Infokom
GLASNIK VANJSKOTRGOVINSKE/SPOLJNOTRGOVINSKE KOMORE BOSNE I HERCEGOVINE
WWW.KOMORABIH.BA
BROJ 62 • GODINA VIII • APRIL/TRAVANJ 2015.
Prijedlog
mjera za poboljšanje
poslovnog ambijenta
Međunarodne konferencije: Utjecaj imidža BiH na privredni rast i razvoj države • Javne nabavke
ANALIZE • MEĐUNARODNA SARADNJA • EDUKACIJA • TRANSPORT • BH PRIVREDA
TRŽIŠTA • KONFERENCIJE • PREDSTAVLJAMO • STANDARDI • INO SAJMOVI
ISSN 1840-3417
Sadržaj
INFOKOM
Uvodnik
Broj 62
april/travanj 2015.
Izdavač:
VANJSKOTRGOVINSKA /
SPOLJNOTRGOVINSKA
KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE
Adresa:
Branislava Đurđeva 10
71000 Sarajevo
Uređivački kolegij:
doc. dr. Bruno Bojić, predsjednik
Aida Alić
Enes Ališković
Nihad Bajramović
Igor Gavran
prof. dr. Duljko Hasić
Ognjenka Lalović
Zdravko Marinković
Boris Marković
Ivan Mandić
Engin Mešanović
40ECOS
Edukacija u funkciji bržeg
ekonomskog razvoja
4KONFERENCIJA
Utjecaj imidža BiH na
privredni rast i razvoj
države
43PREDSTAVLJAMO
Projekat “Moj proizvod”
6TRŽIŠTA
Unapređenje trgovinske
saradnje i izvoza na tržište
zemalja EFTA-e
8
CEFTA - DIHK
Efikasnija primjena Ugovora
CEFTA 2006
10EDUKACIJA
Internacionalna
konferencija o
javnim nabavkama
44 PUM - Podrška malim i
srednjim preduzećima u
BiH
46 Kako pomoći izvozno
orijentiranu privredu BiH da
plasira proizvode na tržište
EU
48TRANSPORT
Infrastruktura BiH, veza sa
Istokom i Zapadom
11 BH PRIVREDA
Komora u funkciji privrede
BiH
12 Prijedlog mjera za
poboljšanje poslovnog
ambijenta
skog izaslanstva BiH sajmovima Fruit Logistica 2015 u Berlinu i PROWEIN 2015 u
Düsseldorfu, kao i o sudjelovanju na gospodarskoj konferenciji u Beču.
Komora je također bila domaćin značajnim događajima, od kojih izdvajamo konferenciju na temu „Utjecaj imidža BiH na privredni rast i razvoj države“. Sudionici
su bili dr. Mladen Ivanić, predsjedatelj Predsjedništva BiH, Tanja Fajon, zastupnica
će bh. kompanije imati pristup unutarnjem tržištu EU koje ima blizu 500 milijuna potrošača, što će im omogućiti pružanje
31 INO SAJMOVI
Vinari iz BiH posjetili sajam
PROWEIN 2015
Dizajn i priprema:
Engin Mešanović
32 Proizvođači voća i povrća
iz BiH posjetili sajam Fruit
Logistica 2015
Besplatan primjerak
stvenika na sajmu namještaja IMM COLOGNE, te poslovnim posjetima gospodar-
Proteklo razdoblje posebno je obilježila vijest iz Brisela o ispunjenju uvjeta BiH za stupanje na snagu Sporazuma o stabi-
53 IPA II - Instrument za
pretpristupnu pomoć
36KONFERENCIJA
Austrijski privrednici
zainteresovani za saradnju
sa BiH
Između ostalog, donosimo vam informacije o uspješnom nastupu bh. gospodar-
51 BAS ENP (Enquiry
Notification Point) SISTEM
52 PROGRAMI EVROPSKE
UNIJE
ERASMUS*
Tiraž:
2000
darske teme i događanja koja su obilježila proteklo razdoblje.
Europskog parlamenta, Judith Illerhues, direktorica Friedrich-Ebert-Stiftunga, te
28ANALIZA
Vanjskotrgovinska razmjena
BiH u 2014. godini
54 AGENCIJA ZA NADZOR NAD
TRŽIŠTEM BIH
Vezice na dječjoj odjeći “skrivena opasnost”
34 Odlični rezultati nastupa
bh. proizvođača namještaja
na sajmu u Kelnu
i u ovom broju Infokoma za vas smo pripremili brojne zanimljive i aktualne gospo-
50 Upravljanje rizicima i TIR
karnetima primjenom
najnovijih aplikacija
Kontakt:
Aida Alić
Služba za informiranje
Tel: +387 33 566-272
Fax: +387 33 214-292
E- mail: [email protected]
http://www.komorabih.ba
Štampa:
Suton d.o.o. Široki Brijeg
Cijenjeni čitatelji,
mnoge druge značajne ličnosti iz gospodarskog, javnog i političkog života.
lizaciji i pridruživanju, čime se BiH otvaraju vrata Europske unije. Sam značaj SSP-a ogleda se prvenstveno u činjenici da
usluga širom EU i natjecanje za javne ugovore.
Konkretno, osnovne prednosti Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za BiH su približavanje standarda EU za kvalitet
proizvoda, postupno uvođenje viših standarda zaštite potrošača, veća konkurentnost na tržištu, bolje predvidljivo poslovno okruženje zbog postupnog približavanja EU zakonima i standardima te veća učinkovitost institucija.
Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine će pojačati svoje aktivnosti s ciljem pružanja potpore bh. kompanijama,
te će kroz brojne edukativne programe nastojati da im omogući što kvalitetniju pripremu za uvođenje potrebnih standar-
56PREDSTAVLJAMO
Poslovni klub
da i provođenje neophodnih reformi.
58 EVROPSKA PODUZETNIČKA
MREŽA
Poslovna saradnja
Nadamo se da ćemo i u narednom broju Infokoma zaokupiti vašu pozornost pozitivnim dešavanjima u gospodarstvu
Bosne i Hercegovine.
Doc.dr.sc. Bruno Bojić
38TRŽIŠTA
Republika Francuska
2
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
3
KONFERENCIJA
Utjecaj imidža BiH na privredni rast
i razvoj države
Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Friedrich-Ebert-Stiftung su 16. 3.
2015. godine u prostorijama Komore organizirali konferenciju na temu „Utjecaj imidža BiH na privredni
rast i razvoj države“.
P
ovod za organizaciju ove
Konferencija predstavlja pokušaj pronalaženja odgovora
na pitanje kako sinergijsko djelovanje
političara, diplomata, privrednika, investitora i medija može dati pozitivne
efekte i biti u funkciji kreatora boljeg
imidža naše države. Svaka država koja
želi postati dio regionalnih integracija mora aktivno raditi na promociji
svojih nacionalnih interesa i, samim
tim, utjecati na kreiranje imidža svoje zemlje na međunarodnoj sceni.
Države članice integracijskih procesa
4
učestvuju u oblikovanju zajedničkih
politika EU i kroz taj proces direktno
plasiraju vlastite interese, zalažući se
za sve ono što spada u dobrobit privrednih subjekata i građana. Zato je i
organizacija ove konferencije pokušaj
da se kroz dijalog predstavnika države
i privrede definira strategija u oblasti
brendiranja Bosne i Hercegovine.
Predsjednik
Vanjskotrgovinske
komore BiH Nemanja Vasić, u svom
uvodnom obraćanju, naglasio je da
dosadašnje loše politike vlada na svim
nivoima u Bosni i Hercegovini čine
Načini upravljanja
imidžom države
■■
■■
■■
■■
turistička promocija
izvozni proizvodi
političke odluke vlada
inozemna ulaganja i prisutstvo
stranih tvrtki
■■ kultura i kulturna razmjena
■■ ponašanje državljana u
inozemstvu
■■ inozemni posjeti i iskustva
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
ključni uzrok lošeg imidža o našoj
zemlji, te da je za njegovo popravljanje i privlačenje investitora potrebno
uspostaviti političku i ekonomsku
stabilnost.
U uvodnom obraćanju, prisutnim
se obratila i Judith Illerhues, direktorica Friedrich-Ebert-Stiftunga BiH,
fondacije koja je bila partner ove konferencije. Gospođa Illerhues je navela kako Friedrich-Ebert-Stiftung već
nekoliko godina kontinuirano nudi
platforme koje bi omogućile razmjenu ideja i koncepata za poboljšanje
imidža Bosne i Hercegovine u regionalnim i svjetskim okvirima. Također
je napomenula da je u tom procesu
vrlo važno uočiti društveno-političke
aktere, te im ukazati na to kako kroz
svoj rad mogu konstruktivno doprinijeti tome.
Nakon uvodnih obraćanja organizatora upriličeno je izlaganje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH
Mladena Ivanića na temu „Uloga
Predsjedništva BiH u promociji imidža BiH“ i zastupnice u Evropskom
parlamentu Tanje Fajon na temu „lzazovi i mogućnosti poboljšanja imidža
BiH u EU“.
Predsjedavajući
Predsjedništva
BiH Mladen Ivanić je istakao da je
prva asocijacija stranih investitora o
BiH da se radi o nepredvidivoj zemlji. Za takvu percepciju naveo je dva
razloga: stvaranje problema od strane
domaćih političkih aktera koji su to
činili s ciljem stjecanja političkih poena i nekonzistentna politika dijela
međunarodne zajednice.
Zastupnica
u
Evropskom
Parlamentu Tanja Fajon upoznala
je prisutne sa odlukom iz Brisela o
odobrenju Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju za BiH, te da se od naše
zemlje očekuje da načini velike i konkretne ekonomsko-socijalne reforme,
a sve u cilju ispunjavanja preduvjeta za podnošenje aplikacije Bosne i
Hercegovine za članstvo u Evropsku
uniju.
U drugom dijelu konferencije,
u okviru panel diskusije, govorili
su stručnjaci iz ove oblasti, direktori uspješnih kompanija iz Bosne
i Hercegovine, te predstavnici
Ministarstva vanjskih poslova BiH i
Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
Na konferenciji se okupilo više od
150 učesnika (direktori najuspješnijih
bh. preduzeća, ambasadori, predstavnici parlamenata, ministarstava, komora, sindikata, asocijacija privrede i
medija).
Kako bi se napravio iskorak na
poboljšanju imidža BiH, FriedrichEbert-Stiftung je prije nekoliko godina
pokrenuo niz istraživanja vezanih za
identitet i imidž Bosne i Hercegovine
kako bi se analizirala slika naše države
u susjedstvu. Na temelju tih saznanja
provedena je rasprava s vodećim bosanskohercegovačkim stručnjacima,
te su napravljena dodatna istraživanja mišljenja eksperata kako bi se
utvrdilo koji su to potencijali Bosne
i Hercegovine, zahvaljujući kojima
bi BiH mogla postati prepoznatljiva
u svijetu i započeti proces vlastitog
brendiranja. Zahvaljujući takvom
metodološkom pristupu postignut je
visok nivo saglasnosti, ne samo među
pripadnicima različitih naroda u BiH
već i među stručnjacima koji se bave
turizmom, privredom ili promocijom,
što je pokazala i studija „Strateške
smjernice za brendiranje BiH“ prof.
dr.sc. Bože Skoke.
Na konferenciji su predstavljena
konkretna uputstva i alati za pristup
brendiranju države prilikom promišljanja o boljoj budućnosti Bosne i
Hercegovine i njenih stanovnika, te
planiranju konkretnog procesa brendiranja koji je neophodan ukoliko
naša država želi zauzeti kvalitetnije
mjesto na međunarodnoj političkoj i
ekonomskoj sceni.
ECOS - Institut za edukaciju n
5
TRŽIŠTA
Unapređenje trgovinske saradnje i
izvoza na tržište zemalja EFTA-e
Evropski sporazum o slobodnoj trgovini EFTA za Bosnu i Hercegovinu
dugoročno predstavlja značajnu fazu u procesu evropskih ekonomskih
integracija koji će osigurati slobodu kretanja roba, usluga, kapitala
i ljudi, jer će domaćoj privredi otvoriti tržište ovih zemalja za robe
porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
S
tupanjem na snagu Sporazuma
o slobodnoj trgovini Bosne i
Hercegovine sa državama članicama Evropske asocijacije za slobodnu
trgovinu (EFTA) osigurano je tržište
od potencijalnih 13 miliona potrošača i
stvoreni su dodatni preduvjeti za privlačenje novih investicija iz tih zemalja u
bh. privredu, kao i mogućnost za međusobnu saradnju radi zajedničkog nastupa na trećim tržištima. Radi se o tržištu
izuzetno bogatih stanovnika blizu 900
milijardi eura bruto domaćeg proizvo-
da, odnosno 68 hiljada eura dohotka po
stanovniku.
