Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
ALATIIPRIBORI1
ALATI I PRIBORI 1
Ͳ prezentacijesavježbiͲ
prezentacijesavježbiͲ
BranislavSredanoviđ
BanjaLuka,mart2014.
• Prezentacije sa vježbi sadrže teoretske osnove i praktiþne primjere
za izbor alata i pribora.
• Uz prezentacije koristi se skripta “Podloge za vježbe iz Alata i
pribora 1”.
• U pomenutoj skripti nalaze se zadaci koji se odnose na modeliranje
alata i pribora pomoüu raþunara.
• Prezentacije su namjene studentima treüe godine Mašinskog
fakulteta u Banjoj Luci.
6DPR]DLQWHUQXXSRWUHEX
Prezentacije
1
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
STANDARDNIALATIZAOBRADU
STRUGANJEM
BranislavSredanoviđ
ALATIIPRIBORI1
Vježbe
LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE
1) Tadiü, B., ALATI I PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Kragujevcu,
Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008.
2) Tanoviü
Tanoviü, Lj.,
Lj REZNI ALATI,
ALATI Univerzitet u Beogradu,
Beogradu Mašinski fakultet,
fakultet
Beograd, 2007.
3) Smith, G., CUTTING TOOL TECHNOLOGY, Springer, London, 2008.
4) www.sandvik.com
5) www.seco-tools.com
6) www.kennametal.com
7) www.haimer-usa.com
8) www.swaty-comet.si
Prezentacije
1
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
MATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJE
Prema vrsti materijala od koji su izraÿeni, alati mogu biti:
Alati od brzoreznog þelika – izraÿeni od legiranih þelika: ý.6880, ý.6980,
ý.9782. Koriste se za izradu noževa koji rade na nižim temperaturama i
b i
brzinama
obrade
b d i za obradu
b d materijala
t ij l prii udarnim
d i optereüenjima.
t ü ji
Alati od tvrdog metala – izraÿeni od praha karbida TiC (za obradu žilavih
materijala), WC (za obradu krtih i tvrdih materijala) sa vezivnim
materijalima Co i Ni. Uglavnom se koriste na obradnim centrima povišene
krutosti i taþnosti, za standardne vrste obrade.
Alatna keramika – izraÿuju
j se od p
praha Al2O3, sa vezivnim sredstvom od
SiO2, B4C. Koriste se za obradu tvrdih þelika i legura te za izradu prevlaka
na tvrdim metalima.
Supertvrdi materijali – vještaþki dijamant (PCD), kubni nitrid bora (CBN).
Koriste se za specijalne obrade super legura.
MATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJE
Alati od tvrdog metala se razvrstavaju u grupe prema vrsti materijala
obratka, koji diktira procenate razliþitih vrsta praha tvrdih metala i veziva.
Prezentacije
2
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
MATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJE
MATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJE
TiN
Al2O3
TiCN
Savremeni alati se izraÿuju od
tvrdog metala sa prevlakama,
koje:
• poveüava otpornost oštrice na
habanje,
• poveüava otpornost na toplotu,
Carbid
• smanjuje trenje,
• smanjuje adhezivno lijepljenje
materijala obratka.
Prezentacije
3
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
MATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJE
ĸ CVD
Ch i l Vapour
Chemical
V
Deposition
D
iti
PVD ĺ
Phisical Vapour Deposition
Postupci nanošenja prevlaka
PODJELA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
Alati za obradu struganjem se prema tipu obrade dijele na:
• alate za spoljašnju uzdužnu obradu,
• alate za spoljašnju popreþnu obradu,
• alate za unutrašnju obradu,
• alate za odsjecanje,
• alate za usjecanje,
• alate za narezivanje navoja.
Prema vrsti obrade alati za struganje se dijele na:
• alate za finu obradu i
• alate za grubu obradu.
Prema obliku popr. presjeka drške alati za struganje se dijele na:
• alate sa kvadratnim popreþnim presjekom drške,
• alate sa pravugaonim popreþnim presjekom drške,
• alate sa kružnim popreþnim presjekom drške.
Prezentacije
4
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PODJELA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
Alati za obradu struganjem prema konstrukciji mogu biti:
• strugarski noževi od brzoreznog þelika,
• strugarski noževi sa zaljemljenom ploþicom od tvrdog metala,
• strugarski
g
noževi sa mehaniþki p
priþvršüenom p
ploþicom od TM.
Strugarski noževi prema smjeru obrade mogu biti:
• lijevi i
• desni.
GEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
Elementi strugarskog noža:
• Drška noža,
• Grudna površina,
• Glavna leÿna površina,
• Pomoüna leÿna površina,
• Glavno sjeþivo,
• Pomoüno sjeþivo,
• Vrh alata.
Prezentacije
5
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
GEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
Geometrijske veliþine:
• Napadni ugao noža,
• Pomoüni napadni ugao noža,
• Ugao
g vrha noža,,
• Radijus vrha noža,
• Ugao nagiba oštrice,
• Grudni ugao,
• Leÿni ugao,
• Ugao klina alata
GEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
Geometrijske veliþine:
Prezentacije
6
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
GEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
Uticaj obradnog sistema na izbor alata:
• Oblici grudne površine zavise od vrste obrade (gruba ili fina)
• Uglovi reznog klina zavise od vrste materijala (þelik, gvožÿe, ...)
• Napadni uglovi na alatu zavise od tipa obrade (popreþna, uzdužna, ...)
• Ugao
U
nagiba
ib oštrice
š i zavisi
i i od
d vrste obrade
b d (gruba
( b ili fina)
fi )
• Radijus vrha alata zavisi od vrste obrade (gruba ili fina)
STRUGARSKI NOŽEVI SA ZALEMLJENOM PLOýICOM
Odlikuje ih moguünost obrade
širokog spektra materijala, sa
srednjim brzinama obrade pri
povišenim
temperaturnim
temperaturnim,
habajuüim
i
mehaniþkim
optereüenjima.
Imaju moguünost oštrenja, što
je izvjesna prednost u odnosu
na alate
l t
sa izmjenjivim
i j ji i
ploþicama.
Prezentacije
7
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRIýVRŠûENOM PLOýICOM
¾
¾
¾
¾
¾
¾
Ploþice su brzo izmjenjive
Koriste na savremenim obradnim centrima za obradu rezanjem.
Mogu se obraÿivati širok spektar razliþitih materijala.
Rezna p
ploþica može da ima od jjedne do 8 reznih ivica.
Držaþi se izraÿuju od þelika za poboljšanje i povišene tvrdoüe
Držaþi obezbjeÿuju stabilno i taþno nalijeganje ploþice.
Postoje þetri osnovna sistema stezanja rezne ploþice:
• Pritezanje odozgo sa držaþem (C sistem),
• Pritezanje
P it
j preko
k otvora
t
preko
k poluge
l
sa ekcentrom
k
t
(P sistem),
i t )
• Pritezanje direktno pomoüu vijka (S sistem),
• Kombinovano pritezanje odozgo i preko poluge (M sistem).
STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRIýVRŠûENOM PLOýICOM
C sistem predstavlja najstariji sistem pritezanja ploþice. Masivnost sistema
se pozitivno odražava na preciznost i stabilnost obrade a negativno na
proces odvoÿenja strugotine, i zbog toga se koristi pri teškim obradama.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Prezentacije
Tijelo
Vijak
Rezna ploþica
Lomaþ strugotine
Elastiþna þivija
Stezaþ
Ekscentar
Podložna ploþica
Držaþ ploþice
8
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRIýVRŠûENOM PLOýICOM
STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRIýVRŠûENOM PLOýICOM
P sistem se koristi pri obradi gdje je potrebno bolje odvoÿenje strugotine i
pri skoro svim vrstama obrade. Lomljenje strugotine se odvija pod
dejstvom žljebova i kanala na ploþici – lomaþa strugotine.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Prezentacije
Rezna ploþica
Podložna ploþica
Elastiþna ivica
Nosaþ ploþice
Koljenasta
j
poluga
p
g
Zavrtanj
9
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRIýVRŠûENOM PLOýICOM
STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRIýVRŠûENOM PLOýICOM
S sistem je jednostavne konstrukcije. Zbog lošeg nalijeganja i taþnosti, te
pojave vibracija primjenjuje se pri stabilnijim obradama gdje se ne
zahtijeva visoka taþnost.
1.
2.
3.
4.
5.
Prezentacije
Držaþ
Vijak
Rezna ploþica
Vijak
Podložna ploþica
p
10
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRIýVRŠûENOM PLOýICOM
STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRIýVRŠûENOM PLOýICOM
M sistemi su sistemi koji kombinuju neka od prethodno nabrojanih
sistema stezanja.
Prezentacije
11
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
Konstrukcija i oblik alata zavisi od tipa obrade, vrste i složenosti
površine koja se obraÿuje.
IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
Makrogeometrija alata utiþe na stabilnost obrade i otpornost oštice alata.
Negativna geometrija (Ȝ < 0)
• za vanjsko struganje
• za tešku obradu
• veüa otpornost oštrice
• ploþice imaju leÿni ugao jednak nuli
• moguüe korišüenje obe strane ploþice
Pozitivna geometrija (Ȝ = 0)
• za unutrašnje struganje
• za lakšu obradu
• manja otpornost oštrice
• leÿni ugao je pozitivan
• moguüe korišüenje samo jedne strane
Prezentacije
12
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
Vrste i kvaliteta materijala alata (HSS, karbid, dijamant, ...) zavisi od
materijala predmeta obrade i stabilnosti mašine.
Za tvrÿe materijale obratka se upotrebljava CBN, a za mekše karbid.
IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
Izbor ploþice zavisi od tipa obrade, oblika površine i stabilnost obrade.
Prezentacije
13
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
Izbor oblika površine ploþice, odnosno lomaþa strugotine zavisi od vrste
obrade (gruba, srednja ili fina).
IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
Preporuþeni tehnološki parametri zavise od vrste materijala, vrste
obrade i vrste alata.
Prezentacije
14
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
Alati se mogu oznaþiti po jedinstvenoj ISO oznaci
IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
Oznake ploþica i oznake nosaþa
alata se u izvjesnoj mjeri
p
podudaraju.
j
Prezentacije
15
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
Zadatak 1. Za zadane proizvodne uslove izabrati odgovarajüi alat za
struganje.
