Taj onespokojavaju}i status }e ostati dugotrajna pozicija zemalja regije, jer unutra{nji akteri politi~kih igara
na postjugoslavenskom prostoru permanentno {alju
poruke da ove dr`ave nisu sposobne da se same sobom oblikuju kao samoodr`ivi politi~ki entiteti.
Sadržaj
Uvodnik
(Primjera radi, nacionalisti~ki dijelovi srpske
etni
~ke zaUVODNIK
jednice u Crnoj Gori, u perspektivi, mogu se politi~ki
broja
konstituirati kao remetila~ki faktor noveTema
dr`ave,
kao
svojevrsna 'republika srpska’ u tkivu crnogorske dr`aFORUM
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-enti
tetskog
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog iracionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava premijera
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevremeno dao Oslobo|enju da je RS dala ovla{tenja iz oblasti bezbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati,
odnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dr`ave BiH u oblastima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stavlja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi
reforme i institucionalne izgradnje bosanskohercegova~ke policije, ve} uklju~uju i sva druga sigurnosna pitanja, kao {to su i odbrana, ratni zlo~ini, proliferacija,
trafficing itd. To zna~i da Dodikova izjava, i kao latencija i kao tendencija, pretenduje na povratak dijela nadle`nosti iz naj{ire sigurnosne sfere u entitetsko okrilje {to
Bosnu i Hercegovinu vra}a u krug nekih institucionalno
ve} rije{enih pitanja, pa }e se, ne trebaAKTUELNO
odbaciti ni tu
mogu}nost, politika u nekom novom vreme
nu ponoReportaža
vno iscrpljivati u pitanjima sigurnosne naravi, ostavljaju}i postrani izgradnju uvjeta za ekonomski i kulturni
prosperitet gra|ana. Ako sam u pravu s prethodnom
projekcijom, u budu}noMeđunarodna
sti }e BiH, zbogpolitika
zakovane
struu BiH
kture politi~kog sistema, naprosto biti „osu|ena“ na
nove faze ideolo{kih sukobljavanja i na nove iracionalne
Aktuelno
vrtnje u krug. \avolov krug.)
I prethodna dva primjera o~igledna su potvrda va`nofokusu
sti i relevantnosti institucionalnog prisustvaUEvro
pske
unije na zapadnom Balkanu, i to u robusnim kapacitetima mo}i. No, valja se suo~iti s nesposobno{}u EvroViškovi ratnog materijala u BiH
pe da izgradi svoj REGIONALNE
sigurnosni identi(GEO)POLITIKE
tet i institucionalni
kapacitet koji garantira, ako ni{ta drugo, onda nemogu}nost obnove nasilja. To je tako maIskustva
lo, ali niiztoregije
ga malo nema u izobilju! Evropska vanjska i sigurnosna
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbrambena politika (ESDP-CSDP) rije~i su, kategoPrikazi
rije, pojmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega.
Ni operativnih kapaciteta, ni ljudi, ni novca... Misija EUFOR-a u BiH je transformirana misija NATO-a, a ne autenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja
Preneseno
naprosto sabire evropski sigurnosni problem
u ta~an
sud, za koji sam potvrdu dobio i tokom stru~nog boravka u Bruxellesu. Naime, briselske evropske institu-
5
4
67
10
cije, kako to primje}uje {panski sociolog Castells, „obi~no su zadovoljne svojim izoliranim `ivotom u svijetu
tehnokratskih agencija i vije}a ministara koji donose
odluke”,3 pa ne primje}uju da njihov birokratski pristup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu ne
proizvodi novo sigurnosno stanje, ve} postoje}e prikaVlado
Azinovi}
zuje kao
kvalitativno novo. Tipski primjer ovakvog
Nerzuk
Ćurak:
odno
sa
je
Bosna i He
rcegoviNACIONALIZMA
na, u kojoj su me|u
DEMONSTRACIJE,
DEMONI
I naroEUROATLANTSKA
INTEGRACIJA
BALKANA
dne
orga
ni
za
ci
je
i
age
nci
je
bi
ro
kra
ti
zi
ra
ne
i
ne
dje
lotvoMEĐUNARODNA ZAJEDNICA
rne. A zemlja je, ka`imo i to na ovom mjestu, dupke
Danko Plevnik:
Gerard
Toal:
puna oru
`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvila,
DA LI JE NATOSRPSKA
POBIJEDIO NA
BALKANU?
“REPUBLIKA
nema transfera od miliĆE
tariIMATI
sti~keREFERENDUM”:
kulture nasilja u demiNerzuk
]urak:
RETORIČKA POLITIKA MILORADA DODIKA
liNATO,
tarizira
nu
ku
ltu
ru
po
vje
re
nja.
ZNA[ LI SVOJ DUG?
Džihić:
33 Vedran
\or|e Latinovi}:
15
Da vidimoALIJANSA
{ta
je STUDIJU
onda
taj “REPUBLIKA
ESDP-CSDP ko
ji je svoje vaKOMENTAR
NA
SRPSKA
ZAPADNA
I BiH:
ĆE
IMATI
POLITIKA
treno
kr{te
nje
do`ivio SRPSKE
u BoRETORIČKA
sni i Hercego
vini kroz EUPOGLED
IZREFERENDUM”:
REPUBLIKE
DODIKA
FOR-ovu
ope
raciju Althea.
Vlatko
Cvrtila:
20 MILORADA
NATO I REPUBLIKA HRVATSKA
36 Danijela Majstorović:
27 Sr|an
ESDPKusovac:
(na osno
Lisabonskog
ugovora SRPSKA
izvedena je noKOMENTAR
NAvuSTUDIJU
“REPUBLIKA
CRNA
GORA
–
SLJEDE]A
^LANICA
va ope
ratiREFERENDUM”:
vna skra}enica RETORIČKA
CSDP) vrhunac
je instituciĆE
IMATI
POLITIKA
SJEVERNOATLANTSKOG
SAVEZA
onalnog razvo
ja evropske
odbrambene i sigurnosne
MILORADA
DODIKA
Petrovi}:
33 @arko
politike.
