POSTUPCI
U IZGRADNJI
TERMOELEKTRANA
U REPUBLICI
SRPSKOJ
VODIČ ZA NEVLADINE
ORGANIZACIJE I ZAINTERESOVANU
JAVNOST
1
Autor: Ratko Pilipović
Uredio i prilagodio: Igor Kalaba
Lektura i korektura: Mirjana Kuburić
Dizajn: Saša Đorđević
Štampa: Europrint
Tiraž: 200 primjeraka
Izdavač: Centar za zivotnu sredinu, Cara Lazara 24, 78000 Banja Luka
Tel: 051/433-140; Faks: 051/433-141
E-mail: [email protected]
Centar za životnu sredinu je neprofitna, nevladina i nestranačka
organizacija profesionalaca i aktivista posvećenih zaštiti i
unapređenju životne sredine, zagovaranju principa održivog razvoja i
većeg učešća javnosti u donošenju odluka o životnoj sredini.
Neka prava zadržana
Creative Commons
Licenca - Imenovanje - Nekomercijalno 2.5
Slobodno smijete:
umnožavati, distribuisati i javnosti
saopštavati djelo
prerađivati djelo
Pod sljedećim uslovima:
Imenovanje: morate priznati i označiti
autorstvo djela na način kako je naznačio
autor ili davatelj licence (ali ne način koji
bi sugerisao da Vi ili Vaše korištenje
njegova djela imate njegovu direktnu
podršku).
Nekomercijalno: ovo djelo ne smijete
koristiti u komercijalne svrhe.
Od svakog od gornjih uslova moguće je odstupiti, ako
dobijete dopuštenje nosioca autorskog prava.
2
POSTUPCI
U IZGRADNJI
TERMOELEKTRANA
U REPUBLICI
SRPSKOJ
VODIČ ZA NEVLADINE
ORGANIZACIJE I ZAINTERESOVANU
JAVNOST
SADRŽAJ
O CZZS/ O CEE
Uvod
Osnovni pojmovi
Koncesije
Zaštita životne sredine
Vode
Električna energija
Građenje
Primjena propisa u praksi
Prilozi:
01. Zakon o koncesijama
02. Zakon o zaštiti životne sredine
03. Zakon o vodama
04. Zakon o električnoj energiji
05. Zakon o uređenju prostora i građenju
Zaključak
4
3
4
6
8
11
17
21
23
23
27
30
37
39
41
43
O CZZS
O CEE
Centar za životnu sredinu je neprofitna,
nevladina i nestranačka organizacija profesionalaca i aktivista posvećenih zaštiti i
unapređenju životne sredine, zagovaranju
principa održivog razvoja i većeg učešća
javnosti u donošenju odluka o životnoj
sredini. Postoji od 1999. godine, a u okviru
udruženja od 2013. godine djeluje i Arhus
centar, koji ima za cilj promociju implementacije Arhuske konvencije.
Centar za ekologiju i energiju Tuzla je
bosanskohercegovačka nevladina organizacija koja od 2001. godine edukativnim i
praktičnim radom u saradnji sa svim nivoima društva i uz ulaganje u ljudske resurse
podstiče održivi razvoj u oblasti zaštite i
unapređenja životne sredine.”
Danas je Centar za životnu sredinu
prepoznat kao organizacija koja na
argumentovan i aktivan način utiče na
relevantne javne politike, podiže javnu
svijest o pitanjima životne sredine, te ostvaruje konstruktivnu saradnju sa drugim
udruženjima, mrežama, institucijama,
međunarodnim organizacijama i drugim
zainteresovanim grupama i pojedincima.
Najveći dio aktivnosti se odvija u tri programske oblasti:
Rezultat edukacije su mnoštvo implementiranih ideja u organizacijama i institucijama iz kojih učesnici dolaze, i praktični
projekti u oblastima:
• recikliranja,
• kompostiranja,
• štednje i zaštite voda,
• efikasnog korištenja energije,
• klimatskih promjena.
• biodiverzitet i zaštićena područja,
• energija i klimatske promjene,
• transport.
5
UVOD
O priručniku
O kampanji
Jedan od načina borbe za zdravu i
sigurnu životnu sredinu je korištenje
pravnih mehanizama administrativne
jedinice1 na čijoj teritoriji se štetni projekti
pokušavaju realizovati. Centar za životnu
sredinu je prihvatio taj izazov u kampanji
‘Stop prljavoj energiji – jer budućnost je
obnovljiva’, te smo se ubrzo našli pred
gustom šumom zakona, pravilnika, odluka
i drugih podzakonskih akata. Nakon nekog
vremena, mnogo rada i savjetovanja,
uvidjeli smo da je sistem zaista konfuzan
i zamršen, te da se bez stručne pomoći
teško može naći način da se iskoriste
zakonske mogućnosti. Nakon nekoliko
mjeseci proučavanja, preko trideset zahtjeva za pristup informacijama i više žalbi,
sastavili smo ovaj priručnik, za čiju izradu
su korišteni zakonski i podzakonski akti, te
naša dosadašnja iskustva. Nadamo se da
će ovaj priručnik omogućiti svim zainteresovanim udruženjima i građanima lakši
pristup pravnim alatima za zaštitu životne
sredine u Republici Srpskoj. Iako zaštita
zdravlja i životne sredine svih građana
jeste obaveza nadležnih institucija, ipak
udruženja i građani treba da se u pojedinim
slučajevima angažuju i organizuju kako bi
životnu sredinu i prirodne resurse zaštitili
za buduće generacije.
“Ispuštanja [zagađujućih materija] iz
termoelektrana na ugalj u Evropi značajno
doprinose bolestima uzrokovanim zagađenjem životne sredine. Najnoviji podaci
objavljeni u ovom izvještaju pokazuju da
taj uticaj širom Evropske unije uzrokuje
više od 18 200 preranih smrti, oko 8 500
novih slučajeva hroničnog bronhitisa i preko 4 miliona izgubljenih radnih dana svake
godine. Ekonomski trošak zdravstvenih
uticaja sagorijevanja uglja u Evropi se
procjenjuje na 42,8 milijardi evra. Dodajući
tome emisije iz Hrvatske, Srbije i Turske,
brojevi se povećavaju na 23 300 preranih
smrti ili 250 600 izgubljenih godina života,
dok se krajnji troškovi povećavaju na 54,7
milijardi evra godišnje.“2
6
Ovaj priručnik je izrađen u okviru kampanje
“Stop prljavoj energiji – jer budućnost je
obnovljiva”. Kampanju su pokrenuli Centar
za životnu sredinu iz Banje Luke i Centar
za ekologiju i energiju iz Tuzle, kao nužan
odgovor ova dva udruženja na katastrofalne politike države i entiteta u oblasti energetike u Bosni i Hercegovini, koje prijete
da sadašnje i buduće generacije osude na
uništenu životnu sredinu i sve posljedice
koje to nosi sa sobom. Ove politike se, suprotno trendovima u razvijenim zemljama,
temelje na prljavim i neobnovljivim izvorima energije. Investicije u nove proizvodne
kapacitete su dugoročne investicije3, jer
će elektrane za sve to vrijeme ispuštati
zagađujuće materije u vazduh, zemlju i
vodu. Imajući u vidu da će to zagađenje
imati ogroman uticaj na zdravlje svih onih
koji budu izloženi zagađenju, te ukoliko
se uzmu u obzir zdravstveni troškovi
i troškovi zagađene životne sredine investicije u prljavu energiju su potpuno
neisplative sa ekonomske tačke gledišta.
U okviru ove kampanje, Centar za životnu
sredinu i Centar za ekologiju i energiju žele
podići svijest građana o negativnim aspektima prljavih izvora energije. Jedan od tih
izvora energije je ugalj, čije sagorijevanje
izaziva zdravstvene posljedice, doprinosi
efektu staklene bašte i dovodi do ogromnih
finansijskih gubitaka. Želimo dati doprinos
novom smjeru razvoja sektora energije kojim bi Bosna i Hercegovina morala krenuti,
zbog dobrobiti svojih građana i budućih
generacija.
1 Opština, kanton, distrikt, entitet, država
2 The Unpaid Health Bill: How Coal Power Plants Make Us Sick, HEAL http://www.env-health.org/IMG/pdf/
heal_report_the_unpaid_health_bill_how_coal_power_plants_make_us_sick_final.pdf
3 Životni vijek jedne termoelektrane je u prosjeku 50 godina.
7
OSNOVNI POJMOVI
Životna sredina
Životna sredina je skup prirodnih i
stvorenih vrijednosti čiji kompleksni
međusobni odnosi čine okruženje, odnosno
prostor i uslove za život.
Zagađivanje
Zagađivanje je direktno ili indirektno
unošenje supstanci, vibracija, toplote ili
buke u vazduh, vodu ili zemljište, izazvano
ljudskom aktivnošću, koje može biti štetno
po zdravlje ljudi ili kvalitet životne sredine i
može da dovede do oštećenja materijalnih
dobara, ili da naruši ili omete uživanje i
druge zakonite oblike korišćenja
životne sredine.
Emisija
Direktno ili indirektno ispušstanje supstanci, u vidu vibracija, zračenja, toplote, mirisa
ili buke, koje proizvodi jedan ili više izvora i
koje ispušta u vazduh, vodu ili zemljište.
Zaštita životne sredine
Odgovarajuće djelatnosti i mjere koje
imaju za cilj prevenciju opasnosti, štete ili
zagađivanja životne sredine, smanjenje i
otklanjanje štete koja je nastala, i vraćanje
na stanje prije izazvane štete.
Procjena uticaja na životnu
sredinu
Identifikovanje, opis i odgovarajuća procjena u odnosu na svaki pojedinačni slučaj,
u skladu sa odredbama ovog zakona,
8
direktan i indirektan uticaj nekog projekta
na sljedeće elemente i faktore: ljude,
biljni i životinjski svijet, zemljište, vodu,
vazduh, klimu i pejzaž, materijalna dobra i
kulturno naslijeđe i međusobno djelovanje
navedenih faktora.
Ekološka dozvola
Odluka nadležnog organa donesena u
formi rješenja kojom se utvrđuje da
postrojenje ispunjava određene uslove za
izgradnju i rad cijelog postrojenja, a može
obuhvatiti jedno ili više postrojenja na istoj
lokaciji, kojom upravlja odgovorno lice.
Umješač
Zainteresovano lice koje ima direktan
interes da učestvuje u postupku, jer mu je
interes različit od opšteg javnog interesa i
kojem je od strane Regulatorne komisije
za energetiku Republike Srpske priznato
pravo umješača u postupku pred Regulatornom komisijom za energetiku Republike
Srpske.
Javnost
Jedno ili više fizičkih ili pravnih lica i njihova udruženja, organizacije ili grupe.
Zainteresovano lice
Fizičko ili pravno lice koje izrazi želju da
učestvuje u bilo kojoj fazi postupka pred
Regulatornom komisijom za energetiku
Republike Srpske, ali ne želi da ostvari
status umješača ili stranke u postupku.
Zainteresovana javnost
Javnost koja utiče ili bi mogla uticati na
donošenje odluka o izdavanju ili reviziji i
obnavljanju dozvola ili uslova iz dozvola ili
koja ima interes u donošenju takvih odluka. U smislu ove definicije će se smatrati
da interes imaju udruženja ili fondacije
koja promovišu zaštitu životne sredine.
Udruženja i fondacije koje
promovišu životnu sredinu
postrojenje ili lice na koje je preneseno
ovlaštenje za donošenje ekonomskih
odluka u oblasti tehničkog funkcionisanja
postrojenja ili pogona.
Studija o opravdanosti
Dokument o tehničkoj, finansijskoj,
ekonomskoj, ekološkoj i pravnoj analizi
opravdanosti dodjele koncesije.
Koncesionar
Organizacije koje se bave zaštitom životne
sredine i koje su se u svojim statutima
opredijelile da promovišu zaštitu životne
sredine.
Privredno društvo osnovano u skladu sa
propisima Republike, sa kojim je koncedent zaključio ugovor o koncesiji.
Podnosilac zahtjeva
Koncedent
Pravno ili fizičko lice koje podnosi zahtjev
Regulatornoj komisiji za energetiku
Republike Srpske za izdavanje dozvole u
skladu sa zakonom.
Ponuđač
Svako, domaće ili strano, pravno ili fizičko
lice, konzorcijum dva ili više ugovorom
povezanih pravnih lica, koji sujdostavili
ponudu u postupku dodjele koncesije.
Nadležni organ
Ministarstvo nadležno za pojedinu oblast
u koju spada predmet koncesije za čiju
dodjelu je nadležna Vlada, odnosno gradonačelnik ili načelnik opštine, za predmet
koncesije iz nadležnosti jedinica lokalne
samouprave.
Vlada Republike Srpske, u ime Republike,
ili skupština jedinice lokalne samouprave.
Ugovor o koncesiji
Ugovor zaključen u pisanom obliku između
koncedenta i koncesionara, koji sadrži
odredbe o međusobnim pravima i obavezama ugovornih strana.
