Drugi preliminarni izvještaj o medijskom izvještavanju o kandidatima za vrijeme
perioda predizborne kampanje
3. oktobar 2014.
Media plan, nezavisna, nestranačka organizacija posvećena medijima i slobodi izražavanja,
sistematično je pratila medijsko izvještanje o oktobarskim Opštim izborima.1 Media Plan radi
na evaluaciji rada praćenih medija u odnosu na njihovo objektivno i ravnomjerno
izvještavanje o izbornim kandidatima i njihovim platformama kako bi građani bili bolje
informisani prije izlaska na izbore.2 Glavni cilj projekta je da informiše javnost o ponašanju
medija za vrijeme predizborne kampanje i da podstakne raspravu o objektivnosti i kvalitetu
medijskog izvještavanja. Projekat se implementira zahvaljujući podršci Agencije za
međunarodni razvoj SAD (USAID), Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, ambasade Kraljevine
Norveške, Nacionalne fondacije za demokratiju (NED) i Evropske unije.
Prikupljeni rezultati će biti prikazani u četiri izvještaja o monitoringu ponašanja medija za
vrijeme predizborne kampanje i dostavljeni javnosti, medijima, akterima civilnog društva,
političkim strankama i međunarodnoj zajednici. Metodologiju je razvila slovačka organizacija
za medijski monitoring „MEMO 98“.3 Izvještaj o prvom periodu monitoringa (1-14.
septembra) se može pronaći na:
http://www.mediaplan.ba/docs/2014FirstPreliminaryReportEN.pdf. U prlogu slijedi kratki
prikaz glavnih razultata monitoringa:u periodu 15 – 28. septembra.
Sažetak


Mediji nastavljaju da pružaju glasačima različite informacije o izbornim
kandidatima i drugim političkim subjektima.
Redovne televizijske debate su kandidatima ukazale priliku da prenesu svoju
poruku glasačima. Ove debate su stvorile važan forum za razmjenu mišljenja,
pružajući glasačima priliku da stvore bolju predstavu o kandidatima.
1
Praćeni mediji:
Televizije: BHTV1, FTV, RTRS, NTV Hayat, OBN, TV Pink BiH, TV BN, TV1 i ATV;
Radio: BH Radio, Radio FBiH, Radio RS;
Novine: Dnevni list, Glas Srpske, Nezavisne novine, Oslobođenje, Večernji list i Dnevni avaz;
Internet portali: Frontal, Klix, Radio Sarajevo portal, Bljesak
2
Cilj monitoringa jeste da predstavi profesionalnu, sveobuhvatnu i objektivnu procjenu političkih različitosti,
tačnosti i ravnomjernosti u toku emisija informativnog sadržaja i pokrivanju trenutnih zbivanja u zemlji prateći
rad devet TV servisa, tri radiostanice, šest novina i četiri internetska medija.
3
S obzirom na svoj sveobuhvatan i sadržajno orijentisan pristup, metodologija je posebno dizajnirana da pruži
dubinske informacije o pluralizmu i diverzitetu u medijskom izvještavanju, uključujući i medijsko pokrivanje
odabranih subjekata i tema. Rezultat ovakvog istraživanja nije samo skup podataka, već detaljna analiza i
evaluacija trenutnog nivoa političke različitosti u medijskom izvještavanju, sagledano u odgovarajućem
kontekstu, uključujući konkretna poređenja i analize. Za više informacija o metodologije pogledajte prvi izvještaj
na: http://www.mediaplan.ba/docs/2014FirstPreliminaryReportEN.pdf




Posmatrani tv kanali su izvještavali o svakodnevnim dešavanjima u posebnim
izbornim programima (Izborne hronike), dok je program vijesti, koji prati
najšira publika, ponudio ogrničeno izvještavanje o kampanjama.
Program vijesti je bio usmjeren na izvještavanje o vladi i državnim zvaničnicima,
od kojih su mnogi i kandidati na izborima. Ovo im je omogućilo prednost u
odnosu na njihove protivkandidate koji u vijestima ne dobijaju tako veliki
medijski prostor.
Neki od posmatranih medija nastavlja da iskazuju otvorene simpatije prema
pojedinim političkim subjektima.
Iako neki mediji pokušavaju da pruže više analitičkog sadržaja prilikom
izvještavanja o predizbornoj kampanji, nastavlja se trend u vidu nedostatka
analitičkog izvještavanja koje bi moglo pomoći glasačima da bolje procjene
odlike programa izbornih kandidata.
Rezultati medijskog monitoringa za period 15-28. septembra ukazuju na to da su mediji
nastavili sa pružaju glasačima raznolik niz informacija o političkim kandidatima i drugim
političkim subjektima.4 Razlog ovome su, između ostalog, redovne televizijske debate koje su
omogućile kandidatima da prenesu svoje poruke biračima. Ove debate su omogućile stvaranje
važnog foruma za razmjenu mišljenja, omogućivši tako biračima da se opredjele za kandidate.
Međutim, s druge strane, otežano je izvještavanje o predizbornoj kampanji u toku emitovanja
vijesti zbog ograničavajuće i netemeljite intepretacije zakonskih odredbi od strane tv stanica.
Razlog ovome je možda zabuna u vezi sa razlikom između informisanja o kandidatima i
vođenja lične kampanje. TV emiteri se uglavnom drže stava da ako se uradi intervju sa jednim
političkim kandidatom tokom emitovanja vijesti, onda se isti medijski prostor mora ustupiti i
svim ostalim političkim kandidatima kako bi se ispunili zakonski kriteriji za jednakom
zastupljenošću. Kao rezultat toga imamo situaciju da tv stanice nerado ustupaju prostor u
vijestima za izvještavanje o kampanji zbog straha od sankcija koje bi im mogao uputiti RAK.
Umjesto toga, većina posmatranih medija fokusirala je svoj informativni program na
izvještavanje o aktivnostima vlasti izvan konteksta predizborne kampanje. Mnogi od trenutnih
predstavnika vlasti su i kandidati na izborima što im omogućuje prednost u odnosu na njihove
protivkandidate koji u vijestima ne dobijaju tako veliki medijski prostor.
