Inicijative
Vlasničko pravo nad Sutorinom pripada BiH
Bosni i Hercegovini
prije više od 60
godina oduzet je
sedam kilometara dug
izlaz na Jadransko
more kod Sutorine u
Bokokotorskom zaljevu,
područje koje danas
pripada Crnoj Gori
G
ranice Bosne i Hercegovine su se prekrajale i iskrivljavale, i to uvijek na
njenu štetu, a u korist susjeda. Oduvijek je njena teritorija bila meta za
potkusurivanje i pripajanje. Pripajalo se i prisvajalo sve što je iole bilo vrijedno. S druge
strane, građani Bosne i Hercegovine su to olahko prihvatali, dok su drugi to ćutanje uzimali
kao znak saglasnosti.
Glas za povratak Sutorine
Zato glas u posljednje vrijeme, zasada pojedinaca, o potrebi rješavanja statusa bosanskohercegovačkih granica kako se one ne bi i dalje prekrajale i otuđivale zvuči ohrabrujuće. Pitanje linija razgraničenja s Hrvatskom, crnom
Gorom i Srbijom nužno je što prije aktuelizirati. Granice oko Novog Grada s Hrvatskom, oko
Trebinja sa crnom Gorom, oko Zvornika sa Srbijom zvanično još nisu riješene. Naravno, takva pitanja trebaju pokrenuti i razmotriti državne institucije.
međutim, čudi indolentnost vlasti BiH koja ne samo da nije prihvatila incijativu građana, nego je promtno Vijeće ministara BiH donijelo odluku o otuđivanju granica između Bosne
i Hercegovine i crne Gore prema kojoj bi Sutorina i Kruševica u Bokokotorskom zaljevu, kao
drugi dio bh. izlaza na more, pripao crnoj Go-
Sutorina je oduvijek
bila geografski
prostor BiH
U svrhu aktueliziranja ovog pitanja
zamolili smo prof.dr. Muriza Spahića,
predsjednika geografa u
BiH, koji se među prvima
oglasio o potrebi vraćanja
Sutorine BiH, te bio
uvodničar (20.12.2014.g.)
tribine na temu “Čija je
Sutorina-od zablude do
istine”, da nam upravo
odgovori na pitanje. “Zašto
je Sutorina danas aktuelna?.
Prof.dr. Spahić
nam odgovara:
Muriz Spahić
-Aktuelizirana je tema oko geografskog prostora Sutorine, koja se do maja . nalazila u sastavu NR Bosne i Hercegovine. Usmenim dogovorom između crnogorskih i bosanskohercegovačkih komunističkih zvaničnika, u kome je kod naših preovladao voluntaristički stav, prostor Sutorine
je ustupljen NR Crnoj Gori. Na ovaj način je Bo-
ri. Umjesto da radi za interese svoje države ova
vlast tako, koristeći svoj tehnički mandat, radi za interese druge države. Neprocjenjivi ekonomski potencijal bi time Vlada BiH naprosto
poklonila susjednoj državi. a, o kakvom je potencijalu riječ dr.sci. anton Jekavc, direktor Instituta za strateška ekonomska istraživanja, kazuje da bi Bosna i Hercegovina tim morskim
putem imala slobodan pristup robama iz cijelog svijeta, a zaobišli bi se nameti susjednih država, preko kojih nam roba sada dolazi. Zar u
tom grmu ne leži zec!? BiH je interesna sfera
njenih susjeda koji bi na taj način mogli kontrolirali cijene roba i prema potrebi povećavali
poreze, a sve nauštrb njenih građana. Ne treba
biti odviše ekonomski potkovan pa otkriti takve namjere. No, namjere Vijeća ministara treba da nas više brinu. Na potezu je sada Predsjedništvo BiH i institucije BiH koje imaju zakonske mogućnosti spriječiti usvajanje prijedloga o granici sa crnom Gorom. Jer, suverneitet
i teritorijalni integritet, kao i sami interes građana BiH nužno je i potrebno zaštititi.
argumenata za zaštitu Sutorine kao drugog
bh. izlaza na more ne nedostaje. Svi stručnjaci
sna i Hercegovina u području Sutorine izgubila tu izlaz na Jadransko more i na Bokokotorski zaljev obalne dužine od oko , km. O novom dogovorenom razgraničenju između katastarskih općina radi izrade katastarskih popisa
vlasnika zemljišnih čestica, koje su obavljali katastri za geodetske uprave u .god. nikada
nije objelodanjeno, niti potpisano kao zvanični dokument. Još u vremenu od  do .
god. Bosna i Hercegovina je nakon geodetskog snimanja uvedena u gruntovne knjige u kojim
su opisana imena zemljišnih vlasnika, tzv. katastarskih operata
ovog prostora.
Sve ove radnje i da su završene, kako je to bilo previđeno ondašnjim zakonima, nisu okončane ustavnom kategorijom predviđenom članom . Ustava
bivše FNRJ iz ., koji je u to
vrijeme bio na snazi i obuhvata
spomenutu .god, u kome
stoji da «razgraničenje između
narodnih republika vrši Narodna
skupština FNRJ», dok se Ustavnim zakonom iz . nadležnost razgraničenja
teritorija prebacuje na Narodnu skupštinu NRBiH, ali uz potvrdu Savezne Narodne skupštine.
To nikada nije donešeno, pa u tom slučaju teritorij Sutorine nikada zvanično Bosna i Hercegovina nije izgubila.