•
•
•
•
Obraÿujemo niskolegirani þelik
Potrebno je omoguüiti istovremeno popreþnu i uzdužnu obradu
Vrsta obrade je završna
Mašina je srednje stabilnosti
PRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
1. Na osnovu tipa obrade biramo C sistem stezanja
Prezentacije
16
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
2.
Na osnovu tipa obrade biramo C oblik ploþice (nije u vezi sa C
sistemom stezanja).
PRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
3.
Prezentacije
Provjeravamo izbor i moguünosi obrade C oblikom ploþice
17
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
4. Na osnovu materijala obratka i stabilnosti obrade biramo
“negativnu” ploþicu kvaliteta P
PRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
5. Na osnovu uslova biramo ploþice za normalni posmak (PF ploþica
za obradu þelika – P finishing)
Prezentacije
18
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
6. Na osnovu materijala obratka, stabilnosti obrade i vrste koraka
biramo oznake ploþice i tehnološke parametre.
CNMG 12 04 08
ISO oznaka:
P20
Interna oznaka: -PF
Kataloška oznaka: GC4215
PRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
7. Na osnovu oznake ploþice saznajemo geometriju ploþice i ostale
preporuke vezane za tehnološke parametre obrade.
Prezentacije
19
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM
8. Na osnovu oblika ploþice i tipa obrade biramo nosaþ ploþice
DCLNR 2525 M12
Prezentacije
20
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
STANDARDNIALATIZAOBRADU
OTVORA
BranislavSredanoviđ
ALATIIPRIBORI1
Vježbe
LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE
1) Tadiü, B., ALATI I PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Kragujevcu,
Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008.
2) Tanoviü
Tanoviü, Lj.,
Lj REZNI ALATI,
ALATI Univerzitet u Beogradu,
Beogradu Mašinski fakultet,
fakultet
Beograd, 2007.
3) Smith, G., CUTTING TOOL TECHNOLOGY, Springer, London, 2008.
4) www.sandvik.com
5) www.seco-tools.com
6) www.kennametal.com
7) www.haimer-usa.com
8) www.swaty-comet.si
Prezentacije
1
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PODJELA ALATA ZA OBRADU OTVORA
Standardni alati za obradu otvora:
• zabušivaþi (start drill)
• zavojne burgije (driling)
• p
proširivaþi ((boring)
g)
• razvrtaþi (reaming / fine boring)
• upuštaþi (counterboring)
• ureznici (threading)
Burgije su osnovni alat za izradu otvora
i rupa, dok ostali tipovi alata spadaju u
alate za naknadnu obradu otvora
Materijali za alate za obradu otvora:
• HSS
• HSS sa prevlakama
• tvrdi metal (ploþice)
• sinterovani materijali
PROCEDURA ZA IZBOR ALATA
¾ Definisanje oblika i dimenzija otvora
¾ Definisanje kvaliteta obrade
¾ Izbor tipa alata
¾ Izbor materijala alata
¾ Izbor držaþa alata
Prezentacije
2
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
ZABUŠIVAýI
KARAKTERISTIKE ZABUŠIVAýA
Zabušivaþi su alati za izradu središnjih gnjezda kao prethodnice operacije
bušenja otvora ili za izradu središnjih gnjezda za postavljanje pinole na
strugu prilikom obrade.
Prezentacije
3
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
BURGIJE
OSNOVNE INFORMACIJE O ZAVOJNIM BURGIJAMA
Zavojne burgije su osnovni alati za
izradu i obradu otvora koji na tijelu
imaju zavojne žljebove koji služe za
odvoÿenje
j strugotine
g
i dovoÿenje
j
SHP-a.
Prilikom obrade otvora sa burgijom
javljaju se nepovoljne pojave koje su
uzrokovane nepristupaþnošüu zone
obrade i otežanim odvoÿenjem
strugotine.
Bušenje burgijom može da ima dva
osnovna vida, i to:
• bušenje otvora i
• proširivanje otvora.
Prezentacije
4
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PODJELA ZAVOJNIH BURGIJA
Zavojne burgije se mogu podjeliti prema:
• dubini otvora koji se izraÿuje:
- burgije za bušenje malih dubina
- burgije za duboko bušenje ( L/D > 5)
• materijalu od kojeg se izraÿuju:
- burgije od brzoreznog þelika
- burgije sa ploþicama od tvrdog metala
- burgije sa dijamanstim vrhom
• prema naþinu izrade:
- valjane burgije
- glodane burgije
- brušene burgije
- specijalne burgije
• prema naþinu stezanja:
- burgije sa cilindriþnom drškom
- burgije sa morze konusom
PODJELA ZAVOJNIH BURGIJA
Prezentacije
5
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
KARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJA
Tijelo zavojne burgije:
• vrh burgije
• rezni dio burgije
• vrat burgije
• oblik prihvata
KARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJA
Osnovne mjere burgije:
• preþnik burgije
• dužina burgije
• dužina vrata burgije
• dužina prihvata burgije
Konstrukcijom se definiše:
• smanjenje preþnika burgije (0.02 ... 0.08 na 100 mm dužine),
• materijal burgije
• tvrdoüa reznog dijela i tvrdoüa drške burgije
• kvalitet izrade burgije
• debljina jezgra burgije (2/15 D)
• širina ruba burgije,
• korak i ugao zavojnice,
• odstupanje od kružnosti,
• dozvoljena razlika u visini sjeþiva
Prezentacije
6
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
KARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJA
Uglovi na burgiji:
• leÿni ugao (Į),
• grudni ugao (Ȗ),
• ugao uspona zavojnice
(Ȧ),
• ugao vrha zavojne
burgije (2ij)
• ugao nagiba
pomoünog sjeþiva (ȥ)
KARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJA
Oblik i mjere vrha zavojne burgije:
Poveüanjem ugla uspona
zavojnice poveüava i grudni
ugao reznog klina, što
omoguüava lakše uklananje
materijala, ali i gubitak
þvrstoüe oštrice burgije.
Prezentacije
7
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
KARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJA
¾ Grudni ugao je promjeniv duž zavojnice (u direktnoj su vezi):
R polupreþnik burgije; ax polupreþnik jezgra burgije; rx rastojanje od centra
burgije do taþke na sjeþivu
¾ Dužina burgije:
l = lbuš + 3·D
lbuš dubina bušenja, D preþnik burgije
¾ Visina zavojnice burgije:
KARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJA
Oštrenje burgije:
• Vrh burgije se formira pomoüu dva
konusa brušenjem na specijalnom
ureÿaju za oštrenje burgija.
• Na reznom vrhu se uoþavaju dve
grudne i dve leÿne površine.
• Grudne površine se poklapaju sa
površinama zavojnih žljebova.
• Zbog toga se leÿne površine
obrazuju pomoüu dva konusa, kao
presjek konusa i tjela burgije.
Prezentacije
8
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PROBLEMI PRI OBRADI OTVORA
Dominantan problem pri obradi otvora je odvoÿenje strugotine.
PROBLEMI PRI OBRADI OTVORA
Oblik habanja burgije je pokazatelj stanja procesa.
Prezentacije
9
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
SAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORA
Savremeni alati za obradu otvora:
• standardne burgije
• standardne burgije sa prevlakama
• alati sa izmjenjivim ploþicama
SAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORA
Alati sa preþnikom manjim od 12 mm
proizvode se samo u obliku standardnih
burgija, zbog konstruktivnih ograniþenja
Prezentacije
10
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
SAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORA
Proizvoÿaþ alata SANDVIK
proizvodi þitavu paletu alata
za obradu otvora
Alati sa priþvršüenim
ploþicama su nestabilniji pri
obradi
SAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORA
Standardne burgije
Prezentacije
11
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
SAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORA
Specijalne burgije
PROŠIRIVAýI I
RAZVRTAýI
Prezentacije
12
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
OSNOVNE INFORMACIJE O PROŠIRIVAýIMA
Proširivaþi su standardni alati za obradu otvora koji služe za proširivanje
veü izbušenih otvora na mjeru ili za pripremu za razvrtanje
Proširivanje karakteriše:
• manji dodatak za obradu i manja dubina obrade
• manji uticaj napadnih uglova alata na proces obrade
• veüa taþnost obrade
• bolji kvalitet obrade
• nesmetano odvoÿenje strugotine iz zone obrade
OSNOVNE INFORMACIJE O PROŠIRIVAýIMA
Radni deo proširivaþa se sastoji od reznog i kalirirajuüeg dijela.
Ugao nagiba zavojnice utiþe na proces odvoÿenja strugotine i na proces
rezanja i bira se u zavisnosti od vrste materijala koji se obraÿuje.
Prezentacije
13
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
OSNOVNE INFORMACIJE O RAZVRTAýIMA
Razvrtaþi su alati koji služe za završnu obradu otvora. Ovi alati imaju 6 i
više oštrica što doprinosi stabilnosti obrade
OSNOVNE INFORMACIJE O RAZVRTAýIMA
Podjela razvrtaþa:
• Prema obliku drške:
- sa cilindriþnom drškom
- sa morze konusom
• Prema naþinu postavljanja:
- nasadni razvrtaþi (koriste se za veüe dimenzije otvora)
- razvrtaþi sa drškom (koriste se za manje dimenzije otvora)
- specijalni
• Prema konstruktivnom izvoÿenju:
- nepodesivi (geometrija je nepromjenjiva)
- podesivi (npr. preþnik obrade, se može mijenjati)
• Prema nagibu zuba:
- sa kosim zubima
- sa pravim zubima
Prezentacije
14
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
OSNOVNE INFORMACIJE O RAZVRTAýIMA
Tijelo razvrtaþa:
• ulazni dio
• rezni dio
• kalibrirajuüi dio
• vrat
• drška
OSNOVNE INFORMACIJE O RAZVRTAýIMA
Nazivni preþnik razvrtaþa je standardizovan prema nazivnom preþniku
otvora koji se obraÿuje.
Tolerancijsko polje razvrtaþa je uže od tolerancije otvora.