Dozvola za izgradnju
Akt koji izdaje Regulatorna komisija za
energetiku Republike Srpske, kojim se
pravnom ili fizičkom licu dozvoljava izgradnja ili značajna rekonstrukcija postojećeg
elektroenergetskog objekta.
Odgovorno lice
Svako fizičko ili pravno lice koje u cijelosti
ili dijelom rukovodi radom ili kontroliše
9
KONCESIJE
Zakonski i podzakonski osnov
načina dodjele koncesije:
1. Zakon o koncesijama („Sl. glasnik RS” 59/13)
2. Poslovnik o radu Komisije za koncesije
Republike Srpske („Sl. glasnik RS” 77/04)
3. Uputstvo za procjenu postojanja javnog
interesa kod samoinicijativne ponude
(„Sl. glasnik RS” 103/05)
4. Dokument o politici dodjele koncesija
(„Sl. glasnik RS” 31/06)
5. Pravilnik o utvrđivanju kriterijuma za
određivanje visine koncesione naknade
(„Sl. glasnik RS” 45/07)
6. Pravilnik o postupku prenosa ugovora
o koncesiji i prenosu vlasničkih prava
koncesionara („Sl. glasnik RS” 60/11, 89/11)
a) Inicijativa nadležnog organa
Izgradnja termoelektrane počinje pronalaženjem određene lokacije na kojoj
će se vršiti radovi. Današnje zakonske
mogućnosti dobijanja lokacije za izgradnju,
riješene su tako da se termoelektrane, ali
i svi drugi elektroenergetski objekti, daju
pod koncesiju na određeni vremenski period. Dodjela koncesije još uvijek je novina
u našem zakonodavstvu, a sama činjenica
da je od sredine 90-ih godina do danas
doneseno tri zakona govori da su koncesije oblast koja još uvijek nije dovoljno
razrađena, te da su, u skladu sa propisima
Evropske unije potrebna dodatna rješenja
načina i vrsta dodjela koncesija. Prema
važećem zakonskom rješenju, postoje tri
10
Ovaj način dodjele koncesije počinje inicijativom nadležnog organa tj. Ministarstva
industrije, energetike i rudarstva Republike
Srpske, pripremom dokumentacije za
javno nadmetanje prilog 1.01.1, potrebnom da bi
ovaj postupak dodjele koncesije započeo.
Nakon što se pripremi određena dokumentacija, Komisija za koncesije treba da
ih pregleda i u roku od 30 dana da svoju
saglasnost na priloženu dokumentaciju, a
Pravobranilaštvo Republike Srpske treba
dati svoje mišljenje, ukoliko se radi o zemljištu koje je vlasništvo Republike Srpske
ili jedinice lokalne samouprave. Jedan od
najbitnijih elemenata u dokumentaciji za
javno nadmetanje jeste Studija ekonomske
opravdanosti, koju može izraditi nadležni
organ, ali obično se izrada prepušta
ponuđačima u daljoj fazi postupka dodjele
koncesije. Dobijanje saglasnosti predstavlja uvod u objavljivanje javnog poziva
prillog 1.01.2
u jednom dnevnom listu koji se
distribuiše na teritoriji Republike Srpske.
Pored toga, ovakav oglas obavezno
se objavljuje i u „Službenom glasniku
Republike Srpske”. Sva zainteresovana lica
za izgradnju termoelektrane imaju rok za
dostavljanje potrebne dokumentacije, koji
ne može biti kraći od 30 niti duži od 180
dana. Po prikupljanju ponuda, Komisija za
koncesije ima rok od 30 dana da koncedentu dostavi izvještaj o svim primlje-
nim ponudama, rang listu ponuđača, kao
i prijedlog rješenja o izboru najpovoljnijeg
ponuđača i dodjeli koncesije prilog 1.01.3. Po
dostavljanju prijedloga rješenja, koncedent
će u roku od 30 dana donijeti rješenje o
izboru najpovoljnijeg ponuđača i dodjeli
koncesije. Takvo rješenje objavljuje se u
„Službenom glasniku Republike Srpske”,
a protiv njega se može pokrenuti upravni
spor, podnošenjem tužbe. Donošenjem
ovog rješenja, završava se postupak
dodjele koncesije na osnovu inicijative
nadležnog organa.
b) Inicijativa zainteresovanog lica
Drugi način dodjele koncesije jeste
inicijativa zainteresovanog lica prilog 1.01.4 ili,
kako se u prijašnjim zakonskim rješenjima
zvala, samoinicijativna ponuda. Kada primi
određenu inicijativu za izgradnju termoelektrane, nadležni organ mora u roku od
60 dana da izvrši određene konsultacije i
pribavi mišljenja, od Komisije za koncesije
i Pravobranilaštva Republike Srpske.
Nakon izvršenih konsultacija i pribavljanja mišljenja, nadležni organ sprovodi
postupak dodjele koncesije kako je to već
navedeno u postupku inicijative nadležnog
organa. Važno je napomenuti da, u
pokrenutom postupku (od javnog poziva
do donošenja rješenja o izboru najboljeg
ponuđača), zainteresovano lice koje je
pokrenulo postupak ima 10% dodatnih
bodova, što mu u početku daje osigurano
potpisivanje ugovora o koncesiji.
c) Ponuda u pregovaračkom
postupku
Treći način pokretanja dodjele koncesije
jeste ponuda u pregovaračkom postupku
koji se može pokrenuti u sljedećim situacijama: kada postoji ponuda javnog preduzeća koje obavlja djelatnost od opšteg
interesa, kao što je to npr. Elektroprivreda
Republike Srpske, zatim u situaciji kada
se sprovodi zaključen sporazum Vlade
Republike Srpske ili javnih preduzeća, te
kod produženja roka na koji je koncesija
dodijeljena.
Ovaj postupak počinje dostavljanjem
studije o ekonomskoj opravdanosti, a rok
za pokretanje postupka je 60 dana od
dana prijema ponude. Nakon završenog
pregovaranja, nadležni organ mora u roku
od 60 dana koncedentu dostaviti izvještaj
o pregovaračkom postupku, prijedlog
rješenja o dodjeli koncesije i prijedlog
ugovora o koncesiji. Po dostavljanju navedenih dokumenata, koncedent zaključuje
ugovor o koncesiji.
Ugovor o koncesiji prilog 1.01.5 predstavlja obligaciono-pravni odnos između koncedenta
i koncesionara i kao takav predstavlja
odnos između strana potpisnica. Zbog toga,
ugovor o koncesiji u Republici Srpskoj
još uvijek nije uvršten kao posebna vrsta
ugovora koju sklapa javnopravni sa privatnopravnim licem, a kojim se ostvaruje širi
društveni interes, iako je u većini zemalja
Evrope ugovor o koncesiji odavno dobio
karakter javno-pravnog ugovora. Dobijanjem javno-pravnog statusa ugovora,
otvoriće se mogućnost učestvovanja u
11
ovom postupku, s obzirom na to da će se
takav postupak voditi prema odredbama
Zakona o opštem upravnom postupku.
nad izvršavnjem ugovora vrši Republička
uprava za inspekcijske poslove i nadležna
inspekcija jedinice lokalne samouprave.
Ugovor o koncesiji ne može se zaključiti na
period koji je duži od 50 godina, a prilikom
zaključenja ugovora, koncesionar obavezno mora dostaviti bankarsku garanciju
kojom garantuje uspješan završetak
radova u izgradnji termoelektrane. Nakon
zaključenja ugovora, u roku od 15 dana
koncesionar je dužan da primjerak ugovora
dostavi Komisiji za koncesije, Ministarstvu
finansija, Republičkom organu za inspekcijske poslove i jedinici lokalne samouprave
na čijoj teritoriji se obavlja koncesiona
djelatnost. Ugovor se takođe upisuje u
registar ugovora koji vodi Komisija za
koncesije. Ukoliko preduzeće koje je
dobilo koncesiju nije u mogućnosti da u
određenoj fazi izgradnje termoelektrane,
zbog ekonomskih, organizacionih, finansijskih ili drugih opravdanih razloga, ispuni
ugovorene obaveze u rokovima i na način
utvrđene ugovorom o koncesiji, Zakon je
takođe omogućio da se ugovor može ustupiti trećem licu ili finansijskoj organizaciji
sa kojom je koncesionar zaključio ugovor
o finansiranju u vezi sa koncesijom. Za
ovakvo ustupanje potrebna je prethodna
saglasnost Komisije za koncesije, a samo
ustupanje odobrava koncedent. Vrlo bitno
je napomenuti da, pored toga što se ugovor o koncesiji može prenijeti na treće lice,
on se isto tako može raskinuti a razlozi
raskidanja prilog 1.02.1-2 decidno su navedeni u
Zakonu o koncesijama.
Organizacije u ovoj fazi izgradnje nisu u
mogućnosti da poduzmu neke ozbiljnije
pravne radnje i protiv akata nadležnih
organa u fazi do dodjele koncesije. Prva
prilika javlja se prilikom potpisivanja
ugovora o koncesiji. Sam ugovor nije dostupan javnosti i njega organizacije mogu
tražiti podnošenjem zahtjeva za pristup
informacijama i u skladu sa Zakonom o
zaštiti životne sredine. Iskustvo je pokazalo
da organ nerado dozvoljava pristup ovom
dokumentu, pa je zbog toga potrebno i po
nekoliko mjeseci da se u daljem postupku
ostvari to pravo. Ugovor se, sam po sebi,
ne može zakonski osporavati, jer je to
odnos između dvije strane, ali kada se dobije, može se izvršiti kontrola svih elemenata koji su po Zakonu obavezni. Najčešći
je slučaj da se pojedini rokovi navedeni u
ugovoru probiju, pa je zbog toga moguće
da se na nepravilnosti u realizaciji ukaže
Vladi Republike Srpske, Republičkoj upravi
za inspekcijske poslove, Pravobranilaštvu,
pa čak i Tužilaštvu Republike Srpske.
Svi ugovori o koncesijama vode se u registru kod Komisije za koncesije, a nadzor
12
ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE
Zakonski i podzakonski okvir:
1. Zakon o zaštiti životne sredine („Sl.
glasnik RS” 71/12)
2. Pravilnik o postupku revizije i obnavljan
ja ekoloških dozvola („Sl. glasnik RS” 28/13)
3. Pravilnik za obavljanje djelatnosti iz
oblasti životne sredine („Sl. glasnik RS” 28/13)
4. Pravilnik o sadržaju izvještaja o
strateškoj procjeni uticaja na životnu
sredinu („Sl. glasnik RS” 28/13)
5. Pravilnik o kriterijumima za odlučivanje
o potrebi provođenja strateške procjene
uticaja na životnu sredinu („Sl. glasnik RS” 28/13)
6. Uredba o projektima za koje se spro
vodi procjena uticaja na životnu sredinu
i kriterijumima za odlučivanje o obavezi
sprovođenja i obimu procjene uticaja na
životnu sredinu („Sl. glasnik RS” 7/06)
7. Uredba o postrojenjima koja mogu biti
izgrađena i puštena u rad samo ukoliko
imaju ekološku dozvolu („Sl. glasnik RS” 7/06)
8. Uputstvo o sadržaju studije o uticaju na
životnu sredinu („Sl. glasnik RS” 118/05)
Najznačajniju fazu u prikupljanju dozvola
za izgradnju termoelektrane predstavlja
dobijanje odluka koje se izdaju u skladu
sa Zakonom o zaštiti životne sredine. Ovaj
zakon omogućio je organizacijama da
utiču na odluke koje se tiču zaštite životne
sredine, pa je tako jednim čitavim poglavl-
jem obrađen uticaj javnosti na donošenje
odluka, koji se konkretno sprovodi u
postupcima izdavanja ekoloških dozvola,
postupcima procjene uticaja projekta na
životnu sredinu i u predloženim djelatnostima koje mogu imati značajan uticaj na
životnu sredinu. Uticaj javnosti ogleda se
prvenstveno kroz otvaranje mogućnosti
pristupa informacijama prema nadležnim
organima, koje su u vezi sa zaštitom
životne sredine, u skladu sa Arhuskom
konvencijom. Drugi značajan način uticaja
javnosti odnosi se na javni uvid u dokumentaciju prilikom predstavljanja projekta
izgradnje termoelektrane, dok je treći način
učešće u javnoj raspravi u kojoj organizacije mogu dati svoje primjedbe i sugestije u
vezi sa određenim projektom.
a) Postupak izdavanja rješenja
o odobravanju studije o uticaju
na životnu sredinu
Prvi u nizu dokumenata koji se izdaju u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine
predstavlja rješenje o odobravanju studije
o uticaju na životnu sredinu. Procjena
uticaja, sama po sebi, predstavlja identifikaciju, utvrđivanje, analizu i ocjenu direktnih
i indikretnih uticaja projekta, na ljude, biljni
i životinjski svijet, zemljište, vodu, vazduh,
klimu i pejzaž, materijalna dobra i kulturno
naslijeđe. Procjena uticaja na životnu
sredinu u većini složenih projekata, kao što
su izgradnja termoelektrane, sprovodi se u
13
dvije faze.