Najznačajniji događaji i teme koji su privukli medijsku pažnju za vrijeme perioda monitoringa
su smrt Sujelmana Tihića i posjeta Rusiji vrhovnih zvaničnika RS. TV mediji nastavljaju da
izvještavaju o svakodnevnim predizbornim dešavanjima u vidu specijalnih emisija sa
predizbornim sadržajem (Izborne hronike). Pored ovog, novine i internet portali nastavljaju sa
objavljivanjem sadržaja u posebnim sekcijama namjenjenim izborima. Iako se o aktivnostima
Centralne izborne komisije nije mnogo izvještavalo u sklopu informativnog programa
posmatranih tv kanala, određeni broj tv kanala je emitovao edukativne i motivacione video
4
Monitoring se fokusira na izvještavanje o državnim zvaničnicima, ukjučujući ministre iz Vijeća ministara,
Vlade FBiH, Vlade RS, tri člana Predsjedništva BiH, predsjednika FBiH, dva potpredsjednika FBiH,
predsjednika RS i dva potpredsjednika RS.
spotove koje je naručila Centralna izborna komisija. Pored ovoga, brojni mediji emituju
besplatne spotove Koalicije „Pod lupom“.5
Televizija
BHT1, Dnevnik u 19.00
Tokom drugog perioda monitoringa, BHT1 je uglavnom nastavio sa izvještavanjem o
aktivnostima predstavnika vlasti, ali je najviše vremena posvetio vladi Republike Srpske
(18%) i Vijeću Ministara BiH (21%), što je više nego u proteklom periodu. Vlada FBiH je
dobila 18 posto medijskog prostora (što predstavlja smanjenje u odnosu na prethodni period,
tokom prve dvije sedmice monitoringa, kada je imala 31%), a ton je bio uglavnom neutralan
(isto kao i kod izvještavanja o Vijeću Ministara BiH). Do povećanja u obimu izvještavanja o
Vladi Republike Srpske došlo je uglavnom zbog posjete Rusiji predsjednika RS Milorada
Dodika i premijerke RS Željke Cvijanović. Ton izvještavanja je bio uglavnom pozitivan i
neutralan. Dnevnik BTH nije izvjestio da su Milorad Dodik i Željka Cvijanović u Moskvi
potpisali ugovor sa energetskom kompanijom Gasprom, ali je sljedećeg dana prenosio
reakcije na potpisivanje ovog ugovora (16th September).
U pogledu izvještavanja o političkim strankama, one i dalje imaju malu zastupljenost u
Dnevniku BHT1. Međutim, tim monitora je primjetio povećanje u izvještavanju o SDA (15%
u odnosu na 11% u prethodnom periodu), što se može objasniti izvještavanjem o smrti bivšeg
predsjednika SDA, Sulejmana Tihića. Slično kao u prethodnom periodu, o drugim strankama
se veoma malo izvještavalo u Dnevniku, ne prelazeći 5%.
FTV, Dnevnik u 19.30
Slično kao u prvom periodu monitoringa, Dnevnik FTV-a uglavnom nastavlja da prikazuje
aktivnosti Vlade FBiH, na koju otpada 26% izvještavanja. Međutim, dok je prvom periodu
monitoringa izvještavanje o pojedinim ministrima Vlade FBiH (posebno o ministrima iz
SDP-a) bilo negativno, izvještavanje o Vladi FBiH u drugom periodu je bilo pretežno
neutralno. Na primjer, FTV je 24. septembra emitovala pozitivan prilog o premijeru Nerminu
Nikšiću u okviru odluke Vlade FBiH da isplati doprinose radnicima „Krivaje“. Nasuprot
tome, FTV je 21. septembra emitovao kritički prilog o Vladi FBiH, optužujući je za
nesposobnost da poboljša radne i životne uslove povratnika. Došlo je do povećanja u obimu
prikazivanja Vijeća Ministara BiH (24 % u odnosu na 15 % u proteklom periodu). Ton
izvještavanja je bio uglavnom neutralan.
Slično slučaju kod BHT1, FTV je takođe smanjio obim prikazivanja političkih stranaka i
blokova tokom ovog perioda monitoringa. Stranka o kojoj se najviše izvještavalo je SDA,
koja je dobila 9% ukupne medijske pokrivenosti, uglavnom neutralnog tona. Naredne stranke
5
Koalicija „Pod lupom“ se sastoji od sedam organizacija (Centar civilnih inicijativa, Omladinska informativna
agencija, Infohouse, Centar za građansku saradnju, Perpetuum Mobile Banja Luka, DON Prijedor i Forum
građana Tuzle) okupljenih zajedno kako bi vršili monitoring predizborne kampanje, rada izbornih komisija i
provođenje izbornog dana.
kojima je posvećen veći dio pokrivenosti su bile HDZ BiH (6%), SNSD (5%), dok su HDZ
1990, SDS i SDP pojedinačno dobili po 2% pokrivenosti. Ton u izvještavanju o ovim
strankama je bio pretežno neutralan.
RTRS, Dnevnik u 19.30
Slično kao i u prethodnom periodu, RTRS je nastavio sa praksom da veći dio svog sadržaja u
svom Dnevniku posvećuju vladajućim strukturama u RS-u, čak 73% od ukupnog
izvještavanja. Od toga je 36% je pripalo aktivnostima Vlade RS-a, 26% predsjedniku
Miloradu Dodiku i 12% SNSD-u. U poređenju sa prethodnim periodom monitoringa, došlo je
do značajnog pada u izvještavanju od SNSD-u. U isto vrijeme, izvještavanje o državnim
zvaničnicima (uključujući one iz SNSD-a), se povećalo. Ton u izvještavanju je nastavio da
bude pretežno pozitivan i neutralan. RTRS je izvještavao o novim projektima koje je
pokrenula Vlada RS-a, prijateljstvu sa Rusijom (u kontekstu putovanja vrhovnih zvaničnika
RS-a u Moskvu) i drugim aktivnostima, naglašavajući njene uspjehe i dostignuća.
Istovremeno, kritičko i nezavisno mišljenje o radu vlasti je bilo uveliko izostavljeno u okviru
izvještavanja.
Usporedbe radi, glavna opoziciona stranka, SDS, dobila je samo 4% ukupnog medijsko
prostora, dok je ton bio uglavnom neutralan i negativan. Intenzivno izvještavanje o državnim
zvaničnicima koji su u isto vrijeme i kandidati na izborima, dalo im je veliku prednost u
odnosu na njihove glavne protivkandidate. Izvještavanje o drugim strankama je takođe bilo
beznačajno – SNS (4%), SDA (3%), PUP RS (3%). Ton izvještavanja je bio uglavnom
neutralan.
