Government of Montenegro
Ministry for Human and Minority
Rights
Žene u politici
2012.
METODOLOGIJA
Vrsta
istraživanja
Kratak opis

DESK



F-2-F anketa

Dubinski
intervjui

Responsemetri


Procjena postojećeg zakonodavnog okvira i rodni
mehanizmi koji obezbjeđuju veće učešće žena u politici
Pregled iskustava iz drugih zemalja, sa osvrtom na
slučajeve koji podržavaju pretpostavku da veće učešće
žena može da donese pozitivne promjene
Najvažniji ciljevi
Analiza pravnog okvira i postojećih mehanizama za učešće
žena u politici, pregled, poređenje i sadašnja iskustva iz
drugih zemalja u vezi sa učešćem žena u politici, relevantne
promjene do kojih je došlo kao rezultat povećanog broja žena
u politici i odlučivanju.
Procjena u kojoj mjeri opšta populacija razumije ulogu i
položaj žena u politici (“šta žene političari mogu da
Opšta populacija;
promjene”) i šta glasači mogu da očekuju od žena koje se
Ukupno 1230 F-2-F intervjua. 1000 intervjua na
bave politikom, testiranje prisustva i obima rodnih stereotipa
nacionalno reprezentativnom uzorku; Dodatak na uzorak
kada su u pitanju takozvana „muška“ pitanja (bezbjednost,
tzv. booster (oversample) - 200 intervjua sa
policija, kriminal, i sl.) i “ženska” pitanja (obrazovanje,
pripadnicima nacionalnih manjina
zdravlje, socijalna zaštita, i sl.), putem sprovođenja terenskog
istraživanja
Žene političarke, savjetnici i donosioci najvažnijih odluka
u političkim partijama,predstavnici NVO i institucija koje
sarađuju sa ženama poslanicima, kao i najuticajnijih
medija
Ukupno 22 intervjua
Procjena motivacije žena koje aktivno učestvuju u politici i
barijere sa kojima se suočavaju na privatnom i
profesionalnom planu, razumijevanje načina na koji se vrši
izbor partijskih kadrova, očekivanja vezana za položaj žena u
budućnosti, stavovi o uvođenju kvota
Procjena u kojoj mjeri iste političke poruke, predstavljene od
Dvije grupe po 20 građana različitih po godinama, polu,
strane muškaraca i žena mogu da utiču na potencijalne
glasačkom opredjeljenju i nacionalnosti
glasače i da li postoje teme koje uspešnije predstavljaju
Ukupno 40 učesnika/ca
političarke
PRIVATNI I JAVNI
PATRIJAHAT
ili
DA LI JE NAŠE
DRUŠTVO I
DALJE
PATRIJARHALNO
U kojoj mjeri se slažete sa sljedećim tvrdnjama?
 1 = Uopšte se ne slažem  2 = Ne slažem se

3 = Slažem se 
Ne slažem se (1+2)
Posao domaćice za ženu je jednako ispunjavajući
33
kao i plaćeni posao
Dužnost muškarca je da zarađuje novac, a ženina
dužnost je da brine o domaćinstvu i porodici
22
9
22
Muškarcima su bliskije javne, a ženama privatne
aktivnosti
Briga o djeci je prije majčina nego očeva dužnost 33
Dobro je da su žene i muškarci ravnopravni u
braku, ali je po pravilu bolje da muškarac ima
posljednju riječ
Slažem se(4+5)
11
31
21 5
10
27
17
23
8
4 = U potpunosti se slažem
19
25
12
29
37
11
39
34
7
32
12
43
31
13
44
Muškarci bi trebalo da obavljaju više poslova u
domaćinstvu nego što to sada čine.
21 4
16
Većina poslova u domaćinstvu po svojoj prirodi
više odgovara ženama
20 4
16
43
12
55
16
42
14
56
Ako je u braku samo jedan supružnik zaposlen,
prirodnije je da to bude muškarac
23 7
39
41
11
51
4
U kojoj mjeri se slažete sa sljedećim tvrdnjama?
 1 = Uopšte se ne slažem  2 = Ne slažem se

3 = Slažem se 
Ne slažem se (1+2)
Univerzitetsko obrazovanje je važnije za dječake
68
nego za djevojčice
Ukoliko poslodavac treba da otpusti radnike, bolje
je da budu otpuštene žene koje imaju muževe
nego muškarci
Muškarci su bolji menadžeri od žena
Ukoliko žena zarađuje više od muža, gotovo je
neizbježno da to prouzrokuje probleme
U cjelini, muškarci su bolje političke vođe od žena
4 = U potpunosti se slažem
Slažem se(4+5)
30
38
43
20
43
23
15
39 10
35
10 3 12
13
19
7 25
28
21
28
22
22
29
6 27
8
30
9
38
5
Koliko vremena prosječno provodite u obavljanju kućnih i porodičnih poslova?
“U prosjeku 1,5
sat dnevno ”
11% populacije ne
učestvuje u obavljanju
kućnih poslova. Od tog
broja 96% su muškarci a
svega 4% žene
“U prosjeku 3,7
sati dnevno ”
“U prosjeku 1,5
sat dnevno i
ako sam u
braku”
“Ako sam u
braku, u
prosjeku 4,5
sati dnevno ”
63% muškaraca najviše doprinosi
kućnom budžetu svojim
prihodima
27% žena najviše doprinosi
kućnom budžetu svojim
prihodima
VAŽNOST
POLITIKE U
NAŠIM
ŽIVOTIMA
Koja je to jedna stvar koja je Vama lično najvažnija u životu?
Najvažnija
Prve tri po važnosti
80%
Porodica
97%
18%
Posao
88%
1%
Prijatelji i poznanici
90%
1%
Politika
6%
1%
Religija
16%
8
U kojoj mjeri pratite politička dešavanja u Crnoj Gori?
PRATI DEŠAVANJA:
Total
Muški
49
43
8
7
4=Pratim skoro sva politička
dešavanja u Crnoj Gori
 1=Uopšte ne pratim
politička dešavanja u Crnoj
Gori
36
42
30
27
22
51
NE PRATI DEŠAVANJA:
37
6
 3=Uglavnom pratim politička
dešavanja u Crnoj Gori
 2=Uglavnom ne pratim
politička dešavanja u Crnoj
Gori
Ženski
31
32
19
25
46
56
U kojoj mjeri politika utiče na Vaš svakodnevni život?
Total
UTIČE:
23
Muški
25
3=Uglavnom utiče

2=Uglavnom ne utiče

1=Uopšte ne utiče
NE UTIČE:
20
7
8
16
17
14
17
17
17
59
57
61
76
74
4=Veoma mnogo utiče

Ženski
6
78
!
>1%
Na koje aspekte (oblasti) Vašeg života politika ima najveći uticaj?
Višestruki odgovori; Baza: Oni koji su naveli da politika utiče na njihove živote (23% od ciljne populacije)
Životni standard/ finansijska situacija
33%
Posao/ zaposlenje
26%
Na sve aspekte
9%
Ekonomski/ društveni aspekti, kriza
M=5% , Ž=13
8%
Način/ kvalitet života, mogućnosti, potrebe
5%
Međuljudski/ etnički/ vjerski odnosi
4%
Zdravlje/ duševni mir
2%
Pitanja slobode, prava, bezbjednosti
2%
Porodica/ budućnost djece
1%
Rad institucija, obrazovanje, zdravstvo
1%
M=6% , Ž=1
11
Koliko je Vama lično važno to da li se partija koja se vama najviše dopada zalaže za
potrebe žena?
Total
VAŽAN JE:
Muški
68
58
48
4=Veoma je važno
Ženski
23
17
10