Sporazum o slobodnoj trgovini dolazi u pravo vrijeme, u momentu kada
proces bosanskohercegovačke integracije u EU ulazi u novu fazu. Dobra
strana ovog Sporazuma za BiH jeste
tzv. asimetrija u liberalizaciji poljoprivrednim proizvodima BiH, a to znači
da sa datumom stupanja na snagu ovog
Sporazuma (1. januara 2015. godine)
naši proizvođači iz ove oblasti mogu
izvoziti u zemlje EFTA-e bez ikakvih
carinskih ograničenja, dok će proizvođači iz zemalja EFTA-e takav tretman
imati tek od januara 2017. godine. Time
je osigurana prednost našim proizvođačima da suficit koji je već ostvaren u
razmjeni sa zemljama EFTA-e dignu na
jedan novi nivo. Znači, vodilo se računa
o zaštiti domaćih proizvođača u osjetljivim granama od značaja za BiH. S druge
strane, u potpunosti je liberalizirano tržište industrijske proizvodnje.
U strukturi vrijednosti izvoza BiH u
EFTA zemlje najveći udio čine: sjeda-
Vanjskotrgovinska razmjena BiH prema tržištima
2013.
2014.
ZEMLJA
UVOZ
IZVOZ
OBIM
SALDO
UVOZ
IZVOZ
OBIM
SALDO
Učešće EU
67,7%
73,1%
69,7%
60,5%
66,1%
71,9%
68,2%
58,7%
Učešće CEFTA
13,6%
16,5%
14,7%
9,6%
14,3%
16,1%
14,9%
11,8%
Učešće EFTA
9,1%
1,7%
6,4%
19,3%
6,8%
1,9%
5,0%
13,1%
Učešće ostali
9,5%
8,7%
9,2%
10,7%
12,8%
10,1%
11,8%
16,4%
* Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH obuhvataju izvoz i uvoz roba prema ICD i UCD carinskim procedurama.
Ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH sa zemljama potpisnicama EFTA sporazuma
2013.
Uvoz
Švicarska
Izvoz
Obim
2014.
Saldo
1.349.855 135.318 1.485.173 -1.214.537
pokr.
Uvoz
Izvoz
10,0% 1.062.727
Obim
158.354 1.221.082
Porast %
Saldo
pokr.
Uvoz
Izvoz
-904.373
14,9%
-21,27
17,02
10,65
5,81
Norveška
3.470
13.526
16.996
10.056
389,8%
3.840
14.312
18.152
10.473
372,7%
Lihtenštajn
3.291
3
3.294
-3.288
0,1%
3.430
454
3.884
-2.976
13,2%
0
174
174
174
0,0%
37
69
106
31
183,1%
0,00
-60.59
173.189 1.243.224
-896.846
16,2%
-21,12
16,22
Island
Ukupno za 1.356.616 149.022 1.505.637 -1.207.594
zemlje EFTA
6
11,0% 1.070.035
4,23 14.248,25
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
la, aluminij u sirovim oblicima, obuća,
električna energija, namještaj, oružje i
streljivo, odjeća, proizvodi od čelika i
željeza i drugo.
U uvozu BiH iz EFTA-e, najveći
udio imaju: nafta i ulje, lični automobili i druga motorna vozila, farmaceutski
proizvodi, strojevi i uređaji, pamučni
proizvodi i elektrooprema.
Liberalizacijom trgovine poljoprivrednim proizvodima BiH će imati veliku šansu povećati izvoz poljoprivrednih
proizvoda, ali će sve zavisiti od toga kojom brzinom će se ti proizvodi certificirati za izvoz u EFTA zemlje koje primjenjuju sistem standarda ispravnosti
hrane identičan Evropskoj uniji. Značaj
primjene tehničkih propisa i standarda, odnosno sanitarnih i fitosanitarnih
mjera od strane zemalja EFTA-e, sa aspekta neophodnosti ispunjavanja odgovarajućih standarda za plasman roba
na tržišta EFTA zemalja, od izuzetne je
važnosti za Bosnu i Hercegovinu. Bosna
i Hercegovina ima šansu i potencijal za
izvoz na ovo tržište, i to, između ostalog,
od biološki uzgojene hrane do različitih
šumskih proizvoda koji su već konkurentni u velikom broju zemalja, pa
i Evropskoj uniji. No, za izvoz i na ovo
tržište potrebno je poštovati određene
norme koje se odnose na sljedivost proizvoda (identifikacija i praćenje porijekla) i higijenske uvjete, a što je obaveza
BiH prema kojoj se, između ostalog,
mora poboljšati i uspostaviti koordinacija različitih agencija.
Realno je očekivati da će se u tranzicijskom periodu nakon ovih aktivnosti
početi pokazivati efekti rasta izvoza poljoprivrednih proizvoda. S druge strane,
ne treba očekivati da će tržište BiH biti
preplavljeno hranom iz EFTA zemalja,
jer ni cijena ni tradicionalni odnosi u trgovini ne ukazuju na takve mogućnosti.
Osim toga, zemlje EFTA-e su, zaključivanjem brojnih sporazuma o slobodnoj trgovini s trećim zemljama diljem
svijeta, stvorile jednu od najvećih svjetskih mreža slobodne trgovine.
U okviru potpisanog Sporazuma o
slobodnoj trgovini EFTA definirana su
pitanja vezana za preferencijalno porijeklo robe i mogućnosti korištenja
tzv. dijagonalne kumulacije u skladu
sa odredbama Sporazuma i na osnovama Pan-euro-mediteranske konvencije
(PEM). Regionalna konvencija o paneuro-mediteranskim pravilima porijekla robe stupila na snagu za Bosnu i
Hercegovinu 1. novembra 2014. godine.
Regionalna konvencija o pan-euro-meINFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
Odluka o izmjeni Odluke o utvrđivanju
Carinske tarife za 2015. godinu
Zbog mnogobrojnih upita poslovnih subjekata sa teritorije Bosne i
Hercegovine u vezi sa dijelom teksta Carinske tarife za 2015. godinu, a koji se
odnosi na EFTA sporazum, obavještavamo privrednike da su u Carinskoj tarifi
za 2015. god. („Službeni glasnik BiH“ broj 102/14) uočene tehničke greške u
dijelu koji se odnosi na EFTA sporazum. Radi se o greškama u dijelu koji se
odnosi na ribe koje nisu navedene u Aneksu III te na industrijske proizvode iz
poglavlja 25 do 97 Carinske tarife, koji nisu navedeni u Aneksu IV Sporazuma.
Na osnovu svega navedenoga, na inicijativu Ministarstva spoljne trgovine i
ekonomskih odnosa BiH, urađena je Odluka o izmjeni Odluke o utvrđivanju
Carinske tarife za 2015. godinu („Službeni glasnik BiH“ broj 19/15), a na osnovu iste i Prečišćeni tekst Carinske tarife za 2015. godinu u koji su unesene ove
izmjene.
O. L.
diteranskim preferencijalnim pravilima
o porijeklu robe propisuje odredbe o
pravilima o porijeklu robe u trgovini
između ugovornih strana koje imaju
zaključene sporazume o slobodnoj trgovini. PEM konvencija će doprinijeti
povećanju ekonomske saradnje, ubrzanju trgovine novim investicijama i brojnim drugim pozitivnim ekonomskim
efektima. Jedan od ciljeva zaključivanja
Konvencije, između ostalih, je i potreba da se kumulacija porijekla bazira na
jedinstvenom pravnom instrumentu u
formi regionalne konvencije o preferencijalnim pravilima o porijeklu, na
koju se mogu pozivati pojedinačni sporazumi o slobodnoj trgovini, kao što je
Sporazum o slobodnoj trgovini EFTA.
Prvi pozitivni rezultati potpisa-
nog Sporazuma o slobodnoj trgovini
očekuju se krajem ove godine, a puni
efekti krajem 2017. godine. Bosna i
Hercegovina s pravom može računati na
brojnu dijasporu u ovim zemljama kao
potencijalno tržište za svoje proizvode.
Preduzeća iz zemalja članica EFTA-e
(Švicarska, Norveška, Lihtenštajn i
Island) će u svojim budućim poslovnim
aktivnostima sa partnerima iz Bosne i
Hercegovine posebno cijeniti društvenu
odgovornost, odnos prema poslovnoj
zajednici i okolini, zaposlenim, poštivanju zakonskih propisa, zadovoljstvu
zaposlenih i drugo.
Prof. dr. Duljko Hasić n
7
CEFTA - DIHK
UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE
Radna grupa za carine i porijeklo robe
Efikasnija primjena Ugovora
CEFTA 2006
Predstavnici CEFTA-e, uz podršku Zajedničkog partnerskog projekta DIHK - CEFTA, su 18. novembra
2014. godine u Privrednoj komori Makedonije održali sastanke u okviru četiri radne grupe. Sastancima su
prisustvovali, pored predstavnika Privredne komore Makedonije, predstavnici Vanjskotrgovinske komore
Bosne i Hercegovine, Privredne komore Srbije, Privredne komore Crne Gore, Privredne komore Kosova,
Privredne i industrijske komore Tirane i Privredne i industrijske komore Moldavije.
R
adne grupe, formirane sa istim
zadatkom kao i potkomiteti
Sekretarijata CEFTA-e, predložile su mjere za efikasniju primjenu
Ugovora CEFTA 2006, čije su preporuke predstavljene tokom CEFTA nedjelje
u Skoplju 19.-20. 11. 2014. godine.
Tokom CEFTA nedjelje poseban akcenat stavljen je na nacionalnu i regionalnu investicionu politiku, promociju
investicija u regionu, razvoj regionalnih
lanaca vrijednosti u prehrambeno-prerađivačkom sektoru, povezivanje regiona u jedinstvenu turističku destinaciju,
te globalne i regionalne aspekte olakšavanja trgovine u CEFTA regionu.
Predstavnici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine su prezentirali rezultate izvršene procjene potreba
i obaveza u cilju pune implementacije
Sporazuma o trgovinskim olakšicama,
zaključke Konferencije o turizmu održane 12. novembra u Budvi i kreiranja
jedinstvene turističke ponude zemalja
regiona, te rezultate Radne grupe za carine i porijeklo robe u okviru Foruma
CEFTA komora.
Preporuke:
–– Preporučuje se da one zemlje potpisnice koje još nisu usvojile podzakonske
akte vezane za ovlaštene ekonomske
operatere (OEO) to učine kako bi omogućile da se više privrednih društava
prijavi za ovaj status;
–– Sljedeći korak bi bio uzajamno priznavanje OEO-a. Značaj regionalnog
pristupa je u tome što je glavni cilj da svi
nacionalni programi uzajamno priznaju
jedni druge, što znači da akreditacije za
OEO budu priznate svugdje u regionu.
Ovo bi za rezultat imalo sigurnost svih
nabavnih lanaca, da svi dijelovi lanca od
izvora do odredišne tačke budu sigurni iako su pod različitim programima
OEO-a. Ovo bi u velikoj mjeri olakšalo
regionalnu trgovinu.
Zaključci Radne grupa za
carine i porijeklo robe
Preporuka: Svaka članica CEFTA-e,
koliko je to moguće, treba:
–– razviti i usvojiti naprednu metodologiju upravljanja rizikom kako bi identifikovala pošiljke niskog rizika i minimizirala fizički pregled. Carinske vlasti i
inspekcijska administracija bi trebalo da
osmisle i primijene upravljanje rizikom
na taj način da izbjegnu proizvoljnu ili
neprihvatljivu diskriminaciju, ili prikrivene restrikcije prekogranične trgovine;
–– poboljšati razmjenu informacija,
tajne informacije i dokumenata među
carinskim i inspekcijskim upravama
1. Uvođenje i provođenje statusa
ovlaštenog ekonomskog operatera
Cilj: Poboljšanje efikasnosti carinjenja i isporuke robe kako bi legitimni i
pouzdani trgovci imali korist od toga
kroz pojednostavljene carinske procedure i da bi se istovremeno doprinijelo
uspostavljanju balansa nabavnog lanca i
posrednika.
8
2. Upravljanje rizikom
Cilj: Akcenat staviti na carinjenje i
inspekciju visokorizične robe i olakšati
kretanje pošiljki niskog rizika kroz fleksibilan pristup prilagođen svakoj ekonomiji zemalja CEFTA ponaosob
na bilateralnoj osnovi, kao i u okviru
CEFTA-e.
3. Trgovina bez papira
Cilj: Smanjiti papirologiju za trgovinske procedure i automatizirati/kompjuterizirati ih
Preporuke: Svaka članica, gdje je to
prikladno, treba nastojati:
–– pojednostaviti procedure i prihvatiti papirnati ili elektronski primjerak
prateće dokumentacije koja se traži za
uvoz, izvoz ili tranzit;
–– osigurati mjere da se papirni dokumenti za administraciju prekogranične
trgovinezamijene elektronskim ekvivalentima koji su neutralni sa stanovišta
medija i tehnologije i osigurati njihovu
interoperativnost sa i između svih strana uključenih u međunarodni lanac nabavki robe i usluga.