TV1, Dnevnik u 19.00
TV1 nastavlja da najveći dio svog političkog i izbornog programa posvećuje aktivnostima
Vlade FBiH, prvenstveno premijeru Nerminu Nikšiću. Ton izvještavanja bio je pretežno
pozitivan i neutralan. Na primjer, 16. septembra je emitovan desetominutni prilog o otvaranju
dionice autoputa, prikazujući premijera Nermina Nikšića i ministra komunikacija i transporta
Damira Hadžića (obojica iz SDP-a), u pozitivnom svjetlu. Pozitivnoj atmosferi su doprinijeli
vatromet, muzika, mažoretkinje i baloni. Odgovarajući na pitanje novinara TV1 da li je bilo
teškoće prilikom izgradnje autoputa, premijer je odgovorio: „Nije bilo teškoća jer smo bili
ujedinjeni i uradili smo odličnu stvar... ispunili smo obećanje od prije tri godine kojem su se
mnogi smijali. U sljedeće četiri godine poklonićemo BiH još 90 kilometara autoputa.“
Što se tiče izvještavanja o druge dvije vlade, Vijeće Ministara BiH je dobilo 11%
izvještavanja, koje je bilo uglavnom neutralno i pozitivno. Nasuprot tome, Vladi i
predsjedniku RS-a je pojedinačno dodijeljeno po 4 i 5%. O njima je kritički izvještavano u
kontekstu posjete Rusiji. Na primjer, novinar TV1 je 17. septembra ukazao na to da su
Milorad Dodik i Željka Cvijanović morali da čekaju tri dana dok ih konačno nije primio
Vladimir Putin.
Što se tiče izvještavanja o političkim strankama i koalicijama, SDA je dobila najveći dio
medijskog pokrivanja – 18%, u vezi sa smrću bivšeg predsjednika SDA, Sulejmana Tihića.
Naredna stranka koja je dobila najviše medijskog pokrivanja je bila SBB sa 9%, uglavnom
negativnog tona. Nijedna od preostalih stranaka nije više od 3% medijske pokrivenosti.
TV OBN, OBN Info u 18.50
Za razliku od prvog perioda u kojem je najveći dio izvještavanja o političkim subjektima bio
posvećen Vladi FBiH, veći dio medijskog izvještavanja u drugom periodu je bio posvećen
SDA (34%). Ovo izvještavanje je bilo uglavnom neutralno (smrt i sahrana Sulejmana Tihića).
Drugi politički subjekat o kojem se najviše izvještavalo je bila Vlada FBiH (21%), dok je ton
uglavnom bio neutralan i pozitivan.6
Izvještavanje o drugim političkim strankama i koalicijama je bilo beznačajno. SDP i SDS su
dobili po 3 % ukupnog medijskog izvještavanja, uglavnom neutralnog tona.
NTV Hayat, Vijesti u 7 u 19.00
NTV Hayat nastavlja da posvećuje značajan dio medijskog prostora Vladi FBiH, ali manje
nego što je to bio slučaj u prvom periodu (23 % u odnosu na 49% u periodu prve dvije
sedmice monitoringa). Ton izvještavanja je bio uglavnom pozitivan i neutralan. Na primjer,
NTV Hayat je 17. septembra prikazala pozitivan tv prilog o odluci Vlade FBiH o saradnji
između kompanija „Aluminij“ i „Elektroprivreda“, prema kojoj bi „Aluminij“ trebao da
isplati svoje dugove. U drugom slučaju, televizija je emitovala prilog otvaranje dionice
autoputa Međugorje – Bijača u kojem su u pozitivnom svjetlu prikazani ministar Vijeća
ministara BiH, Damir Hadžić i premijer FBiH Nermin Nikšić, pružajući im direktnu priliku da
naglase svoje postignuće.7 NTV Hayat nije prikazivala nikakve druge stavove i mišljenja.
Vijeće ministara BiH je dobilo 19% medijskog prostora, uglavnom neutralnog tona.8
Što se tiče medijskog pokrivanja političkih stranaka i koalicija, SDA je pripao najveći dio –
27% (značajan porast u poređenju sa prvim periodom). Razlog je opet intenzivno
izvještavanje u vezi sa smrću Sulejmana Tihića. Ton izvještavanja je bio uglavnom neutralan.
6
Dok je izvještavanje o Vladi FBiH bilo uglavnom pozitivno ili negativno, 21. septembra je u jednoj prilici
novinar OBN-a iznio komentar o ministru kulture i sporta Vlade Federacije, Selmiru Kaplanu, o tome da je u
okviru rasprave na društvenoj mreži jednoj dami rekao „da ne bude glupa“. Novinar OBN-a je završio prilog
riječima: „Izvinite na izrazu, ali stvarno ministre, dragi ministre dajte malo, malkice, kulture.“
7
Damir Hadžić: „Za nas u ovom trenutku najvažnije je da započetim aktivnostima možemo pokazati naše
ogromno opredjeljenje da u periodu koji je kako iza nas, tako i ispred nas, BiH u ovoj oblasti cestovne gradnje
ne kaska za zemljama u regiji.“ Nermin Nikšić: „Ovo znači puno za Međugorje koje je 'Meka' religijskog
turizma, da je na ovaj način povezano modernim putem sa Evropom, što će olakšati pristup turistima.“
8
Međutim, 19. septembra, NTV Hayat je emitovala prilog u vezi sa reakcijom ambasade SAD o donatorskim
sredstvima za poplave, koja se navodno ne koriste u te svrhe. Ovaj prilog su pratile slike Vjekoslava Bevande i
Bakira Izetbegovića. Ispod slika je za svo vrijeme trajanja priloga pisalo: „nesposobni, neefikasni i
neodgovorni“. Glas novinara u pozadini slike poručuje: „Novac su nam dali, ali mi ga ne koristimo, a nije razlog
što ljudima iz poplavljenih područja ne treba krov nad glavom, već zato što naša vlast ne zna, ne želi ili neće da
napravi plan kako raspodijeliti stotine miliona eura pomoći (slika u pozadini: Vjekoslav Bevanda i Bakir
Izetbegović se smiju)... Donatori tvrde - nesposobna vam je vlast na svim nivoima da odgovori na potrebe
građana“.