Historijski, generira se iz neuspje{nog konceUTICAJ
RUSIJE
NApska
KRETANJA
SRBIJI
40 Adis
pta Maksić:
EOZ
(Evro
odbraUmbe
na zajednica, 1954),
Agron
Bajrami:
38 KOMENTAR
NA
STUDIJU
“REPUBLIKA
SRPSKA
Ugovora iz Maastrichta (1993), Amsterda
ma (1999) i
ĆE
IMATI REFERENDUM”:
RETORIČKA POLITIKA
“AMERI^KA
VEZA” NA KOSOVU
Nice. ”Suverenitetsko-politi~ki” limiti onemogu}avali
Vlado Azinovi}:DODIKA
42 MILORADA
su konstituiranje uspje{ne sigurnosno-odbrambene aliKAKO JE TITO (IS)KORISTIO NATO
janse za
Evropu, pa je tokom hladnog rata ulogu ~uvaPranjić:
45 Goran
ANALIZA
ČLANSTVA
I Evrope,
ra
za
pa
dne
Evrope preuzeo
NATO.BOSNE
Odbrana
46 Jasna Peki}: PREDNOSTI
HERCEGOVINE
U nas,
NATO-u
fa
kti
~ki
sve
do
da
ovi
si
o
SAD-u
bez
obzi
ra na to
POSJETA TRENING CENTRU U BUTMIRU - VRHUNSKIM
{to je instituciona
lnim
razvo
jem Evropske unije do{lo
OBRAZOVANJEM
DO
NATO
STANDARDA
Bassuener i Bodo
Weber:
52 Kurt
do stvaranja uslova za samostalniju evropsku sigurno-
KULA OD KARATA: “POJAČANO PRISUSTVO“
snu i odbra
mbenu
litiku.I HERCEGOVINI:
No, iako je ESDP dobio
Marko
Attila Hoare:
50 EVROPSKE
UNIJE
U po
BOSNI
no
ve
“na
dle
`no
sti
i
stru
ktu
re”,
je su omo
gu}ile “koBOSNA
I
HERCEGOVINA
–
KLIMAVI
BALKANA
PRIJEDLOG ZA NOVI PRISTUP koTEMELJ
ri{tenje vojnih kapaciteta” ali i zna~ajne “civilne aspe-
Atila
Hoare:
66 Marko
Edina
Be}irevi}:
56
kte me
nad`me
nta kriza”, CSDP, kao lisabonska ina~ica
ZAŠTO
JE
OSLOBOĐEN
MOMČILO
TEORIJA
I
PRAKSA
AHMETA
DAVUTOGLUA
ESDP-a, jo{ uvijek
ne uspi
jeva da sePERIŠIĆ?
konstituira kao
“nadnacionalna struktura”, ve} je koncept u velikoj
Halilović
Jasmin Ahić:
71 Haris
Muhamed
Jusi}:o i“me
61
mjeri ovisan
|uvladinoj–su
radnji”,OKVIR
dakle oI politiEKSTRADICIJA
(IZRUČENJE)
PRAVNI
JEMEN
–dr`a
IZME\U
EL-KAIDE
I AMERIKE
ka
ma
va
~la
ni
ca
Evro
pske
uni
je.
Ia
ko je jo{ za
NEKA AKTUELNA PITANJA
2003. godinu bilo planirano razvijanje ESDP-a na na-
Ulrich Heider:
65
76 Hazim
~in kojiHodžić:
}e osigurati briselsku vojsku od “60.000 ljudi
ZEMLJA SMRTONOSNIH
POTENCIJALA
AFGANISTAN
NATO-a:
ANALITIČKI
za kopnene truNAKON
pe i 30.000
pripadni
ka vazduhoplovstva
POGLED NA REZULTATE MIROVNE MISIJE
i
mo
rna
ri
ce
za
100
bro
do
va
i
400
avi
ona”, tako kapa70 Antonio Prlenda:
4
ci
ti
ra
ni
stra
te
{ki
ra
zvoj
jo
{
je
da
le
ko.
HRVATSKI HELIKOPTERI
NA KOSOVU
Jusić:
86 Muhamed
TURSKA KAO POSREDNIK, ILI NEŠTO VIŠE, MEĐU
Lisabo
nskimZAJEDNICAMA
ugovorom konsti
irana je Evropska odNAtuBALKANU
Sead
Tur~alo:
74 ISLAMSKIM
brambena agenci
ja PROGRESIVNA
s na~elnom ide
jom promicanja
KONZERVATIVNA
VS.
GEOPOLITIKA
93 Kenan
operatiEšref
vnihRašidagić:
kapaciteta EU-a u sferi odbrane, ali opet
POLITIKA TURSKE
PREMA ZAPADNOM
ORGANIZIRANI
76 VANJSKA
se stje~e dojamKRIMINAL
o ispunjaUvaKAKISTOKRACIJI
nju birokratskog naloga a
BALKANU: ČINJENIČNA PROVJERA UVRIJEŽENIH5
ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske. IaSTAVOVA
78 Zbigniew
ko se naBrzezinski:
horizontu ta ideja, ideja evropske vojske, poAGENDA
ZA NATO
– PUT
javljujeKoprivica:
kao
logi~na
poPREMA
sljedicaGLOBALNOJ
izgradnje kompre99 Nenad
SIGURNOSNOJ
[email protected]
(“Foreign
POLITIČKI
BALKANA
henzivnog ASPEKTI
instituciZAPADNOG
onalnog Affairs”)
logo
sa EU-a,I njeno
CRNOGORSKA INTEGRACIJA U EVROPSKU UNIJU
1
11
Tema broja
Bosna i Hercegovina,
NATO i Evropska unija
Sadržaj
NATO,
znaš li svoj dug?
Uvodnik 5 Vlado Azinovi}
IZ AKADEMSKE RADIONICE 105 Dario Malnar:
ODNOS KONCEPTA KOOPERATIVNE SIGURNOSTI,
Tema broja
EUROATLANTSKA
INTEGRACIJA
BALKANA
SADRŽAJA
BILATERALNE
KOMUNIKACIJE
DRŽAVA I
Evropska unijaUumo
rilaJUGOISTOČNE
se od sopstveneEUROPE
ambicije proSIGURNOSTI
REGIJI
6 Danko
{irenjaPlevnik:
na cjelinu evropske geografije. Poku{aj uspostaDA
NATO
BALKANU?