Prezentacije
15
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
SAVREMENI OBLICI PROŠIRIVAýA I RAZVRTAýA
Savremeni proširivaþi
SAVREMENI OBLICI PROŠIRIVAýA I RAZVRTAýA
Dvoperni podesivi proširivaþ
Prezentacije
16
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
SAVREMENI OBLICI PROŠIRIVAýA I RAZVRTAýA
Troperni podesivi proširivaþ
SAVREMENI OBLICI PROŠIRIVAýA I RAZVRTAýA
Savremeni razvrtaþi
Prezentacije
17
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
SAVREMENI OBLICI PROŠIRIVAýA I RAZVRTAýA
Podesivi razvrtaþ
SAVREMENI OBLICI PROŠIRIVAýA I RAZVRTAýA
Podesivi fini razvrtaþ
Prezentacije
18
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
SAVREMENI OBLICI PROŠIRIVAýA I RAZVRTAýA
Razvrtaþ sa ploþicama
UPUŠTAýI
Prezentacije
19
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
OSNOVNE INFORMACIJE O UPUŠTAýIMA
Upuštaþi služe za upuštanje i obaranje ivica na otvorima, u kojima se
montiraju vijci ili navrtke, zakovice, zaptivke i sl.
Standardni upuštaþi se izraÿuju kao:
• þeoni i
• konusni
ýeoni upuštaþi se mogu izraÿivati i kao:
• nasadni ili
• stepenasti
PRAKTIýNI PRIMJERI IZBORA ALATA
Zadatak 1. Za zadane proizvodne uslove izabrati odgovarajüi alat za
obradu otvora.
•
•
•
•
•
•
•
•
Prezentacije
Tip obrade:
Preþnik otvora:
Dubina otvora:
Tolerancija izrade:
Kvalitet obrade:
Poþetna površina:
Materijal obratka:
Stabilnost OS:
BUŠENJE
Dc = Ø10 mm
Lc = 30 mm
IT 9
Ra = 2 ȝm
RAVNA
ý. 1220
SREDNJA
20
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRAKTIýNI PRIMJERI IZBORA ALATA
1.
Izbor tipa alata: na osnovu veliþine otvora bira se burgija od HSS
CoroDrill Delta C
PRAKTIýNI PRIMJERI IZBORA ALATA
2.
Prezentacije
Izbor geometrije alata: prema vrsti materijala obratka bira se oblik
R840.
21
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRAKTIýNI PRIMJERI IZBORA ALATA
3. Izbor materijala alata: na osnovu materijala obratka bira se materijal
kvaliteta GC1220 koji odgovara kvalitetu oznake P20.
PRAKTIýNI PRIMJERI IZBORA ALATA
4. Izbor veliþina na alatu vrši se prema dubini bušenja.
Prezentacije
22
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRAKTIýNI PRIMJERI IZBORA ALATA
Zadatak 2. Za zadane proizvodne uslove izabrati odgovarajüi alat za
obradu otvora.
•
•
•
•
•
•
•
•
Tip obrade:
Preþnik otvora:
Dubina otvora:
Tolerancija izrade:
Kvalitet obrade:
Poþetna površina:
Materijal obratka:
Stabilnost OS:
BUŠENJE
Dc = Ø 36 mm
Lc = 60 mm
IT 10
Ra = 3 ȝm
UKRŠTENE
ý. 1220
POVIŠENA
PRAKTIýNI PRIMJERI IZBORA ALATA
1.
Prezentacije
Izbor tipa alata: na osnovu preþnika i oblika obrade biraju se burgija
sa izmjenjivim ploþicama.
23
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRAKTIýNI PRIMJERI IZBORA ALATA
2.
Izbor geometrije alata:
CoroDrill 880
na osnovu zahtijeva obrade bira se oblik
PRAKTIýNI PRIMJERI IZBORA ALATA
3. Izbor veliþine tijela – izbor prema preþniku otvora i dubini bušenja
Prezentacije
24
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRAKTIýNI PRIMJERI IZBORA ALATA
3. Analiza veliþina i dimenzija na tijelu alata:
PRAKTIýNI PRIMJERI IZBORA ALATA
4. Izbor ploþica: bira se kvalitet ploþice prema materijalu obratka i
nosaþu ploþica.
Periferna poloþica: GC4024 - geometrije GR
Centralna poloþica: GC1044 - geometrije GR
Prezentacije
25
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRAKTIýNI PRIMJERI IZBORA ALATA
5. Analiza veliþina na ploþici:
PRAKTIýNI PRIMJERI IZBORA ALATA
6. Analiza i izbor režima obrade:
Prezentacije
26
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRAKTIýNI PRIMJERI IZBORA ALATA
Zadatak 3. Za zadane proizvodne uslove izabrati odgovarajüi alat za
obradu otvora.
•
•
•
•
•
•
•
Preþnik otvora:
Dubina otvora:
Tolerancija izrade:
Kvalitet obrade:
Poþetna površina:
Materijal obratka:
Stabilnost OS:
Dc = Ø 26 mm
Lc = 20 mm
IT 6 – završna obrada
Ra = 0.5 ȝm
RAVNA
SL 150
POVIŠENA
PRAKTIýNI PRIMJERI IZBORA ALATA
1. Izbor tipa alata: na osnovu preþnika i oblika otvora biraju se proširivaþi
sa izmjenjivim ploþicama
Prezentacije
27
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRAKTIýNI PRIMJERI IZBORA ALATA
2.
Izbor oblika alata:
CoroBore 825
na osnovu preþnika i kvaliteta bira se oblik
PRAKTIýNI PRIMJERI IZBORA ALATA
3. Izbor veliþine tijela – bira se na osnovu preþnika otvora i kvaliteta
izrade
Prezentacije
28
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRAKTIýNI PRIMJERI IZBORA ALATA
4. Analiza dimenzija i veliþina na tijelu alata:
PRAKTIýNI PRIMJERI IZBORA ALATA
5.
Prezentacije
Izbor ploþica: na osnovu materijala obratka i vrste obrade bira se
kvalitet ploþice – ploþice za struganje
29
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRAKTIýNI PRIMJERI IZBORA ALATA
6. Analiza veliþina i dimenzija ploþice:
Prezentacije
30
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
STANDARDNIALATIZAOBRADU
GLODANJEM
BranislavSredanoviđ
ALATIIPRIBORI1
Vježbe
LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE
1) Tadiü, B., ALATI I PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Kragujevcu,
Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008.
2) Tanoviü
Tanoviü, Lj.,
Lj REZNI ALATI,
ALATI Univerzitet u Beogradu,
Beogradu Mašinski fakultet,
fakultet
Beograd, 2007.
3) Smith, G., CUTTING TOOL TECHNOLOGY, Springer, London, 2008.
4) www.sandvik.com
5) www.seco-tools.com
6) www.kennametal.com
7) www.haimer-usa.com
8) www.swaty-comet.si
Prezentacije
1
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
Glodala su višesjeþni alati složene
geometrije na þijem su obimu i/ili na þeonoj
strani rasporeÿeni rezni zubi.
Namjenena su obradi ravnih površina,
stepenastih površina, zakrivljenih površina,
te obradi fazonskih površina, usjeka,
žljebova, zareza, utora i sl.
Materijali
M
t ij li za alate
l t za obradu
b d otvora:
t
• HSS
• HSS sa prevlakama
• tvrdi metal (lemljene ili priþvršüene
ploþice)
• sinterovani materijali
PODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
Prema položaju reznog dijela glodala:
• þeona glodala
• valjkasta glodala
• kombinovano
Prezentacije
2
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
Prema naþinu izrade zuba glodala mogu biti:
• glodala sa glodanim zubima
• glodala sa leÿno struganim zubima
• g
glodala sa brušenim p
profilima zuba
• glodala sa zalemljenom/mehaniþki priþvršüenom ploþicom
Prema obliku zuba glodala mogu biti:
• glodala sa pravim zubima
• glodala sa ukrštenim zubima
• glodala sa zavojnim zubima (desnim ili lijevim)
Prema smjeru
P
j
obrtanja
b t j glodala
l d l mogu biti:
biti
• desnorezna glodala (u smjeru kazaljke na satu gledajuüi iz drške)
• lijevorezna glodala
Prema naþinu postavljanja na mašinu (prema obliku drške):
• glodala sa drškom
• nasadna glodala
PODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
Oblik glodala:
• valjkasta glodala
• þeona
þ
glodala
l d l
• koturasta glodala
• testerasta glodala
• vretenasta glodala
• koniþna glodala
• profilna glodala
Prezentacije
3
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
GEOMETRIJA ALATA ZA GLODANJE
Na glodalu se mogu uoþiti rezni dio glodala (rezni klin) i prihvatni dio
glodala (drška).
Rezni klin glodala i rezna geometrija glodala je složene konfiguracije
sastavljena od niza ravnih dijelova (fazeta) i složenih površina.
Prezentacije
4
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
GEOMETRIJA ALATA ZA GLODANJE
Broj zuba glodala - Manji broj
lakše smiještanje strugotine u
kanale dok veüi broj omoguüava
stabilniju
j obradu
Ugao uspona zavojnice zuba
se bira na osnovu uslova
obrade. Glodala sa zavojnim
zubima omoguüavaju stabilniji
rad jer pri izlasku jednog zuba iz
zahvata drugi zub je veü u fazi
rezanja.
j
Oblik zuba glodala treba da
omoguüi dovoljnu otpornost
zuba glodala, dovoljno mjesta za
smještaj strugotine i nesmetan
dovod SHP-a.
GEOMETRIJA ALATA ZA GLODANJE
Geometrija alata za glodanje
zavisi od:
• materijala obratka
• oblika p
površine
• mjera obratka
• uslova obrade
Prezentacije
5
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
GEOMETRIJA ALATA ZA GLODANJE
Glodala sa preþnikom iznad
40 mm se najüešüe izraÿuju kao
nasadna glodala.
IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
Ravno glodanje
(Face milling)
Prezentacije
6
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
Glodanje stepenika
(Shoulder milling)
IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
Glodanje utora
(Slot milling)
Prezentacije
7
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
Profilno glodanje
(Profile milling)
IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
Kvaliteti glodala i ploþica pokrivaju þitav spektar razliþitih materijala. Pri
izboru ploþica materijal obratka diktira vrstu materijala alata i prevlaka, dok
kod izbora glodala od HSS diktira geometriju.
