CBA
Cost benefit
analiza
uspostave
Ministarstva
poljoprivrede,
prehrane i
ruralnog
razvoja
Bosne i
Hercegovine
Green Council/ Savjet za zelenu gradnju
Juni 2014, Sarajevo
2O14
www.green-council.org
CBA
Cost benefit
analiza
uspostave
Ministarstva
poljoprivrede,
prehrane i
ruralnog
razvoja
Bosne i
Hercegovine
Green Council/ Savjet za zelenu gradnju
Juni 2014, Sarajevo
2O14
www.green-council.org
Lista skraćenica
6
7
Lista tabela i grafikona
9
Sažetak
13
Uvod
15
1.0 Metodologija istraživanja
16
1.1. Pregled analize
2.0. Kontekstualna analiza uspostave 17
Ministarstva poljoprivrede, prehrane i
ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
2.1. Institucionalni i pravni okvir u oblasti 21
poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH
13
2.2. Opšte karakteristike stanja
poljoprivrede u BiH i procesa evropskih
integracija u ovoj oblasti
27
2.3. Poljoprivredna politika u EU,
standardi i programi podrške
30
2.3.1. Upravljačko tijelo
2.3.2. IPARD Agencija
31
32
2.4. Definisanje ciljeva projekta
3.0 Identifikacija projekta
34
4.0 Analiza izvodljivosti i opcija
35
35
Policy opcija 1. Zadržavanje
trenutačnog stanja – status quo
Policy opcija 2. Uspostava Ministarstva 36
za poljoprivredu, prehranu i ruralni
razvoj BiH
Policy opcija 3: Jačanje institucionalnih 37
kapaciteta Ministarstva za vanjsku
trgovinu i ekonomske odnose tj.
Sektora za poljoprivredu, prehranu,
sumarstvo i ruralni razvoj
Odabir policy opcije
37
38
5.0 Finansijska analiza
5.1. Ukupna ulaganja
39
41
5.2. Poslovni troškovi i prihodi
5.3.Novčani tokovi i neto sadašnja
44
vrijednost novca
4 B A
C
47
47
48
50
55
59
61
66
66
69
70
71
73
74
74
75
6.0Ekonomska analiza
6.1. Konverzija tržišnih u obračunske
cijene38
6.2. Uključivanje i monetizacija netržišnih
(nefinansijskih) benefita projekta
6.2.1. Benefit I: IPARD strukture i fondovi
– monetizacija benefita
6.2.2. Benefit II: Izvoz proizvoda
animalnog porijekla u Republiku
Hrvatsku nakon njenog ulaska u
Evropsku Uniju – monetizacija benefita
6.2.3. Diskontovanje procjenjenih
troškova i koristi i izra čunavanje
pokazatelja ekonom skog prinosa
projekta
6.2.4. Multikriterijska analiza opcija
7.0 Procjena rizika
7.1. Analiza osjetljivosti
8.0Preporuke
Zaključak
Bibliografija
Dodatak 1: Lista osoba s kojima su
obavljeni intervjui i konsultacije
Dodatak 2. Lista osoba koje su
učestvovale na radionici u Livnu 6. Juna
2014
Dodatak 3. Lista osoba koje su
učestvovale na radionici u Trebinju
Juna 2014
Dodatak 4. Spisak učesnika završne
konferencije „Uspostava Ministarstva
poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH i drugih struktura kao put ka
ekonomskom napretku BiH u procesu
evropskih integracija“, 26. juni. 2013.
god.Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
Sadržaj
01
02
03
04
Metodologija
istraživanja
Kontekstualna analiza
uspostave Ministarstva
poljoprivrede,
prehrane i ruralnog
razvoja Bosne i
Hercegovine
Identifikacija
projekta
Analiza
izvodljivosti i
opcija
05
Finansijska
analiza
06
Ekonomska
analiza
07
Procjena
rizika
08
Preporuke
Lista skraćenica
AzSH BiH BiH
BD
DEU u BiH
CAP
CBA
CEFTA
EU
ENPV
ERR
FBIH
FMPVŠ
FNPV FRR
IPA
IPARD MKA
MVTEO BiH MPŠV RS NAO OCD
RS
SDR
UzV BiH UZZZB BiH
VM BiH
WTO 6 B A
C
Agencija za sigurnost hrane BiH
Bosna i Hercegovina
Brčko Distrikt
Delegacija EU u BiH
Zajednička poljoprivredna politika (Common agricultural policy)
Analiza troškova i koristi (Cost-Benefit Analysis)
Sporazum o slobodnoj trgovini centralne Evrope
Europska Unija
Ekonomska neto sadašnja vrijednost
Ekonomska interna stopa prinosa
Federacija Bosne i Hercegovine
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Finansijska neto sadašnja vrijednost
Finansijska interna stopa prinosa
Instrument pretpristupne pomoći (Instrument for Preaccession Assistance)
Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj
Multikriterijske analiza
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BIH
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske
Nacionalni službenik za ovjeravanje
Organizacije civilnog društva
Republika Srpska
Društvena diskontna stopa ( social discount rate)
Ured za veterinarstvo BiH
Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja BiH
Vijeća ministara BiH
Svjetska trgovinska organizacija (World Trade Organization)
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
Lista tabela i grafikona
Tabela 1
Tabela 2 Tabela 3
Tabela 4
Tabela 5
Tabela 6 Tabela 7
Tabela 8 Tabela 9 Tabela 10 Tabela 11 Tabela 12 Tabela 13 Pregled ukupnih ulaganja u projekat (KM)
Pregled poslovnih troškova i prihoda (KM)
Pregled novčanih priliva i odliva (KM)
Diskont neto novčanog toka (KM)
Monetizacija Benefita I – IPARD grantovi (KM)
Pregled izvoza proizvoda animalnog porijekla prije ulaska Republike Hrvatske u Evropsku Uniju (KM)
Pregled izvoza proizvoda animalnog porijekla nakon ulaska Republike
Hrvatske u Evropsku Uniju (KM)
Ekonomski tok projekta (KM)
Kriteriji MKA i ocjena njihovog značaja
Ocjena opcija po svakom kriteriju MKA
MKA: Ponderisana ocjena ponuđenih opcija
Identifikacija kritičnih faktora
Kvantitativna analiza uticaja faktora na ENPV
Grafikon 1
Grafikon 2 Grafikon 3 Grafikon 4
Grafikon 5
Grafikon 6
Pregled ukupnih izdvajanja u poljoprivredu u BiH (u milionima KM)
Nivo izdvajanja za poljoprivredu u zemljama regije (u milionima €)
Učešće izdvajanja za poljoprivredu u budžetima zemalja regije (u %)
Kumulativno trošenje sredstava iz SAPARD & IPARD fondova 2007 2013
Odnos ekonomskih koristi i ekonomskih troškova Uspostave Ministarstva
poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH (u milionima KM)
Ponderisana ocjena ponuđenih opcija
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
7 B A
C
8 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
Sažetak
Bosna i Hercegovina nema jasno definisanu poljoprivrednu politiku niti se sektoru
poljoprivrede i ruralnog razvoja pristupa kao strateški bitnoj društveno-ekonomskoj grani
razvoja cjelokupne privrede. Poljoprivredena politika i politike ruralnog razvoja se trenutno
vode na entitetetskim nivoima i na nivou Distrikta Brčko, a dometi i učinci tih politika su
ograničeni i neefikasni. Domaći poljoprivrednici i domaća prozivodnja nisu dovoljno informisani, stimulisani niti zaštićeni. Ovakvo stanje dovodi do nepovoljnog polažaja domaćih poljoprivrednika na tržištu.
Općenito, sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH karakterišu nedovoljni institucijski kapaciteti, preklapanje nadležnosti, nedefinisani lanci komuniciranja i kontrole u skoro
svim oblastima poljoprivrede, slaba komunikacija i koordinacija kao i djeljenje informacija
između različitih nivoa vlasti, neujednačeni sistemi podsticaja na različitim administrativnim
nivoima koji nisu dovoljni niti transparentno dodijeljivani. Većina zakona, procedura i standarda nije usklađena sa poljoprivrednom politikom Europske Unije.
Donošenje važnih strateških poljoprivrednih i ruralnih odluka je otežano zbog nedostatka osnovnih informacija o sektoru, kvalitetnog prikupljanja i obrade podataka o poljoprivredi te izostanka pouzdane statistike kao i saradnje entitetskih statističkih agencija.
Ove informacije su neophodne poljoprivrednicima da plasiraju adekvatno svoje proizvode
ali isto tako nedostak ovih informacija ne stimuliše strane investitore za pokretanje razvojnih
projekata u BiH.
Provođenje reformi na putu europskih integracija u sektoru poljoprivrede i ruralnog
razvoja se odvija jako sporo. Primjera radi, u prvih 12 godina od uspostavljanja procesa
stabilizacije i pridruživanja Bosna i Hercegovina je ostvarila napredak koji je ekvivalent
napretku Republike Hrvatske za prvih 12 mjeseci.
Sve ovo gore navedeno predstavlja veliku kočnicu bržem razvoju i napretku
domaćeg poljoprivrednoga sektora i upravo se zaostajanje ovog sektora najviše odražava
na ekonomsku situaciju građana BiH.
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
9 B A
C
Istraživanje iz 2013 godine je pokazalo da rješenje problema opće neusklađenosti i
nepostojanja koordinacije u provedbi poljoprivredne politike u Bosni i Hercegovini svakako treba tražiti u jačanju institucionalnoga ustroja i nadležnosti državne razine. Sektor za
poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj u okrviru Ministarstva vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa ne može da odgovori zahtjevnim uslovima na uređenju poljoprivredne
politike i koordinacije. Uspostavljanjem državnog ministarstva poljoprivrede prehrane i ruralnog razvoja, što jeste kratkoročni cilj Evropskog partnerstva, sa nadležnostima za kreiranje, razvoj i koordinaciju agrarnih/poljoprivrednih politika i za postavljanje strateških ciljeva
poljoprivrede i ruralnog razvoja BiH, kreiranje mjera strukturnih poljoprivrednih politika,
tržišno-cjenovnih, carinskih i vanjskotrgovinskih mjera, zemljišnih, poreznih i mjera podrške
za poljoprivredu u skladu sa EU standardima, te druge dogovorene nadležnosti u vezi s
poljoprivredom, veterinarstvom, zdravljem bilja, sigurnosti hrane, šumarstvom, vodoprivredom i ruralnim razvojem osigurala bi se adekvatna i efikasna komunikacija i koordinacija
ovog društveno-ekonomski važnog sektora u BiH. Bitno je naglasiti da bi značajno mjesto u
takvom institucionalnom ustroju i dalje imala entitetska i kantonalna nadležna tijela, ali ovaj
put kao dio jasno definirane politike u kojoj su mjere međusobno usklađene i koordinirane.
Pored toga, Evropski parlament je također prepoznao ovu potrebu te
zoluciju o napretku Bosne i Herecgovine u procesu evropskih integracija koju
vojio 6. Februara 2014. godine preporučio i zatražio od domaćih donosica
ka hitno uspostavljanje Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj
u Reje usodluBiH. 1
Najsavremenijim metodama cost-benefit analize definisani su svi prateći troškovi
formiranja ovog ministarstva uz realne projekcije broja novouposlenog osoblja u ministarstvu
i IPARD platnoj agenciji od 150 novouposlenih lica, koji bi sa već postojećim uposlenicima
u pomenutim institucijama na državnom nivou obezbijedli nesmetano, efikasno i učinkovito
djelovanje svih planiranih funkcija novouspostavljenog Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj, uključujući i funkciju Upravljačkog tijela. Analiza je rađena za period
od 6 godina i to od 2015. do 2020, godine bazirajući našu odluku na periodu dostupnosti
IPA II fondova (2014-2020). Dinamika popune sistematizacije novouspostavljenog ministarstva i agencije bi bila planirana u tri godine do momenta neophodnog akreditiranja (Ministarstvo – 75 lica prve godine, 50 lica druge godine i 25 lica treće godine po osnivanju a
Agencija – 25 lica prve godine, 25 lica druge godine i 50 lica treće godine nakon osnivanja
1 http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+20140206+ITEMS+DOC+XML+V0//EN&language=EN#sdocta8
10 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
ministarstva) te bi nakon svođenja na sadašnju vrijednost ukupni novčani odlivi ovog projekta iznosili 58.888.894 KM.
Nakon definisanja monetizacije koštanja formiranja ovog ministarstva prepoznat je
niz benefita sa aspekta ekonomske ali i ukupne društvene koristi.
•
Konačno uspostavljanje zahtjevane funkcionalne IPARD strukture koja će obezbi
jediti efikasan sistem identifikacije, formulacije i aplikacije IPARD programa, praćenje i ocjenu realizacije programa, promovisanje, izvještavanje, koordinaciju, funkcije realizacije i plaćanja.
•
Donošenje i sprovođenje adekvatnih mjera i aktivnosti u cilju izvoza naših proiz
voda na zahtjevno tržište Evropske Unije – povećanje (ponovno uspostavljanje)
izvoza određenih proizvoda na tržište Hrvatske i EU;
•
Donošenje i sprovođenje adekvatnih mjera i aktivnosti za regulisanje uvoza u BiH. Stepen liberalizacije uvoza je bez presedana u našem okruženju, što se vidi iz činjenice da u okviru asocijacije CEFTA jedino BiH ima nultu carinsku stopu za sve proizvode dok ostale zemlje imaju dogovorene koncesije za proizvode od posebnog interesa za te zemlje.
•
•
Razvijanje mjera za stimulisanje domaće proizvodnje
Konačno definisanje poljoprivredne politike i pristup sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja kao strateškom sektoru cjelokupne privrede;
•
Ujednačavanje sistema poticaja za poljoprivredu i njihovo usklađivanje sa poljo
privrednom politikom EU;
•
Uspostavljanje funkcionalne statističke podrške koja će omogučiti donošenje pravo
vremenih i efikasnih odluka.
•
Direktan uticaj na jačanje nacionalne sigurnosti jačanjem sektora poljoprivrede.
Za potrebe ove analize izvršena je monetizacija samo dva od ukupno osam navedenih
benefita (koristi koje će nastati kao posljedica uspostavljanja IPARD strukture i koristi koje bi
nastale kao posljedica obezbjeđenja uvjeta za nesmetan izvoz proizvoda animalnog
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
11 B A
C
porijekla u Republiku Hrvatsku odnosno EU) međutim i samo dva analizirana benefita uveliko
premašuju pokazatelje koštanja te predstavljaju enormnu korist, koje BiH i njeni poljoprivrednici i ruralne zajednice mogu da ostvare uspostavom funkcionalnog ministarstva. Dijagram
koji slijedi slikovito pokazuje odnos koštanja i benefita te dodatno pojačava argumente za
uspostvaljanje državnog Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH.
Nakon sagledavanja cjelokupnog stanja i upoređivanja troškova i benefita vezanih
za uspostavu i postojanjenje funkcionalnog Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog
razvoja BiH, a kao što su ranije analize i ova Cost-Benefit analiza pokazala, jedino uspostava
Ministarstva može da garantira sigurne i trajne promjene i da osigura kvalitetno planiranje i
razvoj sektora ruralnog razvoja i da doprinese velike društveno-ekonomske i druge koristi za
BiH i cjelokupno njeno društvo.
12 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
Uvod
Ova cost - benefit analiza (analiza koštanja i koristi) uspostave Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine (BiH) predstavlja logičan i prirodan slijed nastojanja Green Council organizacije da ukaže na hitnu potrebu uspostave
ovog ministarstva i da to argumentirano zagovara.
Naime, prethodno istraživanje koje je proveo Green Council u periodu od januara do
juna 2013. godine nedvojbeno ukazuje na potrebu postojanja ovog ministarstva. 2
Stručnjaci, predstavnici institucija, akademska zajednica, organizacije civilnog društva
(OCD) u sektoru ruralnog razvoja i poljoprivrednici jasno su pokazali da samo sa jačanjem
institucionalnog okvira na državnom nivou, konkretno uspostavom funkcionalnog Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja, mogu se postići suštinske promjene i doprinijeti uređenju i unaprijeđenju ovog sektora. Napori u ostvarivanju koordinacije između
različitih nivoa vlasti su se pokazali više nego neuspješnim i poražavajućim tokom zadnje
decenije i ne mogu ni u budućnosti ponuditi funkcionalno rješenje bez uspostave Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH.
Kao što je navedeno u spomenutom istraživanju, BiH nema jasno definisanu poljoprivrednu politiku niti se sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja pristupa kao strateški
bitnoj grani razvoja cjelokupne privrede. Trenutno se poljoprivredena politika vodi na novou entiteta i Distrikta Brčko (BD) ali dometi i učinci te politike su ograničeni. Domaći poljoprivrednici i domaća proizvodnja nisu dovoljno stimulisani niti zaštićeni obzirom da BiH
nema razvijene mjere za zaštitu domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza određenih
proizvoda, a za šta se ima legalno uporište u CEFTA-i. Ovako stanja dovodi do nepovoljnog
polažaja domaćih poljoprivrednika na tržištu.
Općenito, sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH karakterišu nedovoljni institucionalni kapaciteti, preklapanje nadležnosti, nedefinisani lanci komuniciranja i kontrole u
skoro svim oblastima poljoprivrede, slaba komunikacija i koordinacija kao i dijeljenje
2 Više o ovome pogledati na: “Uspostava Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH i drugih struktura kao put ka ekonomskom napretku BiH
u procesu evropskih integracija“, Green Coucnil, 2013, dostupno na: http://green-council.org/publikacije
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
13 B A
C
informacija između različitih nivoa vlasti, neujednačeni sistemi podsticaja na različitim administrativnim nivoima koji nisu dovoljni i koji nisu usklađeni sa poljoprivrednom politikom Europske Unije. Donošenje važnih strateških poljoprivrednih i ruralnih odluka je otežano zbog
nedostatka osnovnih informacija o sektoru, kvalitetnog prikupljanja i obrade podataka
o poljoprivredi te izostanka pouzdane statistike kao i saradnje entitetskih statističkih agencija. Ove informacije su neophodne poljoprivrednicima da adekvatno plasiraju svoj proizvod ali isto tako nedostak ovih informacija ne stimuliše strane investitore za pokretanje razvojnih projekata u BiH.
Dodatno, zbog neuspostavljanja IPARD struktura (IPARD platne agencije i Upravljačkog
tijela i donošenja državne Strategije za ruralni razvoj BiH) BiH nije do sada bila u mogućnosti
da koristi IPARD 2007-2013 nepovratna sredstva za poljoprivredu i ruralni razvoj koja idu
direktno poljoprivrednicima i ruralnim zajednicima. Ako se donosioci odluka u BiH uskoro
ne dogovore oko uspostave pomenute strukture, BiH neće biti u prilici da koristi ta sredstva
za planirani period 2014-2020 godine. Pored toga, uslijed kašnjenja u provođenju mjera i
aktivnosti na ublažavanju posljedica ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju (EU) BiH
je dovela u pitanje izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla iz BiH nakon ulaska Hrvatske u EU i time direktno ugrozila položaj poljoporivrednika i privrednika iz BiH na inozemnim
tržištima i cjelokupni ekonomski napredak države.
Provođene reformi na putu europskih integracija u BiH se odvija jako sporo. Primjera
radi, u prvih 12 godina od uspostavljanja procesa stabilizacije i pridruživanja BiH je ostvarila
napredak koji je ekvivalent napretku Republike Hrvatske za prvih 12 mjeseci.
