broj 18 | jul 2014 | godina II
besplatan primjerak
AVGU
ST
EKSKLUZIVNO ZA BETTY
TEMA BROJA
CELULIT
Tijelo bez
narandžine
kore
Hidratacija
ZA MEKU
I GLATKU KOŽU
sport
KONJI SU ZA LJUBAV
POSjETILI SMO
ČARDAKLIJE
ANA
SOFRENOVIĆ
PEDIJATAR
Za dobar vid
vašeg djeteta
Moda
ČIPKA
Romantična
i ženstvena
PROBLEMI SA KIČMOM
Sjedenje uništava
stub tijela
Pressing
jednostavno rješenje za alergijske reakcije
Tokom ljetnih mjeseci se često
javljaju alergijske reakcije na koži i
sluznicama poput reakcija na ubod
insekata, alergijskog rinitisa i kontaktnih alergijskih reakcija.
Alergijska reakcija na ubod insekta
(komarci, grinje, buve) se manifestuje
lokalnom reakcijom na mjestu uboda
u vidu crvenila i čvorića. Kasnije
može nastati osip koji se širi i praćen
je intenzivnim svrabom. Obično se
javlja kod djece od druge do sedme
godine života.
Kontaktna alergijska rekacija
(alergijski dermatitis) nastaje usljed
kontakta kože sa supstancama koje
uzrokuju alergijsku reakciju. To su najčešće metali, dezinfekciona sredstva,
konzervansi, industrijska ulja, biljke
(jagorčevina,cvijeće, trave) i neki lijekovi. Na koži se pojavljuju mjehurići,
čvorići i crvenilo praćeni intenzivnim
svrabom. Ukoliko je kontakt sa ovim
supstancama duži ili se ponavlja, tada
mogu da nastanu hronične promjene
poput zadebljanja kože i ljuskanje.
Alergijski rinitis se manifestuje
svrabom u nosnicama, kihanjem i
curenjem bistrog sadržaja iz nosa.
Uglavnom je sezonskog karaktera.
Najčešće je izazvan alergenima koje
udišemo, kao što su polen trava,
korova i drveća. Često je udružen sa
crvenilom i suzenjem očiju (alergijski
konjunktivitis).
Lijek izbora kod sva tri oboljenja je
Pressing.
Pressing selektivno inhibira djelovanje
histamina, supstance koju tijelo oslobađa u sklopu alergijskog odgovora
i na taj način ublažava simptome
alergijske reakcije ili oboljenja.
Pressing je efikasan protiv tegoba kao
što su kihanje, curenje iz nosa i suzenje očiju. Smanjuje osjećaj svraba,
promjene na koži i skraćuje period
alergijskog reagovanja.Veoma dobro
se podnosi, a neželjeni efekti poput
pospanosti, glavobolje ili stomačnih
tegoba su rijetki i blagi.
Pressing djeluje brzo, samo jedna
tableta dnevno ublažava cijeli spektar
alergijskih oboljenja.
riječ farmaceuta
Osjećaj za mjeru
Ponudivši gostima kafu, profesor je otišao
do kuhinje i za par minuta se vratio sa
velikim bokalom kafe i cijelim asortimanom šolja – porcelanske, plastične, metalne, staklene, skupe, jeftine. Bilo ih je više
nego što je bilo studenata. Postavi ih sve
na sto i reče im da uzmu po šolju i da se
posluže kafom.
Kad je svaki od studenata imao u rukama
šolju sa kafom, profesor im reče: „Ako ste
primijetili, izabrali ste sve šolje koje su
bile skupocjene i finog izgleda, ostavljajući pritom na stolu one jeftine i obične.
Iako je normalno da želite ono najbolje, tu
ustvari i leži izvor vašeg stresa.
Budite sigurni da sama šolja ne daje kvalitet kafi. U većini slučajeva je samo skuplja
i ništa više. Sve što ste vi zapravo htjeli je
kafa, a ne šolja. Ali ipak ste svjesno birali
najbolje šolje i onda ste još počeli da gledate šolje koje su izabrali drugi.
su šolje. One su samo predmeti koji sadrže kafu, dok oblik, veličina ili cijena šolje
koju imamo ne definišu niti mijenjaju
kvalitet kafe tj. života koji živimo.”
Nedavno sam naišla na ovu priču i čitala sam je iznova i iznova i svaki put sam
bila oduševljena kako je stari profesor na
jednostavan, metaforičan i slikovit način
objasnio jednu tako složenu stvar, koja
uključuje i pitanje izbora i stanje duha i
čitav spektar potrošački nametnutih nam
potreba i životnih takmičenja.
Drugim riječima, u šumi predmeta, lako
izgubimo iz vida drvo suštine i osjećaj
za jednostavnost i mjeru, jer „šolja” iz
priče je samo ambalaža, pakovanje,
koje, kakvo god da jeste, ne može i
ne treba da zamijeni ili se pobrka sa
suštinom. Zato, razmislite o riječima
mudrog profesora.
Na meni ostaje samo da vam poručim: ne zaboravite svoju kafu i
uživajte u njoj, uz BETTY.
foto: A. Mihajlov
„Grupa bivših studenata, a sada vrlo
uspješnih poslovnih ljudi, sastala se sa
namjerom da posjeti svog omiljenog profesora sa univerziteta. Nedugo nakon što
su se pozdravili, studenti su kroz razgovor počeli da se žale na stres na poslu i u
životu uopšte.
A sada želim da razmislite o ovome: život
je kafa; poslovi, novac i status u društvu
4
10
14
16
20
27
impresum
Glavni i odgovorni urednik: mr ph N. Korizma | Izvršni urednik: J. Đokić | Urednik fotografije: A. Mihajlov | Šef redakcije: V. Knežević | Art direktor: Z. Tovirac
Stručni konsultanti: mr ph S. Miletić, T. Milić | Saradnici: D. Mrdić, dr spec. R. Kosić, prof. dr R. Jančić, D. Debić, V. Vujanac, I. Petrova, Z. Belčević, D. Đenadić, mr ph D. Goljić,
L. Begović, V. Knežević Ćosić, F. Miletić, K. Petkovska, V. Vujanac, Z. Mekterović , K. Vijatov, mr ph U. Čakar, I. Malešević, M. Girić, S. Kovijanić Dimić, mr ph J. Simonoski,
F. Mujkić, A. Vučković, M. Maličević
Izdavač: PHOENIX Group | Prepress: Articom | Marketing: [email protected] | Štampa: Atlantic bb, Jovana Bijelića bb, Banja Luka
Naslovna strana foto: M. Milovanović | Fotografije: Shutterstock, ako ne piše drugačije
Betty magazin je besplatni mjesečni časopis dostupan u svim apotekama koje podržavaju marketing koncept Betty u Bosni i Hercegovini. Svi podaci objavljeni u časopisu su
isključivo informativni i ni u kom slučaju ne mogu zamijeniti posjetu doktoru ili farmaceutu. Izdavač časopisa isključuje svaku odgovornost za direktnu ili indirektnu štetu koja
proizilazi ili bi mogla proizići korišćenjem sadržaja objavljenog u časopisu, kao i za bilo kakvu grešku ili propust u sadržaju. Prilikom objave oglasa u časopisu, oglašivači su obavezni poštovati odredbe Pravilnika o načinu oglašavanja lijekova i medicinskih sredstava, Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, kao i odredbe drugih propisa važećih
na području BiH. U skladu sa navedenim, izdavač časopisa isključuje svaku odgovornost za moguću štetu nastalu uslijed nepoštovanja navedenih odredbi od strane oglašivača.
Redakcija Betty magazina nije obavezna da vraća i odgovara na primljene rukopise, fotografije i internet poštu. Zabranjeno je reprodukovati i koristiti u komercijalne svrhe štampane sadržaje Betty magazina bez pismenog odobrenja izdavača, a sva autorska i izdavačka prava su zadržana.
zdravlje
www.betty.ba
Celulit
Za tijelo bez
narandžine
kore
I. Petrova
Celulit je posljedica poremećaja potkožne mikrocirkulacije, zbog
čega dolazi do slabljenja vezivnog tkiva i nagomilavanja toksina
i masnoće, čemu doprinosi i savremeni način života s puno
sjedenja i manjkom kretanja
Termin „celulit“ se naveliko pominje tek od
sedamdesetih godina prošlog vijeka, a odnosi
se na specifično, neestetsko raspoređivanje
masti u ženskom tijelu, koje izgledom podsjeća na narandžinu koru i najčešće se javlja
na butinama, listovima, zadnjici i stomaku.
4
BETTY magazin
avgust 2014.
žena i ne događa se samo osobama s prekomjernom težinom, nego i izrazito mršavima.
Najjednostavnije objašnjenje ovog neestetskog
deformiteta jeste da je riječ o posljedici poremećaja mikrocirkulacije potkožnog tkiva, zbog čega
se ispod kože nagomilavaju toksini i masnoće, a
vezivno tkivo slabi, čemu doprinosi i savremeni
način života s puno sjedenja i manjkom kretanja.
Dvije su najčešće škole mišljenja među medicinskim radnicima po pitanju celulita, pa
tako jedni smatraju da je riječ o bezopasnoj
Celulitom i načinima njegovog smanjivanja i
bolesti tkiva koja ničim ne narušava naše
uklanjanja bave se stručnjaci različitog profila, od
zdravlje, a drugi nalaze da je u pitanju
kozmetičara, fitnes trenera, do ljekara, estetskih
normalna pojava raspoređivanja masti
hirurga i farmaceuta. Svi oni
u ženskom tijelu, kojoj
se slažu da postoji široka
dosta doprinosi hormon
estrogen, čija je osobina Glavni saveznici u borbi protiv lepeza uzroka „narandžine
kore“, kao što su, na primjer,
da zadržava vodu u
celulita su kretanje, zdrava pušenje, konzumiranje alkoorganizmu. Međutim,
hola, stres, nepravilna ishraima i onih stručnjaka
hrana, unošenje tečnosti,
na, manjak fizičke aktivnosti,
koji javljanje celulita
nedovoljan unos tečnosti, četumače „akcijom“
vježbanje
i
masaže
ste promjene tjelesne težine,
organizma koji se trudi
pa čak i tijesna odjeća. Ovom
da zadržane toksine
spisku treba dodati i nasljedni faktor, iako neki
što više udalji od vitalnih organa, pa ih
stručnjaci tvrde da je genetika samo „izgovor“ za
smješta na periferiju, ispod površinskih
celulit, koji zapravo izazivaju nezdrave životne
slojeva kože.
navike.
Bilo kako bilo, preko 80 odsto žena pati
No, celulit ne nastaje preko noći, već je njegov
od celulita, najćešće u periodima hormonskih oscilacija kao što su pubertet,
razvoj podijeljen u tri faze, od kojih je prva ona
trudnoća ili menopauza, kada izgled
kada se deformitet vidi tek kada se koža stegne
„narandžine kore“ može da se pojavi
prstima, pa se pojave sitne kvržice i udubljenja. U
i na vratu i rukama. Drugim riječima,
drugoj fazi masne ćelije formiraju jasno vidljiva
celulit „napada“ žene svih godina, od
ispupčenja i bez stezanja kože, koja je postala
sasvim mladih djevojaka do starijih
opuštenija. U trećoj fazi koža je izgubila još elas-
zdravlje
zdravlje
www.betty.ba
Kako nastaje celulit
Ako isključimo genetski faktor, celulit je posljedica loših navika i reakcija
organizma na dnevno „trovanje”, statičnost i nedostatak fizičke aktivnosti
Usred atrofije mišića i nakupljanja masnoća
ispod kože, napadnuti dijelovi tijela dobijaju izgled izbočina i udubljenja, koja se
nazivaju “narandžinom korom”.
Do atrofije mišića dolazi kada sloj mišića
postane previše slab i nedefinisan, pa
se odvaja od kože. Ovo odvajanje otvara
prostor za naslage masti, koje se gomilaju
odmah ispod kože.
Propada i vezivno tkivo, a koža se opušta
jer je kolagen i elastin ne zatežu ravnomjerno. Potkožno masno tkivo se uvećava i
penje ka površini kože, a ogrubjela vlakna
kolagena povlače kožu na dolje. Navedeni
efekti stvaraju utisak neravnina, ili „narandžine kore”.
Vezivno tkivo nakon 25. godine dodatno gubi kolagen, pa se problem celulita
uvećava. U petoj deceniji koža dodatno gubi
tonus i postaje opuštena, plus žene u tim
godinama gube i mišićnu masu na račun
masnog tkiva.
Smatra se da postoje četiri stadijuma
celulita, prvi, edematozni, kada se zadržava
tečnost u tkivima, drugi, fibrozni, koji karakterišu masni čvorići jer je vezivno tkivo
izgubilo elastičnost, treći, sklerozni, koji se
prepoznaje po čvorovima čije se dimenzije
uvećavaju, i četvrti, kada mogu da se pojave
hematomi, a čvorovi su bolni na dodir.
Obavezne namirnice
Nutricionisti pored smanjenog unosa soli predlažu i listu obaveznih namirnica koje treba konzumirati
u borbi protiv celulita, na kojoj su: banane, kruške, borovnice, ananas, sjemenke suncokreta, ječam,
ovsene pahuljice, đumbir, jaja, ruzmarin, kelj, brokoli , kupus, raštan, bijeli luk, list repe i maslačak
Voće
Banane poboljšavaju protok krvi u tijelu
i spadaju u namirnice sa najvećim odnosom natrijuma i kalijuma, pa se smatraju
odličnom užinom za žene koje pate od
celulita, jer natrijum omogućava bolje
hidriranje tijela. Poznato je i da banane
poboljšavaju protok krvi u tijelu.
Kruške sadrže pektin koji pomaže u izbacivanju štetnih materija, kao i visok nivo
joda koji je dobar antioksidant i neophodan za pravilno funkcionisanje štitne
žlijezde, koja je ključna u kontroli trošenja
energije tokom odmaranja. Nedostatak
joda može da dovede do usporene aktivnosti štitne žlijezde, što opet može da
rezultira povećanjem tjelesne težine.
Borovnice su, kao i kruške, poznati
antioksidant, bogate su C vitaminom, a
divlje imaju i visok nivo E vitamina, pa
se preporučuju u anticelulit terapiji, jer
neutrališu one enzime koji uništavaju
vezivno tkivo.
Ananas sadrži mnogo vitamina C, kalijum,
te enzim bromelain koji pomaže kod varenja proteina i u čišćenju krvnih sudova
od viška taloga.
Sjemenke
Sjemenke suncokreta, bogate
vitaminima E i B6, kalijumom i
cinkom, tope celulit. Takođe, dobar
su izvor selena (jedna šolja sjemenki suncokreta obezbjeđuje oko
trećinu preporučenog dnevnog
unosa ovog minerala). Vitamin B6
je važan za apsorpciju cinka, koji
je saveznik u borbi protiv celulita, jer jača
i regeneriše vezivno tkivo, te je prirodan
diuretik, dakle izbacuje višak vode i smanjuje nadutost.
Ječam je odličan za skidanje viška kilograma i celulita. Ima malo kalorija i od svih
žitarica najniži glikemijski indeks (GI).
Inače, žitarice s visokim GI brzo se razgrađuju u organizmu, a u krvi povećavaju količinu glukoze koja opet aktivira pankreas,
koji oslobađa veću količinu insulina, koja
povećava skladištenje masnoće u tijelu.
Poznato je i da namirnice koje imaju nizak GI umanjuju osjećaj gladi, pa nas štite
od prejedanja.
Ovsena kaša za doručak je odlična, jer
je ovas izvor vitamina B, cinka, proteina
i vlakana, koja u organima za varenje
formiraju gel, koji pomaže u izbacivanju
štetnih materija i toksina koji su ključni
kod stvaranja celulita.
Začini
Đumbir smanjuje apetit, ubrzava metabolizam i cirkulaciju i tako pomaže u
gubljenju kilograma. Najbolji je u svježem
obliku.
Ruzmarin poboljšava cirkulaciju, pomaže
kod varenja masti i otklanja nečistoće
koje se zadržavaju ispod kože. Sadrži i
kiselinu koja organizam štiti od slobodnih radikala, te supstance koje ćelije čine
elastičnijim, a kapilare jačim.
Povrće
Kelj je odličan u borbi protiv celulita jer je
bogat vitaminom C, kalijumom i kalcijumom, a sadrži i supstance koje vezuju
kalcijum iz drugih namirnica.
Bijeli luk je veoma dobar u prevenciji
prekomjernog gojenja, ima sposobnost
da uništava masne naslage u organizmu i
ubrza metabolizam.
Brokoli je odličan u borbi protiv celulita
jer sadrži lipoinsku kiselinu koja pomaže
u prevenciji stvrdnjavanja kolagena, ima
puno vitamina C, dobar je izvor dijetetskih vlakana i najveći je nemliječni izvor
kalcijuma, koji je ključan u borbi protiv
celulita.
Paradajz je veoma bogat likopenom, koji
čuva prirodni kolagen u tijelu i sprječava
njegovo pucanje.
Jaja
Bjelance je odličan izvor proteina, a
ima veoma malo kalorija. Žumance
ima mnogo više kalorija, masti i holesterola, ali je bogato i veoma važnim
vitaminima i mineralima poput joda,
cinka, gvožđa, vitamina A, D, E i B12.
avgust 2014.
BETTY magazin
5
zdravlje
www.betty.ba
tičnosti i zaista izgleda kao kora od narandže. U potkožnom tkivu ima još više kvržica
nego u prvoj i drugoj fazi, a neke mogu da
budu i bolne na dodir.
Svi stručnjaci koji se bave ovom nemilom
pojavom na tijelu, slažu se da ne treba
čekati posljednju fazu i bolove, već bitku
protiv celulita treba započeti što prije, prije
svega mijenjanjem životnih navika koje mu
pogoduju. Jedno od ključnih pitanja je „šta
treba da jedemo” i koje su to namirnice koje
su naši saveznici u borbi protiv celulita.
Ne treba zaboraviti ni čarobnu formulu
konzumiranja dvije litre tečnosti na dan, kao
ni da se hidratacija organizma radi i preko
hrane bogate vodom, poput lubenica, dinja,
zelene salate i krastavaca, koje sprječavaju
nastanak masnih naslaga.
Kozmetičari tvrde da u svaki anticelulit
program treba obavezno uključiti i različitu
vrstu piling-pakovanja, počev od najjednostavnijeg miksa ulja i šećera, koje treba pomiješati u srazmjeri 3:1 pa masirati napadnute dijelove tijela. Od ulja će koža postati
glatka, a šećer će da eliminiše dio mrtvih
ćelija kože. Pakovanje može da se napravi i
od taloga od kafe, a trik je da preko taloga od
kafe, koji ste nanijeli na celulitna mjesta, stavite prvo gazu, a preko gaze plastičnu foliju,
držite oblogu pola sata, pa isperete vodom.
Tijelo se može masirati i smjesom jabukovog sirćeta i ulja u srazmjeri 1:3, ujutro i
uveče. Dobar lijek protiv celulita su i pire od
paradajza i med, koje treba dobro utrljati u
kožu, držati pola sata, pa isprati, a koriste se
i kreme na bazi bršljana, kafe, algi.