3=Uglavnom je važno
41

2=Uglavnom nije važno

1=Uopšte nije važno
18
37
23
45
14
11
15
18
NIJE VAŽAN:
Baza: Ukupna ciljna populacija
33
41
25
ZASTUPLJENOST
ŽENA U POLITICI
Po Vašem mišljenju, u kom procentu su žene zastupljene među poslanicima u
Skupštini Crne Gore?
18%
Manje od 14%
1%
20%
Od 14% do 30%
Prosjek
10,3%
Više od 30%
61%
Ne znam
U Skupštini
13,6%
Baza: Ukupna ciljna populacija
I da li Vi mislite da je taj procenat u kom su žene zastupljene u Skupštini Crne Gore
premali, preveliki ili biste rekli da je taman koliko treba?
Baza: Oni koji su naveli neki procenat na pitanje u kom procentu su žene zastupljene među poslanicima u Skupštini
Crne Gore, 82% ciljne populacije
Premalo
Taman koliko treba
Previše
Ne znam
3%
% Premalo
% Taman koliko treba
% Ne znam
% Previše
6%
75
Manje od 14%
19
4
61% ukupne
populacije
23%
Više od 14%
68%
21% ukupne
populacije
54
34
3
Da li žene kao poslanice jednako dobro obavljaju svoj posao kao i muškarci, ili
mislite da su bolje ili lošije?
Muški
Ženski
12%
Bolje su od muškaraca
24%
56%
Iste su kao i muškarci
54%
22%
Lošije su od muškaraca
10%
16
DUBINSKI INTERVJUI
 Sagovornici u dubinskim intervjuima iz svih oblasti, politike, medija, nevladinog sektora
slažu se u ocjeni da nema dovoljno poslanica u Parlamentu. Trenutna situacija je po
njihovom mišljenju odraz generalnog položaja žena na političkoj sceni Crne Gore koji
je gotovo marginalan. Slaba uključenost žena se dovodi u vezu sa istorijskim
kontekstom i tradicionalnošću, iako se situacija polako mijenja.
 Predsjednik stranke: „Mislim da njih i nema dovoljno u politici, u smislu da ih nema
dovoljno u organima odlučivanja i političkim partijama, u državnim organima, tamo
negde gdje se kreira politika ili donose odluke. Možda je to splet okolnosti u
crnogorskom društvu. Mislim da smo mi sada, uslovno rečeno, na nekoj prekretnici u
drušvu, žene koja se ovde doživljavaju kao majke i sestre i žene za koje mnoge
generacije ovdje sumnjaju da se mogu uspješno baviti javnim poslom… a one znaju i
mogu biti mnogo uspješnije od njihovih muževa.“
 I među malobrojnim poslanicama oni primećuju razlike u radu i uključenosti. Sa jedne
strane postoje one koje su aktivno i kvalitetno angažovane kako u skupštinskoj sali
tako i u odborima, dok i dalje postoje političarke koje u skupštinskoj sali obezbjeđuju
kvorum i glasove i gotovo da se ne javljaju za riječ, čak i kada je tema njihova usko
stručna oblast.
1
Po Vašem mišljenju, u kom procentu su žene zastupljene kao ministarke u Vladi
Crne Gore?
20%
12% ili manje
Od 12% do 30%
3%
14%
Prosjek
10,4%
Više od 30%
63%
Ne znam
U Vladi
11,8%
Baza: Ukupna ciljna populacija
Da li Vi mislite da je taj procenat u kom su žene kao ministarke zastupljene u Vladi
Crne Gore premali, preveliki ili biste rekli da je taman koliko treba?
Baza: Oni koji su naveli neki procenat na pitanje u kom procentu su žene zastupljene kao ministarke u Vladi Crne
Gore, 80% ciljne populacije
Premalo
Taman koliko treba
Previše
Ne znam
5%
% Premalo
% Taman koliko treba
% Ne znam
% Previše
5%
77
12% ili manje
16
4
63% ukupne
populacije
22%
Više od 12%
68%
17% ukupne
populacije
38
47
7
A da li žene kao ministarke jednako dobre obavljaju svoj posao kao i muškarci, ili
mislite da su bolje ili lošije?
Muški
Ženski
12%
Bolje su od muškaraca
24%
57%
Iste su kao i muškarci
54%
20%
Lošije su od muškaraca
11%
20
DUBINSKI INTERVJUI
 Podaci dobijeni u intervjuima ukazuju da se zastupljenost žena na visokim pozicijama
uključujući ministarska evaluira kao izuzetno slaba, dok sa druge strane na
savjetničkim pozicijama u ministarstvima dominiraju žene. Rado biranje žena za
savjetnike ukazuje da one imaju potrebno znanje i iskustvo, te se stoga postavlja
pitanje iz kog razloga njih nema na višim pozicijama. Kao jedan od faktora navođena je
nespremnost žena za preuzimanje istaknutih funkcija i radije djelovanje iz sjenke, ali
se ipak kao značajniji vidi nedovoljna politička volja lidera stranaka da uključe žene.
Većina smatra da za žene u politici i dalje postoji stakleni plafon.
 Političarka:„Postoji deklerativno da se žena ne koči da napreduje, ali tamo gde se baš
donose odluke i gde se potpisuje i gde su pare tu ih nema.“
 Svi sagovornici pozitivno su ocjenili rad žena na ministarskim mjestima i vjeruju da
one podjednako dobro kao i muškarci ili čak uspješnije mogu voditi svako ministarstvo.
Posebno je pozitivno ocjenjen skorašnji odabir žene za tradicionalno mušku pozicijumjesto ministra odbrane.
2
Prepreke većoj
participaciji
žena u politici
Šta je po Vašem mišljenju najveća prepreka…
ženama da se aktivno bave politikom …
muškarcima da se aktivno bave politikom …
27
Obaveze u kući i briga o djeci i porodici
Predrasude o mjestu žena u društvu, naš
mentalitet
12
Nedostatak samopouzdanja, hrabrosti,
strah od neuspjeha
6
Nedostatak želje, motiva,
nezainteresovanost
5
Neadekvatno obrazovanje, nestrucnost,
nesposobnost
7
Nedostatak samopouzdanja, hrabrosti,
strah od neuspjeha
6
5
Muškaraci, dominacija muškaraca
Nedostatak vremena, previše obaveza
4
Nedostatak podrške od strane društva,
partija, okoline, generalno
4
Rodna neravnopravnost i tradicionalne
uloge žena
3
Politika nije za žene, ženama je mjesto u
kući
3
Nema prepreke
3
Ekonomski status i novac
3
Prljave stvari u politici, kriminal i
korupcija
3
Nema prepreke
>3%
Ne znam
Ne znam
11
Nezainteresovanost
M:24%; Ž:33%
29
27
18
Baza: Ukupna ciljna populacija
23
Prepreke ženama: podaci iz dubinskih intervjua
Niz faktora utiču na odluku žena o (ne)ulasku u politiku:
1.
Uticaj sredine:
 istorijski kontekst i tradicija: „za ženu nije da se bavi politikom“
 mali broj žena u politici i njihova značajno slabija mogućnost napredovanja
 nedovoljno moralne i praktične podrške okoline: briga o djeci i domaćinstvu
 ekonomska zavisnost
 nedovoljno ženske solidarnosti među političarkama