Istraživanje je pokazalo da rješenje problema opće neusklađenosti i nepostojanja koordinacije u provedbi poljoprivredne politike u BiH svakako treba tražiti u jačanju institucionalnoga ustroja i nadležnosti državne razine.
Upravo se ova analiza naslanja na navedeno istraživanje i ide korak dalje. Naime,
cost - benefit analiza nudi konkretne odgovore na pitanje koliki su troškovi uspostave i funkcionisanja ovog ministarstva i s druge strane koje su to prednosti i koristi koji poljoprivrednici i
građani mogu očekivati. Ovi odgovori su nedostajali u zaokruživanju cjelokupne argumentacije u procesu zagovaranja za uspostavu ministarstva. Naime, imajući na umu veliku javnu
administraciju na svim nivoima vlasti u BiH, neophodno je pitanju uspostave Ministarstva
poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH, koliko god da struka opravdava njegovo
postojanje, prići na jedan ozbiljan i studiozan način koji će predočiti upravo odgovore na
gore navedena pitanja.
14 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
1.0 Metodologija
istraživanja
Analiza je rađena u periodu od aprila do juna 2014. godine. Istraživački tim je koristio kako kvantitativne tako kvalitativne metode istraživanja. Obavljen je značajan broj intervjua sa predstavnicima institucija na različitim nivoima vlasti, domaćim i međunarodnim
ekspertima i organizacijama civilnog društava (OCD). 3 Pored toga, konsultirana je najbolja
praksa zemalja u regionu, posebno Hrvatske i Makedonije, u smislu uspostave instituconalnog okvira u sektoru ruralnog razvoja i iskustva ovih zemalja su prilagođena kontekstu i
potrebama BIH. Nadalje, preliminarni rezultati istraživanja su predstavljeni OCD u sektoru
ruralnog razvoja, privrednim komorama i drugim akterima u sektoru na dva regionalna sastanka održana u Livnu i Trebinju.4 Ovi sastanci i diskusije koje su uslijedile su poslužili da se
testiraju postavljenje istraživačke teze, predstave preliminarni rezultati cost - benefit analize
i sagleda mišljenje šireg spektra zainteresiranih strana.
Kad se govori o cost - benefit analizi, ona se može definisati kao metoda ekonomske
analize kojom se vrednuju i upoređuju sve prednosti i svi nedostaci nekog projekta analizom
troškova (cost) i koristi (benefit) koje taj projekat svojom realizacijom prouzrokuje.5
Akcenat je na sistematičnom obuhvatanju i poređenju troškova i koristi koje neki projekat
ulaganja prouzrokuje u ukupnom društvenom okruženju.
Najčešća primjena cost - benefit analize je kod ulaganja u infrastrukturne projekte,
ali se sve više koristi i u slučajevima kada postoji mogućnost nastajanja znatnijih društvenih
koristi i šteta. Za razliku od klasične tržišne analize koja obuhvata prihode, troškove, stvarnu
isplativost projekta, cost – benefit analiza obuhvata i dio faktora koje je teško monetizirati i
pokriva znatno šire područje posmatranja, te analizira eventualne posljedice poduzimanja
projektnih aktivnosti uzimajući u obzir niz društvenih, socijalnih i ekonomskih parametara
kako bi odredila društvene koristi i štete realizacije projekta.
3 Spisak osoba s kojima su obavljeni razgovori može se naći u Dodatku 1.
4 Spisak prisutnih na ovim sastancima se može pronaći u Dodatku 2 i Dodatku 3.
5 Milan Čupić, „Cost-benefit analiza“, Business Start-up centre Kragujevac, 2009.g.
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
15 B A
C
Kako je ova cost–benefit analiza atipična, jer se radi o analizi uspostavljanja Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH, te svih koristi i troškova koje to sa sobom
nosi, u njoj ćemo posebnu pažnju pokloniti i dijelu faktora koje možemo svrstati u teško monetizirane kako bi ispunili osnovnu odrednicu cost – benefit analize koja podrazumijeva da je
potrebno uključiti što više finansijskih, ekonomskih i društvenih faktora kako bi se na adekvatan način moglo pristupiti procjeni isplativosti projekta. Stoga ćemo finansijsku i ekonomsku
analizu upotpuniti sa multi-kriterijskom analizom uz uvažavanje više kriterija i njihovih ocjena
1.1. Pregled analize
Cost – benefit naliza se sastoji od 8 dijelova. U prvom dijelu se daju uvodna razmatranja i predstavlja korištena metodologija. Drugi dio se fokusira na kontekstualnu analizu
dok je u trećem dijelu obrađena identifikacija projekta. Analiza izvodljivosti i opcija je predstavljena u četvrtom dijelu a peti i šesti dijelovi studije se bave fianansijskom i ekonomskom
analizom dok se u sedmom dijelu studija bavi procjenama rizika. Konačno, zadnji, dio nudi
preporuke i zaključke.
16 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
2.0 Kontekstualna analiza
uspostave Ministarstva
poljoprivrede, prehrane i
ruralnog razvoja
Bosne i Hercegovine
Kao osnov za izradu cost - benefit analize uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja na državnom nivou neophodno je bilo napraviti adekvatno
istraživanje društvenog, ekonomskog i institucionalnog okruženja kako bi, shodno prikupljenim saznanjima, predstavili postojeće stanje ovog sektora u BiH. Procjena budućih troškova
i koristi svakako zavisi od navedenih kretanja iz okruženja. U ovom dijelu dat je osvrt na trenutne izazove u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja u smislu institucionalnog i pravnog
okvira, saradnje nadležnih institucija te načina kako se to odražava na proces evropskih
integracija sa posebnim naglaskom na pitanje nespremnosti BiH za ulazak Republike Hrvatske u EU. Također, ovdje će se dati kratak osvrt na poljoprivrednu politiku EU, standarde i
neophodne strukture.
U uvodu smo istakli da ova cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH predstavlja logičan i prirodan slijed nastojanja Green
Council organizacije da ukaže na hitnu potrebu uspostave ovog ministarstva i da to argumentirano zagovara. Naime, prethodno istraživanje koje je proveo Green Council u periodu od januara do juna 2013. godine nedvojbeno ukazuje na potrebu postojanja ovog
ministarstva.6
6 Više o ovome pogledati na: “Uspostava Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH i drugih struktura kao put ka ekonmskom napretku BiHu
procesu evropskih integracija“, Green Coucnil, 2013, dostupno na http://green-council.org/publikacije
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
17 B A
C
2.1. Institucionalni
i pravni okvir u oblasti
poljoprivrede i ruralnog
razvoja u BiH
Institucionalni okvir u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja je uređen na način da je
većina nadležnosti u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja na entitetima i Brčko Distriktu.
Tako su na nivou entiteta za upravljanje sektorom poljoprivrede i ruralnog razvoja ključna
dva ministarstva i to: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske
(MPŠV RS), Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (FMPVŠ), a u BD
je Odjel za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. Sitaucija je dodatno usložena na nivou
FBiH gdje svih 10 kantona imaju uspostavljene uprave koje su nadležne za pitanja poljoprivrede, veterinarstva, šumarstva i vodoprivrede.
Na državnom nivou nadležnost u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja je povjerena Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO BiH) i ona je definisana
članom 9. Zakona o ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH. 7
MVTEO BiH je zaduženo za saradnju sa EU i drugim međunarodnim organizacijama relevantnim za sektor poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja, za međunarodnu poljoprivrednu trgovinu, stvaranje jedinstvenog ekonomskog tržišta, opću legislativu, mjere granične
kontrole i inspekcijskoga nadzora u oblasti veterinarstva, identifikaciju životinja kao i za harmonizaciju politika enititskih tijela i vlasti sa politikama na međunarodnom planu. U tom
smislu u okviru MVTEO BiH formiran je Sektor za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni
razvoj.
U okviru MVTEO-a BiH se nalaze i upravne organizacije i to Ured za veterinarstvo BiH
(UzV BiH) i Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja (UZZZB BiH) koje imaju svoje nadležnosti u
pogledu zdravlja i njege životinja, odnosno zdravlja bilja.
7 Zakon o ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH, Službeni glasnik BiH br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09)
18 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
Ove upravne organizacije odgovaraju direktno ministru, a Sektor poljoprivrede,
ishrane, šumarstva i ruralnog razvoja je nadležan za koordinaciju ovih upravnih jedinica.
Dodatno, u okviru MVTEO BiH se nalazi i upravna jedinica Ured za harmonizaciju i
koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju koji, između ostalog, ima nadležnost da razvija pravni okvir za uspostavu i razvoj institucionalnih struktura za podršku u provođenju mjera politike i privlačenja sredstava EU i sredstava iz drugih
međunarodnih fondova i da uspostavlja jedinstvene prakse i procedure odobravanja,
izvršenja i računovodstvenih transakcija u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja,
koje će biti primijenjene u entitetima i BD. Pored toga, nadležnost nad pitanjima sigurnosti
hrane na nivou BiH ima Agencija za sigurnost hrane BiH (AzSH BiH). AzSH BiH je samostalna upravna organizacija pod ingerencijom Vijeća ministara BiH (VM BiH), a sa MVTEO BiH
sarađuje u poslovima vezanim za oblast ishrane.
Kad se ima na umu ovako složeno administrativno uređenje i podjela nadležnosti iz
oblasti poljoprivrede po različitim nivoima, zatim upravne jedinice koje MTVEO BiH treba da
koordinira, usmjerava i nadzire sasvim razumljivo se postavlja pitanje koliko je taj sektor zaista u stanju da sa svojim kapacitetima (čiji ljudski resursi su u posljednje dvije godine smanjeni)8 koordinira entitetske politike, planove sa međunarodnim tijelima te dvije upravne organizacije sa kompleksnim aktivnostima i obavezama, posebno uzimajući u obzir kontekst
obaveza BiH u pristupanju EU.9 Naime, kad je u pitanju ostvarivanje koordinacije upravnih
oragnizacija od strane Sektora poljoprivrede, ishrane, šumarstva i ruralnog razvoja, (u kojem
trenutno postoji samo jedno radno mjesto za koordinaciju rada UZZB BiH, UZV BiH i ASH BiH)
neminovno se nameće zaključak da u ovom slučaju koordinacija ne može biti uspješna i
treba je unaprijediti. Dalje, postavlja se pitanje hijerarhijskog ustroja u okviru ministarstva i
upravih jedinica kojima Sektor treba da koordinira, tj. mogućnosti koordinacije upravnih
jedinica kojima rukovode direktori, od strane Sektora (državnog službenika) kojim rukovodi
pomoćnik ministra. Tu nastaju izazovi za vršenje kordinacije, ostvarivanje kvalitetne, brze i
učinkovite komunikacije, te se zbog toga jasno pokazalo da Sektor poljoprivrede, ishrane,
šumarstva i ruralnog razvoja sa postojećim kapacitetima nije u mogućnosti da ostvaruje
zakonom predviđene dužnosti.
8 Ovaj sektor trenutno zapošljava svega 25 osoba i mnoge strukovne oblasti iz sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja nisu pokrivene
9 Koordinacija je dodatno usložena i usporena osnivanjem Ministarstva za ekonomske odnose u RS koje predstavlja pandan Direkciji za evropske integracije
(DEI) na entitetskom nivou i preko koga sva komunikacija treba da ide kad je riječ o pitanjima koji se tiču EU integracija. Sasvim razumljivo, u tom ministarstvu
nisu zaposleni stručnjaci za svaku pojedinačnu tematsku oblast pa tako ni za poljoprivredu i ruralni razvoj i ne mogu odmah da reaguju i daju svoje mišljenje
o traženoj temi, već traže dodatne konsultacije sa nadležnim tijelima te to dodatno usporava i ovako već spor i slabo koordiniran način rada.
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
19 B A
C
Pokazalo se također da u sistemu sigurnosti hrane postoje problemi institucionalne saradnje, kako vertikalno tako i horizontalano. Delegacija EU u BiH (DEU u BiH) već duži niz godina zahtijeva uspostavljanje jasnog lanca komandovanja u sistemu kontrole hrane i stočne
hrane u zemlji po principu “od njive do stola” te definisanja jasne nadležnosti institucija
u mreži hrane, kao jednog od preduvjeta za izvoz proizvoda životinjskog porijekla ali ovo
pitanje još uvijek nije riješeno i ne zna se kada će biti. Primjer tzv. “higijenskog paketa” 10
za čije usvajanje je trebalo više od dvije godine jasno ilustrira postojanje nejasnoća u
oblasti službenih kontrola proizvoda biljnog i životinjskog porijekla, te pitanja raspodjele
nadležnosti i nedovoljne koordinacije i saradnje između državnih i entitetskih institucija.11
U intervjuima provedenih tokom istraživanja postalo je jasno da se u nacrtu izvještaja,
posljednje revizorske posjete iz EU (EU FVO Inspekcije) od 21. do 31. januara 2014. godine,
naglašava slabost sistema inspekcija koji na terenu nije efikasan jer ne postoji jasan lanac
kontrole i jasne nadležnosti. Neusvajanjem i neprovođenjem EU standarda, BiH privreda
se suočava sa direktnim ekonomskim posljedicama, što negativno utiče na zaposlenje i
prihode poljoprivrednika a time i ruralni razvoj u BiH. Poređenja radi, EU je odobrila izvoz
mesa, ribe i mlijeka iz Srbije dok se određene mesne prerađevine i mlijeko mogu izvoziti iz
Makedonije u EU. Dakle, u poređenju sa zemljama u okruženju, BiH nije poduzela adekvatne mjere na vrijeme da bi se prevazišle prepreke za izvoz mlijeka i drugih proizvoda
životinjskog porijekla u EU.
Kad je u pitanju pravni okvir, Zakon o poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH12 je okvirni zakon i uređuje osnovne ciljeve, principe i mehanizme za razvoj politika i strategija,
strukturu i nadležnosti na svim nivoima vlasti, njihove uloge i veze, mehanizme monitoringa i evaluacije, te upravni inspekcijski nadzor. Ovaj Zakon, također treba da olakša napredak u procesu evropskih integracija i usklađivanja sektora, te pripremne faze za predpristupnu pomoć. Ipak, zakon ne predviđa nikakve mehanizme kontrole niti posljedice za
nadležne organe koji ne ispunjavaju svoje obaveze.
10 «Higijenski paket» predstavlja set Uredbi EU kojima se daju osnovne smjernice u oblasti sigurnosti hrane, a proizvođačima okvir kako proizvoditi hranu
sigurnu po zdravlje potrošača, te nadležnim tijelima u oblasti sigurnosti hrane instrukcije kako kontrolisati taj cjelokupni proces
11 Koliko je čitava procedura komplicirana govori i sljedeći podatak: Propise koje su prethodno pripremili Agencija za sigurnost hrane BiH i Ured za veterinarstvo BiH iz oblasti službene kontrole hrane (higijenski paket) odnosno pravni okvir za uspostavu službenog lanca kontrole hrane je najprije morao odobriti
upravni odbor Agencije, koji se inače sastoji od tri predstavnika nadležnih institucija BiH, devet predstavnika nadležnih institucija entiteta i Brčko distrikta BiH,
kao i tri člana koje na osnovu posebnih propisa imenuje Vijeće ministara BiH. Danka Savic, Pripreme BiH za ulazak Hrvatske u EU, Europski istraživački centar,
Sarajevo.
12 Službeni glasnik BiH, br. 50/08
20 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
Nadalje, proces izrade Strategija za ruralni razvoj na državnom nivou je bio formalno
započeo ali vrlo brzo i stao. Izrada Strategije ruralnog razvoja, izgradnja IPARD struktura i
izrada IPARD programa na osnovu tog strateškog plana je bio cilj već nekoliko projekata
finansiranih iz EU IPA fondova.13 No, nedostatak političke volje za usvajanjem dokumenta i
izgradnju struktura na državnom nivou je doprinio da projekti ne ostvare svoje ciljeve i da
BiH ostane uskraćena za strateški dokument i neophodne strukture na osnovu kojeg se vrši
programiranje IPARD-a i tako ne iskoriste dostupna sredstva iz IPARD fondova. U RS strategija ruralnog razvoja postoji, dok je na nivou FBiH proces izrade operativnog plana ruralnog
razvoja 2014-2020 u toku. Uslov pristupa programiranju IPA 2 sredstava za 2014-2020 za BiH
između ostalog jeste dogovor o izradi sveobuhvatne višegodišnje državne strategije ruralnog razvoja i formiranje IPARD struktura te implementacija IPA mjera ruralnog razvoja u
skladu sa državnom strategijom, Programom ruralnog razvoja, u skladu sa IPA zahtjevima.
2.2. Opšte
karakteristike
stanja poljoprivrede
u BiH i procesa evropskih
integracija u ovoj oblasti
Stanje u poljoprivrednom sektoru u BiH karakteriše različito pravno regulisanje
određenih oblasti, zakonska preklapanja, ograničeni kapaciteti i kanali za komunikaciju, nepostojanja jasne vizije te izostanak potrebnih reformi. Na državnom nivou ne postoji
definisana poljoprivredna politika u pravom smislu te riječi, iako poglavlje II Zakona o poljoprivredi definiše okvirne ciljeve i mjere politike poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja,
te njihove nosioce. Trenutno se poljoprivredena politika vodi na entitetima i BD ali dometi i
učinci te politike su ograničeni.
13 Podrška implementaciji preporuka Funkcionalnog pregleda u sektoru poljoprivrede (SESMARD), 2006 – 2008 (finansiran iz CRDS sredstava u iznosu od 1
milion eura) , IPA 2007 Jačanje kapaciteta za programiranje ruralnog razvoja (3P-BHRD) 2009-2011u iznosu od 2,2 milion eura
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
21 B A
C
Domaći poljoprivrednici i domaća prozivodnja nisu dovoljno stimulisani niti zaštićeni
obzirom da BiH nema razvijene mjere za zaštitu domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza određenih proizvoda, a za šta se ima pravno uporište u CEFTA-i.14 Naime,
iako Sporazum CEFTA-e i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s EU predviđaju
određene mogućnosti za zaštitu domaće proizvodnje u slučajevima kada dolazi do
narušavanja domaćega tržišta do sada nisu poduzimane mjere naše zemlje u tom
pravcu. Rezultat takve pasivne politike jeste nemogućnost prodaje domaćih proizvoda na našem tržištu po cijenama koje odgovaraju specifičnosti domaće proizvodnje,
osobito nedovoljnu tehnološku razvijenost i nedostatne poticaje domaćoj proizvodnji. 15
Stepen liberalizacije uvoza je bez presedana u našem okruženju, što se vidi iz činjenice
da u okviru asocijacije CEFTA jedino BiH ima nultu carinsku stopu za sve proizvode dok
ostale zemlje imaju dogovorene koncesije za proizvode od posebnog interesa za te
zemlje. Pored toga, BiH je ušla u ove aranžmane potpuno nepripremljenih institucija kojima se mogu uspostaviti recipročne vancarinske mjere, te osigurati izvoz naših proizvoda na zahtjevna tržišta poput EU. MVTEO BiH i VM BiH nemaju razvijene mjere za zaštitu domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza određenih
proizvoda, a za šta se ima legalno uporište u CEFTA-i. Ovakva pozicija naše zemlje u
vanjsko-trgovinskoj razmjeni nije u interesu države BiH, a posebno njene poljoprivrede16
14 CEFTA je Sporazum o slobodnoj trgovini centralne Evrope koji su u decembru 1992. godine potpisale tadašnja Čehoslovačka, Mađarska i Poljska.