Međutim, ono što uvijek treba imati na umu
jeste da nedovoljno kretanje i dugotrajno
sjedenje slabe cirkulaciju i limfnu drenažu,
što je Eldorado za pojavu celulita, pa se zato
i kaže da nema dobrog anticelulit programa, bez uključivanja jedne ili više fizičkih
aktivnosti, poput šetanja, plesanja, plivanja,
joge, akvabika.
Masaža i detoksikacija
Bitno je da manuelnu masažu sprovodi fizioterapeut ili profesionalni maser,
jer je celulit smješten tri do pet milimetara ispod kože, pa pritisak mora da
bude pravilan, jer kod nestručne masaže pucaju kapilari i mogu da se jave
modrice i podlivi
Da bi se celulit eliminisao, potrebno
je prije svega promijeniti način života
i nezdrave navike zamijeniti zdravim.
Masni depoi zarobljeni u fibroznim
pregradama, nažalost, mogu da budu
otporni na razgradnju, čak i kad smo
na dijeti, ili vježbamo, pa su zato
veoma važne i anticelulit masaže (uz
konzumiranje većih količina tečnosti),
koje pospješuju drenažu i detoksikaciju organizma. Masažama se ubrzava
cirkulacija krvi i limfe, što opet ubrzava razmjenu materija u organizmu
i izbacivanje toksina, koje su jedan od
uzroka celulita.
Međutim, veoma je bitno da manuelnu masažu sprovodi fizioterapeut
ili profesionalni maser, jer je celulit
smješten ispod kože na dubini od tri
do pet milimetara, pa pritisak mora da
bude pravilan, jer u suprotnom, kod
nestručne masaže može da se dogodi
da popucaju kapilari, ili da dođe do
pojava modrica i podliva. Na tržištu
postoji i bogata paleta anticelulit krema i gelova, koji daju dobre rezultate.
Eliminacija celulita je dugoročan
proces, pa se treba naoružati strpljenjem i imati jaku volju u borbi s ovim
neestetskim deformitetom.
Iako se smatra da su genetski faktori, odnosno naslijeđena sklonost ka
formiranju celulita jedan od uzroka, ne
treba se predavati, jer savremeni način
života, od brze hrane do nekretanja,
jeste glavni uzrok, a to je već nešto s
čime možemo da se uhvatimo u koštac.
LPG program
Zdrav način života je presudan u borbi protiv celulita, a jedan od medicinski priznatih i
efikasnih metoda je korištenje LPG aparata, te radiotalasi, kavitacija, gipsane bermude itd.
LPG aparat nema nikakve veze s elektrostimulacijom, već djeluje po principu
mehaničke i pneumo masaže, koja funkcioniše pomoću dva motorizovana valjka
koja se okreću oko svoje ose i resorpcione sonde koja je umetnuta između njih
i radi po principu negativnog pritiska
(vakuum).
Aparatom uvijek upravlja edukovani terapeut, a sprava pomaže u stvaranju novog
sklada vezivnog tkiva, povećava protok
krvi i limfe, čime se odstranjuje metabolički otpad. Drugim riječima, zadatak LPG
metode je da poveća lokalnu mikrocirkulaciju i vrati vezivno tkivo u stanje prije
nastanka celulita.
Termin celulit su prvi put upotrijebili spa centri i saloni ljepote oko 1920. godine kako bi promovisali svoje usluge. U engleskom
jeziku termin se aktivno koristi od kasnih šezdesetih kada je modni magazin Vog objavio: „Kao migrirajuća riba, riječ celulit je
iznenada prešla Atlantik“. Njegovo do tada problematično postojanje su ljekari označili kao sasvim normalno stanje primijećeno
kod većine pripadnica ljepšeg pola. Na osnovu skorih istraživanja, a na sreću svih zabrinutih žena svijeta, celulit se smatra normalnom pojavom više nego poremećajem i neprijatnošću.
6
BETTY magazin
avgust 2014.
kozmetika
www.betty.ba
Hidratacija
ZA MEKU I
ELASTIČNU
KOŽU
Dobro hidrirana koža lako se prepoznaje, ona izgleda
svježe i čvrsto, za razliku od suhe i dehidrirane, koja
djeluje blijedo, osjetljiva je i sklona boranju
J. Đokić
Voda pomaže tijelu da eliminiše toksine,
koža postaje i ostaje meka i elastična,
upije nutrijente i održava pH ravnotežu,
plus se ublažavaju negativne posljedice
ona čini 70 posto ljudskog organizma, pa starenja.
je bitan faktor i za očuvanje lijepe i zdrave kože, tog najvećeg čovjekovog organa, Posljedice manjka vode su višestruke:
koji je kao omotač
vezivno tkivo slabi,
tijela u direktnom
popuštaju i vlakna
Suha koža treba hidratantne
kontaktu sa spoljnom
kolagena i elastina,
preparate bazirane na masnoći, da
sredinom.
pa koža gubi tonus i
postane meka i nezategnuta.
fleksibilnost i postaje
Najvažniji korak u
opuštena, naborana
Normalna koža ima izbalansiran
odnos vode i masnoće, pa se
procesu njege kože je
i beživotna. Dobro
preporučuju preparati na bazi vode,
hidratacija, zato što
hidrirana koža lako
koji sadrže lagana ulja.
njena zategnutost i
se prepoznaje. Ona
elastičnost zavise od
izgleda svježe i
Masna i kombinovana koža traži
prisustva i količine
čvrsto, za razliku od
bezmasne formule od sintetičkih
vode u potkožnom tkisuhe, koja djeluje
hemikalija i hidratantne na bazi
vu. Dodavanjem vlage
blijedo i osjetljiva je,
vode, koji ne zapušavaju pore.
na kožu, mi pomažesklona boranju.
mo da se njen tonus i
Osjetljiva koža se tretira hidratantnim preparatima koji ne sadrži
fleksibilnost očuvaju.
Savremeni kozmetički
mirise ni vještačke boje.
Hidrirajući proizvodi
preparati za hidrataciju mogu da sadrže
grade kremasti štit
Izuzetno suha i zrela koža zahtiprirodne ovlaživače
između kože i spojeva dodatnu hidrataciju, hranljiva
ljašnje okoline i na taj
kože - aloju, alge,
ulja, guste kreme i balzame koji ponačin zadržavaju vodu
ceramide, esencijalne
mažu da se koža nahrani, ujednači
u epidermisu.
masne kiseline i antii bude glatka.
oksidante (vitamin C i
E), te vodene lipozoU tom procesu od
me koji dubinski
velike pomoći je i
hidriraju kožu. Dobro
masnoća, prirodni
odabran hidratantni
zaštitni mehanizam
preparat popravlja izgled i zdravlje kože,
koji sprječava da sa površine kože ispari
ublažava sitnije bore, ali i štiti kožu od
vlaga. S tim u vezi postoji zabluda da
zagađenja iz okruženja, prljavštine, te
masnoj koži ne treba dodatna hidratacija. Tek sa odgovarajućom hidratacijom
nepovoljnih klimatskih uslova.
Dovoljna vlažnost kože održava se na
dva načina. Prvi je unošenjem tečnosti
u organizam (dva litra tečnosti na dan),
a drugi kremama za lice i losionima za
tijelo. U prvom slučaju treba reći da se
kafa i gazirani sokovi ne računaju jer
su diuretik, a u drugom da treba voditi
računa da losioni koji sadrže alkohol
isušuju kožu.
Dva su osnovna tipa hidratantnih krema.
Prve su emulzije sa ovlaživačima poput
glicerina, koji privlači vodu, druge su
one koje formiraju zaštitni sloj koji zadržava vodu na površini kože, odnosno
vezuju vlagu, pa se koža manje suši.
Suštinska razlika ova dva tipa preparata
je u odnosu vode i masnoće u njihovom
sadržaju.
Ako nakon nanošenja kreme imate osjećaj topline na koži, onda je u njoj veći
procenat masti, a ako vas hladi, onda je
veći procenat vode. Hidratantni preparati na bazi mineralnih ulja vrlo su dobri u
zadržavanju vlage na koži, ali im je mana
što mogu da zapuše pore. S druge strane,
preparati koji sadrže ureu, glikolnu i
mliječnu kiselinu zadržavaju vlagu i
preporučuju se za suhu kožu.
Da biste znali koji vam tip hidratantne
kreme najbolje odgovara, morate da
odredite da li vam je koža suha, masna,
normalna, kombinovana, osjetljiva, ili
pak izuzetno suha.
avgust 2014.
BETTY magazin
7
zanimljivosti
zanimljivosti
www.betty.ba
Zašto trepćemo?
Štetno crveno meso
Očni kapci su naši prirodni, automatski
brisači. Sastoje se od slojeva kože, a dižu
se i spuštaju kao posljedica grčenja malih
mišića i to brzo toliko da nam ne ometaju
vid. Trepavice su kratke dlačice koje se
nalaze na rubu svakog kapka. Njihov jedini
zadatak je da zaustavljaju prašinu, dok
obrve preusmjeravaju kišu i znoj u stranu.
U toku života trepnemo oko 250 miliona
puta, što znači da se treptaj dešava na
svakih šest sekundi. Glavna uloga treptaja
jeste prirodno podmazivanje i ispiranje očiju. Na rubu svakog kapka postoji dvadeset
do trideset sitnih lojnih žlijezda sa otvorima
između trepavica. Svaki put kada se
kapci zatvore, ove žlijezde izluče vrlo malo
tečnosti, sasvim dovoljno da podmažu rub
i da održe oko vlažnim. Kapak tu tečnost
razmaže preko oka, tako da možemo reći i
da pri svakom treptaju pomalo zaplačemo.
Časopis „Archives of Internal Medicine“ objavio je studiju „Konzumacija
crvenog mesa i smrtnost“, u kojoj su
naučnici analizirali prehrambene navike i zdravstvene kartone oko 110.000
muškaraca i žena tokom više od 20
godina i zaključili da je svako crveno
meso loše za čovjekovo zdravlje.
Istraživači Škole za javno zdravlje na
Harvardu, u saradnji sa naučnicima iz
drugih medicinskih institucija, izračunali su da bi zamjenom samo jedne
porcije crvenog mesa (oko 75 grama)
drugom hranom (živinsko meso, riba,
sočivo, grah, mliječni proizvodi, žitarice), smrtnost bila manja za sedam do
19 posto. Oni kažu da bi devet posto
smrtnih slučajeva muškaraca i osam
posto žena, moglo biti spriječeno da
su u prosjeku dnevno jeli manje od 40
grama crvenog mesa.
Sve bebine supermoći
Iako naizgled bespomoćne i zavisne od roditelja, bebe su bića koja imaju nekoliko supermoći koje nestaju između četvrte i šeste godine života. Naime,
dok ne razviju mogućnost govora, kako tvrde naučnici, bebe imaju mogućnost čitanja misli. Osjetljive su na promjene oko njih, pa tako primjećuju
vaše (ne)raspoloženje čak i kada vam ne vide lice. Istraživanje sprovedeno
na Univerzitetu Birgam Jang pokazalo je da bebe čak mogu razumjeti pse.
Iako prije toga nikad nisu vidjele psa, svaka beba je uspjela da spoji sliku psa
sa odgovarajućim lavežom (radost, strah, uzbuđenje). I ne samo to. Bebe
stare šest mjeseci mogu da razlikuju primjerke iste vrste životinja, pa su tako
bebe koje su učestvovale u istraživanju sprovedenom na Univerzitetu Šefild
uspjele da razlikuju više majmuna, dok su one mlađe razlikovale samo slike
različitih ljudi. Takođe, bebe stare samo nekoliko dana uspješno razlikuju
maternji od stranog jezika.
8
Ljutnja smanjuje strah
Hrast od 700 godina
Uprkos tome što su faktori stresa, ljutnja
i bijes imaju i svoju pozitivnu primjenu.
Naime, stanje straha javlja se kao posljedica smjenjivanja poznatih unutrašnjih
slika, dok se ljutnja manifestuje najviše
kroz riječi. Tako osobe koje lako sebe
dovedu u stanje bijesa, mogu verbalizovati svoje strahove i time ih lakše razgraditi i razumjeti. Posebno „preplašeni“
pacijenti koji su učestvovali u istraživanju na Univerzitetu u Fejervilu, pokazali
su odlične sposobnosti pamćenja u
slikama, dok su oni skloniji ljutnji
pokazali neosjetljivost na
strah. Naučnici su zaključili
da dugoročne posljedice
ljutnje i bijesa imaju i
funkciju zaštite od racionalnih, ali i iracionalnih
strahova.
Biljke drvenastih stabljika
su najdugovječnije, pa
tako stablo breze može
da živi od 100 do 120 godina, hrast od 500 do 700
godina, a kedar, kesten i
čempres među kojima ima
„staraca” od preko hiljadu
godina, a neki primjerci
i do nevjerovatnih 3000
godina. Rekorderi među
ovim Metuzalemima su
divovska sekvoja, stara više
od 4000 godina i jedna
vrsta bora (Pinus aristata)
iz Sjeverne Amerike među
kojima su nađeni primjerci
stari više od 4600 godina.
BETTY magazin
avgust 2014.
zdravlje
www.betty.ba
NA PUT SA PROŠIRENIM VENAMA
mr ph. Z. Jusupović
Djelotvoran venoterapeutik efikasno uklanja bol kod proširenih vena uz ugodan
osjećaj hlađenja, smanjuje osjećaj napetosti i simptome upale
Proširene vene su odavno poznat i u
današnje vrijeme čest zdravstveni problem koji je prisutan kod velikog broja
ljudi. Procjenju se da 10 do 20% svjetske
populacije ima probleme sa proširenim
venama, a žene četiri puta češće nego
muškarci.
Proširene vene nogu nastaju zbog otežanog i usporenog oticanja krvi iz krvnih
sudova donjih ekstremiteta prema srcu,
zbog čega nastaje produženo zadržavanje
krvi u velikim venama nogu, jer sila gravitacije vuče krv prema dole. Nakupljanje
krvi u venama nogu uzrokuje njihovo
postepeno proširenje što uz poremećenu
funkciju venskih zalistaka (koji učestvuju u potiskivanju krvi iz vena prema
srcu) stvara jedan začarani krug u kojem
zadržavanje krvi u venama uzrokuje sve
slabiju funkciju venskih zalistaka, a sve
slabiji zalisci uzrokuju zaostajanje sve više
krvi u venama.
Proširene vene se u 60-70% slučajeva
nasljeđuju. Kombinacija nasljeđa i riziko
faktora određuju razvoj bolesti i težinu
kliniče slike. Od riziko faktora se izdvajaju: spol (uticaj ženskih spolnih hormona
na razvoj bolesti), trudnoća, upotreba
oralnih kontraceptiva i hormonske
nadomjesne terapije, gojaznost, bavljenje
određenim zanimanjima koja su vezana
za duže stajanje ili sjedenje, boravak u
pregrijanim prostorijama, pretjerano
korištenje toplih kupki.
Sama bolest prolazi kroz nekoliko
razvojnih stadija počevši od pojave
proširenih kapilara poput mreže
do pojave rana koje ne zarastaju, a sve je
praćeno otocima (edemima), svrbežom,
osjećajem težine, umora i bola u nogama
koji se pojačavaju tokom dana, a ležanjem
se smiruju.
simptome kao što su umorne i teške noge,
bolovi i grčevi u potkoljenicama, peckanje
i svrbež.
Preporučuje se i svakodnevno umjereno
vježbanje (šetnja, vožnja bicikla, lagano trčanje). Ukoliko se radi o gojaznim
osobama potrebno je reducirati tjelesnu
težinu.
U svrhu prevencije nastanka proširenih
vena, te za otklanjanje bola i umora u nogama, preporučuje se primjena Venosan
gela. Venosan gel je snažan i djelotvoran
venoterapeutik koji efikasno uklanja bol
kod proširenih vena uz ugodan osjećaj
hlađenja, smanjuje osjećaj napetosti i
simptome upale, a primjenjuje se jednostavno, nanošenjem u tankim slojevima
više puta dnevno na bolna i otečena
mjesta.
Kada je riječ o proširenim venama, prevencija je od velike važnosti jer sama sklonost odnosno nasljeđe bez riziko faktora
neće dovesti do nastanka bolesti. Promjena životnog stila može značajno uticati
na razvoj i tok bolesti. U tom je smislu
potrebno što više izbjegavati dugotrajno
stajanje na istom mjestu kao i sjedenje.
Problem proširenih vena dolaskom ljeta,
postaje izraženiji u estetskom smislu, jer
modni stil nošenja laganije odjeće koju dio
ženske populacije prakticira ljeti, otkriva
i čini vidljivijim vijugavo proširene vene
nogu ili izražene kapilare koje su često
početna faza proširenih vena.
Toplina pogoduje dodatnom širenju venskih krvnih sudova, te stoga može pojačati
Zbog toga se tokom ljeta savjetuje: ne
izlagati noge suncu, izbjegavati tople i
vlažne prostorije, odmarati sa nogama u
podignutom položaju, kretati se jer mišići
svojim stezanjem potiskuju krv, masirati
noge ili ih tuširati hladnom vodom. Tokom putovanja savjetuje se nošenje kompresivnih čarapa, česta promjena položaja
kako bi se prevenirao nastanak tromba te
dobra hidracija.
Venosan trenutno ublažava tegobe kod
proširenih vena i umornih nogu te se
preporučuje kod svih stanja sa poremećenom venskom cirkulacijom, a posebno
kod sindroma umornih nogu koji je usko
vezan za prirodu posla.
Venosan uz heparin i esencijalne fosfolipide sadrži i ekstrakt divljeg kestena koji
tonizira krvne sudove, normalizuje permeabilitet krvnih sudova, pospješuje
kapilarni protok i cirkulaciju limfe
te protok venske krvi.
avgust 2014.
BETTY magazin
9
BETTY intervju
www.betty.ba
ANA SOFRENOVIĆ
ODMARAM SE
DOK ŠUTIM
Dalibor Mrdić
foto: M. Milovanović
Ona je u isto vrijeme glumica, reditelj,
pjevačica, majka dvije djevojčice.
Voli da putuje, jer su putovanja njen
spiritus movens. Sa druge strane, voli
da se odmara u tišini. Sjećamo je se iz
klasika „Ubistvo sa predumišljajem”,
„Balkanska pravila”, „Nebeska udica”.
Naslovnu temu iz filma „Kaži zašto
me ostavi” pjeva upravo ona. Ekskluzivno za BETTY - Ana Sofrenović...
10
BETTY magazin
avgust 2014.
BETTY intervju
www.betty.ba
BETTY: Gdje je trenutna adresa Ane
Sofrenović? Bili ste u Beogradu, potom
u Londonu, onda ponovo u Beogradu,
potom u SAD...
Tu sam, u Beogradu posljednjih desetak
godina, ali se dosta krećem. Nekako je taj
moj boravak u Londonu povukao jednu nit
i shvatila sam da je izmještanje ključno.