4. Uvođenje novog kompjuteriziranog tranzitnog sistema – NCTS
Cilj: Ubrzati i olakšati tranzitne procedure na graničnim prijelazima
Preporuka: Jedan od najvažnijih prioriteta za pridruživanje EU je stvaranje
teritorije slobodnog protoka robe u svakoj zemlji CEFTA-e, kao i usaglašavanje
procedura i pravila sa onima koja su
trenutno na snazi u EU. Pridruživanje
Konvenciji o zajedničkom tranzitu je
od velikog značaja za sve potpisnice
CEFTA-e u procesu evropskih integracija, jer bi to omogućilo brži protok
roba, smanjenje operativnih troškova i
nadgledanje kretanja pošiljki i sprečaINFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
vanje zloupotrebe. Također je važno
naglasiti da svaka zemlja kandidat
mora ratifikovati Konvenciju o procedurama zajedničkog tranzita prije pristupanja EU. Provođenje ove
Konvencije obično počinje prije ovog
datuma. Preduvjet za ratifikaciju ove
Konvencije je priprema za funkcioniranje novog kompjuteriziranog tranzitnog sistema (NCTS).
5. Provođenje Regionalne konvencije o pan-euro-mediteranskim preferencijalnim pravilima
porijekla
Cilj: Šira primjena dijagonalne
kumulacije
Preporuka:
–– Provođenje Regionalne konvencije o pan-euro-mediteranskim (PEM)
preferencijalnim pravilima porijekla
je završeno u većini zemalja potpisnica CEFTA sporazuma, dok bi one koje
to još nisu usvojile trebalo da ubrzaju
taj proces kako bi koristile prednosti
ove Konvencije;
–– Preporučuje se da se podrže aktivnosti vezane za potpisivanje bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini sa
mediteranskim zemljama kako bi se
proširila oblast primjene dijagonalne
kumulacije porijekla robe u okviru
Konvencije.
6. Provođenje principa Ugovora
o valorizaciji koji je dio pravila
WTO-a
Cilj: Olakšati administraciju
Ugovora o valorizaciji o standardnim
procedurama za vrijednu robu koji je
potpisan u okviru Svjetske trgovinske
organizacije (WTO)
Preporuka: Preporučuje se da sve
potpisnice CEFTA sporazuma:
–– u potpunosti provode ukupni set
principa i metoda Ugovora o valorizaciji koji je dio pravila WTO-a kako
bi se izbjegle nesigurnosti u protoku
roba i snizili troškovi;
–– se uzdrže od postavljanja minimalnih uvoznih cijena na način koji
nije kompatibilan sa obavezama iz
Ugovora o valorizaciji i jasno objasne način na koji su utvrdili carinsku
vrijednost.
Prof. dr. Duljko Hasić n
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
UIO BiH djelimično uvažila prijedloge
VTK/STK BiH i donijela Uputstvo o
izmjenama i dopunama Uputstva o
pojednostavljenom carinskom postupku
Spoljnotrgovinska komora Bosne i
Hercegovine je obavjestila poslovnu
zajednicu u Bosni i Hercegovini da
je Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine donijela
Uputstvo o izmjenama i dopunama
Uputstva o pojednostavljenom carinskom postupku po fakturi broj: 0102-2-302-13/15 od 27.3.2015. godine,
koje je stupilo na snagu 28.3.2015.
godine, a koje će biti objavljeno u
“Službenom glasniku BiH“, kao i na
službenoj stranici Uprave.
Izmjenom Uputstva produženo je
važenje trenutnih odobrenja do
31.7.2015. godine.
Izmjenu Uputstva, koje je stupilo na
snagu 28.1.2015. godine, inicirala je
Spoljnotrgovinska komora BiH nakon
što je zaprimila veliki broj primjedbi
poslovnih subjekata sa teritorije
Bosne i Hercegovine vezanih za
smanjenje broja proizvoda za koje
se može koristiti pojednostavljeni
postupak.
S tim u vezi, Komora je pokrenula
niz aktivnosti i 28.2.2015. godine u
Upravi za indirektno oporezivanje
BiH je održan sastanak na kojem je
zaključeno da će Komora u roku od
15 dana dostaviti Upravi prijedloge
roba koje bi mogle biti dodatno uvrštene u Uputstvo.
Slijedom navedenog, Komora je
03.3.2015. godine uputila UIO BiH na
razmatranje prijedlog liste roba koje
bi trebale biti uvrštene u dopunjeni
tekst Uputstva. Neki od predloženih
proizvoda su: proizvodi građevinske
industrije (cement, cigla, armatura u
vezovima, armaturna mreža, građa,
stiropor, prirodni pečeni gips, pečeni
građevinski gips, gipsani malter), betonski čelik i prerađevine-proizvodi
od toplo valjane žice, drvena građa
(bukva, hrast, jasen, grab, bagrem),
drveni proizvodi, daska, elementi,
kolje, parket (podovi), dijelovi za vrata i prozore, drveni briketi i masivne
ploče itd.
Rezultat aktivnosti Komore i nadležnih institucija je Uputstvo o izmjenama i dopunama Uputstva o pojednostavljenom carinskom postupku po
fakturi kojim je proširena lista roba
i omogućeno efikasnije i ekonomičnije poslovanje bh. privrednika
koji su registrovani za poslovanje sa
inostranstvom.
Iako Uputstvo o izmjenama i dopunama Uputstva o pojednostavljenom
carinskom postupku po fakturi je u
znatnoj mjeri uvažilo zahtjeve poslovne zajednice, ipak smatramo da
nije postignut cjelovit učinak jer prije
svega nisu uvršteni izvozni proizvodi
drvne industrije kao ni svi proizvodi
industrije građevinskog materijala
(tarifni broj 6904).
Drvna industrija je jedina grana privrede koja ostvaruje više od 3 puta
veći izvoz, nego uvoz. Dosadašnjim
Uputstvom Uprave za indirektno
oporezivanje bar je donekle pružena
podrška izvoznicima da lakše izvoze
svoje proizvode. Orijentacija drvne
industrije je izvoz finalnih proizvoda
od drveta i smanjenje ili onemogućavanje izvoza sirovine.
Po dobijanju obavještenja o proširivanju liste robe, Spoljnotrgovinska
komora BiH je ponovo, po ovom
pitanju, reagovala prema UIO BiH
tražeći da se uvrste i proizvodi drvne
industrije u skladu sa prvobitnim prijedlogom Spoljnotrgovinske komore
BiH.
Ognjenka Lalović n
9
EDUKACIJA
BH PRIVREDA
Internacionalna
konferencija o
javnim nabavkama
Komora u funkciji
privrede BiH
Internacionalna konferencija o javnim nabavkama, kao ključnoj strateškoj funkciji dobrog upravljanja,
predstavlja jedan od najznačajnijih događaja koji je Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne
i Hercegovine realizirao u saradnji sa Agencijom za javne nabavke Bosne i Hercegovine, a uz stručnu i
finansijsku podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EDRD).
K
onferencija u Sarajevu je predstavljala svojevrstan pano na
kojem su prijavljeni učesnici iz javnog i privatnog sektora iz više
od sto kompanija iz devet zemalja
(Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija,
Mađarska, Bugarska, Češka Republika,
Italija, Španija, Francuska) prezentirali
svoja iskustva, a sve s ciljem podizanje
kapaciteta i profesionalizma u oblasti
javnih nabavki.
Na konferenciji je, između ostalog,
prezentirano sljedeće:
–– Poslovne mogućnosti u projektima koje finansira EBRD i Svjetska
banka,
–– Kako dobiti ugovore,
–– Stvaranje kapaciteta za javne
nabavke,
–– Kako organizirati kompanije iz
regiona radi povećanja uspjeha na tenderima u regionu i za nastup na trećim
tržištima,
–– Iskustvo/barijere na javnim tenderima u regionu i na drugim tržištima.
Konferenciji su prisustvovali gosti
eksperti iz BiH i regiona koji su prezentirali uporedna iskustva i praksu u provođenju zakona o javnim nabavkama u
svojim zemljama.
Imajući u vidu činjenicu da se kroz
javne nabavke u zemljama EU troši 1518 posto GDP-a, što su značajna javna
sredstava, bitno je da se način njihovog
trošenja uredi tako da se osigura transparentnost u trošenju, jednak tretman
svih potencijalnih ponuđača, kao i najefikasnije trošenje tih sredstava. Upravo
ovi osnovni principi javnih nabavki
ukazuju na činjenicu da su one „pod
budnim okom“ javnosti.
Međutim, što je zemlja bliže član10
stvu u EU, to su zahtjevi koji se pred nju
postavljaju u ovom pogledu sve veći.
Dakle, zemlja mora dokazati da posjeduje kapacitete da kroz efikasnu implementaciju zakona o javnim nabavkama
i obuku kadrova koji rade na poslovima
javnih nabavki može odgovoriti postavljenom zadatku.
Od izuzetne važnosti je i neophodnost kontinuirane edukacije kako naručilaca i njihovih službenika tako i medija, civilnog sektora i ponuđača kroz
različite vrste obuka u oblasti javnih
nabavki. Podizanje kapaciteta iz oblasti
javnih nabavki za Bosnu i Hercegovinu
predstavlja jedan od budućih prioriteta
u realizaciji programa koji će zajednički implementirati Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i
Hercegovine i Agencija za javne nabavke BiH.
Ova konferencija predstavlja rezultat
interesa i potrebe zemalja regiona, posebno uprava/agencija za javne nabavke, i cjelokupnog komorskog sistema,
posebno specijaliziranih institucija kao
što je Institut za edukaciju VTK BiH, da
kroz veoma izražene aktivnosti EBRD-a
i Univerziteta Tor Vergata iz Rima realiziraju zajednički program edukacije u
ovoj oblasti kroz međunarodne master
studije iz oblasti javnih nabavki.
Profesionalizacija kroz master studije donijela je i prve rezultate za Bosnu
i Hercegovinu - u protekloj generaciji
imali smo tri studenta koji su uspješno
završili magisterij a ove godine takvu
šansu imaju još tri studenta, što će, nadamo se, znatno doprinijeti podizanju
profesionalizma u oblasti javnih nabavki u Bosni i Hercegovini.
Konferencija je prvenstveno bila
namijenjena preduzećima iz Bosne i
Hercegovine i regiona, odnosno menadžerima, ugovaračima, ponuđačima
i konsultantima iz oblasti energetike,
transporta (željeznice, putevi, aerodromi, luke), preduzećima iz oblasti
vodoprivrede i vodosnabdijevanja,
upravljanja otpadom i zaštite okoline,
preduzećima iz oblasti javnog saobraćaja na nivou općina, kantona i dr. te
preduzećima iz oblasti građevinarstva
(energetski objekti, putevi i dr.).
Osnovni cilj konferencije bio je
razmjena iskustava, kao i zbližavanje
kompanija u regionu, s ciljem njihovog
osposobljavanja i ukazivanja na značaj
međusobnog povezivanja radi zajedničkog nastupanja na tržištima trećih zemalja. Bosanskohercegovačka privreda
nije još dovoljno jaka i nema dovoljno
razvijeno tržište, pa samim tim još nema
ni dovoljno jakih kompanija koje bi bile
u mogućnosti samostalno se natjecati u
projektima EBRD-a. Upravo zbog toga
je važno da kompanije u regionu zajedničkim nastupom povećaju svoje šanse.
Predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj posebno su naglasili da
EBRD nije samo banka koja daje svoje
finansijske proizvode i instrumente već
i institucija koja želi da bude i partner, te
da je ova konferencija bila izvrstan primjer tog partnerskog odnosa.
Zaključeno je da javne nabavke nisu
samo skup propisa, pravila, procedura i
komplikovanih zahtjeva već da podrazumijevaju i uzajamno poštivanje i poznavanje aktera u cjelokupnom procesu.
Prof. dr. Duljko Hasić n
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
Ekonomija Bosne i Hercegovine nalazi se u izuzetno
teškom stanju. Nelikvidnost u privredi predstavlja rakranu koja prijeti kolapsom. Svako duguje svakome, jer
firme redovne platiše bez obrtnih sredstava u vidu kredita
i same postaju dužnici, čime se stvara lančana reakcija. Pri
blokiranju računa zbog neplaćanja, obavezan prioritet
imaju banke i poreske uprave, a tek potom privrednici.
Na lošu situaciju u BiH ponajviše
su uticali visoki troškovi neefikasnih
vlasti, loši zakoni i raširena korupcija.
Odgovornost za ove probleme ne snosi
samo globalna recesija nego i nadležne
institucije vlasti koje su svojim greškama i inertnošću kreirale vrlo nepovoljno poslovno okruženje i onemogućile
domaćim proizvođačima ravnopravan
položaj na domaćem i stranom tržištu.