CEFTA-i su 1996. godine pristupile Slovenija, 1997. Rumunija, 1999. Bugarska, 2003. Hrvatska te 2006. Makedonija. Osnovni ciljevi CEFTA-e bili su: usklađivanje
razvoja ekonomskih odnosa, osiguranje istovjetnog trgovinskog tretmana te uklanjanje trgovinskih prepreka među zemljama potpisnicama. Također, CEFTA
je djelovala kao jedna od pripremnih aktivnosti zemalja potpisnica na putu ka punopravnom članstvu u EU. Tako su zemlje potpisnice kao uslove pristupanja
CEFTA-i postavili: potpisan ugovor o pridruživanju sa EU, članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i pristanak svih članica CEFTA-e. Stupanjem u
članstvo u Evropskoj uniji 2004. godine Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija povukle su se iz CEFTA-e. Članice su ostale Bugarska, Rumunija, Hrvatska
i Makedonija članstvo u Evropskoj uniji 2004. godine Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija povukle su se iz CEFTA-e. Članice su ostale Bugarska,
Rumunija, Hrvatska i Makedonija. Od 1 Maja 2007, clanice CEFTA-e su : Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska (clanstvo u CEFTA-i Hrvatskoj
prestaje 24 sata prije ulaska u EU) Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo(UNMIK). Više o ovome na: http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=4553
15 Više o ovome na: «Poljoprivreda i ruralni razvoj u BiH – Preporuke civilnog društva za brži put prema EU» dostupno na: http://gradjanizaeuropu.ba/sites/
default/files/poljoprivreda_i_ruralni_razvoj_finalne_preporuke_gradjana_za_europu.pdf
22 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
Donošenje važnih strateških odluka u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja je otežano
zbog nedostatka osnovnih informacija o sektoru, kvalitetnog prikupljanja i obrade podataka o poljoprivredi te izostanka pouzdane statistike kao i saradnje entitetskih statističkih
agencija. Naime, u BiH još uvijek nije usvojena informaciona strategija za poljoprivredu,
kao ni zakon o poljoprivrednom popisu. Ovako nejasno i neuređeno stanje u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja ne privlači strane investitore i nove poslovne ideje obzirom da
nemaju potrebne informacije i sigurnost u slučaju investiranja u sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja.17
Ove činjenice također, otežavaju i proces ulaska u Svjetsku trgovinsku organizaciju
(World Trade Organization-WTO) i kasnije pregovore sa EU u vezi sa poglavljem poljoprivrede.
Ono što dodatno otežava provedbu određenih reformskih procesa u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja jeste činjenica da procesi i projekti koji u svrhu uređenja sistema
u određenoj oblasti pa tako i u poljoprivredi i ruralnom razvoju zahtjevaju dijeljenje i prenos
podataka u jedan zajednički registar ne nailaze na odobravanje u RS-u. Naime, Vlada RS
je donijela Instrukciju institucijama Republike Srpske u pogledu pripreme i
realizacije IKT (informaciono-komunikacionih tehnologija) projekata koja između ostalog
kaže da : ”Realizacija projekata koji imaju za cilj pristup bazama ili prenos baza podataka pod ingerencijom organa i institucija RS na nivo VM BiH ili koje institucije izvan ustavno-pravnih okvira RS, a bez preciznog definisanja vlasništva, nadležnosti, prava i politika
pristupa, predstavlja u suštini pokušaj rušenja ustavno-pravnog poretka odnosno prenos
nadležnosti.”18
Kad su u pitanju izdvajanja za podsticaje poljoprivrednicima, Izvještaj o napretku za
BiH 2013 navodi da su entitetski budžeti za poljoprivredu i ruralni razvoj i dalje mali, podsticaji za poljoprivrednike uglavnom u vidu proizvoda i da nisu usklađeni sa
acquis-em.19
17 Ovdje treba napomenuti da je EU putem projakta IPA 2007 «Jačanje i harmonizacija BiH informacionog sistema u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja»
pružala tehničku podršku BiH sa ciljem unaprijedenja prikupljanja ažuriranih i pouzdanih podataka iz ruralne ekonomije i poljoprivrednog sektora zasnovanih
na metodologiji koja je standardizirana i usklađena sa EU, a koja će se razviti tokom provođenja pilot projekata za prikupljanje podataka o poljoprivrednoj
proizvodnji, ekonomskim performansama na farmama i dostupnost tačnih podataka i uzimanja uzoraka. U okviru ovog projekat izrađeni su različti strateški
dokumenti i analize koji nikad nisu usvojeni zbog nedostatka političke volje.
18 Instrukcija institucijama Republike Srpske u pogledu pripreme i realizacije IKT projekata, Agencija za informaciono društvo, Vlada RS, 2013, dostupno na:
http://www.aidrs.org/wp-content//files/Instrukcija_institucijama_Republike_Srpske_u_pogledu_pripreme_i_realizacije_IKT_projekata.pdf
19 Radni dokument osoblja Komisije, Izvještaj o napretku za BiH za 2013 godine, dostupno na: http://europa.ba/documents/delegacijaEU_2013101614134
537bos.pdf
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
23 B A
C
Analizirajući dodjelu podsticaja stiče se dojam da se podsticaji najčešće koriste za
održavanje socijalnog mira u zemlji i da nemaju neku stratešku viziju na osnovu koje se
odlučuje koje će se oblasti, na kojem geografskom području, na koji vremenski period i u
kom obimu podsticati. Vrlo često su odluke o dodjeljivanju podsticaja za određenu proizvodnju ostavljene na diskrecionu ocjenu malom broju ljudi.
Ovakvi višestruki sistemi podsticaja i različit ambijent kreiraju nepovoljan i vrlo često
nepravedan položaj poljoprivrednika u BIH. Ovo je posebno vidljivo i frustrirajuće u entiteskim pograničnim poljoprivrednim predjelima. Međutim, iako postoje višestruki sistemi
podsticaja na različitim administrativnim nivoima u BiH, Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za
BiH za prethodne godine navode da je budžetska podrška poljoprivrednim proizvođačima
jedini oblik iz seta mjera poljoprivredne politike koji funkcionira u punom smislu u BiH. Drugi
oblici kroz koje je moguće pružiti podršku poljoprivrednicima u BiH svedeni na minimum ili
uopće ne postoje. Ovo se posebno odnosi na tzv. nebudžetsku podršku koja se provodi
kombinacijom mjera zaštite i intervencija na tržištu. Na zaštitu domaće proizvodnje se ne
može računati u onom klasičnom obliku, dok je tržišna uređenost i mjere intervencija na
tržištu nešto što u BiH nije nikada ni zaživilo.
Ukupna izdvajanja za poljoprivredu u 2012. godini iznosila su 157,89 miliona KM, što
predstavlja povećanje od oko 11,14%, u odnosu na prošlogodišnji budžet od 142,05 miliona
KM. 20 Međutim, ovaj nivo izdvajanja još uvijek nije dostigao nivo iz 2010.godine kada je za
poljoprivredu ukupno izdvojeno 166 miliona KM.
20 Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za BiH za 2012.godinu, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Maj 2013, dostupan na http://www.mvteo.gov.
ba/izvjestaji_publikacije/izvjestaji/default.aspx?id=6129&langTag=bs-BA
24 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
Grafikon 1 - Pregled ukupnih izdvajanja u poljoprivredu u BiH
(u milionima KM)
Kako bi dobili realnu sliku nivoa podrške poljoprivrednicima u BiH, urađeno je poređenje
domaće budžetske podrške s istovjetnom podrškom u zemljama okruženja. Nivo podrške
poljoprivredi i ruralnom razvoju u BiH daleko je ispod nivoa u zemljama regiona, zemljama s
kojima BiH ima najveću trgovinsku razmjenu i koje su nam i konkurenti i partneri. Poređenje je
urađeno za petogodišnji period i na osnovu dostupnih podataka. Utvrđeno je da je najveći
nivo podrške u regiji u periodu 2008 – 2012. godina zabilježen u Hrvatskoj - prosječno 456,3
miliona EUR-a, slijedi Srbija s 212,3 miliona EUR-a, sljedeća je Makedonija s 93 miliona EUR-a,
dok se Bosna i Hercegovina nalazi na posljednjem mjestu s prosjekom od 80,6 miliona
EUR-a.
Grafikon 2 – Nivo izdvajanja za poljoprivredu u zemljama regije
(u milionima €)
21 Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za BiH za 2012.godinu, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Maj 2013, dostupan na http://www.mvteo.gov.
ba/izvjestaji_publikacije/izvjestaji/default.aspx?id=6129&langTag=bs-BA
22 IBIDEM
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
25 B A
C
Ako prikazana izdvajanja u poljoprivredu posmatramo u procentima u odnosu na
ukupne budžete zemalja u regiji, najviši procenat izdvajanja u odnosu na budžet zabilježen
je u Makedoniji - 3,44%, slijedi Hrvatska sa 2,91%, pa Srbija 2,61%.
Grafikon 3 – Učešće izdvajanja za poljoprivredu u
budžetima zemalja regije(u %)
Kada je riječ o trendu izdvajanja može se reći da najpozitivniji trend opet ima Makedonija, koja je u poređenju na 2008., u 2012. godini povećala izdvajanja za poljoprivredu
za 90 miliona EUR-a (s 45, u 2008 na 135 miliona EUR-a, u 2012. godini), ostale tri zemlje imaju
manje više stabilan nivo izdvajanja. Uzimajući u obzir nivoe budžetske podrške, kao i stepen
zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje, jasno je da se u poređenju na proizvođače iz
susjedstva BiH poljoprivredni proizvođači nalaze u neravnopravnijem položaju.23
Sve ovo gore navedeno onemogućava ozbiljno bavljenje sektorom poljoprivrede i
ruralnog razvoja i zbog toga, sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja veoma zaostaje u procesu pridruživanja EU kada govorimo o usklađivanju zakona sa pravnom stečevinom EU,
procedura i traženih struktura koje će provoditi razvojne politike u ovom sekoru u skladu sa
zahtjevima i standardima EU. Nedostatak institucijskih kapaciteta za razvoj, koordinaciju i
monitoring poljoprivrednih politika i legislative, velika je kočnica bržem razvoju i napretku
domaćeg poljoprivrednoga sektora i upravo se zaostajanje ovog sektora najviše odražava
na ekonomsku situaciju građana BiH.
23 Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za BiH za 2012.godinu, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Maj 2013, dostupan na http://www.mvteo.gov.
ba/izvjestaji_publikacije/izvjestaji/default.aspx?id=6129&langTag=bs-BA
26 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
2.3. Poljoprivredna
politika u EU, standardi i
programi podrške
Poljoprivreda je uvijek bila jedna od značajnijih politika EU i zbog toga je podignuta
na nivo Zajednice, odnosno postoji Zajednička poljoprivredna/agrarna politika EU (Common Agricultural Policy - CAP) kojom su postavljeni standardi za učešće u zajedničkom
poljoprivrednom tržištu svih zemalja članica. Od njenog usvajanja, jedinstveno tržište i
smanjenje tehničkih prepreka u trgovini su značajno utjecali na porast trgovine prehrambenim proizvodima u Europi .24
Politike koje se tiču koordinacije, usklađivanja i konkurentnosti su uvijek bile prioritizirane od strane donosioca politika u EU. To slikovito ilustrira i činjenica da zakonodavstvo
EU u oblasti poljoprivrede zauzima preko 50% ukupnog zakonodavstva. Također, jasan
pokazatelj važnosti ovog sektora na nivou EU jesu i izdvajanja EU za sektor poljoprivrede.
Naime, gotovo 35%25 svog budžeta EU izdvaja upravo za oblast poljoprivrede i ruralnog
razvoja dok, kako je prethodno naglašeno, BiH za ovaj sektor odvaja samo oko 2 %.
U cilju pristupanja EU, države moraju usvojiti i učinkovito provoditi pravnu stečevinu EU,
koja se odnosi na cijelo tijelo europskog prava .26 Poglavlje 11 pravne stečevine EU sadrži
Zajedničku poljoprivrednu politiku CAP, koja regulira europsko tržište za poljoprivredne
proizvode.27
24 Bruno Henry de Frahan i Mark Vancauteren, Harmonisation of food regulations and trade in the Single Market: evidence from disaggregated data, 33
EUROPEAN REVIEW OF AGRICULTURAL ECONOMICS, 337, 337-360 (2006). u Standardi Europske Unije za državnu regulaciju poljoprivrede, dostupno na http://
www.mreza-mira.net/wp-content/uploads/EU-standardi-za-regulaciju-poljoprivrede.pdf
25 U 70-im godinama ovaj iznos je bio još i veći gdje ukupni iznos finansiranja poljopivrednih politika iznosi oko 70% ukupnog budžeta EU. Ovo smanjene je
uzrokovano ekspanzijom drugih nadležnosti EU ali i reformama štednje koju su omogućile da EU od 2004 primi dodatnih 12 članica, više o ovome na http://
europa.eu/pol/agr/index_en.htm
26 Europsko vijeće, Santa Maria da Feira Europsko vijeće 19-20 juni 2000: Zaključci Predsjedništva, 16 (2000), u Standardi Europske Unije za državnu regulaciju
poljoprivrede, dostupno na http://www.mreza-mira.net/wp-content/uploads/EU-standardi-za-regulaciju-poljoprivrede.pdf
27 Emil Erjavec i Dragi Dimitrievski, EU Common Agricultural Policy and Accession Tasks for Western Balkan’s Countries, u WESTERN BALKAN AGRICULTURE AND
EUROPEAN INTEGRATION 1, 2 dostupno na http://www.agroedu.net/basic/publication/English.pdf#page=6.
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
27 B A
C
Skoro sve komponente CAP-a zahtijevaju jake državne poljoprivredne institucije i
jasne i razvijene mehanizme koordinacije. Upravo činjenica da se 50 % zakonodavstva EU
odnosi na sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja govori u prilog važnosti jasnih i razvijenih
mehanizama koordinacije za svaku zemlju kandidata ili članicu EU. Mehanizmi koordinacije ne smiju biti shvaćeni neozbiljno kao u BiH do sada. Koordinacija ne znači samo puku
ulogu pismonoše, koordinacija zahtjeva ozbiljnu organizaciju i strukture sa jasnim lancom
kontrole i garancija. EU zahtjeva od svih zemlja potencijalnih kandidatkinja usaglašenost
politika i izgradnju institucija u skladu sa CAP-om te iz tog razloga od samog početka procesa pridruživanja preporučuje BiH da kao kratkoročni cilj formira Ministartsvo poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja BiH koje bi osiguralo jasnu i razvijenu koordinaciju kompleksnih
politika poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Konkretno u slučaju BiH, kako bi se nastavilo sa pridruživanjem EU, BiH će morati primjeniti CAP a u primjeni CAP-a, EU je naročito istakla:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
razvoj jednolike administrativne strukture;
prikupljanje informacija;
administracija poticaja;
sigurnost hrane;
veterinarsku i fitosanitarnu politiku (zdravlje bilja); i
ruralni razvoj.
Uprkos umjerenom napretku, EU je ocijenila da je BiH napor na primjeni CAP-a
ograničen slabom koordinacijom i mehanizmima primjene.28
Kako bi olakšala proces uspostave i korištenje sredstava, EU pruža podršku zemljama
na putu evropskih integracija kroz IPARD program29 , primjenjivim za zemlje koje nisu članice
EU putem Okvirnog sporazuma, Sektorskog sporazuma i Višegodišnjeg finansijskog sporazuma kojima se Komisija pravno obavezuje da će datim zemljama isplaćivati sredstva. IPARD je pretpristupni program EU za razdoblje 2007. – 2013 te IPA 2 za period 2014 -2020.
Sastavni je dio IPA-e (Instrument pretpristupne pomoći, eng. Instrument for Preaccession
Assistance) odnosno njegova V. komponenta Ruralni razvoj. Glavni cilj IPARD programa je
unapređenje poljoprivrednog sektora uz pomoć konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda,
a ima tri prioriteta:
28 Standardi Europske Unije za državnu regulaciju poljoprivrede, dostupno na http://www.mreza-mira.net/wp-content/uploads/EU-standardi-za-regulacijupoljoprivrede.pdf
29 IPARD je zasnovan na Uredbi Savjeta 1085/2006 i Uredbi Komisije 718/2007
28 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
1.
Poboljšanje tržišne efikasnosti i provedbe EU standarda
2.
Pripremne aktivnosti za provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera i LEADER-a
(program koji omogućava da se u pojedinim regijama ili mikroregijama, bez obzira na postojeće administrativne granice, stvaraju i sufinanciraju projekti koji uključuju što više interesnih grupa onih koji žive na tom prostoru
3.
Razvoj ruralne ekonomije. 30
S ciljem osiguranja dosljednosti kod realizacije pred-pristupne pomoći za poljoprivredu i ruralni razvoj, te jednakog tretmana zemalja, Komisija je usvojila standardni tekst
Sektorskog sporazuma. Sporazum detaljno definiše sistem upravljanja i kontrole.31 Usvojeni
model Sektorskog sporazuma je ustupljen vlastima BiH tokom posjete predstavnika Opće
uprave (DG-ovi) za poljoprivrede Europske komisije još u aprilu 2009. godine. Kako bi mogla
započeti realizaciju IPARD-a, pod pretpostavkom da će isti principi pravnog okvira za realizaciju IPARD-a važiti i za novi finansijski okvir EU za period 2014 - 2020, BiH bi tako trebalo
da zaključi Sektorski sporazum sa Evropskom komisijom i ispuni njegove zahtjeve. Sektorski
sporazum definiše da se operativna struktura za IPARD mora sastojati od Upravljačkog tijela i IPARD agencije. Također, za pristup IPARD programu neophodno je usvajanje Strategije za ruralni razvoj koja predstvalja viziju razvoja cijele države sa jasnim prioritetima i ciljevima razvoja te mjerama koje je potrebno provoditi da bi se obezbijedio ravnomjeran,
pravičan i transparentan razvoj na cijeloj teritoriji države. Strategija treba biti odobrena
a IPARD struktura akreditovana od strane EU. Komisija povjerava upravljanje IPARD programom, sistem upravljanja i kontrole koji je namjenski određen za IPARD u zemlji korisnici,
pri tom zadržavajući sveukupnu konačnu odgovornost za opšte izvršenje budžeta. Nacionalni službenik za ovjeravanje (NAO) snosi sveukupnu odgovornost za finansijsko upravljanje
sredstvima EU u zemlji korisnici i odgovoran je za zakonitost i regularnost transakcija.
30 Više o ovome na http://www.apprrr.hr/ipard-31.aspx
31 Naknadni sporazumi su zaključeni sa Hrvatskom, Bivšom Jugoslovenskom Republikom Makedonijom i Turskom
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
29 B A
C
2.3.1. Upravljačko tijelo
Upravljačko tijelo je obično dio strukture državnog ministarstva nadležnog za poslove
poljoprivrede i ruralnog razvoja. Ovo tijelo ima slijedeće funkcije:
•
•
•
•
•
sačinjavanje IPARD programa
praćenje i ocjenu realizacije programa,
promovisanje,
izvještavanje
i koordinaciju.
Osnovne funkcije Upravljačkog tijela su izrada IPARD programa i praćenje programa
i ove funkcije se ne mogu delegirati.