Geografska
karta Sutorine
(crveni okvir)
iz raznih domena, od pravnika, historičara, geografa, ekonomista i drugih govore u prilog tome. Treba ih samo saslušati i angažirati. Činjenice ukazuju da su Sutorina i Kruševica bile u
sastavu Bosne i Hercegovine ukupno 623 godine, od kojih su posljednjih 69 godina one samo posjednovno bile u sklopu crne Gore. Ističemo ‘posjedovno’, jer ni jedan pravni dokument to nije valorizirao. Usmeni dogovor Đure Pucara, tadašnjeg predsjednika Vlade NRBiH, kojim je on 1945.godine prepustio taj dio
BiH- crnoj Gori zauzvrat dobivši dio planine
maglića i prašumu Perućicu, nije pravno ratificiran ni u Narodnoj skupštini BiH ni u Parlamentu Jugoslavije. Ovo nezakonito izdvajanje
Sutorine iz sastava BiH će kasnije 1963.g. aktuelizirati i Ratomir dugonjić, tadašnji predsjednik Narodne skupštine SR BiH. Isti potupak o povratku Sutorine BiH su 2006.godine pokrenuli članovi Predsjedništva BiH- Željko Komšić i Haris Silajdžić, ali je on samo ostao
u nacrtu. Ono na što stručnjaci upućuju i što
je polazna tačka u ovom postupku jeste pitanje - ko je mogao prekršiti Berlinski kongres
(1878.g.) i aVNOJ(1945.)kojim su jasno određene granice Bosne i Hercegovine?. Na to upućuje i čl.13. Ustava NRBosne i Hercegovine od
31.12.1946.g. koji kazuje: “Granice Narodne
Republike Bosne i Hercegovine ne mogu se mijenjati bez pristanka Narodne Republike Bosne i Hercegovine.”Uostalom, i Banditerova
komisija koju su 1992.godine formirale Ujedinjene nacije kao četveročlanu arbitražnu komisiju za pitanje granica među bivšim jugoslavenskim republikama, utvrdila je da su kopnene granice među republikama zatečene na dan
priznanja državnosti (za BiH aprila 1992.g.),
dok se morske granice trebaju rješavati međusobnim sporazumima ili arbitražom. Na osnovu ovog zaključka, BiH ima pravo zahtijevati povratak morske granice s crnom Gorom. Za
nadati se da će to biti i učinjeno.
S.SeLhanOvić
Sve ovo treba imati u vidu u procesu ratifikacije granice sa Crnom Gorom, što je danas aktuelno. Da bi se to učinilo od strane Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, to se treba
detaljno razmotriti jer u protivnom taj prostor
trajno može biti izgubljen.
Šta je zapravo Sutorina?
Prof.dr. Spahić: Sutorina je geografski prostor na krajnjem dijelu Bosne i Hercegovine u
poriječju istoimene rijeke i čini dio mediteranske regije, koja se prema nižoj regionalnogeografskoj taksonomiji ubraja u popovopoljsku zavalu sa sutorinskim primorjem. Regionalnogeografske odrednice definiraju geografski
identifikacioni elementi.
Reljef Sutorine iako površinom skučen prostor, koji obuhvata , km, je reljefno veoma
raznolik sa nadmorskim visinama od nivoa mora do Orijena. Dužina granice Sutorine prema R.
Hrvatskoj i R. Crnoj Gori iznosi , km, koliko je
voluntarističkim dogovorima ondašnjih komunističkih predsjednika skraćena granica današnje Bosne i Hercegovine.
U Sutorini Bosna i Hercegovina izlazi na Jadransku obalu u dužini od , km, od čega ,
km pripada dubokim vodama preko  m, a
ostatak je plitko more nakon taloženja riječnih nanosa na ušću rijeke Sutorine. Sutorina
ima maksimalnu širinu od  km, a minimalnu
, km.
Sutorinski kraj pripada mediteranskoj klimi u
kojoj ljetna sezona, sa temperaturama višim od
C, traje od . maja do . oktobra, odnosno
od .maja do . septembra ako se razmatraju
temperature više od C. Tokom ljetne sezone
obalni pojas Sutorine obiluje sunčanim razdobljem; kada prosječno u jednom ljetnjem danu
sunce sija  sati, što je prosječno  sati tokom
ljetnih mjeseci ili prosječno , sata u godini.
Prema raspoloživim podacima u području Sutorine danas postoji sedam naseljenih mjesta i
to: Sutorina, Kruševice, Šćepoševići, Njivice, Prijevor, Solila, Vrbanje i Sitnica. Zvaničnim popisom stanovništva obuhvaćena su samo tri naseljena mjesta i to: Sutorina, Kruševice i Prijevor u
kojima ukupno živi oko  st.
Prirodnogeografski elementi pokazuju da je
Sutorina svojim geografskim i geostrateškim
položajem veoma respektabilno područje za razvoj Bosne i Hercegovine. Više od polovine teritorija pripada priobalnim području bilo da je riječ o neposrednom izlasku na more ili priobalju
koja pripadaju našim susjedima: Hrvatskoj i Crnoj Gori. Ovi geografski elementi upućuju na
višenamjensko iskorištavanje prostora, a prevashodno u razvoj turizma, bilo da je riječ o nautičkom ili kupališnom. Pored toga, dio obalnog područja bi se mogao koristiti i za druge namjene
o čemu bi trebalo debatirati kada se ono vrati u
posjed Bosne i Hercegovine. Vrijednost ovoga
prostora se može dobiti na osnovu cijene površine  m a ima ih ukupno , miliona, od čega
polovina ima cijenu svjetske razine.
BROJ 23/ 1033 • 1. decemBaR 2014.
Preporod 19
Download

1033 23 Preporod.indd