Prezentacije
8
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
OZNAýAVANJE GLODALA - proizvoÿaþ SANDVIK
IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
OZNAýAVANJE PLOýICA - proizvoÿaþ SANDVIK
Prezentacije
9
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
Savremeni alat za ravno
glodanje sa izmjenjivim
ploþicama
Sandvik
IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
Savremeni alat za glodanje stepenika sa izmjenjivim ploþicama Sandvik
Prezentacije
10
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
Savremeni alat za profilno glodanje sa
izmjenjivim ploþicama Sandvik
IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
Savremeni alat profilno glodanje od
HSS Sandvik
Prezentacije
11
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
Zadatak 1. Za zadane proizvodne uslove izabrati odgovarajuüe glodalo.
•
•
•
•
•
•
Površina:
Širina obrade:
Dubina obrade:
Kvalitet obrade:
Materijal obratka:
Stabilnost OS:
ravna
80 mm
5 mm
srednji
ý.1220
povišena
PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
1. Izbor tipa alata: na osnovu tipa obrade, širine i dubine glodanja bira se
oblik alata
CoroMill 245
Prezentacije
12
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
2. Izbor veliþine nosaþa ploþica: na osnovu preþnika i dubine rezanja
(potrebne veliþine ploþice)
R245-063Q22-12L
PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
3. Izbor ploþice: na osnovu nosaþa ploþica, materijala radnog predmeta i
dubine rezanja
R245- 12 T3 M- PM
Oznaka kvaliteta
GC4220
Prezentacije
13
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
4. Izbor režima obrade: na osnovu ploþice, materijala radnog predmeta i
koraka
PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
Zadatak 2. Za zadane proizvodne uslove izabrati odgovarajuüe glodalo.
•
•
•
•
•
•
Prezentacije
Površina:
Širina obrade:
Dubina obrade:
Kvalitet obrade:
Materijal obratka:
Stabilnost OS:
stepenasta
30 mm
10 mm
srednji
SL 200
srednja
14
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
1. Izbor tipa alata: na osnovu tipa obrade, širine i dubine glodanja bira se
oblik alata
CoroMill 390
PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
2. Izbor veliþine nosaþa ploþica: na osnovu preþnika i dubine rezanja
(potrebne veliþine ploþice)
R390-025A25-17L
Prezentacije
15
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
3. Izbor ploþice: na osnovu nosaþa ploþica, materijala radnog predmeta i
dubine rezanja
R390- 17 04 08M- KM
Oznaka kvaliteta: GC1020
PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
4. Izbor režima obrade: na osnovu ploþice, materijala radnog predmeta i
koraka
Prezentacije
16
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
Zadatak 3. Za zadane proizvodne uslove izabrati odgovarajuüe glodalo.
•
•
•
•
•
Površina:
Najmanji preþnik:
Kvalitet obrade:
Materijal obratka:
Stabilnost OS:
profilna - složena
5 mm
fina
aluminijum
srednja
PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
1. Izbor tipa alata: na osnovu tipa obrade, preþnika, širine i dubine
glodanja bira se oblik alata
CoroMill Plura
Prezentacije
17
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
2. Izbor geometrije alata: na osnovu preþnika i dubine rezanja
Ball nose end mill
PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
3. Izbor kvaliteta i mjera alata: na osnovu materijala radnog predmeta i
preþnika
R216.42-05030-AK10A
Kvalitet: H10
Prezentacije
18
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM
4. Izbor režima obrade: na osnovu ploþice i materijala radnog predmeta
Prezentacije
19
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
STANDARDNIALATIZAOBRADU
BRUŠENJEM
BranislavSredanoviđ
ALATIIPRIBORI1
Vježbe
LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE
1) Tadiü, B., ALATI I PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Kragujevcu,
Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008.
2) Tanoviü
Tanoviü, Lj.,
Lj REZNI ALATI,
ALATI Univerzitet u Beogradu,
Beogradu Mašinski fakultet,
fakultet
Beograd, 2007.
3) Smith, G., CUTTING TOOL TECHNOLOGY, Springer, London, 2008.
4) www.sandvik.com
5) www.seco-tools.com
6) www.kennametal.com
7) www.haimer-usa.com
8) www.swaty-comet.si
Prezentacije
1
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PODJELA ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM
Brušenje je postupak obrade rezanjem, kod
koga se odvajanje materijala ostvaruje
istovremenim dejstvom veüeg broja zrna
abraziva vezanih p
pomoüu veziva u jjednu
cijelinu - tocilo.
Brušenje je najekonomiþniji postupak
završne obrade dijelova visokog kvaliteta i
visoke taþnosti, pri þemu glavno kretanje
izvodi alat.
Brušenje se izvodi na:
• horizontalnim brusilicama
• vertikalnalnim brusilicama
PODJELA ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM
Brušenje može biti:
• okruglo
- uzdužno
- radijalno
• ravno
• profilno
Stezanje obradka:
• na radni sto
• u steznu glavu
• izmeÿu šiljaka
• bez šiljaka
Prezentacije
2
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PODJELA ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM
Prema položaju radne površine
• tocila za obimno brušenje
• tocila za þeono brušenje
• tocila za p
profilno brušenje
j
Prema položaju površine obratka:
• tocila za unutrašnje brušenje
• tocila za spoljašnje brušenje
PODJELA ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM
Karakteristike tocila su:
• arsta abraziva
• veliþina zrna
• vrsta veziva
• mješavina
• poroznost
Oblik tocila može biti:
• koturasta
• lonþasta
• valjkasta
• segmentna
t
Prezentacije
3
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
KARAKTERISTIKE ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM
Tocila su sastavljena od abrazivnih zrna i vezivnog sredstva koje ih
objedinjuje u cjelinu, koja se dobijaju mješanjem, presovanjem i peþem u
kalupima.
Abraziv može biti:
• korund - prirodni materijal sa velikim proncentom Al2O3
• prirodni dijamant
• prirodni kvarc za brušenje prirodnih materijala, drveta, kože.
• zeleni silicijum karbid (96% SiC) za brušenje tvrdih materijala
• crni silicijum karbid (97% SiO) za brušenje livova i obojenih metala
• normalni elektrokorund (93.5 % Al2O3) za brušenje konstruk. þelika
• bijeli elektrokorund (98.5 % Al2O3) za brušenje legiranih þelika
• monokorund (97.5 % Al2O3) za brušenje nehrÿajuþih þelika i legura
• elektrokorund legiran titanom - elektrokorund povišene tvrdoüe
• elektrokorund legiran hromom - elektrokorund povišene žilavosti
• bor karbid (B4C) za brušenje gdje se zahtijeva velika taþnost
• kubni nitrid bora (CBN) za brušenje specijalnih legura
• sintetiþki dijamant za brušenje keramike i tvrdih materijala
KARAKTERISTIKE ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM
Sitnija zrna abraziva se slabije
drže u vezivu a samim tim se
tocilo brže troši. Tocila sa manjom
poroznošüu izraÿuju
p
j se sa sitnim
zrnima i obratno.
Tako postoje vrlo gruba zrna (812) gruba (14-24), srednja (30-60),
fina (70-120) i vrlo fina znrna
(150-240).
Prezentacije
4
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
KARAKTERISTIKE ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM
Vezivna sredstva (veziva su najþešüe tajna proizvoÿaþa):
• organska (O) posjeduju veliku þvrstoüu i žilavost
• keramiþka (V) na bazi gline i kvarca, toplotno postojani, predviÿena
za brzine do 65 m/min
• silikatna (S) na bazi stakla, za tocila velikog preþnika; osjetljivo je na
sredstva za hlaÿenje; koristi se za abraziv od silicijum karbida
• magnezitno (Mg) za suvo brušenje na manjim brzinama; osjetljivo je
na vlagu; koristi se za abraziv od silicijum karbida
• metalno (M) kao legura bakra, kalaja, gvožÿa i aluminijuma,
primjenjuje se za dijamantni abraziv.
Struktura tocila se oznaþava brojevima. Zatvorene strukture imaju veüi
procenat abraziva i obratno. Razlikuje se:
•
•
•
•
zatvorena struktura (oznake 1 - 3),
srednja (oznake 4 - 6),
otvorena (oznake7 - 9) i
vrlo otvorena struktura (oznake 10 - 12).
IZBOR ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM
Izbor alata za obradu brušenjem vrši se na osnovu materijala obratka:
Abraziv
Aluminijum
Al
i ij
oksid
Silicijum
karbid
Kubni nitrid
bora
Vještaþki
dijamant
Sastav
97-99%
97
99% Al2O3
87-96% Al2O3
96-99% SiC
<96% SiC
Materijal obratka
Boja abraziva
HSS liliveno
HSS,
gvožÿe, tvrdi þelik
bijela
Aluminijum, bakar,
cementirani þelici
roza ili smeÿa
zelena
crna
CBN
Specijalne legure,
legure titanijuma
žuta
C
K
Keramika,
ik staklo
t kl
mutno
t bijela
bij l
Obrada se vrši u okviru sljedeüih vrijednosti tehnoloških parametara:
• brzina obrtanja tocila 1500 - 3000 m/min
• brzina pomjeranja
10 - 60 m/min
• dubina obrade
0.01 - 0.05 mm
Prezentacije
5
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
IZBOR ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM
Ponuda proizvoÿaþa SWATY – tocila za ravno brušenje
IZBOR ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM
Ponuda proizvoÿaþa SWATY – tocila za unutr. cilindriþno brušenje
Prezentacije
6
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
IZBOR ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM
Ponuda proizvoÿaþa SWATY – tocila za unutr. cilindriþno brušenje
Prezentacije
7
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRIHVATIIDRŽAIALATAZA
OBRADUREZANJEM
BranislavSredanoviđ
ALATIIPRIBORI1
Vježbe
LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE
1) Tadiü, B., ALATI I PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Kragujevcu,
Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008.
2) Tanoviü
Tanoviü, Lj.,
Lj REZNI ALATI,
ALATI Univerzitet u Beogradu,
Beogradu Mašinski fakultet,
fakultet
Beograd, 2007.