Sveukupna odgovornost za funkciju promovisanja bi trebalo da bude na centralnom nivou, bez delegiranja, kako bi se osigurala dosljednost distribuiranih informacija u svim
administrativnim jedinicama i na svim nivoima. Međutim, mogli bi se delegirati određeni
elementi realizacije aktivnosti promovisanja.
Kad je u pitanju funkcija izvještavanja, tu se radi o osiguranju da se o realizaciji programa i napretku pojedinačnih projekata i mjera izvještava na način koji omogućava efektivnu i efikasnu realizaciju mjere, korištenjem adekvatnih sistema informisanja i komunikacije. U slučaju da se smatra da se delegiranjem pojedinih zadataka prikupljanja podataka i
sačinjavanja izvještaja može osigurati funkcionalniji sistem, onda se te funkcije i mogu delegirati. Međutim, sveukupna odgovornost za završni izvještaj zadržava se na centralnom
nivou.
U skladu sa Sektorskim sporazumom, neke funkcije ocjene se mogu delegirati.
Ipak, iskustva drugih zemalja pokazuju da ovo i nije najbolji pristup. U slučaju delegiranja
određenog dijela zadatka, Upravljačko tijelo i dalje zadržava potpunu odgovornost za efikasnost i ispravnost upravljanja i realizacije ovih zadataka. Znači, mogu se prenijeti određeni
zadaci ali ne i odgovornosti.
30 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
2.3.2. IPARD
Agencija
•
•
IPARD agencija32 je glavno tijelo koje je zaduženo za slijedeće funkcije:
funkcije realizacije i
funkcija plaćanja
Osim funkcija realizacije, ona je direktno odgovorna za izbor aktivnosti i dijeli sa
Upravljačkim tijelom funkciju promovisanja. U okviru funkcija plaćanja, ona je zadužena za
odobravanje i kontrolu obaveza, odobravanje i kontrolu isplata (ovu funkciju u određenoj
mjeri može obavljati i Nacionalni fond 33), izvršenje plaćanja, te računovodstvo za obaveze
i plaćanja (zajedno sa Nacionalnim fondom).
Funkcija izbora podrazumijeva provjeru aktivnosti u skladu sa kriterijima, mehanizmima i pravilima koji se primjenjuju na IPARD program, u skladu sa relevantnim EU i domaćim
pravilima. Funkcija mora ostati odgovornost IPARD agencije i ne može se delegirati.
Izvršavanje funkcije plaćanja podrazumijeva izdavanje instrukcije bankarima i operativne strukture da isplati odobreni iznos. Računovodstvo za obaveze i plaćanja zajednički
obavljaju IPARD agencija i Nacionalni fond. To podrazumijeva evidentiranje svih obaveza i
plaćanja u posebnu računovodstvenu evidenciju za rashode IPARD-a i pripremu periodičnih
pregleda potrošnje, uključuju i izjave o rashodima za Evropsku Komisiju.34 Obje ove funkcije
su centralne funcije IPARD agencije i ne mogu se delegirati.
Osim i uporedo sa navedenim funkcijama, IPARD agencija na centralnom nivou će
tako morati da: obavlja prateće radnje u cilju analize napretka projekata koji su u realizaciji, izvještava o napretku mjera koje se realizuju na bazi indikatora, osigura da se vrši
informisanje o nepravilnostima i da NAO, Nacionalni fond i Upravljačko tijelo dobijaju sve
informacije koje su im potrebne za obavljanje njihovih zadataka.
32 Funcije i nadležnosti IPARD agencije opisane su u članu 14. Sektorskog sporazuma, te u Dodatku I.
33 Finansiranje projekata iz IPARD sredstava se odvija uz sufinansiranje koje treba da obezbijedi država uplaćivanjem u Nacionalni fond. Taj omjer finansiranja iznosi 50%-50%.
34 član A.2.c Dodatka I Sektorskog sporazuma
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
31 B A
C
Važnost uspostave IPARD struktura je bitna ne samo radi povlačenja sredstava iz IPARD fondova već i zbog postajanja tih struktura kad su državi dostupni struktuirani fondovi
koji su puno veći a za koje je upravljačka struktura ista kao i IPARD struktura. Ono što treba
navesti jeste da su to sredstva koja idu direktno poljoprivrednicima I ruralnim zajednicama
koji bi putem tih sredstava značajno doprinijeli ekonomskom i socijalnom napretku, razvoju
ruralnih zajednica te općenito podizanju kvalitete života u ruralnim sredinama.
BiH još nije uspostavila tražene IPARD strukture i svakim dodatnim odlaganjem poljoprivrednici, građani i cijela država trpe enormne ekonomske gubitke. Ovdje treba napomenuti da određena institucionalna struktura već postoji kad je u pitanju Agencija za
plaćanje. Naime, po svojim već zakonom utvrđenim nadležnostima, Ured za harmonizaciju
i koordinaciju platnih sistema u BiH se može posmatrati kao embrion IPARD agencije za
plaćanje. Dodatno tome Europsko pratnerstvo isto tako je predvidilo da ovaj Ured preuzme
funkciju IPARD Agencije za plaćanje.35
2.4. Definisanje
ciljeva
projekta
Prethodno istraživanje Green Council organizacije36 je pokazalo da rješenje problema opće neusklađenosti i nepostojanja koordinacije u provedbi poljoprivredne politike
u BiH svakako treba tražiti u jačanju institucionalnog ustroja i nadležnosti državne razine.
Bitno je naglasiti da značajno mjesto u takvom institucionalnom ustroju bi i dalje imala entitetska i kantonalna nadležna tijela, ali ovaj put kao dio jasno definirane politike u kojoj su
mjere međusobno usklađene i koordinirane. Sektor za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo
i ruralni razvoj u okrviru MVTEO BIH ne može da odgovori zahtjevnim uslovima na uređenju
poljoprivredne politike i koordinacije.
35 Akcioni plan za realizaciju prioriteta iz dokumenta Evropsko partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom, kod EP3.KP.082 «Usvojiti Odluku o uspostavljanju Ureda
za harmonizaciju sistema plaćanja BiH (kao prijelazno tijelo do dogovora o uspostavljanju platne agencije (agencija))»
36 Više o ovome pogledati na: “Uspostava Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH i drugih struktura kao put ka ekonmskom napretku BiH
u procesu evropskih integracija“, Green Coucnil, 2013, dostupno na: http://green-council.org/publikacije
32 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
Uspostava Ministarstva
poljoprivrede, prehrane
i ruralnog razvoja na državnom
nivou bi garantovala najsigurnije
i trajne promjene i to je
primarni cilj ovog projekta
Naime, funkcionalan pravni i institucionalni okvir koji je usaglašen sa EU standardima i
najboljim praksama i koji podrazumijeva usku saradnju državnih i entiteskih i nižih institucija u
sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja bi osigurao jednakost poljoprivredne politike u cijeloj
državi i omogućio efikasnije upravljanje. Jedna dodirna tačka na državnoj razini između EU
i BiH bi pojednostavila komunikaciju i spriječila dupliranja. Ministarstvo poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH ne znači prenos nadležnosti, njegova uspostava samo pruža
odgovarajuću strukturu za malu zemlju sa malim ali rascjepkanim tržištem i privredom uz i
dalje jako prisustvo entiteskih ministarstava. Dodatno, sva finansijska i druga sredstva koja su
do sada utrošena i koji će se i dalje trošiti na uspostavu sistema koordinacije koji se pokazao
neučinkovitim se mogu bolje plasirati na uspostavu funkcionalnog ministarstva sa jasnim
nadležnostima.
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
33 B A
C
3.0 Identifikacija projekta
Kako bi u okviru cost - benefit analize uspostavili jasnu identifikaciju projekta neophodno je obezbijediti da se projekat posmatra nezavisno od drugih projekata, uzeti u obzir sve
indirektne uticaje koje projekat ima sa drugim projektima i uzeti u obzir važne društvene
efekte projekta.
Sljedeći koraci i aktivnosti definišu i identificiraju projekat uspostave Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja na državnom nivou, a rezultat su istraživanja37 koje
je u prvoj polovini 2013. godine sprovela organizacija Green Council:
•
•
•
•
•
Uspostaviti jedinstveno Ministarstvo poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH sa nadležnostima za kreiranje, razvoj i koordinaciju agrarnih/poljoprivrednih
politika i za postavljanje strateških ciljeva poljoprivrede i ruralnog razvoja BiH,
kreiranje mjera strukturnih poljoprivrednih politika, tržišno-cjenovnih, carinskih i
vanjskotrgovinskih mjera, zemljišnih, poreznih i mjera podrške za poljoprivredu u
skladu sa EU standardima, te druge dogovorene nadležnosti u vezi s poljoprivre
dom, veterinarstvom, zdravljem bilja, sigurnosti hrane, šumarstvom, vodoprivredom i ruralnim razvojem.
Hitno izraditi strategiju ruralnog razvoja za BiH kao prioritet i uslov budućeg korištenja programa IPA 2.
Hitno donošenje odluke o formiranju neophodnih IPARD struktura koje
podrazumjevaju formiranje upravljačkog tijela i IPARD agencije za plaćanje
(Prijedlog rješenja IPARD struktura pripremljen od strane IPA 2008 projekta SAPIC).
Podržati rad Ured za harmonizaciju i koordinaciju plaćanja u poljoprivredi, ishrani
i ruralnom razvoju stavljanjem istog u punu funkciju sa planiranim kapacitetima
te preuzimanje njegove uloge buduće IPARD agencije za plaćanje.
Implementirati preostale aktivnosti iz „Akcionog plana za prevazilaženje
posljedica pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji“ kako bi se ubrzao
izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla u RH.
37 Više o ovome pogledati na:“Uspostava Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH i drugih struktura kao put ka ekonmskom napretku BiH
u procesu evropskih integracija“, Green Coucnil, 2013, dostupno na: http://green-council.org/publikacije
34 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
4.0 Analiza
izvodljivosti i
opcija
Na osnovu istraživanja Green Council organizacije38 tri policy opcije identifikovane
su i razmatrane kao potencijalne opcije kojima bi se moglo urediti pitanje poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH. U istraživanju je napravljen osvrt na njihove prednosti ali i ograničenja
u provedbi.
Tri opcije, koje su razmatrane, su:
1.
Zadržavanje trenutačnog stanja – status quo,
2.
Uspostava Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj BiH
3.
Jačanje institucionalnih kapaciteta Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose tj. Sektora za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj
Policy opcija 1.
Zadržavanje trenutačnog stanja – status quo
Iz svega navedenog, jasan je zaključak da ova policy opcija ni u kom slučaju ne može
da odgovori zahtjevima funkcionalnog ustroja sektora poljoprivrede. Naime, ova opcija je
obilježena stalnim odugovlačenjem procesa evropskih integracija, neusvajanjem potrebnih reformi, slabom koordinacijom u institucionalnom sistemu i naposljetku ogromnim gubicima kako za poljoprivrednike tako i za cjelokupni ekonomski razvoj BiH. Na kraju, ovakvo
stanje je prisutno više od decenije i rezultati su poražavajući kako za sve poljoprivrednike
tako i općenito za BiH.
38 Više o ovome pogledati na:“Uspostava Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH i drugih struktura kao put ka ekonmskom napretku BiH
u procesu evropskih integracija“, Green Coucnil, 2013, dostupno na: http://green-council.org/publikacije
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
35 B A
C
Policy opcija 2.
Uspostava Ministarstva za poljoprivredu,
prehranu i ruralni razvoj BiH
Ova opcija bi garantovala najsigurnije i trajne promjene. Naime, funkcionalan pravni i institucionalni okvir koji je usaglašen sa EU standardima i najboljim praksama i koji podrazumijeva usku saradnju državnih i entiteskih i nižih institucija u sektoru poljoprivrede i ruralnog
razvoja bi osigurala jednakost poljoprivredne politike u cijeloj državi, i omogućila efikasnije
upravljanje. Jedna dodirna tačka na državnoj razini između EU i BiH bi pojednostavila komunikaciju i spriječila dupliranja.
Ministarstvo bi se moglo upostaviti ili izmjenama ustava ili pak postizanjem saglasnoti između entiteta.
Prvi pristup može stabilizovati poljoprivredne institucije i agencije učinkovitije od
običnog zakonodavstva. Na primjer, ovaj pristup može umanjiti učinke budućih političkih
sukoba oko sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja i provedbu CAP-a. Nadalje, takva
struktura može pomoći u unaprjeđenju prilikom odlučivanja i sprovođenja zakona.
Drugi pristup, odnosno postizanjem saglasnosti između entiteta, može osigurati manju
stabilnost nego ustavna reforma, jer entiteti mogu pokušati ponovo uspostaviti svoj autoritet ili opozvati svoju saglasnost za uspostavom Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i
ruralni razvoj BiH. Ograničenje ove policy opcije predstavlja činjenica da nema političke
volje iz RS za uspostavom ikakavih dodatnih tijela na nivou BiH.
36 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
Policy opcija 3:
Jačanje institucionalnih kapaciteta Ministarstva za
vanjsku trgovinu i ekonomske odnose tj. Sektora za
poljoprivredu,prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj Ova opcija dopušta entitetima da zadrže značajan autoritet nad poljoprivrednom
politikom i ona ne može proizvesti toliko ujednačenosti i učinkovitosti kao alternative. Ova
opcija ne može garantovati efikasnost u postizanju usklađenosti za CAP niti ikakave smislene i trajne promjene.
Odabir policy opcije
Nakon sagledavanja ponuđenih policy opcija, njihovih prednosti i ograničenja
nameće se zaključak da je za funkcionalno uređenje sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja, uspostave sistema koji će doprinijeti stvarnom razvoju ovog sektora i tako doprinijeti
konkrektnim koristima kako za poljoprivrednike tako i za cjelokupni ekonomski napredak,
jedina stvarna opcija upravo uspostava Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj BiH. Ova opcija je podržana kao jedina prava opcija i na završnoj konferenciji održanoj
26. juna. 2013. god u Sarajevu kada je predstavljeno prethodno istraživanje Green Council
„Uspostava Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH i drugih struktura kao
put ka ekonomskom napretku BiH u procesu evropskih integracija“.39
Pored toga, Europski parlament je takođjer prepoznao ovu potrebu te u Rezoluciju
o napretku BiH u procesu europskih integracija koju je usvojio 6. Februara 2014 godine,
preporučio i zatražio od domaćih donosica odluka hitno uspostavljanje Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj BiH.40
Kroz cost - benefit analizu će se identificirati i analizirati troškovi koje ova opcija prouzrokuje u uporedbi sa monetiziranim ali i nekvantificiranim društvenim koristima uspostavljanja državnog Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj.
39 Spisak učesnika konferencije se nalazi u Dodatku 4
40 Više o ovome pogledati na:
http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+20140206+ITEMS+DOC+XML+V0//
EN&language=EN#sdocta8
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
37 B A
C
5.0 Finansijska
analiza
Cilj finansijske analize je obračun finansijskih prinosa. Dva su značajna finansijska indikatora koje je moguće utvrditi imajući u vidu uloženi kapital odnosno javne finansijske
izvore:
1. Finansijska neto sadašnja vrijednost – (FNPR)
2. Finansijska interna stopa prinosa – (FRR)
Do ovih finansijskih indikatora dolazimo diskontovanjem novčanih tokova uzimajući
u obzir samo novčane prilive i odlive a ne amortizaciju, rezerve i slično, novčane tokove
nastale ukoliko se projekat zaista i pokrene a ne one koji trenutno već postoje, a koje je
potrebno diskontovati radi njihovog poređenja u različitim godinama.
Prilikom izrade cost - benefit analize projekta uspostavljanja Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj BiH izazovno je odrediti i opredijeliti se za neki vremenski period . Ipak, opredijelili smo se za period od 6 godina i to od 2015. do 2020. godine
bazirajući našu odluku na periodu dostupnosti IPA II fondova (2014-2020) obzirom da ćemo
u ekonomskoj analizi kao bitnu korist prikazati mogućnost povlačenja IPA II grantova ako
se na nivou države uspostavi tražena IPARD struktura (što će biti omogućeno uspostavom
adekvatnog institucionalnog i pravnog okvira na nivou BiH).
Kako se radi o specifičnom projektu koji ne generiše klasične prihode, te samim tim
ne postoje niti prilivi, već se radi isključivo o ulaganjima i troškovima uspostavljanja Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj BiH, to ćemo u ovom dijelu analize obratiti
pažnju isključivo na novčane odlive.
38 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
5.1. Ukupna
ulaganja
Ova ulaganja se odnose na ulaganja u fiksnu imovinu i start-up troškove projekta.
Start-up troškovi nastaju u prvim posmatranim godinama analize, odnosno po otpočinjanju
projekta sa osnovnim ciljem stvaranja adekvatnih uslova provođenja samog projekta. U
ovom projektu kalkulisani start-up troškovi su troškovi vezani za prijem uposlenika, njihova
obuka, te konsultantske, notarske, administrativne i druge usluge. Kako se radi isključivo o
ulaganjima i novčanim odlivima, te sve stavke imaju negativan predznak.
Ulaganja u fiksnu imovinu kalkulisana su na osnovu iskustvenih pokazatelja uspostavljanja drugih institucija na nivou BiH. Ulaganja u nekretnine nisu kalkulisana vodeći se informacijama iz već uspostavljene prakse da se smještaj institucija obezbjeđuje zakupom
određenih prostora što se finansira iz operativnih troškova (zakup poslovnih prostora) koji su
kalkulisani u dijelu analize koja tretira prihode i rashode.
Ulaganja u opremu su kalkulisana na osnovu empirijskih pokazatelja i procjena u
prosječnoj visini po zaposlenom od 10.000 KM. Ulaganja su oprezno raspoređena u dvije
startne godine projekta.
Start-up troškovi su također kalkulisani na osnovu empirijskih podataka (uspostavljanje Ministarstva odbrane BiH, uspostavljanje Agencije za sigurnost hrane) i procjene u
visini od 500 KM po zaposlenom za troškove prijema ljudstva, 1.000 KM po zaposlenom za
troškove obuke i paušalni procjenjeni iznosi za ostale start-up troškove.
Svi start-up troškovi raspoređeni su u prve tri godine realizacije projekta uz procjenjenu dinamiku prijema zaposlenih u prve tri godine projekta (Ministarstvo 150 novih uposlenika: 75+50+25, Agencija za plaćanje 100 novih uposlenika: 25+25+50). Do procjene potrebnog broja uposlenika u Ministartsvu i Agenciji se došlo kroz razgovore sa predstavnicima
institucija, ekspertima u ovom sektoru i kroz uporednu praksu zemalja u regionu čiji parametri odgovaraju parametrima BiH.
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
39 B A
C
Start-up troškovi nisu kalkulisani za već uposlena lica u institucijama i agencijama na
državnom nivou nadležnim za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj (Sektori u MVTEO BiH
- Sektor za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj i Sektor za prirodne resurse, energetiku i zaštitu okoline, Ured za veterinarstvo BiH, Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja, Ured
za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvojui
i Agencija za sigurnost hrane BiH – ukupno 145 uposlenih41 ). Ni u analizi prihoda i rashoda
biti analiza
kalkulisani
već postojeći
troškovi ovih
administrativnih
jedinica
Cost-neće
benefit
uspostave
Ministarstva
poljoprivrede,
prehrane
i na nivou BiH. Bitno
je naglasiti još jednom da se kalkulišu
samo
troškovi
novouposlenih
lica.
ruralnog
razvoja
Bosne
i Hercegovine
Tabela11 --Pregled
Pregled ukupnih
ukupnih ulaganja
projekat (KM)
Tabela
ulaganja uu projekat
(KM)
STAVKE ULAGANJA
1.
