostatak zemlje za proizvodnju hrane za ljudske potrebe i povećana upotreba
zemlje za proizvodnju hrane za životinje;
Jaja
- Veće siromaštvo ljudi koji žive od obrade zemlje za svoje potrebe zasnovane na
klimatskom balansu (suhe i kišne sezone);
- Porast bolesti uzrokovanih prekomjernim konzumiranjem životinjskih masnoća
i bjelančevina: kardiovaskularne bolesti, rak, dijabetes, povišen pritisak,
prekomjerna gojaznost.
Jaja su kokošija jaja u ljusci dobivena od kokoši nesilica iz roda
Gallus Gallus namijenjena prehrani ljudi ili upotrebi u prehrambenoj industriji, osim
razbijenih inkubiranih i kuhanih jaja . Jaja se po kakvoći razvrstavaju (klasiraju) na:
a) Jaja „A“ klase ili sviježa jaja
b) Jaja „B“ klase
etichettag
rande.ind
Primjeri dobre prakse i savjeti za kupovinu
jeniti meso (u prvom
- Zasnivajte svoju ishranu na povrću koje može zami
redu mahunarke);
gavajući meso životinja
-Konzumirajte manje mesa boljeg kvaliteta, izbje
iz intenzivnog uzgoja;
ći prednost
- Birajte meso različitih životinja i pasmina, daju
janjetina) i dijelovi
alternativama (meso iz slobodnog uzgoja, divljač,
mesa koji se koriste rjeđe;
često pokazatelj
-Obratite pažnju na cijene: veoma jeftino meso je
prekomjerne eksploatacije životinja i/ili okoliša;
orcija, udruženja
- Dajte prednost mesu proizvedenom od strane konz
ishranom i
ili kompanija koje slijede stroga pravila u vezi sa
u porijeklo
blagostanjem životinja te omogućavaju jasan uvid
proizvoda;
ućnosti uzgojenih od
- Jedite meso lokalno uzgojenih životinja, po mog
lne (autohtone)
strane malih uzgajivača koji se specijalizuju za loka
pasmine;
dokaz blagostanja
- Budite tolerantniji na prisustvo masnoće koja je
životinja
- Pažljivo čitajte deklaracije.
8
d 15
Jaja „ A“ klase moraju se razvrstati i po težini. Međutim. Po težini se ne moraju
razvrstati jaja koja se isporučuju prehrambenoj ili neprehrambenoj industriji.
Jaja „B“ klase mogu se isporučivati samo prehrambenoj i neprehrabenoj industriji.
Jaja „A“ klase moraju ispunjavati sljedeće uslove kakvoće:
• Da je ljuska i pokožica normalnog oblika,čista i neoštećena
• Da zračna komora nije viša od 6mm i da je nepokretna,dok za jaja koja će imati
oznaku „ekstra“ ne smije prelaziti 4mm
• Da se žumanjak pri prosvjetljavanju jajeta nepokretan ili znatno pokretan,te da se
nalazi u sredini jajeta
• Da je bjelanjak bistar i proziran
• Da je zametak neprimjetnog razvoja
• Da nema stranog mirisa
Jaja „A“ klase ne smiju biti oprana ni prija ni poslje klasiranja niti bilo koji način čišćenja.
Jaja „A“ klase ne smiju biti podvrgnuta postupku za čuvanje ili hlađenje u
prostorijama ili postrojenjima u kojima se tempertura umjetno održava ispod 5 *C.
Jaja koja su držana na temperaturi nižoj od 5*C tijekom transporta kraćeg od 24 sata
ili u prostorima za maloprodaju do 72 sata neće se smatrati hlađenima.
Jaja „B“ klase su jaja koja ne ispunjavaju zahtjeve primjenjive za jaj „A“ klase.
Pakirni centri moraju imati opremu potrebnu za osiguravanje ispravne obrade jaj i to:
• Pogodnu opremu za osvjetljenje jaja,automatski ili kontinuirani pregled, koja
9
omogućava osoblju da provjeri kakvoću svakog pojedinog jajeta ili drugu
odgovarajuću opremu.