Političarka: „Kod žena ne postoji dovoljno ambicije. Kada vide da im je šansa za to manja
onda se one i ne usuđuju da idu na nešto što im sigurno neće proći. Tako da se distanciraju
i prije nego što pokušaju, jer sam ambijent je tako napravljen da djeluje da su vam jako
male šanse za uspjeh, i onda to ne ohrabruje i tu bi po tom pitanju trebalo nekako žene
ohrabriti.“
Poslanica u Skupštini Crne Gore: „Mora žena mnogo više i fizičke i psihičke snage da
odvoji. Umjesto da spavam osam sati ja sam spavala četiri...svako jutro idem na
Skupštinu, pa idem na autobus uveče, stignem kući, spremim večeru, uključim mašinu,
peglam i spremam za sjutra. Na radnom stolu mi je lap top, istovremeno spremam ručak
za sutra i kuckam šta mi treba, pretražujem i gledam šta mi treba za rad u Skupštini.“
2.
Individualni činioci koji zavise od samih žena:
 politiku smatraju prljavom
 nespremnost da stave na kocku cjelokupnu prijeđašnju profesionalu karijeru i
integritet
Prepreke ženama: podaci iz dubinskih intervjua
•
U takvom sistemu gdje žena nema institucionalnu podršku, a gdje se od žene očekuje
da prvenstveno bude, po riječima jedne poslanice „dobra majka, sestra, supruga, pa
tek onda sve ostalo“ u politiku ulaze ili mlade žene bez porodice, što je rjeđi slučaj ili
najčešće profesionalno afirmisane i ekonomski nezavisne žene čija djeca su već odrasla
ili u adolescentskom periodu.
•
Političarka: „Žene sa malom djecom se još rjeđe angažuju. Obično su to žene koje su
tek završile fakultet ili starije žene koje su ostvarile status i imaju veliku djecu. Postoji
vakuum između“
•
Jedan dio sagovornika zastupao je i tezu da su žene jedne drugima najveća prepreka u
politici, budući da među njima ne postoji dovoljno solidarnosti, često ni unutar iste
stranake. Zastupnici ovog stanovišta vjeruju da žene čak aktivno sabotiraju inicijative
drugih političarki i da to žene koje razmišljaju o ulasku u politiku dobro prepoznaju.
•
Poslanica u Skupštini Crne Gore: „Najmanje solidarnosti ima među ženama u
političkim partijama. Nikako da se oslobodimo toga ’’Ja sam najpametnija, ne vidim,
ne osjećam’’ i najveća podmetanja su žena-ženi. Teško se može naći podrška među
ženama.“
Ukoliko bi jedan od bračnih partnera trebalo da se bavi politikom, šta bi bilo
prihvatljivije , da u politiku uđe muž ili žena?
Muž
Ne znam
Ako imaju bebu (do 3 godine
starosti)
Žena
87
Ako imaju dijete predškolskog
uzrasta (4-5 godina starosti)
8
81
Ako imaju dijete osnovnoškolskog uzrasta (6-13 godina)
11
63
Ako imaju dijete
srednjoškolskog uzrasta (1418 godina)
Ako imaju punoljetno dijete
Svejedno
17
49
38
Baza: Ukupna ciljna populacija
25
30
17
25
29
3
6
Kome je generalno lakše da napreduje u politici, muškarcima ili
ženama?
% Muškarcima
Total
% Ženama
76
Žene
Muškarci
% Nema razlike
19
80
71
Baza: Ukupna ciljna populacija
15
24
5
5
6
Zašto tako mislite?
Kome je generalno lakše da napreduje u
politici, muškarcima ili ženama?
Muškarcima
Ženama
% populacije
Tradicija/ svijest društva/ mentalitet/ predrasude
Sposobniji su, ozbiljniji, bolji političari/ imaju iskustvo
Muškarci su u većini/ podržavaju se međusobno
Muškarci su odlučniji, hrabriji, snalažljiviji
Muškarci imaju više vremena/ manje obaveza
Oduvijek je tako/ realnost/ muškarcima je lakše u svim
oblastima
Politika je muški posao
Neravnopravnost/ diskriminacija žena
Zbog propisa o broju žena
Muškarcima se više veruje/ ozbiljnije ih shvataju
Žene su sposobnije/ upornije/ pametnije/ ozbiljnije
Narav, izgled, ponašanje žena
Ostali odgovori
Ne zna/Bez odgovora
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
76%
22
14
14
11
10
5%
2
9
5
4
33
2
2
11
25
24
10
10
Da li biste rekli da su generalno favorizovani muškarci ili da su favorizovane žene
prilikom…
Muškarci su favorizovani
Nema razlike
Ne znam
81
Imenovanje (unaprjeđenje) u političkim strankama
14
78
Imenovanje na odgovorne državne funkcije
Izboru poslanika u crnogorskom parlamentu
71
Imenovanje na funkcije u lokalnoj samoupravi
69
Zapošljavanju u javnim preduzećima
59
Imenovanju na funkcije u državnoj administraciji (sudovi,
ministarstva, državne agencije...)
58
Baza: Ukupna ciljna populacija
Žene su favorizovane
2
15
19
19
27
26
4
7
7
9
13
Ko bi uspješnije obavljao sljedeća zanimanja?
Muškarci
Jednako uspješni
Ne zna
Žene
58
Predsjednik države
31
55
Predsjednik Vlade
31
48
Predsjednik Skupštine Crne Gore
Predsjednik političke partije
45
Ministar u Vladi
43
Državni sekretar u ministarstvu
32
Poslanik
31
Pomoćnik ministra
31
Tužilac
29
Odbornik u opštinskom parlamentu
29
Sudija
28
Baza: Ukupna ciljna populacija
12
42
12
40
15
45
35
Direktor javnog preduzeća
13
38
39
Predsjednik opštine
10
15
48
47
15
20
52
46
46
15
22
24
52
46
18
25
PERCEPCIJA USPJEŠNOSTI MUŠKARACA I ŽENA U OBAVLJANJU DRŽAVNIH FUNKCIJA
Populacija 18+ muškog pola
%Muškarci bi bili uspješniji
Predsjednik države
Predsjednik Vlade
Predsjednik Skupštine Crne
Gore
Predsjednik političke partije
%Žene bi bile uspješnije
6
8
11
Predsjednik opštine
11
Pomoćnik ministra
Tužilac
Odbornik u opštinskom
parlamentu
Sudija
12
17
38
22
14
23
66
Predsjednik Vlade
Ministar u Vladi
49
13
35
Tužilac
36
Odbornik u opštinskom
parlamentu
Sudija
38
14
35
19
18
Pomoćnik ministra
38
16
Direktor javnog preduzeća
Državni sekretar u
ministarstvu
39
45
17
18
Poslanik
34
%Žene bi bile uspješnije
Predsjednik opštine
40
10
18
Predsjednik države
53
49
42
67
52
58
9
%Muškarci bi bili uspješniji
Predsjednik Skupštine Crne
Gore
Predsjednik političke partije
8
Ministar u Vladi
Direktor javnog preduzeća
Državni sekretar u
ministarstvu
Poslanik
Populacija 18+ ženskog pola
29
30
27
23
23
20
24
26
23
26
22
21
22
28
Kada govorimo o politici u Crnoj Gori, generalno gledano, po Vašem mišljenju
koliko je fizički izgled … bitan?
Fizički izgled žene
VAŽAN JE:
Total
Muški
72
69
32.1
4=Veoma je važan