2.
A
1.
2.
3.
4.
B
Nekretnine
Oprema
UKUPNO FIKSNA
IMOVINA (1+2)
Troškovi prijema
uposlenih
Obuka uposlenih
Konsultantske,
sudske, notarske,
administrativne i
druge usluge
Ostali start-up
troškovi
UKUPNO START-UP
TROŠKOVI
(1+2+3+4)
UKUPNO
ULAGANJA (A+B)
Izvor: Autori.
2015
2016
GODINE
2017
-1.500.000
-1.000.000
-1.500.000
-1.000.000
0
-50.000
-100.000
-37.500
-75.000
-37.500
-75.000
-100.000
-50.000
-30.000
-300.000
-162.500
-1.800.000
-1.162.500
2018
2019
2020
0
0
0
-142.500
0
0
0
-142.500
0
0
0
-50.000
5.2. Poslovni troškovi i prihodi
41 Izvor MVTEO BiH – 2011.godine
Poslovni troškovi projekta iskazani u cost - benefit analizi obuhvataju sve poslovne
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
troškove
koji
imaju
karakter
troškovi
obuhvataju troškove
p r e h r a novčanog
n e i r u r a l n o odliva.
g r a z v o j Dakle,
a B o s n eovi
i He
r c e g o v i n ne
e
40
CBA
5.2. Poslovni
troškovi i
prihodi
Poslovni troškovi projekta iskazani u cost - benefit analizi obuhvataju sve poslovne
troškove koji imaju karakter novčanog odliva. Dakle, ovi troškovi ne obuhvataju troškove
koji ne izazivaju novčane odlive, kao što su troškovi amortizacije koji su, u stvari, obračunski
troškovi i najčešće ne izazivaju novčane izdatke. Troškovi kamata i poreza, iako izazivaju
novčane izdatke, ne uključuju se u poslovne troškove (troškovi kamate se u finansijskoj analizi uključuju kao sastavni dio diskontne stope, dok se troškovi poreza uključuju samo u analizu finansijske održivosti projekta).
U poslovne prihode ne uključuju se prilivi po osnovu dotacije države kao ni porez na
dodatu vrijednost.
Kako bi se na adekvatan i funkcionalan način uspostavilo ministarstvo potrebno je
obezbijediti sredstva za njegovo funkcioniranje i finansiranje poslovnih troškova plata i naknada uposlenih, izdataka za materijal i usluge te kapitalni izdaci.
Troškovi plata i naknada uposlenih kalkulisani su na osnovu prosječne bruto plaće i naknada
po zaposlenom u ministarstvima na državnom nivou za 2015. godinu. Prosječni materijalni
troškovi po zaposlenom kao i prosječni kapitalni izdaci po zaposlenom uzeti su na osnovu
podataka o izdacima Agencije za sigurnost hrane za 2015. godinu. Svi podaci preuzeti su
iz Dokumenta okvirnog budžeta institucija VM BiH za period 2014.- 2016. godine.
Budžetske dotacije države za funkcionisanje novouspostavljenog ministarstva nisu kalkulisane
kao novčani prilivi.
Na osnovu serije intervjua sa predstavnicima institucija na različitim nivoima vlasti,
domaćim i međunarodnim ekspertima i organizacijama civilnog društava u vezi sa projekcijama funkcija budućeg ministarstva i broja novih uposlenika potrebnih za obavljanje
tih funkcija, kao i na osnovu sprovedene komparativne analize broja uposlenih u nadležnim
ministarstvima u Republici Hrvatskoj i Makedoniji i analize potencijalnog dislociranja uposlenika postojećih institucija na nivou BiH nadležnih za poljoprivredu, prehranu i ruralni
razvoj, došli smo do broja novih uposlenika koji bi dopunili postojeće strukture i obezbijedili
efikasnost i učinkovitost svih funkcija novouspostavljenog ministarstva na državnom nivou.
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
41 B A
C
Prema našim analizama i projekcijama potrebno je dodatno uposliti još 150 lica koji bi
sa već postojećim uposlenicima u pomenutim institucijama na državnom nivou obezbijedli
nesmetano, efikasno i učinkovito djelovanje svih planiranih funkcija novouspostavljenog
Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj, uključujući i funkciju Upravljačkog
tijela u okviru zahtjevane IPARD strukture (sa svim obavezama i nadležnostima objašnjenim
u dijelu teksta koji se odnosi na kontekstualnu analizu projekta).
U cilju uspostavljanja funkcionalne IPARD strukture, ovim projektom planirana je uspostava IPARD agencije za plaćanje sa 100 novouposlenih lica, odnosno funkcionalno
popuniti postojeći Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi,
ishrani i ruralnom razvoju.
Dinamika popune sistematizacije novouspostavljenog ministarstva i agencije je
sljedeća:
Ministarstvo – 75 lica prve godine, 50 lica druge godine i 25 lica treće godine po osnivanju.
Agencija – 25 lica prve godine, 25 lica druge godine i 50 lica treće godine nakon osnivanja
ministarstva.
Sve kalkulacije troškova odnose se samo na novouposlena lica, dok troškovi postojećih
struktura nisu uključeni u cost - benefit analizu.
42 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
Cost- benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede, prehrane i
ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
Tabela
- Pregledposlovnih
poslovnih troškova
troškova ii prihoda
Tabela
2 2- Pregled
prihoda(KM)
(KM)
STAVKE
POSLOVNIH
PRIHODA I
TROŠKOVA
GODINE
2015
2016
2017
2018
2019
2020
1.
A
UKUPNO
POSLOVNI
PRIHODI
(1+2+3)
0
0
0
0
0
0
1.
Troškovi plata
i naknada
uposlenih
-3.240.000
-5.670.000
-8.100.000
-8.100.000
-8.100.000
-8.100.000
2.
Izdaci za
materijal i
usluge
(energenti,
materijalni
troškovi,
proizvodne
usluge, ...)
-1.560.000
-2.730.000
-3.900.000
-3.900.000
-3.900.000
-3.900.000
3.
Kapitalni
izdaci
-437.500
-625.000
-625.000
-625.000
-625.000
B
UKUPNO
POSLOVNI
RASHODI
(1+2+3)
-4.800.000
-8.837.500
-12.625.000
-12.625.000
-12.625.000
-12.625.000
NETO
POSLOVNI
PRIHOD (A+B)
-4.800.000
-8.837.500
-12.625.000
-12.625.000
-12.625.000
-12.625.000
Izvor: Autori
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
CBA
Kao što je ranije navedeno,
p r e h r a n e i ovaj
r u r a l projekat
n o g r a z v one
j a Bproizvodi
o s n e i H e rfinansijske
c e g o v i n e prihode i novčane
43
Kao što je ranije navedeno, ovaj projekat ne proizvodi finansijske prihode i novčane
prilive, obzirom da se radi o projektu uspostave ministarstva koje se u potpunosti finansira iz
državnog budžeta. Stvarne koristi za ukupnu ekonomiju i društvo od uspostave ovog ministarstva nisu iskazane u finansijskoj analizi već u dijelu cost - benefit analize koji se odnosi na
ekonomsku analizu projekta.
Troškovi plata, operativni materijalni troškovi i kapitalni izdaci postepeno rastu proporcionalno popuni sistematizacije, tako da ukupni poslovni troškovi nakon pune popune ministarstva i agencije dostižu nivo od 12.625.000 KM na godišnjem nivou.
»Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog
razvoja Bosne i Hercegovine»
5.3. Novčani tokovi i neto
sadašnja
novca
5.3. Novčanivrijednost
tokovi i neto sadašnja
vrijednost novca
U
finansijske
analize,
podatke
iz prethodne
dvije tabeledvije
ćemotabele
predstaviti
u
U nastavku
nastavku
finansijske
analize,
podatke
iz prethodne
ćemo
predstaviti
okviru
tabele
koja
obezbjeđuje
jedinstven
pregled
novčanih
priliva
i
odliva
u
vezi
sa
u okviru tabele koja obezbjeđuje jedinstven pregled novčanih priliva i odliva u vezi sa ulaulaganjem u ovaj projekat (novčani tokovi projekta).
ganjem
u ovaj projekat (novčani tokovi projekta).
Tabela 3 - Pregled novčanih priliva i odliva (KM)
Tabela 3 - Pregled novčanih priliva i odliva (KM)
GODINE
NOVČANI TOKOVI
2015
2016
2017
2018
2019
UKUPNO
2020
1.
Ukupno poslovni prihodi
0
0
0
0
0
0
0
A
2.1.
2.2.
2.
3.
UKUPNO NOVČANI
PRILIVI (1)
Plate i naknade
Ostali troškovi
Ukupno poslovni troškovi
Ukupno ulaganja
0
-3.240.000
-1.560.000
-4.800.000
-1.800.000
0
-5.670.000
-3.167.500
-8.837.500
-1.162.500
0
-8.100.000
-4.525.000
-12.625.000
-142.500
0
-8.100.000
-4.525.000
-12.625.000
0
0
-8.100.000
-4.525.000
-12.625.000
0
0
-8.100.000
-4.525.000
-12.625.000
0
0
-41.310.000
-22.827.500
-64.137.500
-3.105.000
B
UKUPNO NOVČANI
ODLIVI(2+3)
-6.600.000
-10.000.000
-12.767.500
-12.625.000
-12.625.000
-12.625.000
-67.242.500
-6.600.000
-10.000.000
-12.767.500
-12.625.000
-12.625.000
-12.625.000
-67.242.500
1,0000
1,05000
1,10250
1,15763
1,21551
1,27628
-6.600.000
-9.523.810
-11.580.499
-10.905.903
-10.386.587
-9.892.030
NETO NOVČANI TOK
(A+B)
DISKONTNI FAKTOR
SADAŠNJA VRIJEDNOST
NOVČANOG TOKA
DISKONTNA STOPA
FNPV(C)
44 B A
C
5%
-58.888.828
Izvor: Autori
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
U tabeli su iskazani pukupni
u z vezi
projekta
r e h r a nnovčani
e i r u r a lodlivi
nog ra
v o j a sa
B orealizacijom
sne i Herceg
o v i n e uspostave
državnog Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj, uključivo i početna
-58.888.828
U tabeli su iskazani ukupni novčani odlivi u vezi sa realizacijom projekta uspostave
državnog Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj, uključivo i početna ulaganja i svi poslovni troškovi projekta. Poslovni prihodi i novčani prilivi u finansijskoj analizi nisu
kalkulisani i iskazani.
Kao što se iz tabele može vidjeti, novčani odlivi u ovaj projekat u periodu 2015-2020.
godini ukupno bi iznosili 67.242.500 KM.
Koristeći finansijske parametre neto novčanog toka u gornjoj tabeli je utvrđena i neto
sadašnja vrijednost novca (FNPV). Ista je utvrđena korištenjem preporučene diskontne
stope odanaliza
5% (preporučena
od strane
Evropske komisije
za period
Cost- benefit
uspostavestopa
Ministarstva
poljoprivrede,
prehrane
i 2007.-2013. godina za potrebe finansijske analize ulaganja). Neto sadašnja vrijednost predstavlja vrijednost
ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
uloženog novca u budućem periodu svedena na današnji dan.
godina za potrebe finansijske analize ulaganja). Neto sadašnja vrijednost predstavlja
vrijednost uloženog novca u budućem periodu svedena na današnji dan.
Tabela 4 – Diskont neto novčanog toka (KM)
Tabela 4 – Diskont neto novčanog toka (KM)
GODINA
2015
2016
2017
2018
2019
2020
UKUPNO
Izvor: Autori
NETO NOVČANI TOK
-6600000
-10000000
-12767500
-12625000
-12625000
-12625000
-67.242.500,00 KM
SADAŠNJA VRIJEDNOST
NOVČANOG TOKA
-58.888.894,67 KM
Diskontovanje omogućava izražavanje novčanih tokova koji su nastali u različitim
vremenskim periodima u današnjem trenutku.
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
CBA
45 iznose
Dakle, nakon svođenja na sadašnju vrijednost ukupni novčani odlivi ovog projekta
Diskontovanje omogućava izražavanje novčanih tokova koji su nastali u različitim
vremenskim periodima u današnjem trenutku.
Dakle, nakon svođenja na sadašnju vrijednost ukupni novčani odlivi ovog projekta
iznose 58.888.894 KM.
Finansijsku internu stopu prinosa (FRR), koja se definiše kao diskontna stopa koja finansijske neto sadašnje vrijednosti ulaganja (FNPV) svodi na nulu42 , za projekat uspostavljanja Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj BiH nismo računali, obzirom na
očiglednost negativnih vrijednosti neto novčanog toka u cijelom periodu projekta, što je i
logično obzirom da analiziramo projekat koji nema klasičnih prihoda, odnosno novčanih
priliva. Troškovi funkcionisanja ministarstva finansiraju se iz budžeta, odnosno dijelom iz sredstava IPA grantova što u stvari predstavlja rasterećenje javnih izvora finansiranja. Pokazatelji
finansijskog prinosa (finansijske isplativosti ulaganja) i finansijske održivosti treba da pokažu
da li je iz neto prihoda moguće pokriti ukupna ulaganja. Očigledno je da kod ovakvih tipova projekata nije moguće iz finansijskih neto prihoda pokriti ukupna ulaganja.
Tek u ekonomskoj analizi možemo pokazati da ukupne ekonomske i društvene koristi koje proizvodi ovaj projekat nadmašuju finansijske troškove koji su neminovni u funkcionisanju javne administracije.
42 Milan Čupić, „Cost-benefit analiza“, Business Start-up centre Kragujevac, 2009.g.
46 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
6.0.Ekonomska analiza
Cilj izrade finansijske analize je da se utvrdi finansijski prinos koji projekat proizvodi.
U ekonomskoj analizi utvrđujemo koje koristi i štete od projekta će imati ukupno društvo.
Za razliku od finansijske analize koja se u kalkulacijama oslanja na tržišne cijene, za
ekonomsku analizu se koriste obračunske (računovodstvene ili cijene u sjenci). Obračunske
cijene uvažavaju društvenu diskontnu stopu (SDR – social discount rate) koja predstavlja prinos koji je sa aspekta čitavog društva minimalno prihvatljiv. SDR se može razlikovati od finansijske diskontne stope zbog tržišnih nesavršenosti, međutim, za potrebe izrade cost – benefit
analize ovog projekta držat ćemo se tradicionalnog pristupa koji preporučuje da društvena
diskontna stopa bude jednaka finansijskoj diskontnoj stopi. U našoj analizi koristićemo SDR
od 5%.
Tri koraka ćemo sprovesti u procesu izrade ekonomske analize u okviru cost – benefit
analize:
1.
Konverzija tržišnih u obračunske cijene
2.
Uključivanje i monetizacija netržišnih (nefinansijskih) benefita projekta
3.
Diskontovanje procjenjenih troškova i koristi i izračunavanje pokazatelja
ekonomskog prinosa projekta
6.1. Konverzija tržišnih
u obračunske
cijene
Kod izrade ekonomske analize tržišne cijene se konvertuju u obračunske cijene. Finansijski troškovi i koristi uključeni u cost – benefit analizu trebaju da budu izraženi u cijenama koje su društveno prihvatljive, odnosno cijenama koje uvažavaju društvenu diskontnu
stopu (SDR).
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
47 B A
C
U nekim projektima, a projekat uspostave državnog ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja spada u takve tipove projekata, određene društvene koristi predstavljaju najveću komponentu ekonomskih koristi, dok finansijske koristi mogu predstavljati
jako mali dio ukupne koristi. U takvim slučajevima nije praktično provoditi proces konverzije
finansijskih u ekonomske koristi tako da ćemo u izradi cost – benefit analize za ovaj projekat
izostaviti ovaj korak.
6.2. Uključivanje i
monetizacija
netržišnih (nefinansijskih)
benefita projekta
Naredni korak ekonomske analize je uključivanje u analizu koristi projekta relevantnih
za društvo a koje je potrebno kvantificirati i finansijski iskazati, odnosno podvrgnuti procesu
monetizacije.
Na osnovu serije intervjua sa predstavnicima institucija na različitim nivoima vlasti,
domaćim i međunarodnim ekspertima i organizacijama civilnog društava, u vezi sa projekcijama budućih koristi (benefita) uspostave Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj BiH, te na osnovu vlastitih istraživanja, identifikovali smo čitav niz koristi ovog
projekta sa aspekta ekonomske ali i ukupne društvene koristi.
U nastavku dajemo samo neke od posljedica realizacije ovog projekta koje će u
konačnici obezbijediti značajne i ekonomske i društvene koristi:
1.
Konačno uspostavljanje zahtjevane funkcionalne IPARD strukture koja će
obezbijediti efikasan sistem identifikacije, formulacije i aplikacije IPARD
programa, praćenje i ocjenu realizacije programa, promovisanje,
izvještavanje, koordinaciju, funkcije realizacije i plaćanja.
2.
Donošenje i sprovođenje adekvatnih mjera i aktivnosti u cilju izvoza naših
proizvoda na zahtjevno tržište Evropske Unije – povećanje (ponovno uspostavljanje) izvoza određenih proizvoda na tržište Hrvatske i EU;
48 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
3.
Donošenje i sprovođenje adekvatnih mjera i aktivnosti za regulisanje uvoza u BiH. Stepen liberalizacije uvoza je bez presedana u našem okruženju, što se vidi iz
činjenice da u okviru asocijacije CEFTA jedino BiH ima nultu carinsku stopu za sve proizvode dok ostale zemlje imaju dogovorene koncesije za proizvode od
posebnog interesa za te zemlje.
4.
Razvijanje mjera za stimulisanje domaće proizvodnje
5.
Konačno definisanje poljoprivredne politike te pristup sektoru poljoprivrede i
ruralnog razvoja kao strateškom sektoru cjelokupne privrede;
6.
Ujednačavanje sistema poticaja za poljoprivredu i njihovo usklađivanje sa poljo
privrednom politikom EU;
7.
Uspostavljanje funkcionalne statističke podrške koja će omogučiti donošenje pravo
vremenih i efikasnih odluka.
8.
Direktan uticaj na jačanje nacionalne sigurnosti jačanjem sektora poljoprivrede.
U cilju izrade cost - benefit analize uspostave državnog Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja zaključili smo da je, u cilju potvrđivanja opravdanosti realizacije
ovog projekta, sasvim dovoljno kvantificirati i monetizirati samo prva dva od naprijed nabrojanih osam benefita. U odnosu na ostale nabrojane benefite, ova dva benefita je relativno lako monetizirati obzirom na dostupnost podataka iz potvrđenih izvora.
Monetizirati ćemo, dakle, koristi koje će nastati kao posljedica uspostavljanja IPARD
strukture i koristi koje bi nastale kao posljedica obezbjeđenja uvjeta za nesmetan izvoz proizvoda animalnog porijekla u Republiku Hrvatsku, koji je obustavljen ulaskom Hrvatske u EU
zbog nepripremljenosti domaćih nesihroniziranih i nekoordiniranih institucija svih nivoa u julu
prošle godine.
Ostale koristi ćemo valorizirati kroz multikriterijsku analizu kako bi potvrdili opravdanost
uspostave državnog ministarstva.