•Uredaj koji mjeri visinu zračne komore u jajetu
•Opremu za razvrstavnje jajeta po težini
•Jednu ili vise atestiranih vaga za vaganje jaja
•Opremu za oznacavanje jaja
Podatak o načinu uzgoja peradi koji se nalazi na pakiranju jaja sastoji se,ovisno o
načinu držanja peradi, od riječi i brojeva:
„0“ - jaja iz ekološkog uzgoja“
„1“ – jaja iz slobodnog uzgoja
„2“ – jaja iz štalskog (podnog) uzgoja
„3“ – jaja iz kaveznog ( baterijskog) uzgoja
Uvijeti koji se moraju ispuniti da bi se odredili pojedini načini propisani su posebnim
propisima.
Kada se označava način hranjenja kokoši nesilica, moraju biti ispunjeni sljedeći zahtjevi:
Da su žitarice kao hranidbeni sastojak obuhvaćene u najmanje 60% ukupne težine
smjese stočne hrane i pri tome ne sadrže više od 15% nusproizvoda žitarica;
Da pojedina žitarica čini najmanje 30% smjese stočne hrane,odnosno akos e smjesa
stočne hrane sastoji od više žitarica,svaka mora imati najmanje udio od 5% u smjesi.
Proizvođač mora navesti na mjestu proizvodnje,na svakom pakiranju jaja za
transport sljedeće podatke:
•Ime i prezime proizvodaca
•Oznaku proizvodaca
kod 0
•Broj jaja i /ili njihovu tezinu
jaja iz
•Datum nošenja
ekološkog
uzgoja
•Datum otpreme
kod 2
jaja iz štalskog
(podnog) uzgoja
Sezonsko voće i povrće
Konzumiranje sezonskog voća i povrća predstavlja izbor proizvoda koji zahtijevaju
nizak nivo vanjskih faktora te izbjegavanje proizvoda uzgojenih u staklenicima koji
imaju veliki uticaj na životnu sredinu ili proizvoda uvezenih iz udaljenih zemalja.
Konzumiranje sezonskog voća i povrća je konzumiranje najkvalitetnijih i najukusnijih
proizvoda. Crveni grah ili paradajz uzgojeni na otvorenom tokom sezone su
svakako bolji i ukusniji od onih uzgojenih u stakleniku koji su ubrani nezreli i koji su
proputovali hiljade kilometara do vaše trpeze!
Međutim, danas više nismo naviknuti na sezonski ciklus i na tržištu se sve više nude
jagode tokom zime ili naranče u ljeto. U nastavku smo pripremili šemu sezonskog
voća i povrća koja nudi korisne savjete svakome ko želi da se hrani u skladu sa
godišnjim dobima.
kod 1
jaja iz
slobodnog
uzgoja
kod 3
jaja iz kaveznog
(baterijskog)
uzgoja
10
11
TO
ac
stav
mrkva
r i bi zl a
breskva
ce
le
ke
ol
tik v
ča r
pup
k e lj
u la
br
ok
J AN
UAR
ak
da
JU
L
APR I
brokula
peršun
MA J
kora
ba
jago
da
ml a
t i k vic
e
celer
e
di l
uk
ml a
gra
š
M
A
F EB RU
AR
v ij
en
di
a
ja
j si
ka
cv
ek
la
R
a
BA
RT
M
matovilac
le
r
po
Z I MA
r il
uk
i k e s te n
por i luk
CE
JEĆE
p i to m
matovilac
DE
k
ce
This project is funded
by the European Union
k iv i
grašak
i ja
špinat
NO
VEMB
AR
u
g
k
ar
mandarina
OBAR
OK T
at
an
R
salata
radič
bob
l
lj p
ša
i lu
in
endiv
BA
suho voće
grah poljak
k la
E
cve
TOKOM ČITAVE
GODINE
fiol
PT
k ar
SE
la
NI
pe
ršu
n
T
u
ok
br
AUGU
S
M
m
ke
pč
ra
ad
ik
a
kvic
rot
JUL I
šp
pr
EN
a
pa
grož
đe
l i dž
t ik
i ja
e
ti k v
š
ra
va
p at
mr
bl i t
a
k va
pi r
JES
k
m
ro
r
ice
l uk
endi
v
i va
re p
kar fi
ja
uk
va
lj
us
a
rk
aj z
šlj
ril
nj
lj
šn
grah
L
PRO
k up
po
c
grašak
sk i
ica
ke
tre
ma h un
k in e
j a bu k a
du
va
ta
a
šn j
bo r
ovn
k la
as
ra d
cve
ma l i n a
k va
nica
kr
pa
l ube
ja
celer
vi
s mo
kukuruz šećerac
š ip ak
a
c ve
din
k r uš k
k la
in a
m
k up
Edited by
jz
ka
k ra
p a ra d a
ja b u
L JE
Kako odabrati ribu
•kopiraj šemu
r
e
id
iž
r
f
a
n
je
i
p
e
ij
l
•za
•prati savjete!