31
Fizički izgled muškarca
Ženski
Total
Muški
Ženski
74
34
57
59
54
18
17.5
17
39.1
37
41
21
23
19
19
19
40
42
3=Donekle važan

2=Uglavnom nevažan

1=Uopšte nije važan
39.6
39
40
13
16
11
12
25
11
27
12
23
NIJE VAŽAN:
Baza: Ukupna ciljna populacija
19
38
Kada imate u vidu javne nastupe političara, da li biste rekli da
oni tretiraju svoje koleginice političarke kao ravnopravne?
45%
Da
50%
40%
40%
Ne
36%
43%
Baza: Ukupna ciljna populacija
Total
Muški
Ženski
Komunikacija među političarima: podaci iz intervjua
Patrijrahalnost u komunikaciji u Parlamentu:
 zahtjev predsednika poslaničkog kluba da na izlaganje poslanice replicira žena
 za poslanice diskusija sa muškim kolegom ne prestavlja problem ili nelagodu
Političarka: „I mene je ljutilo u državnom Parlamentu kada ja nešto kažem muškarci neće da mi
odgovore zato što sam ja žensko. Ja sam njima rekla da nema veze šta sam ja žena. Ja sam
poslanik isto kao i oni, tako da potencijalno to sigurno postoji kod mnogih... Pa nije vam sve
jedno, jer osJećate kao da vas smatraju nižim i da ne zavrijeđujete pažnju. Oni to neće priznati,
ali to je suština i vi ste tu prosto nemoćni.“
Različita iskustva saradnje sa muškarcima u stranci:
 Bez većih problema i sukoba, ali u početku predrasude i stereotipi sa kojima su se izborile
kada su izgradile poziciju
 na probleme naišle tek kada su napredovale (do tada nijesu opažane kao prijetnja)
Po njihovim riječima muškarci sve više žene gledaju kao konkurenciju budući da bi poštovanje kvote
od 30% rezultiralo manjim brojem muškaraca u Parlamentu.
Poslanica: „Nijesam imala probleme kad sam ulazila nego kad sam počela da napredujem. Svi
dijele entuzijazam dok neko ne prepozna da to što sam ja tu znači da neko drugi više nije na tom
mjestu.“
Poslanica: „30% žena znači da automatski 10 sadašnjih poslanika iz jedne stranke ide kući jer za
njih više nema mjesta u parlamentu.“
RAZLIKE U PERCEPCIJI POLITIČARKI I POLITIČARA
35
Siguran/a u sebe
Percepcija žena
Percepcija muškaraca
7
Samostalno donosi odluke
Lider/ka
6
5.3
5.5
Razumije potrebe i probleme običnih ljudi
5.7
5.4
4.9 4
5.0
4.9
Energičan/a
5.0
5
5.2
Odlučan/a
Dostupan/a ljudima kao što sam ja
4.9
5.5
Uliva povjerenje
5.4
5.2
5.2
3
Čvrst/a prema drugima
5.6
5.3
Iskren/a
Snažnog karaktera
2
4.9
5.1
4.9
5.0
5.3
Pravičan/a
5.0
5.2
5.2
Dobar/a državnik/ca
5.0
5.3
5.4
Timski/a igrač/ica
Spreman/a na kompromis
5.1
Brine o drugima
5.3
5.2
5.3
5.2
5.2
1
5.3
5.4
5.4
5.1
5.6
5.1
Ubjedljivo govori
5.0
Spreman/a da sasluša različita mišljenja
Spreman/a da prihvati kritiku
Hrabar/a
RAZLIKE U PERCEPCIJI MUŠKARACA
36
Percepcija muškaraca od
Samostalno donosi odluke
strane muškaraca
Percepcija muškaraca od
Lider/ka
strane žena
5.2
Siguran/a u sebe
7
5.5
Razumije potrebe i probleme običnih ljudi
5.6
Dostupan/a ljudima kao što sam ja
6
5.7
5
5.8
5.3
Energičan/a
5.0
4.8
4
5.0
4.9
Odlučan/a
5.5
Iskren/a
Snažnog karaktera
5.4
5.2
Čvrst/a prema drugima
5.2
1
4.9
5.4
5.0
4.9
5.3
5.2
5.3
5.1
Dobar/a državnik/ca
5.4
5.1
Spreman/a na kompromis
4.9
Brine o drugima
5.0
Pravičan/a
5.1
5.5
2
4.8
Uliva povjerenje
5.5
3
5.6
4.9
5.5
5.0
5.4
5.4
Timski/a igrač/ica
5.0
5.6
5.6
5.1
Ubjedljivo govori
Spreman/a da sasluša različita mišljenja
Spreman/a da prihvati kritiku
Hrabar/a
RAZLIKE U PERCEPCIJI ŽENA
37
Percepcija političarki od
Samostalno donosi odluke
strane žena
Percepcija političarki od
Lider/ka
strane muškaraca
Siguran/a u sebe
7
5.4
4.8
5.2
5.2
5.2
5.5
4.7
5.44.9
Čvrst/a prema drugima
5.2
Pravičan/a
Spreman/a na kompromis
4.9
5.3
5.1
5.4
4.9
5.3 5.0
1
5.1 5.4
Snažnog karaktera
Uliva povjerenje
5.5
2
5.0
5.2
5
3
5.05.5
Iskren/a
5.1
5.1 4
5.0
Odlučan/a
Energičan/a
6
4.7
Razumije potrebe i probleme običnih ljudi
Dostupan/a ljudima kao što sam ja
4.9
5.4
5.1
5.3
5.1
5.4
5.1
Dobar/a državnik/ca
5.2
4.8
5.5
5.3
Brine o drugima
5.1
Ubjedljivo govori
Spreman/a da sasluša različita mišljenja
Timski/a igrač/ica
Spreman/a da prihvati kritiku
Hrabar/a
MEDIJI I ŽENE
U POLITICI
Po Vašem mišljenju, da li su u medijima u Crnoj Gori žene koje se bave politikom
zastupljene u dovoljnoj mjeri?
Total
Muški
Ženski
50
44
Jesu (3+4)
12
9
38
7
 4 = Jesu u
potpunosti
 3 = Uglavnom
jesu
35
38
32
30
31
 2 = Uglavnom
nijesu
 1 = Uopšte
nijesu
34
Nijesu (1+2)
10
14
40
19
46
53
Mediji i žene u politici: podaci iz dubinskih intervjua
Različita perespektiva predstavnika medija i političarki:
1.
Iskustva političarki:
 nema intenzivne saradnje sa medijima
2.
Stav medija:
 negira se pol kao značajna detrminanta u odabiru sagovornika
 tema razgovora je jedini faktor koji određuje strukturu gostiju/sagovornika
 političarke ipak slabo zastupljene u medijima: odraz slabe zastupljenosti u
politici
 žene podjednako dobri sagovnornici kao i muškarci za sve teme, ipak češće
intervjuisane na temu porodice, nasilja, socijalne zaštite, zdravstva,
obrazovanja - teme koje se generalno prepoznaju kao više ženske.
Slaba zastupljenost žena u izveštavanju→ slaba prepoznatost i uticaj među građanima:
 Mediji negiraju odgovornost: da su žene aktivnije u politici bile bi zastupljenije
 Političarke medije vide kao suviše senzacionalistički nastrojene
Poslanica u Skupštini Crne Gore: „Ako imate šestočasovnu raspravu u Parlamentu gdje
se govori o zaštiti djece od zlostavljanja i onda u nekom trenutku neko pomene Kosovo i