Ostale stranke koje su dobile veći dio pokrivenosti su bile SDP i HDZ BiH (pojedinačno po
5%). Ton je bio uglavnom neutralan.
TV PINK, Info top u 18.00
Slično kao i kod drugih monitorisanih tv kanala, TV Pink je smanjio izvještavanje o
političkim strankama i koalicijama (sa izuzetkom SDA koja je dobila 16 % medijske
pokrivenosti), a povećao izvještavanje o državnim zvaničnicima na sva tri nivoa vlasti. Do
najvećeg povećanja došlo je u izvještavanju o Vladi RS-a (27% u odnosu na 15% u prve dvije
sedmice monitoringa). Razlog tome je izvještavanje o brojnim aktivnostima Vlade RS-a,
posebno u vezi prethodno navedene posjete Rusiji od strane dvoje najvećih zvaničnika iz RSa.9
Intenzivno izvještavanje o uspjesima državnih zvaničnika, od kojih su mnogi u isto vrijeme i
kandidati na izborima, daje im veliku prednost u odnosu na njihove protivkandidate. Na
primjer, u emisiji Infotop, TV Pink je predstavila Bakira Izetbegovića u njegovom svojstvu
predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. U svom intervjuu, koji je trajao trinaest minuta, imao je
jedinstvenu priliku da govori veoma pozitivno o svom radu u Predsjedništvu BiH (na primjer
izjavio je: „Konsenzusom smo donijeli 2000 odluka“, „U ovom sivilu, u ovoj zbrci, mislim da
je Predsjedništvo bilo svijetla tačka“). Štoviše, dozvoljeno mu je da kritikuje Nebojšu
Radmanovića i Milorada Dodika koji nisu mogli da reaguju na njegove kritike, jer nisu
učestvovali u programu. Pored toga, novinar nije pokušao da u cilju balansa, uputi neke
kontra-argumente ovoj očiglednoj samopomociji.
BN TV, Dnevnik 2 u 19.30
Kao i u prethodnom periodu TV BN je nastavila da većinu svog pokrivanja dodjeljuje SDS-u
(27%), a zatim Vladi RS (22%) i SNSD-u (20%). Dok je SDS uglavnom prikazan u
neutralnom i pozitivnom svjetlu, pokrivanje SNSD-a je uglavnom negativno. Na primjer, 22
septembra TV BN emituje prilog o aktivisti SDS-a koji je pretučen od strane
neidentifikovanog aktiviste SNSD-a u Banja Luci, te navodi da mu je tom prilikom rečeno da:
“ treba poubijati ljude iz SDS-a, a da je Dodik kralj“.
O posjeti predsjednika Dodika i premijerke Cvijanović Rusiji izvještavano je bez njihovih
tonskih izjava, već samo kroz saopštenja. Nije spomenuta Putinova podrška vlastima u RS,
što je bilo na ATV i RTRS. Umjesto toga TV BN je prikazala Mirka Šarovića iz SDS-a koji
komentariše kako bez saglasnosti organa države BiH, ugovor nije validan. Nadalje, u
sljedećem Dnevniku TV BN prikazuje predstavnike SDS-a i ekonomske stručnjake kako
minimiziraju rezultate Dodikove posjete Rusiji.
9
Info top je detaljno izvjestio o posjeti Rusiji i susretu sa Vladimirom Putinom, predsjednika RS Milorada
Dodika i premijerke RS Željke Cvijanović. Ton vijesti je ocijenjen kao pozitivan, naročito dio u kojem su
Milorad Dodik i Željka Cvijanović govorili direktno, ističući značaj ove posjete i ekonomski razvoj RS.
Alternativna televizija (ATV), Vijesti u 19.00
Slično kao i u prethodnom izvještaju, ATV je pokušao da obezbijedi uravnoteženiju sliku
kampanje nego dva druga TV kanala iz Republike Srpske. SNSD i SDS su dobili 17 i 9%,
uglavnom neutralnog i pozitivnog pokrivanja (izvještavanje o SNSD-u sadrži takođe i nešto
kriticizma). Najviše je izvještavano o Vladi RS i to uglavnom pozitivno i neutralno. Glavni
razlog bila je posjeta premijerke Cvijanović i predsjednika Dodika Rusiji i njihove izjave date
tokom posjete, kao i pozitivne reference koje se odnose na njih. Na primjer 18. septembra
predsjednik Rusije Putin kaže o predsjedniku RS: „Dodik je iskusan i vješt političar. Želim
Vam uspjeh na izborima i znam da imate velik broj birača“.
SDA je dobila 17 % medijskog prostora vezano za smrt bivšeg predsjednika stranke
Sulejmana Tihića.10
Radio
Radio BH1, Dnevnik u 15.00
Tokom drugog perioda monitoringa, BH radio 1 je skoro podjednako izvještavao o sve tri
vlade: Vladi FBiH (18%), Vladi RS (18%) i Vijeću ministara BiH (21%). Ton u izvještavanju
je bio uglavnom neutralan, ali je bilo par prilika kada su neki od pripadnika izvršne vlasti
kritikovani. Na primjer, 16. septembra, emitovan je prilog u kojem se ispituje rad državnih
institucija i gdje je naglasak stavljen na rad Vlade FBiH. Ista vlada je prethodno kritikovana u
vezi sa federalnim ministrom Lijanovićem za niz slučajava navodne pronevjere vladinih
subvencija, namještene donacije i pranje novca.
BH radio je pružio i neke pozitivne informacije o Vijeću ministara BiH. 25. septembra
emitovao je pozitivan prilog o Vijeću ministara u vezi sa implementacijom donacije od 10
miliona KM za štete nastale od poplave. Predsjedavajući Vijeća ministara, Vjekoslav
Bevanda, je u svom direktnom obraćanju, u trajanju od 50 sekundi, govorio o načinu na koji
program funkcioniše i da je dobro zamišljen kako bi donacije došle u prave ruke. Takođe je
zapaženo i povećano izvještavanje o SDA, u vezi sa smrću Sulejmana Tihića.