pr o lj eće –
lje
to –
Zašto je važno biti pažljiv u vezi sa
količinom ribe koju konzumiramo?
Zar nije konzumiranje ribe jedan
od glavnih savjeta bilo kojeg
nutricioniste?
Problem je u tome što uvijek
jedemo istu vrstu ribe, da li iz razloga
konformizma, mode ili jednostavno
lijenosti. Posljedica toga je da je danas
ugrožen veliki broj vrsta kao, na primjer,
neke vrste tune ili lososa. Obzirom da
ribogojilišta takođe uzrokuju probleme
za okoliš, kupovina ribe iz uzgoja
(osim školjki, kamenica ili riba iz organskog uzgoja) nije održivo rješenje.
j e s en
Rješenje nije odustati od kupovine ribe, već jednostavno birati manje poznate
vrste iz mora i voda u našoj blizini koje su jednako dobre i čija konzumacija ne
uzrokuje neželjene posljedice. Naučimo li da pratimo nekoliko jednostavnih pravila
(minimalna veličina ribe, sezonska konzumacija putem izbjegavanja konzumiranja
riba u toku njihovog perioda mriješćenja, proširivanje izbora ribe upoznavanjem
„zaboravljenih“ vrsta i recepata za njihovu pripremu) i dalje možemo uživati u
morskim plodovima.
etichettagrande.indd 4
–z
im
a
Kao što je to slučaj sa voćem i povrćem a i svom ostalom hranom, izbor lokalno
ulovljene, sezonske ribe je najbolji izbor koji možemo napraviti da bi u potpunosti
uživali u hrani bez ugrožavanja okoliša.
Ukratko, moguće je dobro se hraniti ne smanjujući šanse da isto radimo i u
budućnosti.
14
15
Vrste ribe na našem tržištu:
Morska riba:
Orada
Slatkovodne
ribe:
Potočna pastrmka
etichettagrande.indd 5
14/10/11 19:35
Strpljenje i zdrav apetit – to su najučinkovitije alatke kojima raspolažemo.
Riba treba biti važan dio naše prehrane zbog važnih hranljivih sastojaka kojima
obiluje: uz lako probavljive bjelančevine bogata selenom,magnezijem,vitaminima
B12 i B6,niacinom te omega 3 masnim kiselinama. Samo 15 dag kuhane ribe
podmiruje 50 posto naših dnevnih poreba za bjelančevinama ,vitaminom B12 i
selenom i to uz sve u zanemarivo malo kalorija.
Većina velikih riba koja sporo rastu u sebi nakupljaju velike kolicine žive. Stoga je
poželjna riba za jelo ona koja sadrži manje od milijuntog dijela spoja metil-žive. S
druge strane, mnoge vrste poput lososa, haringe,bakalara,srdela,pastrva i jakobovih
kapica sadrže visoke koncetracije omege masnih kiselina neophodnih za zravlje.