Prva faza predstavlja postupak prethodne
procjene uticaja u kome se odlučuje o
obavezi i obimu sprovođenja procjene
uticaja na životnu sredinu. Postupak se
pokreće prema nadležnom Ministarstvu za
prostorno uređenje, građevinarstvo i
ekologiju zahtjevom za pokretanje postupka prethodne procjene uticaja na životnu
sredinu, prilog 2.01.1 koji podnosi pravno lice
koje je dobilo koncesiju sa namjerom
gradnje termoelektrane. Takav zahtjev, sa
svim potrebnim prilozima, Ministarstvo
šalje sljedećim organima na stručno
mišljenje:
1. organu uprave nadležnom za poslove građenja u jedinici lokalne samouprave na čijem području bi se projekat izvodio;
2. organima uprave i organizacijama nad ležnim za zaštitu elemenata životne sredine, i to:
a. organima nadležnim za zaštitu
prirode,
b. organima nadležnim za zaštitu
kulturno-istorijskog i prirodnog
naslijeđa,
c. organima nadležnim za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu,
d. organima nadležnim za zaštitu
zdravlja,
e. drugim zainteresovanim organima.
Nakon što gore-navedeni organi u roku od
30 dana daju svoja mišljenja na podnesen
zahtjev sa priloženom dokumentacijom,
Ministarstvo mora u roku od 60 dana od
dana prijema zahtjeva donijeti rješenje
kojim će se utvrditi obaveza sprovođen14
ja procjene uticaja na životu sredinu u
skladu sa Uputstvom o sadržaju studije o
uticaju na životnu sredinu. Istovremeno sa
donošenjem rješenja, nadležno ministarstvo ima obavezu da o izdatom rješenju
upozna javnost postavljanjem rješenja
na svoju internet stranicu u roku od 15
dana od dana izdanog rješenja. Obavezno
je da se ovo rješenje na internet stranici
nalazi 30 dana, što je period tokom kojeg
organizacije mogu svojim sugestijama i
primjedbama uticati na njega.
Po izdavanju rješenja, podnosilac zahtjeva je u roku od šest mjeseci obavezan
da podnese zahtjev za izradu studije
ovlašćenom pravnom licu koje će mu
izraditi studiju. Izrađena studija, zajedno sa
zahtjevom o donošenju rješenja kojim se
odobrava studija o uticaju na životnu sredinu, mora se dostaviti nadležnom ministarstvu u roku od 30 dana od dana prijema
studije od ovlašćenog lica koje je izradilo
studiju, i to dva primjerka u pisanoj formi
i četiri primjerka u elektronskoj formi.
Nakon toga, slijede ponovo konsultacije
sa gore navedenim nadležnim organima
i pribavljanje njihovih mišljenja u istom
vremenskom roku koji je bio propisan i
kod prethodne procjene uticaja na životnu
sredinu. Podnosilac zahtjeva takođe ima
obavezu da u roku od 15 dana od podnesenog zahtjeva uputi prema javnosti
obavijest prilog 2.01.3 o podnesenom zahtjevu
u jednom dnevnom listu koji se distribuiše
na čitavom prostoru Republike Srpske.
Ovim obaviještenjem se omogućuje javni
uvid u dokumentaciju koja je raspoloživa u
jedinici lokalne samouprave na teritoriji na
kojoj se gradi termoelektrana.
Javna rasprava o podnesenom zahtjevu
mora se održati u roku od 60 dana od dana
podnošenja zahtjeva o donošenju rješenja
kojim se odobrava studija o uticaju na
životnu sredinu, a poziv prema javnosti
treba biti objavljen najmanje 15 dana od
dana održavanja javne rasprave. Javnu
raspravu vodi Ministarstvo, ali kao što je
već ranije navedeno, podnosilac zahtjeva
je obavezan da istu organizuje. Na javnoj
raspravi se obavezno vodi zapisnik, koji
je organizator javne rasprave dužan da
dostavi nadležnom ministarstvu u roku od
osam dana od dana održavanja. Javnosti
je omogućeno da svoje komentare može
dati u roku od 30 dana od dana održavanja
javne rasprave, a podnesene komentare
organizator javne rasprave mora dostaviti nadležnom ministarstvu sa svojim
stručnim stavom o stavljenim komentarima. Ministarstvo, nakon toga, ima obavezu
da u roku od 15 dana da svoju ocjenu i,
ukoliko je to potrebno, ostavi dodatni rok
od 30 dana za eventualnu dopunu studije.
Ova dopuna naziva se revizijom studije prilog
1.01.4.
, koju ministarstvo može da povjeri
ovlaštenom pravnom licu koje ispunjava
uslove za obavljanje djelatnosti iz oblasti
zaštite životne sredine. Nakon što se
izvrši revizija, ovlašteno lice koje je vršilo
reviziju ima obavezu pisanja i slanja izvještaja nadležnom ministarstvu. Izvještaj
sadrži ocjenu studije o uticaju, eventualne
primjedbe na kvalitet i potpunost studije, te
uputstva za otklanjanje nedostataka studije. Jedan primjerak takvog izvještaja šalje
se i nosiocu projekta kojem se ostavlja
dodatni rok od 15 dana za finalnu dopunu
studije, prema primjedbama i uputstvima
iz izvještaja o reviziji.
Kada ministarstvo, prilikom razmatranja
studije, procijeni da izgradnja i korištenje
termoelektrane može imati značajan uticaj
na životnu sredinu Federacije Bosne i Hercegovine ili Distrikta Brčko, tada će naložiti
podnosiocu zahtjeva da uradi poseban
dio studije u kome će obratiti mogućnost
uticaja na životnu sredinu drugog entiteta
ili Distrikta Brčko. Istovremeno, podnosilac projekta ima obavezu da ukoliko
projekat ima prekoentitetski uticaj, o tome
obavijesti nadležno ministarstvo i to u fazi
podnošenja zahtjeva. Kada se takav uticaj i
utvrdi, nadležno ministarstvo ima obavezu
da putem obavještenja prilog 2.01.5. informiše
nadležne prekoentitetske organe, te im
proslijedi zahtjev za prethodnu procjenu
uticaja na životnu sredinu sa priloženom
dokumentacijom i zahtjev za izdavanje
rješenja o odobrenju studije o uticaju,
kao i obavještenje o mjestu i vremenu
održavanja javne rasprave u postupku
izdavanja rješenja. Pored toga, svakako
će ostaviti i rok za izjašnjavanje nadležnih
prekoentitetskih organa u kome će oni
dati svoj osvrt na poslane dokumente. Ista
procedura sprovodi se i u slučaju kada se u
Federaciji Bosne i Hercegovine ili Distriktu
Brčko planira izgradnja termoelektrane,
koja bi mogla imati uticaj na životnu sredinu u Republici Srpskoj.
Prema zakonu, rješenje o odobravanju
studije o uticaju na životnu sredinu prilog 2.01.6.
donosi nadležno ministarstvo u roku od 60
dana od dana prijema studije. Ministarstvo
će, takođe, ukoliko bude smatrano da
predana dokumentacija ne zadovoljava
zakonske kriterijume, izdati rješenje o
odbijanju studije prilog 2.01.7. Takvo rješenje
15
obavezno se postavlja na internet stranici
nadležnog ministarstva u roku od 15 dana
od dana uručenja rješenja, te se o izdatom
rješenju obavezno obavještavaju i nadležni
organi koji su u postupku dali svoje mišljenje na studiju. Izdano rješenje će prestati
da važi ako u daljem postupku izgradnje
termoelektrane nosilac projekta ne pribavi
odobrenje za građenje ili ekološku dozvolu
u roku od dvije godine od dana prijema
rješenja, a izuzetno, rješenje se može
produžiti za još godinu isključivo na zahtjev
nosioca projekta. Protiv takvog rješenja
takođe je dozvoljena tužba i pokretanje
upravnog spora od strane svih zainteresovanih lica koja u skladu sa Zakonom o
opštem upravnom postupku, mogu imati
svojstvo umješača.
b) Postupak izdavanja ekološke
dozvole
Ekološka dozvola predstavlja dokument
kojim se nalažu mjere za sprečavanje ili
kada to nije izvodljivo, smanjenje emisija
u vazduh, vodu i zemljište i sprečavanje
stvaranja otpada, da bi se ostvario visoki
nivo zaštite životne sredine kao cjeline.
Nadležni organ za izdavanje ekološke dozvole za izgradnju termoelektrane, prema
Pravilniku o postrojenjima koja mogu biti
izgrađena i puštena u rad samo ukoliko
imaju ekološku dozvolu, jeste Ministarstvo
za prostorno uređenje, građevinarstvo i
ekologiju. Ekološka dozvola može obuhvatiti dva ili više postrojenja koja se grade,
s tim da sadrži mjere kojima se osigurava
da svako pojedinačno postrojenje ispunjava propisane uslove. Ta postrojenja moraju
biti sagrađena tako da se preduzmu sve
16
odgovarajuće preventivne mjere, da se
spriječi zagađenje i da se ne prouzrokuje
značajnije zagađenje, zatim da se primjenjuju najbolje raspoložive tehnike u
izgradnji i upotrebi. Radom navedenih
postrojenja, konkretno - termoelektrana,
takođe mora da se izbjegava produkcija otpada. Međutim, ukoliko dolazi do stvaranja
otpada, stvorena količina mora se svesti
na najmanju moguću mjeru ili se mora
reciklirati. Ako reciklaža nije tehnički i
ekonomski izvodljiva, takav otpad se mora
odlagati i pri tome izbjegavati ili smanjivati negativni uticaj na životnu sredinu i
istovremeno preduzimati neophodne mjere
za sprečavanje nesreća i ograničavanje
njihovih posljedica.
Postupak izdavanja ekološke dozvole
pokreće se podnošenjem zahtjeva za
izdavanje ekološke dozvole, prilog 2.02.1 koji
se podnosi nadležnom ministarstvu.
Ukoliko podneseni zahtjev nije kompletan,
Ministarstvo može ostaviti dodatni rok
od 30 dana za njegovu dopunu, a ako se
zahtjev u ostavljenom roku ne dopuni,
onda se odbacuje. Potrebni dokazi se uz
zahtjev moraju priložiti u dva štampana i
jednom originalnom primjerku, te u jednoj
elektronskoj verziji. Nakon primljenog zahtjeva, nadležno ministarstvo ima obavezu
da obavijesti javnost o sadržaju zahtjeva
za izdavanje ekološke dozvole u jednom
od dnevnih listova koji se distribuišu na
čitavoj teritoriji Republike Srpske. Pored
nadležnog ministarstva, jedinica lokalne
samouprave na čijoj teritoriji se namjerava
graditi termoelektrana takođe obavještava
javnost i stavlja na uvid zahtjev i priloženu
dokumentaciju, na koju javnost može u
roku od 30 dana od dana objavljivanja
obavještenja da podnese svoja mišljenja
i sugestije. Po završetku javnog uvida,
ministarstvo će uz razmotrena pribavljena mišljenja i sugestije javnosti donijeti
ekološku dozvolu prilog 2.02.3 u roku od 60
dana od dana prijema zahtjeva za izdavanje. Nadležno ministarstvo, pored dostavljanja dozvole podnosiocu zahtjeva, treba
da ekološku dozvolu dostavi nadležnoj inspekciji i jedinici lokalne samouprave u roku
od 15 dana od dana donošenja. Obavezno
se mora obavijestiti i javnost o donesenom
rješenju u jednom od dnevnih listova koji
se distribuišu na čitavoj teritoriji Republike Srpske i na internet stranici u roku
od osam dana od dana uručenja rješenja
podnosiocu zahtjeva. Ovo obavještenje
obavezno sadrži sadržaj odluke i osnovne
razloge na kojima je odluka zasnovana.
Izdana ekološka dozvola važi na period od
pet godina.
Prema Zakonu, revizija ekološke dozvole
prilog 2.02.5-6
obavlja se svakih pet godina, a
moguće je pokretnuti postupak vanredne
revizije ili obnavljanja u skladu sa Pravilnikom o postupku revizije i obnav- ljanja
ekoloških dozvola, a koji je omogućio njeno produžavanje ili mijenjanje. Postupak
revizije može pokrenuti nadležni organ i
odgovorno lice. Kada je pokrenuta vanredna revizija, nadležno ministarstvo postavlja
obavještenje na svojoj internet stranici,
te o svojoj odluci po reviziji svakako
obavještava nadležnu inspekciju i jedinicu
lokalne samouprave na čijoj se teritoriji
gradi termoelektrana u roku od 15 dana
od donošenja rješenja po reviziji. Ukoliko
reviziju pokreće nadležni organ, on će o
tome svakako obavijestiti odgovorno lice iz
projekta, a ukoliko reviziju - obnavljanje pokreće odgovorno lice, ono to mora
pokrenuti u roku od 90 dana prije isteka
važenja ekološke dozvole. Kada se završi
postupak revizije ili obnavljanja nadležni
organ će donijeti rješenje o obnavljanju
dozvole. Međutim, moguće su i situacije u
kojima je došlo do takvih promjena da je
potrebno izdavanje nove ekološke dozvole,
te u tom slučaju odgovorno lice podnosi
novi zahtjev za izdavanje u postupku, kako
je to već ranije opisano. U svakom slučaju,
nadležno ministarstvo mora u roku od
osam dana od dana uručenja rješenja
objaviti rješenje na svojoj internet stranici.