neki kolega kaže „NATO je bombardovao Srbiju“ sve novine sjutra samo o toj izjavi pišu,
a ne pominje se zaštita djece.“
PROFILI
IDEALNIH
POLITIČARA I
POLITIČARKI
Profili idelnih političara i političarki- po polu
“Oženjen, ima djecu,
Crnogorac, po vjeroispovjesti
pravoslavac.Fakultetski
obrazovan, srednjih godina i
dolazi iz Podgorice.
Nacionalnost , vjeroispovjest i
grad iz kog dolazi nisu toliko
važni! ”
Njegove birače u najvećoj
mjeri brinu oporavak privrede
i otvaranje novih radnih
mjesta, povećanje životnog
standarda, borba protiv
siromaštva, korupcije i
organizovanog kriminala. 68%
njegove podrške će vjerovatno
glasati na sledećim izborima.
5% njegove podrške čine
neopredjjeljeni birači.
Pol nije
važan: 14%
60%
69%-6%
14%
51%-21%
“Udata, ima djecu, Crnogorka,
po vjeroispovjesti
pravoslavka.Fakultetski
obrazovana, srednjih godina i
dolazi iz Podgorice.
Nacionalnost , vjeroispovjest ,
grad iz kog dolazi, ali i bračno
stanje nisu toliko važni! ”
Njene birače brinu isti
problemi samo nešto u većoj
mjeri. Na prvom mjestu je
oporavak privrede i otvaranje
novih radnim mjesta a odmah
zatim borba protiv
siromaštva. 62% njene
podrške će vjerovatno glasati
na sledećim izborima. 10%
njene podrške nije
opredjeljeno za neku
određenu stranku.
Koje su 3 najvažnije osobine koju treba da ima osoba koja se bavi politikom u Crnoj
Gori?
• Poštenje, čast, moral
• Značajno češće važno za muškarce u politici
• Obrazovanje/ stručnost
• Iskrenost
• …
• Lijep izgled/ šarm
• Značajno češće važno za žene u politici (4-10)
• Porodična osoba/ roditelj
• Važno samo za žene u politici, ipak samo 2%
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
A pozitivni primjeri?
 Ubjedljiva većina građana (68%) ne zna da navede niti jednu
političarku na svijetu o kojoj ima veoma povoljno mišljenje.
 Svaki deseti navodi Angelu Merkel,
 6% stanovništva izdvaja Hilari Klinton, a
 2% Margaret Tačer.
 Žene učestalije od muškaraca spominju Hilari Klinton i Margaret
Tačer i, uopšteno gledano, sposobne su da navedu veći broj žena
političarki od muškaraca.
44
PERCEPCIJA
CILJEVA I
POTREBA
ŽENA I
MUŠKARACA
Važnost tema i aktivnost žena i muškaraca u politici
Višestruki odgovori; Baza: ukupna ciljna populacija
Suzbijanje nasilja u porodici
Obrazovanje
Socijalna briga o ugroženim grupama
Pravosuđe
Zdravstvo
Oporavka privrede i otvaranja novih radnih mjesta
Briga o mladima
Borbe protiv korupcije
Životna sredina
Povećanja životnog standarda
Suzbijanje nasilja u školama
Održavanja međunarodnih odnosa
Briga o penzionerima
Borbe protiv kriminala
Reforme političkog sistema
Siromaštvo
Bezbjednost i odbrana
Suzbijanje trgovine narkoticima
Turizam
Međuetnički odnosi
Privatizacija
Poljoprivreda
Rješavanje crkvenih pitanja
Ne zna/Odbija
8
29
13
28
10
26
8
16
16
15
5
30
13
12
7
12
10
9
8
7
4
2
2
2
2 3
23
14
6
3
46
15
4
4
21
17
8
3
21
6
9
9
23
14
31
10
% Oblasti koje su od najveće važnosti za
građane Crne Gore
5
7
% Oblasti u kojima su najaktivnije žene u
politici
Generalno gledano, da li se o interesima i potrebama … dovoljno
brine u političkom životu Crne Gore?
% Da
…o
interesima i
potrebama
žena …
Total
Total
…o
interesima i
potrebama
muškaraca…
Muški
Ženski
% Ne
23
Muški
Ženski
% Ne znam
53
28
43
18
62
60
56
19
22
63
Baza: Ukupna ciljna populacija
16
Uopšteno govoreći, kada govorimo o kvalitetu života muškaraca i žena u Crnoj Gori,
da li biste rekli da generalno imaju bolji život, imaju žene ili muškarci ili mislite da
ne postoji stvarna razlika između muškaraca i žena u tom pogledu?
44%
Muškarci generalno imaju bolji
život
33%
55%
5%
Total
Žene generalno imaju bolji život
6%
Muški
3%
Ženski
44%
Ne postoji stvarna razlika između
muškaraca i žena u tom pogledu
53%
35%
Baza: Ukupna ciljna populacija
Pročitaću Vam sada nazive nekih institucija, organizacija i grupa a Vas molim da mi
kažete koja od njih najviše doprinosi poboljšanju života žena u Crnoj Gori?
Ženske nevladine
organizacije
39%
30%
Same žene
Međunarodne
organizacije (UN, EU…)
13%
5%
Skupština Crne Gore
4%
Lokalne samouprave
Političke partije
Drugo
Ne znam
3%
1%
6%
Baza: ukupna ciljna populacija
Poznatost i
povjerenje
Kome se više vjeruje?
Više političarkama
Total
Kome crnogorska
Muški
javnost više
vjeruje?
Ženski
Muški
Ženski
Podjednako
10
25
58
9
27
58
11
Total
Kome Vi lično
više vjerujete?
Ne znam
24
Više političarima
58
24
40
15
29
40
31
Baza: Ukupna ciljna populacija
38
39
21
Poznatost i povjerenje
% Uopšte nemam povjerenja
% Uglavnom imam povjerenja
8
7
Zoran Gospić
8
7
Ljerka Dragičević
7
8
Dragoslav Šćekić
7
8
Svetozar Golubović
7
8
Veselinka Peković
7
9
Ljubica Aranitović
7
10
Branko Bulatović
8
6
Mirel Radić
9
8
Maida Bešlić
6
8
Valentina Radulović
8
9
Drago Čantrić
8
7
Milan Knežević
7
8
Njegosava Vujanović
8
9
Veljko Zarubica
9
8
Branka Tanasijević
7
8
Nataša Vuković
9
9
Džavid Šabović
9
8
H. Bajramspahić
9
9
Snežana Jonica
8
8
Nada Drobnjak
16
Marija Vučinović
22
Žarko Pavićević
19
Daliborka Pejović
20
Sanja Vlahović
18
Marija Maja Ćatović
24
Duško Marković
23
Ivan Brajović
18
Milica Pejanović
29
Srđan Milić
30
Nebojša Medojević
36
Andrija Mandić
31
Ranko Krivokapić
25
Igor Lukšić
15
Filip Vujanović
% Uglavnom nemam povjerenja
% Imam veliko povjerenje
5 1
7
1
7
1
7
2
7
2
7
2
6 1
8
3
7
2
9
2
7
2
7
3
10
2
8
3
10
2
10
4
10
3
12
4
10
6
13
6
20
13
22
19
20
19
23
24
18
24
23
27
21
19
20
18
28
% Ne znam kako da ocjenim