3) Smith, G., CUTTING TOOL TECHNOLOGY, Springer, London, 2008.
4) www.sandvik.com
5) www.seco-tools.com
6) www.kennametal.com
7) www.haimer-usa.com
8) www.swaty-comet.si
Prezentacije
1
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
OSNOVNI ELEMENTI DRŽAýA I PRIHVATA ALATA
Prihvati i držaþi alata (Tooling system) su
elementi koji služe za “pomirivanje” razlike
izmeÿu glavnog vretena mašine alatke i
alata za obradu.
Funkcije koje moraju da ispune su:
• Koncentriþnost izmeÿu alata i glavnog
vretena mašine,
• ývrstoüu i krutost prilikom prenosa
momenta obrtanja u toku obrade,
• Taþnost dimenzija umjerenih alata i
ostalih elemenata sistema,
• Balansiranost pri visokim brojevima
obrtaja u toku obrade.
OSNOVNI ELEMENTI DRŽAýA I PRIHVATA ALATA
U obradi rezanjem koriste se dva pristupa u projektovanju prihvata alata:
• Modularni sistem prihvata (modular tooling system) i
• Standardni sistem prihvata (solid tooling system)
Prihvat alata
(Tool holders)
Nastavci za dužinu
(Lenght adaptors)
Raduciri i nastavci
za alat
(Tool adaptors)
Alat ili nosaþ ploþica
(Tools)
Modularni sistem
Prezentacije
Standardni sistem
2
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PODJELA DRŽAýA I PRIHVATA ALATA
Sistemi prihvata alata se razlikuju po vrstama obrade i tipovima mašina:
• Prihvati alata koji se postavljaju u revolver glave CNC strugova:
o prema vrsti alata:
9 za gonjene alate
9 za negonjene alate
o prema položaju montaže:
9 za radijalno postavljene alate
9 za aksijalno postavljene alate
• Prihvati alata koji se postavljaju u glavno vreteno CNC mašine:
o Prema vrsti stezanja alata u nosaþu alata:
9 radijalnim vijkom
9 aksijalnim vijkom
9 konusom
9 elastiþnom þahurom
9 samostezajuüom glavnom
9 vibrirajuüom glavom
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMA
Primjer montaže alata u revolver glavu – pri þemu se alat steže pomoüu
vijaka:
Prezentacije
3
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMA
Vrste montaže alata u revolver glavu CNC struga:
A. Montaža alata direktno u
prizmatiþna / cilindriþna
sjedišta alata
B. Montaža alata sa cilindriþn.
drškom preko radijalnog ili
aksijalnog adaptera za
prizmatiþna sjedišta
C. Montaža alata sa cilindriþn.
drškom preko radijalnog ili
aksijalnog adaptera za
cilindriþna sjedišta
D. Montaža pogonjenih alata
pomoüu radijalnog ili
aksijalnog adaptera
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMA
Prezentacije
4
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMA
Nastavak za standardno sjedište alata na revolver glavi na strugu:
• moguünost aksijalnog pomjeranja preko lastinog repa
• stezanje alata pomoüu radijalnih vijaka
• predviÿeno za noževe sa prizmatiþnim drškama
Gl. karkteristike:
-veliþina lastinog repa
-veliþina sjedišta
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMA
Nastavak za prizmatiþno sjedište za alate sa cilindriþnom drškom:
• moguünost aksijalnog pomjeranja
• stezanje alata pomoüu aksijalnih vijaka
• za radijalna prizmatiþna sjedišta na koje se montiraju alati sa
radijalnim prilazom
Gl. karkteristike:
Gl
-veliþina prihvata
-preþnik sjedišta
Prezentacije
5
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMA
Izduženi nastavak za prizmatiþno sjedište za alate sa cilind. drškom:
• moguünost aksijalnog pomjeranja
• stezanje alata pomoüu radijalnih vijaka
• za radijalna prizmatiþna sjedišta na koje se montiraju alati sa
radijalnim prilazom
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMA
Nastavak za cilindriþno sjedište za alate sa cilindriþnom drškom:
• stezanje alata pomoüu radijalnih vijaka
• za aksijalna sjedišta na koje se montiraju alati sa aksijalnim prilazom
Prezentacije
6
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA
Primjer montaže alata u glavno vreteno glodalice:
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA
Vrste montaže alata u glavno vreteno CNC glodalice / bušilice:
C
A Montaža reznog alata direktno u
A.
odgovarajuüe sjedišta alata na
glavnom vretenu
B
A
Prezentacije
B. Montaža alata preko adaptera za
dužinu i preþnik te preko adaptera
za alat direktno u glavno vreteno
C. Montaža alata preko adaptera za
alat, reducira i odgovarajuüeg
prihvata
7
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA
Prihvat alata služi za postavljanje alata u glavno vreteno mašine, a
sastoji se iz sljedeüih cijelina:
1. Klina za povlaþenje (Pull stud),
2. Drške (Shank),
3. Nastavka (Adapter),
1
4. Oboda (Flange) i
5. Proreza (Slot).
2
3
4
5
Prezentacije
8
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA
Prilikom montiranja prihvata za alat potrebno je obratiti pažnu na to da:
• Klinovi za povlaþenje, za razliþite tipove drški se izraÿuju u razliþitim
dužinama i razliþitim mjerama navoja.
• Drška (obiþno konusna) služi za pravilno nalijeganje alata u glavno
vreteno i za prenos obrtnog kretanja pomoüu trenja ili klina.
• Obod služi za manipulaciju robotskom rukom pri automatskoj izmjeni
alata.
• Prorez služi za pravilno postavljanje alata,
alata a ne za prenos obrtnog
momenta pri obradi.
• Nastavak za alat - adapter, može da se izradi u više oblika, pri þemu
se predviÿaju razliþiti naþini stezanja reznog alata.
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA
Drške prihvata alata se izraÿuju prema svjetskim standadima, a
najþešüe korišüene za CNC mašine su:
• Sa konusnim prihvatom (Tappered shank)
9 ISO prihvat – prema svjetskom standardu
9BT prihvat – prema JIS standardu
9CAT prihvat – prema ASME standardu
• Sa šupljim HSK prihvatom (Hollow shank taper)
Prezentacije
9
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA
ISO prihvat
• ima konusnu dršku sa konusom 7:24.
• koristi se za veüe obrtne momente i manje brojeve obrtaja (<10000)
• ima uzak obod, te žljeb sa rupom i ugaoni žljeb na obodu
• nema dodira þeonog dijela vretena i oboda prihvata
Oznaka
• Na primjer ISO 40
• Broj 40 govori o veliþini prihvata (veüi broj = robusniji prihvat)
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA
BT prihvat
• ima konusnu dršku sa konusom 7:24, manje dužine od ISO prihvata
• koristi se za veüe obrtne momente i manje brojeve obrtaja (<10000)
• ima širi obod nego ISO prihvat i nema ugaonog žljeba kao ISO
• postoji varijanta sa dodirom þeonog dijela vretena i oboda prihvata
Oznaka
• Na primjer BT 40 (þesto i MAS BT B 6339)
• Oznaka B govori o dovodu SHP-a (B = dovod SHP-a kroz prihvat)
Prezentacije
10
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA
CAT prihvat
• ima konusnu dršku sa konusom 7:24
• vrlo sliþan ISO prihvatu
• obiþno se izraÿuje sa colovskim navojima za klin za povlaþenje
• izraÿuje se sa fiksnim dijelom kod adaptera za alat.
Oznaka
• Na primjer CAT 40 (þesto i CAT 40)
• Broj 40 govori o veliþini prihvata (veüi broj = robusniji prihvat)
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA
HSK prihvat
• ima konusnu dršku sa vanjskim konusom 1:10.
• koristi se mašine sa velikim brojem obtaja (>10000)
• obod je širok na kome se nalazi djelimiþan prorez (kao BT)
• ima tri nalegaujüe površine te ureÿaj povlaþi alat iznutra
Oznaka
• Na primjer HSK 30
• Broj 30 govori o veliþini prihvata (veüi broj = robusniji prihvat)
Prezentacije
11
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA
Priþvršüivanje alata na prihvate alata (standardni sistem):
• radijalnim vijcima (1),
• aksijalnim vijkom sa prednje strane - za nasadne alate, Weldon (2),
• aksijalnim vijkom pomoüu konusa - za stezne þaure, ER collets (3),
• preklopom sa zagrijavanjem (4), itd.
2
1
4
3
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA
Priþvršüivanje adaptera na prihvate alata (modularni sistem):
• radijalnim vijcima (1),
• aksijalnim vijkom sa zadnje strane (2),
• steznim þeljustima sa radijalnim vijkom (3),
• samostežuüim dodacima, itd.
1
Prezentacije
2
3
12
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA
Priþvršüivanje alata ili adaptera na prihvate alata se karakteriše
moguünošüu prenosa momenta te balansiranošüu:
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA
Produžetak ili redukcija preþnika prihvata alata može se izvesti na više
naþina, pri þemu se koriste:
• Nastavci (Adaptors)
9 nastavci za dužinu (Extension adaptors) i
9 nastavci za redukciju preþnika (Reduction adaptors)
• Nosaþi ploþica sa veüom radnom dužinom
Prezentacije
13
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA
Nastavci za alat (Tool adaptors) imaju funkciju da rezni alat dovedu u
vezu sa prihvatom alata odnosno nastavcima za dužinu/redukciju.
Gl. karkteristike:
-preþnik dosjeda
-položaj klina
Adapter za nasadno glodalo sa
klinovima za prenos momenta.