Zakonom su takođe taksativno nabrojani razlozi prestanka važenja ekološke
dozvole. prilog 2.02.4 Postupak prestanka
važenja pokreće nadležno ministarstvo,
ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi, i o
tome obavještava odgovorno lice u roku
od 15 dana od dana pokretanja postupka.
Registar svih izdanih ekoloških dozvola,
kao i dozvola koje su prestale da važe vodi
se kod nadležnog ministarstva. Kao što je
to slučaj i kod rješenja kojim se odobrava
studija o uticaju na životnu sredinu, tako je
i protiv ekološke dozvole takođe dozvoljena tužba i pokretanje upravnog spora
od strane svih zainteresovanih lica koja u
skladu sa Zakonom o opštem upravnom
postupku mogu imati svojstvo umješača.
Kada je izdavanje ekološke dozvole
u pitanju, bitno je naglasiti da postoji
poseban postupak izdavanja ekoloških
dozvola kod postrojenja koja mogu izazvati
nesreće velikih razmjera. Ono što je bitno
17
napomenti jeste činjenica da odgovorno
lice termoelektrane koje se gradi treba u
svakom trenutku, na zahtjev ministarstva
i inspekcije, dokazati da je preduzelo sve
mjere radi sprečavanja nesreća velikih
razmjera. Odgovorno lice dužno je na takav
zahtjev dostaviti informacije prilog 2.03.1. koje
će potvrditi njegove navode, a navedene
informacije predstavljaju sastavni dio
dokumentacije koja se predaje prilikom
podnošenja zahtjeva za izdavanje ekološke
dozvole. Pored toga, uz zahtjev se obavezno predaje i plan sprečavanja velikih nesreća, kao i izvještaj o bezbjednosti prilog 2.03.2
koji je dostupan javnosti, osim dijelova koji
se odnose na industrijske, komercijalne ili
lične podatke, podatke javne bezbjednosti
ili odbrane, i u takvim slučajevima odgovorno lice uz zahtjev za izdavanje ekološke
dozvole dostavlja izmijenjen izvještaj u koji
ta pitanja nisu uključena.
Sigurno je da je primjena Zakona o zaštiti
životne sredine omogućila organizacijama
da u svom punom kapacitetu utiču na
odluke koje donosi nadležni organ. Ovo
je i najznačajniji momenat u izgradnji
termoelektrane za organizacije koje se
bave zaštitom životne sredine, jer se u ovoj
fazi donose odluke kojim se dozvoljava
gradnja termoelektrane sa aspekta njenog
uticaja na životnu sredinu, te su zakonske
odredbe omogućile da se protiv takvih
odluka pravovremeno djeluje. S obzirom
na činjenicu da je zakon propisao da ove
odluke moraju biti dostupne javnosti, kako
je to već ranije navedeno, realno se još
uvijek javlja problem njihove dostupnosti. Zbog toga, organizacije koje se bave
zaštitom životne sredine treba redovno da
18
prate aktivnosti oko izgradnje termoelektrane i uoče trenutak kada će se navedeni
postupci pokrenuti i određene odluke izdati.
Imati uticaj na izdavanje dokumenata
koji se odnose na zaštitu životne sredine
prilikom izgradnje termoelektrane znači
aktivno učestvovati u dvije faze. Prva faza
odnosi se na period kada nadležni organ
nije izdao ekološku dozvolu i rješenje o
odobrenju studije o uticaju na životnu sredinu, ali su pokrenuti postupci. U ovoj fazi
moguće je uticati na donošenje tih odluka
pismenim obraćanjem nadležnom organu
i dostavljanjem sugestija i primjedbi na
izdane odluke. Druga faza odnosi se na
preduzimanje pravnih radnji u momentu
kada je organ izdao rješenja. Ova faza
zahtjeva stručnost ljudskih kapaciteta
organizacije i poznavanje propisa, kako bi
se protiv takvih odluka adekvatno podnijela
tužba i pokrenuo upravni spor.
VODE
Zakonski i podzakonski osnov:
1. Zakon o vodama („Sl. glasnik Republike Srpske” 50/06, 92/09)
2. Uredba o učešću javnosti u upravljanju
vodama („Sl. glasnik Republike
Srpske” 35/07)
Kao što je Zakon o zaštiti životne sredine
u potpunosti definisao načine i procedure
donošenja odluka koje se tiču uticaja na
životnu sredinu, tako je Zakon o vodama
precizno definisao donošenje odluka kada
je u pitanju upotreba voda. Ovo poglavlje
jednako je značajno i važno kao i poglavlje
koje se tiče životne sredine iz razloga što
termoelektrane u svom radu koriste vodu
potrebnu za pokretanje turbina, odlaganje
pepela i slično. Zbog toga, organizacije
koje se bave zaštitom životne sredine
punu pažnju treba da posvete postupcima
donošenja određenih akata koji regulišu
pitanja korištenja voda, kako bi spriječile eventualne nepravilnosti u upotrebi
voda. Način i upotreba voda regulišu se
vodopravnim aktima koji se mogu podijeliti
na smjernice, saglasnosti i vodnu dozvolu.
Svaki od ovih akata regulisao je posebno način i korištenje voda u određenim
uslovima, čime bi trebalo biti osigurano
svako ispuštanje otpada, a da se time ne
zagađuje voda u nedozvoljenoj mjeri. Svi
vodopravni akti izdaju se u obliku rješenja
odnosno zaključka, a njihovo donošenje
regulisano je posebnim postupcima koje
je propisao Zakon o vodama. U daljem
tekstu, prvo ćemo se osvrnuti na vrste
vodopravnih akata i njihovu funkciju, da
bismo se dalje fokusirali na sam postupak
izdavanja koji je karakterističan za sva tri
oblika vodopravnih akata.
a) Vodne smjernice
Vodne smjernice predstavljaju akt kojim
se određuju uslovi koji će biti ispunjeni u
dokumentaciji za građenje novih, rekonstrukciju ili uklanjanje postojećih objekata.
Njime se takođe definišu i druge aktivnosti
koje se ne smatraju građenjem, ali mogu
trajno, povremeno ili privremeno da utiču
na promjenu režima vode. Posebno je
važno napomenuti da je, u slučaju kada
se vodne smjernice izdaju za izdavanje koncesije, Zakon propisao da vodne
smjernice treba nabaviti prije pokretanja
postupka dodjele koncesije za izgradnju
termoelektrane. Ovo praktično znači da
nadležni organ ima obavezu da, prije nego
što planira da izda koncesiju za izgradnju
termoelektrane, izda vodne smjernice za
određene vode, te da ih nakon dodjele
koncesije prenese na preduzeće koje je
dobilo koncesiju.
b) Vodna saglasnost
Vodna saglasnost je akt koji je potreban za
izgradnju novih, rekonstrukciju ili uklanjanje postojećih objekata, ukoliko se tim
aktivnostima utiče na promjenu i kvalitet
vode, odnosno ako se time mogu trajno,
19
povremeno ili privremeno prouzrokovati
promjene u režimu voda. Vodnom saglasnošću se utvrđuje da je dokumentacija
koja je priložena uz zahtjev za izdavanje
vodne saglasnosti u skladu sa izdatim
vodnim smjernicama, propisima o vodama
i planskim dokumentima. Ovaj dokument
uslov je za izdavanje odobrenja za građenje
u skladu sa Zakonom o uređenju prostora
i građenju, i takvo odobrenje ne može
biti izdano ukoliko se ne posjeduje vodna
saglasnost. Akt vodne saglasnosti izdaje
se u obliku rješenja, a samo protiv takvog
rješenja dozvoljeno je pokretanje upravnog
spora podnošenjem tužbe. Ovaj dokument
važi godinu dana i ukoliko se u tom roku
ne počne sa aktivnostima građenja po
pribavljenoj dozvoli, prestaje da važi po sili
zakona ili važi do izdavanja vodne dozvole.
Potrebno je napomenuti da se vodna
saglasnost ne može izdati za objekte i
postrojenja koja ispuštaju otpadne vode ili
druge opasne materije na površinu zemlje
u zemlju ili vodu, osim ako projektom nije
predviđena istovremena izgradnja uređaja
za prečišćavanje otpadnih voda odnosno
uređaja za smanjenje količine i koncentracije opasnih materija koje se u skladu
sa propisima ispuštaju na površinu zemlje,
u zemlju ili vodu.
c) Vodna dozvola
Vodna dozvola je dokument koji reguliše
korištenje voda, pražnjenje akumulacija,
ispuštanje otpadnih voda u vode i odlaganje odnosno ispuštanje opasnih materija
na javno vodno dobro, poljoprivredno,
građevinsko i šumsko zemljište i promet
proizvodima od opasnih materija koji posli20
je upotrebe dospijevaju u vode. Ona se,
kao i prethodna dva akta, izdaje u obliku
rješenja, a izdaje se svakako za gradnju
termoelektrane. Ako je u radu termoelektrane došlo do promjena u tehnologiji ili
iz drugih razloga koji će izmjeniti obim i
uslove korištenja voda, odnosno ispuštanje
otpadnih voda u vode, odlaganje na javno
vodno dobro, odnosno ispuštanje opasnih
materija, potrebno je da se izda nova vodna dozvola. Ovim dokumentom precizno se
utvrđuju namjena, način i uslovi iskorištavanja voda, zatim režim rada objekata
i postrojenja, način i uslovi ispuštanja
otpadnih voda, način i uslovi odlaganja čvrstog i tečnog otpada i drugi uslovi.
Zašto je vodna dozvola bitan dokument?
Vodna saglasnost izdaje se na određeno
vrijeme i može trajati najduže 15 godina,
što je u odnosu na važenje vodnih smjernica i vodne saglasnosti mnogo duži period
važenja. Međutim, kada se vodna dozvola
izdaje na period duži od pet godina, organ
koji je izdao vodnu dozvolu će po službenoj
dužnosti obavezno pokrenuti postupak
preispitivanja uslova iz dozvole. Pored
toga, zakonom su tačno propisani uslovi
prestanka važenja vodne dozvole, što
omogućuje redovnu kontrolu svih njenih
elemenata. Razlozi su decidno nabrojani u
Zakonu o vodama, tako da vodna dozvola
prestaje kada istekne njen rok, zatim kada
se korisnik vodne dozvole odrekne prava
iz vodne dozvole i, na kraju, nekorištenjem
prava iz vodne dozvole bez opravdanih
razloga, duže od dvije godine.
Na kraju, bitno je spomenuti da je postojanje vodne dozvole uslov za izdavanje
upotrebne dozvole u skladu sa Zakonom o
prostornom uređenju i građenju.
d) Postupak izdavanja vodo
pravnih akata
Postupak izdavanja vodopravnih akata
počinje podnošenjem pismenog zahtjeva
investitora, odnosno preduzeća koje ima
namjeru da gradi termoelektranu. Zahtjev
sadrži nekoliko elementata, od kojih su
najvažniji podaci o lokalitetu, vrsti i obimu
aktivnosti koja se namjerava sprovesti. Uz
zahtjev se prilaže tehnička dokumentacija
kojom se obrađuje konkretna aktivnost, a
koju mora da izradi stručno lice koje ima
odobrenje od nadležnog ministarstva. Vrlo
je bitno napomenuti, kako je to već ranije
navedeno u poglavlju o životnoj sredini, da
se uz zahtjev obavezno predaje i studija o
uticaju na životnu sredinu, s obzirom na to
da je njeno postojanje obavezno obuhvaćeno izgradnjom termoelektrane.
Koji je organ nadležan za izdavanje
vodopravnih akata zavisi od toga za koju
aktivnost se vodopravni akt traži, međutim,
s obzirom na izgradnju termoelektrane,
pri čijem radu svakako postoji ispuštanje
otpadnih voda, nadležni organ je Agencija
za vode Republike Srpske. Kao što je već
ranije navedeno, postupak za izdavanje
pokreće se podnošenjem zahtjeva sa svim
potrebnim prilozima, međutim, ukoliko
podneseni zahtjev nije potpun, podnosiocu zahtjeva će se ostaviti dodatni rok za
njegovu dopunu, a ako on to ipak ne uradi,
takav zahtjev će se odbiti zaključkom, te je
protiv takvog zaključka dozvoljena žalba.