Ključni problemi i dalje su nizak nivo
proizvodnje, posebno one izvozno konkurentne, i loša struktura bh. izvoza
koju karakteriše izvoz sirovina i poluproizvoda, a manje gotovih, finalnih
proizvoda.
Problem prekomjernog uvoza i, s tim
u vezi, ogromnog trgovinskog deficita,
nije moguće riješiti nikakvim palijativnim mjerama. Rješavanje, odnosno
njegovo ublažavanje, zahtijeva sistemski i sveobuhvatan pristup. Prije svega,
neophodno je nastaviti sa dosljednim
provođenjem privrednih i političkih
reformi i usklađivanjem propisa sa propisima Evropske unije, te stalno jačati
institucionalni okvir BiH kako bi se
uklonile prepreke koje stoje na njenom
putu ka evropskim integracijama, odnosno kako bi se obezbijedio i omogućio lakši pristup tržištu Evropske unije
uz primjenu donesenih zakona i podzakonskih akata.
Nekoliko godina zaredom smanjuje
se priliv stranih investicija u BiH, a rekordan pad, najveći nakon rata, evidenINFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
tiran je upravo u 2013. godini. Strani
investitori i dalje zaobilaze BiH, a dramatičan pad priliva stranih investicija
najdrastičnije se reflektuje na ekonomiju
kroz armiju nezaposlenih koja je premašila psihološku granicu od oko 550.000
ljudi. Dramatičan pad stranih investicija rezultat je, prvenstveno, neuspješne ekonomske politike bh. vlasti, jer se
ne popravlja poslovni ambijent. Strane
kompanije ne žele da ulažu u neuređenu zemlju kakva je BiH. Neprihvatljivo
je da za pokretanje investicije, odnosno
registraciju firme treba 37 dana, a za dobivanje raznih ostalih dozvola i do 179.
Izvještaji govore kako BiH stoji znatno
lošije u odnosu na zemlje okruženja u
pogledu konkurentnosti, nivoa korupcije u javnom sektoru i nivoa ekonomskih sloboda. Nažalost, međunarodni
imidž zemlje ne samo da nije poboljšan
nego je dodatno pogoršan.
Spoljnotrgovinska komora Bosne
i Hercegovine na kraju svake poslovne godine sumira rezultate poslovanja
privrede Bosne i Hercegovine, analizira prepreke sa kojima se uvoznici i
izvoznici susreću te na taj način traži
mogućnosti za prevazilaženje ili ublažavane tih barijera. Krajem 2013. godine,
Spoljnotrgovinska komora BiH organizovala je konferenciju u Sarajevu na
kojoj je pružena mogućnost otvorenog i
neposrednog dijaloga između predstavnika privrede svih grana i grupacija sa
najvažnijim predstavnicima nadležnih
ministarstava, institucija i agencija u
državi. Cilj Komore je bio na ovaj način definisati prioritetne mjere koje BiH
treba realizovati u narednom periodu
kako bi se unaprijedilo poslovno okruženje, spoljnotrgovinsko poslovanje,
kao i primjena određenih EU direktiva
od značaja za privredu BiH.
Spoljnotrgovinska komora BiH je
nakon spomenute poslovne konferencije odlučila pripremiti jedan strateški dokument o potencijalima i izazovima sa
kojima se bh. privrednici suočavaju. Taj
finalni dokument je vodilja u aktuelnom
i budućem radu i djelovanju Komore, a
proslijeđen je i donosiocima odluka na
svim nivoima vlasti, sa jasnim preporukama i smjernicama za kreiranje povoljnijeg poslovnog ambijenta.
Početkom 2015. godine, a na osnovu analize ispunjenosti navedenih preporuka te aktuelnog stanja poslovnog
okruženja i prioritetnih potreba privrede, ovaj je dokument ažuriran i dopunjen, te u takvom obliku predstavlja aktuelni set mjera predloženih nadležnim
vlastima za hitno poboljšanje uslova poslovanja u Bosni i Hercegovini.
Cijeneći važnost dokumenta, na stranicama koje slijede isti objavljujemo u
cijelosti.
Nemanja Vasić
Predsjednik Spoljnotrgovinske
komore BiH
11
BH PRIVREDA
Prijedlog mjera za poboljšanje
poslovnog ambijenta
I Stanje u oblasti
vanjskotrgovinske
robne razmjene BiH
Bosna i Hercegovina u vanjskoj trgovini mora pozicionirati svoje mjesto i
igrati odgovarajuću ulogu na globalnom (Svjetska trgovinska organizacija
– WTO), regionalnom (CEFTA 2006,
EFTA i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju – SSP) i bilateralnom nivou
(ugovori o slobodnoj i preferencijalnoj
trgovini, trgovinski sporazumi i slično).
Pristupanje BiH WTO-u, zaključenje
SSP-a i ulazak u Zonu slobodne trgovine kroz CEFTA 2006 i EFTA-u, dio su
procesa pristupanja Evropskoj uniji, što
je temeljni dugoročni strateški cilj BiH.
Svi ovi procesi, međutim, znače daljnju
liberalizaciju bh. tržišta.
Dosadašnja liberalizacija trgovine u
Bosni i Hercegovini odvijala se u kontekstu tranzicionih reformi i građenja
konkurentnosti domaće proizvodnje putem osnivanja novih i restrukturiranja i privatizacije naslijeđenih
preduzeća.
S jedne strane, liberalizacija trgovine
je vršila konkurentske pritiske na domaću proizvodnju, dok je, s druge stra-
ne, otvarala nova tržišta za obnovljene
proizvodne kapacitete i doprinosila
povećanom interesu za direktna strana
ulaganja.
Jedan od najznačajnijih ekonomskih pokazatelja zemlje koji pokazuje
nivo konkuretnosti njenog privatnog
sektora, kao i nivo ostvarene dodatne
vrijednosti u proizvodnji, jeste vanjskotrgovinski bilans. Kada je riječ o Bosni i
Hercegovini, ovaj indikator konstantno
pokazuje deficit, koji je u 2014. godini iznosio 6,85 milijardi KM. Podaci o
izvozu robe Bosne i Hercegovine pokazuju da je uzročnik ovako visokog
deficita u vanjskotrgovinskom bilansu
upravo struktura proizvoda kojima se
trguje, obzirom da se uglavnom izvoze proizvodi niže dodatne vrijednosti,
dok struktura uvoza pokazuje da se
uvozi roba više dodatne vrijednosti.
Stoga je, više nego neophodno, raditi
na razvoju postojećih i novih izvoznih
proizvoda u Bosni i Hercegovini, kao
i vršiti adekvatnu promociju izvoza iz
BiH, neizostavno uz potrebnu podršku
svih relevantnih institucija u Bosni i
Hercegovini.
U posljednje tri godine, primjetno
je da su glavni izvozni proizvodi BiH
proizvodi metalne industrije s nižim
stepenom obrade, dijelovi za mašinsku
industriju, mineralni proizvodi, proizvodi od drveta, kao i pojedini proizvodi hemijske industrije.
Istovremeno, kada je riječ o uvozu
BiH u posljednje tri godine, zamjećuje
se da su proizvodi s visokom dodatnom
vrijednosti (poput mašina, mehaničkih
uređaja, električnih mašina i opreme,
vozila i sl.), ukoliko se izuzmu proizvodi
mineralnog porijekla – nafta i naftni derivati, najznačajniji proizvodi u uvozu
Bosne i Hercegovine. Pored ovih, Bosna
i Hercegovina uvozi i veliki broj najrazličitijih proizvoda za široku potrošnju
(posebno prehrambenih, hemijskih i
dr.) za koje postoji realna mogućnost
supstitucije domaćim proizvodima.
Usprkos toj činjenici, vanjskotrgovinski
podaci pokazuju da na tom planu nisu
učinjeni značajniji pomaci.
Ukoliko se vanjskotrgovinska razmjena BiH posmatra prema ostvarenom izvozu na tržištima pojedinih
zemalja, zamjetna je orijentiranost domaćih izvoznika ka tržištu EU i CEFTA
2006, gdje od 10 najznačajnijih izvoznih
tržišta BiH šest zemalja jesu članice EU,
a dvije zemlje su u okviru CEFTA 2006.
Tabela 1. Makroekonomski pokazatelji
Pokazatelj
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
Nominalni BDP (milioni KM), tekuće cijene
BDP p/c (u KM)
Stopa rasta realnog BDP-a (u%)
Inflacija/Stopa rasta cijena na malo (u%)
Bruto devizne rezerve (u milionima KM)
Izvoz (u milionima KM)
Uvoz (u milionima KM)
Saldo robne razmjene (u milionima KM)
DSU (u milionima KM)
Prosječna neto plaća (u KM)
Vanjski dug (u milionima KM)
24.984
6.503
5,50
7,4
6.296
6.847
15.933
-9.086
1.337
752
4.240
24.307
6.325
-2,72
-0,4
6.212
5.634
12.032
-6.398
352
790
5.234
24.879
6.474
0,84
2,1
6.458
7.294
13.329
-6.035
600
798
6.289
25.772
6.712
0,96
3,7
6.424
8.430
15.126
-6.696
699
816
6.661
25.734
6.709
-1,21
2,1
6.509
8.184
14.938
-6.754
534
826
7.155
26.297
6.862
2,40
-0,1
7.068
8.596
14.854
-6.258
418
827
7.409
II KONKURENTNOST
PRIVREDE BIH
Od ukupnog broja svih kompanija u
Bosni i Hercegovini, njih oko 99% su
mala i srednja preduzeća, od kojih većina zapošljava po manje od 10 zaposlenika. U Bosni i Hercegovini ne postoji
takav institucionalni okvir koji bi podržao brz rast i unapređenje izvoza malih i
srednjih preduzeća, na bilo kojem nivou
vlasti. Njihov izvoz je uglavnom koncentriran na nekoliko grupa proizvoda, među kojima su dijelovi za mašine,
metal i proizvodi od drveta. Određene
izvozne aktivnosti pojavljuju se i u industrijskim granama, kao što su: električna
energija, proizvodi od plastike, farmaceutski proizvodi, odjeća, prehrambeni
proizvodi i dr. U svim ovim kategorijama, osim u drvoprerađivačkoj industriji
i metalu, uvoz znatno premašuje izvoz,
što posljedično dovodi do hroničnog
deficita u vanjskotrgovinskom bilansu.
Prema Izvještaju o konkurentnosti
Svjetskog ekonomskog foruma (WEF),
u 2013. godini Bosna i Hercegovina je
na 87. poziciji od 148 zemalja u svijetu
kada je u pitanju konkurentnost, a prema Izvještaju Svjetske banke o lakoći
poslovanja „Doing Business 2015“ na
107. mjestu od 189 zemalja, te smo najlošije rangirani u regionu.
Nelikvidnost bosanskohercegovačke
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
privrede, odnosno nedostatak novca,
jedan je od najvećih problema, pa se
plaćanje robe i usluga u velikoj mjeri
svelo na razne oblike kompenzacija koje
stimuliraju sivu ekonomiju netransparentnim „prebijanjem“ dugova. Glavni
uzroci nelikvidnosti su u općoj finansijskoj nedisciplini i pretjeranom uvozu,
ali i državi koja, kao najveći potrošač,
duguje ogromnu količinu novca.
Prema izvještaju Centralne banke
BiH, od 5. 1. 2015. godine je blokirano ukupno 67.830 računa, od čega je
41.834 kompanija imalo blokiran barem jedan račun. Iako se bankarstvo,
zasebno posmatrano, opravdano smatra najstabilnijim i najuređenijim segmentom cjelokupne privrede Bosne i
Hercegovine, finansijski sektor u cjelini
je relativno nerazvijen i dominantno zasnovan na komercijalnom bankarstvu.
Značaj osiguranja, leasinga i mikrokreditnih institucija mnogo je manji, dok
tržište kapitala već godinama praktično
„vegetira“, s marginalnim utjecajem na
ekonomska kretanja. Zajednička odrednica svih ovih segmenata finansijskog
sektora je nepostojanje jedinstvenog
tržišta. Najveći dio nadležnosti i regulative je na entitetskom nivou, a dodatni
problem je uzajamna neusklađenost relevantnih propisa, kako sadržajno tako i
vremenom usvajanja i primjene. Iako i
drugi segmenti imaju potencijal za jačanje svoje uloge, posebno tržište kapitala
i osiguranje, trenutno je samo bankarstvo strateški činitelj i nositelj snage finansijskog sektora.
Atraktivnost bankarstva za strana
ulaganja i otvoreno preferiranje privatizacije umjesto restrukturiranja od strane nadležnih vlasti, ubrzano su rezultirali apsolutnom dominacijom banaka u
stranom vlasništvu na domaćem tržištu.
Pozitivni učinci su bili porast povjerenja u takve banke i ubrzani rast štednje,
te nivoa deviznih rezervi, kao garanta
stabilnosti finansijskog sistema Bosne i
Hercegovine. Tako su devizne rezerve
od kraja 1997. godine povećane sa 144,1
milion KM na više od 7 milijardi KM,
koliko su iznosile krajem 2013. godine,
uz značajan nivo slobodnih deviznih
rezervi.