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA
Nastavak za nasadno testerasto glodalo i set glodala:
• sa produženim dijelom sa dva klina za prnos momenta
• þeona ploþica sa vijkom
Gl. karkteristike:
-preþnik dosjeda
-položaj klina
Prezentacije
14
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA
Nastavak za male alate (glodala/burgije) sa cilindriþnim drškama:
• cilindriþno unutrašnje sjedište za alat
• stezanje pomoüu radijalnog vijka koji nasjeda na zaravnjeni dio alata
Gl. karkteristike:
-preþnik otvora
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA
Nastavak za velike alate (glodala/burgije) sa cilindriþnim drškama:
• cilindriþno unutrašnje sjedište za alat
• stezanje pomoüu dva radijalnog vijka koji nasjedaju na alat
Gl. karkteristike:
-preþnik otvora
Prezentacije
15
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA
Nastavak za precizu obradu alatima sa cilindriþnim drškama:
• stezanje alata pomoüu radijalnog vijka
• upotreba sa cilindriþnom elastiþnom þahurom (Collets)
Gl. karkteristike:
-preþnik otvora
-redukcija preþnika
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA
Nastavak za precizu obradu malim alatima sa cilindriþnim drškama:
• konusno unutrašnje sjedište za elastiþnu þahuru
• stezanje alata pomoüu specijalne aksijalne navrtke
• upotreba sa konusnom elastiþnom þahurom (Collets)
Gl. karkteristike:
-oblik elastiþne þahure
-redukcija preþnika
Prezentacije
16
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA
Samostežuüi nastavak za alate sa cilindriþnim drškama:
• cilindriþno unutrašnje sjedište za alat
• stezanje pomoüu navrtke koja zavrtanjem steže konusne þeljusti
Gl. karkteristike:
-redukcija preþnika
DRŽAýI I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA
Specijalni nastavak za ureznike:
• cilindriþno unutrašnje sjedište za alat sa kvadratnim dijelom
• stezanje alata pomoüu þeone navrtke
Gl. karkteristike:
-preþnik otvora
Prezentacije
17
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽAýA ALATA
Zadatak 1. Potrebno je pripremiti proizvodnu operaciju þeonog glodanja,
a pri tome su poznati sljedeüi proizvdni uslovi:
• za operaciju je odabrano þeono glodalo SANDVIK CoroMill 245 þiji je
preþnik otvora za nasjedanje 32 mm
• potrebna dužina alata 200 mm od þela glodala
• prihvat na CNC glodalici je ISO 40
PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽAýA ALATA
1. Izbor adaptera za alat – prema konstrukciji þeonog glodala, preþniku
glodala od dmt = 32 mm, bira se SANDVIK adapter oznake:
C5 – 391.05-32 040 þiji je montažni broj C5.
Prezentacije
18
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽAýA ALATA
2. Izbor držaþa za alat – prema konstrukciji adaptera za alat,
montažnog broja C5, bira se SANDVIK – ov držaþ oznake:
C5-390.14004-40 080 oblika ISO 40, þija je dužina l1 = 80 mm
PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽAýA ALATA
3. Izbor adaptera za dužinu – se bira pošto je potrebno produžiti alat
za cca 120 mm, te se prema konstrukciji þeonog glodala, montažnom
broju C5, bira se SANDVIK adapter za dužinu oznake:
C5-391.01-50100A þija je dužina l1 = 100 mm
Prezentacije
19
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽAýA ALATA
Zadatak 2. Potrebno je pripremiti proizvodnu operaciju glodanja
vretenastim glodalom, a pri tome su poznati sljedeüi
proizvodni uslovi:
• za operaciju je odabrano vretenasto glodalo SANDVIK CoroMill Plura
þiji je preþnik drške 10 mm
• potrebna dužina alata 50 mm od þela glodala
• prihvat na CNC glodalici je ISO 40
PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽAýA ALATA
1. Izbor adaptera za alat – prema konstrukciji þeonog glodala, preþniku
glodala od dmt = 10 mm, bira se SANDVIK adapter oznake:
C5 – 391.14-20 055 þiji je maksimalni otvor za alat 13 mm i minimalni
1 mm, dok je montažni broj C5.
Prezentacije
20
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽAýA ALATA
2. Izbor držaþa za alat – prema konstrukciji adaptera za alat,
montažnog broja C5, bira se SANDVIK držaþ oznake:
C5-390.14004-40 080 oblika ISO 40, þija je dužina l1 = 80 mm
PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽAýA ALATA
3. Izbor elastiþne þahure – prema konstrukciji adaptera za alat, kojem
odgovara þahura ER 20, bira se SANDVIK elastiþna þahura:
393.14-20 110 þija je oblast preþnika 11 – 10 mm
Prezentacije
21
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
STEZNIPRIBORIUOBRADI
REZANJEM
BranislavSredanoviđ
ALATIIPRIBORI1
Vježbe
LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE
1) Hodoliþ, J., Vukeliü, Ĉ., PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Novom
Sadu, FTN, Novi Sad, 2006.
2) Tadiü
Tadiü, B.,
B ALATI I PRIBORI – SKRIPTA,
SKRIPTA Univerzitet u Kragujevcu,
Kragujevcu
Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008.
3) Yiming, R., Xaoxiang, Z., COMPUTER AIDED FIXTURE DESIGN,
Marcel Decer, New York ,1999.
4) www.hardinge.com
5)) www.roviproducts.com
i d
6) www.microcentric.com
7) www.workingholding.positrol.com
Prezentacije
1
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
OSNOVNE INFORMACIJE O STEZNIM PRIBORIMA
Stezni pribori (Fixture elements) su elementi koji služe za pozicioniranje
i stezanje obradaka na mašinama alatkama, te dovoÿenje alata i obratka
u ispravan relativni meÿusobni položaj.
Funkcije koje moraju da ispune su:
• Baziranje radnog predemeta u odnosu na konstruktivne baze,
• Smanjenje grešaka taþnosti dimenzija nezavisno od operatera,
• Poveüanje produktivnosti kroz smanjenje pomoünih vremena,
vremena
• Bolju koordinaciju vremena u fleksibilnim obradnim sistemima.
• Smanjenje troškova proizvodnje i pripreme proizvodnje.
OSNOVNE INFORMACIJE O STEZNIM PRIBORIMA
Prezentacije
2
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
OSNOVNE INFORMACIJE O STEZNIM PRIBORIMA
Prema namjeni i stepenu fleksibilnosti stezni pribori mogu biti:
• Standardni (univerzalni) stezni pribori – pribori opšte namjene, koji
se koriste za stezanje þitavog spektra razliþitih dijelova
• Grupni stezni pribori – pribori koji se koriste za stezanje odreÿene
grupe dijelova (npr. stezanje cilindara, stezanje prirubnica, ...),
• Modularni (agregatni) stezni pribori – pribori montažno
demontažnog tipa koji se koriste prilikom proizvodnje þitavog niza
predmeta.
• Specijalni stezni pribori – pribori uske namjene, koji se koriste za
stezanje malog broja dijelova ili samo jednog radnog predmeta,
OSNOVNE INFORMACIJE O STEZNIM PRIBORIMA
Neke osnovne smijernice u projektovanju steznih pribora:
1. Treba poštovati tehnologiju izrade radnog komada,
2. Potrebno je razmotriti tehnološke moguünosti mašine,
3. Potrebno razmotriti moguünost korišüenja standardnih pribora ili veü
korišüenih koji bi se mogli adaptirati,
4. Pri projektovanju je potrebno koristiti što više standardnih dijelova,
5. Pribori moraju biti þvrsti i kruti,
6. Sile rezanja i stezanja smiju optereüavati samo nepokretne dijelove,
7. Pribor ne smije ometati prilaz radnom komadu,
8. Treba omoguüiti eliminisanje grešaka u postavljanju radnih predmeta,
9. Elementi stezanja se projektuju kao element sklopa pribora,
10. Treba voditi raþna o težini pribora i manipulaciji sa istim.
Prezentacije
3
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA
Baziranje se može izvesti preko:
• ravnih površina,
• cilindriþnih površina,
• dubokih otvora,
• kratkih otora,
• kombinacijom.
BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA
Baziranje (pozicioniranje) predstavlja
pravilno oduzimanje stepeni slobode
radnom komadu, i to oslananjem na
baze za osanjanje.
U suštini, baziranje se izvodi oslananjem
u 6 taþaka (six point locating), pa se
može definisati baziranje:
• 3-2-1
• 4 - 1 -1
• ostalo
Prezentacije
4
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA
Baziranje na principu 3 - 2 - 1:
BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA
Baziranje na principu 4 - 1 - 1:
Prezentacije
5
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA
Silama stezanja se ograniþava kretanje radnog predmeta, odnosno:
• fiziþko kretanje u posmatranj osi (potpuno baziranje) ili
• trenjem se ograniþava kretanje u osi (nepotpuno baziranje)
BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA
Zadatak 1. Odrediti princip baziranja u standardnu bravarsku stegu!
• Radni komad se postavi u
otvorene þeljusti, na donji
oslonac,
l
þi se osloni
þine
l iu3
taþke,
• Zatvaranjem þeljusti radni
predmet
se
boþnom
stranom
osloni
na
nepokretnu þeljust u 2
taþke,
• Stezanjem se obezbjeÿuje
sila trenja koja sprijeþava
kretanje radnog komada.
Može se zakljuþiti da je nastupilo nepotpuno baziranje, princip 3 - 2!
Prezentacije
6
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA
Broj potrebnih stezanja zavisi od tehnoloških zahtijeva, oblika
pripremka (ploþa, odlivak, šipka) i moguünosti mašine (vrste i broj osa).
Treba težiti što manjem broju stezanja radi izbjegavanja greške pribora
i tom prilikom bazirati preko obraÿenih površina.
Zadatak 2. Potrebno je odrediti broj potrebnih stezanja ako je pripremak
ploþevina:
BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA
1. stezanjem se obraÿuju stepenasta donja ravna strana i obod radnog
predmeta. Stezanje se obavlja preko neobraÿenog ostatka ploþe.
Obrada
Stezanje sa
strana
Oslananje
odozdo
Oslananje sa
strane
Prezentacije
7
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA
2. stezanjem se obraÿuju džepovi, otvori i gornja ravna strana oboda.
Stezanje se obavlja preko obraÿenog oboda i donje stepenaste
površine.
Obrada
Stezanje sa
strana
Oslananje
j sa
strane
Oslananje
odozdo
TAýNOST PRIBORA ZA STEZANJE
Taþnost pribora zavisi od grešaka u toku izrade pribora i korišüenja
steznog pribora.
Najvažnije greške prilikom korišüenja pribora su:
• Greška izrade steznog pribora – greške u dimenzijama, oblicima i
kvalitetu izrade elemenata pribora,
• Greške baziranja (pozicioniranja radnog predmeta) – greške uslijed
neodgovarajuüeg postupka oduzimanja stepena slobode.