U postupku odlučivanja po podnesenom
zahtjevu, nadležni organ može zatražiti
stručno mišljenje kvalifikovane naučne
institucije, stručne organizacije koja
obavlja djelatnost iz oblasti voda, kako bi
potvrdila istinitost podataka koji se nalaze
u zahtjevu. Pored toga, obavezan je tražiti
i mišljenje jedinice lokalne samouprave
na čijem području se preduzima predložena aktivnost, kao i jedinice lokalne
samouprave na čijem području ta aktivnost
može prouzrokovati uticaje. Međutim,
ukoliko se data mišljenja ne dostave u datom roku, takva činjenica ipak ne odgađa
vođenje postupka. Isti slučaj je i ukoliko
izgradnja termoelektrane i ispuštanje voda
može imati negativan uticaj na teritoriju
Federacije Bosne i Hercegovine, te će se
iz tog razloga obavezno tražiti mišljenje
nadležnog organa Federacije Bosne i
Hercegovine. Takođe, u slučaju kada rad
i ispuštanje otpada može imati negativan
uticaj na drugu državu, nadležni organ
je u obavezi da u komunikaciji postupa u
skladu sa konvencijama i međunarodnim
sporazumima koji su ratifikovani odnosno
potpisani od strane Bosne i Hercegovine.
Međutim, vrlo je bitno napomenuti da,
ukoliko se o pitanju saradnje sa drugom
državom dobije negativno mišljenje, takav
postupak se neće obustaviti, ali se pokreće
postupak arbitražnog traženja rješenja
između strana.
Kao što je to bilo ranije navedeno u poglavlju koje se tiče zaštite životne sredine,
prema Zakonu o vodama, a u skladu sa
Arhuskom konvencijom, u postupcima
izdavanja vodopravnih akata osigurano
je obavezno učešće javnosti. U skladu sa
21
Zakonom o vodama, nadležni organ prije
izdavanja vodopravnog akta obavezno
putem obavještenja prilog 3.01.1-2 informiše
zainteresovane strane, a o zahtjevu
obavještava i javnost na području na kome
djeluje putem obavještenja na oglasnoj
tabli nadležnog organa i oglašavanjem
u sredstvima javnog informisanja. U
slučaju da, prilikom rada termoelektrane,
ispuštanje otpadnih materija ima međuentitetski uticaj, tada se javnost informiše u
najmanje dva sredstva javnog informisanja
koja su dostupna javnosti na teritoriji
Republike Srpske i Federacije BiH.
U samom postupku nije određen konkretan
rok za podnošenje pisanog izjašnjavanja u
dva primjerka zainteresovanim stranama
i javnosti o podnesenom zahtjevu, ali taj
rok, prema Zakonu, ne može biti duži od
30 dana od dana dostavljanja obavještenja o vođenju postupka. Javna rasprava
sama po sebi kao oblik učešća javnosti
nije obavezna, pa tako nadležni organ po
slobodnoj ocjeni može organizovati javnu
raspravu. Nakon završenog roka u kome
se dozvoljava učešće javnosti, podnosilac
zahtjeva za izdavanje vodopravnog akta
ima pravo da dostavi pisana mišljenja na
sve dostavljene primjedbe i sugestije, u
roku koji će odrediti nadležni organ.
Kao što je to slučaj i sa ostalim rješenjima
u postupcima gdje su se pojavile zainteresovane strane koje imaju pravni interes
da se aktivno uključe u postupak izdavanja
određenih akata, tako će i kod vodopravnog akta nadležni organ dostaviti podnosiocu zahtjeva i zainteresovanim stranama
vodopravni akt prilog 3.02.1., čime će otvoriti
22
mogućnost svim stranama za podnošenje pravnog lijeka. Svaki akt, pa tako i
vodopravni akt može pretrpjeti određene
izmjene pod zakonom propisanim uslovima, pa je tako Zakon o vodama decidno
propisao pod kojim uslovima se može
izvršiti izmjena vodopravnog akta. prilog 3.01.2
Zahtjev za izmjenu može podnijeti nadležna
inspekcija, nosilac prava iz vodopravnog
akta, te zainteresovana strana.
Zaštita voda predstavlja značajno poglavlje
u zaštiti životne sredine i zbog toga se
ovoj oblasti treba posvetiti pažnja istog
intenziteta kao što se to radi sa životnom
sredinom generalno. Zakon o vodama je
u tom smislu propisao učešće javnosti u
donošenju odluka, skoro na isti način kao
i Zakon o zaštiti životne sredine. Razlika
je jedino u rokovima, jer je Zakon o zaštiti
životne sredine propisao decidne rokove u
svim aktivnostima dobijanja rješenja, dok
su kod Zakona o vodama rokovi ostavljeni
kao diskreciono pravo nadležnog organa,
sa propisanim maksimumom. Zakon je takođe omogućio i podnošenje pravnih lijekova, organizacijama koje su se od početka
uključile u proces donošenja vodopravnih
akata, pa se tako protiv odluka organa
može podnijeti tužba ili žalba, u zavisnosti
od odluke.
ELEKTRIČNA ENERGIJA
Zakonski i podzakonski okvir:
1. Zakon o električnoj energiji („Sl. glasnik Republike Srpske” 8/08)
2. Pravilnik o izdavanju dozvola („Sl. glas nik Republike Srpske” 93/10, 65/13)
3. Pravilnik o javnim raspravama i rješavanju sporova i žalbi („Sl. glasnik Re-
publike Srpske” 70/10)
Da bi se izgradila termoelektrana, potrebno
je da se, pored dozvola koje regulišu zaštitu životne sredine, dobiju i dozvole koje
će omogućiti izgradnju termoelektrane u
svrhu proizvodnje struje. Zbog toga, veliku
ulogu u ovom procesu ili fazi dobijanja
dozvola ima Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske, koja je nadležna
da odobri izgradnju termoelektrane i
proizvodnju električne energije. Ove dozvole ne treba miješati sa dozvolama koje
izdaju nadležni organi i ministarstvo, kada
se počinje sa gradnjom termoelektrane.
Dozvole koje izdaje Regulatorna komisija
isključivo se odnose na kapacitete elektroenergetskog objekta i kao takve se izdaju, i
one su samo jedna od faza u izgradnji.
Za sve elektroenergetske objekte, uključujući tu i termoelektrane, koje su snage
preko 1 MW dozvole izdaje nadležna
komisija. Da bi se izdala tražena dozvola,
zainteresovano lice koje gradi termoelektranu mora da podnese zahtjev za izdavanje dozvole, prilog 4.10.2 uz koji ide potrebna
dokumentacija. Svi dokumenti se prilažu u
originalu ili ovjerenoj kopiji koja nije starija
od 60 dana, osim u slučajevima izgradnje objekta za koji je predviđena dodjela
koncesije, kada je moguće dostaviti kopije
dijela potrebnih dokumenata koja su već
priložena Komisiji za koncesije.
Nakon predaje i kompletiranja zahtjeva, Regulatorna komisija provodi javni
postupak na načelima objektivnosti i
transparentnosti, što znači da su svi podaci
javno dostupni. O podnesenom zahtjevu
Regulatorna komisija obavještava javnost
putem obavještenja prilog 4.01.1 u najmanje
jednim dnevnim novinama dostupnim na
čitavoj teritoriji Republike Srpske, na svojoj
oglasnoj tabli i na internet stranici. Ukoliko
u ovoj fazi postupka nema komentara ili
zahtjeva drugih lica za status umješača u
postupku, utvrđuje se nacrt dozvole i zakazuje se javna rasprava osam dana prije
održavanja. Sama javna rasprava može biti
opšta, tehnička i formalna, a regulisana je
Pravilnikom o javnim raspravama i rješavanju sporova po žalbi. Sva zainteresovana
lica mogu u primjerenom roku koji se
odredi dati svoje sugestije ili primjedbe ili
tražiti status umješača u ovom postupku.
Ukoliko je u predviđenom roku bilo sugestija ili primjedbi, Regulatorna komisija
će svoj stav o njima konstatovati kroz
izvještaj u kome će navesti razloge prihvatanja ili odbijanja, a zatim takav izvještaj
poslati učesnicima u javnoj raspravi. Svoju
konačnu odluku o podnesenom zahtjevu
Regulatorna komisija izdaje u obliku
dozvole za izgradnju prilog 4.01.3 i objavljuje ga
u „Službenom glasniku Republike Srpske”,
23
na oglasnoj tabli i na internet stranici. Ova
komisija takođe je nadležna za vođenje
registra svih izdanih dozvola, koje se ne
mogu izdati na period duži od 30 godina.
Protiv takve dozvole i rješenja dozvoljeno
je podnošenje tužbe i pokretanje upravnog
spora.
Izdavanje dozvole za izgradnju propisano
je putem nekoliko propisa u kojima je
tačno navedena procedura učešća javnosti
i stepena u kome ona ima mogućnost
da reaguje. U samom postupku, svako
lice ili organizacija koja ima neki interes
može se u postupak uključiti podnošenjem
komentara na dozvolu. U toj fazi, moguće
je dati primjedbe i sugestije na prijedlog dozvole, a koje će Komisija sigurno
razmotriti, ali nije obavezna usvojiti ih. Ako
ih odbije, ima obavezu da obrazloži njihovo
odbijanje. Drugi način direktnog učešća u
postupku jeste podnošenjem zahtjeva za
status umješača koji će svakoj organizaciji
dati priliku da u upravnom sporu ospori
zakonitost dozvole. Međutim, organizacije
koje se bave zaštitom životne sredine
rijetko kad se obraćaju ovom organu radi
nepoštovanja propisa o zaštiti životne sredine, pa bi zato njihov fokus ipak trebalo da
bude u postupcima koji se direktno odnose
na postupke izdavanja ekološke dozvole,
rješenja o odobrenju studije o uticaju na
životnu sredinu i vodopravnih akata.
24
GRAĐENJE
Zakonski i podzakonski okvir:
1. Zakon o uređenju prostora i građenju
(„Sl. glasnik Republike Srpske” 40/13)
Pribavljanje svih potrebnih dokumenata za
građenje predstavlja zadnju fazu u izgradnji elektroenergetskog objekta. U ovom
dijelu postupka, investitor je u obavezi da
pribavi nekoliko dozvola na osnovu kojih
može započeti sa građenjem, a kasnije i
sa upotrebom sagrađenog objekta. Sve
dozvole koje se izdaju u skladu sa Zakonom o uređenju i prostora i građenju ne
podliježu bilo kakvom uticaju javnosti na
donošenje tih dozvola, pa je u ovom smislu
veoma teško ući u postupak podnošenja
dozvoljenih pravnih lijekova protiv izdatih
dozvola. Međutim, ukoliko se dokaže da
organizacija koja hoće da podnese tužbu
protiv neke odluke donesene u skladu
sa Zakonom, tada je takvoj organizaciji
moguće tražiti svojstvo umješača koje joj
omogućuje aktivno uključivanje u spor.
a) Lokacijski uslovi
Lokacijski uslovi predstavljaju tehnički
stručni dokument koji određuje uslove za
projektovanje i građenje koji se izrađuje
na osnovu ovog zakona, posebnih zakona
i propisa donesenih na osnovu tih zakona,
kao i dokumenata prostornog uređenja.
Izdaju se za trajne objekte, a Zakon je
propisao moguće situacije kada se mogu
izdati, i za privremene objekte koji će se
ukloniti nakon što se sagradi trajni objekat
kome privremeni objekti služe. Da bi se
mogli izdati lokacijski uslovi, potrebno
je neophodno da se donesu sljedeći
dokumenti: zoning plan, zoning plan područja posebne namjene, regulacioni plan,
urbanistički projekat i plan parcelacije.
Nadležan organ za izdavanje lokacijskih
uslova, u slučaju izgradnje termoelektrane,
jeste Ministarstvo za prostorno uređenje,
građevinarstvo i ekologiju, a prije izdavanja
lokacijskih uslova potrebno je pribaviti i
mišljenje lokalne zajednice na čijem prostoru se gradi objekat. Postupak izdavanja
lokacijskih uslova pokreće se podnošenjem zahtjeva za izdavanje lokacijskih uslova. prilog 5.01.1 Rok za izdavanje lokacijskih
uslova iznosi 15 dana od dana podnošenja
zahtjeva, a postupak izdavanja sprovodi se
u skladu sa Zakonom o opštem upravnom
postupku.
Istovremeno, investitor je dužan da obezbijedi, u skladu sa Zakonom, pribavljanje
urbanističko-tehničkih uslova. Izrada UT
uslova povjerava se stručnom pravnom
licu, koje prije izrade ima obavezu da
pribavi mišljenja komunalih i javnih
preduzeća čija infrastruktura je potrebna
radi izgradnje objekta, ali ukoliko ova
preduzeća ne dostave mišljenje, smatraće
se da ga i nemaju.
25
b) Građevinska dozvola
Građenju termoelektrane može se pristupiti samo kada je izdana građevinska
dozvola, i nju ne treba miješati sa dozvolom za izgradnju Regulatorne komisije za
energetiku, kako je to već ranije navedeno.
Dozvola se može izdati za građenje cijelog
objekta ili dijela objekta koji čini tehičku,
tehnološku ili funkcionalnu cjelinu.