111 Jasmin
vljaLI
njaJEHasić:
au
tentiPOBIJEDIO
~ne kontiNA
nenta
lne geopolitike mira u
Nerzuk ]urak:KRAJINA: “POLITIKA ŠUTNJE“ KAO
10 CAZINSKA
zabrinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz BruxelleKARAKTERISTIKA
SJEĆANJA
NATO, ZNA[ LI SVOJPOLITIKE
DUG?
sa jedna Evropa ipak nije mogu}a. Evropska politi~ka
15 \or|e Latinovi}:
birokra
cijaALIJANSA
bila
bi naI jsre
ja da mo`e otkazati prijem
SKÅRE,
SPECIJALNA
INTERVJU 120 MARI
ZAPADNA
BiH:tniPREDSTAVNICA
u
pu
no
pra
vno
~la
nstvo
Evro
unijeZA
zemlja
ma zapaGENERALNOG
SEKRETARA
NATO-a
ŽENE,
POGLED IZ REPUBLIKE SRPSKEpske
MIR
I
SIGURNOST
dnog Ba
lkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku) a da
Cvrtila:
20 Vlatko
ne izguI REPUBLIKA
bi vjerodosto
jnost politi~ke i ekonomske sile u
NATO
HRVATSKA
Feffer:
PRIKAZ 126 John
ekspa
nziji.
Sr|an
Kusovac:
27
TAJNA HISTORIJA JUGOSLAVIJE
Piše: Nerzuk Ćurak
CRNA GORA – SLJEDE]A ^LANICA
SJEVERNOATLANTSKOG
SAVEZA
Za nas je rezerviran sta
tus barbara, onih koji ostaju
Petrovi}:
33 @arko
izvan civilizacijskih zidina i zahtijevaju stalnu imperijaUTICAJ
NA ka
KRETANJA
lnu upraRUSIJE
vu, “jer
ko je lijeU
poSRBIJI
navela Karnegijeva koBajrami:
38 Agron
misija, Balkan je podru~je koje nije opravdalo
NATO mora Bosnu i
“AMERI^KA
VEZA”
NA
KOSOVU
povjerenje ve
likih si
la da
je sposobno da se samo o seAzinovi}:
42 Vlado
1
bi
sta
ra”.
Hercegovinu uvesti u svoje
KAKO JE TITO (IS)KORISTIO NATO
sigurnosne odaje, jer vodeći
Zato je potreban nametnuti upravitelj, koji i na strateReportaža 46 Jasna Peki}:
vojno-politički savez
{koj (izgradnja dr`ava) ali i na svakodnevnoj razini {aPOSJETA TRENING CENTRU U BUTMIRU - VRHUNSKIM
lje poruku da gra
ni BaSTANDARDA
lkana pripadaju zoni golog
suvremenog svijeta, nosi, u
OBRAZOVANJEM
DO|aNATO
`ivota, svijetu u kojemu, kako to lucidno primje}uje
okvirima
posthladnoratovske
MarinaAttila
Gr`iHoare:
ni}, “vlada autoritet {to nije utemeljen ni
Međunarodna politika u BiH 50 Marko
u jednom
zakonu, pa o–go
lom `ivo
tu, o `i
votu i smrti,
geopolitike, jednu vrstu duga
BOSNA
I HERCEGOVINA
KLIMAVI
TEMELJ
BALKANA
odlu~uje izvan zakona. Ono {to danas opa`amo upraprema Bosni.
vo je Be}irevi}:
proizvodnja golog `ivota. Tre}i svijet (a {ta smo
Aktuelno 56 Edina
TEORIJA
PRAKSA
AHMETA
drugo neI go
tre}i svi
jet, op.DAVUTOGLUA
N.].) sada se pokazuje kao
Jusi}:
61 Muhamed
je razumje
ti da je shva}anje po kojemu u svijetu ili diJEMEN
–
IZME\U
jelu svijeta postojiEL-KAIDE
samo goI liAMERIKE
`ivot presuda o svijetu koji
Viškovi ratnog materijala u BiH
65 Ulrich
ka dijeHeider:
la svijeta kao svijeta golog `ivota oblik je uvo|eZEMLJA
SMRTONOSNIH
POTENCIJALA
nja terito
rija bez zakoni
tosti ili zone golog `ivota, koji
Iskustva iz regije
Prikazi
2
10
svijet u kojemu ljudi imaju samo goli `ivot. Ipak, va`no
U fokusu
Preneseno
Autor je vanredni profesor
na Fakultetu političkih nauka
Univerziteta u Sarajevu.
nije utemeljen ni na kakvoj zakonitosti. [tovi{e, ozna-
se od tamo {iri na sav svijet”.2
70 Antonio Prlenda:
HRVATSKI HELIKOPTERI NA KOSOVU
[ta je drugo jugoisto~na Evropa, sa postdejtonskom BosnomTur~alo:
i Hercegovinom, “preddejtonskim” Kosovom,
74 Sead
frustriranom SrbiVS.
jom,
samostalnom
(ali pod budnim
KONZERVATIVNA
PROGRESIVNA
GEOPOLITIKA
okom srpskih nacionalista koji ne priznaju crnogorsku
nacionalnu samo
bitnost) U
Crnom
Gorom i dr`avnopraKRIMINAL
KAKISTOKRACIJI
76 ORGANIZIRANI
vno jo{ uvijek u potpunosti nepotvr|enom MakedoniBrzezinski:
78 Zbigniew
jom, nego
teritorij bez “bezli~ne zakonitosti”, podru~je
AGENDA
ZA
golog `ivota,NATO
o ko–jePUT
mu iPREMA
za kojeGLOBALNOJ
ga odlu~uje inozemni
SIGURNOSNOJ
[email protected]
(“Foreign
Affairs”)
upravlja~ki faktor, kad ho}e, ko
liko ho}e i {ta ho}e.
Taj onespokojavaju}i status }e ostati dugotrajna pozicija zemalja regije, jer unutra{nji akteri politi~kih igara
na postjugoslavenskom prostoru permanentno {alju
poruke da ove dr`ave nisu sposobne da se same sobom oblikuju kao samoodr`ivi politi~ki entiteti.
cije, kako to primje}uje {panski sociolog Castells, „obi~no su zadovoljne svojim izoliranim `ivotom u svijetu
tehnokratskih agencija i vije}a ministara koji donose
odluke”,3 pa ne primje}uju da njihov birokratski pristup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu ne
proizvodi novo sigurnosno stanje, ve} postoje}e prikazuje kao kvalitativno novo. Tipski primjer ovakvog
odnosa je Bosna i Hercegovina, u kojoj su me|unarodne organizacije i agencije birokratizirane i nedjelotvorne. A zemlja je, ka`imo i to na ovom mjestu, dupke
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvila,
nema transfera od militaristi~ke kulture nasilja u demilitariziranu kulturu povjerenja.