Radio Republike Srpske, Dnevnik u 16.00
Radio RS je ustupio skoro polovinu svog medijskog prostora (49%) aktivnostima Vlade RS-a
(ovo označava povećanje u poređenju sa prethodnim periodom kada je bilo 31%). Razlog
ovome je, između ostalog, posjeta Rusiji predsjednika RS Milorada Dodika i premijerke RS
Željke Cvijanović. Ton izvještavanja je bio prevalentno pozitivan i neutralan jer su isticani
ekonomski i politički značaj odnosa sa Ruskom Federacijom. Pored ovoga, s obzirom da je
10
Dok je većina izvještavanja o Miloradu Dodiku sa neutralnim ili pozitivnim tonom, 23 septembra ATV
emituje prilog sa Slavkom Vučurevićem, gradonačelnikom Trebinja (PDP), koji kaže o Dodiku: „Nije mi jasno,
šta će Dodik u Trebinju? Kome treba Dodik u Trebinju? On može da traži svoje političke sagovornike među
onima kao što je on, a on svakako nije lik koji sa sobom nosi moralni kvalitet bilo čega, a da bi mogao biti
predsjednik. Naravno nadam se da to više nikada neće biti i da je on teška, sumorna i paklena prošlost RS-a“.
Priliku za odgovor dobija i Milorad Dodik koji kaže da gluposti i cinizam Slavka neće ni da komentariše.
optužen od strane opozicije da posjetu Rusiji koristi za političku kampanju, Milorad Dodik je
dobio priliku da pruži objašnjenje. 18. septembra, u okviru radio intervjua, novinar je upitao
predsjednika Dodika: „Zašto je posjeta organizovana za vrijeme predizborne kampanje“?
Predsjednik je odgovorio: ''Tamo nije išla partija. Tamo smo išli kao visoki funkcioneri
isključivo radi dogovora o strateškim, državnim pitanjima. To što pada u vrijeme predizborne
kampanje nama je bilo dodatno opterećenje, jer smo kampanju morali na jedan kratak period
da zadržimo, i tamo razgovaramo o svim pitanjima jer su oni tražili rješavanje“.
Što se tiče izvještavanja o političkim strankama i koalicijama, najveći dio medijskog prostora
je pripao SNSD-u (18%). Ton je bio uglavnom neutralan i pozitivan. Izvještavanje o glavnoj
opozicionoj stranci – SDS, iznosilo je samo 3% i imalo uglavnom neutralan i pozitivan ton.
Radio Federacije BiH, Dnevnik u 17.00
Vlada FBiH i Vijeće ministara zauzimaju gotovo 50% izvještavanja o političkim subjektima
Radija FBiH (25% i 24%). Ton pokrivanja je uglavnom neutralan i pozitivan. Na primjer 23.
septembra Radio FBiH emituje prilog o otvaranju Centra za transplantacijsku medicinu, gdje
je ministar zdravstva Rusmir Mesihović prikazan u pozitivnom svjetlu. Bilo je samo nekoliko
situacija u kojima je rad Vlade FBiH kritikovan. Na primjer 17. septembra, Radio FBiH
emituje prilog o reviziji poslovanja Vlade FBiH. Akcenat je stavljen na sporna poslovanja
ministarstava poljoprivrede, finansija i boračkih pitanja prikazujući izjave opozicionih
članova parlamenta koji kritikuju Vladu.
Što se tiče pokrivanja političkih partija i blokova, SDA i HDZ BiH dobili su 14 i 9 %
pojedinačno. Izvještavanje je bilo uglavnom neutralno. Ostale političke partije su dobile
manje od 3% medijskog prostora.
Debatne predizborne emisije
BHT - „Opći izbori 2014“
BHT1 je 15. septembra 2014. počeo sa serijalom predizbornih debatnih emisija pod imenom
„Opći izbori 2014.“ koje se emituju u 20 časova, dva puta sedmično. Na primjer, 15.
septembra, prva emisija trajala je 60 minuta, a gosti nisu bili predstavnici političkih stranaka
već stručnjaci za izborna pitanja i politički analitičari. Tema emisije je bila izborna pravila i
uloga CIK-a u izbornom procesu; važnost nestranačkog posmatranja izbora i uloga NVO;
problem apstinencije birača, s naglaskom na izlaznost mladih na izbore; analiza izbornih
platformi i očekivanja u vezi s tim kakva se predizborna kampanja može očekivati od
stranaka. Uvod u diskusiju je bio novinarski prilog o zloupotrebi problema poplava za
predizbornu kampanju. Prilog je imao kritički ton prema političarima i političkim strankama.
Kritički ton se odražavao kako kroz novinarski stav, tako i kroz izbor sagovornika u prilogu,
koji apsolutno svi kritikuju ponašanje političkih stranaka.11
11
Prilog počinje sljedećim riječima novinarke: „Predizborni marketing uz nacionalističku retoriku ili isprazna
obećanja o novim radnim mjestima... Bosanskohercegovačko tlo natopljeno vodom u razornim poplavama od
maja na ovamo, postalo je poligon za nezvaničnu predizbornu kampanju među njima....“. Novinarka saopštava i
sljedeće: „Od obećanja o pomoći, koja bi omogućila povratak građana u njihove domove, floskulama o kućama
do zime, građanima se izglednijim čini samo dolazak zime. Koliko god se političari pozivali na transparentnost u
Ostale emisije (trajanja 90 minuta), su ugostile predstavnike političkih stranaka (17, 22 i 24.
septembra). Iako je predviđeno gostovanje šest stranaka u svakoj emisiji (raspored i datum
učešća se određuju žrijebanjem), samo je 17. septembra učestvovalo svih šest stranaka, u
poređenju sa prethodne dvije praćene emisije koje su pojedinačnoo ugostile po 4 i 5
predstavnika.12 U emisijima svaki gost ima po 2 minuta za izlaganje i 1 minut za eventualnu
repliku. Vrijeme izlaganja je mjereno. Emisija je omogućila i učešće gledalaca kroz
postavljanje pitanja putem e-mail adrese i telefona. Teme nisu identične u svakoj emisiji.
Inače, riječ je o najakutelnijim problemima u zemlji: zahtjevi građana prema vlastima izraženi
tokom februarskih protesta – smanjenje plata političara, ukidanje „bijelog hljeba“, pokretanje
ekonomije; nezaposlenost, sa akcentom na nezaposlenost mladih; transparentnost porijekla
imovine političara, imovinski kartoni, visina primanja političara; ljudska prava - od problema
sprovođenja presude Sejdić-Finci, preko ravnopravnosti polova, do prava LGBT osoba.