Nedavno je bila jedna konferencija u Beogradu na temu kreativne Evrope i nekih
novih fondova vezanih za kulturu i jedna
od prvih stavki bila je mobilnost. Tamo
smatraju da umjetnici neće samo birati,
odnosno ne birati da se kreću, već smatraju da će biti potpuno integralni dio umjetničkog poziva bilo koje vrste - kretanje.
I to širom svijeta. Tako da sam ja, eto, sa
tim krenula nešto ranije, prosto sam imala
želju, jer imam dosta raznih interesovanja,
da ih probam sve razviti. Zbog onoga što
smo svi u regionu prošli ovdje je jako teško
umjetniku da se odredi gdje se nalazi sa
svojom sposobnošću, sa svojim zanatom,
jer su nam se svima smanjili prostori u
kojima smo djelovali i to ne malo, nego
malo više. Sad se to mijenja, ponovo integriše i to je ono što je sjajno. Ja sam imala
potrebu da izađem na tu malo veću scenu,
da - ne mogu da kažem odmjerim snage,
jer to zvuči više sportski, nego da vidim
gdje sam i da naučim nešto, te da vidim šta
tu ja mogu da dam. To je bio neki motiv za
moje migracije.
BETTY: Koliko su engleski korijeni imali
uticaja na odabir Londona, kao jedne od
destinacija ka kojoj ste se zaputili?
Iako mi je Beograd mnogo bliskiji, mnogo ga bolje poznajem, London mi je bio
sljedeći zbor, ali i opaka škola, jer to nije
bilo nimalo slatko iskustvo u tom periodu
poslije 1999. godine. Međutim, London je
i jedna fantastična škola i to je nesumnjivo
grad koji vas ne prihvata lako, ali vam vrlo
brzo pokaže od kog ste materijala. Tamo je
velika konkurencija bilo čime da se bavite,
to je vrlo snažan grad, čak i više nego
snažan za zemlju kojoj pripada, vrlo prometan, vrlo dinamičan, a opet ima jednu
težinu te stare Engleske. London me je u
pravom smislu vratio na one neke početke,
tamo sam mnoge stvari započela od starta.
BETTY: Za tri godine, koliko ste bili tamo,
snimili ste par zapaženih projekata...
Moram priznati da su nam glumci odande rekli - Vi niste svjesni koliko ste zapravo puno radili. Jer, tamo je neki prosječan
period probijanja na scenu deset godina.
A mi smo bili samo tri. Ja sam uglavnom
radila televizijske projekte, TV filmove i
TV serije, neke dnevne, ali i neke večernje,
koje su mi bile draže, a uspjela sam da
uradim i jedan kratki film sa Vesnom Kudić
koja je još 90-tih otišla u London i završila
Nacionalnu filmsku školu sa sjajnim uspjehom. Pred sam povratak iz Londona sa
kostimografkinjom iz Beograda Jelisavetom Tatić uradila sam autorsku predstavu
koja je predstavljala njen magistarski rad.
To je moja prva autorska predstava.
BETTY: Poslije Londona slijedi Vaš
odlazak u SAD, ali čini mi se, više zbog
muzike, nego zbog filma?
Da, više zbog muzike. Naime, u SAD sam
se okrenula istraživanju glasa, inspirisana
radom kompozitorke Meredit Monk, potom preko drugih radionica širom svijeta.
U Njujorku sam zapravo dobila podršku u
vidu stipendije koja je trajala dva mjeseca. Sve se to desilo na osnovu predstave
„Koda", koju sam radila u Beogradu 2008.
godine, u koprodukciji „Jugokoncerta" i
Pozorišta na Terazijama. Nakon te stipendije dobila sam i grant za rad na projektu u
saradnji sa Piterom Š� išolijem, njujorškim
koreografom i vokalistom.
BETTY: Kod nas bi nešto tako smatrali
eksperimentom...
I tamo to posmatraju kao eksperiment,
samo sa manjim iznenađenjem, nego
ovdje. To jeste bila jedna vrsta istraživačkog rada i ono što je meni bilo posebno
zanimljivo jeste ta njihova multimedijalna
scena. Vidim da se nešto slično ubrzano
razvija i u Sloveniji i Hrvatskoj, pa i kod
nas. Sa Njujorkom je počeo taj neki moj paralelni život, jer mene u Njujorku ne znaju
po stvarima po kojima me znaju ovdje,
tako da tamo, nakon osmočasovnog leta,
postajem drugačiji umjetnik od onog koji
sam u Beogradu. Poželjela sam se da ta dva
života integrišem u jedan i na tome radim
posljednjih par godina.
BETTY: Vi ste neko ko je razbio predrasude da glumci sa ovih prostora u inostranim filmovima glume uglavnom Ruse i
Balkance…
Da, uspjela sam malo pobjeći iz te fioke
koja je i mene kačila. U Engleskoj mi je pravio problem i taj moj engleski akcenat koji
je dosta dobar, jer sam na kastinge išla kao
-vić, Beograđanka, i nudili su mi te vrste
uloga, tako kada se pojavim i zvučim kao
oni, nisam im ličila na ono što oni traže.
Engleska filmska škola voli realizam, trudi
se da glumci i njihovo privatno porijeklo,
izgled i govor, budu što sličniji onome što
igraju. Tako da sam ja tamo bila u jednoj
vrsti kasting vakuuma. A i brzo sam postala svjesna da ljudi koji se paralelno bave
sa više stvari su uvijek kompleksniji za
odabir u jednoj liniji industrije. Za mene je
ovaj trenutak u umjetnosti, u kome se sve
granice brišu vrlo povoljan, jer sve manje
moram da objašnjavam.
BETTY: S nestrpljenjem očekujemo film
„Dječaci iz ulice Marksa i Engelsa". Kakva
su Vaša očekivanja od ovog filmskog
ostvarenja?
Scenario tog filma je jako dobar i snimanje je bilo u nevjerovatnim uslovima,
sa takvom količinom entuzijazma, da ja ne
mogu da vjerujem da iz toga može izaći loš
film. Reditelj filma Nikola Vukčević je jasno
znao šta hoće, umio da radi u ekstremno
teškim uslovima, već dvije godine pokušava da taj film dođe do publike i nadam
se da će mu se ta želja ostvariti. Vjerovali
ili ne, ni ja još uvijek nisam vidjela film i
imam tremu pred njegovu premijeru. Priča
je nesumnjivo snažna i drago mi je što u
njemu igraju glumci iz Crne Gore, Srbije,
BiH i Hrvatske. Posebno mi je drago da nije
priča o regionu, nego baš o Podgorici i 90im godinama prošlog vijeka, mislim da je
taj prostor prikazan na jedan način na koji
nije navikao da bude prikazan. Jedno sam
sigurna - biće to film na koji će crnogorska
kinematografija biti ponosna. Tamo se ljudi zaista trude da imaju kinematografiju,
ne nedostaje im glumaca, talenata, želje,
samo fali novca.
BETTY: Aktuelna filmska priča u kojoj
glumite je i „Doktor Rej i đavoli"...
Da, to je posljednji film Dinka Tucakovića, koji će kod mene uvijek imati jedno posebno mjesto. I ovo ostvarenje se dogodilo
uprkos mnogim izazovima i problemima.
avgust 2014.
BETTY magazin
11
BETTY intervju
Bilo je to jedno od najneobičnijih snimanja
na kojima sam učestvovala. Ono što najviše
pamtim odatle je rad sa Polom Marejem,
glavnim glumcem u filmu koji je igrao Reja
i sa Dinkom, naravno, koji je bio jedan od
najvećih zaljubljenika u filmsku umjetnost,
kojeg sam ja poznavala.
BETTY: Snimate li nešto novo ovih dana?
Na čemu radite?
Trenutno su mi prioritet moji autorski projekti. Ovog ljeta posvećena sam
pripremi i pronalaženju trenutka, prostora
i podrške za ono što sam započela u svom
radu, jer sam se dugo godina edukovala,
dugo godina istraživala i nekako sad imam
želju da ta svoja saznanja pretvorim u
predstave i koncerte, odnosno događaje
koji su kombinacija i filma i pozorišta i
muzike. Radujem se trenutku kada ljudi
više neće pitati šta dolaze da gledaju, nego
će doći da gledaju događaj, šta god to bilo.
Mislim da se taj trenutak već i dešava.
BETTY: Koliko ste danas aktivni na tom
muzičkom polju?
Uskoro slijedi nastavak onoga što sam
započela na 29. džez festivalu u Beogradu, prošle godine. Tu sam se pojavila sa
svojim autorskim radom, koji je pokušao
da inkorporira džez standarde sa nekim
drugim muzičkim žanrovima. Slikovito,
bila je to šetnja svjetovima kroz koje sam
putovala zadnjih godina. Sada imam želju
da svaki od njih razvijem dalje i pretvorim
u događaj za sebe. Biće tu puno improvizacije, puno muzike, lijepih slika…
BETTY: Kada pričamo o muzici, hoće li
uskoro biti nekog zvaničnog nosača zvuka sa Vašim imenom?
Jedna od najvećih nepoznanica za mene
danas glasi - kako se izdaje album? Kako
album uopšte treba da izgleda? Recimo,
www.betty.ba
posljednji album Bjork, nije album nego
aplikacija. Ono što je meni uzbudljivo u
ovom virtuelnom dobu u kome živimo su
ti događaji, koji su samo jednom takvi i
nikada više. Iz njih izlazi i video i audio
materijal, tako da sve izgleda kao jedan
prateći svijet, kao jedna izložba, koja nije
samo zapis tog događaja, nego viđenje
umjetnika očima drugog umjetnika. Jednostavnog odgovora na ovo pitanje nemam.
Muzike i slike će biti sigurno, ali da li će
ići u definiciju nečega što se zove album iskreno ne znam.
BETTY: Jeste li se nekada, pritisnuti
obavezama, našli u dilemi da odaberete
samo jednu od umjetnosti kojima ste
posvećeni?
U svim svojim fazama života nekako
sam muziku ostavljala po strani, sad se
napokon nadam da je došlo do modela
gdje može i jedno i drugo, a da nije mjuzikl
u onom klasičnom smislu, sa čime sam ja
zapravo i počela, ali ubrzo i pobjegla od
njega, jer je za moj ukus bio malo više arteficijelan. Istraživanja koja sam ja vodila
uopšte nisu samo na temu glasa i muzike,
već su upravo i glumačka istraživanja.
BETTY: Može li se od glume danas živjeti
na ovim prostorima?
Neko može, neko ne. Dosta teško pitanje.
Može od glume da se živi i van glumačkog
posla, (smeh), pretvarajući se da ste nešto
što niste. Ono od čega se u glumi najbolje
živi danas kod nas je umjetnički poprilično
problematično, to je ono što je meni najteže da prihvatim. No, nije to samo kod nas
tako, to se dešava na mnogim mjestima,
tamo gdje se ide na sigurnu dobit nema
mnogo umjetnosti. Umjetnost, prema mom
mišljenju treba biti nešto što ne ide na
ukus, nego pokušava taj ukus da mijenja i
da ga razvija dalje.
BETTY: Mnogi Vas smatraju oličenjem
elegancije. Koliko je teško biti samo svoj
u tom pogledu?
Ja pripadam i jednom narodu koji je
pomalo ekscentričan, što definitivno ne
fali ni ljudima sa ovih prostora. Englezi
vole i ekscentrizam i individualizam, ipak
su to ostrvljani i mislim da je to i iz tih
geografskih razloga potencirano. Imamo i
mi to. Jer da nemamo, ne bi imali ni takve
pisce, ni takve glumce, muzičare, likovne
umjetnike, naučnike, pronalazače…
BETTY: Što bi rekli - malo smo na svoju
ruku.
Malo više smo na svoju ruku, (smeh).
Meni je to jedna snaga koja mi se veoma
dopada i koja mi prija. Ovdje je došao
jedan trenutak kada to nije baš opšteprihvatljivo, ali se mnogo poštuje. Ja ovaj prostor baš zbog toga jako volim. Ma koliko to
paradoksalno zvučalo, koliko god se nekada osjećala klaustrofobično, toliko mislim
da me ljudi ovdje najbolje razumiju.
BETTY: Družite li se privatno sa kolegama
glumcima i koliko je to bitno da bi na sceni bili potpuno opušteni, bez zadrške?
Ja se sa puno mojih kolega znam, ali se
ne družimo u onom redovnom smislu,
ja sam tu malo samotnjak i čini mi se da
je vrsta rada u "paralelnim svjetovima"
u koje sam se upustila to zahtijevala. I
nije riječ samo o glumcima, već uopšte o
ljudima. Nije tu u pitanju povjerenje, nego
i energija. Druženje i socijalizacija su neophodni, ali za sve postoji vrijeme i mjesto.
Ja sam neko ko veoma preuzima energiju
drugih ljudi i ponekad kada radim moram
svjesno da se izolujem da bih mogla da
se fokusiram. To nije uvijek lako ljudima
objasniti i na taj način sam izgubila neke
prijatelje. U poslu je komunikacija neophodna. Posebno iz ugla filmske industrije.
Morate da se krećete među ljudima. Š� to se
tiče rada sa kolegama, ne mogu se požaliti
da sam nekada imala neka loša iskustva sa
bilo kojim kolegom sa kojim sam sarađivala. Ili ja imam selektivno pamćenje,
(smeh). Nekada stepen opuštenosti na
sceni zavisi i od samog lika i teksta. Prosto,
neke priče su jednostavnije za ispričati od
drugih.
BETTY: Imate li vremena za odmor i kako
se najbolje odmarate?
To je jako teško pitanje za nekoga ko se
bavi onim što voli. Kao, šta je meni ovdje
posao, šta hobi, šta uživanje? Odmaram
se tako što šutim, odmaram se muzikom
i pokušajem da se bavim jednostavnim
stvarima. Da na primjer od jednostavnih
stvari ne pravim filozofiju.
BETTY: Kad smo kod filozofije, kako bi
u jednoj rečenici glasila filozofija Vašeg
života?
Odustati od sna je isto toliko teško
koliko i ići za njim. Samo je u rezultatu
ogromna razlika.
12
BETTY magazin
avgust 2014.
zdravlje
www.betty.ba
SLABOST BEŠIKE
Do oticanja urina može doći prilikom smijanja, kihanja,
kašljanja, vježbanja i podizanja teških predmeta
Urinarna inkontinencija (slabost bešike) nije
uvijek povezana s godinama i starenjem. Slabost bešike češće se javlja kod žena nego kod
muškaraca. Statistički, svaka četvrta žena u
toku života i svaki sedmi muškarac povremeno iskuse simptome urinarne inkontinencije.
U zavisnosti od uzroka, postoji nekoliko
različitih tipova inkontinencije.
Stresna inkontinencija je najčešći oblik
slabosti bešike. Nastaje zbog slabosti mišića
dna karlice i povećane mobilnosti mehanizma mokraćne cijevi. Do oticanja urina može
doći prilikom smijanja, kihanja, kašljanja,
vježbanja, pri podizanju teških predmeta,
kao i ostalih aktivnosti koje izazivaju pritisak
u predjelu abdomena. Takođe, može se javiti
u trudnoći, kao i prilikom hormonskih promjena nakon menopauze.
Urgentna inkontinencija je posljedica
pretjerano aktivne bešike koja izaziva
nevoljne mišićne grčeve koji izbacuju urin iz
bešike. Manifestuje se hitnom potrebom za
toaletom ili osjećajem da ne možete stići do
toaleta na vrijeme. Kod nekih osoba se javljaju i stresna i urgentna inkontinencija.
Prelivna inkontinencija se najčešće javlja
kod osoba muškog pola u slučajevima kada
se bešika prethodno ne isprazni u potpunosti. Tada dolazi do nagomilavanja urina,
što za posljedicu ima slabljenje mišića i dovodi do kapanja urina bez upozorenja.
Neuropatska inkontinencija je posljedica neuroloških oštećenja. Oštećenje može
nastati slučajno, u toku operacije ili kao
posljedica degenerativnih bolesti kao što je
multipla skleroza.
Metode liječenja
Vježbe pelvičnih (karličnih) mišića: Stresna inkontinencija se može znatno ublažiti
vježbanjem mišića karličnog dna. Ovi mišići
se još nazivaju i pelvični, a mogu se ojačati
Kegelovim vježbama koje jačaju mišiće u
blizini uretre. Dovoljno je raditi ih nekoliko
minuta dnevno.
Vježbe za jačanje bešike: Vježbanje bešike
da bolje zadržava tečnost može značajno
smanjiti potrebu za mokrenjem. Praćenje
rasporeda mokrenja i zadržavanja tečnosti
može ojačati mišiće karličnog dna.
Gubitak kilograma i aktivnost:
Višak kilograma može izazvati inkontinenciju, zbog čega se savjetuju pravilna ishrana i
fizička aktivnost.
Hrana i piće: Neke namirnice i pića otežavaju kontrolu uriniranja, kao npr. kofein (kafa,
čaj, koka-kola i čokolada) i alkohol.
Pažljivo birajte proizvode
Ulošci i donji veš namijenjeni osobama sa
problemom inkontinencije se proizvode
u različitim oblicima i veličinama. Ključna
stvar u kontroli ovog stanja je adekvatan
izbor proizvoda: neki proizvodi odgovaraju slabijim curenjima, dok postoje i oni sa
jačom moći upijanja.
Dodatno zabrinjava podatak da osobe sa
ovim problemom uglavnom koriste neodgovarajuća sredstva, oslanjajući se često na
ženske higijenske proizvode koji nemaju
mogućnost da zadržavaju urin. Ulošci za ovu
namjenu su posebno dizajnirani da neutrališu i zaštite od neprijatnih mirisa, kao i da
zadržavaju vlažnost.
Za više informacija o urinarnoj inkontinenciji
obratite se svom ljekaru ili farmaceutu.
Kao demant starijih istraživanja koja su nagovještavala da smo skloni donošenju pogrešnih i ishitrenih odluka kada imamo fiziološke potrebe, kao što
je puna bešika, psiholozi sa Tvent univerziteta u Holandiji smatraju da tada
čak imamo bolju samokontrolu. Takođe, ne donosimo nagle i nepromišljene
odluke.
Mehanizam samokontrole koji naš mozak koristi kada osjećamo potrebu da
idemo u WC obuhvata, zapravo, sve oblasti donošenja odluka. Iznenađujuće,
isti mehanizam služi za procesuiranje želja i nagrada.
Kada je aktivan on kontroliše emotivne reakcije i afektivne odluke.
U praksi, ovo saznanje bi moglo biti i neformalni savjet da prije bilo kakve
ishitrene odluke koju niste unaprijed isplanirali, popijete čašu vode.
avgsut 2014.
BETTY magazin
13
zdravlje
www.betty.ba
Antioksidansi
PRIRODNI
IZVORI
ZDRAVLJA
mr farm. U. Čakar
Bogatstvo prirode u antioksidansima
je veliko i veoma je bitno poznavati
i koristiti ga na pravi način
Tokom metaboličkih procesa u ljudskom
organizmu odvija se niz hemijskih reakcija
koje su bitne za sve fiziološke procese.