(Primjera radi, nacionalisti~ki dijelovi srpske etni~ke zajednice u Crnoj Gori, u perspektivi, mogu se politi~ki
konstituirati kao remetila~ki faktor nove dr`ave, kao
svojevrsna 'republika srpska’ u tkivu crnogorske dr`ave, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog iracionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava premijera
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevremeno dao Oslobo|enju da je RS dala ovla{tenja iz oblasti beDa vidimo {ta je onda taj ESDP-CSDP koji je svoje vazbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati,
treno kr{tenje do`ivio u Bosni i Hercegovini kroz EUodnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dr`ave BiH u oblaFOR-ovu operaciju Althea.
stima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stavlja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi
ESDP (na osnovu Lisabonskog ugovora izvedena je noreforme i institucionalne izgradnje bosanskohercegovava operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instituci~ke policije, ve} uklju~uju i sva druga sigurnosna pitalnog razvoja evropske odbrambene i sigurnosne
Udruženje građana Atlantska inicijativa iz Sarajeva jeona
nevladina
i neprofitna organizacija za
nja, kao {to su i odbrana, ratni zlo~ini, proliferacija,
politike. Historijski, generira se iz neuspje{nog koncepromicanje euroatlantske ideje u Bosni i Hercegovini i podršku naporima za integraciju BiH u
trafficing itd. To zna~i da Dodikova izjava, i kao latencipta EOZ (Evropska odbrambena zajednica, 1954),
Sjevernoatlantski
savez (NATO) i Evropsku uniju.
ja i kao tendencija, pretenduje na povratak dijela nadleUgovora iz Maastrichta (1993), Amsterdama (1999) i
`nosti iz naj{ire sigurnosne sfere u entitetsko okrilje {to
Nice. ”Suverenitetsko-politi~ki” limiti onemogu}avali
Cilj Atlantske inicijative je svojim aktivnostima doprinijeti stvaranju društva znanja u BiH koje će
Bosnu i Hercegovinu vra}a u krug nekih institucionalno
su konstituiranje uspje{ne sigurnosno-odbrambene aliomogućiti građanima da ključne odluke o svojoj i budućnosti zemlje donose na temelju informijanse za Evropu, pa je tokom hladnog rata ulogu ~uvave} rije{enih pitanja, pa }e se, ne treba odbaciti ni tu
ranog mišljenja i činjenica, a ne na temelju predrasuda, jednostranih interpretacija, propagandira zapadne Evrope preuzeo NATO. Odbrana Evrope,
mogu}nost, politika u nekom novom vremenu ponostičkih,
ideoloških ili dogmatskih postavki.
fakti~ki sve do danas, ovisi o SAD-u bez obzira na to
vno iscrpljivati u pitanjima sigurnosne naravi, ostavljaju{to je institucionalnim razvojem Evropske unije do{lo
}i postrani izgradnju uvjeta za ekonomski i kulturni
Osnivači
i članovi Atlantske inicijative su članovi akademske
zajednice – profesori, asistenti i
do stvaranja uslova za samostalniju evropsku sigurnoprosperitet gra|ana. Ako sam u pravu s prethodnom
studenti
više fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kao i građani
koji svojim znanjima i različitim
snu i odbrambenu politiku. No, iako je ESDP dobio
projekcijom, u budu}nosti }e BiH, zbog zakovane struaktivnostima
žele
objasniti
važnost
euroatlantske
integracije
BiH,
te sti
dubinu
i značaj
nove “nadle`no
i struktu
re”, kopolitičkih,
je su omogu}ile “kokture politi~kog sistema, naprosto biti „osu|ena“ na
ekonomskih,
sigurnosnih
i
društvenih
promjena
koje
će
ta
integracija
donijeti.
ri{tenje vojnih kapaciteta” ali i zna~ajne “civilne aspenove faze ideolo{kih sukobljavanja i na nove iracionalne
kte menad`menta kriza”, CSDP, kao lisabonska ina~ica
vrtnje u krug. \avolov krug.)
Časopis “Demokracija i sigurnost u Jugoistočnoj Evropi“ESDP-a,
jedan jejo{oduvinaših
kojiseprovojek neprojekata
uspijeva da
konstituira kao
dimo
u
partnerstvu
sa
vladama
Ujedinjenog
Kraljevstva
i
Kraljevine
Norveške.
Zahvalni
zapt u velikoj
“nadnacionalna struktura”, ve} je smo
konce
I prethodna dva primjera o~igledna su potvrda va`nopodršku
NATO
štabu
u
Sarajevu,
Ministarstvu
vanjskih
poslova
BiH,
Ministarstvu
odbrane
BiH,
mjeri ovisan o “me|uvladinoj suradnji”, dakle o politisti i relevantnosti institucionalnog prisustva Evropske
te
Marshall
u Bosni
o našim
kamaViše
dr`ainformacija
va ~lanica Evro
pske aktivnostiunije. Iako je jo{ za
uniGeorge
je na zapa
dnom BaAlumni
lkanu, i asocijaciji
to u robusnim
kapaiciHercegovini.
tema
možete
doznati
na
web
portalu
www.atlantskainicijativa.org.
2003. godinu bilo planirano razvijanje ESDP-a na natima mo}i. No, valja se suo~iti s nesposobno{}u Evro~in koji }e osigurati briselsku vojsku od “60.000 ljudi
pe da izgradi svoj sigurnosni identitet i institucionalni
za kopnene trupe i 30.000 pripadnika vazduhoplovstva
kapacitet koji garantira, ako ni{ta drugo, onda nemoi mornarice za 100 brodova i 400 aviona”, tako kapagu}nost obnove nasilja. To je tako malo, ali ni toga malo nema u izobilju! Evropska vanjska i sigurnosna
citirani strate{ki razvoj jo{ je daleko.4
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbrambena politika (ESDP-CSDP) rije~i su, kategorije, poLisabonskim ugovorom konstituirana je Evropska odjmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega.
brambena agencija s na~elnom idejom promicanja
Ni operativnih kapaciteta, ni ljudi, ni novca... Misija EUoperativnih kapaciteta EU-a u sferi odbrane, ali opet
FOR-a u BiH je transformirana misija NATO-a, a ne ause stje~e dojam o ispunjavanju birokratskog naloga a
tenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja
ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske.5 Ianaprosto sabire evropski sigurnosni problem u ta~an
ko se na horizontu ta ideja, ideja evropske vojske, posud, za koji sam potvrdu dobio i tokom stru~nog bojavljuje kao logi~na posljedica izgradnje kompreravka www.
u Bruxe
llesu. Naime, briselske evropske instituatlantskainicijativa.org
henzivnog institucionalnog logosa EU-a, njeno
3
11
Tema broja
Bosna i Hercegovina,
NATO i Evropska unija
NATO,
znaš
li svoj dug?