FTV - „Izbori 2014“
Debatne emisije IZBORI 2014 se emituju ponedjeljkom, srijedom i petkom i u njima se
predstavljaju i diskutuju kandidati za Parlament Fedracije BiH i Parlament BiH.
Svaki učesnik ima po 90 sekundi po temi da predstavi sebe i program svoje stranke. Zvučni
signali se javljaju na 60, 80 i 90 sekundi kako bi se učesnike obavijestilo o vremenu koje je
prošlo. Teme su ustavne reforme, zdravstvo, kriminal i korupcija, socijalna politika i
ekonomija. Učesnici govore o ovim temama u okviru nadležnosti za koju se kandiduju.
Nakon što svi prođu kroz sve teme, ostavlja se vrijeme za komentare i razgovor između
učesnika.
Voditelji se rotiraju, i od početka kampanje su to bili: Duška Jurišić, glavna urednica FTV-a i
Darian Babić, voditelj centralnog Dnevnika. Oba voditelja postavljaju suštinska pitanja kako
bi podstakli diskusiju i dobili detaljnija objašnjenja od učesnika (kao reakciju na njihovu
uvodnu prezentaciju), što emisiju čini zanimljivom.
RTRS - „Aktuelno“ (19.9.)
RTRS će predizborne debate pokrenuti tek u zadnjoj sedmici pred izbore. Politička emisija
„Aktuelno“ se emituje u slučajevima nekog zvaničnog događaja. 19. septembra, glavna tema
emisije je bila posjeta Rusiji Željke Cvijanović i Milorada Dodika, koji su pozvani da gostuju
u programu. Međutim, u emisiju nije pozvan niko od predstavnika opozicije ili drugih gostiju
koji bi mogli iznijeti svoje kontra-argumente na stavove dva najviša predstavnika vlasti koji
su u isto vrijeme i kandidati na predstojećim izborima.
dodjeli pomoći, mnogi od pomoći nisu vidjeli još ni marku.“ Tekst su pratile fotografije političara koji su
posjetili poplavljena područja – Nermin Nikšić, premijer FBiH, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, Željka
Cvijanović, premijerka RS, Milorad Dodik, predsjednik RS, Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH.
12
U emisiji od 24.9. su bili pozvani i predstavnici SNSD-a i SDS, ali se nisu odazvali pozivu. Kako je rečeno,
SDS je saopštio da nisu u mogućnosti doći u emisiju jer imaju zakazane druge predizborne aktivnosti, a iz
SNSD-a nije bilo nikakvog obrazloženja.
Dodik je rekao da je ruska podrška Republici Srpskoj evidentna u posljednjih nekoliko
godina. Dodao je da međunarodna zajednica u BIH uporno provodi cinizam i aroganciju
prema RS-u, ali da je to spriječeno jer RS ima Rusiju na svojoj strani.
Cvijanović je rekla da je jedan od najvažnijih dogovorenih projekata, projekat gasifikacije,
odnosno saradnja sa Gaspromom te nastavak izgradnje južnog toka. Dodik je naglasio da će
se svim silama boriti da dogovoreni projekti u Rusiji dobiju verifikaciju na Parlamentu BIH te
je poslao poruku: „Neće proći ni jedna odluka dok ne prođe Južni tok, svidjelo se nekome ili
ne“.
Dodik je indirektno aludirao na opozicione stranke u RS-u, kada je rekao da su mnogi iz RS-a
pokušavali da medijski daju lošu sliku o sastancima i bilo kakvim dogovorima u Rusiji, jer im
je krivo što oni nemaju takvu moć, sposobnost i pamet.
TV1 - „Izbori specijal“
Prva emisija „Izbori specijal“ emitovana je 11. septembra i gost je bio Visoki predstavnik u
BiH Valentin Incko koji je govorio o značaju izbora i mogućim perspektivama BiH. Nakon
toga počelo je predstavljanje kandidata za članove Predsjedništva BiH kao i lidera stranaka
koji su na nekoj od izbornih lista. Emisija traje od 30 do 40 minuta i emituje se prije
centralnog dnevnika u 19 sati. Uvijek je samo jedan gost, a forma je klasični intervju. Emisija
se emituje svaki dan. Voditelj je Sanjin Bećiragić, koji postavlja uglavnom ista pitanja i
prilagođava ih kontekstu, odnosno tematici kroz niz potpitanja. Npr, neka od pitanja su: „koga
bi voljeli vidjeti u Predsjedništvu sa vama, zašto ste se kandidovali, šta očekujete, kako ćete to
promijeniti, itd.“
ATV - „APOSTROF – Izbori 2014“
Emisije traju 2 sata i emituju se tri puta sedmično (petak, nedjelja i srijeda). Voditelj je uvijek
isti, a broj gostiju zavisi od odziva (od 4 do 7). Gosti su nosioci lista iz 9 izbornih jedinica u
RS za Narodnu skupštinu RS, a u emisijama će biti i sučeljavanje nosilaca lista iz tri izborne
jedinice iz RS za Parlamentarnu skupštinu BiH. Pozicije u studiju i uvodničari za teme se
određuju žrijebanjem. Uvodničari imaju 1 min i 30 sek, a ostali gosti po 60 sekundi za
repliku. Pored odbrojavanja na ekranu, nakon isteka vremena se čuje i zvučni signal, a i
mikrofon se ugasi ako neko priča predugo nakon signala.
Teme su uvijek iste: pozicija RS u BiH i regionu, ekonomija, privreda i razvoj, socijalna
politika, mladi i obrazovanje, borba protiv kriminala i korupcije. Nakon tema, za završne
riječi kandidati imaju priliku da u 30 sekundi predstave stranke i pozovu birače da glasaju za
njih. SMS poruke gledalaca se uvijek prikazuju na dnu ekrana, ali direktnih telefonskih poziva
u studio nema. Odnos voditelja Vedrana Škore je skoro uvijek isti - neutralan je i dopušta
konfrontaciju kandidata.
Dnevne novine
Dnevni avaz
Dvije najzastupljenije političke stranke u Dnevnom avazu su bile SBB (27%) i SDA (24%).