Neke od tih reakcija su one tokom kojih
dolazi do oksidacije i redukcije biomolekula u našem tijelu. Upravo tokom ovih
reakcija može doći do stvaranja slobodnih
radikala koji predstavljaju atome, atomske
grupe ili molekule koji imaju jedan ili više
nesparenih elektrona i koji su izuzetno
nestabilni i reaktivni. Slobodni radikali
dovode do starenja i propadanja ćelija i
osnovni su uzročnici mnogih oboljenja.
Aktivnost slobodnih radikala se može spriječiti molekulima antioksidansima, čiji je
zadatak da neutrališu ili uspore oksidaciju
drugih molekula.
Ljudski organizam sam stvara antioksidanse koji se bore protiv slobodnih radikala
koji nastaju u metaboličkim procesima.
Kada dođe do disbalansa između prooksidansa, odnosno slobodnih radikala i
antioksidansa, dolazi do oksidativnog stresa. Tokom oksidativnog stresa ravnoteža
metaboličkih procesa se pomjera u pravcu
stvaranja slobodnih radikala. Upravo je
uzrok oksidativnog stresa nedostatak antioksidansa koje sintetiše organizam i koji
je sa godinama sve veći i može se nadoknaditi adekvatnim unosom istih putem hrane.
Lista dijetarnih antioksidansa je bogata
jedinjenjima različitih struktura kao što su
vitamini, biljni aktivni principi, a naravno
na njoj se nalaze i neki mikroelementi.
Vitamin E
14
Jedan od vitamina koji pokazuje veoma
jaku antioksidativnu sposobnost je vitamin
BETTY magazin
avgust 2014.
E. Aktivan je u formi alfa tokoferola, a ciljno mjesto dejstva su mu lipidne membrane
ćelija. Tokom reakcije nastaje slobodan
radikal tokoferola koji je stabilan i na taj
način prekida lanac oksidativnih procesa
koji dovodi do oštećenja ćelija.
Dijetarni izvor ovog vitamina su jestiva
ulja kao što su suncokretovo, maslinovo i
palmino ulje. Bogat izvor je i koštunjavo
voće, a može se naći i u nekom egzotičnom
voću kao što su papaja i mango.
Vitamin A
Vitamin A svoje antioksidantne osobine
pokazuje protiv slobodnih radikala koji
mogu nastati u koži i uzrok su razvoja
karcinoma i akni. Tako ovaj vitamin može
pomoći u obnavljanju ćelija epitela, ali i
u drugim dijelovima organizma kao što
su oči, gdje je bitan za sintezu vidnog
pigmenta rodopsina. Dijetarni izvori ovog
vitamina su svinjska, juneća i pileća džigerica, mrkva, ali i neki mliječni proizvodi
kao što su puter i sir. Nedostatak vitamina
A se može riješiti fortifikacijom namirnica,
dok je sličan problem, koji se pojavio u
Indiji 60-ih godina prošlog vijeka, riješen
suplementacijom.
Flavonoidi
Aktivni principi biljaka kao što su flavonoidi pokazuju antioksidativna svojstva.
Prema svojoj strukturi to su polifenolna
jedinjenja koja nastaju kao sekundarni
metaboliti biljaka. Neka od najznačajnijih
jedinjenja su antocijani, flavonoli, flavoni i
katehin. Antioksidativna svojstva antocijana su pokazana kroz njihovo kardioprotektivno i neuroprotektivno dejstvo, i to
pogotovo kod neurodegenerativnih bolesti
kao što su Alchajmerova i Parkinsonova
bolest.
U osnovi razvoja ovih bolesti glavno mjesto
zauzimaju slobodni radikali. Bogat izvor
antocijana je bobičasto voće, ali mogu se
naći i u povrću kao što je paradajz i crveni
kupus.
Iz velike grupe flavonola koji posjeduju
antioksidantna svojstva se mogu posebno
istaći kvercertin i miricetin. U zajedničkoj
studiji koju su sproveli naučnici iz Sjedinjenih Država i Njemačke i objavili u časopisu
American Journal of Epidemiology maja
2007. godine, pokazano je da ova dva
flavonola mogu značajno redukovati razvoj
karcinoma pankreasa kod pušača.
Flavonoli se mogu naći u bobičastom voću,
jabukama pa čak i u crnom i zelenom čaju.
Sve veću pažnju naučnika zaokupljaju flavoni kao prirodna jedinjenja koja pokazuju
pozitivan efekat protiv bolesti kao što su
ateroskleroza, dijabetes melitus, pa čak i
neki karcinomi. Zbog svojih antioksidantnih osobina sve više se preporučuje unos
ovih jedinjenja putem ishrane.
Neki od najznačajnijih predstavnika ove
grupe jedinjenja jesu apigenin i luteolin.
Apigenin se može naći u celeru i peršunu,
dok se luteolin može naći u mrkvi i začinskom bilju kao što je ruzmarin, bosiljak i
timijan.
Pozitivan zdravstveni efekat katehina
je potvrđen tako što oni djeluju protiv
razvoja ateroskleroze u čijoj osnovi razvoja
važnu ulogu imaju slobodni radikali što
zdravlje
www.betty.ba
je potvrdila studija američkog Udruženja
kardiologa iz 2004. godine. Ova jedinjenja posjeduju mogućnost da smanje nivo
oksidativnog stresa u ćelijskim organelama
mitohondrijama, čime štite DNK lanac od
propadanja što je potvrdila studija američkog Društva fiziologa iz 2008. godine.
Dijetarni izvor ovih antioksidansa su čaj,
kakao i čokolada.
Koenzim Q10
Koenzim Q10 predstavlja antioksidans koji
nastaje u našem organizmu. Sintetiše se
u ćelijskim organelama mitohondrijama
u jednom složenom kaskadnom procesu
koji prati niz reakcija. Koenzim Q10 ima
ulogu moćnog antioksidansa koji slikovito
opisano može da hvata slobodne radikale
i neutrališe njihovo štetno dejstvo. Važan
je u prevenciji oksidacije LDL frakcije
holesterola koja je uzročnik nastanka kardiovaskularnih oboljenja. Smatra se da je
efikasniji antioksidans od vitamina E.
Koenzim Q10 ne štiti samo lipide od
oksidacije već i proteine koji su važni u
biohemijskim procesima u organizmu.
Tokom godina sinteza ovog antioksidansa
u mitohondrijama se smanjuje, pa je zbog
toga bitno da se nadoknadi unosom putem
hrane ili dijetetskih suplemenata.
Izvor ovog važnog antioksidansa je hrana
biljnog i životinjskog porijekla. Najbogatiji
izvori su upravo svinjske, juneće i pileće
iznutrice srce i džigerica, dok se i riba
kao što je sardina može smatrati bogatim
izvorom. Hrana biljnog porijekla kao što su
suncokretovo, maslinovo ulje i ulje koštica
grožđa mogu predstavljati značajan izvor
koenzima Q10. Koštunjavo voće, bobičasto
voće, grožđe i citrusi samo su još neki od
prirodnih izvora ovog antioksidansa.
Superhrana - Artičoka
Francuski paradoks
Rezveratrol predstavlja jedan od najproučavanijih antioskidansa danas. Otkriven je još
davnih 40-ih godina prošlog vijeka kao bioaktivni sastojak grožđa. Kao i svi prethodno
pomenuti antioksidansi i rezveratrol je sekundarni metabolit.
To znači da se on može smatrati protektivnim agensom biljaka i nastaje kao odgovor na
gljivičnu infekciju, UV zračenje ili nedostatak vode. Rezveratrol je posebno postao interesantan nakon priče o Francuskom paradoksu.
Francuski paradoks se može objasniti time da i pored velikog broja faktora rizika kao što su
pušenje i unos zasićenih masti Francuzi imaju manju stopu smrtnosti od koronarnih oboljenja u odnosu na druge industrijalizovane države. Francuski pacijenti koji boluju od srčanih
bolesti imaju bolji ishod za ozdravljenje nego pacijenti u drugim zemljama.
Razlog tome je što redovno konzumiraju vino u adekvatnim količinama (1-2 čaše dnevno) i
bobičasto voće koje je kao i vino bogat izvor rezveratrola. Ovaj antioksidans značajno može
pomoći i u inhibiciji oksidacije LDL frakcije holesterola. Oksidacijom
LDL čestica posredstvom slobodnih radikala dolazi
do razvoja ateroskleroze. Svoj efekat u zaštiti kože
od preranog starenja čiji je uzrok UV zračenje koje
dovodi do oksidativnog stresa potvrđen je
upotrebom biljnih ekstrakata sa
rezveratrolom.
Mangan, selen i bakar
Mangan, selen i bakar su hemijski elementi
koji se nalaze u izuzetno malim količinama
u našem organizmu. Oni ulaze u sastav
mnogih enzima koji učestvuju u oksido–redukcionim procesima i zbog toga je njihovo unošenje i hranom važno. Izvor selena
su morski plodovi, meso dok je najbogatiji
izvor brazilski orah. Najznačajniji nutritivni izvori bakra i mangana su koštunjavo
voće i morski plodovi.
Upravo nutritivni unos antioskidansa
kao bitan faktor u prevenciji hroničnih
nezaraznih bolesti potvrđen je u mnogim
Gardun ili artičoka je povrće karakteristično za mediteranske zemlje. Najveći
svjetski proizvođač je Italija, a neke vrste
uspijevaju i u sjevernoj Africi i Južnoj
Americi. Artičoka spada u red povrća
sa najvećom količinom antioksidansa, a
izuzetno su potentne kod varenja, jačanja
funkcija žučne kese i jetre.
Kako se najviše koriste u Italiji, mogu se
vidjeti na pici „Č� etiri godišnja doba“. Na
ovom specijalitetu masline predstavljaju
simbol ljeta, pečurke svih vrsta su simbol
jeseni, a pršuta zime. Kuhari savjetuju
da se artičoke konzumiraju uz puter,
majonez, sirće i limunov sok.
Tradicionalno se pripremaju tako što se
potope u maslinovo ulje a potom se, uvijene u alu foliju ostave u vrelom pepelu 15
minuta, što je dobar način pripremanje
hrane na izletu, u prirodi. Artičoke se
mogu koristiti i za španske paelje kada
se pripremaju s bijelim lukom i rižom, a
dinstane se najbolje kombinuju s jajima.
Kada kupujete svježe artičoke, birajte
kliničkim studijama. Jedna od takvih je i
DASH studija iz prve polovine 90-ih godina prošlog vijeka, čiji akronim vodi porijeklo od engleskih riječi Dietary Approach
to Stop Hypertension (Dijetarni pristup u
borbi protiv hipertenzije). U ovoj studiji
su učestvovale eminentne zdravstvene
ustanove iz Sjedinjenih Država i jedan od
zaključaka je bio da unos ishranom voća
i povrća bogatog antioksidansima i ribe
može pomoći smanjenju krvnog pritiska.
Bogatstvo prirode u antioksidansima je
veliko i veoma je bitno poznavati i koristiti
ga na pravi način.
zelene, čvrste i kompaktne primjerke kojima su unutrašnji listovi čvrsto priljubljeni. Artičoke brzo gube vlagu, pa ih treba
pripremati najkasnije dva do tri dana
nakon kupovine i čuvati u frižideru.
Čorba
Za ukusnu čorbu potrebno je 8 manjih
artičoka, 500 g krompira, 5 mrkvi, sok od
2 do 3 limuna, 4 mlada luka s perima, šolja
maslinovog ulja, 3 kašičice suhe mirođije,
1 kašičica kukuruznog brašna, so i biber.
Očistite artičoke i odstranite im sve oštre
vrhove. Prelijte ih limunovim sokom i stavite u posudu sa vodom. Isijecite krompir,
mrkvu i mladi luk i prodinstajte na ulju.
Dodajte artičoke, mirođiju, krompir, limunov sok, biber, so i dospite vodu.
Kuhajte pola sata.
U četvrtinu šolje vode dodajte kafenu kašičicu kukuruznog brašna i ulijte u čorbu.
Nakon 5 minuta kuhanja, skinite sa šporeta i sjedinite sve u blenderu.
avgust 2014.
BETTY magazin
15
pedijatar
www.betty.ba
JASAN POGLED
NA SVIJET
dr R. Kosić
spec. pedijatrije
Beba će prvo primijetiti pokret
i svjetlo, a ukoliko joj na udaljenosti
od oko 25 centimetara pomičete
igračku, pratiće je pogledom;
ta razdaljina jasnog vida nije
slučajna, jer je to upravo ona
udaljenost koja dijeli vaše lice
od bebinog, dok je držite u
naručju ili hranite
Sva djetetova čula su spremna za rad
odmah po rođenju. Ono ne treba da uči
kako se gleda, sluša, ili osjeća dodir,
miris i ukus, jer za sve ove radnje već ima
„ugrađenu opremu“. Dijete vidi i raspoznaje predmete već u prvim danima
života. Njegove oči rade na principu
jednostavnog foto-aparata koji paralelne svjetlosne zrake precizno prelama u
jednoj tački sa unutrašnje strane oka. Ta
se slika preko optičkog nerva prenosi do
centralnog nervnog sistema, a dobijena slika se tumači na osnovu znanja i
iskustva i zato se za oči kaže da su naš
„prozor u svijet“.
16
Beba će prvo primijetiti pokret i svjetlo, a ukoliko joj na daljini od oko 25
centimetara pomičete igračku, pratiće
je pogledom. Daljina jasnog vida nije
slučajna, to je upravo ona udaljenost koja
dijeli vaše lice od bebinog dok je držite u
naručju ili je hranite. Vaše lice je za dijete
najvažnija stvar za gledanje, pomno će
vas pratiti od vrha glave do linije brade,
ali će se uvijek vratiti na vaše oči i gledaće ih duže nego bilo šta drugo. Jednog
dana će ovo gledanje kulminirati u prvu
BETTY magazin
avgust 2014.
pravu društvenu reakciju - nasmiješiće
vam se!
Pedijatar posmatra oblik, veličinu i
pokretljivost oba oka, sposobnost djeteta
da prati pogledom predmete, reakcije
zjenica na svjetlost i koordinaciju vida
i pokreta. Ciljani oftalmološki pregledi
se obavljaju najranije kod prijevremeno
rođene djece i djece koja su duže bila u
inkubatoru.
U drugoj godini života treba pregledati
vid ukoliko roditelji imaju neki poremećaj vida, a potpuna saradnja sa djetetom
pri oftalmološkom pregledu očekuje se
tek u četvrtoj godini. Roditelji obično
prvi primijete da dijete približava predmete ili ne gleda televiziju sa uobičajene
udaljenosti. Oftalmologu treba odvesti
dijete koje se često žali na glavobolju ili
zamaranje pri čitanju. Pregled vida je
obavezan dio sistematskog pregleda pri
upisu u školu, u tom uzrastu se najčešće
i otkrivaju poremećaji vida.
Većina poremećaja vida su rezultat
grešaka ili neobičnosti u građi nekih
dijelova oka a ne bolesti. Astigmatizam
je posljedica nesavršene zakrivljenosti retine ili očnog sočiva - svjetlost se
neće prelamati idealno po vertikalnoj ili
pedijatar
www.betty.ba
Konjuktivitis
Konjuktiva je tanka, prozirna membrana koja prekriva unutrašnju stranu kapaka i očnu jabučicu. Razni virusi i bakterije mogu izazvati zapaljenje konjuktive (konjuktivitis). Oko je crveno,
suzno, dijete se žali na grebanje ili svrab. Sekret može da bude gust, a nakon spavanja se na
trepavicama naprave suhe kraste koje smetaju da se oko otvori.
Konjuktivitis je često udružen sa upalama nosa i ždrijela a nekad se javlja i u malim epidemijama među djecom koja idu u vrtić. Liječenje je kratkotrajno i efikasno antibiotskim mastima ili
kapima. Kod stavljanja masti i kapi u oči ne očekujte djetetovu saradnju – vjerovatno će vam
kod mlađe djece biti potrebna pomoć da dijete ne pomjeri refleksno glavu kada vidi da se
približava kapaljka. Pobrinite se da dijete koristi isključivo svoj peškir i da korištene kapi i masti
bacite jer imaju kratak rok trajanja, a vrh kapaljke ili tube mogu da budu izvor infekcije.
horizontalnoj osi – rezultat je izobličena
slika predmeta.
Lako se koriguje nošenjem cilindričnih
stakala. Dalekovidost je stanje oka kod
koga se paralelni svjetlosni zraci koji
padaju na oko ne prelamaju na pravom
mjestu, nego iza njega – normalan vid se
postiže nošenjem naočala sa konveksnim
(„plus“) staklima. Kod kratkovidih osoba
svjetlost se prelama ispred idealne tačke
prelamanja, pa se vid koriguje konkavnim („minus“) naočalama. Navikavanje
na nošenje naočala je teže što je dijete
mlađe. Treba odabrati tip stakala i ram
koji odgovaraju uzrastu, obliku i širini
lica i nosa, kako bi dijete gledalo kroz
staklo, a ne iznad njega, što se često
događa. Redovne oftalmološke kontrole
Boja očiju je čista sreća
se podrazumijevaju.
Strabizam (razrokost) je poremećaj
koordinacije pokretanja obe očne jabučice. U prvim danima života mnoge bebe
izgledaju razroko. Pomnijim posmatranjem može se uočiti da su ustvari
istaknuti kožni nabori u unutrašnjim
uglovima očiju (takozvani treći kapak).
Vremenom ovi nabori postaju sve manje
uočljivi. Dijete može da ima u prvim
mjesecima života teškoće da oba oka
drži u istom pravcu i da ih usmjeri na
neki predmet.
Nekad ćete primijetiti da mu jedno oko
„odluta“- oko šestog mjeseca ova pojava
bi trebalo da iščezne. Ukoliko primijetite
razrokost kod svog djeteta pedijatar će
vas uputiti kod oftalmologa - strabologa,
Nekada se smatralo da boju očiju određuje dominantna
boja, npr. smeđa u odnosu na zelenu i plavu, koju imaju
roditelji. Danas se stav o naslijeđenoj boji očiju promijenio
i teorije dominantne boje su odbačene, pa se boja smatra
čistom srećom. I pored faktora sreće, ipak postoje neke
vjerovatnoće koje mogu poslužiti kao smjernice, ali ne mogu
se smatrati pravilom.
Kod roditelja koji imaju smeđe oči, dijete ima predispozicije da se rodi sa istom ili sličnom bojom, ali i sa plavom,
liječenje je uspješno korektivnim vježbama, naočalama ili hiruškim putem.
Zdravo oko ne zahtijeva posebnu njegu.
Za blage infekcije ili iritacije savjetuje se
ispiranje fiziološkim rastvorom. Nošenje
sunčanih naočala nekada je bilo samo
modni detalj, a danas se savjetuje i u
dječjem uzrastu kao zaštita od štetnog
UV zračenja. Kontrolišite osvjetljenje
pri kome dijete čita i ograničite dužinu
boravka ispred računarskih i televizijskih ekrana.