UVODNIK
Piše: Nerzuk Ćurak
O jednoj mogućnosti koja još nije ispitana
NATO mora Bosnu i
Hercegovinu uvesti u svoje
sigurnosne odaje, jer vodeći
vojno-politički savez
suvremenog svijeta, nosi, u
okvirima posthladnoratovske
geopolitike, jednu vrstu duga
prema
Bosni.
Dejtonska Bosna
i Hercegovina
svojom nemogućom,
Nerzuk
Evropska unija umorila se od sopstve
ne ambiĆurak
cije pro{irenja na cjelinu evropske geografije. Poku{aj uspostavljanja autenti~ne kontinentalne geopolitike mira u
zabrinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz Bruxellesa jedna Evropa ipak nije mogu}a. Evropska politi~ka
birokracija bila bi najsretnija da mo`e otkazati prijem
u punopravno ~lanstvo Evropske unije zemljama zapadnog Balkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku) a da
ne izgubi vjerodostojnost politi~ke i ekonomske sile u
ekspanziji.
Za nas je rezerviran status barbara, onih koji ostaju
izvan civilizacijskih zidina i zahtijevaju stalnu imperijalnu upravu, “jer kako je lijepo navela Karnegijeva komisija, Balkan je podru~je koje nije opravdalo
povjerenje velikih sila da je sposobno da se samo o sebi stara”.1
DEMONSTRACIJE,
DEMONI NACIONALIZMA I
MEĐUNARODNA ZAJEDNICA
4
10
Zato je potreban nametnuti upravitelj, koji i na strate{koj (izgradnja dr`ava) ali i na svakodnevnoj razini {alje poruku da gra|ani Balkana pripadaju zoni golog
`ivota, svijetu u kojemu, kako to lucidno primje}uje
Marina Gr`ini}, “vlada autoritet {to nije utemeljen ni
u jednom zakonu, pa o golom `ivotu, o `ivotu i smrti,
odlu~uje izvan zakona. Ono {to danas opa`amo uprairacionalnom,
neupravljivom,
šizofrenom
još
vo je proizvodnja
golog `ivota.
Tre}i svijet(hoćete
(a {ta smo
deprimirajućih atribucija?) političkom, pravnom, ekonomskom
i kulturnom
strukturom
objavljuje
drugo
nego tre}i svi
jet, op. N.].)
sada seseposvijetu
kazuje kao
svijet
u kojemu
ljudi ima
ju sa
mo go
li `ivot.
Ipak, va`no
nemoguća država, kao država s posebnim potrebama. Njena
posebna
potreba
je da
bude
država
međunarodne
je razu
mjedržava,
ti da je shva
}anje pointernacionalne
kojemu u svijetu
ili dizajednice. Ako međunarodna zajednica hoće da dejtonska BiH
bude
instrumente
politike
je
lu
svi
je
ta
po
sto
ji
sa
mo
go
li
`i
vot
pre
su
da
o
svi
je
tu
koji
nužno je radikalizirati. Bez te radikalizacije država se približava agonalnom klimaksu. U zoni klimaksa moguća
ni
je
ute
me
ljen
ni
na
ka
kvoj
za
ko
ni
to
sti.
[to
vi
{e,
ozna
rješenja su anarhična, a to uključuje i proizvodnju nasilja, što bi i BiH i regiju moglo vratiti na stranputice, naka dijela svijeta kao svijeta golog `ivota oblik je uvo|eponavljanje loše povijesti, na neotklonjivi trijumf nacionalizma.
nja teritorija bez zakonitosti ili zone golog `ivota, koji
se od tamo {iri na sav svijet”.2
Ako je snažna, latentno prijeteća intervencija međunarodne zajednice bila ikad potrebna, onda je to upravo sada,
kada se na talasu narodnog nezadovoljstva logika kleptokratskog
zamijeniti
logikom
prava,
[ta je etnokapitalizma
drugo jugoisto~nanastoji
Evropa,
sa postde
jtonskom
Bobar na goli život, logikom prava da se bude jedinstvena osoba,
a nei apstraktna
nacionalna
osoba
kojoj se Ko
poništava
snom
Hercegovinom,
“predde
jtonskim”
sovom,
autentična ljudska osobnost.
frustriranom Srbijom, samostalnom (ali pod budnim
okom srpskih nacionalista koji ne priznaju crnogorsku
nacionalnu
samopa
bitno
Crnom dablinsko
Gorom i dr`a
vnopraToga je očigledno postao svjestan i visoki predstavnik Valentin
Inzko,
je st)
iskoristio
zasjedanje
vno
jo
{
uvi
jek
u
po
tpu
no
sti
ne
po
tvr|e
nom
Ma
donieuroparlamentaraca krajem juna ove godine da pošalje poruku o snažnijem poticanju promjena u BiH, jer jeke
uspjeh
jom,
ne
go
te
ri
to
rij
bez
“be
zli
~ne
za
ko
ni
to
sti”,
po
dru
~je
moguć samo uz kreativni Autor
i jači politički
angažman,
što uključuje redefiniciju pristupa međunarodne zajednice u BiH
je vanredni
profesor
golog `ivota, o kojemu i za kojega odlu~uje inozemni
kako bi se postigao napredak.
na Fakultetu političkih nauka
upravlja~ki faktor, kad ho}e, koliko ho}e i {ta ho}e.