Iako su banke u Bosni i Hercegovini,
zahvaljujući konzervativnoj politici kreditiranja i svojevrsnoj izoliranosti Bosne
i Hercegovine od globalnih finansijskih
tokova, očuvale stabilnost i u periodu
najteže globalne finansijske krize i recesije, njihova stabilnost, likvidnost i kreditni potencijal još uvijek ne doprinose
razvoju privrede u potrebnoj mjeri.
Ograničen pristup nebankarskim
izvorima finansiranja, te nedovoljan
kreditni potencijal i odsustvo strateškog
pristupa u radu entitetskih investicijskih banaka bitno limitiraju raspoložive
modalitete finansiranja, čineći najveći
dio privrede ovisnim o komercijalnom
bankarstvu. Očekivani rezultat kombinacije takve ovisnosti i nepovoljnog
ukupnog poslovnog okruženja u Bosni
i Hercegovini jesu i izrazito nepovoljni
uvjeti kreditiranja.
Ključni kriterij za pristupanje Bosne i
Hercegovine Evropskoj uniji je sposobnost preduzeća da izdrže konkurentske
pritiske na unutrašnjem tržištu EU i
postojanje tržišne ekonomije u državi.
U tom smislu, ključni zadatak svih institucija koje pružaju podršku privredi
je jačanje njene konkurentske pozicije.
Izgrađena i u potpunosti operativna infrastruktura kvaliteta je jedan od instrumenata podrške privredi i jačanju njene
konkurentnosti, sa jedne strane, i zaštite domaćih potrošača od nekvalitetnih
i opasnih proizvoda, sa druge strane.
Infrastruktura kvaliteta obuhvata nekoliko ključnih elemenata, odnosno standardizaciju, ocjenjivanje usklađenosti
proizvoda, akreditaciju, mjeriteljstvo i
nadzor nad tržištem koji omogućavaju
slobodno kretanje roba na tržištu.
Uopćeno posmatrajući, glavni problemi u oblasti infrastrukture kvaliteta
se ogledaju u sljedećem:
–– Nepovoljna struktura akreditiranih tijela (ispitne i kalibracione labo-
Tabela 2. Vanjskotrgovinska robna razmjena BiH sa svijetom (2009.-2014.)
GODINA
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
IZVOZ
5.634.418
7.293.816
8.430.406
8.184.491
8.596.235
8.939.845
UVOZ
12.032.127
13.329.451
15.125.998
14.938.377
14.854.122
15.789.140
OBIM
17.666.547
20.623.265
23.556.404
23.122.869
23.450.356
24.728.985
SALDO
-6.397.710
-6.035.635
-6.695.592
-6.753.886
-6.257.887
-6.849.296
46,8%
54,7%
55,7%
54,8%
57,9%
56,6%
IZVOZ/UVOZ
Izvor: Centralna banka BiH
12
Istovremeno, izvoz u susjedne zemlje
(Hrvatska, Srbija i Crna Gora) činio je
23,95% ukupnog izvoza BiH.
Navedeno jasno pokazuje da je slobodan izvoz ili izvoz roba po preferencijalnom tretmanu, kakvi postoje prema
SSP-u, CEFTA 2006 i EFTA-i, najznačajniji faktor za rast izvoza iz Bosne i
Hercegovine. S obzirom da je domaće
tržište malo i da je kupovna moć na
istom vrlo niska, bh. privrednici moraju
svoju šansu za plasman roba tražiti na
inostranom tržištu, što je ključni faktor
razvoja ekonomije Bosne i Hercegovine.
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
13
ratorije, certifikacijska i inspekcijska
tijela)
–– Nezadovoljavajuća dinamika preuzimanja relevantnih EU direktiva u bh.
tehničko zakonodavstvo za industrijske
proizvode
–– Nizak nivo implementacije tehničkih propisa koji se odnose na industrijske proizvode, uključujući ocjenjivanje usklađenosti i nadzor nad tržištem
Zastarjelost tehnologije u bh. preduzećima predstavlja jedan od najvećih
problema koji direktno utječe na nivo
produktivnosti i cjenovne konkurentnosti bh. proizvoda. Kamatne stope na
komercijalne kredite za nabavku nove
opreme su većinom previsoke, a sistem nabavke novih tehnologija putem
leasinga je još uvijek malo zastupljen i
nerazvijen.
U cilju diverzifikacije izvoznih tržišta i većeg plasmana bh. proizvoda u
inostranstvu, neophodno je osigurati
tačne, provjerene i blagovremene informacije o uvjetima i mogućnostima prodaje u određenoj zemlji. Postoji potreba
za uspostavljanjem posebnih odjela za
ekonomsku diplomatiju i vanjskotrgovinsku promociju u okviru najvažnijih
diplomatsko-konzularnih predstavništava, postojećih izvoznih tržišta i tržišta sa velikim izvoznim potencijalom.
S obzirom da je ovo skupa aktivnost
koja zahtijeva velika ulaganja za kontinuirano i učinkovito prisustvo na inostranim tržištima, ona može biti izvršena kroz partnerski odnos Ministarstva
vanjskih poslova BiH, Ministarstva
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
BiH i Vanjskotrgovinske komore BiH,
pri čemu bi ambasade BiH u inostranstvu mogle biti domaćini, uz dodjelu
poludiplomatskog statusa trgovinskim i komercijalnim predstavnicima,
dok bi troškove ljudskih resursa snosila Vanjskotrgovinska komora BiH.
Komora bi kreirala Trgovinski informacioni centar koji bi pružao usluge istraživanja tržišta za bh. izvoznike. Ovo je
model koji koristi nekoliko zemalja, uključujući Austriju i Dansku.
Rast izvoza, kao i industrija koja
predstavlja konkurenciju uvozu u posljednje vrijeme, pored dešavanja na
svjetskoj ekonomskoj sceni, u sve većoj
mjeri ograničen je nedostatkom radne snage neophodnih znanja i vještina.
Bez obzira na to što BiH ima jednu od
najviših stopa nezaposlenosti u regionu
i svijetu, preduzeća stalno tvrde da im
je teško da nađu i zaposle kvalifikovane
zaposlenike.
14
Generalno, neusklađenost između tražnje i ponude vještina je rezultat
procesa tranzicije, nerazvijenog tržišta
za osiguravanje vještina, te nedostatka
adekvatnih politika i strategija vlade.
Institucije koje su odgovorne za podršku u zapošljavanju i edukaciju (zavodi za zapošljavanje i javne obrazovne
ustanove) u sadašnjem periodu nemaju
jasne strategije i politike za rješavanje
problema nedostatka vještina, dok je, s
druge strane, evidentan neuspjeh tržišnih mehanizama da osiguraju potrebne
vještine.
Raspoloživi podaci ukazuju na sljedeće: 87% nezaposlenih su nezaposleni
duže od 12 mjeseci, što ukazuje na to da
oni nemaju vještine koje su potrebne da
bi postali zaposleni. Uz to, 77% su nezaposleni već duže od 2 godine, a 36%
već duže od 10 godina. Postotak dugoročno nezaposlenih od 87% ukazuje na
to da su u pitanju strukturalni faktori,
a ne ciklični. Nezaposleni, kako izgleda, ne posjeduju vještine potrebne da bi
postali zaposleni, dok u preduzećima ne
postoji tražnja za onim tipovima vještina koje su na raspolaganju unutar skupa
dugoročno nezaposlenih.
Nedostatak vještina, odnosno radne
snage odgovarajućih kvalifikacija u velikoj mjeri objašnjava dvije glavne karakteristike ponude na tržištu rada u BiH:
visok stepen neaktivnosti i visoku sto-
Naziv
9401
7601
6403
2716
4407
8708
2710
9403
7214
7213
4401
2836
6406
2818
8544
7308
2704
7207
8409
7604
Sjedala (osim onih iz tarifnog broja 9402)
Aluminij u sirovim oblicima
Obuća sa vanjskim đonovima od gume, plastične mase
Električna energija
Drvo obrađeno po dužini piljenjem, glodanjem, ...
Dijelovi i pribor motornih vozila
Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala
Ostali namještaj i njegovi dijelovi
Šipke od željeza ili nelegiranog čelika
Toplo valjana žica od željeza ili nelegiranog čelika
Ogrijevno drvo u oblicama, cjepanicama, granama, ...
Karbonati; peroksikarbonati (perkarbonati)
Dijelovi obuće (uključujući gornji dio)
Umjetni korund, hemijski definiran ili ne
Izolovana žica (uključujuci emajliranu i anodizirana...)
Konstrukcije (osim montažnih zgrada)
Koks i polukoks od kamenog ugljena, mrkog ugljena, ...
Poluproizvodi od željeza ili nelegiranog čelika
Dijelovi prepoznatljivi kao namijenjeni isključivo za motore)
Šipke i profili od aluminija
Učešće prvih 20 u ukupnom izvozu:
visoko obrazovanje
4. Pregled i reformiranje nastavnih
planova i programa u srednjem
obrazovanju
Permanentna edukacija je postala
svakodnevna aktivnost i podrazumijeva
promjene u specifičnim znanjima, vještinama, stavovima ili ponašanju zaposlenih sa ciljem da se pripreme za kvalitetnije obavljanje posla. Stjecanje znanja
i njegovo unapređivanje je predviđeno
kontinuiranim edukacijama u okviru
programa cjeloživotnog učenja, što je
strateško opredjeljenje Instituta za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne
i Hercegovine.
Tabela 4. Udio vodećih 20 proizvoda u ukupnom uvozu u %, 2014.
Tabela 3. Udio vodećih 20 proizvoda u ukupnom izvozu u %, 2014.
Tarifa
pu nezaposlenosti. Nizak nivo vještina
ograničava ponudu radne snage na tržištu rada jer osobe sa najnižim nivoom
vještina odlučuju se da ne učestvuju na
tržištu rada.
Koristeći gore navedene raspoložive
sekundarne podatke za rješenje ovog
problema, može se preporučiti sljedeće:
1. Donošenje strategije industrijskog
razvoja na makro nivou kako bi se
identificirali ključni sektori budućeg
razvoja (Strategija izvoza BiH je finalizirana ali je Vijeće ministara BiH
nije usvojilo)
2. Povećavanje kapaciteta zavoda za
zapošljavanje
3. Stvaranje sveobuhvatne strategije za
%
6,87
4,11
3,94
3,45
3,26
2,76
2,63
2,50
2,05
1,95
1,71
1,64
1,64
1,57
1,56
1,45
1,41
1,26
1,24
1,21
48,23
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
Tarifa
Naziv
2709
2710
8703
3004
2701
2711
8708
4107
8517
6406
5903
2203
1001
7308
1806
2106
7601
8704
1905
8544
Nafta i ulje dobivena od bitumenskih minerala
Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala
Osobni automobili i druga motorna vozila
Lijekovi (izuzev proizvoda iz tar. br. 30.02)
Kameni ugalj; briketi i slična kruta goriva
Naftni plinovi i ostali plinoviti ugljenvodonici
Dijelovi i pribor motornih vozila
Goveđe kože (uključujući bivolje) i kože kopitara
Električni aparati za žičnu telefoniju i telegrafi
Dijelovi obuće (uključujući gornji dio)
Tekstilni materijali impregnirani, premazani
Pivo dobijeno od slada
Pšenica i suražica
Konstrukcije (osim montažnih zgrada)
Čokolada i ostali prehrambeni proizvodi
Prehrambeni proizvodi
Aluminij u sirovim oblicima
Motorna vozila za prijevoz robe
Kruh, peciva, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi
Izolovana žica (uključujući emajliranu )
Učešće prvih 20 u ukupnom uvozu:
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
%
6,55
6,20
2,44
2,12
1,46
1,39
1,17
1,17
1,13
1,08
0,94
0,92
0,91
0,89
0,82
0,77
0,76
0,76
0,75
0,73
32,96
III STANJE U KLJUČNIM
SEKTORIMA PRIVREDE
Posmatrajući privredu po sektorima,
možemo uvidjeti da se oni suočavaju sa
sličnim izazovima, ali i da imaju određene specifičnosti.
INDUSTRIJA
Metaloprerađivački i elektro
sektor
Analizirajući industriju Bosne i
Hercegovine vidimo da je njen najvažniji, tradicionalno najjači sektor metaloprerađivački sektor, koji u dugogodišnjem prosjeku generira 1/3 ukupne
proizvodnje i skoro 1/4 ukupnog izvoza
BiH. Metalski sektor bilježi konstantan
rast u skoro svim svojim segmentima.