Ne odlažite odlazak kod oftalmologa
ukoliko primijetite bilo kakvu promjenu na očima ili vidu svog djeteta. Jasan
pogled na svijet je jedan od uslova za
njegov pravilan razvoj.
kao posljedica ukrštanja gena koje roditelji nose. Ti geni se
prenose generacijama, a danas je već poznato da osobe sa
plavim očima imaju zajedničkog pretka.
Sa druge strane, ukoliko oba roditelja imaju plave oči, njihovo dijete može naslijediti plavu boju i za to su najveći izgledi,
s obzirom na to da oni ni ne posjeduju gen sa dominantnom
bojom koja bi mogla da se pojavi kroz genezu njihovog porodičnog stabla, a koji bi se mogao pojaviti kod djece.
avgust 2014.
BETTY magazin
17
Vi ste izabr
a
a mi smo iz li BETTY,
a
najbolje z brali
a vas
Tri Activ Calcium
Complex 600
gel 50 g
15 šumećih tableta
Jača kosti i zube, naročito u
periodu rasta i kod osteoporoze! Ublažava alergijske
reakcije!
Pogodno za djecu, adolescente, osobe u menopauzi,
trudnice i starije osobe.
Magnezij
Venitan® forte
Za simptomatsko liječenje bolesti vena (bolne
i upaljene vene, tromboza površinskih vena,
venske tromboze), modrice, kontuzije i nagnječenja, kao i za prevenciju i liječenje postoperativnih ožiljaka.
Pužev gel
Pressing
125 ml
tablete 10 x 10 mg
Smanjuje i ublažava ožiljke, tragove nastale
od akni, strije, opekline, mrlje, bore i mimičke
tragove, regenerira oštećenja tkiva.
Lijek izbora kod alergijske reakcije na ubod insekta,
alergijskog dermatitisa i alergijskog rinitisa.
OTC
Rehydrosal
20 kesica
Namijenjen za pripremu rastvora koji se
koristi kod lake i srednje teške dehidracije organizma
uslijed dijareje,
opekotina i povraćanja, kao i u
prevenciji i održavanju hidracije
kod odojčadi,
djece i odraslih.
ABC
Flaster za leđa
S.O.S. za donji dio leđa.
375mg + B1+B6
+ C vitamin
20 šumećih
tableta
Preporučuje se:
• U stanjima stresa, fizičke
i psihičke iscrpljenosti
• Kod glavobolja, razdražljivosti i depresija
• Kod grčeva u mišićima
• Kod gorušice, usporenog varenja i opstipacije
• Za zaštitu srca i krvnih
sudova
Operil
Sprej
0,05%
10 ml
Za brzo ublažavanje
simptoma začepljenog
nosa kod prehlade,
alergijskog rinitisa i rinosinuzitisa, kao i upale
srednjeg uha.
Ginko biloba
30 kapsula
Poboljšava cirkulaciju,
pamćenje i koncentraciju. Preporučuje
se kod pojačanog
psihičkog naprezanja,
vrtoglavice i zujanja
u ušima, trnjenja i
hladnoće u rukama i
nogama.
AVGU
ST
Calgel®
gel 10 g
Gel za desni Calgel®, djeluje ublažavajući bol u
desnima koji se javlja kod djece pri nicanju zuba.
Pogodan je za primjenu kod beba starijih od 3
mjeseca života.
OTC
Afrička šljiva
10 kapsula
Oslobodite svoju muškost; jača potenciju
i poboljšava rad prostate.
Becutan
krem 100 g
Sadrži visokokvalitetne i brižljivo odabrane
supstance koje obezbjeđuju dugotrajnu zaštitu i
intenzivnu njegu dječije kože po cijelom tijelu.
MS/OTC
Corn caps
Flasteri
za kurije oko
Obezbjeđuju prirodnu
vlažnost formirajući
gel koji štiti od pritiska
i infekcija, i omekšava
kožu, omogućavajući lako i efikasno
odstranjivanje žulja u
periodu od 20 dana.
Multilac®
Sinbiotik
10 kapsula
Devet različitih
sojeva probiotskih
bakterija i prebiotik.
Kod poremećaja
funkcionisanja crijeva (npr. opstipacija
i dijareja različitog
porijekla) i u periodima povećane osjetljivosti na infekcije.
Duovit
tablete za žene
Sadrži sve osnovne
vitamine i minerale neophodne za
aktivan život svake
žene, te obezbjeđuje
uravnoteženo snabdijevanje vitaminima i
mineralima u periodu
povećanih potreba ili
njihovog nedostatka.
Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek, odnosno medicinsko sredstvo, posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.
zdravlje
www.betty.ba
Problemi s kičmom
SJEDENJE UNIŠTAVA STUB TIJELA
V. Vujanac
Fizička neaktivnost se loše odražava na našu kičmu, jer se mišići koji je drže ne
koriste i slabe, pa se kičma pod opterećenjem još više krivi i savija, pritiska nerve i boli
Ako se pitate zašto se degenerativne
promjene na kičmi (columna vertebralis)
javljaju i kod jako mladih ljudi, odgovor
je u načinu života i rada, koji podrazumijeva mnogo sjedenja. Naučnici su odavno
izračunali da je kičma za 50 posto više
opterećena ako sjedimo nego ako stojimo. Međutim, savremeni način života
nas navodi na nezdravo ponašanje, pa
sjedimo kod kuće, u školi i na poslu, sjedimo ispred televizora i kompjutera, sjedimo u autu, kafani, na odmoru, plaži i u
gostima. Zdravstvene posljedice ovakvog
životnog stila su različite, često veoma
bolne i uključuju degenerativne procese
i tegobe na „glavnom stubu tijela”, kako
još nazivamo kičmu.
A koliko je kičma važna vidi se i po tome
što ona, zajedno s kičmenom moždinom,
predstavlja glavnu saobraćajnicu između
našeg mozga i ekstremiteta, pa od stanja
veze na relaciji mozak-kičmena moždina-nervi zavisi da li ćemo imati tegobe
prilikom kretanja, korištenja ruku, savijanja, podizanja tereta i slično.
„Loše veze su posljedica krive kičme i
pršljenova koji nisu na svom mjestu.
Pritisak na bilo koji nerv onemogućava dobru vezu između dijelova
tijela i stvara tegobe. Ako je kičma
20
BETTY magazin
avgust 2014.
kriva do tri stepena to je prirodno, fiziološki prihvatljivo i ne utiče na naše tijelo,
a ako se radi o većoj iskrivljenosti kičme,
onda nastaju tegobe. Smanjena aktivnost
slabi ionako slabe mišiće, pa se kičma
pod opterećenjem još više krivi i savija,
pritiska nerve i boli”, kaže sagovornik
BETTY magazina, dr Goran Milojković,
specijalista fizijatar.
Savremeni način života jedan je od
glavnih krivaca za bolove u leđima od
kojih pati između 70 i 80 posto žena i
muškaraca. Čak i kada je uzrok problema
nasljedan, činjenica je da je svakodnevno, višegodišnje, mnogočasovno sjedenje, najgore rješenje. Drugim riječima,
preventiva okoštavanja kičmenog stuba
i drugih bolnih tegoba i bolesti vezanih za kičmu, traži promjenu životnih
navika. Gipkost i život bez bola u leđima,
krstima, vratu zahtijevaju svakodnevno
kretanje i šetnje, te rekreativno bavljenje
sportom, primjereno godinama i zdravstvenom stanju.
„Minimalna fizička aktivnost odražava
se negativno na našu kičmu. Uslijed
slabljenja mišića kičme dolazi do njenog
krivljenja i do pritiska gornjeg dijela
pršljena na donji, te smanjenja prostora
između njih. Taj pritisak još povećava
sila zemljine teže, kada stojimo, sjedimo,
čak i kada se krećemo. Između pršljenova postoji otvor kroz koji izlazi nerv.
Povećanje pritiska jednog trenutka uzrokuje smanjenje otvora između pršljenova
i onda dolazi do pritiska na nerv. Nerv
ima svoje snopove koji stvaraju motorno-pokretački dio i senzitivno-osjećajni
dio nerva. Motorno-pokretački dio je
odgovoran za mišiće i pokrete u njima,
pedijatar
www.betty.ba
a senzitivno-osjećajni dio za osjećaj
hladnoće, toplote, pečenja, utrnulosti i
svakako bol”, objašnjava dr Milojković.
Prema riječima ovog specijaliste “svima nam je kriva kičma jer je previše
opterećena, a mišići koji treba da je drže
su suviše slabi. Kičma je isuviše opterećena jer previše sjedimo. Opterećujemo
je i stajanjem, kad vozimo bicikl (jer
sjedimo), čak i dugim hodanjem. Nošenje
tereta opterećuje kičmu, čak i kašalj, kao
i trčanje, skakanje. Nažalost, svi sportovi,
osim plivanja, opterećuju kičmu”. Ako se
pitate kako možete na najefikasniji način
da ojačate mišiće kičme koje ste zapostavili, za početak se preporučuju vježbe u
ležećem položaju i plivanje.
Vrat i krsta
Bolovi i ukočenost vrata u rameno-lopatičnom dijelu tijela klasifikuju se
kao cervikalni sindrom. Pored bola,
koji može da se širi u ruke i potiljačni
dio glave, te osjećaja žarenja i trnjenja,
moguće su i propratne neugodnosti
poput vrtoglavice, poremećaja ravnoteže,
zujanja u ušima, mučnine i glavobolja,
koje se javljaju kada oboljeli dijelovi
diskusa i pršljenova pritiskaju kičmene
arterije koje hrane zadnje dijelove mozga
i nervne strukture.
Posljedica okoštavanja pršljenova, uslijed čega dolazi do smanjene elastičnosti
kičmenog stuba je spondiloza, koja se
manifestuje slabijom pokretljivošću, a
javlja se i bol kod svake promjene položaja tijela, jer okoštali dijelovi pritiskaju krvne sudove i nerve. Spondilozu
Joga i pilates
Ljudi koji imaju problema s kičmom
treba pažljivo da sjedaju i ustaju, izbjegavaju savijanje, rad u sagnutom položaju,
naglo okretanje i budu oprezni kod podizanja tereta. Odgovarajućom terapijom
degenerativne promjene mogu da se
ublaže, a propadanje kičme uspori.
Fizijatri preporučuju vježbe za smanjenje
bola, poboljšanje pokretljivosti i pravilno
držanje. U procesu rehabilitacije preporučuje se i hidroterapija, vježbe u bazenu,
podvodne masaže, kupke u kadi i bazenu
sa mineralnom vodom, kao i različite
toplotne procedure, poput infracrvenog
zračenja i parafinskog pakovanja.
Smatra se da joga može da pomogne i u
prevazilaženju bolova u krstima i to
pomoću vježbi koje ojačavaju leđa, te
oslobađaju od napetosti.
I pilates vježbe se smatraju dobrim, jer
navode na pravilno držanje tijela, povećavaju fleksibilnost i jačaju mišiće. I kod
joge i kod pilatesa bitno je da se obrati
pažnja na pravilno disanje.
Podrazumijeva se da se prije
odlaska na jogu ili pilates
treba posavjetovati sa
ljekarom specijalistom.
u vratnom dijelu prati napetost i bol u
vratu, koji se šire prema glavi ili rukama,
a može da se javi i trnjenje u prstima.
Spondiloza u grudnom dijelu je praćena bolom između plećki, koji se širi po
prednjem dijelu grudnog koša.
Lumbalni sindrom manifestuje se bolovima i ukočenošću u krstima. Bol, kao i
žarenje i trnjenje mogu da se šire u jednu
ili obe noge. Kada je pritisak na korijene
nerava dugotrajan, može da dođe i do
slabosti mišića, te njihove hipotrofije,
slabljenja osjećaja za dodir, nemogućnosti hodanja na prstima ili petama i tako
dalje. Lumbago se prema dužini trajanja
dijeli na akutni (manje od šest nedjelja),
subhronični (šest do 12 nedjelja) i hronični (više od 12 nedjelja), a klasifikuje
se i prema uzroku bola na mehanički,
nemehanički i refleksivni bol.
Iako pacijenti koji trpe bolove izbjegavaju kretanje i bilo kakvu aktivnost, većina
ljekara se slaže u ocjeni da mirovanje
zbog bolova u leđima duže od 48 časova
može da bude i kontraproduktivno, jer
neaktivnost može da izazove depresiju,
slabljenje mišića, a i povećava mogućnost
zgrušavanja krvi u venama nogu.
Takođe, pošto buđenje u toku noći zbog
bolova i problema s kičmom isrcpljuje, savjetuje se spavanje na boku, sa
jastukom između koljena, ili spavanje na
leđima sa jastukom ispod koljena. Preporučuje se i utrljavanje antireumaskih
krema u bolnu regiju zbog ublažavanja
tegoba. Ukoliko bol ne prolazi ni poslije jednog do dva mjeseca, obavezno se
treba javiti ljekaru.
Kičma pamti
Uspravno sjedenje izaziva pritisak na
krsta i diskuse od čak 140 kg, a sjedenje u
savijenom položaju prema naprijed, stvara
pritisak od 175 kg.
Držanje tegova ili drugog tereta u savijenom položaju nas pritiska težinom od
223 kg, samo stajanje težinom od 100
kg, ležeći položaj na boku 75 kg. Ležeći
položaj, sa druge strane, stvara najmanji
pritisak od 25 kg.
Proces starenja dovodi do normalne
degeneracije kičmenog stuba, ali ga
ugrožavaju i drugi faktori. Najopasnije su
mikrotraume kojih nismo ni svjesni.
Tako nagli pokreti, nefiziološki i nepravilni
položaji ostavljaju posljedice koje kičma
„pamti“, a sve one utiču na stanje naših
zglobova, ligamenata i diskusa.
avgust 2014.
BETTY magazin
21
moda
www.betty.ba
Cipka
Romanticna
i zenstvena
K. Vijatov
Danas skoro svaka zemlja ima svoju čipku, jer je registrovano čak
108 različitih vrsta, a tradicionalno čipkarstvo je od 2006. godine
ušlo i u svjetsku baštinu nematerijalne kulture UNESCO-a
Modni diktatori današnjice, kada je riječ
o čipki, tom prekrasnom, prozračnom,
šupljikavom ručnom radu, potpuno se
slažu s engleskom kraljicom Katarinom Aragonskom (1485-1536),
prvom ženom Henrija VIII, koja je,
dobivši na poklon rukotvorine
čuvenih flamanskih čipkara,
oduševljeno uzviknula da
„nema ljepše umjetnosti
od čipke“.
Iako nisu poznati
precizni podaci
ko je i kada
izumio
čipku, pa
jedni
tvrde
da
22
BETTY magazin
avgust 2014.
su prvi uzorci nastali u Kini, drugi da joj
je domovina Egipat, a treći da je čipka
zapravo rođena na Mediteranu, gdje je
svojevremeno bila poznata i kao „punto
in aria”, što znači „ubodi u vazduhu”, zna
se da joj je izrada bila komplikovana i
dugotrajna, te da su je nosili samo najbogatiji ljudi.
U Evropi se čipkarstvo vezuje za 15. vijek,
Flandriju i Italiju. Od prve čipke iz 15.
vijeka, koja se izrađivala pomoću kalema
i igle, vrijedne čipkarice širom svijeta
prešle su i na izradu heklanih, pletenih i
„šlingovanih” rukotvorina, da bi otkrićem
prve čipkarske mašine u 19. vijeku ovaj
prefinjeni materijal postao dostupan i
širim slojevima društva.
To što je čipka postala popularna baš u
doba renesanse, nije neobično kada se
zna da je to bio period kada je u umjetnosti prestao da preovladava teški srednjovjekovni kolorit. Ljepota vazdušaste
romantike i bjeline u novim formama
tekstila osvojila je i žene i muškarce,
koji su kupovali skupocjene rukotvorine
vrijednih čipkarica iz okoline Antverpena u Belgiji, grada poznatog i po
dijamantima. Kao simbol otmjenosti i
elegancije, čipka je u renesansnom periodu bila nezaobilazni detalj na odjeći
više klase, ali u strogim geometrijskim
formama, da bi tek u baroku nastupila
potpuna sloboda oblika.
Čipka se oduvijek izrađivala od pamuka,
svile, lana ili vune, pletenjem, heklanjem
i šivenjem, a njeni motivi su se mijenjali
u zavisnosti od mode. Recimo, u Španiji
U divljini
Ljepota i luksuz
Čipka je nezaobilazan ukras i u kući,
od nje se dizajniraju zavjese, jastučići i
luksuzna posteljina, kakvu na primjer već
više od 150 godina pravi italijanska tekstilna kompanija Frette, koja je započela
posao u Grenoblu (Francuska) 1860, da
bi pet godina kasnije otvorila prve tkačke
radionice u blizini Monce, odakle posluje
čitajte uz BETTY
moda
www.betty.ba
i danas. Ova kuća otmjene posteljine već
tri vijeka snabdijeva kraljevske porodice,
prestižne hotele (pariski Ric, londonski
Savoj), a poznato je i da su u njihovoj posteljini spavali i putnici Titanika i Orijent
Ekspresa. Od osnivanja, Frette insistira
na ljepoti i romantičnom luksuzu i koristi
tehnike najfinije izrade pamučne čipke.
i Italiji u 17. vijeku čipka je bila raskošna i
ve do pete u svečanim prilikama. Za čipkom
teška, dok je u Francuskoj dominirala ona
su ludi i modni kreatori, koji je stavljaju i na
tanka poput paučine.
torbe, cipele, sandale, šešire, šnale, rajfove za
Postoje brojne vrste čipke, ali su dvije mekosu, kaiševe, te od ovog čudesnog matetode osnovne za njenu proizvodnju, ručna
rijala izrađuju rukavice, čarape, donji veš,
i mašinska. Znalci među čipkama razlikuju
haljine, kostime, jakne, ogrtače, šalove i ko
„alansonsku” (po Alansonu u Francuskoj),
zna šta sve ne.
„napuljsku”, „florentinsku”, „sengalsku”
(imitacija venecijanske čipke), „aloju” (od
Romantična i ženstvena, čipka je kraljica glaniti aloje), „poendgaz” (rad iglom po tilu),
mura, naprosto nezamjenjiv klasični materi„kroše” (kreiranje ornamenta vađenjem
jal za sve svečane trenutke, a modni diktatori
jedne niti). Danas se
poput Prade, Valentina,
može reći da skoro
Versaćea, Dolče i GaZabrana za donji veš
svaka zemlja ima svoju
bane i drugih, nikad je
čipku, jer je registrone zaobilaze u svojim
Čipka nije svuda omiljena, već se
vano čak 108 različitih
ljetnim kolekcijama,
ponekad smatra provokativnim mavrsta, od jednostavnih
kada vole da se igraju
terijalom,
kao
na
primjer
u
Kazahstaprepleta i mreža, do
i provociraju veselim
nu, gdje je od 2011. godine na snazi
veoma komplikovanih,
bojama, neobičnim
zabrana
nošenja
čipkanog
donjeg
izrađenih pomoću
uzorcima i neočekivaveša. Kako se primjena ove mjere
velikog broja kalemonim krojevima. Tako je
kontroliše u praksi niko ne zna, ali se
va, pa ništa neobično
Valentino potpisao za
zna
da
je
ove
godine
sedam
žena
u
što je i tradicionalno
ovo ljeto crne čipkane
gradu Almatiju protestovalo protiv
čipkarstvo od 2006.
espadrile, kao dobitnu
zabrane nošenja čipke. Prema pisagodine ušlo u svjetsku
kombinaciju udobnju
lokalnih
medija,
tri
demonstrantbaštinu nematerijalne
nosti, luksuza i stila.
kinje su prilikom protesta uhapšene
kulture UNESCO-a,
Espadrile imaju gumen
pod
optužbom
da
su
narušile
javni
koja obuhvata i znanja i
đon, a prednji dio krasi
moral (one su nosile čipkane gaće
umijeća tradicionalnih
raskošna čipka.
umjesto transparenata), ali su nakon
zanata.
plaćanja novčane kazne puštene na
Modna je istina da
slobodu. Međutim, čipkanih gaća
Nekad su se izradom
je čipka trend sama
i dalje ima na uličnim tezgama u
čipke bavile samo
za sebe. Bez nje je
Kazahstanu.