Univerziteta u Sarajevu.
cije, kako to primje}uje {panski sociolog Castells, „obiTaj onespokojavaju}i status }e ostati dugotrajna pozici~no su zazajednice
dovoljne svo
jim izona
liranemaštovitu
nim `ivotommantru
u svijetuo
ja zema
regije,
jer unu
tra{nji uakte
ri polise
ti~kih
igara međunarodne
Ovo
je, lja
nakon
dužeg
vremena
kojemu
politika
svodila
tehno
kratskih age
ncijakojom
i vije}a
nistarameđunarodne
koji donose
na postjuda
gosla
nskom pro
stosami
ru pesve
rmaprobleme
nentno {a
lju
nužnosti
bh.vepolitičari
riješe
zemlje,
jedna
relevantna
izjava
prvimičovjek
poruke udaBiH
ovevraća
dr`alopticu
ve nisu uspo
sobne da sedvorište,
same sotražeći
odlu
ke”,3 novu
pa nestrategiju
primje}udjelovanja
ju da njihov
tski priuprave
međunarodno
de facto
kojabiro
bi kra
i njegovom
bom
obli
ku
ju
kao
sa
mo
odr`i
vi
po
li
ti
~ki
enti
te
ti.
stup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu ne
banaliziranom Uredu vratila praktični i povijesni smisao.
proizvodi novo sigurnosno stanje, ve} postoje}e prika(Primjera radi, nacionalisti~ki dijelovi srpske etni~ke zazuje kao kvalitativno novo. Tipski primjer ovakvog
Inzkov govor u Dublinu izvrsno se “čita” i s analizom naših suradnika Bode Webera i Kurta Bassuenera u kojoj se
jednice u Crnoj Gori, u perspektivi, mogu se politi~ki
odnosa je Bosna i Hercegovina, u kojoj su me|unaroargumentirano
nude
preporuke
za novo
djelovanje
politike u dejtonskoj državi. Hoće li doći do novog
konstituirati kao
reme
tila~ki faktor
nove
dr`ave, internacionalne
kao
dne organizacije i agencije birokratizirane i nedjelotvodjelovanja
pitanje
je
za
milion
dolara,
ali
ono
što
je
nužno
detektirati
buđenja
bosanskohercegovačkog
svojevrsna 'republika srpska’ u tkivu crnogorske dr`arne. A unutar
zemlja procesa
je, ka`imo
i to na
ovom mjestu, dupke
građanstva
mali temanevarski
prostor
unutar pu
kojega
krik
nehijerarhiziranog,
ve, dodu{e, jest
bar iznimno
za sada, bez
ritorijalno-enti
tetskog
na oruje
`ja!moguće
Sigurnoprimalni
sna kultura
uop}e
se nije razvila,
decentraliziranog
civilnog
društva
sačuvati
od
zloupotreba
etnoteritorijaliziranih
nacionalizama.
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog iranema transfera od militaristi~ke kulture nasilja u demicionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava premijera
litariziranu kulturu povjerenja.
Repu
blike Srpske
Milo
rada Do
ka kojumeđunarodna
je svojevreme-zajednica eksplicitnim stavom da iako nije započela proces
Taj
majušni
prostor
morala
bi diispuniti
no dao Oslopobune
bo|enjuuda
je RS kapacitetu
dala ovla{tenja
oblatestii be
Da
vidimo nenasilnih
{ta je ondapobuna.
taj ESDP-CSDP
koji jeporuku
svoje va
građanske
punom
stojiiziza
mogućih
narednih
Upravo takvu
bidnoistiSorensen,
i sigurno
sti, koi ja...bi...
treodaslati
balo redu
kovati, latifundijskim
treno kr{tenje
do`ivio ukako
Bosni
rcegoviprekoetnički
ni kroz EUizbje
Inzko
i OHR
EU, trebali
domaćim
političarima
bi iseHeosnažio
sno podijeligrađanski
ti nadle`noaktivizam.
st entiteta i Zašto
dr`avejeBiH
oblaFOR-ovu operaciju Althea.
iodno
transentitetski
to uvažno?
stima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stavlja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi
ESDP (na osnovu Lisabonskog ugovora izvedena je noIako su demonstracije pred zgradom Parlamenta Bosne i Hercegovine generirane opravdanim roditeljskim gnjevom
reforme i institucionalne izgradnje bosanskohercegovava operativna skra}enica CSDP) vrhunac je institucizbog
indiferentnosti
političara
spram
što
je normativno
i socijalno
priznavanje
~ke po
licije, ve} uklju
~uju i sva
drugatako
siguvažnog
rnosnazahtjeva
pita- kao
ona
lnog
razvoja evro
pske odbra
mbene inovorođenih
sigurnosne
(JMBG),
u dualnoj
tvrđavi
je oprezu:
togstoljudskog
etnoklepto
nja, kaoživot
{to su
i odbradejtonskoj
na, ratni zlo
~ini, naučio
prolifenas
racija,
polinema
tike. Hi
rijski, gezahtjeva
nerira sekoji
iz ne
uspje{nogpolitičari
konceutraBiH
nadateren
oprobanom
receptu
razumijevanja
fficineće
ng itd.prevesti
To zna~i
Dodinajvažnijeg
kova izjava,etničkog
i kao latepitanja
nci- popta
EOZ (Evro
pska balkanskog
odbrambena
zajednica, svijeta:
1954),
dajte
datevidimo
ovih
demonstracija!
Ako
niko,
našeg
jer ako
narda
javni
počnui
ja i kao
ndenciko
ja, stoji
preteiza
ndu
je na
povratak dijela
nane
dlestoji
Ugotovojerapočetak
iz Maastri
chtakraja,
(1993),
Amste
matrg
(1999)
dolaziti
sasvim
obična
ljudska
pitanja,
njihovo
umnožavanje,
umrežavanje
i
diseminiranje
demistificira
i
eutanazira
`nosti iz naj{ire sigurnosne sfere u entitetsko okrilje {to
Nice. ”Suverenitetsko-politi~ki” limiti onemogu}avali
rnosno-odbrateritorijalni
mbene aliBosnu i nacionaliste
Hercegovinui vra
}a u krug ne
kih insti
tuciiona
lno političke
su konsti
tuiranje(kao
uspješto
{nesu
sigu
bijedne
u konačnici
odvodi
i njih
njihove
proizvode
nacionalizirani
janse za Evropu, pa je tokom hladnog rata ulogu ~uvave} rije{eunih
pitanja,
pa }e se, ne treba odbaciti ni tu
entiteti)
kloaku
povijesti.