Međutim, postoje određeni objekti za
koje nije potrebna građevinska dozvola,
a to su prvenstveno objekti koji se grade
kao pomoćni objekti koji služe u svrhu
izgradnje glavnog objekta za koji je izdana
građevinska dozvola.
Građevinsku dozvolu za postupak izgradnje
termoelektrane izdaje nadležno ministarstvo, a postupak se pokreće ponošenjem
zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole.
prilog 5.02.1
Kada se preda zahtjev, nadležno
ministarstvo ima rok od 15 dana da izda
građevinsku dozvolu prilog 5.02.2 prema postupku propisanom u Zakonu o opštem upravnom postupku. Kao što je studija uticaja
na životnu sredinu sastavni dio rješenja
kojim se odobrava studija o uticaju, tako
je i glavni projekat izgradnje sastavni dio
građevinske dozvole i, u odnosu na izdanu
dozvolu, elementi glavnog projekta se
samo suštinski navode u građevinskoj
dozvoli. Građevinska dozvola će po sili
zakona prestati da važi ukoliko se u roku
od tri godine od njenog izdavanja ne počne
sa gradnjom termoelektrane ili objekta za
koji je izdana.
26
PRIMJENA PROPISA U PRAKSI
U postupku izgradnje termoelektrane postoji desetak dozvola koje su potrebne da bi
proces tekao u skladu sa zakonima. Predviđeno je da neke dozvole budu dostupne
javnosti, bilo da je to javnim uvidom prije
održavanja javne rasprave, objavljivanjem
u medijima ili putem interneta. Iskustvo
koje su organizacije stekle do sada govori
nam drugačije. Većina dozvola ne nalazi se
na internet stranicama nadležnih organa,
jer se stranice ne obnavljaju novim informacijama - odlukama, tako da je rijetkost
naći neku odluku čije je objavljivanje obavezno po zakonu. Objavljivanje
odluka nadležnih organa putem medija
takođe predstavlja prepreku u saznavanju
informacija, jer se ono obično vrši u jednim
dnevnim novinama koje se izdaju na
čitavom prostoru Republike Srpske, pa je
samim tim teško i zaključiti u kojim će to
novinama i biti. U takvom stanju u kome
je u suštini jako teško doći do potrebnih
informacija, organizacije treba redovno da
prate aktivnosti koje su u vezi sa izgradnjom elektroenergetskog objekta, te da
se stalno informišu kod nadležnih organa
o pojedinim fazama izgradnje. Zakon o
slobodi pristupa informacijama i Zakon o
zaštiti životne sredine ipak su omogućili
pristup informacijama koje su od značaja
za izgradnju elektroenergetskog objekta.
Takve informacije potrebno je tražiti zahtjevom na koji vam nadležni organ mora
odgovoriti u određenom roku, a odskora
to isto organizacije mogu uraditi i preko
uspostavljenih Arhus centara u Bosni i
Hercegovini.
Reagovanje na izdane dozvole može se
koncipirati u dvije faze. Prva faza odnosi se na reagovanje kada su određene
informacije dostupne javnosti na jedan od
već navedenih oblika. Tada organizacije
mogu svojim komentarima i sugestijama, pisanim putem, uticati na to da se
određene dozvole izmijene u dijelu u kome
su one donesene na štetu životne sredine.
Kao što je i sam zakon propisao, takve
sugestije uzimaju se u razmatranje, ali
nadležni organ nije dužan da ih i uvrsti u
svoju odluku, pa zbog toga organizacije
često dolaze u situaciju da njihovi komentari ne budu uvršteni u konačnu odluku.
Druga faza reagovanja nastupa kada se
određena dozvola izda i protiv takve odluke
nadležnog organa, u skladu sa Zakonom o
upravnom sporu, može se uvijek podnijeti
tužba u kojoj će se preispitivati zakonitost
takve odluke.
Treći pravac reagovanja dozvolio je Zakon
o parničnom postupku koji je propisao
jedan drugi oblik zaštite pod nazivom
„tužba za zaštitu kolektivnih interesa”.
Prema prvom članu novog poglavlja Zakona, „udruženja, organi, ustanove ili druge
organizacije koje su osnovane u skladu sa
zakonom, koje se u sklopu svoje registrovane ili propisom određene djelatnosti bave
zaštitom zakonom utvrđenih kolektivnih
interesa i prava građana, mogu kada
je takvo ovlašćenje posebnim zakonom
27
izričito predviđeno i uz uslove predviđene
tim zakonom, podnijeti tužbu za zaštitu
kolektivnih interesa i prava protiv fizičkog
ili pravnog lica koja obavljanjem određene
djelatnosti ili, uopšteno, radom, postupanjem, pa i propuštanjem, teže povređuje
ili ozbiljno ugrožava takve kolektivne
interese i prava“. Ovi interesi, su „interesi
koji se tiču čovjekove okoline i životne
sredine, zatim moralni, etnički, potrošački,
antidiskriminacijski i drugi interesi, koji
su zakonski zagarantovani i koji moraju
biti teže povrijeđeni ili ozbiljno ugroženi
djelatnošću, odnosno uopšte postupanjem
lica protiv kojeg se tužba podnosi.“
Organizacije koje se bave zaštitom životne
u svojim bi redovima trebalo da imaju
obučene ljudske resurse, a što se prvenstveno odnosi na pravnike koji treba da
prate sve zakonske procedure u donošenju
pojedinih dozvola i rješenja, zatim biologe,
ekologe i ostala stručna lica iz pojedinih
oblasti koji će svaki u svom domenu
dati sugestije i prijedloge kako i zbog
čega treba zaštiti životnu sredinu. Danas
se organizacije suočavaju sa ozbiljnim
problemom nedostatka ljudskih resursa,
te nedovoljno razvijenim kapacitetima koji
će moći uticati na donesenu odluku. Zbog
toga, neophodna je čvršća saradnja svih
organizacija civilnog društva koje se bave
zaštitom životne sredine, bilo da je to na
globalnom ili lokalnom nivou, umrežavanjem i razmjenom iskustva i ljudskih resursa, jer u sadašnjem vremenu to je jedini
put kako da jedni drugima pomognemo i
tako utičemo na donošenje odluka koje se
tiču zaštite životne sredine.
28
PRILOG BROJ 1:
ZAKON O KONCESIJAMA
01. POSTUPAK DODJELE
KONCESIJE
1. Dokumentacija u postupku
javnog nadmetanja:
a) javni poziv za podnošenje ponuda,
b) studija o ekonomskoj opravdanosti
(elementi u skladu sa Pravilnikom),
c) uputstvo za izradu ponude,
d) kriterijumi za vrednovanje i ocjenu
ponuda,
e) nacrt ugovora o koncesiji,
f) ostali uslovi, u zavisnosti od predmeta
koncesije.
2. Javni poziv sadrži:
a) predmet koncesije i lokaciju,
b) kratak opis projekta,
c) maksimalan rok trajanja koncesije,
d) podatke o visini i obliku garancije na
ime obezbjeđenja ponude i period za koji
se traži,
e) uslove, rok i način vraćanja garancije,
f) minimalan iznos jednokratne koncesione
naknade,
g) minimalan iznos koncesione naknade za
korištenje,
h) način rješavanja imovinsko-pravnih
odnosa na lokaciji predviđenoj za obavl
janje koncesione djelatnosti,
i) pravo učešća u javnom pozivu,
j) dokaze potrebne za učešće u javnom
pozivu koje utvrđuje nadležni organ,
k) rok za dostavljanje ponuda i adresu,
l) način dostavljanja ponuda,
m) mogućnost posjete lokaciji na kojoj će
se vršiti koncesiona djelatnost,
n) rok u kome se ponuda na javni poziv
može povući,
o) obavještenja o datumu, vremenu i
mjestu otvaranja ponuda prispjelih na javni poziv,
p) mogućnost poništenja postupka dodjele
koncesije,
r) ime lica zaduženog za davanje infor
macije u postupku javnog poziva.
3. Prijedlog rješenja o izboru
najpovoljnijeg ponuđača i
dodjeli koncesije sadrži:
a) naziv davaoca koncesije,
b) naziv izabranog ponuđača,
c) predmet koncesije,
d) visinu koncesione naknade,
e) rok trajanja koncesije,
f) rok za zaključenje ugovora,
g) organ koji će u ime koncedenta zaključiti
ugovor o koncesiji,
h) druge elemete.
29
4. Inicijativa sadrži:
a) osnovne podatke o podnosiocu inicijative,
b) opis predmeta koncesije, lokaciju,
ekonomsku opravdanost ulaganja, način
obezbjeđenja sredstava, obim ko
rištenja, opis usluga i radova i kratak
opis idejnog rješenja projekta,
c) izvod iz prostorno-planske doku
mentacije i dokaz o stanju u javnim
evidencijama nepokretnosti,
d) način rješavanja imovinskih odnosa,
e) druge elemente.
5. Ugovor o koncesiji sadrži:
a) predmet koncesije, uključujući i prirodu
i obim radova koji će biti vršeni i usluga
koje će biti pružene od koncesionara i
lokaciju na kojoj će se obavljati konce
siona djelatnost,
b) uslove i način korištenja predmeta
koncesije,
c) koncesioni period,
d) početak obavljanja koncesione djelatnosti,
e) vlasnička prava nad imovinom povezanom sa obavljanjem koncesione
djelatnosti, uključujući i prava nad
zemljištem na kojem će se vršiti koncesiona djelatnost, uvođenje u posjed koji
je predmet koncesije i definisanje vlasničkih odnosa po prestanku važenja
ugovora,
f) imovinu koju na korištenje daje konce
dent,
g) visinu, rokove i način plaćanja, kao i
način promjene visine koncesione naknade za korištenje,
30
h) način i rokove obezbjeđenja sredstava
za finansiranje koncesione djelatnosti i
dinamiku ulaganja,
i) minimalne standarde kvaliteta usluga,
kriterijume i metode za određivanje
cijena, odnosno tarifa za krajnje korisnike usluga,
j) minimalne tehničke saradnje koje će se
primjenjivati i zaštita životne sredine,
k) sanaciju i rekultivaciju površina
degradiranih obavljanjem koncesione
djelatnosti,
l) pravo nadzora od strane koncedenta,
m) obim i način izvještavanja o izvršenju
ugovorenih obaveza,
n) pravo koncedenta da odobrava projektnu
dokumentaciju, kao i ugovore koje sklapa koncesionar, posebno sa vlasnicima
koncesionara ili drugim povezanim
licima,
o) vrstu, visinu i način obezbjeđenja garancije za izvršenje koncesionog ugovora, kao i polise osiguranja koje koncesionar mora održavati u periodu trajanja
koncesija,
p) pravna sredstva u slučaju neispunjenja
obaveza bilo koje od ugovornih strana,
r) opis događaja koji se smatraju promi
jenjenim okolnostima i višom silom,
kao i uslove za izmjenu ili raskid ugovo
ra u slučaju njihovog nastupanja,
s) prava i obaveze ugovornih strana o
koncesiji i promjeni vlasničke strukture
koncesionara,
t) način regulisanja međusobnih odnosa u
slučaju raskida ugovora o koncesiji,
u) ostale bitne elemente.
02. PRESTANAK VAŽENJA
UGOVORA O KONCESIJI
1. Razlozi prestanka ugovora:
a) prestanak postojanja predmeta
koncesije,
b) istek roka na koji je zaključen,
c) pokretanje stečaja ili likvidacije nad
koncesionarom,
d) jednostrani raskid,
e) sporazum,
f) dan pravosnažnosti odluke Vlade o
utvrđivanju opšteg interesa za izgradnju
objekta ili izvođenje radova na koncesionom dobru u skladu sa propisima,
g) pravosnažnost sudske odluke kojom
se ugovor oglašava ništavim,
h) ukidanje, poništavanj ili oglašavanje rješenja ništavim o izboru najpovoljnijeg ponuđača i dodjeli koncesije,
nakon zaključivanja ugovora,
i) ispunjenjem uslova propisanih drugim
zakonom.
ugrožava životna sredina i zdravlje ljudi
ili zakonom zaštićena javna dobra, preko
dozvoljenih propisa i standarda,
d) koncesionar ne pruža javne usluge u
skladu sa ugovorenim standardima
kvaliteta,
e) koncesionar ne plati koncesionu naknadu tri puta uzastopno ili neuredno
plaća koncesionu naknadu,
f) koncesionar izvrši prenos ugovora o
koncesiji, promjeni vlasničku strukturu
ili raspolaže imovinom suprotno odredbama ovog zakona.