% Ne znam ko je ta osoba
65
64
64
63
63
63
62
62
62
61
61
61
61
60
59
58
56
55
54
53
3
30
12
3
23
19
3
22
20
7
16
22
10
12
18
7
12
20
8
11
19
7
18
10
7
19
6
18
7
21
14
25
17
25
4
4
4
3
2
Odnos poznatost i povjerenje – opšta populacija
100
Ø 60,0
90
80
70
Povjerenje
60
Filip Vujanović
50
Milica Pejanović Đurišić
40
Igor Lukšić
Ranko Krivokapić
Marija Maja Ćatović
Srđan Milić
30
Sanja Vlahović
Daliborka Pejović
20
Nada Drobnjak
Hidajeta Bajramspahić
Nataša Vuković
Snežana Jonica
Njegosava Vujanović
Džavid Šabović
Valentina Radulović Šćepanović
Drago
Čantrić
Branka Tanasijević
Ljubica
Aranitović
Veljko Zarubica
Veselinka Peković
Milan
Knežević
Mirel Radić Ljubisavljević
Svetozar
Golubović
Ljerka DragićevićMaida Bešlić
Dragoslav Šćekić
Zoran GospićBranko Bulatović
Ø 18,5
10
0
0
10
20
30
40
50
Ivan
Duško Brajović
Marković
Andrija
Mandić
Nebojša
Medojević
Marija Vučinović
Žarko Pavićević
60
70
80
90
100
Poznatost
53
Povjerenje – oni koji su dali ocjene
100
Ø 45,8
90
80
70
Filip Vujanović
Povjerenje
60
Nada Drobnjak
Hidajeta Bajramspahić
Snežana Jonica
Nataša Vuković
Njegosava Vujanović
Valentina Radulović Šćepanović
Džavid Šabović
Milan Knežević
Branka Tanasijević
Ø 39,6
Veljko
Zarubica
Mirel Radić Ljubisavljević
Ljubica Aranitović Maida Bešlić
Veselinka Peković
Svetozar
Golubović
Dragoslav
Šćekić Drago Čantrić
Ljerka Dragićević
Zoran Gospić
Branko Bulatović
50
40
30
Milica Pejanović Đurišić
Igor Lukšić
Marija Maja Ćatović
Sanja Vlahović
Ivan Brajović
Daliborka Pejović
Duško Marković
Marija Vučinović
Ranko Krivokapić
Srđan Milić
Andrija Mandić
Nebojša Medojević
Žarko Pavićević
20
10
0
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Poznatost
54
RESPONSEMETERI
Simultano procenjivanje stimulisa (video ili audio materjala npr.)
-------------------------------
 Direktan i momentalan uvid u reakcije ispitanika
 Posmatranja reakcija po ciljnih grupama
 Hardver i softver razvijeni unutar Strategic Puls grupe
 Primene:
 Politički govori i kampanje (testiranje, skraćivanje)
 Pre-testiranje i razvoj propagandnog materjala
 Testiranje novih koncepata u društvenim kampanjama
 Testiranje promo materjala i promo poruka
 Testiranje koncepata
 Reakcije na nove marke i proizvode
 Analiza video i audio klipov
 Snimanje reakcija na konferencijama, predavanjima, treninzima
 Ocenjivanje (u debatama, izborima najboljih, duelima…), …
Testiranje izbornih poruka: zaključci
 Pol nosioca političke poruke, izolovan od drugih potencijalnih
determinantni, ni na koji način ne utiče na povjerenje birača
 Pol postaje jako važan faktor povjerenja kada se uključe i drugi važni
činioci:
 Pol ispitanika: Žene u prosjeku bolje reaguju na političku poruku
ukoliko je nosilac muškarac i to za svaku od testiranih tema, dok
muškarci na neke teme bolje reaguju na političarke, a na nekim
temama razlike nema
 Godine ispitanika: mlađe osobe, starosti do 35 godina, u prosjeku
više povjerenja od starijih osoba (starih 36 i više godina) imaju u
političku poruku koju prenosi muškarac. Političarke više povjerenja
ulivaju osobama starijim od 35 godina.
 Politička opredeljenost ispitanika: Na političke poruke koje čuju
bolje reaguju i neopredjeljeni i apstinenti ukoliko je čuju od žene
nego ukoliko je čuju od muškarca
Poverenje u poruku: političko opredeljenje (apstinenti)
Poruku čita žena
Poruku čita muškarac
5
4
3
2
1
0
Bezbjednost i
pravosuđe
Unutrašnja
pitanja :
korupcija,
identitet
Ekonomija
Trenutno stanje Socijalna zastita Međunarodna
politika
Zdravstvena
zastita
Poverenje u poruku: političko opredeljenje (neodlučni)
Bezbjednost i
pravosuđe
7
6
5
4
3
2
1
0
-1
-2
Unutrašnja
pitanja :
korupcija,
identitet
Poruku čita žena
Poruku čita muškarac
Ekonomija
Međunarodna
Trenutno stanje Socijalna zastita
politika
Zdravstvena
zastita
Poverenje u poruku: političko opredeljenje (vladajuće stranke)
Poruku čita žena
Bezbjednost i
pravosuđe
7
6
5
4
3
2
1
0
-1
Unutrašnja
pitanja :
korupcija,
identitet
Ekonomija
Poruku čita muškarac
Međunarodna
Trenutno stanje Socijalna zastita
politika
Zdravstvena
zastita
Poverenje u poruku: političko opredeljenje (opozicione stranke)
Bezbjednost i
pravosuđe
7
6
5
4
3
2
1
0
-1
Unutrašnja
pitanja :
korupcija,
identitet
Poruku čita žena
Ekonomija
Poruku čita muškarac
Međunarodna
Trenutno stanje Socijalna zastita
politika
Zdravstvena
zastita
Ženski i
muški
princip u
politici, mit
ili stvarnost
Da li bi, po Vašem mišljenju, u sljedećim oblastima više uspjeha imale
žene ili muškarci?
Muškarci
1
Suzbijanje nasilja u porodici
9 Socijalna briga o ugroženim grupama
Briga o mladima
Briga o penzionerima
8 Obrazovanje
Životna sredina
6 Zdravstvo
Suzbijanje nasilja u školama
2 Siromaštvo
3 Povećanja životnog standarda
Pravosuđe
Održavanja međunarodnih odnosa
Turizam
Međuetnički odnosi
Oporavka privrede i otvaranja novih radnih mjesta
4 Borbe protiv korupcije
5 Borbe protiv kriminala
10 Suzbijanje trgovine narkoticima
7 Reforme političkog sistema
Privatizacija
Poljoprivreda
Rješavanje crkvenih pitanja
Bezbjednost i odbrana
Baza: Ukupna ciljna populacija
21
21
18
21
20
19
18
26
25
31
31
37
29
32
38
50
54
51
49
41
48
42
57
Ne znam
Podjednako
34
36
39
40
44
44
46
38
43
41
41
38
46
44
40
Žene
42
40
40
36
34
34
33
32
28
25
24
22
21
20
19
29
19
26
17
30
16
34
13
44
11
38
10
43
9
32
9
PERCEPCIJA OBLASTI PO POLU: USPJEŠNOST