Kako odabrati ribu:
•Provjerite da je li riba dobro rashlađena ili stavljena na led
•Svježa riba ima blag miris,dok stara miriše po amonijaku ili ustajalosti
•Ako svježu ribu pipnete prstom, na njoj neće ostati udubljenje
•Meso treba biti čvrsto i sjajno
•Riba ne smije imati tamne rubove i ne smije biti smeđkasta ili žućkasta
(Salmo trutta)
Šaran
(Cyprinus carpio)
Jegulja
(Sparus aurata)
Lubin
(Dicentrarchus labrax)
Srdela
(Sardina pilchardus)
Skuša
(Scomber scombrus)
Škarpina
(Anguilla anguilla)
(Scorpaena scrofa)
Grgeč
Zubatac
(Perca fluviatilis)
Mrena
(Barbus barbus)
Plotica
(Dentex dentex)
Arbun
(Pagellus erythrinus)
Romb
(Rutilus pigus virgo)
(Scophthalmus rhombus)
Som
List
(Silurus glanis)
Škobalj
(Chondrostoma nasus)
Štuka
(Esox lucius)
(Solea solea)
Grdobina
(Lophius piscatorius)
Mol
(Merlangius merlangus)
Losos
(Salmo salar)
16
17
Slow Food je predstavio nove, kompletnije i transparentnije deklaracije u kojima je
osnovna informacija predstavljena jasno i iz koju je naveden opis proizvoda: čitav
istorijat do trenutka kupovine kao i ekološki trag proizvoda.
Deklaracije
Spajanje informacije i priče o proizvodu čini deklaraciju dragocijenom, čak
„revolucionarnom“ alatkom, koja je u stanju da usmjeri ne samo pojedinačnu
potrošnju nego i opšti izbor načina proizvodnje
Jedan primjer
Deklaracije su osnovni izvor informacija o proizvodima koje kupujemo. Na žalost,
danas nam deklaracije skoro nikad ne pružaju informacije o onome što je potrebno
da znamo: ili su jako površne ili generičke ili su napadne i uvjeravajuće u stilu
reklame. Industrija hrane ima običaj da nam pruža generičke, nevažne informacije
zbog toga što joj je u cilju da uljepša mnoge faze proizvodnje.
Rok trajanja
Naziv proizvoda
Porijeklo
Zbog toga je važno da naučimo kako dekodirati jezik deklaracija.
Šta želimo da saznamo iz deklaracija? Za početak, listu sastojaka. Ali dok su neke
deklaracije jasne, druge mogu biti nejasne. Neslavna kovanica „prirodni pojačivači
ukusa“ je, na primjer, generička i ne nabraja nam sastojke koji proizvodu daju ukus
a koji mogu sadržavati proizvode biljnog ili životinjskog porijekla, u prvom redu
sastojke kao što su otapala, enzimi i slično.
Druga , vrlo nejasna informacija je i porijeklo osnovnih sastojaka. U većini
slučajeva, neki par excellence proizvod iz Italije, kao što je tjestenina je u stvarnosti
proizvedena i pakovana u Italiji, ali vrlo često proizvedena od pšenice iz Australije
ili Kanade. Bilo bi dobro znati ovo, ali proizvođači se radije okreću jednostavnom i
uvjerljivom „Proizvedeno u Italiji“. To nam, međutim, ne govori o porijeklu pšenice.
Takođe, bilo bi korisno znati o specijalnim procesima (iradijacija, rafiniranje itd)
ili imati detaljne informacije o čitavom lancu proizvodnje (kao što je na primjer
korištenje genetski modifikovane hrane za životinje). Ovo su podaci koji bi trebali
biti dostupni svim konzumentima prilikom kupovine proizvoda. Na žalost, vrlo ih
rijetko vidimo kako stidljivo vire između marketinških slogana.
Organski proizvod
Lista
sastojaka
Nutricionističke
vrijednosti
Proizvođač/
Uvoznik
Deklaracije čestitih trgovačkih lanaca su mnogo informativnije i detaljnije.
Nije slučajnost da se najbolje deklaracije mogu naći na certifikovanim organskim,
bio-dinamičkim, fair-trade i proizvodima Slow-Food pokreta.
18
Količina
19
Ambalaža
Pod pojmom ambalaža ili pakovanje podrazumijevamo materijal u koji su proizvodi i
prehrambeni proizvodi upakovani/umotani.
Postoje različite vrste ambalaže ali, do sada, one su dizajnirane da se bacaju nakon
otvaranja i sve imaju jako veliki uticaj na okoliš. Da bi izbjegli otpad i proizvodnju
ogromnih količina smeća (ambalaža danas čine 30 do 60% ukupne količine otpada),
neophodno je razmišljati o prikladnosti i kvalitetu ambalaže.
- U startu je potrebno naglasiti da ambalaža nije neizbježna: za svježe proizvode, na
primjer, nije potrebno. Kupovina neupakovanog kupusa na pijaci je način uštede
novca kao i smanjenje otpada koji bi ostao nakon raspakivanja.