• Greške stezanja – greške uslijed elastiþnih deformacija radnog
predmeta ili elemenata pribora zbog djelovanja sile stezanja
• Greška dinamike obradnog sistema - greške uslijed elastiþnih
deformacija radnog predmeta ili elemenata pribora zbog djelovanja
sila rezanja
Prezentacije
8
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
GREŠKE POZICIONIRANJA
Greška pozicioniranja nastaje u sluþaju kada se ne poklope mjerna
baza (površina od koje se mjeri) i baza za oslananje (površina na koju se
oslanja radni komad).
Zadatak 2. Za pojedinaþne primjere na slikama proraþunati grešku
baziranja!
GREŠKE POZICIONIRANJA
Mjerna baza dimenzije 20 mm (1) i baza za oslananje (1) se poklapaju pa
üe greška pozicioniranja biti:
ǻp = 0 mm
Prezentacije
9
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
GREŠKE POZICIONIRANJA
Mjerna baza i baza za oslananje se ne poklapaju pa üe greška
pozicioniranja biti jednaka toleranciji dimenzije 40 mm:
ǻp = Ag – Ad = 0,14 - (-0,14) = 0,28 mm
GREŠKE POZICIONIRANJA
Mjerna baza i baza za oslananje se
poklapaju pa üe greška pozicioniranja biti
jednaka nuli:
ǻp = 0 mm
je a ba
baza
a i ba
baza
a za
a os
oslananje
a a je se ne
e
Mjerna
poklapaju pa üe greška pozicioniranja biti
jednaka toleranciji dimenzije 50 mm:
ǻp = Ag – Ad = 0,15 - (-0,15) = 0,30 mm
Prezentacije
10
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
GREŠKE POZICIONIRANJA
Mjerna baza za žljeb je donja izvodnica cilindra,
pa je potrebno proraþunati razliku pozicije
izvodnica, jer to predstavlja grešku baziranja:
'p
'p
'p
DPD[
§
¨D
¨ PD[ D
¨ VLQ
¨
©
DPLQ
· §
¸ ¨D
¸ ¨ PLQ D
¸ ¨ VLQ
¸ ¨
¹ ©
·
¸
¸
¸
¸
¹
D·
§
TD ˜ ¨ VLQ ¸
¹
©
˜ VLQ
D
·
§
˜ ¨ VLQ ¸
¹
©
˜ VLQ
mm
GREŠKE POZICIONIRANJA
Mjerna baza za gornju površinu odnosno mjeru 15 mm je površina na
koju je predmet oslonjena, pa je greška baziranja:
ǻp = 0 mm
Prezentacije
11
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
GREŠKE POZICIONIRANJA
Mjerna baza za mjeru 85 mm je površina cilindra, pa ako se razmatra
samo otvora preko koje je radni predmet baziran, greška je najveüa
mjera otvora:
ǻp = Ag – Ad = 0,08 – 0 = 0,08 mm
GREŠKE POZICIONIRANJA
Mjerna baza za mjeru 40 mm je površina cilindra, pa ako se razmatra
samo otvora preko koje je radni predmet baziran, greška je najveüa
mjera otvora:
ǻp = Ag – Ad = 0,08 – 0 = 0,08 mm
Prezentacije
12
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
UNIVERZALNISTEZNIPRIBORI
UNIVERZALNI STEZNI PRIBORI
BranislavSredanoviđ
ALATIIPRIBORI1
Vježbe
LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE
1) Hodoliþ, J., Vukeliü, Ĉ., PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Novom
Sadu, FTN, Novi Sad, 2006.
2) Tadiü
Tadiü, B.,
B ALATI I PRIBORI – SKRIPTA,
SKRIPTA Univerzitet u Kragujevcu,
Kragujevcu
Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008.
3) Yiming, R., Xaoxiang, Z., COMPUTER AIDED FIXTURE DESIGN,
Marcel Decer, New York ,1999.
4) www.hardinge.com
5)) www.roviproducts.com
i d
6) www.microcentric.com
7) www.roehm.biz
8) www.workingholding.positrol.com
Prezentacije
1
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
UNIVERZALNI STEZNI PRIBORI
Prema vrsti obrade stezne pribore možemo podijeliti na:
• pribore za obradu struganjem,
• pribore za obradu glodanjem/bušenjem,
• pribore za obradu brušenjem,
• pribore za specijalne vrste obrade.
STEZNI PRIBORI ZA OBRADU STRUGANJEM
Stezni pribori za obradu struganjem se montiraju na prirubnicu koja se
nalazi na izlaznom dijelu glavnog vretena ili na pinolu struga.
U stezne pribore za obradu na strugu ubrajaju se:
• stezne glave,
• stezne þahure,
• trnovi,
• šiljci i
• linete.
Prezentacije
2
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
STEZNI PRIBORI ZA OBRADU STRUGANJEM
STEZNE GLAVE ZA OBRADU NA STRUGU
Stezne glave (Lathe fixturing jaws) mogu biti:
• ruþne sa slobodnim þeljustima – þeljusti se stežu svaka zasebno,
• ruþne sa samocentrirajuüim þeljustima,
• samostežuüe - koriste silu rezanja za stezanje,
• mehanizovane (pneumatske ili hidrauliþne).
Tijelo stezne glave
(Body)
Stezna þeljust
(Jaw)
Vijak sistema
za stezanje
(Screw)
Gl. karkteristike:
-preþnici stezanja
-maks. broj obrtaja
Prezentacije
3
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
STEZNE GLAVE ZA OBRADU NA STRUGU
Stezne glave sa samocentr.
þeljustima se najþešüe izvode
kao stezne glave sa tri þeljusti
(5).
Pomjeranje þeljusti (5) i stezanje
izvodi pomoüu radijalnog vijka
(4) þije se kretanje prenosi preko
arhimedove spirale (3) na sve
þeljusti istovremeno.
STEZNE GLAVE ZA OBRADU NA STRUGU
Prezentacije
4
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
STEZNE GLAVE ZA OBRADU NA STRUGU
Kod mehanizovanih steznih glava þeljusti se pokreüu i stežu pomoüu
pneumatske ili hidrauliþne energije, dobijene pomoüu integrisanih
cilindara, te se koriste iskljuþivo na CNC strugovima.
STEZNE ýAHURE ZA OBRADU NA STRUGU
Stezne þahure (Fixturing collets)
služe za stezanje clindriþnih dijelova
preko vanjskog strane. Najþešüe
se montiraju u stezne glave, te
svojim konstrukcijom sa uzdužnim
rascjepima izvršavaju “redukciju”
preþnika stezanja.
Prirubnica za
glavno vreteno
Tijelo za stezanje
Sistem sa vijkom
za povlaþenje
Stezna þahura
Prezentacije
5
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
STEZNE ýAHURE ZA OBRADU NA STRUGU
Stezne þahure mogu biti:
• zatežuüe,
• potiskujuüe i
• nepokretne.
Gl. karkteristike:
-prihvatni preþnik
-redukcija stezanja
STEZNE ýAHURE ZA OBRADU NA STRUGU
Princip stezanja pomoüu
steznih þahurama
povlaþenjem/zatezanjem
Prezentacije
6
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
STEZNE ýAHURE ZA OBRADU NA STRUGU
Princip stezanja
pomoüu nepokretnih
steznih þahura
STEZNI TRNOVI ZA OBRADU NA STRUGU
Stezne trnovi (Fixturing arbors)
služe za stezanje clindriþnih dijelova
preko unutrašnje strane. Najþešüe
se montiraju u stezne glave. Princip
stezanja i pozicioniranja se najþešüe
odvija preko konusnih površina.
Prezentacije
7
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
STEZNI TRNOVI ZA OBRADU NA STRUGU
Gl. karkteristike:
-prihvatni preþnik
-multiplikacija stezanja
Stezanje pomoüu
trnova
PODUPIRUûI ŠILJCI ZA OBRADU ZA STRUGU
Šiljci (Fixturing pins) se montiraju u
nosaþ pinole (konjiü) na strugu.
Koriste se s ciljem poveüanja
krutosti obratka u toku obrade.
Danas
se
uglavnom
koriste
rotirajuüi šiljci sa izmjenjivim
umetcima razliþitih uglova vrha.
Prezentacije
8
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
STEZNI PRIBORI ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICI
Stezni pribori za obradu na
glodalici / bušilici se montiraju na
mašinu alatku preku ušica za
priþvršüivanje i T-žljebova na
radnom stolu.
Prema naþinu stezanja stezni
pribori za glodalicu mogu biti:
• manuelni ili
• automatski
U univerzalne stezne pribore za
obradu na glodalici ubrajaju se:
• stege,
• stezne glave,
• zakretni radni stolovi.
STEGE ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICI
Stege (Prismatic fixturing jaws) se izvode sa jednom ili dvije pokretne
þeljusti, a pomjeranje se vrši pomoüu zavojnog vretena. ýeljusti su
izmjenjive i izvode se u razliþitim oblicima i od razliþitih materijala, radi
omoguüavanja stezanja predmeta razliþitog oblika.
N
Nepokretni
k t i di
dio
Nepokretna þeljust
Pokretna þeljust
Ruþica sa
zavojnim vretenom
Pokretni dio
Tijelo
Prezentacije
9
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
STEGE ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICI
Hidrauliþne ili pneumatske stege (þesto sa samocentrirajuüim
þeljustima) se koriste na savremenim CNC mašinama. Posjeduju
integrisane cilindre koji preko krathog hoda obezbjeÿuju silu stezanja.
Duži hodovi þeljusti i britvljenje se obavlja manuelno. Proizvode se i
stege sa više sjedišta za radne komade.
Gl. karkteristike:
-maksimalni raspon
-sila stezanja
STEGE ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICI
Stezne þeljusti se izraÿuju u više
oblika u zavisnosti od oblika
predmeta koji se stežu (cilindriþni,
prizmatiþni ili složeni).