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
49 B A
C
6.2.1. Benefit I:
IPARD strukture i fondovi –
monetizacija benefita
U kontekstualnoj analizi ovog dokumenta date su osnovne informacije u vezi sa IPARD fondovima i uspostavljanju zahtjevane IPARD strukture. U ovom dijelu analize prikazat
ćemo, u komparaciji sa Hrvatskom, koliko je BiH izgubila bespovratnih EU sredstava zbog
izostanka političke volje, kao i sihronizirane i koordinirane akcije za uspostavljanje zahtjevane IPARD strukture.
Kako je to navedeno u istraživanju Green Council realizovanom u prvoj polovini prošle
godine43 , Hrvatska je ostvarila stabilan napredak u procesu stabilizacije i pridruživanja
uspješnim uklanjanjem svih tehničkih i političkih faza, uključujući završetak pregovora svih
33 poglavlja koja su u zahtjevu za pridruživanje i od 1.jula 2013. godine punopravni je član
EU.
U prvih 12 godina od uspostavljanja procesa stabilizacije i pridruživanja, BiH je ostvarila napredak koji je ekvivalent napretku RH za prvih 12 mjeseci. Implikacije lošeg
nivoa napretka prema navedenim ciljevima pridruživanja nisu samo jednostavno politički ili
tehnički; postoje također, i to je najvjerovatnije najvažniji efekat, finansijske implikacije za
svaku ruralnu zajednicu, svakog poljoprivrednika, i svakog poreskog obveznika u BiH. Priča
o BiH lošim rezultatima u usporedbi sa Hrvatskom još uvijek traje; dok je Hrvatska s druge
strane poduzela i niz teških odluka da bi svojim građanima donijela dobrobiti članstva u EU,
BiH je napravila malo ili nimalo napretka.
Grafikon u prilogu pokazuje sredstva koja su angažovana i isplaćena poljoprivrednicima i drugim ruralnim preduzećima u Hrvatskoj od 2007, stupanjem IPARD programa na
snagu.
43 Više o ovome pogledati na: “Uspostava Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH i drugih struktura kao put ka ekonmskom napretku BiH
u procesu evropskih integracija“, Green Coucnil, 2013, dostupno na: http://green-council.org/publikacije
50 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
Grafikon 4: Kumulativno trošenje sredstava iz SAPARD & IPARD fondova 2007 - 2013
Izvor: Green Coucil, 2013
Ukupna investicija tokom trajanja IPARD programa (2007-13) planirana je da prelazi
cifru od 300miliona €; koja će biti direktno isplaćena poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama u Hrvatskoj. Pored toga izdvojeno je €25 miliona kroz SAPARD program u period od
2005-2006; znači da će €325miliona biti dostupne direktno hrvatskim poljoprivrednicima i
ruralnim zajednicama u periodu od 2005 -2013 dok u isto vrijeme EU sredstva rezervisana ali
nisu bila na raspolaganju BiH kolegama. Prema Eurostat podacima postoji 132,000 poljoprivrednih gazdinstava (preko €1200 godišnje proizvodnje); što znači da su EU sredstva koja
su do danas na raspolaganju u prosjeku iznose €2,462 po gazdinstvu.
Postoji jednostavan odnos između hronologije odnosa Hrvatske sa EU i sredstava
koja su postala dostupna u Hrvatskoj. BiH neuspjeh da provede potrebne reforme i uspostavi tražene strukture na državnom nivou onemogućio je pristup sredstvima iz IPARD
fondova. Nasuprot tome, Hrvatska je ostvarila dovoljan napredak od 2001. godine da bi
mogla konkurisati za korištenje IPARD fondova u 2008. godini i time obezbjediti da sredstva
namjenjena poljoprivrednicima neometano pristižu od tog momenta nadalje.
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
51 B A
C
Treba naglasiti da je IPA program podržao mala investiranja (u totalu €5.5m) u razvoj
BiH poljoprivredne i ruralne administraciju/uprave, što je značajno manje nego što je bilo
dostupno u Hrvatskoj i postigao znatno manji napredak. Hrvatski Ured za harmonizaciju i
sistem kontrole plaćanja je akreditovan za pokretanje svih dostupnih mjera dok BiH mora
da savlada veoma značajne izazove prije nego postigne taj nivo kompetencija/ stručnosti.
Ono što je potrebno još jednom naglasiti ovdje jeste upravo taj direktan uzročnoposljedični odnos između napretka jedne zemlje u procesu EU integracija i dostupnosti EU
fondova. Naime, u vrijeme katastrofalnih poplava koje su maju 2014. godine pogodile BiH,
Srbiju i Hrvatsku, stanovništvo BiH će posebno osjetiti posljedice poplave. Ovo iz razloga što
su BiH zvaničnici propustili priliku da ispune potrebne reforme i predaju zahtjev za članstvo
u EU i na taj način steknu status zemlje kandidata. Naime, zemljama kandidatima poput
Srbije koja je 2013 stekla taj status, u situacijama elementarnih nepogoda stoji na raspologanju nepovratna novčana pomoć iz Fonda solidarnosti u iznosu od 1 milijardu eura.44
BiH i njeno stavnovništvo nažalost ne mogu koristiti ta sredstva zbog nepostizanja dogovora
domaćih političara. Upravo je ovo pokazalo i dokazalo hitnost organizovanja ovog sektora
prema preporukama i jasnim standardima EU da bi se u budućnosti poboljšali sistemi zaštite
i izbjegle katastrofalne posljedice.
Ukupne posljedice nekorištenja IPARD sredstava:
•
Posljedice trenutne situacije u vezi sa Procesom stabilizaacije i pridruzivanja i
IPARDa su:
Dok BiH poljoprivrednici i ruralne zajednice nisu bile u mogućnosti pristupiti IPARD sredstvima do danas, hrvatski poljoprivrednici imaju pristup u protivvrijednosti u
iznosu od €2,462 po domaćinstvu
•
Sredstva koja su mogla biti na raspolaganju BiH poljoprivrednicima i ruralnim
zajednicama su izgubljena, reapsorbirana u EU budžet bilo da su potrošena na
druge zemlje Zapadnog Balkana, npr. Hrvatsku, ili negdje drugo u EU.
•
Krajnji korisnici imaju malo ili nimalo iskustva o EU investiranju u poljoprivredni i ruralni razvoj te u skladu s tim ne razumiju njihove potencijalne vrijednosti
44 Riječ je o Fondu koji je pokrenut nakon teških poplava u središnjoj Europi u prošlom desetljeću, a uvjet da se dobiju sredstva iz ovog fonda je da šteta od
poplava prelazi 0,64 posto bruto nacionalnog dohotka pogođene zemlje. Više o ovome na:
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/pomoc-eu-srbiji-kao-da-je-clanica-ipa-fond-za-bih, posjećeno 25.maj. 2014.
52 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
omogućeno da pristupe mnogo većim fondovima. Godišnje količine sredstava će
ići hrvatskim poljoprivrednim i ruralnim programima i rast će eksponencijalno.
 Sve dok se ne postigne sporazum o IPARD strukturama neće biti moguć protok
•
Već
od ove godine
hrvatskim
poljoprivrednicima
zajednicama
je sredstava;
poljoprivrednici
i ruralne
zajednice će i ruralnim
i dalje biti
u nemogućnosti
da
omogućeno
da
pristupe
mnogo
većim
fondovima.
Godišnje
količine
sredstava
pristupe ovim sredstvima koja imaju namjenu da unaprijede njihove socijalne iće
ićiekonomske
hrvatskim poljoprivrednim
i ruralnim programima i rast će eksponencijalno.
prilike.
•  Sve
dok se
postigne
sporazum
o IPARD BiH
strukturama
neće
biti moguć
protok
Nizak
je ne
nivo
povjerenja
u sposobnosti
institucija
da postignu
sporazum
sredstava;
poljoprivrednici
i
ruralne
zajednice
će
i
dalje
biti
u
nemogućnosti
usklađen sa zahtjevima EU.
da pristupe ovim sredstvima koja imaju namjenu da unaprijede njihove socijalne i Kako ekonomske
prilike. način kvantificirali i monetizirali pretpostavljene benefite po
bi na odgovarajući
•osnovu
Nizak
je nivo povjerenja
u sposobnosti
institucija
da postignu
sporazum IPARD
usklađen korištenja
sredstava iz
IPA fondovaBiH
ako
bi se uspostavile
zahtjevane
strukture
sa zahtjevima
EU. tijelo i državna Strategija za ruralni razvoj BiH u okviru
(Upravljačko
funkcionalnih nadležnosti državnog Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni
razvoj,
Kako
bi na
odgovarajući
način
i monetizirali
pretpostavljene
benefite
IPARD
agencija
za plaćanje
kojakvantificirali
bi se uspostavila
stavljanjem
u punu funkciju
po
osnovu
korištenja
sredstava
iz
IPA
fondova
ako
bi
se
uspostavile
zahtjevane
IPARD
postojeći Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani
strukture
(Upravljačko
tijelo i državna
razvoj sredstava
BiH u okviru
funkcionalnih
i ruralnom
razvoju) kalkulisali
smo saStrategija
podatkomza
o ruralni
visini IPARD
dobijenih
po
nadležnosti
državnog
Ministarstva
za
poljoprivredu,
prehranu
i
ruralni
razvoj,
IPARD
agencija
jednom gazdinstvu u Hrvatskoj u periodu 2007-2013. Kalkulišući sa ovim sredstvima u
zaodnosu
plaćanje
kojagazdinstava
bi se uspostavila
stavljanjem
u punu funkciju
postojeći
Ured za harmonina broj
u BiH dobili
smo pretpostavljeni
iznos
IPARD sredstava
koja
zaciju
i koordinaciju
sistema plaćanja
u poljoprivredi,
ruralnom
razvoju)Prihod
kalkulisali
bi mogla
biti na raspolaganju
u BiH kada
se uspostave ishrani
traženei IPARD
strukture.
smo sa podatkom o visini IPARD sredstava dobijenih po jednom gazdinstvu u Hrvatskoj u
po ovom osnovu u ekonomskim tokovima planirali smo od 2018. godine obzirom na
periodu 2007-2013. Kalkulišući sa ovim sredstvima u odnosu na broj gazdinstava u BiH dobili
potrebno vrijeme od minimalno tri godine za akreditaciju agencije za plaćanje.
smo pretpostavljeni iznos IPARD sredstava koja bi mogla biti na raspolaganju u BiH kada se
uspostave tražene IPARD strukture. Prihod po ovom osnovu u ekonomskim tokovima planTabela 5 – Monetizacija Benefita I – IPARD grantovi (KM)
irali smo od 2018. godine obzirom na potrebno vrijeme od minimalno tri godine za akreditaciju agencije za plaćanje.
KALKULACIJA PRETPOSTAVLJENIH IZNOSA IPARD GRANTOVA
Tabela
5 –NA
Monetizacija
Benefita
– IPARD grantovi
(KM)
KOJI BI MOGLI BITI
RASPOLAGANJU
KADA SEI USPOSTAVI
IPARD STRUKTURA
KALKULACIJA PRETPOSTAVLJENIH IZNOSA IPARD GRANTOVA
KOJI BI MOGLI BITI NA RASPOLAGANJU KADA SE USPOSTAVI IPARD STRUKTURA
REGISTROVANI BROJ GAZDINSTAVA
2012.GODINE*
IPARD grant po
gazdinstvu*
(€)
KALKULISANI
IZGUBLJENI IZNOS
IPARD GRANTOVA*
(€)
KALKULISANI
IZGUBLJENI IZNOS
IPARD GRANTOVA*
(KM)
FBiH
RS
48.509
63.795
2.462
2.462
119.429.158
157.063.290
232.886.858
306.273.416
Brčko
2.436
2.462
5.997.432
11.694.992
282.489.880
40.355.697
550.855.266
78.693.609
UKUPNO ZA PERIOD 2007-2013
GODIŠNJI IZNOS IPARD GRANTA
Izvor: Autori
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
53 B A
C
*) Broj gazdinstava - izvor: Izvještaj MVTEO za poljoprivredu za 2012.godinu
*) Iznos IPARD granta po gazdinstvu dat na osnovu kalkulacije za Hrvatsku (2007-2013)
*) Kalkulacija izgubljenih IPARD sredstava za sedmogodišnji period na osnovu analogije sa iskorištenim sredstvima u RH
Na osnovu kalkulacije i podataka iz tabele, godišnji iznos IPARD sredstava koji bi
mogao biti na raspolaganju u BiH ukoliko se uspostave zahtjevane IPARD strukture iznosio bi
78 miliona KM i bio bi na raspolaganju tri godine nakon uspostave ministarstva i agencije
za plaćanje (nakon akreditacije). Međutim, na osnovu sprovedenih intervjua sa ekspertima iz nadležnih institucija, a obzirom na usporen napredak BiH na putu ka evropskim integracijama i obzirom na odsustvo potrebnog nivoa sihronizacije i koordinacije na svim nivoima sistema poljoprivrede i ruralnog razvoja, oprezno smo za potrebe ekonomske analize
kalkulisali sa godišnjim benefitom po osnovu IPARD grantova u visini od 30.000.000 KM koji
bi se počeo realizovati tri godine nakon uspostavljanja ministarstva i agencije za plaćanje
(period akreditacije).
Ono što je potrebno napomenuti na ovom mjestu jeste i to da su već postojale inicijative za uspostavljanjem IPARD struktura ali bez postojanja Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH kao Upravljačkog tijela već bi tu funkciju u okviru tih inicijativa
obavljao Sektor za poljoprivredu u okviru MVTEO. Te inicijative smatramo nefunkcionalnim i
u konačnici preskupim za BiH. Naime, one su bile isključivo u službi pokretanja stvari sa mrtve
tačke i pokušaja da BiH barem malo odškrine vrata IPARD fondova.
Međutim, takve inicijative dugoročno nisu najbolje rješenje jer Sektor sa svojim kapacitetima, pa čak i sa proširenim, ne može ni da odgovori sadašnjim zahtjevima a sigurno
ne bi bio u stanju da obavlja funckiju Upravljačkog tijela. To bi bilo samo još jedno u nizu nefunkcionalno i skupo rješenje koje si BiH ne može priuštiti. BiH treba sistem koji će garantovati
da će IPARD fondovi doći do svojih krajnjih korisnika na transparentan i ubrzan način i koji
će garantovati visok stepen kontrole a to može desiti samo uz postojanje Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH. Zbog toga, benefite od IPARD fondova vežemo
isključivo uz postojanje ministarstva.
54 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
6.2.2.Benefit II:
Izvoz proizvoda animalnog
porijekla u Republiku
Hrvatsku nakon njenog
ulaska u Evropsku Uniju –
monetizacija benefita
Uprkos važnosti RH kao vanjskotrgovinskog partnera i pravovremenih saznanja o ulasku
RH u EU, BiH je nespremno dočekala ulazak RH u EU. Zbog tog kašnjenja u prilagođavanju
pravnog okvira i osposobljavanju nadleżnih tijela da obavljaju svoje poslove, potencijalni
gubici kako proizvođača tako i države su izrazito veliki.
VM BiH je na 3. sjednici održanoj 07.03.2012. godine usvojilo dokument „Akcioni plan
za prevazilaženje posljedica pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji“ (u daljem tekstu: „Akcioni plan“). Ovaj Akcioni plan, između ostalog, sadržava mjere iz oblasti imovinsko
pravnih odnosa, obrazovanja, trgovinskih odnosa, rada i zapošljavanja, energetike i drugo.
Oblast koja se tiče poljoprivrede regulisana je u dijelu trgovinskih odnosa i aktivnosti iz Akcionog plana u ovom dijelu adresiraju problematiku pravnog i institucionalnog okvira sa
ciljem osiguravanja uslova za izvoz industrijskih i poljoprivrednih proizvoda u EU. Ova oblast
je ujedno i najveća u samom Akcionom planu i predviđa ukupno 29 aktivnosti nadležnih institucija. Od ovih 29 aktivnosti veliki broj aktivnosti i podaktivnosti se tiče usvajanje zakonskih
akata, pravilnika i odluka. Mnogi akti su usvojeni dok u nekim ne postoji zajednički stav svih
nadležnih institucija i te aktivnosti nisu ostvarene. Ovo se između ostalog odnosi na pitanje
laboratorija i izrade Državnog plana laboratorija, koji EU zahtjeva od BiH da izradi, a gdje je
RS stavila rezervu na ovu aktivnost zastupajući stav da su laboratorije u nadležnosti entiteta
i nije potrebno donošenje ovog plana na državnom nivou. Isto tako, kad su u pitanju neke
nadležnosti Agencije za sigurnost hrane i obaveze koje su za ovu Agenciju predviđene Akcionim planom i Zakonom o hrani (npr.monitoring Godišnjeg plana hrane, izrada određenih
pravilnika), RS je osporavala ove nadležnosti Agencije pa shodno tome ove aktivnosti nisu
ostvarene.
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
55 B A
C
Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da se i pored ogromne tehničke podrške od
strane EU, jako kasno krenulo sa pripremanjem BiH za ulazak RH u EU. 45 Naime, čak i svi
potezi koje je VM BiH uradilo u proteklom periodu, ne mogu biti dovoljni da se nadoknadi
izgubljeno vrijeme, ostvare sve norme, usvoji potrebna regulativa i ispune svi uvjeti sa
stanovišta sigurnosnih standarda. Upravo zato što BiH nije poduzela potrebne mjere da uspostavi lanac sigurnosti hrane prema evropskim standardima, došla je u situaciju da njen
izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla, osim ribe46 i meda, bude obustavljen nakon
što je RH postala članica EU, jula 2013.47 godine .
Ovim se zatvara jedno već uhodano, razvijeno i značajno tržište za izvoz BiH i upitno
je koliko će BiH proizvođači biti u prilici i kad država stvori uslove za izvoz na tržište EU, da
se jednako uspješno vrate na tržište Hrvatske odnosno EU. Isto tako, Hrvatska je za sada
potencijalno izgubljeno tržište ali pretpostavka je da će se vrlo slična situacija postepeno
dešavati i sa svim drugim tržištima zemalja u regionu, članicama CEFTA-e 2006,48 koje brže
napreduju na putu ka EU i samim tim i u primjenjivanju EU standarda.
U nastavku dajemo preglede izvoza proizvoda animalnog porijekla u Republiku Hrvatsku za period juli 2012. - mart 2013. (prije ulaska RH u EU) i period juli 2013. – mart 2014.
godine (nakon ulaska RH u EU). Iz pregleda se može vidjeti da je izvoz u RH za period od
njenog ulaska u EU (od jula 2013. do marta 2014.godine) čak za 38.625.188 KM manji od
izvoza u istom periodu prije ulaska RH u EU (juli 2012. – mart 2013.). Računajući na godišnjem
nivou taj gubitak iznosi 51.500.000 KM.
46 Evropska unija je u svrhu temeljite pripreme BiH tokom deset posljednjih godina osigurala tehničku pomoć, investicije, podršku i savjete u vrijednosti
od 19 miliona eura. Za tehničku pomoć (sigurnost hrane, veterinarska, fitosanitarna kontrola) EU je izdvojila 3.0 miliona eura, za laboratorije (opremu za
potrebe kontrole sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne kontrole) 1,5 miliona eura, kontrolu bolesti životinja 6 miliona eura, granični prijelaz Bijača – južna
granica sa Hrvatskom (uključujući i kapacitete za veterinarsku, fitosanitarnu inspekciju) 6 miliona eura, i za sistem za označavanje i praćenje životinja tokom
2001.-2002.) 2.3. miliona eura. Vise o ovome u : Danka Savic, Pripreme BiH za ulazak Hrvatske u EU, Europski istraživački centar, Sarajevo.