Muške oblasti
Bezbjednost i odbrana
Borba protiv kriminala
Suzbijanje trgovine
narkoticima
Borba protiv korupcije
Reforme političkog
sistema
Poljoprivreda
Više muške nego ženske
 Rješavanje crkvenih
pitanja
 Privatizacija
 Oporavak privrede i
otvaranja novih
radnih mjesta
 Održavanja
međunarodnih
odnosa
 Međuetnički odnosi
 Pravosuđe
 Povećanje životnog
standard
 Turizam
Više ženske nego muške
 Briga o penzionerima
 Obrazovanje
 Životna sredina
 Zdravstvo
 Suzbijanje nasilja u
školama
 Siromaštvo



Ženske oblasti
Suzbijanje nasilja u
porodici
Socijalna briga o
ugroženim grupama
Briga o mladima
63
Kada biste Vi lično imali sljedece probleme i kad biste imali priliku da se obratite
nekom od sljedećih poslanika , BEZ OBZIRA DA LI STE CULI ZA TE LIČNOSTI ILI NE ,
kome od njih biste se Vi najprije obratili?
Poslaniku
Ne znam
Poslanici
59
Problem sa kanalizacijom u vašem komšilluku
20
Javni prevoz u vašem mjestu
54
25
Narkomanija u vašem susjedstvu
52
27
Rješavanje slučajeva korupcije koji ste primijetili
51
29
Sudski sporovi
45
32
Rješavanje žalbi građana u vašem mjestu
47
33
Maloljetnička delinkvencija u vašem susjedstvu
36
44
Zlostavljanje na radnom mjestu
36
44
Poboljšanje zdravstvenih usluga u vašem mjestu
32
48
Stipendiranje talentovanih učenika i studenata iz vašeg
mjesta
30
50
Nasilje u porodici
Baza: Ukupna ciljna populacija
27
54
Ko je u debati između političara i politčarke iz Švajcarske , izgovorio
svaku od sljedećih rečenica?
Političar
Ako zakon stoji na putu sprovođenja važnih političkih odluka
treba ga zaobići
Državni ciljevi u politici treba da budu preči od brige o
običnom čovjeku.
Ne znam
Političarka
45
23
45
24
47
24
46
24
44
25
44
27
Čast je dati život za svoju zemlju
Politička arena je nemilosrdna i treba iskoristiti svaku priliku
da zadaš udarac svojim političkim protivnicima
Političari imaju prava da neke odluke donose i sprovode van
vidokruga najšire javnosti.
U političkoj stranci mora da postoji vođa i striktna hijerarhija,
jer će samo tako partija biti efikasna.
Politika je vještina mogućeg i tu obraz i moral ne igraju neku
bitnu ulogu
Od odluka političara zavisi sudbina mnogih ljudi, pa zato
njihova odgovornost mora biti stalno preispitivana u javnosti
42
27
41
28
Državni simboli se bespogovorno moraju poštovati
41
30
38
30
37
31
Ako Evropa nastavi ovim smjerom (Grčka, Italija, Španija),
treba preispitati smisao daljih evropskih integracija
Ulazak u EU podraz. osvajanje najviših demok. stand. i vrijed. i
nikakva kriza u EU nije dovoljan razlog da se taj pravac napusti
Baza: Ukupna ciljna populacija
Ko je u debati između političara i politčarke iz Švajcarske , izgovorio
svaku od sljedećih rečenica?
Političar
Političari moraju poštovati zakone po svaku cijenu, a one
zakone koji se pokažu lošim treba mijenjati u zakonskoj
proceduri
Ne znam
Političarka
35
35
Državni simboli su, kao što nas istorija uči, podložni provjeri i
treba ih usklađivati sa promjenama u društvu
33
36
Političar bi trebalo da misli svojom glavom i da jasno iskaže
svoj stav, čak i kada je on u suprotnosti sa partijskim stavom i
stavom vođe.
33
38
I u političkoj utakmici, veoma je važno sačuvati obraz
34
39
Na političke protivnike ne treba da gledamo kao na
neprijatelje, već treba da saslušamo i njihovo mišljenje.
30
42
Briga o običnom čovjeku mora biti najveća briga svakog
političara.
30
42
28
44
U modernim društvima, borba za zemlju se vodi mudrim
upravljanjem i kompromisima a ne prolivanjem krvi
Baza: Ukupna ciljna populacija
Šta biste rekli, da li … u Crnoj Gori, prevashodno zastupaju...
Svoje lične interese
Ne znam
Total
…POLITIČARKE
Muški
Ženski
42
33
46
Muški
Ženski
Baza: Ukupna ciljna populacija
16
36
39
Total
…POLITIČARI
Interese svoje partije
Interese običnih ljudi
10
30
60
57
63
21
29
30
6
6
27
6
Koji su, po Vama, najznačajniji motivi za bavljenje politikom…? >3%
18%
Licni interes, ekonomski i
finansijski razlozi
35%
12%
Borba za ravnopravnost
polova
10%
Ambicioznost, uspjeh
8%
9%
Dokazivanje sposobnosti
Borba za bolji život,
napredak društva
6%
2%
6%
Napredovanje u karijeri
Potreba za popularnošću,
isticanje
Moć
% Političarki
% Političara
5%
6%
5%
3%
4%
17%
Baza: ukupna ciljna populacija
Ženski princip: podaci iz dubinskih intervjua
 Stručnost: I kada se bave politikom žene teže da ostanu u oblasti svoje primarne struke
što daje profesionalni kvalitet njihovom bavljenju određenom temom ili problemom
Poslanica u Skupštini Crne Gore: „Više pričamo ono što dobro poznajemo, ne želimo da
improvizujemo. Kaže meni moj kolega: „Ja slušam tvoje izlaganje u Parlamentu, zapamtim par
rečenica. Posle se javim za riječ i vrtim tih par rečenica u krug i neku opštu, standardnu priču“
 Temeljan, konkretan i racionalan pristup problemu: problemima se bave na konkretan i
praktičan način i izbjegavaju opšte teme i mjesta, objektivne su i realne
Poslanica u Skupštini Crne Gore: „Za žene je karakteristično bavljenje konkretnim temama
građana, bez Marsa, aviona, satelita kojima se bave muškarci. Češće žene kroz konkretne
situacije govore o zakonu, djeluju ubjedljivije.“
 Usklađenost nivoa sposobnosti i nivoa ambicije: žene su mnogo realnije u sagledavanju
svojih sposobnosti, vrlo mali broj njih bi prihvatilo funkiju za koju smatra da nije
dovoljno stručna i iskusna
Ženski princip: podaci iz dubinskih intervjua
 Osetljivost za potrebe običnog čovjeka i vođenje računa o njegovim potrebama:
problem sagledava iz više uglova i vodi računa o običnom čoveku i imlikacijama na
njegov život, dok se muškarac vodi ličnim interesima i zacrtanim ciljevima. Ovakav
pristup se uglavnom povezuje sa majčinstvom i tom prirodnom predodređenošću
žena da budu brižne i pažljive.
Predsjednik stranke: „Nije karijera primarni motiv, već je motiv kao kada stvaraju porodicu, a
to je da svojoj porodici i drugima učini bolji život. Velika je razlika. Primarniji su im opšti
interesi od ličnih interesa i nisam upoznao ni jednu ženu u svojoj stranci koja je taj lični
interes nije podredila opštem, a upoznao sam mnogo muškaraca koji jesu.“
 Fleksibilnost i spremnost na kompromis: spremne da se saslušaju drugu stranu. više
žena u politici → manje sukoba, lakše do zajedničkog rješenja
Predsjednik stranke: „Ženski princip je mnogo skloniji dijalogu, koji je pragmatičniji i za
razliku od muškog češće ima viziju nekog dugoročnog aspekta, koji često muški princip
isključuje i koji je inače sklon netolerantnim modelima.“
Ženski princip: podaci iz dubinskih intervjua
 Detaljna anliza prije iznošenja zaključka: žene duže i detaljnije promišljaju prije nego
iznesu argumente i zaključke, a posebno prije kritika i zamjerki na tuđi rad.
Poslanica u Skupštini Crne Gore: „Muškarac više gleda svoje lično, svoju ambiciju a žene više
vode računa o širem kontekstu. Žene imaju to nešto što muškarci nemaju. Osjećaj za druge,
potreba da se sasluša i drugi, da se ne ide đonom, da se ne povređuje drugi, da se stavlja u
položaj drugih. Prije nego što nekog optužim tri puta provjerim. Oni su lakše došli do pozicija pa
ne razmišljau o tome, a mi smo teže došle i razmišljamo da ne uništimo to što smo stvorile.“
 Politička rasprava na nivou ideja, bez uvreda i spuštanja na lični nivo: i kada kritikuju,
političarke to ne čine kao napad na drugu stranu i za razliku od muškaraca uglavnom ne
prelaze granicu dobrog ukusa i ne zalaze u ličnu sferu i vrijeđanje oponenta
PERSPEKTIVA
ŽENA U
POLITICI
Postoje različiti argumenti koji govore u prilog veće zastupljenosti
žena u politici. Koje od sljedećih mišljenja je bliže Vašem?
Odsustvo žena iz politike i javnog života dovodi u pitanje
demokratičnost jednog društva. Da bi naše društvo bilo
pravedno moramo imati veći broj žena u politici
33%
Muškarci imaju drugačije potrebe i interese od žena.
Samo žene mogu dobro predstavljajti sopstvene interese
i zato moraju u većoj mjeri biti uključene u politiku
Žensko iskustvo i kvaliteti bitno se razlikuju od muških i
stoga je neophodno da budu u većoj mjeri uključene u
politiku
Baza: Ukupna ciljna populacija
27%
M:21% Ž:28%
25%
Ukoliko bi se desilo da se postigne veće učešće žena u politici u Crnoj Gori, recimo
iznad 30% žena u Parlamentu, 30% žena u Vladi..., po Vašem mišljenju na koji način
bi ta veća zastupljenost žena uticala na kvalitet političkog života u Crnoj Gori
POZITIVAN UTICAJ:
Total
69
16
48
49
9
3
12
11
3=Uglavnom pozitivan
uticaj

2=Uglavnom negatiivan
uticaj

1=veoma negativan
uticaj
65
21
4=Veoma pozitivan
uticaj

Muški
NEGATIVAN UTICAJ:
Baza: Ukupna ciljna populacija
4
15
Ženski
74
26
48
6
3
10
Zašto tako mislite – oni koji smatraju da bi veće učešće žena imalo
pozitivan uticaj – 69%
16%
Veći procenat žena bi doveo do neke promjene na bolje
14%
Žene treba da dobiju priliku da pokažu svoje sposobnosti
Žene bolje razumiju probleme običnih ljudi, drugačije
sagledavaju stvari
Zbog ravnopravnosti
14%
10%
9%
Žene su sposobnije od muškaraca
5%
Žene su upornije, odlučnije
4%
Zbog demokratije i evropskih integracija
3%
Žene su odgovornije
Žene su pravednije i poštenije
2%
Žene su tolerantnije i spremnije na kompromis
2%
Žene su iskrenije, može im se vjerovati
1%
Oni koji smatraju da bi veće učešće
žena imalo pozitivan uticaj
Žene su požrtvovanije 0%
Drugo
Ne znam
Baza: 12% ciljne populacije
2%
19%
U kojoj mjeri podržavate pozitivne, odnosno posebne mjere namijenjene postizanju
ravnopravnosti polova kao što su kvote po kojima na svakoj izbornoj listi mora biti
najmanje 30% žena.
Total
Muški
Ženski
PODRŽAVAM:
74
69
4=U potpunosti
podržavam
64
26
18