ra zapadne Evrope preuzeo NATO. Odbrana Evrope,
mogu}nost, politika u nekom novom vremenu ponofakti~ki predsjednik
sve do danas,
ovisi o SAD-u
obziraDodik
na toi
vno
iscrplji
va
ti
u
pi
ta
nji
ma
si
gu
rno
sne
na
ra
vi,
osta
vlja
ju
S nervom političara koji izvrsno reagira u vanrednim situacijama,
Republike
Srpske bez
Milorad
{to je institucionalnim razvojem Evropske unije do{lo
}i postrani izgradnju uvjeta za ekonomski i kulturni
njegovi
depersonalizirani, bezsupstratni epigoni, požurili su sarajevsku
građansku pobunu adresirati (“bošnjačkom”)
do stvaranja uslova za samostalniju evropsku sigurnoprosperitet gra|ana. Ako sam u pravu s prethodnom
SDP-u, što bi za ovu stranku bila čast, samo da je istina. No, lideru SNSD-a to je bilo i bit će od iznimne važnosti kako
snu i odbrambenu politiku. No, iako je ESDP dobio
projekcijom, u budu}nosti }e BiH, zbog zakovane strubi
civilno
društvo
stranke
bi politički
sistem
ostao
samo
i samo
nove
“nadle`no
sti i stru
ktupovlašteno
re”, koje suleno
omo
gu}ile
“koktuserezaustavila
politi~kogdebata
sistema,
napro
sto bi–ti političke
„osu|ena“
na i kako
političkih
stranaka,
i
to
u
državi
koja
je
dizajnirana
kao
vječni
saveznik
nacionalističkih
i
teritorijalno
ukotvljenih
ri{tenje vojnih kapaciteta” ali i zna~ajne “civilne aspenove faze ideolo{kih sukobljavanja i na nove iracionalne
politika.
uđe u zonu političkog, ono će postavljati
ljudske kao
zahtjeve,
dramatično
kte menaljudska
d`mentapitanja
kriza”,i CSDP,
lisabonska
ina~ica
vrtnje u Ako
krug.civilno
\avodruštvo
lov krug.)
rušeći neupitnu poziciju apstraktnih nacionalizama. U konačnici,
to
bi
moglo
dovesti
do
promjene
neuspješnog
ESDP-a, jo{ uvijek ne uspijeva da se konstituira kao
političkog
sistema,
to je
zahtjev
par
excellence.
“nadnacionalna struktura”, ve} je koncept u velikoj
I prethodna
dva priamje
ra ljudski
o~igledna
su po
tvrda
va`nomjeri ovisan o “me|uvladinoj suradnji”, dakle o politisti i relevantnosti institucionalnog prisustva Evropske
ma dr`a
va ~laitekako
nica Evro
pske uni
je. Ia
ko je jotijelu
{ za
uni
je
na
za
pa
dnom
Ba
lka
nu,
i
to
u
ro
bu
snim
ka
pa
ci
te
Optužujući (“bošnjački”) SDP, Dodik pokušava i nažalost joškauvijek
uspijeva,
uspijeva,
svom
biračkom
2003.
godinu
bilo
planirano
razvijaiznje
ESDP-areducira
na nanespodoći
sobno
{}u Evro
tima mo
}i. No,davaiz
ljaSarajeva
se suo~itines može
poslati
poruku
nikakva
građanska
pobuna;
svaki
građanski
zahtjev
Sarajeva
~in
ko
ji
}e
osi
gu
ra
ti
bri
se
lsku
vo
jsku
od
“60.000
di
pe
da
izgra
di
svoj
si
gu
rno
sni
ide
nti
tet
i
insti
tu
ci
ona
lni
se na bošnjačku unitarističku podvalu, čak i kada je iz stvarnosti nemoguće podići bilo kakav suvisli argumentlju
koji
za kopnene trupe i 30.000 pripadnika vazduhoplovstva
kapacitet koji garantira, ako ni{ta drugo, onda nemobi opravdao organiziranu paranoju laktaškog šerifa.
i mornarice za 100 brodova i 400 aviona”, tako kapagu}nost obnove nasilja. To je tako malo, ali ni toga malo nema u izobilju! Evropska vanjska i sigurnosna
citirani strate{ki razvoj jo{ je daleko.4
Ako
obazrivo
uđem
na
teren
biopolitike,
mogao
bih,
među
ključnim građanskim aktivistima koji su učestvovali u
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbrapobuni
Parlamentom
BiH,riprepoznati
su i ugo
imenom
stvaralačkim
gestama
mbena pred
politika
(ESDP-CSDP)
je~i su, kate“divne
gorije,gubitnike”,
poLione
sabokoji
nskim
voromi svojim
konstitu
irana je Evro
pska od-s
onu
stranu
bilo
kakvog
bošnjaštva.
jmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega.
brambena agencija s na~elnom idejom promicanja
Ni operativnih kapaciteta, ni ljudi, ni novca... Misija EUoperativnih kapaciteta EU-a u sferi odbrane, ali opet
FOR-a
u BiH
transformiranadamisu
sijaDodikovi
NATO-a,
a nedoktori”
au- spremni
To
me vodi
kajemikrozaključku
“spin
“odsad,
paonadalje
ubuduće”
crnogorskim
se stje~e
dojam
ispunjai va
nju biro(čitati
kratskog
naloga a
tenti~na evro
pska
idesarajevsku
ja. Ovo je pre
o{tra ocje
ali ko
rnoj namje
ri konsti
tucije evro
pske bošnjačkim
vojske.5 Iaakcentom)
bilo
koju
pobunu,
čakna,
i onu
u jakojoj nenebistva
učestvovao
nijedan
Bošnjak,
proglasiti
naprostonasabi
evropski
sigurnopovlaštenu
sni problem
u ta~an
ko se unaBiH,
horizo
ntu ta ideja, izvjesnu
ideja evro
pske vojske,
udarom
RSrekako
bi održali
poziciju
tog entiteta
zanemarujući
mogućnost
dapo
ćesud,
za
ko
ji
sam
po
tvrdu
do
bio
i
to
kom
stru
~nog
bo
ja
vlju
je
kao
lo
gi
~na
po
slje
di
ca
izgra
dnje
ko
mpreiracionalno insistiranje na toj monoetničkoj povlaštenosti sve nas, od Bosne do Save, od Une do Drine, odvesti u crni
ravka u Bruxellesu. Naime, briselske evropske instituhenzivnog institucionalnog logosa EU-a, njeno 11
5
Tema broja
ambis. Doduše,
ako sei poslužim
sjajnom persiflažom Srđana Puhala, SNSD i SDS mogli bi zahtijevati i da se, shodno
Bosna
Hercegovina,
šestoj Puhalovoj
crni ambisunija
zove crni ambis Republike Srpske (http://www.frontal.ba/blogovi/blog/59971/
NAtezi,
TO itajEvropska
kako-prezivjeti-sarajevo-ili-uputstva-za-srpske-poslanike-u-parlamentu-bosne-i-hercegovine).