Samocentrirajuüe stege se izvode
sa pokretnim þeljustima na obje
strane (obezbjeÿeno obrtanje oko
vertikalne ose þeljusti), tako da se
pored stezanja objezbjeÿuje i
pozicioniranje.
pozicioniranje
Prezentacije
10
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
STEGE ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICI
Stezne glave na glodalicama uglavnom za stezanje cilindriþnih komada
malih dimenzija i prilikom precizne obrade. Stezanje se pomoüu
standardnih steznih þahura koje se postavljaju u kuüište stezne glave.
RADNI STOLOVI ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICI
Zakretni radni stolovi (Rotatry / swiveling table) se koriste da bi se
radni predmet preko rotacionih zglobova doveo u povoljan položaj za
obradu ili izradile tehnološke forme kružnog oblika ili rasporeda.
Prezentacije
11
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
RADNI STOLOVI ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICI
Ugradnjom automatskih zakretnih stolova na CNC mašine poveüava
se broj upravljivih osa i poveüava fleksibilnost.
STEZNI PRIBORI ZA OBRADU BRUŠENJEM
Stezni pribori za obradu na
brusilici se montiraju na radni
sto mašine ili u odgovarajuüa
vretena za pomoüno kružno
kretanje.
Kao stezni pribori za brušenje
mogu se koristiti pribori koje se
koriste za:
• za okruglo brušenje:
• stezne glave,
• þahure,
þahure
• trnovi i
• šiljci,
• za ravno brušenje:
• stege i
• magnetni stolovi.
Prezentacije
12
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
STEZNI PRIBORI ZA OBRADU BRUŠENJEM
Okruglo brušenje se izvodi korišüenjem stezne glave, steznih þahura,
trnova (slika lijevo) ili korišüenjem šiljaka (slika desno). Ovi stezni pribori
se montiraju u vretena za pomoüna kružna kretanja.
STEZNI PRIBORI ZA OBRADU BRUŠENJEM
Ravno brušenje se izvodi korišüenjem stega ili korišüenjem magnetnog
stola (što omoguüava preciznije stezanje).
Prezentacije
13
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
STEZNI PRIBORI ZA OBRADU BRUŠENJEM
Magnetni stezni stolovi (eletro-magnetic tabels) se izraÿuju kao
samostalne konstrukcije. Uglavnom se koriste na visokoproduktivnim
CNC brusilicama za ravno brušenje.
Gl. karkteristike:
-gabaritne dimenzije
-sila stezanja
IZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORA
Zadatak 1. Prilikom pripreme proizvodnih operacija prema zadatim
uslovima, potrebno je izabrati odgovarajuüi univerzalni
stezni pribor iz ponude ROHM (www.roehm.biz).
•
•
•
•
•
•
Prezentacije
O
Operacija:
klasiþno struganje
Obradak: cilindriþni dugaþki
Maksimalni preþnik obratka: 160 mm
Maksimalna moment pri obradi: 100 Nm
Maksimalni broj obrtaja: 2200 o/min
Taþnost: ± 0,05
14
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
IZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORA
1. Na osnovu tipa obrade (klasiþno struganje) bira se: ruþna
samocentrirajuüa stezna glava.
2 Na osnovu oblika radnog komada (cilindriþni) bira se: prolazna
2.
stezna glava sa 3 þeljusti
3. Na osnovu veliþine obratka bira se veliþina stezne glave: 200 mm
4. Na osnovu optereüenja pri obradi provjerava se dozvoljeni obrtni
moment: T = 140 Nm > 100 Nm
5. Provjerava se broj obrtaja: n = 3000 o/min > 2200 Nm
6. Kataloški odgovara: ROHM Economy 200
IZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORA
Prezentacije
15
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
IZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORA
Zadatak 2. Prilikom pripreme proizvodnih operacija prema zadatim
uslovima, potrebno je izabrati odgovarajuüi univerzalni
stezni pribor iz ponude ROHM (www.roehm.biz).
•
•
•
•
•
•
O
Operacija:
C C glodanje
CNC
Oblik obratka: prizmatiþni
Širina obratka: 100 mm
Dužina obratka: 200 mm
Sila rezanja: 2000 N
Taþnost: ± 0,05
IZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORA
1. Na osnovu tipa obrade (CNC glodanje) bira se: pneumatska
standardna stega.
2 Na osnovu oblika radnog komada (dominantno prizmatiþan) bira se:
2.
stega sa jednom pokretnom þeljusti.
3. Na osnovu širine obratka bira se širina stege:
A = 125 mm > 100 mm
4. Na osnovu dužine obratka bira se maksimalna dužina otvora
þeljusti: B = 112 mm > 100 mm
5. Na osnovu optereüenja pri obradi provjerava se maksimalna sila
stezanja: W = 0.1 · 40 kN = 4 kN > 2 kN
6. Kataloški odgovara: ROHM TYPE 726-10 RKZ
Prezentacije
16
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
IZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORA
Prezentacije
17
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
MODULARNI STEZNI PRIBORI
MODULARNISTEZNIPRIBORI
BranislavSredanoviđ
ALATIIPRIBORI1
Vježbe
LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE
1) Hodoliþ, J., Vukeliü, Ĉ., PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Novom
Sadu, FTN, Novi Sad, 2006.
2) Tadiü
Tadiü, B.,
B ALATI I PRIBORI – SKRIPTA,
SKRIPTA Univerzitet u Kragujevcu,
Kragujevcu
Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008.
3) Yiming, R., Xaoxiang, Z., COMPUTER AIDED FIXTURE DESIGN,
Marcel Decer, New York ,1999.
4) Borojeviü,
S.,
AUTOMATIZACIJA
PROJEKTOVANJA
MODULARNIH POMOûNIH PRIBORA - Magistarski rad, Mašinski
f k l
fakultet,
U i
Univerzitet
i u Banjoj
B j j Luci,
L i Banja
B j luka,
l k 2011.
2011
5) www.hardinge.com
6) www.roviproducts.com
7) www.microcentric.com
Prezentacije
1
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
MODULARNI STEZNI PRIBORI
Modularne stezne pribore (Modular
fixturing
elements)
karakteriše
korišüenje standardnih dijelova i
komponenti pomoünih pribora, koji su
sadržani u odgovarajuüoj garnituri.
Garniture se razlikuju od proizvoÿaþa
do proizvoÿaþa, ali princip gradnje
pribora ostaje isti: na jedne elemente
se mogu nadograditi drugi elementi.
Svaka garnitura modularnih pomoünih
pribora se sastoji:
• osnovnih elemenata;
• elemenata za baziranje;
• elemenata za stezanje;
• elemenata za voÿenje alata;
• dopunskih elemenata.
MODULARNI STEZNI PRIBORI
Prezentacije
2
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
MODULARNI STEZNI PRIBORI
Koncept primjene
modularnih steznih
pribora
Prema konceptu
P
k
t gradnje
d j modularni
d l i stezni
t
i pribori
ib i se dijele
dij l na:
• pribore bazirane na konstruktivnim elementima u obliku T žljebova
• pribore bazirane na konstruktivnim elementima u obliku otvora (glatki
za baziranje i sa navojem za spajanje) koji mogu biti:
o sistemi saosnih otvora
o sistemi nesaosnih otvora
• pribore bazirane na kombinaciji elemenata sa T žljebovima i otvorima
MODULARNI STEZNI PRIBORI
Modularni stezni pribori bazirani na T žljebovima.
Širina
Tžljeba
Max. veliþina
radnog
predmeta
Veliþina
vijaka
1(6mm)
[[
2(8mm)
[[
Serija
Oslonci
Dubina
utora za
klin
Rastojanje
žljebova
0
0
NYDGUDWQL
SUDYRXJ
±
[
[
±
[
[
[
3(10mm)
4(16mm)
Prezentacije
[[
[[
0
0
±
±
[
[
[
[
[
[
[
[
3
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
MODULARNI STEZNI PRIBORI
Modularni stezni pribori bazirani na otvorima.
Serija
Veliþine bazirajuüih
otvora (mm)
Veliþine otvora sa
navojem
Mini
0
Mala
0
Srednja
0
Velika
0
ELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORA
Element za
stezanje
Radni komad
Elementi za
oslananje
Osnovna ploþa
Prihvat za paletu
Vertikalni višepredmetni
modularni pribor za stezanje
Prezentacije
4
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
ELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORA
Osnovne ploþe, sa razliþitim dimenzijama i rasporedima otvora, služe za
montažu ostalih elemenata modularnog steznog pribora.
ELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORA
Elementi za oslananje, izvedeni u razliþitim dimenzijama i oblicima,
služe za oslananje radnog predmeta sa donje ili boþne strane.
U elemente za oslananje spadaju:
• þepovi (podesivi i nepodesivi),
• letve i
• prizme
ýepovi za oslananje
Prezentacije
5
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
ELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORA
Konstrukcije podesivih þepova karakteriše:
• elementi sa navojima za podešavanje visine oslonog elementa
• adapteri (nastavci) za ekstenziju koji poveüavaju visinu oslananja
Podesivi þepovi – þepovi
sa nastavkom
Adapter – nastavak za
visinu
ELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORA
Letve i prizme za oslananje ravnih površina
Prizme za oslananje cilindriþnih površina
Prezentacije
6
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
ELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORA
Prizme za oslananje sa
strane
ELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORA
Elementi za stezanje služe za pravilno stezanje radnih komada i
“oduzimanje” stepeni slobode pri nepotpunom baziranju. Izvode se kao:
• elementi sa klinom za stezanje,
• elementi sa ekscentrom za stezanje,
• elementi sa polugom za stezanjem.
Element za stezanje
ekscentrom
Prezentacije
7
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
ELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORA
Element za stezanje
odozgo sa polužnim
sistemom stezanja
PRIMJER PROJEKTOVANJA MODULARNOG STEZNOG PRIBORA
Zadatak 1. Za radni komad prikazan na slici konstruisati modularni stezni
pribor iz priložene garniture.
Prezentacije
8
Vježbe iz Alata i pribora I
Mart 2014
PRIMJER PROJEKTOVANJA MODULARNOG STEZNOG PRIBORA
Montiranje modularnog pribora:
PRIMJER PROJEKTOVANJA MODULARNOG STEZNOG PRIBORA
Prezentacije
9
Download

ALATI I PRIBORI 1