2. Jednostrano raskidanje ugovora od strane koncedenta:
a) koncesionar ne izvršava ili propušta da
izvrši potrebne radnje u ugovorenom
roku ili svojom krivicom ne počne obavljanje koncesione djelatnosti u ugovore
nom roku,
b) koncesionar ne obavlja koncesionu
djelatnost u skladu sa dinamikom i u
obimu utvrđenom ugovorom o koncesiji,
osim u slučaju nepredviđenih okolnosti
ili više sile,
c) obavljanjem koncesione djelatnosti se
31
PRILOG BROJ 2:
ZAKON O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE
01. POSTUPAK PROCJENE UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
1. Zahtjev za pokretanje postupka
prethodne procjene uticaja na
životnu sredinu sadrži:
a) opis projekta, uključujući i podatke o
njegovoj lokaciji, namjeni i veličini,
b) opis mogućih uticaja projekta na
životnu sredinu u toku njegove izgradnje ili izvođenja u toku njegovog rada ili
eksploatacije,
c) opis predviđenih mjera za sprečavanje,
smanjivanje ili uklanjanje štetnih uticaja
projekta na životnu sredinu,
d) kratak pregled opcija koje je nosilac
projekta razmatrao i navođenje razloga
za izabrano rješenje, s obzirom na uticaj
na životnu sredinu,
e) izvod iz planskog akta,
f) informacije o mogućim teškoćama na
koje je naišao nosilac projekta pri prikupljanju podataka,
g) netehnički rezime.
2. Rokovi u postupku odobravanja
studije o uticaju na životnu
sredinu:
32
STUDIJA O UTICAJU NA ŽIVOTNU SREDINU
VRSTA AKTIVNOSTI
KO DOSTAVLJA
KOME SE DOSTAVLJA ROK ZA DOSTAVLJANJE
Podnošenje zahtjeva za prethodnu procjenu studije
Podnosilac projekta Ministarstvo
Bez roka
Dostava studije radi mišljenja Ministarstvo
Nadležni organi
30 dana
Dostava mišljenja
Nadležni organi
Ministarstvo
30 dana
Rješenje o utvrđivanju obaveze o sprovođenju studije
Ministarstvo
Podnosilac projekta
60 dana od primljenog zahtjeva
Dostavljanje rješenja
Ministarstvo
Nadležni organi
15 dana od uručenja rješenja
podnosiocu projekta
Objavljivanje rješenja
Ministarstvo
Internet stranica
30 dana od uručenja rješenja
Podnošenje zahtjeva za
procjenu studije
Podnosilac projekta Ministarstvo
šest mjeseci od donošenja rješenja
o sprovođenju studije
Dostavljanje zahtjeva na
izjašnjavanje
Ministarstvo
Nadležni organi
15 dana od dana dostavljenog
zahtjeva
Dostavljanje mišljenja
Nadležni organi
Ministarstvo
30 dana
Objavljivanje obavještenja
Podnosilac projekta Javnost putem medija 15 dana od dana podnošenja
zahtjeva
Javna rasprava
60 dana od dana podnošenja
zahtjeva
Objavljivanje u medijima
Podnosilac projekta Javnost
15 dana prije održavanja javne
rasprave
Dostava komentara
Javnost
30 dana od dana održavanja javne
rasprave
Dostava primjedbi javnosti
Podnosilac projekta Ministarstvo
15 dana od završene javne rasprave
Dostava ocjene studije sa
primjedbama
Ministarstvo
15 dana od prijema primjedbi
Dostava dopunjene studije u
skladu sa primjedbama
Podnosilac projekta Ministarstvo
30 dana od dana dostavljanja ocjene
studije
Revizija studije
Ministarstvo
Ovlaštenom licu
Po prijemu dopunjene studije
Dostavljanje revidovane
studije
Nosilac projekta
Ministarstvo
15 dana od prijema revidovane
studije
Rješenje o odobravanju studije Ministarstvo
Podnosilac projekta
60 dana od prijema konačne studije
Objavljivanje na internetu
Ministarstvo
slanje ostalim subjektima koji
su učestvovali u postupku
Javnost
15 dana od dana uručenja rješenja o
odobravanju studije
Podnosilac projekta
Podnosilac projekta
33
3. Osnovne informacije
o zahtjevu:
a) rezime sadržaja i zaključci studije
o uticaju,
b) vrijeme i mjesto na kojem se obezbjeđuje besplatan uvid javnosti u zahtjev,
c) predviđeno vrijeme i mjesto održavanja
javne rasprave,
d) rok za podnošenje pisanih mišljenja,
e) adresa na koju se mogu slati mišljenja.
4. Revizijom studije o uticaju se
provjerava:
a) usklađenost obima i sadržaja studije
o uticaju sa rješenjem o obavezi sprovođenja studije o uticaju na životnu sredinu, zakonskim i podzakonskim aktima iz oblasti životne sredine, tehničkim normativima i standardima koji
se odnose na aktivnosti planirane
projektom i sa republičkim strateškim
planom zaštite životne sredine i programima zaštite životne sredine jedinica
lokalne samouprave na čijem području
bi se projekat izvodio, ako su ta dokumenta donesena,
b) izvori i tačnost podataka koji su navedeni u studiji o uticaju,
c) stručna osnovanost opisa, analiza
i ocjena zaključaka i stavova datih u
studiji o uticaju na postojećem stanju
životne sredine, mogućim uticajima na
životnu sredinu, mjerama za uklanjanje,
smanjenje ili sprečavanje štetnih uticaja
na životnu sredinu,
d) postojanje, obim i kvalitet posebnog dijela studije ukoliko studija sadrži
34
poseban dio kojim su obuhvaćena
primljena mišljenja zainteresovanih
organa u postupku.
5. Sadržaj obavještenja kojim se
obavještava Federacija Bosne i
Hercegovine i Distrikt Brčko o
studiji o uticaju na životnu
sredinu:
a) opis projekta sa dostupnim informacijama o mogućem uticaju na životnu sredinu drugog entiteta ili Distrikta Brčko,
b) informacija da Ministarstvo vodi
postupak prethodne procjene uticaja na
projekte i da će donijeti rješenje o obavezi sprovođenja procjene uticaja, kao i
o obimu procjene, ako je njeno spro
vođenje obavezno,
c) rok u kojem se drugi entitet ili Distrikt
Brčko može izjasniti da li su mu potrebne dodatne informacije radi dostavljanja mišljenja u postupku prethodne
procjene, odnosno u eventualnom
postupku izdavanja ekološke dozvole.
6. Sadržaj rješenja kojim se
odobrava studija o uticaju na
životnu sredinu:
a) da je studija izrađena u skladu sa
zakonom,
b) da je nosilac projekta obavezan da
preduzme mjere za zaštitu životne
sredine utvrđene u studiji,
c) da se studija o uticaju smatra sastavnim
dijelom rješenja o odobravanju studije.
7. Rješenje o odbijanju studije
izdaje se ukoliko:
a) se utvrdi da bi projekat mogao izazvati značajan negativan uticaj na životnu sredinu, odnosno da bi projekat
mogao u znatnoj mjeri ugroziti životnu
sredinu,
b) projekat nije u skladu sa planom zaštite
životne sredine na međuentitetskom i
entitetskom nivou,
c) projekat nije u skladu sa međunarodnim
obavezama BiH u pitanju zaštite životne
sredine.
h) opis ostalih mjera radi usklađivanja sa
osnovnim obavezama odgovornog lica,
posebno nakon zatvaranja postrojenja,
i) opis mjera planiranih za praćenje emisija
u životnu sredinu,
j) opis alternativnih rješenja u odnosu na
predloženu lokaciju i tehnologiju,
k) plan upravljanja otpadom,
l) sve ostale relevantne informacije pri kupljene prilikom izrade studije o uticaju
na životnu sredinu.
02. POSTUPAK IZDAVANJA I
PRESTANKA VAŽENJA
EKOLOŠKE DOZVOLE
1. Zahtjev za izdavanje ekološke
dozvole sadrži:
a) podatke o postrojenju, odgovornom licu i lokaciji na kojoj se postrojenje nalazi,
b) opis postrojenja i aktivnosti,
c) opis osnovnih i pomoćnih sirovina,
ostalih supstanci i energije koja se
koristi ili koju proizvodi postrojenje,
d) opis izvora emisija iz postrojenja,
e) opis prirode i količine predviđenih
emisija iz postrojenja u sve dijelove
životne sredine, kao i identifikaciju
značajnih uticaja na životnu sredinu,
f) opis predloženih mjera, tehnologija i
drugih tehnika za sprečavanje ili ukoliko
to nije moguće, smanjenje emisija iz
postrojenja,
g) mjere planirane za monitoring emisija u
životnu sredinu,
35
2. Rokovi u izdavanju ekološke
dozvole:
EKOLOŠKA DOZVOLA
VRSTA AKTIVNOSTI
KO DOSTAVLJA
KOME SE DOSTAVLJA ROK ZA DOSTAVLJANJE
Dostava zahtjeva za izdavanje Podnosilac projekta Ministarstvo
Bez roka
Obaviještavanje javnosti o
sadržaju zahtjeva
Ministarstvo
Javnost
Odmah po prijemu zahtjeva
Obavještenje za besplatan
uvid u zahtjev
Jedinica lokalne
samouprave
Javnost
30 dana od objavljivanja obavještenja
Dostava primjedbi na zahtjev Javnost
Ministarstvo
30 dana od objavljivanja obavještenja
Ekološka dozvola
Podnosilac projekta
60 dana od predaje zahtjeva
Ministarstvo
3. Ekološka dozvola sadrži:
a) granične vrijednosti emisija za zagađujuće materijale zasnovane na važećim
propisima ili najboljim raspoloživim
tehnikama,
b) mjere za zaštitu zemljišta, vazduha,
vode, biljnog i životinjskog svijeta,
c) mjere za upravljanje otpadom koji proizvodi postrojenje,
d) uslove za praćenje emisija uz određivanje metodologije i učestalosti mjerenja,
e) mjere za uslove života u vanrednim
situacijama.
36
4. Zakonom utvrđeni slučaje
vi prestanka važenja ekološke
dozvole:
a) istek roka na koji je izdata,
b) odgovorno lice to zahtijeva,
c) utvrdi se da odgovorno lice nije
obavijestilo nadležni organ o značajnim
promjenama u postrojenju,
d) nadležni organ po službenoj dužnosti
ili na inicijativu inspekcijskih ili drugih
državnih organa, organizacija ili građana
utvrdi da nisu ispunjeni uslovi utvrđeni
ekološkom dozvolom,
e) odgovorno lice nema tehničkih i
finansijskih sredstava za zadovoljava
juće ispunjavanje svojih obaveza
utvrđenih dozvolom,
f) utvrdi se da je odgovorno lice u zahtjevu
za izdavanje podnijelo netačne podatke
ili falsifikovalo dokumenta od značaja za
izdavanje ekološke dozvole,
g) postrojenja za koja se izdaje ekološka
dozvola ne rade duže od četiri godine,
h) odgovorno lice ne vrši monitoring i ne
dostavlja podatke u roku naznačenom u
ekološkoj dozvoli,
i) odgovorno lice ne dostavlja podatke
registru ispuštanja i prenosa zagađu
jućih materija,
j) odgovorno lice ne dostavi nadležnom
organu dokumenta koja su tražena
u procesu redovne ili vanredne revizije
ekološke dozvole,
k) odgovorno lice ne postupi po zahtjevu
inspektora nadležnog za zaštitu životne
sredine prema zapisniku i nadzoru,
l) pokrenut stečajni postupak, aktivnosti ne
nastavi neko drugi.
5. Postupak pokretanja revizije
ekološke dozvole pokreće se
ako se utvrdi:
a) da je zagađenje koje stvara dato
postrojenje toliko značajno da postojeće
granične vrijednosti emisije propisane u
dozvoli moraju biti ponovo razmatrane ili
je potrebno utvrditi nove vrijednosti,
b) da je došlo do značajnih promjena u
najboljim raspoloživim tehnikama koje
omogućavaju značajno smanjenje
emisija bez većih troškova,
c) da bezbjednost odvijanja rada i aktivnosti zahtijevaju korištenje drugih tehnika,
d) da izmjene u propisima o zaštiti životne
sredine to zahtijevaju.
6. U postupku obnavljanja do
stavljaju se sljedeći dokumenti:
a) izvještaji o izvršenim mjerenjima emisija
naloženim u dozvoli koja se obnavlja,
b) zapisnik inspektora za zaštitu životne
sredine, sačinjen na licu mjesta kojim se
dokazuje da su izvršene mjere i obaveze
rješenjem o dozvoli i da nije došlo do
značajnih promjena uslova koji se
odnose na postrojenje i aktivnosti,
osnovne i pomoćne sirovine, korištenje
energije, izvor emisija i lokaciju na kojoj
se postrojenje nalazi,
c) izjava odgovornog lica, ovjerena od
strane nadležnog organa za ovjeru pot
pisa, da su sa danom podnošenja zahtjeva za obnavljanje dozvole izvršene
mjere i obaveze naložene rješenjem o
dozvoli i da nije došlo do značajnih
promjena uslova koji se odnose na pos
trojenje ili aktivnosti, osnovne i pomoćne
sirovine, korištenje energije, izvor
emisija i lokaciju na kojoj se postrojenje
nalazi.