žene i djevojke i to u
nemoguće zamisliti
zimskim mjesecima
svečanu i večernju garkada nije bilo poljoderobu, visoku modu
privrednih radova.
ili scenski kostim iz
Vještinu izrade čipke žene su prenosile s
prohujalih epoha. Ali, pored ovog klasičnog,
koljena na koljeno, a tokom istorije bilo ih je
čipka je započela i novi život, izašavši na ulimnogo kojima je izrada čipke i bijelog veza
ce u svako doba dana. Dakle, čipka se može
bila osnovna djelatnost. Vrijedne čipkarice
nositi u kombinaciji sa drugim glamuroznim
pravile su čipku za potrebe narodne nošnje,
materijalima, poput svile, ali i u do juče „neza djevojačku spremu i opremu za udaju,
mogućim” kombinacijama, s farmericama, ili
a ponekad su je i prodavale, ili trampile za
japankama.
druge proizvode.
Međutim, ono na šta svakako treba da se
Danas čipku rijetko ko umije da izrađuje, ali
obrati pažnja je takozvana „zamka prenatrnema žene koja u svojoj garderobi nema bar
panosti”, jer kod čipke važi pravilo „više je
jedne čipkane rukavice, ili haljinu s detaljima manje”. Drugim riječima, najbolje modno i
od čipke. Mnoge dame se ne ustručavaju da
stilsko rješenje je samo jedan čipkasti detalj
se u ovaj romantični materijal obuku od glaili dezen.
Jon Krakauer
Koliko su pothvati visokog rizika
zavodljivi mladićima određenog
mentalnog sklopa, o složenoj vezi
žestoka naboja između očeva i
sinova...bolna drama o ljudskoj
žudnji...
Jon Krakauer je prvi put posjetio
Aljasku 1974.g., a od onda ju je
posjetio dvadeset puta. Tamo je
proveo tri godine u istraživanju za
ovu biografiju. U knjizi „U divljini”,
Krauker rekonstruiše dojmljivu
i tragičnu sudbinu Christophera
Johnsona McCandlessa.
Za njega kaže da je bio žestok
mladić, obdaren crtom tvrdoglava idealizma koji se ne nosi lako
sa savremenim postojanjem.
Zaljubljenik u djela Lava Tolstoja,
McCandless je bio posebno zadivljen time kako je veliki romanopisac napustio privilegiran bogataški
položaj i lutao među sirotinjom.
Na fakultetu je McCandless počeo
oponašati Tolstojev asketizam
i moralnu strogoću toliko da je
isprva zapanjio, a kasnije i zabrinuo
sve s kojima je bio blizak. Kad
se zaputio u divljinu Aljaske, nije
mislio kako će mu ondje teći med i
mlijeko; opasnost, nevolje i tolstojevsko odricanje bili su ono što je
tražio. A toga je našao u izobilju...
Priča o životu i smrti Chrisa
McCandlessa dotaknula je mnogo
ljudi... neki su se divili mladićevoj
srčanosti i plemenitim idealima;
drugi su ga nazivali nesmotrenim,
narcisoidnim tipom kojeg je glave
došla vlastita arogancija.
McCandlessov, nažalost tragičan,
povratak prirodi, poslužio je i kao
predložak za istoimeni film koji je
režirao Sean Penn, a za kojeg je
sjajnu glazbu komponirao Eddie
Vedder, frontmen grupe Pearl Jam.
Preporučila: F. Miletić
avgust 2014.
BETTY magazin
23
BETTY farmaceut
www.betty.ba
APOTEKA
TRGOVINA ILI
ZDRAVSTVENA USTANOVA?
mr ph D. Goljić
Farmaceut je daleko više od običnog trgovca, on je promoter zdravlja i glavni akter pravilnog
sprovođenja liječenja, pa kao što biramo svog ljekara, treba da izaberemo i svoju apoteku, te
farmaceutski tim koji će nas najbolje voditi kroz terapiju
Šetajući ulicama u urbanim sredinama
prolazimo pored raznoliko ispunjenih izloga.
Među njima lako prepoznajemo apoteku i
ulazimo unutra tražeći lijek ili savjet farmaceuta. Apoteka je oduvijek bila sinonim za
zdravstvenu uslugu i iz nje smo izlazili sa
pravom informacijom, relaksiranih misli u
našoj potrazi za ozdravljenjem.
Međutim, spletom društvenih okolnosti,
slika o apoteci kao ustanovi je izblijedila,
pa danas mnogi nervozno čekaju u redu
da obave kupovinu i nastave dalje, noseći
pritom zdravstvene brige sa sobom. Savjet
stručnjaka je zanemaren, a kutija lijeka je
postala samo artikal koji nas košta. Da li to
znači da je naše zdravlje izgubilo na cijeni?
Da li se u apoteci osjećamo kao kupac, klijent
ili pacijent? Šta je to najvrijednije što nam
apotekar može ponuditi?
Okruženi reklamama, omamljeni smo potrošnjom. Globalno tržište nas je pretvorilo u
kupce, a marketinška oluja nadvila je oblake i
nad apotekama. U posljednje dvije decenije primjećuje se ekspanzija apotekarskih ustanova i
u našoj zemlji. U borbi za opstanak, apoteke su
povećale svoj asortiman nagomilavajući artikle
na policama ne bi li pobijedile ostale konkurentne u poslu. Vremenom su u izlogu farmaceutske posude (stojnice) sa supstancama ustupile
svoje mjesto naočalama, obući i kozmetici,
a izbor lijekova djeluje više nego skromno u
odnosu na mnoštvo kišobrana i nakita, jer došli
24
BETTY magazin
avgust 2014.
Izaberi svoju apoteku
Kao što biramo svog ljekara, treba izabrati
i svoju apoteku i farmaceutski tim koji će
nas najbolje voditi kroz terapiju. Njima se
treba obratiti u danima tuge, bolesti i loše
energije. Krajnje je vrijeme da ukažemo
povjerenje bijelim mantilima i pokažemo
toleranciju dok čekamo u redu. Zdravstvenom stručnjaku je potrebno vremena da
se zaista posveti svakom pacijentu, a kada
to uradi, posvetiće se i nama. Pravi savjet
i shvatanje sopstvenog zdravstvenog
stanja su neprocjenjivi i mogu višestruko
da doprinesu povećanju kvaliteta života.
Na kraju, najvrijednije stvari u apoteci su
potpuno besplatne, a to su otvorenost,
ljubaznost, razumijevanje i savjeti.
smo do toga da danas u apoteci imamo sve
od igračke do infuzije.
Potpuno je jasno kako i zašto neko
može da zaluta u apoteku tražeći tiket
narodne lutrije, cigarete, novine ili čak
vježbanku za pismeni zadatak. U gomili
šarenih artikala bijeli mantili su izgubili
svoj sjaj i eleganciju a sa njima i svoj
autoritet. Prisustvo kase i fiskalnog računa doprinijelo je da zaboravimo da se
nalazimo u ustanovi primarne zdravstvene zaštite. Posmatrajući kutije suplemenata poslaganih oko recepture, čovjek
se osjeti izgubljenim u moru neshvat-
ljivih informacija, pri čemu jedina stvar koju
razumije su cifre ispisane na etiketi za cijenu.
Doživljavajući apoteku kao „trgovcu lijekova“
stvorili smo lošu naviku koja ima najviše posljedica po naše zdravstveno stanje. U žurbi
da što prije pazarimo robu, zaboravljamo da
upitamo prava pitanja i tako izbjegnemo moguće neželjene efekte. Lijek i proces liječenja
mnogi uzimaju zdravo za gotovo, kao robu
bez garancije. Došli smo u situaciju da danas
zdravlje „kupujemo“ bez razumijevanja, što
nas vodi greškama i ponovnom liječenju,
koje nas, o ironije, još više košta.
Istina je da je farmaceut daleko više od
običnog trgovca, on je promoter zdravlja i glavni akter pravilnog sprovođenja
liječenja. Dužan je da nas upozori na
rizike koje terapija može imati,
da nas usmjeri na adekvatno
uzimanje lijekova i uvijek će
nas tretirati kao pacijenta. Međutim, povučeni
finansijskim motivima,
vrijednost svog zdravlja
zamijenili smo za vrijednost svog novčanika. Potrebno je da preusmjerimo energiju
na istinite vrijednosti,
jer zdravlje stvarno
nema cijenu.
zdravlje
www.betty.ba
Ambrozija
BOŽANSKI NEKTAR
ILI PAKAO
ZA ALERGIČnE
K. Petkovska
Potrebno je samo 20 do 30 zrna polena
ambrozije u kubnom metru vazduha pa
da senzibilisana osoba reaguje nekom
alergijskom manifestacijom: curenjem
nosa, kihanjem, peckanjem očiju, kašljem
ili otežanim disanjem
Brojni mitovi opisuju kako je vrhovni
starogrčki bog Zevs provodio vrijeme s
drugim bogovima na zajedničkim gozbama, gdje se, prema legendama, služila
ambrozija kao glavno jelo. Ambrozija,
božanski nektar, osiguravala im je vječnu
mladost i besmrtnost. No, grčki bogovi
imali su mnoge ljudske osobine, pa se s
razlogom postavlja pitanje kako to da je
njima ambrozija služila da budu vječno
mladi, a ljudima donijela samo nevolje,
jer se pokazalo da od ove biljke nema
veće muke za alergične osobe.
Razrješenje ove zagonetke je u podatku
da je bogovima, zapravo, glavno jelo
besmrtnosti bila gljiva Amanita Muscaria,
u našem narodu poznata kao ludara, ili
muhara.
Ambrosia artemisiifolia, jedna je od
četrdesetak predstavnika roda Ambrosia.
Porijeklo vodi iz prerijskih predjela Sjeverne Amerike. Cvjeta od jula do oktobra,
mada su najkritičniji mjeseci avgust i
septembar.
U Evropu je uvezena krajem 19. vijeka
kao slijepi putnik u sjemenu lucerke.
Prvi put se pominje četrdesetih godina
prošlog vijeka, no sve do sedamdesetih
u Evropi nije bila rasprostranjena, tako
da i nije predstavljala neki problem. U
posljednjih tridesetak godina situacija se drastično promijenila, tako da u
zemljama centralne i jugoistočne Evrope
predstavlja glavni korov, a zbog produkcije velike količine alergogenog polenovog
praha značajno ugrožava ljudsko zdravlje.
Jedna biljka može proizvesti više miliona
zrnaca polena i više desetina hiljada
sjemenki. Sjeme je izuzetno otporno i u
poljskim uslovima može biti sposobno za
klijanje i poslije trideset godina. Pogoduje
joj suha klima i otvoren prostor, a najviše
raste na zapuštenom poljoprivrednom
zemljištu, uz puteve, na nasipima, u naseljima i neobrađenim baštama.
Polen ambrozije je oblika malih kuglica
sa šiljcima na površini, u sebi sadrži šest
vrsta alergena proteinske strukture. U
stanju je da pomoću vjetra prevali više
stotina kilometara. Alergijski rinitis,
konjuktivitis i astma su bolesti za čija
pogoršanja je ambrozija direktno odgovorna.
Liječenje
Najbitnije je da osoba koja pati od
polenskih alergija zna šta je uzrok
njenih problema kako bi se prije
sezone cvjetanja javila svom ljekaru i
započela sa terapijom.
Preporuka je da se izbjegava boravak
na otvorenom za vrijeme suhih i
vjetrovitih dana, te zatvaraju prozori,
posebno tokom prijepodneva kada je
koncentracija polena najveća (mada
zavisi od vrste polena).
Treba pratiti polenski izvještaj, ne sušiti veš napolju, a po dolasku u kuću
istuširati se, oprati kosu i promijeniti
garderobu. Treba izbjegavati namirnice koje mogu da izazovu sličnu alergijsku reakciju, a to su kod ambrozije
dinja, lubenica, banana i kamilica.
Mjere borbe protiv ambrozije mogu biti
administrativne, mehaničke i hemijske. U
mnogim zemljama Evrope donijete su zakonske odredbe o uklanjanju i suzbijanju
ambrozije. Onaj ko sa svog zemljišta ne
uklanja ambroziju novčano se kažnjava.
U nekim zemljama se štampaju i posteri
sa izgledom biljke i organizuju masovne
kampanje sa preporukom da se biljke čupaju sa korijenom prije sezone cvjetanja.
avgust 2014.
BETTY magazin
25
biljke
www.betty.ba
MAK
Papaver somniferum L.
Papaveraceae
Prof. dr R. Jančić
Mak je jednogodišnja biljka. Stabljika je bez dlaka,
negranata ili malo granata visoka 30-50 cm, sa
bijelim mliječnim sokom. Prizemni listovi su sa
dugačkim, srednji sa kratkim drškama, a gornji
sjedeći, osnovom obuhvataju stabljiku. Liske su
izduženo jajaste sa nepravilno testerasto usječenim obodom. Cvjetovi su krupni, pojedinačni,
bijeli, ružičasti ili crveni sa crnom mrljom pri
osnovi kruničnih listića. Plod je loptasta čahura
sa mnogo sjemena. Cvjeta od juna do avgusta.
Mak je najvjerovatnije porijeklom sa Mediterana.
Danas se legalno, radi opijuma, plantažno gaji
samo u nekoliko zemalja a najviše u Australiji i
Francuskoj, dok je ilegalan uzgoj problem svjetskih razmjera.
Mak se koristi još od neolita. Zasijecanjem
nezrelih čahura maka iz njih curi mliječni sok,
koji se na vazduhu stvrdne. To je opijum, koji
sadrži alkaloide od kojih su najzastupljeniji morfin i kodein. Svaki od alkaloida ima
specifično fiziološko dejstvo i upotrebu. Za
industrijsko dobijanje alkaloida koriste se
suhe, ispražnjene čahure. Pušenje opijuma
izaziva bolesti zavisnosti.
Upotreba: dobijanje ulja, u ishrani kao začin, za
ekstrakciju alkaloida. Sjemena maka su jedini
dio biljke koji ne sadrži alkaloide i koriste se za
dobijanje ulja ili u ishrani.
Makovo ulje: ovo važno sušivo ulje dobija se iz
sjemena maka. Mak se za dobijanje ulja gaji u
sjevernoj Francuskoj, Njemačkoj i Indiji. Prvo,
hladno cijeđenje daje bijelo jestivo ulje, drugo,
toplo cijeđenje, daje crvenkasto ulje koje se
koristi za osvjetljenje, sapune i za boje.
Prvi i drugi Opijumski rat
Britanija je u 19. vijeku izvozila godišnje 1,4 miliona kilograma opijuma u Kinu
Mak je bogat izvor minerala, ugljenih hidrata, kalcijuma, cinka i joda. Može da se jede u
sirovom obliku, ili pržen, a pasta iz sjemena
se u tradicionalnoj narodnoj medicini
koristila kao obloga za ublažavanje otoka
i bolova u zglobovima. Mljeveni mak se
od davnina koristio i za liječenje nesanice,
ali i sprječavanje proljeva. Međutim, zbog
opijuma dobijenog iz maka, vođeni su i
krvavi ratovi, zbog čega je švedski naučnik
Carl von Linde ovu biljku nazvao „planta
belicosa”, što znači „biljka zbog koje se vode
ratovi”.
Pušenje opijuma počinje da bude popularno u 13. vijeku, posebno u Kini, ali su vlasti
zabranile trgovinu opijumom tek 1820.
26
BETTY magazin
avgust 2014.
Devetnaest godina kasnije sin kineskog cara
umro je uslijed trovanja opijumom.
Završio se porazom Kine, u kome je izgubila
Hongkong .
Prvi opijumski rat izbio je između Velike
Britanije i Kine 1839, i trajao je do 1842.
Vođen je sa ciljem da se Kina natjera da
uvozi britanski opijum (Britanija je izvozila
1,4 miliona kilograma opijuma u Kinu).
Drugi opijumski rat bio je poznat i kao Rat
strelica ili anglo-francuski rat protiv Kine,
čiji je uzrok kineska opstrukcija trgovine s
Zapadnjacima, a povod odbijanje Kineza da
predaju Britancima zarobljen piratski brod
koji je plovio pod britanskom zastavom.
Kina je doživila poraz i u Drugom opijumskom ratu i morala je da prihvati sve
političke i trgovinske zahtjeve.
Tokom 19. vijeka Evropljani su trgovali s
Kinom (čaj, srebro), a onda su Englezi otkrili opijum koji se proizvodio u Britanskoj
Indiji kao isplativ za trgovinu, pa se od
1821. do 1837. pet puta povećao izvoz ove
droge u Kinu. Cijelu prodaju i proizvodnju
opijuma vodila je Britanska istočnoindijska
kompanija.
Zbog ponovnog otvaranja tržišta opijumom
u Kini, izbija novi rat između ove zemlje, s
jedne strane, i Engleske, Francuske, SAD i
Rusije sa druge i traje od 1856. do 1860.
nutricionista
www.betty.ba
Vegetarijanstvo
PREDNOSTI I MANE
ISHRANE BEZ MESA
V. Knežević Ćosić
Neke od prednosti vegetarijanstva su redukcija masnoća u krvi, smanjenje slobodnih radikala,
niža tjelesna težina i krvni pritisak, a nedostaci smanjen unos proteina i omega-3 masnih
kiselina, nedostatak vitamina B-12, te pojava anemije, uslijed nedovoljnog unosa gvožđa
Riječ „vegetarijanstvo“ nastala je od dvije
latinske riječi (vegetus - živ, čio, krepak,
vegetatio- biljke, rastinje) i označava način
ishrane bez mesa, s tim da takozvani neradikalni vegetarijanci konzumiraju mlijeko i
mliječne proizvode, kao i jaja.