NATO,
znaš li svoj dug?
Koliko su snažne Dodikove retoričke figure kojima blokira izvanstranačko povezivanje Banje Luke i Sarajeva na
osnovama “antipolitičkog aktiviteta” civilnog društva dovoljno nam govori naglašeni zahtjev banjalučkih demonstranata
(iako su zahtjevi krajiških studenata također univerzalnoljudski a ne apstraktnosrpski) da se njihova pobuna ne
povezuje sa sarajevskom kako bi ostala vrijednosno atribuirana kao unutarsrpska stvar. To je odlika zatvorenih,
totalitarnih društava, to nije dobro ni za koga, pa ni za Republiku
Srpsku
autonomiju
Evropska
unija kao
umovisoko
rila se decentraliziranu
od sopstvene ambi
cije prou Bosni i Hercegovini. (Zbog snažnog utjecaja retoričkog diskursa
predsjednika
RS-a ge
naogra
političke
u BiH
{irenja na
cjelinu evropske
fije. Poprocese
ku{aj uspo
staovaj broj našeg časopisa sustavno se kroz tekstove uvaženihvlja
međunarodnih
i domaćih
akademika,
nalitipremisama
nja autenti~ne
kontinenta
lne geopo
ke mira u
brinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz Bruxelleznanstvene metodologije, bavi političkom retorikom MiloradazaDodika.)
sa jedna Evropa ipak nije mogu}a. Evropska politi~ka
kracija akterima
bila bi najsre
ja da mo`e
otkazati
jem
Očigledno smo u fazi kada politički sistem BiH sa svojimbiro
glavnim
ne tni
dozvoljava
Sarajevu
dapribude
u
pu
no
pra
vno
~la
nstvo
Evro
pske
uni
je
ze
mlja
ma
za
paprotunacionalistički kreativno. Snaga tog nacionalističkog otpora ne smije se zanemariti jer bi zanemarivanje moglo
dnog Balkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku) a da
skupo koštati ovaj ponosni razvoj demokratske političke kulture u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
ne izgubi vjerodostojnost politi~ke i ekonomske sile u
ekspanziji.
Nemeđunarodna
rzuk Ćurak zajednica kroz svoje terenske ešalone (OHR, EUSR, EUFOR, NATO, OSCE...)
Budući da je Pi
to še:
tako,
ne može ostati samo na deklarativnoj podršci građanskoj pobuni
Sarajevu,
već
Za nas sjeepicentrom
rezerviran usta
tus barba
ra, mora
onih prepoznati
koji ostaju
kapitalnu mogućnost da republikanski protest građana protiv
matične
anonimnosti
prihvati
kao
svoje
izvan civilizacijskih zidina i zahtijevaju stalnuvlasništvo,
imperijakao svoj najradikalniji ulog u prevazilaženje dejtonskog političkog
poretka,
što ka
je,ko
prestanimo
sevezavaravati
“5+2
lnu upra
vu, “jer
je lijepo na
la Karnegisa
jeva
komisija, Balkan
dru~je
koje nije opravdalo
uvjetima“, jedini potreban i dovoljan uslov za povlačenje međunarodne
upravejeiz po
Bosne
i Hercegovine.
NATO mora Bosnu i
povjerenje velikih sila da je sposobno da se samo o sebi
stara”.1
Hercegovinu uvesti u svoje
sigurnosne odaje, jer vodeći
vojno-politički savez
suvremenog svijeta, nosi, u
okvirima posthladnoratovske
geopolitike, jednu vrstu duga
prema Bosni.
6
10
Autor je vanredni profesor
na Fakultetu političkih nauka
Univerziteta u Sarajevu.
Zato je potreban nametnuti upravitelj, koji i na strate{koj (izgradnja dr`ava) ali i na svakodnevnoj razini {alje poruku da gra|ani Balkana pripadaju zoni golog
`ivota, svijetu u kojemu, kako to lucidno primje}uje
Marina Gr`ini}, “vlada autoritet {to nije utemeljen ni
u jednom zakonu, pa o golom `ivotu, o `ivotu i smrti,
odlu~uje izvan zakona. Ono {to danas opa`amo upravo je proizvodnja golog `ivota. Tre}i svijet (a {ta smo
drugo nego tre}i svijet, op. N.].) sada se pokazuje kao
svijet u kojemu ljudi imaju samo goli `ivot. Ipak, va`no
je razumjeti da je shva}anje po kojemu u svijetu ili dijelu svijeta postoji samo goli `ivot presuda o svijetu koji
nije utemeljen ni na kakvoj zakonitosti. [tovi{e, oznaka dijela svijeta kao svijeta golog `ivota oblik je uvo|enja teritorija bez zakonitosti ili zone golog `ivota, koji
se od tamo {iri na sav svijet”.2
[ta je drugo jugoisto~na Evropa, sa postdejtonskom Bosnom i Hercegovinom, “preddejtonskim” Kosovom,
frustriranom Srbijom, samostalnom (ali pod budnim
okom srpskih nacionalista koji ne priznaju crnogorsku
nacionalnu samobitnost) Crnom Gorom i dr`avnopravno jo{ uvijek u potpunosti nepotvr|enom Makedonijom, nego teritorij bez “bezli~ne zakonitosti”, podru~je
golog `ivota, o kojemu i za kojega odlu~uje inozemni
upravlja~ki faktor, kad ho}e, koliko ho}e i {ta ho}e.
Časopis „DEMOKRACIJA I SIGURNOST U JUGOISTOČNOJ EVROPI“
je dostupan u online biblioteci za Centralnu i Istočnu Evropu (Central and
Eastern European Online Library (C.E.E.O.L.) (http://www.ceeol.com).
Download

Sadržaj Sadržaj - Atlantic Initiative