Za izvoz ribe četiri ribarnice imaju već dozvole za izvoz u EU
46 Više o ovome pogledati na: http://green-council.org/publikacije
47 Više o ovome pogledati na: http://green-council.org/publikacije
48 CEFTA je Sporazum o slobodnoj trgovini centralne Evrope koji su u decembru 1992. godine potpisale tadašnja Čehoslovačka, Mađarska i Poljska.
CEFTA-i su 1996. godine pristupile Slovenija, 1997. Rumunija, 1999. Bugarska, 2003. Hrvatska te 2006. Makedonija. Osnovni ciljevi CEFTA-e bili su: usklađivanje
razvoja ekonomskih odnosa, osiguranje istovjetnog trgovinskog tretmana te uklanjanje trgovinskih prepreka među zemljama potpisnicama. Također, CEFTA
je djelovala kao jedna od pripremnih aktivnosti zemalja potpisnica na putu ka punopravnom članstvu u EU. Tako su zemlje potpisnice kao uslove pristupanja
CEFTA-i postavili: potpisan ugovor o pridruživanju sa EU, članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i pristanak svih članica CEFTA-e. Stupanjem u
članstvo u Evropskoj uniji 2004. godine Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija povukle su se iz CEFTA-e. Članice su ostale Bugarska, Rumunija, Hrvatska
i Makedonija članstvo u Evropskoj uniji 2004. godine Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija povukle su se iz CEFTA-e. Članice su ostale Bugarska,
Rumunija, Hrvatska i Makedonija. Od 1 Maja 2007, clanice CEFTA-e su : Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska (clanstvo u CEFTA-i Hrvatskoj
preostaje 24 sata prije ulaska u EU) Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo(UNMIK). Više o ovome na: http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=4553
56 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
Tabela 6 - Pregled izvoza proizvoda animalnog porijekla prije ulaska Republike Hrvatske u
Evropsku
Uniju (KM)prehrane i
Cost- benefit analiza uspostave Ministarstva
poljoprivrede,
ruralnog
Bosne- iproizvodi
Hercegovine
Izvoz BiH u Hrvatsku 07-12
2012 razvoja
01-03 2013
animalnog porijekla
TB
0105
0207
0210
0301
Naziv tarife
Živa domaća perad vrste
Gallus domesticus, patke,
Meso peradi i jestivi
klaonični proizvodi od
perad
Meso i jestivi mesni
klaonični proizvodi,
soljeni,
0302
Žive ribe:
Ribe, svježe ili
rashlađene, osim ribljih
fileta i
0303
Ribe smrznute, osim
ribljih fileta i ostalog riblj
0402
Riblji fileti i ostalo riblje
meso (nemljeveno ili
Ribe, sušene, soljene ili u
salamuri; dimljene rib
Mlijeko i pavlaka,
nekoncentrirani i bez
dodatog š
Mlijeko i pavlaka,
koncentrirani ili s
dodatim šeć
0403
Mlacenica, kiselo mlijeko,
pavlaka, jogurt, kefir
0304
0305
0401
0404
0405
0406
0407
0408
0508
0511
Surutka, koncentrirana ili
nekoncentrirana, s doda
Maslac i ostale masti i
ulja, dobiveni od mlijeka;
Sir i skuta:
Živinska i ptičija jaja, u
ljusci, svježa, konzerv
Jaja peradi i ptičja jaja,
bez ljuske i žumanjci j
Korali i slični materijali,
sirovi ili prosto prip
Proizvodi životinjskog
porijekla koji nisu
spomenu
UKUPNO ZA 9 MJESECI:
Izvoz u Hrvatsku 07-12 2012
Količina
Vrijednost
(kg)
(KM)
Izvoz u Hrvatsku 01-03 2013
Količina
Vrijednost
(kg)
(KM)
Izvoz u Hrvatsku 07 2012-03
2013
Količina
Vrijednost
(kg)
(KM)
211
2.346,01
211
2.346,01
551259
2.491.256,23
20056
63.455,22
571315
2.554.711,45
18054
277.983,51
3635
70.785,34
21689
348.768,85
25620
142.431,33
8000
48.504,58
33620
190.935,91
144265
803.166,06
107629
651.067,65
251894
1.454.233,71
61808
345.885,45
19884
92.525,80
81692
438.411,25
488
5.348,86
297
3.416,11
785
8.764,97
180610
725.535,35
24109
108.815,77
204719
834.351,12
13154880
11.749.196,39
8163695
8.090.021,80
21318575
19.839.218,19
8074
21.403,95
303
804,97
8377
22.208,92
1079643
1.949.041,29
380838
722.346,21
1460481
2.671.387,50
10000
44.349,77
10000
44.349,77
40187
556541
283.273,18
4.315.552,47
15836
276587
83.027,25
2.148.495,70
56023
833127
366.300,43
6.464.048,17
893661
2.881.424,23
559143
1.924.210,63
1452804
4.805.634,86
8640
6.756,47
8640
6.756,47
6
24,21
6
24,21
1475020
14.423,99
817880
7.997,93
2292900
22.421,92
18200115
26.050.296,27
10406742
14.024.577,44
28606857
40.074.873,71
Izvor podataka: Vanjskotrgovinska komora BiH
KALKULISANI GODIŠNJI IZVOZ PRIJE
ULASKA HRVATSKE U EU
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
53.433.164,95
57 B A
C
47
Tabela 7 - Pregled izvoza proizvoda animalnog porijekla nakon ulaska Republike Hrvatske
u Evropsku Uniju (KM)
Izvoz BiH u Hrvatsku 07-12 2013 01-03 2014 - proizvodi animalnog porijekla
TB
0105
0207
0210
0301
Naziv tarife
0302
0303
Ribe smrznute, osim
ribljih fileta i ostalog riblj
0304
Riblji fileti i ostalo riblje
meso (nemljeveno ili
0305
Ribe, sušene, soljene ili u
salamuri; dimljene rib
0402
Ljuskari sa ljušturom ili
bez ljušture,živi,svježi
Mlijeko i pavlaka,
nekoncentrirani i bez
dodatog š
Mlijeko i pavlaka,
koncentrirani ili s
dodatim šeć
0403
Mlacenica, kiselo mlijeko,
pavlaka, jogurt, kefir
0404
Surutka, koncentrirana ili
nekoncentrirana, s doda
0405
Maslac i ostale masti i
ulja, dobiveni od mlijeka;
0406
Sir i skuta:
0407
Živinska i ptičija jaja, u
ljusci, svježa, konzerv
0401
0408
0508
0511
Izvoz u Hrvatsku 07 2013-03
2014
Količina
Vrijednost
(kg)
(KM)
105628
645.693,07
57220
355.115,78
162848
1.000.808,85
53586
161.902,46
2040
12.368,66
55626
174.271,12
503
5.986,07
286
3.384,94
789
9.371,01
15434
111.613,08
20012
108.378,95
35446
219.992,03
522
10.301,82
522
10.301,82
17
123,65
17
123,65
Jaja peradi i ptičja jaja,
bez ljuske i žumanjci j
Korali i slični materijali,
sirovi ili prosto prip
Proizvodi životinjskog
porijekla koji nisu
spomenu
1475020
UKUPNO ZA 9 MJESECI:
1650710
11520
12.395,52
11520
12.395,52
14.423,99
817880
7.997,93
2292900
22.421,92
950.044,14
908958
499.641,78
2559667
1.449.685,92
KALKULISANI GODIŠNJI IZVOZ NAKON
ULASKA HRVATSKE U EU
1.932.914,56
Izvor podataka: Vanjskotrgovinska komora BiH
58 B A
C
Izvoz u Hrvatsku 01-03
2014
Količina
Vrijednost
(kg)
(KM)
Živa domaća perad vrste
Gallus domesticus, patke,
Meso peradi i jestivi
klaonični proizvodi od
perad
Meso i jestivi mesni
klaonični proizvodi,
soljeni,
Žive ribe:
Ribe, svježe ili
rashlađene, osim ribljih
fileta i
0306
Izvoz u Hrvatsku 07-12
2013
Količina
Vrijednost
(kg)
(KM)
IZGUBLJENI PRIHOD NAKON ULASKA
HRVATSKE U EU
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
51.500.250,39
Dakle, nakon ulaska RH u EU, izgubljen izvoz proizvoda animalnog porijekla dostigao
je godišnji nivo od 51,5 miliona KM. BiH ekonomija je suviše mala da bi uspješno prebrodila
ovako velike gubitke na jednom tržištu.
6.2.3. Diskontovanje
procjenjenih troškova i
koristi i izračunavanje
pokazatelja ekonomskog
prinosa projekta
Troškove i koristi koji nastaju u različitim periodima neophodno je diskontovati, odnosno svesti na jedan vremenski trenutak u sadašnjosti. Za razliku od finansijske analize kada koristimo finansijsku diskontnu stopu, u ekonomskoj analizi koristimo SDR – društvenu diskontnu
stopu. Postupak diskontovanja je isti kao i u finansijskoj analizi, s tim što se u ekonomskoj
analizi, pored finansijskih, kalkuliše i sa identifikovanim ekonomskim i društvenim netržišnim
(nefinansijskim) efektima projekta.
Pokazatelji ekonomskog prinosa projekta su:
-
Ekonomska sadašnja vrijednost (ENPV – Economic Net Present Value))
-
Ekonomska interna stopa prinosa (ERR – Economic Internal Rate of Return)
-
B/C racio (odnos između sadašnje vrijednosti koristi i sadašnje vrijednosti troškova projekta)
Uslovi ekonomske isplativosti projekta su sljedeći:
ENPV>0
ERR>SDR
B/C racio>1
Da bi se za neki projekat moglo reći da je ekonomski isplativ, neophodno je da se potvrde naprijed navedeni uslovi ekionomske isplativnosti projekta. Ekonomska neto sadašnja
vrijednost projekta treba da bude veća od nule, Ekonomska interna stopa prinosa treba da
bude veća od društvene diskontne stope (u ovom projektu treba da bude veća od 5%), a
odnos neto sadašnje vrijednosti koristi i troškova treba da bude veći od 1.
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
59 B A
C
U narednom koraku cost - benefit analize, izračunat ćemo pokazatelje ekonomskog
prinosa
da li suuspostave
za projekat
uspostave
državnog prehrane
Ministarstva
Cost-i utvrditi
benefit analiza
Ministarstva
poljoprivrede,
i za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj ispunjeni uslovi
njegove
ekonomske
isplativnosti.
ruralnog
razvoja
Bosne i Hercegovine
Tabela
8 8- -Ekonomski
tokprojekta
projekta
(KM)
Tabela
Ekonomski tok
(KM)
GODINE
EKONOMSKI TOKOVI
1.
2.
2015
Ukupno poslovni prihodi
BENEFIT 1. - IPARD
fondovi
2016
0
2017
0
2018
0
2019
UKUPNO
2020
0
0
0
0
30.000.000
30.000.000
30.000.000
90.000.000
A
BENEFIT 2. - Izvoz u RH
(animalni prozv.)
UKUPNO EKONOMSKE
KORISTI(1+2+3)
2.
Ukupno poslovni troškovi
-4.800.000
-8.837.500
-12.625.000
-12.625.000
-12.625.000
-12.625.000
-64.137.500
3.
Ukupno ulaganja
-1.800.000
-1.162.500
-142.500
0
0
0
-3.105.000
B
UKUPNO EKONOMSKI
TROŠKOVI(2+3)
-6.600.000
-10.000.000
-12.767.500
-12.625.000
-12.625.000
-12.625.000
-67.242.500
-6.600.000
1,0000
41.500.250
1,05000
38.732.750
1,10250
68.875.250
1,15763
68.875.250
1,21551
68.875.250
1,27628
280.258.752
-6.600.000
39.524.048
35.131.746
59.496.774
56.663.664
53.965.627
238.182.225
3.
NETO EKONOMSKI
EFEKTI (A+B)
DISKONTNI FAKTOR
SADAŠNJA VRIJEDNOST
NOVČANOG TOKA
Izvor: Green Council,
51.500.250
51.500.250
51.500.250
51.500.250
51.500.250
257.501.250
0
51.500.250
51.500.250
81.500.250
81.500.250
81.500.250
347.501.252
SADAŠNJA VRIJEDNOST EKONOMSKE KORISTI
SADAŠNJA VRIJEDNOST EKONOMSKIH TROŠKOVA
SADAŠNJA VRIJEDNOST NOVČANOG TOKA:
297.071.120
-58.888.895
238.182.225
POKAZATELJI EKONOMSKOG PRINOSA PROJEKTA:
SDR
ENPV:
ERR
B/C racio
5%
238.182.225
6,32
5,04
ENPV>0
ERR>SDR
B/C>1
60 B A
Kao što se može vidjeti iz kalkulacije pokazatelja ekonomskog prinosa (ili dobiti)
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
»Cost -vidjeti
benefit analiza
uspostave Ministarstva
poljoprivrede,
prehrane iprinosa
ruralnog (ili dobiti)
Kao što se može
iz kalkulacije
pokazatelja
ekonomskog
razvoja
Bosne
i
Hercegovine»
projekta, svi pokazatelji potvrđuju da se radi o ekonomski isplativnom projektu. U narednom grafikonu uporedno smo prikazali veličinu efekata ovog projekta, odnosno, veličinu
ekonomskih koristi u
odnosu
ekonomske
troškove
Grafikon
4 –na
Odnos
ekonomskih
koristi iprojekta.
ekonomskih troškova
Uspostave Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH
Grafikon 5 – Odnos ekonomskih
koristi
(u milionima
KM) i ekonomskih troškova
Uspostave Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH
(u milionima KM)
SADAŠNJA
VRIJEDNOST
KORISTI
I
SADAŠNJA
VRIJEDNOST
KORISTI
I TROŠKOVA
TROŠKOVAKM)
(U MILIONIMA
(U MILIONIMA KM)
400
297.1
58.9
200
0
ENPV KORISTI
ENPV TROŠKOVA
Izvor: Autori
Utvrđeni pokazatelji ekonomskog prinosa projekta nedvosmisleno upućuju na zaključak
Utvrđeniuspostave
pokazatelji Ministarstva
ekonmskog prinosa
projekta nedvosmisleno
zaključak
da je projekat
za poljoprivredu,
prehranuupućuju
i ruralnina
razvoj
ekonomski
da je projekat uspostave Ministarstva
poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj
isplativzaprojekat.
ekonomski isplativ projekat.
6.2.4. Multikriterijska
analiza
opcija
6.2.4. Multikriterijska analiza opcija
U poglavlju 6.2. identifikovani su ciljevi i efekti realizacije projekta uspostave Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj. U nastavku ekonomske analize monetizirali
U poglavlju
identifikovanicilja:
su dostupnost
ciljevi i efekti
realizacije
projekta
uspostave
smo samo
prva dva6.2.
identifikovana
IPARD
sredstava
i ponovno
uspostavlMinistarstva
za
poljoprivredu,
prehranu
i
ruralni
razvoj.
U
nastavku
ekonomske
analize
janje izvoza u Republiku Hrvatsku određenih poljoprivrednih proizvoda čiji izvoz je obustavmonetizirali
smo samo prva dva identifikovana cilja: dostupnost IPARD sredstava i
ljen ulaskom
RH u EU.
ponovno uspostavljanje izvoza u Republiku Hrvatsku određenih poljoprivrednih
proizvoda čiji izvoz je obustavljen ulaskom RH u EU.
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
CBA
p r e hciljeve
r a n e ii efekte,
r u r a l n o odnosno
g r a z v o j apotencijalne
B o s n e i H e rkoristi,
c e g o v inije
n e lako monetizirati
Ostale identifikovane
61
Ostale identifikovane ciljeve i efekte, odnosno potencijalne koristi, nije lako monetizirati bez dobre statističke baze podataka i duljeg istraživanja. U cilju valorizacije uticaja
ostalih efekata ovog projekta pristupili smo izradi multikriterijske analize (MKA) koja treba da
nam pokaže koja od tri definisane opcije daju najbolje efekte u odnosu na ciljeve i koristi
kojebenefit
smo ranije
identifikovali
Costanaliza
uspostavei formulisali.
Ministarstva poljoprivrede, prehrane i
ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
Prvi korak u izradi multikriterijske analize je formulisanje opcija koje će se ocjenjivati
(urađeno
u poglavlju
Analiza izvodljivosti
kao i kriterija
nakoje
osnovu
kojih
će se vršiti
Prvi korak
u izradi 4.
multikriterijske
analizei opcija)
je formulisanje
opcija
će se
ocjenjivati
ocjena
ponuđenih
opcija.
Identifikovanim
i formulisanim
(urađeno
u poglavlju
4. Analiza
izvodljivosti
i opcija) kaokriterijima
i kriterijase
nadodaje
osnovuocjena
kojih ćenjihose
vog
značaja
u
odnosu
na
ukupan
rezultat
multikriterijske
analize.
vršiti ocjena ponuđenih opcija. Identifikovanim i formulisanim kriterijima se dodaje
ocjena njihovog značaja u odnosu na ukupan rezultat multikriterijske analize.
Tabela 9
Kriteriji
MKA iMKA
ocjena
njihovog
značaja
Tabela
9 Kriteriji
i ocjena
njihovog
značaja
ZNAČAJ
KRITERIJA
PONDER
50
0,11
80
0,18
40
0,09
Koordinacija i sinhronizacija
poticaja za poljoprivredu /
zaštita i stimulisanje domaće
proizvodnje
70
0,16
Politička podrška i izvodivost
opcije
100
0,23
Povećanje nacionalne
sigurnosti
100
0,23
UKUPNO
440
1,00
KRITERIJ
IPARD / izgradnja strukture /
dostupnost grantova
Izvoz u EU i ostala zahtjevna
tržišta
Uspostava funkcionalne
statističke podrške koja će
omogućiti donošenje
pravovremenih i efikasnih
odluka
Izvor: Autori
Kao što se iz tabele
sigurnosti i
C o s t može
- b e n evidjeti,
f i t a n a l inajveći
z a u s p o sznačaj
t a v e M dat
i n i s t je
a r spovećanju
t v a p o l j o p r inacionalne
vrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
političkoj podršci i izvodivosti opcija, a zatim izvozu u EU i ostala zahtjevna tržišta
62 B A
C
Kao što se iz tabele može vidjeti, najveći značaj dat je povećanju nacionalne sigurnosti i političkoj podršci i izvodivosti opcija, a zatim izvozu u EU i ostala zahtjevna tržišta obzi»Cost - benefit
analiza
uspostave
Ministarstva
prehrane
i ruralnog
rom da povećanje
proizvodnje
i izvoza
direktno
utiče na poljoprivrede,
stopu rasta privrede.
U sljedećem
razvoja Bosne i Hercegovine»
koraku dajemo ocjenu svih opcija sa aspekta pojedinačnih kriterija.