Međutim, ni vegetarijanci nisu svi isti, nego
se dijele na vegane, koji u potpunosti odbacuju namirnice životinjskog porijekla, dakle
i jaja, mlijeko, mliječne proizvode i med, te
takozvane sirove vegane (raw vegans), koji
konzumiraju samo prijesne biljne namirnice
(povrće, voće, orašaste plodove, sjemenke,
žitarice), jer smatraju da se njihovom termičkom obradom gube vitamini i fitonutrijenti,
te stvaraju štetne i kancerogene materije.
U vegetarijance se ubrajaju i makrobiotičari,
čija se ishrana zasniva na cijelim zrnima
sjemenki i mahunarki, kao i frutarijanci,
koji jedu jedino plodove i sjemenje, s tim
što se takozvani radikalni frutarijanci hrane
isključivo plodovima voća koje je samo palo
na zemlju.
Iako neki ljudi misle da je vegetarijanstvo
nekakva „nova moda“, istina je da je to
hiljadama godina star način ishrane,
koji je u nekim zemljama dalekog
Istoka, kao na primjer u Indiji,
aktuelan i danas. Prvo vegetarijansko društvo osnovano je u
Velikoj Britaniji 1847, a 42 godine kasnije,
njegov član je postao i Mahatma Gandi.
Spisak poznatih vegetarijanaca kroz istoriju
je dugačak, na njemu su mnoge slavne ličnosti iz svijeta filozofije, nauke i umjetnosti,
poput Pitagore, Platona, Plutarha, Cicerona,
Leonarda da Vinčija, Čarlsa Darvina, Isaka
Njutna, Alberta Ajnštajn, Tomasa Edisona,
Nikole Tesle, Marka Tvena, Bernarda Šoa,
Boba Dilana, Džona Lenona i mnogih drugih.
Prednosti vegetarijanske ishrane, prije
svega one koja nije radikalna, već uključuje
i proizvode životinjskog porijekla (jaja,
mlijeko, sireve itd.) su višestruke, jer redukuje koncentraciju masnoća u krvi, smanjuje
slobodne radikale, a generalno, zahvaljujući
manjem unosu masnoća, vegetarijanci imaju
manje problema s tjelesnom težinom, niži
krvni pritisak i rjeđe obolijevaju od dijabetesa tipa 2. Nobelovac Albert Ajnštajn nije
slučajno rekao: „Ništa neće toliko pomoći
ljudskom zdravlju niti povećati izglede za
opstanak života na Zemlji kao prelazak na
vegetarijansku ishranu."
S druge strane, nedostaci vegetarijanske
ishrane su niži unos proteina i omega-3 masnih kiselina, a mogu da se jave zdravstveni
problemi i zbog nedostatka vitamina B-12.
Zapravo, najveći zdravstveni rizik je pojava
anemije, kao posljedice nedovoljnog unosa
gvožđa, što se dešava kada novopečeni,
neuki vegetarijanac iz ishrane izbaci meso, a
osjećaj gladi, uslijed redukovanog unošenja
proteina, utoljava povećanim količinama
ugljenih hidrata, šećera i masti.
Najmanje je preporučljiva ishrana koju primjenjuju frutarijanci, zato što jedenjem samo
voća ne mogu da se obezbijede esencijalne
masne i aminokiseline, gvožđe, kalcijum, te
vitamin B-12, a obilje biljnih vlakana dodatno otežava resorpciju hranjivih sastojaka iz
namirnica. Dugogodišnji frutarijanci imaju
starije kosti od njihove biološke starosti,
suhu kožu i slab tonus mišića.
Drugim riječima, vegetarijanstvo ne mora da
bude nezdravo, ali se ne preporučuje mlađima od 18 godina, jer se njihov organizam
još razvija i raste. Takođe, ishrana bez mesa
traži znanje i upućenost, pa ko ne želi da
uči i edukuje se bolje da se ne igra sa svojim
zdravljem.
Mlijeko, jaja, riba
Najmanje restriktivni i rizični u
zdravstvenom pogledu su ovolaktovegetarijanstvo (konzumiraju
se i mlijeko, mliječni proizvodi i
jaja) i peskovegetarijanstvo (jede
se i riba). Uz pažljivu i izbalansiranu ishranu ove dvije grupe vegetarijanaca mogu da zadovolje
sve nutritivne potrebe u ishrani i
bez mesa, koje je često povezano
s hormonima i antibioticima, koji
se koriste tokom uzgoja životinja.
avgust 2014.
BETTY magazin
27
sport
www.betty.ba
KONJI SU ZA LJUBAV
D. Debić
Od divlje životinje, pomoćnika, tegljača do veze za cijeli život,
konji su oni prijatelji koji nam zauvijek služe a da nikada
ne postanu naše sluge
Terapijsko jahanje
Konji (Equus caballus) su poslije domestifikovanih životinja koje sa ljudima dijele životni
prostor (najčešće pas i mačka) najzastupljeniji i najvoljeniji. U sačuvanim arheološkim
i književnim spomenicima još iz praistorije,
oni su činili značajan faktor u životu ljudi.
Kao sveprisutni i neophodni, kroz vjekove se
stvarala njihova protivrječna simbolika. Sa
jedne strane, oni imaju poetsku vrijednost i
nezaobilazan su dio epske i lirske estetike, dok
imaju i mračnu, tajnu stranu.
28
Po predanju, čini se, svih naroda, konji se
spominju i kao bića koja obitavaju u tami iza
nama vidljive stvarnosti, u tzv. htonskom svijetu. Oni se izdižu sa dna mora ili iz najdubljih
i najmračnijih ponora zemljine utrobe. Arhetipski konj je stoga simbol života ali i smrti.
Posjeduje razornu vatru, dok sa sobom nosi i
vodu koja rađa život. Dvosmislenost značaja
i shvatanja konja dolazi iz njegove neosporne moći i ljepote. Tako u psihoanalizi konja
smatraju nosiocem neljudske psihe, upravo
zbog nestalnosti njegovog duha i neodvojivosti od čovjeka. Legende kažu da konji u zoru
BETTY magazin
avgust 2014.
napuštaju udobnost mraka i kreću put neba.
Tada postaju solarna bića, nasuprot lunarnim,
noćnim, i kreću putem neba odjenuti u bijeli
plašt. Tada nam je postao prijatelj.
Kada je stvorena, veza čovjeka i konja
postala je neuništiva simbioza utemeljena
na bezuslovnoj ljubavi, konjima neophodnoj
hijerarhiji, ali i korisnosti. Tačan period pripitomljavanja konja ili magaraca nije moguće sa
sigurnošću utvrditi, ali se za magarce smatra
da su postali dio svakodnevnog ljudskog života
oko 4000 prije n. e, dok su konji kakve danas
poznajemo domestifikovani nešto kasnije.
U početku su njihova snaga i izdržljivost
ubrzavali selidbe i rad u poljima. U nerazvijenim krajevima, oni se i dalje koriste za vuču i
tegljenje. Nažalost, mnogo je vremena prošlo
do trenutka kada su ljudi prestali da brinu
samo o usjevima i plodnosti i kada su uvidjeli
da su konji bića od ljubavi. Kada je veza postala
prijateljska više nego samo mučni rad i tegljenje tereta, konji na velika vrata ulaze u život
aristokratije i postaju statusni simbol.
Medicinski prihvaćena u svijetu, terapijsko
jahanje je disciplina koja se koristi u terapiji i rehabilitaciji osoba sa invaliditetom.
Uspješnost i trajanje ovakve terapije zavisi
od voditelja programa terapijskog jahanja.
Osoba koja sprovodi program mora biti
vješta i upoznata sa konjima i konjičkim
sportovima, mora proći obuku i dodatnu
edukaciju o izboru, obuci i držanju konja
koji će služiti u terapiji, ali mora biti i vješta
sa opremom i upoznata sa medicinskim aspektom (indikacije i kontraindikacije, ciljevi,
sadržaji, metode). Cilj ove vrste liječenja
je da kroz edukativno, psihološko, fizičko i
socijalno djelovanje kod osoba sa invaliditetom izazove pozitivne efekte koji će
posljedično uticati na poboljšanje psihičkog
i fizičkog stanja, izazvati osjećaj zadovoljstva, pokretljivosti i slobode.
Danas konji učestvuju u sportovima, ali su i
hobi za one koji traže velike prijatelje od malo
riječi.
Konji su dio tima
Konjički sportovi obuhvataju nekoliko
različitih disciplina od kojih svaka zahtijeva
posebnu dresuru, kao i specifičan tretman
životinja koje su genetski predodređene za
neku od njih. Zbog toga se konji posebno
uzgajaju i treniraju, pa imamo trkačke konje,
konje koji su nekada vukli dvokolice, jahaće
sport
www.betty.ba
primamljivije. Derbi (eng. derby) je prestižna
godišnja trka u kojoj učestvuju sve galopske
nacije svijeta, ali takođe i događaj gdje se džokeji utrkuju za najveću nagradu sporta. Samo
najsposobniji i najbrži konji imaju priliku da
testiraju svoju izdržljivost i snagu i predstave
se u galopskim trkama.
Preponsko jahanje je ekstremni sport
konjičkih disciplina. Ovo je olimpijski sport
koji se sastoji od različitih trka, tzv. utakmica, u zavisnosti od visine prepona, godišta i
načina suđenja. Tako su najlakše utakmice
u kojima učestvuju konji starosti između 4 i
5 godina sa jahačima uzrasta do 12. Postoje
kategorije poni, kadeti, juniori, mladi jahači,
seniori i veterani. Kažemo da je ekstremni
sport među konjičkim disciplinama jer se od
trkačkog para, džokeja i konja, zahtijeva da
završe parkur (zatvoreni teren sa preponama) preskakanjem svih 10 ili 13 prepona
koje, osim u vojnoj (eng. military) disciplini,
nisu fiksne. Ovaj vid trke podrazumijeva i
ocjenjuje vještinu, istreniranost i izdrživljost
trkačkog para. Kao i kod svake posebne discipline, i ovdje brzina ima esencijalnu ulogu, ali
i najmanji broj negativnih bodova, ili najveći
broj pozitivnih. Ono što je zajedničko svim
konjičkim sportovima jeste da u bilo kojim
godinama počeli sa treningom, moguće je
ostvariti zavidne rezultate.
konje, itd. Danas se konjički sportovi dijele na
profesionalne i olimpijske discipline.
Kasački konji su genetski predodređeni za
kas, i već sa 18 mjeseci počinje se sa intenzivnim treningom kako bi konj bio spreman
za trku u drugoj godini života. Zanimljivo je
da se „konjska godina” računa od 1. aprila
one godine u kojoj je konj oždrijebljen. Kas je
kretanje konja u brzini kada mu je dijagonalan par nogu, prednja lijeva i zadnja desna, u
vazduhu, dok mu je drugi par na zemlji. Ove
trke su specijalna disciplina u kojoj učestvuje
kasački konj koji mora biti čistokrvan i posebno treniran da cijelu trku trči u ujednačenom
kasu, u suprotnom dolazi do diskvalifikacije.
Najfascinantniji vid ovog sporta, poznat i kao
„konjička formula 1”, jeste galop ili galopska
trka. Konju je dopušteno da trči najbrže
moguće ali svojim prirodnim načinom kretanja. Najbrže kretanje konja se zove galop. U
ovakvim trkama učestvuju samo konji (grla)
najčistijeg engleskog porijekla i uzgoja, a džokej (eng. jokey) je lagani jahač. Grla ovakvog
porijeklog su skuplja od kasačkih, pa su i
nagrade na ovakvim takmičenjima znatno
Za djecu, jahanje je poseban izazov jer pored
terapijskog djelovanja koje druženje sa
životinjama pruža, jahanje se kojim se krene
u najranijoj dobi može postati i životni poziv.
Obuka mladih jahača se odvija u manježu,
posebnom terenu koji može imati prepreke,
ili u ravnoj dresurnoj areni. Djeca uglavnom
pohađaju više časova od preporučenih deset,
jer se na samom početku kursa uče osnovama i njezi konja. U toku prvih časova djetetu
je potrebna samo udobna sportska odjeća,
pogodna za blato, štalu i travu. Kako kurs
odmiče, potrebno je nabaviti posebnu konjičku opremu, po savjetu voditelja programa
obuke.
Plemenita dresura
U modernim konjičkim sportovima od jahača
i konja se očekuje prezentacija unaprijed
naučenih i uvježbanih figura (serpentina,
krug, kretnje u galopu i kasu). Svi pokreti se
izvode na ravnoj, pravougaonoj površini, terenu. U svim utakmicama od konja se očekuje
da pokaže hod, lako galopiranje i kas, ali se
ocjenjuju i tečne tranzicije unutar i između
izvođenja figura. Dresura stiže unazad do antičkog perioda i trenutno se smatra najvišim
nivoom treninga, umjetnošću jahaćeg sporta
i predstavlja osnov za sve ostale discipline.
Kroz vjekove se ustanovilo pravilo da za
preživljavanje jahača i konja, kao i dobar plasman u utakmicama, neophodna je apsolutna
harmonija njihovog odnosa.
Osnovna svrha dresure jeste razvoj konja
kroz progresivan trening, razvoj atletskih
sposobnosti, kao i maksimalno iskorištavanje
potencijala konja. Za svoj prvi nastup u dresurnom jahanju konji se pripremaju najmanje
godinu dana, da bi tek u svojoj četvrtoj godini
nastupili.
Istorijat
Prva škola jahanja u Evropi otvorena je početkom XVI vijeka u Napulju, a zatim u Madridu,
Versaju i Beču. Na samom početku, sve škole
su se bavile isključivo dresurom konja, a od
XVII vijeka u Francuskoj počinje trend obuke
jahača. Godine 1174. u Engleskoj su održane
prve konjičke trke, zatim u Francuskoj 1370. i
Njemačkoj 1448.
Godine 1900. konji su se predstavili na
Olimpijskim igrama u Parizu sa preponskim
trkama, a 1912. u Stokholmu postaju dio
Ljetnih igara. Zanimljivo je da su do 1948.
jahači mogli biti samo muškarci oficiri. Od
Igara u Helsinkiju održanih 1951, žene stiču
pravo učestvovanja, prvo isključivo u dresuri,
a potom i u ostalim disciplinama.
Moguće povrede
Kaže se da pravim jahačem postajemo tek
kada padnemo sa konja po prvi put. Nažalost, pad sa leđa konja može biti izuzetno
nezgodan i bolan pa se često desi da ljudi
izgube samopouzdanje. Takođe, postoje i oni
koji odustanu nakon ovakvog iskustva, jer
se samo najhrabriji usude da ponovo zajašu.
Iako zvuči strašnije i bolnije nego što zaista
jeste, povrede koje nastaju pri padu sa konja
su uglavnom posljedica loše ravnoteže jahača
i ne spadaju u ozbiljne povrede. U najčešćim
slučajevima nastaju samo modrice i ugruvanost. Sa druge strane, povrede koje konj
nanese jahaču mogu biti ozibljnije i nastaju
kao posljedica udaraca nogama, ugriza ili
kada konj zbaci jahača sa leđa.
Oprema
Nezavisno od starosti, kada krećete na svoj
prvi trening jahanja, neophodno je da imate
udobnu odjeću dugih nogavica. Od obuće se
savjetuje udobna patika na koju se stavljaju
sigurnosne uzengije, ili cipela sa povišenom petom jer pruža dodadnu stabilnost i
udobnost. Takođe, kaciga je obavezna za sve
uzraste.
Osnovna oprema za jahače se sastoji od
pantalona za jahanje, tzv. rajterica, zatim
cipela sa petom koje sprječavaju proklizavanje kroz uzengiju. Gumene ili kožne čizme se
koriste kako bi direktan kontakt za konjem
bio što prijatniji na mjestima na kojima jahač
izdaje naredbe, a kao zamjena za čizme
u toku treninga koriste se čepsovi, čizme
takođe napravljene od kože. Jahač mora
imati rukavice (ljetne ili zimske) sa posebnim
umecima između prstiju koji omogućavaju
bolje pridržavanje. Kao sredstvo za kažnjavanje konja i lakše pokretanje konja koristi se
korbač različitih modaliteta.
Standardna oprema konja se sastoji od sedla,
podsedlice koja štiti leđa i kičmu konja i dopronisi udobnosti jahača, uzda, kamašne koje
štite noge konja od udaraca i istezanja tetiva,
i bandaža koji se koriste isključivo uz stručnu
asistenciju kako bi se izbjegli prekomjerno ili
nedovoljno stezanje koji konju mogu nanijeti
trajne povrede.
avgust 2014.
BETTY magazin
29
BETTY radionica
www.betty.ba
M. Girić
Ako volite da skupljate kamenčiće i predstavljaju vam uspomenu
s godišnjeg odmora, onda će crtanje po oblucima različitog oblika
predstavljati aktivnost koja će vas definitivno razveseliti
2.
1.
3.
4.
foto: A. Mihajlov
6.
5.
Pored hrpe kamenčića potrebno vam je nekoliko četkica, stare posude za njihovo ispiranje
i miješanje boja, akrilne boje ili uljane tempere, društvo i pozitivna energija!
1. U stari tanjir istisnite boje koje su vam
potrebne, a u staru činiju naspite vode za
ispiranje četkica. Pustite mašti na volju i
ukrasite kamenčiće omiljenim motivima.
2. U slučaju da imate kamenje od krečnjaka,
koje je šupljikavo i lako se niže, možete da
napravite neobičnu visilicu u prirodnom
bojama.
30
3. Kombinujte boje direktno na kamenu, tako
što četkicom zahvatite dvije i napravite potez.
Prelivanjem jedne u drugu boju dobićete
nijanse prirodnog kolorita.
BETTY magazin
avgust 2014.
4. Iskoristite prirodan oblik kamena, pa ako
ima udubljenje kreirajte, recimo, vodopad, a
okolinu obojite u zeleno, da liči na travu.
7.
5. Možete da iskoristite nekoliko kamenčića
i napravite kompoziciju, na primjer, sunce
i oblake, ili ih prosto grupišete u veselu
gomilu.
6. Ako niste sigurni u raspored boja, ili imate
dosta detalja na umu, prvo napravite crtež
grafitnom olovkom, pa onda obojite sve
dijelove.
7. Crtež ćete efektno oživiti ako tu i tamo
dodajete malo bijele boje.
8. Bijela boja je savršena i za crtanje oblaka
na plavoj osnovi.
8.
fitnes
www.betty.ba
VJEŽBANJEM DO GLATKE KOŽE
PRESKAKANJE KONOPCA
L. Begović
Problemi s celulitom su rješivi, ako se krećemo, jedemo zdravo, konzumiramo dovoljno
tečnosti i uporno vježbamo, u skladu s godinama, zdravstvenim stanjem i kondicijom
Jednostavni pokreti koji aktiviraju mišiće u
području tijela koje je zahvaćeno celulitom,
mogu da budu veoma efikasan saveznik u
borbi protiv ovog neestetskog deformiteta.
Vježbe za celulit ne moraju da budu ni intenzivne ni jake, pa mogu da ih izvode žene svih
godina. Ono što je važno jeste kontinuitet i
upornost, dakle nema brzog rezultata. Jer,
kao što se celulit nije pojavio „preko noći”,
isto tako su i nerealna očekivanja da se izgubi za samo par dana posvećivanja problemu.