Radi preciznije analize stanja u sektoru,
metalska industrija BiH se posmatra u
dvije kategorije:
–– Rude, bazni metali i primarni proizvodi od metala
–– Mašine, aparati, mehanički uređaji, odnosno proizvodi sa većim stepenom obrade
Ukupan izvoz ovog sektora je u 2014.
godini iznosio 3.327.945.085 KM, što
čini 37,2% ukupnog bosanskohercegovačkog izvoza, čime ovaj sektor predstavlja najveći izvozni sektor Bosne i
Hercegovine. Posmatrajući izvoz metalskog sektora po podsegmentima,
možemo uočiti da izvoz baznih metala
i metalnih proizvoda u 2014. godini u
odnosu na 2013. godinu bilježi pad od
-1,9%, dok izvoz u oblasti metaloprerađivačke industrije bilježi rast od 14,88%.
Usprkos padu izvoza baznih metala, u
2014. godini je ostvaren suficit u iznosu
od 310.617.435 KM, dok je u metalopreradi i mašinogradnji deficit katastrofalno visok i iznosi 1,9 milijarde KM.
Metaloprerađivački sektor nije dostigao svoje rezultate iz prijeratnog perioda, pa potencijala za rast i povećanje
proizvodnje, izvoza i novih radnih mjesta zasigurno ima. Da bi se to postiglo
neophodno je izvršiti reindustrijalizaciju ovog sektora, odnosno strateški
organizirati nacionalne resurse u svrhu
ponovnog uspostavljanja industrije.
Drvoprerađivački sektor
Šumsko bogatstvo Bosne i Hercegovine
obuhvata oko 53% njene površine, odnosno oko 2,7 miliona hektara. Na ovoj
sirovinskoj osnovi izgrađeni su brojni
prerađivački kapaciteti drvne industri15
je, raznovrsne strukture i proizvodnog
asortimana, koji uključuje gotovo sve
vrste proizvoda od drveta.
Drvna industrija je tradicionalno jedna od vodećih izvoznih grana bh. privrede i lider u ostvarenom vanjskotrgovinskom suficitu. S ostvarenih 1.009.488.845
KM izvoza u 2014. godini učestvovala je
sa o 11,3% u ukupnom izvozu privrede
Bosne i Hercegovine, a posljednjih nekoliko godina vrijednost izvoza je trostruko veća od uvoza. Učešće izvoza namještaja u ukupnom izvozu je preko 35% ili
357.510.803 KM, što potvrđuje pozitivan
trend koji se svake godine povećava. I
pored značajnih oštećenja proizvodnih
pogona u ne tako malom broju tvornica,
ovogodišnji izvoz drvne industrije je povećan za 9,3% u poređenju sa 2013. godinom. Udio drvne industrije u BDP-u
je oko 3%. Iako se broj kompanija stalno
mijenja, prema zvaničnim podacima je
u Bosni i Hercegovini registrirano njih
oko 1.600, sa oko 36.000 zaposlenih.
Opredjeljenje drvne industrije je što viši
nivo finalizacije i što veći izvoz finalnih i
polufinalnih proizvoda od drveta.
Iako se ubraja u privrednu granu
koja ima dobru perspektivu i vlastitu
sirovinsku osnovu, nema poticaja ni stimulacija od strane nadležnih institucija,
povoljnih kreditnih sredstava za izvoz
i pripremu izvoza, zapošljavanje nove
radne snage i dr.
Papirna i grafička industrija su grane
privrede koje imaju značajne kapacitete
i potrebu znatno većeg izvoza. Iako su
uvozno ovisne grane privrede, kontinuirano povećavaju i izvoz, tako da je
u 2014. godini izvoz papirne industrije dostigao vrijednost od 194.391.350
KM, što je činilo 65% vrijednosti uvoza.
Izvoz papirne industrije je smanjen za
7% u poređenju sa 2013. godinom zbog
posljedica poplava.
Izvoz proizvoda grafičke industrije je
u 2014. godini iznosio 26.746.342 KM
i njegovo učešće u uvozu je bilo 54%.
Ostvareni izvoz grafičke industrije je za
49,6% bio veći nego 2013. godine, što
ukazuje na tendenciju znatnog povećanja izvoza. Za veću konkurentnost u
izvozu su neophodna velika ulaganja u
nabavku savremene opreme, educiranje
kadrova i promjena poslovne politike,
za što mnoge štamparije nisu spremne.
Zbog velike konkurencije elektronskih
medija i uvoznih štampanih proizvoda,
nedostatka obrtnih sredstava i visokih
troškova proizvodnje, neke štamparije
se zatvaraju ili reduciraju proizvodne
kapacitete.
16
Poljoprivreda i prehrambena
industrija
Sektor poljoprivrede i prehrambene
industrije u BiH odlikuje se velikim
nesrazmjerom potencijala i ostvarenih rezultata poslovanja. Naime, iako
Bosna i Hercegovina raspolaže izvanrednim klimatskim i drugim uvjetima
za razvoj proizvodnje različitih oblika
poljoprivredne proizvodnje i značajnim
kapacitetima prehrambene industrije,
ovaj sektor je suočen s brojnim i dugotrajnim problemima. Velika područja
plodnog zemljišta su već godinama neobrađena, stočni fond nedovoljan je i
za zadovoljavanje minimalnih potreba
prerađivačkih kapaciteta i potrošnje,
a čak i proizvodnja mlijeka i mliječnih
proizvoda, kao jedan od izvozno najuspješnijih segmenata, limitiran je u
izvozu zaostajanjem nadležnih institucija u kreiranju neophodnog regulatornog i institucionalnog okvira.
Među ključnim problemima općeg
karaktera izdvajaju se problemi finansiranja i osiguranja obrtnog kapitala,
nedovoljnih ili nepostojećih poticaja
za proizvodnju i izvoz, prekomjeran
uvoz i nelojalna konkurencija na domaćem tržištu, sporost preuzimanja i
implementacije propisa Evropske unije,
neusklađenost propisa na entitetskom
nivou, (ne)formiranje institucionalne
infrastrukture, sporost implementacije
mjera iz Mape puta i nedovoljna kontrola inspekcijskih tijela, posebno uvoznih proizvoda.
Energetski sektor
Energetski potencijal je među najvećim, ali još uvijek nedovoljno iskorištenim prirodnim bogatstvima Bosne
i Hercegovine. Najvažniju ulogu ima
proizvodnja električne energije u termo i hidroelektranama, s ukupno instaliranih oko 3.803 MW kapaciteta, te
proizvodnja naftnih derivata u jedinoj
domaćoj rafineriji, ali su potencijali
mnogo veći i raznovrsniji.
Rezerve uglja, koje su do sada identificirane, procijenjene su na oko 10
milijardi tona u 110 ležišta, od kojih se
eksploatacija vrši u 14 rudnika mrkog
uglja i lignita. Otvaranje novih rudnika
planira se paralelno s izgradnjom novih termoelektrana, odnosno iscrpljivanjem aktuelnih nalazišta. Najvećim
se dijelom koristi u termoelektranama,
ukupnog kapaciteta od 1.745 MW.
Ukupan hidropotencijal procijenjen
je na oko 6.000 MW, ali su trenutno
instalirani kapaciteti od 2.058 MW,
što govori o stepenu iskorištenosti od
svega 30-ak% i ogromnom potencijalu
za izgradnju novih hidroelektrana širom Bosne i Hercegovine. Ukupni teorijski hidropotencijal je 99.256 GWh
godišnje.
Jedan od oblika energije koji ranije
nije korišten, a u narednom periodu se
očekuje njegova značajnija upotreba,
je vjetar. Ukupan tehnički potencijal
za korištenje energije vjetra u Bosni i
Hercegovini procjenjuje se na oko 2.000
MW.
Procijenjeni potencijal primjene
solarne energije na području Bosne i
Hercegovine iznosi oko 70,5 miliona
GWh godišnje, a prvi proizvodni kapaciteti su već instalirani. U narednom
periodu, uz odgovarajuće poticaje i subvencije, mogla bi se očekivati i ekspanzija korištenja solarne energije u domaćinstvima, kao što je slučaj u mnogim
drugim zemljama.
Geotermalni izvori u Bosni i
Hercegovini, prema dosadašnjim istraživanjima, nisu pogodni za proizvodnju
električne energije, ali se mogu koristiti
za zagrijavanje prostorija, banjske i rekreacijske potrebe, ukupnog potencijala
od oko 90,2 MWt. Njihov potencijal još
uvijek nije ni približno iskorišten, čak ni
za banjske i zdravstvene, a pogotovo ne
za potrebe grijanja.
Proizvodnja naftnih derivata trenutno je u potpunosti ovisna o uvozu sirove
nafte, uz još uvijek prekomjeran uvoz i
gotovih derivata, dok je korištenje prirodnog plina vezano za uvoz iz Rusije.
Aktuelna i očekivana istraživanja zaliha nafte i plina u Bosni i Hercegovini
u narednom periodu bi trebala osigurati uvjete za početak njihove eksploatacije i umanjenje ovisnosti o uvoznim
izvorima.
Bosna i Hercegovina je članica Energetske zajednice Jugoistočne
Evrope. Ugovor o formiranju Energetske
zajednice zemalja Jugoistočne Evrope
potpisali su 25. oktobra 2005. godine u Atini predstavnici Srbije i Crne
Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine,
Makedonije, Bugarske, Rumunije,
Albanije i UNMIK-a, čime je definirano
tržište električne energije i prirodnog
plina. Međutim, Bosna i Hercegovina
još uvijek nije ispunila sve obaveze koje
ovo članstvo podrazumijeva, npr. u sektoru plina.
Puna liberalizacija tržišta električne
energije, koja je formalno već nastupila
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
ali bez praktičnih efekata, i pokretanje
liberalizacije tržišta plina, koje treba
uslijediti u narednom periodu, mijenjaju neke višedecenijske postavke tržišta. Očekivane su i nove promjene u
pogledu poticaja korištenju obnovljivih
izvora energije i energenata s manjim
negativnim posljedicama na okoliš, što
će rezultirati postepenim promjenama strukture proizvodnje i potrošnje
energije.
Tekstilna industrija
Tekstilna i kožarsko-prerađivačka industrija Bosne i Hercegovine ima dugu
tradiciju, iskustvo, kvalificiranu radnu
snagu, dobar međunarodni ugled, ali
i mogućnost daljnjeg proširenja proizvodnih kapaciteta sa dovoljno prostora
za unapređenje na proizvodnom planu.
Iskusna i kvalificirana radna snaga, blizina tržištima zapadne i istočne Evrope,
kratki rokovi isporuke, duga tradicija i
„know-how” su potencijali koji mogu
privući i privlače međunarodne kompanije i investitore. Proizvodnja tekstila
i obuće u BiH je otvorena za saradnju
kako sa zemljama u okruženju tako i sa
zemljama Evrope i svijeta.
Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće, kao značajan segment prerađivačkog
sektora BiH, spada u radno intenzivne
i nisko akumulativne grane industrije. Iako dominantno mjesto zauzimaju
“lohn” poslovi (usluge dorade, šivanja,
krojenja, montaže za inostrane partnere) sa vrlo malim vlastitim učešćem u
finalnom proizvodu, u zadnje četiri godine u kontinuitetu ova grana privrede
bilježi veoma dobre izvozne rezultate.
Zapošljava pretežno žensku radnu
snagu i doprinosi ublažavanju problema nezaposlenosti, iako su prosječne
plaće u ovom sektoru najniže u odnosu
na ostale prerađivačke grane industrije.
Radi se o uvozno zavisnoj industrijskoj
grani u smislu uvoza repromaterijala
koji se uglavnom ne proizvode u Bosni i
Hercegovini, a proizvodnja je uglavnom
organizirana u malim i srednjim preduzećima sa širokom prostornom disperzijom proizvodnih kapaciteta. Prema
podacima Agencije za statistiku BiH
(BHAS), u ovom sektoru u 2013. godini bilo je registrirano 627 preduzeća, od
kojih je aktivno bilo njih 433, sa oko 3540.000 zaposlenih radnika.
U tekstilnoj industriji struktura proizvoda ima široku lepezu od muške i
ženske teške konfekcije, lake konfekcije,
sportske opreme, autopresvlaka, donjeg
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
rublja, zaštitne odjeće i opreme, medicinskog i kuharskog programa, do kućnog tekstila i drugih proizvoda. U industriji kože i obuće strukturalno najviše
su zastupljeni: prerada sirove kože (koja
zahtijeva poseban proces i tretman), šivanje kožne muške i ženske konfekcije,
galanterijskih dodataka i ostalih kožnih
proizvoda, a veoma značajno mjesto zauzima proizvodnja muške, ženske i dječije obuće svih vrsta.
U vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni BiH, industrija tekstila, odjeće, kože
i obuće je značajno zastupljena. Prema
podacima Agencije za statistiku BiH i
Uprave za indirektno oporezivanje BiH,
kada je u pitanju vanjskotrgovinska razmjena, u 2013. godini ova grana je bila
četvrta po vrijednosti ostvarenog izvoza
i peta po ostvarenom uvozu u našoj zemlji. Nakon globalne krize 2009. godine,
u posljednje četiri godine ova industrijska grana imala je zapažen i konstantan
trend rasta proizvodnje, a pokrivenost
uvoza izvozom je u stalnom porastu.