Tabela 10- Ocjena opcija po svakom kriteriju MKA
Tabela 10- Ocjena opcija po svakom kriteriju MKA
OPCIJA I
OPCIJA II
OPCIJA III
Zadržavanje
postojećeg
stanja
Državno
ministarstvo
Jačanje sektora u
MVTEO
IPARD grantovi
0
100
50
Izvoz u EU
10
80
50
20
80
50
20
80
40
100
20
80
20
80
40
KRITERIJ
Statistička podrška / efiaksno
odlučivanje
Zaštita domaće proizvodnje i /
sihronizacija poticaja
Politička podrška izvodivosti
opcija
Nacionalna sigurnost
Izvor: Autori
Na osnovu istraživanja i zaključaka koje smo sproveli u ovoj cost – benefit analizi,
pokušali smo objektivno ocjeniti svaku od ponuđenih opcija po svakom formulisanom kriNa teriju.
osnovu
istraživanja
zaključakaMinistarstva
koje smozasproveli
u ovojprehranu
cost – i benefit
analizi,
Opcija
uspostavei državnog
poljoprivredu,
ruralni razvoj
pokušali
smojeobjektivno
ocjenitikao
svaku
od ponuđenih
poveć
svakom
formulisanom
ocjenjena
po svim kriterijima
najučinkovitija
kao štoopcija
nam je
potvrđeno
u naprijed prezentiranim
analizama
(kontekstualna
analiza, analiza
izvodivosti i opcija,
finansijska
i
kriteriju.
Opcija uspostave
državnog
Ministarstva
za poljoprivredu,
prehranu
i ruralni
ekonomska
analiza)
izuzev
po
osnovu
kriterija
„Politička
podrška
i
izvodivost
opcija“
gdje
je
razvoj ocjenjena je po svim kriterijima kao najučinkovitija kao što nam je već potvrđeno
kao najizvjesnija
ocjenjena
Opcija I – (kontekstualna
zadržavanje postojećeg
u naprijed
prezentiranim
analizama
analiza,stanja.
analiza izvodivosti i opcija,
Kako bi se matematički mogla donijeti odluka o tome koja opcija nudi najveće koristi,
finansijska i ekonomska analiza) izuzev po osnovu kriterija „Politička podrška i izvodivost
pomnožili smo ocjene koje su rješenja dobila po svakom kriteriju sa naprijed izračunatim
opcija“
gdje je kao najizvjesnija ocjenjena Opcija I – zadržavanje postojećeg stanja.
ponderima kriterija.
Kako bi se matematički
donijeti
odluka
najveće koristi,
C o s t - mogla
benefit a
naliza usp
o s t a v e Mo
i n tome
i s t a r s t v akoja
p o l j oopcija
p r i v r e d enudi
,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
pomnožili smo ocjene koje su rješenja dobila po svakom kriteriju sa naprijed 63
izračunatim
CBA
ost- benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede, prehrane i
ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
Tabela 11 – MKA:
Ponderisana
ocjena
ponuđenih opcija
Tabela 11 – MKA: Ponderisana
ocjena
ponuđenih
opcija
OPCIJA I
OPCIJA II
OPCIJA III
Zadržavanje
postojećeg
stanja
Državno
ministarstvo
Jačanje sektora u
MVTEO
IPARD grantovi
0
11
6
Izvoz u EU
2
15
9
2
7
5
3
13
6
23
5
18
Nacionalna sigurnost
5
18
9
UKUPNO
34
69
53
KRITERIJ
Statistička podrška / efikasno
odlučivanje
Zaštita domaće proizvodnje i /
sihronizacija poticaja
Politička podrška izvodivosti
opcija
Izvor: Autori
U narednom grafikonu slikovito je prikazana ocjena svih opcija po svim zadatim
kriterijima multikvantitativne analize.
U narednom grafikonu slikovito je prikazana ocjena svih opcija po svim zadatim
kriterijima multikvantitativne analize.
64 B A
C
Grafikon
5 - - Ponderisana ocjena ponuđenih opcija
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
Nacionalna sigurnost
Grafikon 6 - Ponderisana ocjena ponuđenih opcija
Rezultat multikriterijske analize podudaran je
sa rezultatom cost - benefit analize: opcija
uspostave državnog Ministarstva za poljoprivredu,
prehranu i ruralni razvoj ocjenjena je po skoro
svim kriterijima kao opcija koja prouzrokuje
najveće ekonomske i društvene koristi.
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
65 B A
C
7.0 Procjena rizika
Kod finansijske i ekonomske analize projekta uvijek postoji opasnost da predlagač
projekta nije dobro procijenio sve parametre projekta. Zato se u analizu uvijek uključuje i
procjena rizika projekta.
Rizik predstavlja neizvjesnost u vezi sa budućim efektima projekta i moguće ga je
mjeriti i analizirati. Procjena rizika se zasniva na analizi vjerovatnoće da će se željeni efekti
projekta zaista i ostvariti. Vjerovatnoća se kreće u rasponu od 0 do 1, gdje rezultat 0 predstavlja sigurnost da se efekti projekta neće ostvariti, rezultat 1 predstavlja vjerovatnoću da
će se efekti projekta sigurno ostvariti, a za sve vrijednosti između 0 i 1 prdstavljaju postojanje
mogućnosti (ali ne i sigurnosti) da će se efekti programa ostvariti.
U nastavku procjene rizika ove cost - benefit analize, uradićemo analizu osjetljivosti
(identifikaciju kritičnih faktora projekta i kvantitativnu analizu uticaja kritičnih faktora na projekat.
7.1.Analiza
osjetljivosti
U analizi osjetljivosti se identifikuju kritični faktori projekta. To su oni faktori čije pozitivne
ili negativne promjene imaju najveći uticaj na finansijsku i ekonomsku isplativost projekta.
Kao opšte pravilo, definisan je kriterij da su kritični oni faktori čija promjena procjenjene vrijednosti za 1% prouzrokuje promjenu neto sadašnje vrijednosti projekta za više od 1%.
U nastavku dajemo pregled identifikovanih kritičnih faktora projekta.
66 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
Cost- benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede, prehrane i
ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
Tabela 12 - Identifikacija
kritičnih faktora
Tabela 12 - Identifikacija kritičnih faktora
KATEGORIJA
MOGUĆI FAKTORI
UKUPNA ULAGANJA
Stopa inflacije, promjena cijena proizvoda i usluga, smanjeni izvori
finansiranja, probijanje rokova...
POSLOVNI TROŠKOVI
Stopa inflacije, promjena cijena proizvoda i usluga, promjena cijena
radne snage, promjena cijena energenata...
BENEFIT I – IPARD fondovi
Politička nestabilnost, neadekvatni projekti, smanjenje fondova...
BENEFIT II – Izvoz u RH
(animalni proizvodi)
Promjena stope proizvodnje, politička nestabilnost, nekoordiniranost i
nespremnost na promjene...
Izvor: Autori.
Nakon što smo identifikovali kritične faktore, napravili smo kvantitativnu analizu uticaja
na ekonomsku
neto sadašnju
vrijednost
(ENPV)
projekta:
faktora
Nakon
što smo identifikovali
kritične
faktore,
napravili
smo kvantitativnu analizu uticaja faktora na ekonomsku neto sadašnju vrijednost (ENPV) projekta:
Tabela 13 - Kvantitativna analiza uticaja faktora na ENPV
FAKTOR
UKUPNA ULAGANJA
POSLOVNI TROŠKOVI
PROCENAT PROMJENE
FAKTORA
PROCENAT PROMJENE
ENPV
+2%
-0,025 %
+1%
-0,013 %
-1%
+0,013 %
-2%
+0,025 %
+2%
-0,469%
C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t+1%
a v e M i n i s t a r s t v a p o l j o p-0,234
rivrede
%,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
67 B A
C
»Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog
razvoja Bosne i Hercegovine»
Tabela
- Kvantitativnaanaliza
analiza uticaja
faktora
na ENPV
Tabela
13 -13Kvantitativna
uticaja
faktora
na ENPV
FAKTOR
UKUPNA ULAGANJA
POSLOVNI TROŠKOVI
BENEFIT I – IPARD
fondovi
BENEFIT II – Izvoz u RH
(animalni proizvodi)
PROCENAT PROMJENE
FAKTORA
PROCENAT PROMJENE
ENPV
+2%
-0,025 %
+1%
-0,013 %
-1%
+0,013 %
-2%
+0,025 %
+2%
-0,469%
+1%
-0,234 %
-1%
+0,234 %
-2%
+0,469 %
+2%
+0,622 %
+1%
+0,311 %
-1%
-0,311 %
-2%
-0,622 %
+2%
+1,872 %
+1%
+0,936 %
-1%
-0,936 %
-2%
-1,872 %
Izvor: Autori
Kao što se iz tabelarne analize vidi, ni jedan kritični faktor ne utiče značajno na
efekte projekta. Promjenom vrijednosti identifikovanih faktora za 1% ne mjenja se neto
Kao što se iz tabelarne analize vidi, ni jedan kritični faktor ne utiče značajno na efekte
sadašnja
vrijednost projekta za više od 1%.
projekta. Promjenom vrijednosti identifikovanih faktora za 1% ne mjenja se neto
Procjenom
rizika, odnosno
osjetljivosti i kvantitativnom analizom uticaja
sadašnja vrijednost
projektaanalizom
za više od 1%.
potencijalnih kritičnih faktora projekta utvrdili smo da nijedan identifikovani faktor nije
značajno rizičan za efekte projekta uspostave Ministarstva za poljoprivredu, prehranu
i ruralni razvoj
Procjenom rizika, odnosno analizom osjetljivosti i kvantitativnom analizom uticaja
C okritičnih
s t - b e n efaktora
f i t a n a lprojekta
i z a u s p o sutvrdili
t a v e M ismo
n i s t ada
r s t vnijedan
a p o l j o pidentifikovani
rivrede,
potencijalnih
faktor
68 B A
C
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
8.0 Preporuke
Rješenje problema opće neusklađenosti i nepostojanja koordinacije u provedbi poljoprivredne politike te dugogodišnjoj stagnaciji sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja u
BiH svakako treba tražiti u jačanju institucionalnoga ustroja i nadležnosti državne razine.
Imajući na umu sve prethodno navedeno u analizi, preporuke za unaprjeđenje sektora
poljoprivrede i ruralnog razvoja su:
•
Uspostaviti jedinstveno Ministarstvo poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH sa
nadležnostima za kreiranje, razvoj i koordinaciju agrarnih/poljoprivrednih politika i za postavljanje strateških ciljeva poljoprivrede i ruralnog razvitka BiH, kreiranje mjera strukturnih
poljoprivrednih politika, tržišno-cjenovnih, carinskih i vanjskotrgovinskih mjera, zemljišnih,
poreznih i mjera podrške za poljoprivredu u skladu sa EU standardima, te druge dogovorene nadležnosti u vezi s poljoprivredom, veterinarstvom, zdravljem bilja, sigurnosti hrane,
šumarstvom, vodoprivredom i ruralnim razvojem.
•
Hitno izraditi strategiju ruralnog razvoja za BiH kao prioritet i uslov budućeg korištenja programiranja IPA 2.
•
Hitno donošenje odluke o formiranju neophodnih IPARD struktura koje
podrazumjevaju formiranje upravljačkog tijela u okviru ministarstva i IPARD agencije za plaćanje na državnom nivou
•
Podržati rad Ureda za harmonizaciju i koordinaciju plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju stavljanjem istog u punu funkciju sa planiranim kapacitetima te
preuzimanje njegove uloge buduće IPARD agencije za plaćanje
•
Implementirati preostale aktivnosti iz „Akcionog plana za prevazilaženje posljedica pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji“ kako bi se ubrzao izvoz u RH
•
Ojačati savjetodavne službe kako bi imale kapacitete da budu stvarni servis i kvalitetno pružaju usluge pripreme i pisanja projektnih prijedloga za IPARD fondove svim poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama u BiH
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
69 B A
C
Zaključak
Bosna i Hercegovina je nedovoljno razvijena i siromašna zemlja koja sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja ne pristupa kao strateški bitnom sektoru za razvoj cjelokupne
privrede BiH. Previše je vremena i fondova izgubljeno na isključivo kozmetičke promjene
u ovom društveno-ekonomski važnom sektoru a bez konkretnih i vidljivih rezultata. Krajnje je vrijeme da se donosioci odluka hitno posvete ovom sektoru i pristupe njegovom
unaprjeđenju na sveobuhvatan i funkcionalan način. Nadalje, neophodno je da donosioci
odluka provedu preporuke sadržane u Rezoluciji o napretku BiH u procesu europskih integracija koju je usvojio Evropski parlament u februaru 2014. godine preporučivši i zahtjevajući
od domaćih donosica odluka hitno uspostavljanje Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i
ruralni razvoj BiH.
Nakon sagledavanja cjelokupnog stanja i upoređivanja troškova i koristi vezanih za
uspostavu i postojanjenje funkcionalnog Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH, neizostavno se nameće zaključak da, po skoro svim kriterijima, to jeste opcija koja
može da prouzrokuje najveće ekonomske i društvene koristi. Iako je u analizi izvršena monetizacija samo dva od ukupno osam nevedenih benefita, i ona su dovoljna da koristi, koje
BiH i njeni poljoprivrednici i ruralne zajednice mogu da ostvare uspostavom funkcionalnog
ministarstva, budu enormne i uveliko premašuju troškove.
Kao što je ova cost-benefit analiza pokazala, jedino uspostava Ministarstva može da
garantira sigurne i trajne promjene i da osigura kvalitetno planiranje i razvoj sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja i da doprinese velikim ekonomskim i drugim koristima za BiH i
cjelokupno njeno društvo.
70 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
Bibliografija
Zakoni i drugi pravni akti:
•
Zakon o ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH, Službeni glasnik BiH br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09)
•
•
Zakon o poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH, Službeni glasnik BiH, br. 50/08
Instrukcija institucijama Republike Srpske u pogledu pripreme i realizacije IKT
projekata, Agencija za informaciono društvo, Vlada RS, 2013,
Izvještaji:
•
•
•
•
•
•
•
•
“Uspostava Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH i drugih
struktura kao put ka ekonmskom napretku BiH u procesu evropskih integracija“, Green Coucnil, 2013
“Cost-benefit analiza“, Milan Čupić, Business Start-up centre Kragujevac, 2009.g.
“Pripreme BiH za ulazak Hrvatske u EU“, Danka Savić, Europski istraživački centar, Sarajevo.
“Poljoprivreda i ruralni razvoj u BiH – Preporuke civilnog društva za brži put prema EU“ dostupno na: http://gradjanizaeuropu.ba/sites/default/files/poljoprivreda_i_
ruralni_razvoj_finalne_preporuke_gradjana_za_europu.pdf
Radni dokument osoblja Komisije, Izvještaj o napretku za BiH za 2013 godine, dostupno na: http://europa.ba/documents/delegacijaEU_2013101614134537
bos.pdf
“Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za BiH za 2012.godinu“, Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa, Maj 2013, dostupan na http://www.mvteo.gov.ba/
izvjestaji_publikacije/izvjestaji/default.aspx?id=6129&langTag=bs-BA
“Standardi Europske Unije za državnu regulaciju poljoprivrede“ dostupno na http://
www.mreza-mira.net/wp-content/uploads/EU-standardi-za-regulaciju-poljoprivre
de.pdf
Evropsko partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom,
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
71 B A
C
Web stranice:
•
http://www.apprrr.hr/ipard-31.aspx
•
http://europa.eu/pol/agr/index_en.htm
•
http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=4553
•
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/pomoc-eu-srbiji-kao-da-je-clanica-ipa-fond-za-
bih
•
http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=//EP//TEXT+TA+20140206+ITEMS+DOC+XML+V0//EN&language=EN#sdocta8
72 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
Dodatak 1:
Lista osoba s kojima su obavljeni intervjui i konsultacije
1.
Pejo Janjić, Ministartsvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH
2.
Hamdija Čivić, Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u
poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju Bosne i Hercegovine
3.
Jakub Butković, Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u
poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju Bosne i Hercegovine
4.
Igor Gavran, Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska komora BiH
5.
Benjamin Torić, FARMA, USAID projekat
6.
Dženana Hodžić, DEU BiH
7.
Ian Baker, Catalys Ltd, UK
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
73 B A
C
Dodatak 2. Lista osoba koje su
učestvovale na radionici u Livnu
6. Juna 2014
IME I PREZIME
Ime i prezimeINSTITUCIJA
Institucija
1.Mustafa Karadža;
EKO Element Bugojno
2.Boris Jokić;
EKO Element Bugojno
3.Željko Bošnjak
Savez za ruralni razvoj
4.Drago Perić
Savez za ruralni razvoj
5.Jadranka Gudelj
Savez za ruralni razvoj
6.Drago Perić
Savez za ruralni razvoj
7.Slavko Inić,
Savez za ruralni razvoj
8.Starcevic Jugoslav
Savez za ruralni razvoj
9.Sinisa Inić
Savez za ruralni razvoj
10.Hakija Porobić;
Centar za razvoj
11.Pecikoza Fadila
civilnog društva
12.Miodrag Dakić
Koordinator program
Energije i klimatskih
promjena
13.Željko Jurić
14.Irena Šiško
MUPŠ HNŽ
15.Ankica Čečura
MUPŠ HNŽ
16.Pejo Janjić
FMPVS
17.Jovanka Saletić
Centar za ekonomiju I
privredni razvoj
18.Hamdija Čivić
19.Kata Marijan Krzelj
20.Đula Kozarć
21.Asmir Orman
22.Zulka Baljak
23.Ivica Sivrić
24.Jozo Vučić
25.Mirko Stupar
26.Dragan Glišić
27.Igor Spaić
28. Mirko M.
29. Sanela Klarić
30. Dino Zametica
31.Selma o. Agović
32.Amela Kozić
74 B A
C
HOPS
Centar za građansku
saradnju
Duvanjke
Centar za građansku
saradnju
Centar za građansku
saradnju
REDAH
Zadruga Zelena Oaza
Natura Livno
Natura Livno
PIPLG
FMPVS
GREEN COUNCIL
GREEN COUNCIL
GREEN COUNCIL
GREEN COUNCIL
Dodatak 3. Lista osoba koje su
učestvovale na radionici u Trebinju
IME I PREZIME
INSTITUCIJA
9. Juna 2014
Ime i prezime
1.Sanja Čičević
2.Himzo Tule
Institucija
Udruženje građana
"Nešto Više" / Citizens'
Association "Nesto
Vise"
REDAH
3.Zdravko
4.Krsmanović
5.Nedeljka-Neška
Ilijić
6.Zoran Milošević
7.Rade Drinjak
8.Vladimir Čerečina
9.Hamdija Čivić
10.Nebojša Spahić
11.Anja Jokaović
12.Božidar Jukan
13.Slobodan Šaraba
14.Marko Buđić
15.Slavko Orašković
16.Renato Knežević
17.Jovanka Kisin
18.Srđan B.
19.Sanela Klarić
20.Selma O. Agović
21.Dino Zametica
22.Amela Kozić
Udruženje
građana"OAZA"
Gradska uprava
Trebinje
Grad Trebinje
Udruženje građana
HOPS
Samostalni
poljoprivrednik
Hotel Platani
/
HET
Zahumlje-UNIV
HOPS
NAP
GREEN COUNCIL
GREEN COUNCIL
GREEN COUNCIL
GREEN COUNCIL
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
Dodatak 4.
Spisak učesnika završne konferencije „Uspostava Ministarstva poljoprivrede, prehrane i
ruralnog razvoja BiH i drugih struktura kao put ka ekonomskom napretku BiH u procesu
evropskih integracija“, 26. juni. 2013. god.Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Ime i prezime
Institucija
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
75 B A
C
76 B A
C
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
Cost - benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
77 B A
C
Green Council/ Savjet za zelenu gradnju
Juni 2014, Sarajevo
2O14
www.green-council.org
Download

Cost Benefit analize