Takođe, dobro je da se prije početka vježbanja konsultujete s vašim ljekarom, ali i
nekim fitnes trenerom, koji će po vašoj
individualnoj mjeri (zdravstveno stanje, doba, stepen kondicije) da osmisli
program vježbanja koji će vas dovesti
do ciljanog rezultata – glatke kože,
bez masnih depoa.
A da se trud isplati, znaju svi
koji s anticelulit vježbanjem
nisu krenuli u minut do 12,
odnosno par dana pred odlazak na godišnji odmor i dramu
„ jao, kako ću da izgledam u
kupaćem kostimu”. Zatezanje i
podizanje tonusa mišića je proces
koji traje, pa se stoga naoružajte
strpljenjem dok vježbanjem aktivirate mišiće nogu, butina i zadnjice,
odnosno onih područja koja su
zahvaćena celulitom.
Skakanje po
mekoj podlozi
Preskakanje konopca (vijača) je jedna
od osnovnih vježbi za poboljšavanje
cirkulacije, kondiciju, formu i naravno
glatku kožu bez celulita. Osim konopca za
preskakanje, za ovu vježbu vam trebaju dobre patike, s debljim, anatomskim đonom i
vazdušnim jastučićima za prste (kao za tenis
ili košarku, ali ne i za trčanje).
Takođe, treba izbjegavati skakanje po tvrdoj
površini (beton, kamen, pločice), a ako nemate uslova, možete na pod da stavite tepih
ili podlogu za jogu i skačete po tome, jer ćete
tako sačuvati zglobove i kičmu od bolova,
povreda i oštećenja. Podrazumijeva se da
ako imate zdravstvenih problema, nećete
upražnjavati ovu kondicionu vježbu.
Preskakanje konopca osim što je dobro za
noge i zadnjicu, pomoći će vam da definišete trbušne mišiće i izravnate stomak, te
učvrstite kompletnu strukturu kičme. Ako
ste u lošijoj formi, krenite s pet minuta
vježbanja, pa poslije nedjelju dana dižite na
10, 15 i 20 minuta.
Krenite sa tri minuta zagrijavanja, preskačući konopac ujednačenim ritmom, pa se
odmarajte pola minuta, pa onda preskačite
konopac 60 sekundi, ali brže. Ostavite vijaču
i radite čučnjeve s ciljem da uradite šest
serija po 12 čučnjeva. Odmorite se minut, pa
ponovo preskačite konopac 60 sekundi.
Rutinu možete da mijenjate tako
što između preskakanja konopca ubacujete vježbe za butine,
zadnjicu i mišiće stomaka, nakon
čega vijaču preskačete različitim
intenzitetom i stilovima. Kratki
predasi i odmaranja između vježbi se
podrazumijevaju.
Kako da skačete
Postoji preko 25 različitih varijanti (vježbi) koje možete da koristite u treningu sa
vijačom. Ona vam dozvoljava i da se krećete
u svim pravcima, naprijed - nazad, lijevo desno, okreti na lijevo, okreti na desno, puni
okreti i tako dalje.
Da biste bili sigurni da vam je dužina vijače
odgovarajuća, najbolje je da stanete na
sredinu kanapa, a da vam ručke budu otprilike u visini grudi. Takođe, radite prvo na
usavršavanju tehnike preskakanja i imajte u
vidu da je najjednostavnije ono preskakanje
kada su vam noge blago razmaknute i lagano
savijene u zglobu koljena. Položaj tijela treba
da bude uspravan, ramena spuštena, a lopatice lagano povučene prema nazad. Uvijek
gledajte prema naprijed, a ne sebi u noge.
Nema potrebe da skačete previsoko, naročito
ako ste početnik. Okrećite vijaču iz zgloba
ruke, ne vrtite ih pokretima iz lakta, odnosno
pokretom cijele ruke.
Inače, vijača se najviše koristi u sportovima u
kojima je bitan rad i brzina nogu, u timskim
sportovima tokom trenažnog procesa, a odlična je i za razvijanje balansa i koordinacije.
avgust 2014.
BETTY magazin
31
posjetili smo
www.betty.ba
Čardaklije
Oživite sjećanja na selo
M. Maličević
U seoskom domaćinstvu Čardaklije podsjetićete se kako su to
živjeli i radili naši preci, naučićete
kako se tradicionalan način suši
meso, pravi pekmez od šljiva,
kako se timare konji, ali i kako
nastaje poznata petrovačka
šljivovica... Netaknuta priroda i
aktivan odmor u njoj priuštiće
vam posebno zadovoljstvo, koje
ćete krunisati degustacijom
specijaliteta iz domaće kuhinje u
ugodnom etno ambijentu.
Na putu iz Bosanskog Petrovca prema
Bihaću, u mjestu Vrtoče, zanimljivi putokazi
svratiće vas na lagani predah u nesvakidašnjem seoskom ambijentu, u kojem se,
u krugu od oko jednog hektara, širi miris
tradicionalnih jela ispod sača, gdje hlad
prave stari hrastovi, a kućice i objekti rasuti
unaokolo oživljavaju uspomene na selo i
život prije 150 godina.
Ambijent je tako autentičan i u trenu kao da
otvara album uspomena, sa davno viđenim
slikama, budeći ona lijepa sjećanja na život
na selu, koji je ne tako davno, bio i naša
stvarnost. Ograda od drvenog plota, miris
sjena, seoski objekti tipične arhitekture za
ovaj dio Bosne, sve od prirodnih materijala
i u skladu sa prirodom, jednom rječju, prava
seoska idila.
Duh predaka
32
Da Čardaklije imaju posebnu dušu potvrđuje i priča o nastanku seoskog domaćinstva,
koju je sa nama podijelio Zdravko Radošević, koji je sa zajedno sa bratom Zoranom,
tvorac ideje o izgradnji domaćinstva. A
priča kaže da su Radoševići na prostor u
okolini Bosanskog Petrovca došli iz Like,
a na južne padine Grmeča doveo ih je
slijepi starac na slijepom konju, koji je tada
BETTY magazin
avgust 2014.
naredio da se tu „ustave i zakuće“. Na ovom
prostoru Radoševići su živjeli cijeli vijek, da
bi se potom raselili na sve strane Grmeča.
Jedan od predaka po imenu Ilija odselio se
od braće, napravio neobičnu kuću, visoku
i vitku, koju mještani nazvaše „čardak“,
a njene ukućane „Čardaklije“. Živjele su
čardaklije i sa koljena na koljeno prenosili
svoje običaje. Starih predaka i njihovih
kuća odavno nema, ali zahvaljujući Zoranu
i Zdravku duh i tradicija predaka još uvijek
žive i živjeće kroz Čardaklije.
Obilazak seoskog
domaćinstva
Ukoliko se odlučite da vikend provedete daleko od grada, automobila i buke, Čardaklije
će vam otvoriti svoja vrata. Pored čistog
vazduha, očuvane prirode i seoske idile,
ovdje ćete uživati i u organskoj hrani, kao i
aktivnom odmoru i zanimljivim ponudama
koje su kreirali vrijedni domaćini.
U „Bosanskoj kući“ ćete se upoznati sa tajnama starih zanata poput tkanja, kovanja,
vunovlačanja i dr. U „Čardaku“, kao centralnom objektu domaćinstva, naučićete kako
se na tradicionalan način prerađuje i suši
meso i prave proizvodi od mlijeka, koje
možete tu i da kupite. Tu je i „Vesela kuća“,
koja će ljubitelje domaće kapljice obradovati ukusima petrovačke šljive, ali i rakija
od domaćih jabuka i kruške. „Gostionica“
je ugostiteljski objekat, izgrađen i uređen
u dosljednom etno stilu, koji prati svaki
detalj i čini ovaj objekat istinskom riznicom
starina i ručno izrađenog enterijera. Ušuškana u hladovini drveća i obližnje šume, sa
vanjskim ognjištem ispred, kao stvorena je
za uživanje u domaćim jelima i piću. Djeci,
ali i odraslima, koji su zaboravili na selo, posebno će prijati boravak u društvu domaćih
životinja, naročito konja, koji su ovdje najveća atrakcija. Ljubiteljima aktivnog odmora
na raspolaganju su šumske staze za šetnju
i biciklizam, jahanje konja, vožnja kočijama
ili sulkama, a oni koji žele potpuno da se
prepuste čarima života na selu i dožive
jedno novo iskustvo, moći će da se uključe u
sve poslove u seoskom domaćinstvu, poput
timarenja konja, čišćenja štale, čuvanja
ovaca, hvatanje konja pod sulke... Prava
radna terapija, kako su domaćini i nazvali
ovu zanimljivu ponudu.
Česti gosti u Čardaklijama su i đaci, koji u
sklopu edukativno-rekreativnih ekskurzija
dolaze ovdje da nauče kako se živjelo na
selu, uživaju u prirodi i izletima. U sklopu
kompleksa je i suvenirnica koja nudi izobilje
posjetili smo
www.betty.ba
različitih rukotvorina od tisovine, od sitnih
predmeta do komada starog, autentičnog
namještaja.
Proizvodnja organske hrane
Ono čime se posebno ponose domaćini
Radoševići jeste organska hrana koja se
koristi u pripremi različitih specijaliteta iz
ponude. Ono što sami ne proizvedu, trude se
da nabave od provjerenih proizvođača, tako
da se gostima služi isključivo organska hrana,
pripremljena na tradicionalni način.
Ovdje ćete piti isključivo domaću kafu,
poznatiju kao tursku, čaj od lipe, sok od zove
ili drenjka, a u ponudi su i jela sa roštilja ili
ražnja, različiti kotlići, kao i specijaliteti ispod
sača. Hljeb i peciva se takođe proizvode od
organskih žita, koja se melju u maloj vodenici na sred domaćinstva. Ono što posebno
raduje domaćine jeste to što posjetioci nakon
degustacije jela i pića, prepoznajući kvalitet
organske hrane, rado kupuju proizvode kako
bi ih sami pripremali i njima ukrasili trpeze u
svojim domovima.
Odmor iz snova
Ono što Čardaklije čini idealnom destinacijom, pored navedenih sadržaja, jeste i
blizina dobro poznatih turističkih i prirodnih
atrakcija Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koje
možete posjetiti dok boravite ovdje.
Na svega 70-ak kilometara odavde nalazi se
Nacionalni park Plitvička jezera, a u blizini je
i Nacionalni park Una, sa Štrbačkim bukom i
slapovima u Martin Brodu, koji će upotpuniti
boravak ovdje i učiniti ga nezaboravnim. U
ponudi Čardaklija je i posjeta Osječenici, koja
će oduševiti planinare i ljubitelje ekstremnih
sportova, a na svim ovim turama posjetioci će
moći da uživaju u fantastičnom foto safariju.
Takođe, ukoliko putujete na more, ovo će biti
odlična usputna stanica, a do Jadrana ćete
stići za manje od dva sata vožnje.
Za smještaj posjetilaca i ugodan odmor
napravljeni su tipski objekti po uzoru na
kuće iz ovdašnjih krajeva, koji su dovoljno
daleko od centralnog dijela domaćinstva da
vam osiguraju mir, a opet dovoljno blizu da se
osjetite dijelom domaćinstva. Prema riječima
domaćina, u planu je izgradnja dodatnih objekata, čime će se povećati smještajni kapaciteti
i omogućiti duži boravak većeg broja gostiju.
Ono što je sigurno jeste da će vam prijati mali
bijeg iz užurbane svakodnevice u ovaj istinski
raj gdje će vas buditi cvrkut ptica i topot
konja, a ponovni doživljaj sela vratiti divne
uspomene.
avgust 2014.
BETTY magazin
33
Da li znate...
www.betty.ba
Plod pet ukusa
KINESKI LIMUNOVAC
F. Mujkić
Stepski lovci na Dalekom istoku odvajkada koriste sušeni plod
limunovca u cjelodnevnom gonjenju zvijeri, a u istočnjačkoj
tradicionalnoj medicini prisutan je već oko 1.500 godina
U svojoj domovini, neobična biljka kineski
limunovac (Shizandra chinensis) ima naziv „plod pet ukusa". Raste u tajgama dalekog istoka , na lijani smaragdno zelenih
listova. Stabla mu dostižu dužinu od 15
metara i spiralno se ovijaju oko visokog
drveća, uvijek s desna ulijevo.
Pri najmanjem pritisku na list, koru ili korijen biljke, ona ispušta miris limuna, pa je
po njemu dobio ime. Ovaj stepski ljepotan
u proljeće se okiti mirisnim bijelim cvjetovima, a plodovi mu u jesen izgledaju kao
crveni lampioni. Na mjestima gdje nema
drveća, limunovac se prilagođava sredini
i raste u grm. Otkrio ga je prirodnjak
Andre Mišo, koji je izučavao floru Sjeverne
Amerike, ali danas se limunovac vezuje
gotovo uvijek za Aziju, posebno Kinu i
neke dijelove Rusije.
Evropljani malo, ili skoro ništa ne znaju
o njemu, dok je u istočnjačkoj tradicionalnoj medicini limunovac prisutan već
oko 1.500 godina i na drugom je mjestu
po popularnosti i ljekovitosti, odmah
poslije žen-šena. I naziv „plod pet ukusa"
i visoka ocjena sasvim mu pristaju: pulpa
ploda je kisela, kožica slatka, sjemena su
neprijatnog ukusa koji peče, čitav plod je
slankast, a njegova ljekovita svojstva su
zadivljujuća.
U drevnim ljekarskim spisima za limunovac se tvrdi da „sprječava isticanje" snage i
daje očima osobit bljesak. Stepski lovci na
dalekom istoku odvajkada koriste sušeni
plod limunovca u cjelodnevnom gonjenju
zvijeri. Umjesto teškog prtljaga sa hranom,
oni nose samo šaku-dvije limunovca u
kožnoj vrećici. To im daje snagu i bodrost
da budu u pokretu bez prestanka i bez
uzimanja druge hrane.
I danas se limunovac koristi kao sredstvo
za obnavljanje energije i tonizirajuće
sredstvo. U kineskoj farmakopeji on je svrstan u lijekove prve kategorije. Propisuje
se protiv dizenterije, gonoreje, bronhitisa,
bronhijalne astme, prehlada i morske bolesti. U kombinaciji sa drugim sredstvima
limunovac se uspješno primjenjuje kod
neurastenije i impotencije.
Lovačka priča o tome da limunovac
poboljšava vid pokazala se kao sasvim
tačna: već od Drugog svjetskog rata piloti
su dobijali preparate od ove biljke radi
izoštravanja vida u noćnom letu i brže
adaptacije oka na tamu.
Kineski limunovac stimuliše aktivnost
centralnog nervnog sistema, ali pri tom ne
iscrpljuje nervne ćelije. Preparati od limunovca se posebno preporučuju osobama
koje rade teške fizičke ili intelektualne poslove, zatim vozačima i svima ostalima od
kojih se zahtijeva budnost i koncentracija.
Upotreba ove, na Istoku tako omiljene biljke prevazilazi usko medicinsko područje:
ona se koristi i u prehrambenoj industriji,
za proizvodnju bezalkoholnih osvježavajućih napitaka, konditorskih proizvoda,
sokova, džemova i marmelada.
Zbog ljepote limunovac je prisutan i kao
dekorativna biljka. Iskustva sa ovom, ne
previše zahtjevnom, biljkom pokazuju da
se ona može gajiti u Evropi.
Tinktura limunovca može se napraviti od
sirovine ove biljke i 95 posto alkohola, u
omjeru 1:5. Tečnost je prozračna, tamno
crvene boje i gorko-kiselog ukusa. Sadrži
organske kiseline, etarska ulja, vitamin C,
shizandrin itd. Radi stimulacije centralnog
nervnog sistema, kod psihičkog ili fizičkog
umora, pospanosti i slično, uzima se po
20 kapi na prazan stomak ili 4 sata poslije
jela 2-3 puta na dan. Preparat je kontraindikovan kod prekomjernog nervnog uzbuđenja, nesanice, povišenog arterijskog
pritiska i srčanih smetnji. Tinktura se čuva
na tamnom mjestu.
Bik
Blizanac
U ovom periodu možete
postići nevjerovatne stvari
jer nema te prepreke koja
vas može zaustaviti.
Ne zaboravite da niste sami.
Zdravlje odlično.
Ako ste usamljeni to nije
razlog za paniku. Iskoristite
vrijeme pametno.
Na pomolu nova veza, a ako ste
već u vezi onda vas čeka prijatno
iznenađenje.
Ne izlažite se pretjerano Suncu.
Promjene na poslu,
mogućnost unaprjeđenja,
preseljenja.
Čeka vas jako bitan i važan dogovor
sa partnerom.
Pripazite na srce i na krvne sudove.
Rak
Lav
Djevica
Odlična finansijska
situacija. Pazite se penala
i reklamacija.
Monotonija u ljubavnoj vezi.
Mogući problemi sa kožom, dekoncentracija.
Na poslu i kod kuće je sve
pod kontrolom. Na pomolu
su nove ideje i ponude u
vezi širenja posla.
Finansijska situacija mnogo bolja.
Zdravlje stabilno.
Neočekivani troškovi,
mogućnost prezaduživanja.
Hladni odnosi sa partnerom.
Provjerite krvnu sliku i pritisak.
Vaga
Škorpija
Strijelac
Neizvjesnost zbog
dešavanja ili promjena u
poslovnoj karijeri.
Finansijska situacija stabilna.
Preosjetljivost.
Stabilna i jaka poslovna
situacija.
Vaš partner tiho negoduje
jer se osjeća zapostavljenim.
Zdravlje dobro. Mogućnost dobijanja
visoke temperature.
Mogućnost odlaska u
inostranstvo na duži
period.
Vaš partner mijenja planove.
Moguća povreda nogu ili zglobova.
Jarac
Vodolija
Ribe
Zabrinutost zbog promjene poslovne situacije.
Partner želi da vam
pomogne oko posla.
Čuvajte se pada imuniteta.
Situacija na poslu se odvija
u vašu korist.
Vašem partneru kreće sve
na bolje.
Mogući stomačni problemi.
Vi se prosto ne vidite
zbog jedne osobe koja
ima veliki autoritet.
Vaš partner je dosta energije potrošio
u vezi sa jednom dilemom.
Moguće upale, temperatura.
21.04-20.05
21.06-20.07
21.07-21.08
23.09-22.10
23.10-22.11
21.12-19.01
20.01-18.02
Svi misle o promjeni svijeta, ali niko
ne misli o promjeni samoga sebe.
Lav Tolstoj
(1828-1910)
Čovjek može nanijeti zlo drugima ne
samo svojom aktivnošću nego i neaktivnošću i u oba slučaja je odgovoran.
Džon
Stjuart Mil
(1806-1873)
21.05-20.06
22.08-22.09
23.11-20.12
19.02-20.03
Većina ljudi je sposobnija za velika djela
nego za dobročinstva.
Monteskje
(1689-1755)
rekli su...
21.03-20.04
Z. Belčević
Ovan
horoskop
zabava
www.betty.ba
Download

ANA SOFRENOVIĆ