- Ako ste prisiljeni da kupujete upakovan
proizvod, naučite kako da prepoznate
materijal od kojeg je ambalaža izrađena.
Pokušajte da izbjegavate plastiku po svaku
cijenu (proizvodi se od fosilnih goriva, teže
je i skuplje reciklirati ga i veliki je zagađivač).
Neka vaš izbor bude papir ili karton, staklo,
aluminijum, organska vlakna i bio razgradivi
materijali ili uopšte, materijali koji se mogu
reciklirati.
Glavna svrha ambalaže je čuvanje proizvoda duže
vrijeme, često neophodno u slučaju transporta sa mjesta
proizvodnje do mjesta korištenja. Upravo zbog toga
lokalnim proizvodima nije potrebna ambalaža imajući
u vidu kraće rute transporta i generalno kraće vrijeme
konzumiranja od momenta kupovine.
Potrošači obično biraju upakovane proizvode iz
ljenosti. Ali zašto izabrati posudicu sa paradajzom,
umotanu u plastiku kada možete kupiti
nezapakovane u refuzi i čak, prilikom kupovine,
izabrati najbolje komade? Na kraju krajeva, kupujući
nezapakovane proizvode moguće je i uštedjeti
novac.
etichettagrande.indd 10
- Pored plastike, naučite da prepoznate
takozvane heterokompozite kao što su tetrapak,
vrste ambalaže koje su izrađene od različitih
materijala koji su zajedno složeni i kojih se jako
teško na kraju riješiti.
- Izbjegavajte proizvode upakovane u višeslojnu
ambalažu: na primjer, grickalice ili krekeri u
posebnim pakovanjima unutar kutija.
20
etichettagrande.indd 1
14/10/11 19:35
21
Kriterij za kupovinu
Više voća i povrća, više hrane od integralnog brašna, manje mesa i šećera,
raznovrsna ishrana – ovo su naši savjeti za zdravu, izbalansiranu ishranu.
Ali koji kriterij primjenjivati prilikom svakodnevne kupovine proizvoda?
U nastavku je kratak rezime faktora koje treba uzeti u obzir prilikom kupovine hrane:
- Uvijek dajte prednost sezonskim i lokalnim proizvodima;
- Otkrijte ponovo tradicionalne, lokalne proizvode;
- Budite sumnjičavi prema proizvodima sa predugačkim listama
sastojaka i nerazumljivim imenima;
- Izbjegavajte koliko je god moguće proizvode sa aditivima,
sredstvima za boju i konzervansima;
- Birajte proizvode koji imaju odgovarajuće informacije o
uzgoju i/ili tehnikama proizvodnje;
- Izbjegavajte nepotrebno pakovanje ili radije birajte
pakovanja od bio-razgrađujućih materijala ili materijala koji
se mogu reciklirati da bi ste uticali na smanjenje otpada;
- Kupujte samo ono što vam je potrebno da bi ste smanjili
otpad.
Co-funded by the European Union
This publication has been produced with the assistance of the European Union.
The contents of this publication are the sole responsibility of Slow Food and can in no way be taken
to reflect the views of the European Union.
This publication was developed as part of the activities of the project “4cities4dev”,
co-financed by the European Union.
Thanks to the contribution of the ESSEDRA project, this publication was adapted and set up in 8
different versions, so to adhere to the specific contexts of the countries of the Balkans and Turkey.
Pripremili: Jacopo Borazzo, Valeria Cometti, Martina Dotta, Serena Milano.
U suradnji sa: Elisa Bianco, Annalisa D’Onorio, Laura Drago, Francesca Farkas, Marina Mainardi,
Arianna Marengo, Michèle Mesmain, Cristiana Peano, Raffaella Ponzio, Piero Sardo.
Stručne savjetnice: Andrijana Kvesić i Aida Kebo
Grafika i slog: Alessia Paschetta
Ilustracije: Alice Lotti, Annamaria Piana
Prijevod na bosanski/hrvatski/srpski: Goran Krajinović
Tiskano na recikliranom papiru.
22
14-BOS
Download

MISLI ŠTA KUPUJEŠ!