Međutim, dok je ton prema SBB-u bio pozitivan ili neutralan, ton izvještavanja o SDA je bio
uglavnom negativan ili neutralan. Posebno je negativno prikazan Bakir Izetbegović (članci
koji kritikuju njega i SDA su objavljeni 12, 14, 15 i 25. septembra). Pored toga, kritikovan je i
SDP (8%). Dnevni avaz je koristio fotografije kao „alat“ za predstavljanje pojedinih političkih
stranaka (uglavnom SDA i SDP) kao neuspješnih (na primjer, slike prazne dvorane za vrijeme
predizbornog mitinga). Treba spomenuti da je Martin Raguž, tokom drugog perioda
monitoringa, dobio priliku da predstavi svoj program i političke stavove (iako je HDZ 1990
dobio samo 2% od ukupnog medijskog prostora).
Oslobođenje
Oslobođenje je pružilo svojim čitaocima raznovrsan sadržaj o različitim političkim strankama
iz oba entiteta (što je bio i slučaj u prvom periodu monitoringa). Iako je SDA nastavila da
dobija najveći dio prostora u člancima o politici i izborima, to je bilo manje nego u periodu
prvog monitoringa (15% u odnosu na 24% tokom prve dvije sedmice u septembru). Što se tiče
tona u izvještavanju, on je bio uglavnom pozitivan ili neutralan (iako je bilo više članaka koji
su kritikovali SDA, nego što je to bio slučaj tokom prvog perioda). Usporedbe radi, SDP je
dobio 9% medijskog prostora, uglavnom pozitivnog tona. Sljedeća stranka koja je dobila više
medijskog prostora bio je DF sa 7%, uglavnom pozitivnog tona.
U pogledu izvještavanja o državnim zvaničnicima, najveći dio medijskog pokrivanja pripao je
predstavnicima Vlade FBiH (12%). Za razliku od prvog perioda, kada je o Vladi FBiH
izvještavano uglavnom kroz pozitivan ton, u drugom periodu je izvještavanje bilo uglavnom
negativnog ili neutralnog tona. Pored toga, Oslobođenje je kritikovalo i Milorada Dodika,
uglavnom kroz komentare drugih političkih vođa koji su koristili termine kao što su
kriminalac, tiranin, diktator, itd. (18. septembar) u opisivanju predsjednika Republike Srpske
(20. septembra, predsjednik FBiH, Živko Budimir je uporedio Dodika sa Dražom
Mihajlovićem).
Večernji list
Večernji list (slično kao u prvom periodu monitoringa) je posvetio više pažnje HDZ-u BiH
nego bilo kojoj drugoj političkoj stranci (29%, uglavnom neutralnog ili pozitivnog tona), ali je
to bilo manje nego za vrijeme prvog perioda (kada je udio u medijskom prostoru iznosio
49%). Poređenja radi, SDP je dobio 5% takvog prostora, ali je ton bio uglavnom negativan.
Slično kao i tokom prve dvije sedmice monitoringa, novine su prikazivale SDP kao političku
stranku koja radi protiv interesa Hrvata. Štoviše, za razliku od prvog perioda, kritičko
izvještavanje je usmjereno i protiv Vlade FBiH (16% medijskog prostora). Vlada FBiH se
oslovljavala kao „vlada Nermina Nikšića“, što se može vidjeti kao pokušaj da se SDP dovede
u vezu sa Vladom FBiH i da ih se prikaže negativno.
Dnevni list
Dnevni list je, tokom perioda ovog monitoringa, ustupio mnogo manje prostora SDP-u nego
što je to bio slučaj u prošlom (8% u odnosu na 20% u toku prve dvije sedmice). S druge
strane, obim medijskog prostora posvećenog HDZ-u 1990 se povećao više od dva puta (19%
u odnosu na 9% u toku prvog perioda). Izvještavanje i o SDP-u i o HDZ-u 1990 je bilo
uglavnom pozitivno. Martin Raguž, vođa stranke HDZ 1990, je imao nekoliko prilika da
iskaže svoje političke stavove i vizije (na primjer, 15. i 20. septembra). Pored toga, sekretar
HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović je prikazan u intervjuu 16. septembra u kojem je HDZ 1990
imao priliku da prenese svoju poruku glasačima. Sljedeća stranka koja je dobila veću
medijsku pokrivenost je bila SDA (13%), uglavnom pozitivnog i negativnog tona (na primjer,
26. septembra, Dnevni list je objavio saopštenje za javnost koje je uputila SDA pod naslovom
„Bakir Izetbegović je tip vođe kojeg Bošnjaci trebaju“).
Glas Srpske
Glas Srpske je nastavio sa objavljivanjem članaka fokusiranih na RS. Vlada RS i SNSD su
dobili pojedinačno po 12 i 19 % medijskog prostora, uglavnom neutralnog i pozitivnog tona.
Novine su mnogo izvještavale o posjeti Rusiji dva najviša zvaničnika iz RS, prikazujući
veliku sliku Milorada Dodika i Vladimira Putina na naslovnici (19.9.). Nasuprot tome, SDS je
dobio samo 9% medijskog prostora, uglavnom neutralnog tona. Slično već pomenutim
medijima, Glas Srpske je znatno izvještavao o smrti Sulejmana Tihića (27. septembra), uz
naslov „borac za kompromis nas je napustio“. Ton izvještavanja o Tihiću je bio pozitivan ili
neutralan.
Nezavisne novine
Nezavisne novine su 13% svog sadržaja koji se odnosi na izvještavanje o politici i izborima,
ustupile aktivnostima Vlade RS-a (posebno posjetu Moskvi od strane Milorada Dodika i
Željke Cvijanović), a 12% aktivnostima SNSD-a. Ton izvještavanja je bio uglavnom
neutralan i pozitivan (slično kao i u prvom periodu monitoringa). Nezavisne novine su 15.
septembra uvele posebnu sekciju pod nazivom „Izbori 2014“. Od kako je u novine uvedena
ova sekcija, o SNSD-u je na dnevnoj osnovi objavljen barem po jedan veliki članak (svaki od
njih u pozitivnom tonu). Međutim, i druge političke stranke su imale priliku da u Nezavisnim
novinama predstave svoje ideje. Do sada, objavljeni su članci o sljedećim kandidatima i
strankama: Socijalitička partija (SP); Savez za promjene; Marko Pavić, vođa DNS-a; Dragan
Čavić, vođa DNP-a; Ognjen Tadić, član SDS-a; Ramiz Salkić (SDA); Bakir Izetbegović
(SDA); Aleksandar Plazinić (SP) i Dragan Čović (HDZ BiH).