Tako su u 2013. godini u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH među pet
vodećih izvoznih proizvoda na prvom
mjestu bila automobilska sjedala, a na
četvrtom obuća.
Najznačajniji izvozni proizvodi u
2013. godini bili su: sirova, sitna i krupna koža (cca 121 milion KM), proizvodi od kože (cca 55 miliona KM), sirovine (vuna, pamuk, prediva, sintetička
vlakna i sl.), gotovi proizvodi – odjeća
i pribor za odjeću (cca 264 miliona
KM), te obuća (cca 477 miliona KM).
Najznačajniji partneri u izvozu bili su
Italija, Njemačka, Austrija, Turska i
Slovenija.
Najznačajniji uvozni proizvodi u
2013. godini bili su: sirova, sitna i krupna koža (cca 307 miliona KM), proizvodi od kože (cca 89 miliona KM),
sirovine (vuna, pamuk, prediva, sintetička vlakna i sl.), gotovi proizvodi –
odjeća i pribor za odjeću (cca 255 miliona KM), te obuća (cca 240 miliona KM).
Najznačajnije zemlje partneri u uvozu
su Italija, Njemačka, Austrija, Slovenija
i Turska.
Strategija daljnjeg razvoja ove industrijske grane je u prelasku sa poslova
dorade, odnosno „lohn“ poslova za
inostrane partnere, na razvoj vlastitih
brendova i kolekcija sa prepoznatljivim
robnim markama, pokretanje bazne i
industrije pratećih materijala, te ostvarenje što veće konkurentnosti kako na
domaćem tako i na zahtjevnom inostranom tržištu. Najnoviji trendovi u
razvoju industrija u Evropskoj uniji,
pa tako i u ovoj branši, kreću se prema
razvoju proizvodnih procesa, poboljšanju kvaliteta proizvoda i zaštite okoliša
u različitim procesima, ali i u finalnim
proizvodima.
USLUGE
Sektor transporta, skladištenja
i komunikacija
Budući da pruža usluge kojima se stvaraju mogućnosti da se roba i putnici na
siguran i ekonomičan način prevezu, a
informacije prenesu do krajnjeg odredišta i time ostvari konačna svrha proizvodnje, potrebe putnika i potrebe za
informacijama, sektor transporta, skladištenja i komunikacija predstavljaju
veoma značajnu privrednu djelatnost.
Nažalost, statistička praćenja u segmentu razmjene usluga još uvijek nisu standardizirana, niti razvijena do potrebnog
nivoa, zbog čega se efekti koji se postižu
njihovim uvozom ili izvozom ne razmatraju i ne analiziraju, kao kod robne
razmjene.
Međutim, u decembru 2014. godine
u djelatnostima tansporta i skladištenja bilo je 35.496 zaposlenih ili 5,02%
od ukupnog broja zaposlenih u Bosni
i Hercegovini, sa prosječnom neto plaćom od 799 KM ili 94,78% prosječne
neto plaće u Bosni i Hercegovini, dok
je u djelatnostima informacija i komunikacija bilo 18.175 zaposlenih ili 2,57%
od ukupnog broja zaposlenih u Bosni i
Hercegovini, sa prosječnom neto plaćom od 1.258 KM ili 149,22% prosječne
neto plaće u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina raspolaže sa
ukupno 1.043 km željezničke mreže
sa pratećom tehničkom i drugom infrastrukturom, za koju su neophodna
i neodložna dodatna ulaganja u cilju
daljnjeg poboljšanja. Obim željezničkog teretnog prijevoza u 2013. godini iznosio je 13,36 miliona tona, što je
za oko 1,5% manje u odnosu na 2012.
godinu, kada je prevezno oko 13,56
miliona tona tereta. Obim željezničkog
putničkog prijevoza se u 2013. godini u
odnosu na 2012. godinu smanjio za cca
25% (sa 846.000 na 628.000 putnika),
zadržavajući višegodišnji trend stalnog
i značajnog smanjenja broja prevezenih
putnika.
Cestovna mreža u Bosni i Hercegovini
je jedna od najnerazvijenijih u Evropi.
Oko 25% dionica u ukupnoj cestovnoj
17
mreži čine ceste sa širinom kolovoza
do 5 m. Na oko 41,5% dionica postoji
nagib veći od 6%. Operativne brzine
iznose cca 50 km/h, a do sada je izgrađeno oko 136 kilometara autocesta, uz
aktivno izvođenje radova na više novih
dionica autocesta i brzih cesta u Bosni i
Hercegovini.
Obim gradsko-prigradskog prijevoza
putnika u 2013. godini iznosio je 144,86
miliona prevezenih putnika, što je za
oko 7,3% manje u odnosu na 2012. godinu kada je prevezno oko 156,13 miliona putnika. Gotovo identično stanje je
i u pogledu obima prevezenih putnika u
unutrašnjem (međugradskom) i međunarodnom cestovnom prijevozu, budući da je u 2013. godini prevezeno 29,48
miliona putnika, što je za oko 7,1% manje u odnosu na 2012. godinu, kada je
prevezno oko 31,40 miliona putnika.
Obim cestovnog prijevoza tereta u
2013. godini iznosio je 6,35 miliona
tona, što je za 0,6% više nego u 2012. godini, kada je prevezeno oko 6,31 milion
tona tereta.
Bosna i Hercegovina ima cca 21 km
morske obale na kojoj nisu izgrađeni
lučki kapaciteti koji bi mogli služiti uspostavljanju ili obavljanju pomorskog
prijevoza. Prijevoz pomorskim putem
uglavnom se odvija preko Luke Ploče u
Republici Hrvatskoj koja je infrastrukturno povezana željeznicom i cestom iz
Bosne i Hercegovine.
Što se tiče riječnih luka, Luka Šamac
je pozicionirana na strateški važnom
pravcu Koridora 5C, a kao i Luka Brčko
ima dobre željezničke i cestovne veze,
što joj u budućnosti osigurava važnu
ulogu u sistemu prometa. Osnovni elementi koncepta budućeg razvoja obiju
luka će se bazirati na osposobljavanju
intermodalnih terminala i logističkih
centara.
Bosna i Hercegovina ima četiri aerodroma otvorena za međunarodni zračni
promet: Sarajevo, Banja Luka, Mostar i
Tuzla. Putnički promet je u stalnom porastu, tako da je u 2013. godini prevezeno 805.000 putnika, što je za oko 20%
više nego u 2012. godini, kada ih je prevezeno oko 669.000. Iako se često mogu
čuti kritike da su aerodromske takse u
Bosni i Hercegovini visoke, podaci govore da su približno jednake taksama na
aerodromima u zemljama u okruženju,
te nema osnova za njihovo značajno
smanjenje.
Pod pratećim i pomoćnim djelatnostima u prometu se podrazumijevaju
18
djelatnosti pretovara, skladištenja, špedicije, putničkih agencija, turoperatora
i ostale prateće djelatnosti, čiji je razvoj
direktno vezan za osnovnu djelatnost
transporta. Cilj ovih djelatnosti je da
se ubrzaju transportne procedure, izvrše potrebne manipulativne aktivnosti
u transportu, izvrši najekonomičniji prijevoz, kvalitetno uposle sredstva
prijevoza, a na zadovoljstvo korisnika
usluga. U ovim djelatnostima je izvršena puna liberalizacija, čime je značajno
podignut kvalitet, a smanjene cijene
usluga.
Poštanski promet u Bosni i
Hercegovini u 2013., u odnosu na 2012.
godinu, bilježi povećanje u osnovnim
elementima mjerenja, tj.: pismonosne
pošiljke za 1,24% (sa 69,44 miliona pisama u 2012. godini na 70,30 miliona
pisama u 2013. godini), a paketske pošiljke za 3,7% (sa 220.000 u 2012. godini
na 228.100 paketa u 2013. godini).
Trenutno stanje tržišta telekomunikacija pretežno određuju tri dominantna operatora. U 2013. godini ukupan
broj aktivnih fiksnih linija dominantnih
operatora iznosio je oko 846.000, što je
za 0,82% manje u odnosu na 2012. godinu, kada je broj aktivnih fiksnih linija dominantnih operatera iznosio oko
853.000. Međutim, broj pretplatnika
mobilne mreže u 2013. godini iznosio
je oko 3,49 miliona, što je povećanje
za oko 4,1% pretplatnika u odnosu na
2012. godinu, kada je broj pretplatnika
iznosio oko 3,35 miliona.
Ukupan promet u 2013. godini iznosio je 2.235 miliona minuta u fiksnoj
(što je za oko 5,7% manje nego u 2012.
godini) i 2.630 miliona minuta u odlaznom prometu u mobilnoj mreži (što je
za oko 10% više nego u 2012. godini).
U 2013. godini, procenat pokrivenosti
stanovništva 3G/4G mobilnom mrežom
iznosi 90%, GSM mrežom oko 99%, dok
je procijenjeni broj korisnika interneta
2.305.000.
Strategija daljnjeg razvoja u sektoru
telekomunikacija je osiguranje nediskriminirajućeg pristupa telekomunikacionim uslugama i njihov visok kvalitet po
pristupačnim cijenama. Opće mjere za
provođenje takve politike su liberalizacija tržišta telekomunikacija, podsticaj
razvoja sektora telekomunikacija i osiguranje efikasne kontrole u svrhu zaštite
prava korisnika i smanjenja prepreka za
ulazak novih operatora.
Građevinarstvo i industrija
građevinskih materijala u BiH
U građevinarstvu i industriji građevinskih materijala u BiH situacija je
složenija i teža nego u većini drugih
grana realnog sektora bh. privrede. To
je prvenstveno posljedica niske investicione aktivnosti u strateškim granama
privrede zbog nedovoljnih domaćih i
značajnog pada stranih ulaganja. Jedina
svijetla tačka su ulaganja u putnu infrastrukturu, dok su ulaganja u izgradnju
energetskih objekata još uvijek na niskom nivou. Međutim, završavanjem
skoro svih ranije započetih dionica u
2014. godini, izražena je potreba za intenziviranjem započetih i novim investicionim aktivnostima u 2015. godini,
kroz osiguranje povoljnijih finansijskih
sredstava iz domaćih izvora, ali prevashodno iz fondova i bankarskih sredstava EU i drugih zemalja.
Stambena izgradnja, kao značajan
faktor upošljavanja kapaciteta na domaćem tržištu, posljednjih godina postepeno opada. Opada broj nezavršenih stanova i sve su češća odlaganje izgradnje
novih stambenih objekata. Uz daljnji
pad standarda stanovništva i još uvijek
nepovoljnu kreditnu politiku banaka,
jasno je da se i u narednom periodu
može očekivati pad aktivnosti u stambenoj izgradnji u BiH.
Angažman bh. građevinskih kompanija u inostranstvu kao značajnom
segmentu za sada nije adekvatan našim
potencijalima. Izraženo je to nakon prekida aktivnosti u Libiji, ali i osjetnog pogoršanja situacije na arapskom tržištu i
šire. Pokušaji da gubitak ovog tržišta
nadomjestimo prodorom i osvajanjem
novih tržišta za sada imaju ograničene
efekte. Jedino je evidentno da smo izvoz
građevinskih usluga preusmjerili na stabilnije evropsko tržište.
Građevinarstvo je u 2013. godini
imalo 2.300 privrednih subjekata sa cca
32.000 radnika, s učešćem u BDP-u BiH
od 3,86%. U zemlji je ostvarilo prihod
od 2,86 milijardi KM i radove u vrijednosti 1,40 milijardi KM, a u inostranstvu radove u vrijednosti od cca 101
milion KM.
Industrija građevinskih materijala
BiH je prateća grana građevinarstva i
u svemu dijeli njegovu sudbinu. U ovoj
grani privrede u 2012. godini je bilo oko
110 privrednih subjekata sa cca 9.000
zaposlenih i 1,2% učešća u BDP-u BiH.
Izvozni rezultati ove privredne gra-
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
ne iz godine u godinu se poboljšavaju.
U 2014. godini zabilježen je blagi rast
izvoza i smanjenje uvoza, u blagom je
porastu pokrivenost uvoza izvozom, ali
je deficit u razmjeni sa inostranstvom
u porastu. Ostaje činjenica da i danas
uglavnom uvozimo gotove savremene
građevinske materijale, čiju proizvodnju nemamo i teško razvijamo, a izvozimo uglavnom bazne proizvode namijenjene daljnjoj preradi u zemljama
izvoza. Problemi u izvozu industrije
građevinskih materijala BiH proizilaze
iz činjenice da BiH raspolaže prirodnim
resursima, istina nedovoljno istraženim
i verifikovanim, ali da, s druge strane,
firme iz ove oblasti ne raspolažu vlastitim sredstvima niti su u mogućnosti
osigurati značajnija ulaganja u razvoj
proizvodnje i asortimana proizvoda.