3=Uglavnom podržavam

2=Uglavnom ne
podržavam
43
46

1=Uopšte ne
podržavam
6
7
12
18
NE PODRŽAVAM:
Baza: Ukupna ciljna populacija
15
34
40
5
9
14
22
Zakon i kvote: podaci iz intervjua
Kvote su odgovor na zahtjev zapada
Najviše reakcija na neusvajanje odrednice o zameni poslanika osobom istog pola: ne
osigurava 30% žena u parlamentu, već ostaje na strankama da odluče
Ne očekuje se 30% poslanica, ali više nego u ovom sazivu
Kvote generalno izazivaju oprečne reakcije:
 Pozitivan stav:
 Nije idealan, ali trenutno jedini način za unapređenje položaja žena
 Ne postoji stvarna politička volja da se unaprijedi položaj žena: stranke
samoincijativno ništa neće uraditi osim onoga na šta ih zakon obavezuje
 Kvote koje bi garantovale mjesto ženama bi za njih predstavljale dodatni motiv
 Negativan stav:
 Neselektivni ulazak žena sa ciljem ispunjenja norme: neki sumnjaju da ima
dovoljno kvalitetnih žena u politici za 30% poslačničkih mesta
 Kvote su ponižavajuće: pokazuju da žene ne mogu same da se izbore za svoju
poziciju
Poslanica u Parlamentu: „Bilo je i polemike kada se donosio taj zakon gdje ćete naći 30 % žena, dok
niko nije ulazio u polemiku o muškarcima koji su sada u politici a od kojih polovinu možeš da škartiraš
jer nisu kvalitetni“
Položaj žena u strankama: podaci iz dubinskih intervjua
 Ženska organizacija u nekom obliku postoji u svim parlamentarnim strankama
 Vanstranačke ličnosti ih vide kao samo formalne: bez aktivnog djelovanja, uticaja
na rad stranke i medijske zastupljenosti
 Predstavnici stranaka priznaju da je potrebno unapređenje položaja žena u
stranci→ rade na reorganizaciji i izmeni statuta
 Plan rukovodioca partija je da se ženska organizacija osnaži od opštinskog nivoa:
veći kvantitet poboljšaće i kvalitet ženskog kadra. Način za bolju regrutaciju žena u
stranku i njihovu selekciju, a ne struktura koja bi kvalitativno uticala na rad stranke
 Zastupljenost žena postaje i stvar takmičenja među strankama: usljed težnji
približavanju standardima i zahtjevima EU
Predsjednik stranke: „Naši oponenti se hvale većim procentom zastupljenosti žena u njihovom
poslaničkom klubu. Mislim da će to na neki način sada postati i stvar nadmetanja, ko je više
napredovao po tom pitanju.“
 Uzimanje u obzir ženskog ugla i analiza posledica politika i odluka stranke na žene
je ne samo slabo zastupljeno, već i slabo prepoznato kao potrebno: rodno
osjetljivije političarke u ženskim organizacijama vide priliku za podsticanje i
bavljenje analizom uticaja politike stranke na žene. Postojeći forumi za sada
uglavnom doprinose same jačanju saradnje između žena i njihove međusobne
podrške
Baza: Ukupna ciljna populacija
Prihvatljivost
funkcijama
žena
na
% Da
Da li bi crnogorska
javnost prihvatila ženu
za premijerku Crne
Gore?
Da li biste Vi lično
prihvatili ženu za
premijerku Crne
Gore?
Da li bi crnogorska
javnost glasala za
ženu predsjednicu
Crne Gore?
Da li biste Vi lično
glasali za ženu
predsjednicu Crne
Gore?
Total
Muški
Ženski
% Ne znam
43
42
44
Muški
Ženski
Muški
Ženski
državnim
% Ne
40
41
39
66
59
73
Total
Total
najvažnijim
38
38
38
43
43
42
60
Total
Muški
Ženski
Baza: Ukupna ciljna populacija
22
28
17
52
67
25
32
18
ZAKLJUČCI
Zaključci
 Žene su značajno manje od muškaraca prisutne na predstavničkim
mjestima u procesima odlučivanja-rezultat vertikalne i horizontalne
podjele rada u politici, koja je prouzrokovana dominacijom stereotipa
kojima se opravdava manja zastupljenost žena u politici
 Djelovanje žena u Parlamentu odlikuje nedostatak zajedničke platforme i
osetljivosti za rodne posljedice politika.
 Pored veće reprezentacije žena potrebna je i reprezentacija ženskih
interesa, a ta potreba često nije prepoznata ni od samih političarki
(nedovoljna gender osetljivost)
 Postojeće ženske organizacije, prisutne u svim strankama, za sada
predstavljaju prije svega način za bolju regrutaciju žena u stranku i
njihovu selekciju, a ne strukturu koja bi kvalitativno uticala na rad stranke
sagledavajući politiku iz ugla žena.
Zaključci
 Visoko povjerenje u političarke je važan argument strankama da istaknu
žene kao kandidatkinje za najodgovornije funkcije
 Uža specijalizacija žana za određene teme kako bi postali ključne
sagovornice medijima za određene oblasti.
 Rad na vještinama javnog nastupa i pripremi za nastup političarki
 Insistirati da žene u većoj mjeri budu prisutne na izvršnim funkcijama
koje omogućuju visoku prisutnost u medijima, povećanje poznatosti i
uticaja na javne politike.
Zaključci
 Mediji moraju usvojiti politiku kojom će promovisati veće učešće žena u
svom izvještavanju kao dio vlastitog društveno odgovornog poslovanja.
 Neophodno približiti temu rodne ravnospravnosti aktuelnim novinarima i
uradnicima kroz organizovanje radionice kako bi postali rodno osvešćeni
 Mediji u svom izvještavanju moraju u većoj mjeri sagledavati posljedice
aktuelnih politika na posebno na živote žena i muškaraca.
 U medijima se mora povećati prostor koji će biti rezervisan za žene, ali ne
samo vezeno za rodnu ravnopravnost već i za sve one oblasti koje su od
najveće važnosti građanima/kama u Crnoj Gori.
Zaključci
 Drugi nalaz koji proističe iz ovih rezultata je da kada analiziramo oblasti za koje građani smatraju
da bi prevashodno žene imale više uspjeha od muškaraca ispred većine njih, ako ne i svake, stoji ili
može stajati riječ BRIGA. Briga o siromašnima, penzionerima, životnoj sredini, mladima. Iako
BRIGA o drugima predstavlja jednu od prvih tradicionalnih rodnih uloga kojima su žene izložene
još u najranijem djetinjstvu a koje imaju ozbiljne posljedice na rodnu segregaciju zanimanja, ali i na
vertikalnu i horizontalnu segregaciju na tržištu rada, ovaj dio dubokog uvjerenja opšte populacije i
ugrađenog rodnog identiteta žena se može iskoristiti u političkom marketingu kao važno sredstvo
za povećanje učešća žena na najodgovornijim funkcijama u zemlji. Ne treba zaboraviti da su
upravo briga o drugima, razumijevanje potreba i problema običnih ljudi, ali i iskrenost i pravičnost
atributi na kojima su značajno bolje ocjenjene tipične političarke od svojih kolega muškaraca.
Otuđenost političkih elita i nerazumijevanje problema običnih ljudi je nešto sto se danas najčešće
zamjera političarima.
 Sve ovo, ipak, ukazuje na činjenicu da bi se u daljem razvijanju teze o muškom i ženskom principu
u politici i modernizaciji Crne Gore, mogle naći precizno definisane poruke koje bi omogućile brzu
intervenciju koja bi na kratak rok dovela do značajnog povećanja prisustva žena, doduše u rodno
stereotipnim oblastima.
 Međutim, za dalju demokratizaciju društva i političkog sistema neophodno je
omogućiti i veću zastupljenost žena u tadicionalno muškim oblastima za koje je
karakterističan visok nivo političkog uticaja i moći.
Ipsos Strategic Puls
Rimski trg 50, PC Kruševac
Podgorica, Crna Gora
Tel. centrala: +382 20 411 610
Fax: +382 20 411 610
www.ipsos.com
Ipsos Strategic Marketing
Gavrila Principa 8
Beograd, Srbia
Tel. centrala: +381 11 328 40 75
Fax: +381 11 2626430
www.ipsos.com
Download

Zene u politici_short_v1