Internet mediji
Frontal.rs
Frontal.rs je nastavio sa objavljivanjem članaka fokusiranih isključivo na RS, uz par članaka o
Vijeću ministara BiH, uveliko ignorišući Vladu FBiH. Međutim, Vlada RS je dobila 14%
medijskog prostora, uglavnom neutralnog i pozitivnog tona. Istovremeno, SNSD koji je dobio
14% medijskog prostora, bio je prikazan kroz negativan i neutralan ton (što se razlikuje od
perioda prvog monitoringa gdje je ton prema SNSD-u bio uglavnom neutralan). Usporedbe
radi, SDP je dobio 4% medijskog prostora u isključivo negativnom tonu. Frontal.rs je takođe
objavio i duži članak koji je napisao Aleksandar Savović (savjetnik Ognjena Tadića,
kandidata SDS-a) u vezi predsjedničkih izbora (dugačak šest stranica) u kojem je prikazao
Tadića u pozitivnom i Milorada Dodika u negativnom svjetlu. SDS je ukupno dobio 9%
medijskog prostora praćenog uglavnom neutralnim tonom. Frontal.rs je takođe kritikovao
putovanje Milorada Dodika i Željke Cvijanović u Moskvu, koristeći se naslovima kao što su:
„Predizborni turizam: Dodik otišao u posjetu Kremlju“. Postalo je jasno da je Frontal.rs
upućuje kritike SNSD-u i Miloradu Dodiku.
Klix.ba
Klix je znatno izvještavao o izborima kroz vijesti koje su uglavnom preuzimane od strane
novinskih agencija. Postoji nedostatak analitičkih izvještaja i članaka. Međutim, slično kao u
periodu prvog monitoringa, Klix je izvještavao o nekoliko političkih stranaka i koalicija.
Najviše medijskog prostora je dobila SDA (20%), uglavnom u vezi sa smrću Sulejmana
Tihića. Ovi članci su profesionalno napisani uz poštovanje etičkih standarda. Ton
izvještavanja je uglavnom bio pozitivan i neutralan. Sljedeća stranka koja je dobila više
medijskog prostora je bio SDP (10%), uglavnom pozitivnog tona. Klix je nastavio sa
objavljivanjem intervjua sa političkim kandidatima (Martin Raguž 11. septembra, i Mirsad
Kebo 15. septembra). Svim kandidatima su postavljana ista (ili veoma slična) pitanja. Pored
pitanja, Klix je objavio i fotografije kandidata, a ton izvještavanja o kandidatima je bio
uglavnom neutralan (ovo je bio slučaj i u prethodnom periodu monitoringa. Uopšteno
govoreći, Klix je pratio isti trend koji je imao i tokom perioda prvog monitoringa, tj. pružio je
priliku brojnim političkim subjektima i strankama da se predstave građanima. Članci o ovim
političkim subjektivma su kratki, ali profesionalno napisani.
Bljesak.info
Bljesak je kao i u prethodnom periodu objavio mnogo tekstova o izborima u kojima
predstavlja različite političke partije. Međutim, interesantna je činjenica da su neke stranke
kao što je SDA (13%), SDP (1%) i DF (5%), predstavljene samo kao lokalne političke
stranke (na primjer u kontekstu problema u Mostaru). Za usporedbu, stranke kao što su HDZ
1990 (5%), HDZ BIH (9%), SBB (2%) i HSP (7%) su predstavljene kao stranke koje utiču na
politički život u cijeloj BiH. Većina političkih stranaka je predstavljena u pozitivnom i
neutralnom tonu, osim NSRzB, koja je imala samo 1% , ali sve u negativnom tonu (obzirom
na izvještavanje o hapšenju njenih lidera).
Radiosarajevo.ba
U ovom periodu monitoringa, Radio Sarajevo je posvetio većinu svog izvještavanja SDA
(41%), vezano sa smrću Sulejmana Tihića. Slično prethodno monitorisanom periodu, Radio
Sarajevo je izvještavao o drugim strankama, ali ne u tom obimu kao SDA. Ton ovog
izvještavanja je uglavnom neutralan ili pozitivan, osim za NSRzB i HDZ BiH koje su
prikazane uglavnom u negativnom tonu. Radio Sarajevo, kao i u ranijem periodu, nastavlja da
upotrebljva infografike da predstavi političke kandidate (30 do sada). Infografike su vrlo
primjerene korisnicima obzirom na sadržaj koji obezbjeđuje čitaocima, podatke o kandidatima
kao što su biografija, prethodne izjave i pogledi. Cilj infografika je obezbijediti atraktivnu i
lako prihvatljivu formu za informacije o kandidatima.
Generalno, moguće je zaključiti da je trend izvještavanja Radio Sarajeva sličan kao i u
prethodnom periodu. Nije bilo istraživačkih priča, ili dubljih analiza programa i plana
političkih partija. Dodatno, takođe nije bilo mnogo izvještaja o aktivnostima Centralne
izborne komisije (CEC), niti dubljih objašnjenja glasačkog procesa građanima.
Zaključak
Podaci iz drugog posmatranog perioda su potvrdili da postoje velike razlike u načinu
predstavljanja političkih subjekata i izvještavanju medija o njima. Neki od posmatranih
medija su u manjoj ili većoj mjeri otvoreno pokazivali svoje simpatije prema određenim
političkim strankama. Kvalitativna analiza je potvrdila da neki mediji i dalje odbijaju prikazati
suprotne stavove o nekim određenim pitanjima.
Posmatrani tv kanali su izvještavali o svakodnevnim dešavanjima u posebnim izbornim
programima (Izborne hronike), dok je program vijesti, koji prati najšira publika, ponudio
ograničeno izvještavanje o kampanjama. Vijesti su se uglavnom fokusirale na pokrivanje rada
Vlade i državnim zvaničnika, od kojih su mnogi kandidati na izborima. I dalje nedostaje
istraživački pristup u izvještavanju kao i kritički i individualni osvrt na rad vlasti.
Ipak, određeni mediji su pokazali analitički pristup. Međutim, mediji moraju biti proaktivniji
u određivanju oblika svojih izvještaja o izborima. Sljedeći izvještaj će biti izdat 9. oktobra i
sadržaće ukupnu ocjenu službene kampanje u medijima.
Download

Drugi preliminarni izvještaj o medijskom