03. POSTROJENJA KOJA MOGU
IZAZVATI NESREĆE VELIKIH
RAZMJERA
1. Informacije o preduzetim
mjerama za sprečavanje
nesreća velikih razmjera:
a) ime odgovornog lica i lica koje upravlja
opasnim supstancama i puna adresu
pogona,
37
b) registrovano mjesto poslovanja odgovornog lica sa punom adresom,
c) informacije za utvrđivanje prisustva
opasnih supstanci ili kategorija supstanci u postrojenju,
d) količina i fizički oblik opasnih supstanci
u postrojenju,
e) djelatnost ili predložena djelatnost
postrojenja i skladišnog postrojenja,
f) neposredno okruženje postrojenja ili
elementi koji mogu prouzrokovati
veću nesreću ili pogoršati njene posljedice.
2. Izvještaj o bezbjednosti sadrži sljedeće informacije:
a) da je sistem bezbjednosti za provođenje
plana počeo da se sprovodi,
b) da su utvrđene opasnosti od velikih
nesreća i da su preduzete sve potrebne
mjere za sprečavanje takvih nesreća i
ograničavanje njihovih posljedica za
ljude i životnu sredinu,
c) da su odgovarajuća bezbjednost i pou
zdanost uključene u projektovanje,
izgradnju, rad i održavanje svakog
postrojenja, skladišnog prostora,
opreme i infrastrukture za njegov rad,
koji su povezani sa opasnostima od
nastanka velikih nesreća u postrojenju,
d) da su planirani unutrašnji planovi
intervencije i pružene informacije koje
omogućavaju izradu spoljašnjeg plana
intervencije za preduzimanje potrebnih
mjera u slučaju nesreće i,
e) da je Ministarstvo osiguralo dovoljno
informacija za odlučivanje o lokaciji
novih djelatnosti ili izgradnji oko
postojećih postrojenja sa ažuriranim
38
popisom opasnih supstanci koje se
nalaze u postrojenju.
PRILOG BROJ 3:
ZAKON O VODAMA
01. POSTUPAK UČEŠĆA JAVNOSTI
1. Obavještenje za zainteresovane
strane sadrži:
a) suštinu i svrhu zahtjeva, od koga je
podnesen, kada, za koji period se pod
nosi, odgovorno lice podnosioca
zahtjeva, osnovne podatke o podnosiocu
zahtjeva,
b) trenutno neiskorištavanje voda na pred
metnom području,
c) trenutni stepen zagađenosti - dozvole izdate u posljednjem kvartalu,
d) trenutne mjere za prevenciju zagađenja
ili za smanjenje zagađenja,
e) kapacitete za prečišćavanje otpadnih
voda,
f) troškove prečišćavanja otpadnih voda,
g) podatke da li postoje podsticaji za
korištenje voda.
2. Obavještenje za javnost sadrži:
a) suštinu i svrhu zahtjeva, od koga je
podnesen, kada, za koji period se pod
nosi, odgovorno lice podnosioca
zahtjeva, osnovne podatke o podnosiocu
zahtjeva,
b) trenutno neiskorištavanje voda na pred
metnom području,
c) trenutni stepen zagađenosti - izdate
dozvole u posljednjem kvartalu,
d) adresu, naziv organa i vrijeme gdje se
i u okviru koga se mogu sagledati i osta
li relevantni podaci, ako je lice zainteresovano za njih.
02. POSTUPAK IZDAVANJA I
MIJENJANJA VODOPRAVNOG
AKTA
1. Vodopravni akt sadrži:
a) informacije o nazivu ili imenu i podatke
za kontakt sa podnosiocem zahtjeva i
nosiocem prava iz akta,
b) opis mjesta, vrste, obima i namjene
objekta,
c) trajnost akta,
d) vremensko ograničenje za početak
aktivnosti na koju upućuje akt, od
najviše tri godine,
e) vremensko ograničenje za završavanje
građevinskih radova na koje upućuje akt,
od najviše pet godina,
f) uslove za sprečavanje ili ublažavanje
negativnih uticaja,
g) elemente tehničkih detalja koji su
karakteristični za pojedine djelatnosti i
aktivnosti,
h) iznos i obrazloženje troškova postupka,
i) obrazloženje odluke sa navođenjem činjenica utvrđenih u toku vođenja postupka, uz ocjenu primljenih odgovora i mišljenja te odredbi primijenjenog proces39
nog i materijalnog propisa,
j) uputstvo o pravnom sredstvu.
2. Razlozi izmjene vodopravnog
akta mogu biti ukoliko:
a) je potrebna izmjena kako bi se osiguralo
snabdijevanje vodom za piće,
b) su uticaji aktivnosti koja je predmet
vodnog akta prouzrokovali bitno drugačije okolnosti od onih koji su procijenjene prilikom izdavanja vodnog akta,
c) bi zbog uvođenja naprednije tehnologije
uticaji prouzrokovani aktivnošću korisni
ka mogli biti bitno smanjeni, bez preve
likih troškova po korisnika,
d) je potrebna izmjena zbog interesa
regije, grada ili Republike Srpske, ili
zbog izvršavanja međunarodnih ugovora
koji su obavezujući za Bosnu i Herce
govinu.
40
PRILOG BROJ 4:
ZAKON O ELEKTRIČNOJ ENERGIJI
01. POSTUPAK IZDAVANJA DOZVOLE RADI IZGRADNJE ELEKTROENERGETSKOG OBJEKTA
1. Obavještenje sadrži:
a) sažetak zahtjeva za izdavanje dozvole,
b) način na koji zainteresovana lica mogu
dobiti dodatne informacije,
c) način i rok dostave komentara na zahtjev u pisanoj formi,
d) poziv zainteresovanim licima da mogu
da podnesu zahtjev za sticanje statuta
umješača u postupku, kriterijume za
sticanje statuta umješača,
e) mjesto i način stavljanja na raspolaganje
podnesenog zahtjeva.
2. Potrebni dokumenti uz zahtjev
za izdavanje dozvole za
građenje:
a) izvod iz sudskog registra ili drugog
odgovarajućeg registra,
b) matični broj jedinstvenog registra i JIB
podnosioca zahtjeva,
c) statut podnosioca zahtjeva,
d) izjava podnosioca zahtjeva i potvrde
poslovnih banaka da podnosilac zahtjeva
raspolaže dovoljnim vlastitim sredstvi
ma ili da ima pristup određenim bankar
skim sredstvima neophodnim za
izgradnju,
e) uvjerenje nadležnog organa da podnosiocu zahtjeva ili njegovom zakonskom
zastupniku ne traje izrečena mjera bez
bjednosti ili zaštitna mjera zabrane
vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti
ili mjera zabrane obavljanja određene
privredne djelatnosti za koju se zahtijeva
izdavanje dozvole,
f) studija o izvodljivosti objekta,
g) ovjerena studija o procjeni uticaja na
životnu sredinu,
h) ekološka dozvola,
i) vodopravni akti,
j) elektroenergetska saglasnost,
k) urbanistička saglasnost,
l) ugovor ili drugi dokaz o dodjeli koncesije,
m) izjava ili potvrda podnosioca zahtjeva o
prethodno izgrađenim ili rekonstruisanim sličnim elektroenergetskim objek
tima,
n) raspored i dužina trajanja eventualnih
prekida isporuke električne energije
zbog izgradnje,
o) ostala dokumentacija po posebnom
zahtjevu RERS.
3. Sadržaj dozvole za građenje:
a) puni ili skraćeni naziv pravnog lica ili
ime fizičkog lica, adresa, sjedište,
matični broj jedinstvenog registra ili JIB,
brojevi telefona, faksa i e-mail adresa,
b) opšti, tehnički i energetski podaci
elektroenergetskog objekta za koji se
41
zahtijeva izdavanje,
c) datum izdavanja dozvole,
d) period važenja dozvole,
e) obaveza obavljanja javne usluge od
strane korisnika dozvole,
f) lista finansijskih, tehničkih, kadrovskih
ili drugih vrsta informacija ili podataka
koje je korisnik dozvole dužan redovno
dostavljati,
g) obaveze korisnika dozvole u vezi sa
kontrolom i nadzorom u toku izgradnje
ili rekonstrukcije objekta u smislu
fizičke i finansijske realizacije faza
izgradnje objekta,
h) dužnosti korisnika dozvole da poštuje
zakone i važeće tehničke propise i stan
darde za izgradnju i rekonstrukciju
objekta,
i) iznos jednokratne regulatorne naknade
za obradu zahtjeva.
42
PRILOG BROJ 5:
ZAKON O UREĐENJU PROSTORA I GRAĐENJU
01. POSTUPAK IZDAVANJA
LOKACIJSKIH USLOVA
1. Zahtjev za lokacijske uslove
sadrži:
a) urbanističko-tehničke uslove i stručno
mišljenje ako nema sprovedbenog do
kumenta prostornog uređenja, koji se
dostavljaju u tri primjerka samo ako
se rade van organa nadležnog za
poslove uređenja prostora jedinice
lokalne samouprave,
b) kopiju katastarskog plana, odnosno
ažurnu geodetsku podlogu za pred
ložene trase za infrastrukturne linijske
komunalne objekte, ovjerene od organa
nadležnog za poslove premjera i
katastra,
c) dokaz o legalnosti postojećeg objekta,
ukoliko je riječ o dogradnji, nadogradnji i
promjeni namjene postojećeg objekta,
d) opis objekta,
e) saglasnosti na lokaciju objekta predviđene u urbanističko-tehničkim uslovima na osnovu posebnih zakona zavisno
od vrste i namjene objekta (komunalnih
preduzeća koja upravljaju komunalnom
infrastrukturom, javnih preduzeća koja
upravljaju javnom infrastrukturom i slično), ako takve saglasnosti nisu sadržane
u urbanističko-tehničkim uslovima,
f) rješenje o utvrđivanju obaveze sprovođenja procjene uticaja na životnu
sredinu i obimu procjene uticaja, ako je
njeno sprovođenje obavezno u skladu sa
posebnim propisom i
g) idejni projekat i dokaz o vlasništvu ili
pravu građenja nad zemljištem za objek
te za koje prema odredbama ovog zakona nije potrebna građevinska dozvola.
02. POSTUPAK IZDAVANJA
GRAĐEVINSKE DOZVOLE
1. Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole sadrži:
a) lokacijske uslove,
b) dokaz o riješenim imovinsko-pravnim
odnosima,
c) ugovor o koncesiji ili javno-privatnom
partnerstvu, ako se za traženu izgradnju daje koncesija ili zaključi ugovor o
javno-privatnom partnerstvu u skladu sa
posebnim propisima,
d) glavni projekat u tri primjerka,
e) izvještaj o reviziji tehničke dokumentacije,
f) izvještaj i potvrdu o nostrifikaciji
ekološke dozvole ako je potrebna ili
rješenje o odobravanju studije o uticaju
na životnu sredinu u skladu sa propisima o zaštiti životne sredine i
g) druge dokaze određene posebnim
zakonima.
43
2. Građevinska dozvola sadrži:
a) podatke o investitoru,
b) podatke o objektu za koji se izdaje
građevinska dozvola sa osnovnim
podacima o namjeni, gabaritu i spratnosti objekta i sa oznakom parcele,
c) naziv glavnog projekta sa nazivom pravnog lica sa licencom koje je izradilo
glavni projekat i imenom glavnog
projektanta,
d) izvještaj o reviziji tehničke dokumentacije,
e) konstataciju da je glavni projekat sastavni dio građevinske dozvole,
f) rok važenja građevinske dozvole,
g) obavezu investitora da prijavi početak
izvođenja radova nadležnoj urbanis
tičko-građevinskoj inspekciji osam dana
prije početka radova i
h) druge podatke specifične za lokaciju i
objekat.
44
ZAKLJUČAK
Ovom brošurom smo pokušali da
pojedincima i organizacijama koje se
bave zaštitom životne sredine približimo
pravne alate u oblasti praćenja priprema
za izgradnju termoelektrana u Republici
Srpskoj. Ovo je, koliko nam je poznato,
jedan od pionirskih pokušaja na ovu temu
u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to
da je pravna legislativa jedne države i
njenih administrativnih jedinica promjenjiva kategorija, potrebno je konstantno
ažuriranje i unapređivanje ovog priručnika.
Pozivamo sve zainteresovane organizacije i pojedince da nam se jave sa svojim
komentarima na koji način bismo mogli
unaprijediti priručnik. Takođe, pozivamo
sve zainteresovane da nam se pridruže u
kampanjama za održiv energetski sistem i
zdravu životnu sredinu.
45
46
47
OVA BROŠURA JE IZRAĐENA UZ FINANSIJSKU POMOĆ EVROPSKE UNIJE. ZA SADRŽAJ
OVE BROŠURE, ODGOVORNI SU ISKLJUČIVO CENTAR ZA ŽIVOTNU SREDINU I CENTAR
ZA EKOLOGIJU I ENERGIJU, TE ONA NE PREDSTAVLJA NUŽNO STAVOVE EVROPSKE UNIJE.
WWW.CZZS.ORG
WWW.ETNAR.NET
WWW.EKOLOGIJA.BA
48
Download

Postupci u izgradnji TE u RS