Poseban problem ove proizvodnje
u izvozu predstavlja certificiranje proizvoda koje je dosta zahtjevno i skupo, kao i nepostojanje dovoljnog broja
akreditiranih certifikacijskih kuća za
certificiranje ovih proizvoda u BiH.
Turizam
Bosna i Hercegovina obiluje turističkim
potencijalima te kao takva ne bi smjela
zaostajati za turistički mnogo razvijenijim zemljama u regionu. Pa ipak, još
uvijek je samo mali dio tih potencijala
zaista i iskorišten. Turistička privreda
Bosne i Hercegovine ipak bilježi konstantan rast broja turista koji je u 2013.
godini dostigao 850.000, što je povećanje za 13% u odnosu na 2012. godinu,
da bi se taj trend u 2014. zaustavio i
„vratio“ na nivo iz 2013. godine. Više je
faktora koji su utjecali na takvo stanje,
a najizraženiji su vremenske nepogode
koje su pogodile BiH u prošloj godini
(nedostatak snijega na planinama, poplave i kišna ljetna sezona). Dakako da
treba naglasiti da su te brojke daleko
ispod prosjeka u konkurentnim zemljama, pa je i doprinos turizma BDP-u daleko ispod prosjeka tih zemalja.
U BDP-u konkurentnih zemalja turizam učestvuje približno sa 14%, dok
se taj postotak u BiH kreće oko 2,08%.
U direktnom zapošljavanju u BiH turizam učestvuje sa oko 1,8% ukupne
zaposlenosti, dok se taj postotak u konkurentnim zemljama kreće oko 7% (u
Hrvatskoj 12,5%). Ukupna domaća potrošnja u konkurentnim zemljama iznosi 4,3%, dok je taj postotak u BiH 2%.
Prema iskazanim kriterijima i
prezentiranim podacima, Bosna i
Hercegovina je daleko ispod prosjeka
u odnosu na svoje direktne konkurente. Kako bi se to poboljšalo, potreban
je sistemski pristup prema poboljšanju
politika u turizmu, i to na svim institucionalnim nivoima u cilju kreiranja što
boljih uvjeta za domaće i strano investiranje u sektor turizma.
Značaj i uloga turizma u razvijenim
zemljama u razmatranju i planiranju
privrednih aktivnosti, kao djelatnosti
koja koristi sva privredna bogatstva
jedne zemlje i osigurava priliv stranih
investicija i kapitala, potvrđuje neophodnost njenog unapređenja i u Bosni
i Hercegovini.
ZAKLJUČCI
Neučinkovit pravni i pravosudni sistem, ograničen pristup finansijama i
politička nestabilnost među najproblematičnijim su faktorima za poslovanje
u BiH. Nefunkcioniranje jedinstvenog
ekonomskog prostora u zemlji i značajne administrativne prepreke za razvoj
privatnog sektora su i dalje prisutne. Te
prepreke uključuju složen sistem oporezivanja, određene parafiskalne obaveze
koje preduzeća moraju platiti, kao i složenost i sporost javne uprave. BiH i dalje
zaostaje u odnosu na zemlje u regionu
kada je riječ o međunarodnim standardima konkurentnosti i ekonomskog
razvoja. Potrebne su investicije, kako
strane tako i domaće. BiH mora osloboditi investicioni prostor za privatna preduzeća, što podrazumijeva smanjenje
javnog sektora, uz obavezu formiranja
funkcionalnih regulatora koji će imati
neophodnu nezavisnost. Istovremeno,
iskustvo pokazuje da napredak na polju
integracija u EU pomaže u privlačenju
stranih investicija. Kreatori politika na
svim nivoima trebaju se fokusirati na
dosljedne i konzistentne ekonomske i
socijalne reforme, promoviranje ekonomskog rasta i razvoja i pozitivnu klimu za poslovanje.
Napori za naredni period moraju
biti zasnovani na otklanjanju ključnih
dispariteta, prisutnih između ukupne
proizvodnje i potrošnje, domaće štednje
i nivoa neophodnih investicija, uvoza
i izvoza koji stvara jaz koji se pokriva
zaduživanjem, razvijenih i nerazvijenih regiona, odnosa između aktivnog i
izdržavanog stanovništva, odnosa broja
zaposlenih i nezaposlenih, odnosa broja
zaposlenih u administraciji i proizvodnom sektoru, odnosa broja zaposlenih i
broja penzionera.
Da bi se ublažio ovaj negativni trend,
ne ulazeći u probleme koji su od ranije
prisutni a ne rješavaju se, kao što su nedostatak jasne vizije razvoja industrije
BiH, odnosno, nedostatak strategije razvoja, neujednačenost poreza i doprinosa na cijelom području BiH, nedostatak
ekonomske politike, jedinstvenog ekonomskog prostora i tako dalje, neophodno je da država, odnosno vlade svih
nivoa, ponude, prije svega, jeftinije kredite za investiranje i praćenje proizvodnje, poticaj izvoza, smanjenje poreza i
doprinosa, izmjenu carinskih tarifa.
Birokratija sa kojom se investitori suočavaju u BiH sprečava normalan
protok privrednih aktivnosti, investicija, ostvarenje definiranih rokova i
povratak kapitala. Potrebno je, između
ostalog, izvršiti harmonizaciju poreskih
propisa na nivou države, smanjiti poreska opterećenja, parafiskalne namete i
broj administrativnih procedura za plaćanje poreza, pojednostaviti postupke i
skratiti rokove za dobivanje ekoloških
i građevinskih dozvola, modernizirati zakonodavstvo iz oblasti energetske
efikasnosti i obnovljivih izvora energije,
uspostaviti jedinstven pravni režim u
oblasti konc­esija te ubrzati sudske procedure, naročito kada su u pitanju privredni sporovi.
Bosni i Hercegovini je potreban sistem zakonodavne regulative koja bi
sistematičnim i dugoročnim mjerama
poboljšala poslovni ambijent i pokrenula ciklus bržeg ekonomskog razvoja.
Nužno je, bez odlaganja, sve aktivnosti
usmjeriti na smanjivanje javne potrošnje, održanje makroekonomske stabilnosti i ekonomski oporavak. Izražena
korupcija i siva ekonomija predstavljaju
rak-ranu za realni sektor koji ne može
biti konkurentan u odnosu na privrede zemalja okruženja. Potrebno je više
raditi na stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora da bi se stvorile pretpostavke da privreda može dati odgovarajuće efekte.
Između ostalog, nužno je odmah raditi na izmjeni Zakona o javnim nabavkama, Zakona o stečaju, na izmjenama
zakona o katastru, o koncesijama, o vlasničkopravnim odnosima i drugim propisima koji bi utjecali na stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta u Bosni i
Hercegovini.
MJERE ZA POBOLJŠANJE POSLOVNOG AMBIJENTA
ZA CJELOKUPNU PRIVREDU
Pretjerano opterećenje privrednih
subjekata
raznim
fiskalnim
i
parafiskalnim nametima
Svi nivoi vlasti trebaju razmotriti mogućnost
smanjivanja fiskalnih i parafiskalnih davanja
kako bi se privrednicima omogućilo da budu
konkurentni u obavljanju svojih djelatnosti
Svi nivoi vlasti
Na nivou države: carine, PDV, akcize,
dozvole i takse na razna rješenja
Zakonom limitirati zahvatanja iz privrede, i to u
apsolutnim iznosima ili procentualno. Time bi se
osigurala predvidivost i relativna ujednačenost
uvjeta poslovanja na nivou države
Vijeće ministara BiH
Na nivou entiteta i Brčko distrikta
BiH: porez na plaću, porez na dobit,
porez na dohodak, porez na imovinu,
doprinosi na teret poslodavca,
naknade za: zemljište, eksploataciju
šuma, vode, zaštitu od prirodnih i
drugih nepogoda, puteve, taksa za
razvoj turizma itd.
Analizirati visine naknada koje se plaćaju i način
korištenja prikupljenih sredstava po ovom
osnovu (posebno iz domena zaštite životne
sredine ili korištenja prirodnih bogatstava)
Vlade entiteta i kantona
Općine i lokalne
zajednice
Problem/Prepreka
Prijedlozi/Preporuke
Nositelj/Institucija
Neusklađenost
zakonskih
i
administrativnih propisa na nivou
cijele BiH
Harmonizirati
uzajamno
neusklađene
(entitetske) propise u cilju stvaranja jedinstvenog
okvira poslovanja u cijeloj državi
Vijeće ministara BiH i
entitetske vlade
Nelikvidnost i finansijska nedisciplina
- Donijeti zakon o finansijskoj disciplini i
rokovima plaćanja (do 30 dana za javna
preduzeća i budžetske institucije, a 60 dana za
preduzeća iz privatnog sektora) te zakonski
regulirati multilateralne kompenzacije
- Izmijeniti zakon o platnom prometu te uvesti
član po kome preduzeća mogu imati jedan
glavni račun za plaćanje i analitička konta
Vijeće ministara BiH i
entitetske vlade
Neadekvatna primjena entitetskih
zakona o stečajnom postupku
Donijeti zakone o predstečajnoj nagodbi
kojima bi se pravno regulirao proces pregovora
koji bi eventualno smanjio nastalu štetu, jer
zakoni o stečajnom postupku doprinose rastu
nelikvidnosti
Entitetske vlade
Na nivou općina: porez na dobit od
fizičke osobe, na prihod, na imovinu,
poseban porez na plaće, zemljišna
renta, komunalna taksa, takse za javne
natpise i dr.
Ukinuti najveći broj naknada i sličnih davanja
koja se plaćaju za upise, potvrde, dozvole,
uvjerenja, licence i sl. kada te radnje provode
zaposleni u državnim tijelima. Većina njih morala
bi biti finansirana iz općih poreza, tj. budžeta.
Nepostojanje zakona o rokovima
plaćanja, odnosno izmirenja novčanih
obaveza
Usvojiti zakone o rokovima plaćanja, odnosno
izmirenja novčanih obaveza
Entitetske vlade
Parafiskalni nameti:
Visoke komunalne takse
Smanjiti i ujednačiti visine komunalnih taksi
(najveće u regionu)
Nemogućnost naplate potraživanja po
sudskoj presudi
(u praksi je čest slučaj da povjeritelj
ne može naplatiti svoja potraživanja
utvrđena u sudskom postupku jer je
vlasnik osnovao novu firmu)
- Zakonski osigurati brži i efikasniji mehanizam
naplate potraživanja od firme dužnika
- Pripremiti zakon o nezavisnim sudskim
izvršiteljima
- Formirati tim sastavljen od predstavnika
različitih zainteresiranih strana (sudovi, banke,
preduzeća, akademska zajednica itd.)
- Usvojiti podzakonske akte kojima se regulira
obuka i rad izvršitelja
Vijeće ministara BiH i
entitetske vlade
Visoki troškovi taksi na spise i radnje u
postupku indirektnog oporezivanja
Neophodno je izvršiti izmjene Zakona o
administrativnim taksama BiH smanjenjem taksi
barem na nivo koji je važio prije izmjena 2012.
godine
Nepostojanje budžetskih grant shema
za podršku razvoju i promociji izvoza
U primjeni Zakona o državnoj pomoći BiH
uključiti finansiranje aktivnosti koje se odnose
na promociju i razvoj izvoza
Vijeće ministara BiH,
Vijeće za državnu pomoć,
VTK BiH
Visoka cijena kapitala, ograničenost
kapitala
razvojnih
banaka,
nerazvijenost strukture garantnih
fondova, nepostojanje kreditnih linija
za proizvodnju u cilju izvoza, nabavke
novih tehnologija i sl.
- Usvajanje predloženog Zakona o osnivanju
Izvozno-kreditne agencije BiH (IGA) i njena
transformacija u Razvojnu banku BiH
- Povećanje kapitala razvojnih banaka entiteta te
bolje strukturiranje garantnih fondova
- Uspostavljanje Fonda za nabavku novih
tehnologija
Vijeće ministara BiH i
entitetske vlade
Nedostatak percepcije i znanja
o
važnosti
istraživanja
tržišta,
te
nerazvijenost
ekonomske
predstavničke mreže u inostranstvu
Sporazum MVP BiH, MVTEO BiH i VTK BiH o
uspostavi posebnog odjela tj. trgovinskog
savjetnika DKP-ima u najznačajnijim zemljama
(VTK BiH bi osigurala kadrove i sredstva za rad
ekonomskih predstavnika)
MVP BiH, MVTEO BiH, VTK
BiH
- Obavezu plaćanja PDV-a vezati za naplatu
fakture a ne njeno izdavanje
- Produžiti rok za plaćanje PDV-a i smanjiti rok
za povrat PDV-a (sada 30 dana za izvoznike, a
60 dana za ostale), odnosno smanjiti sadašnju
razliku u broju dana
- Osloboditi neto izvoznike plaćanja PDV-a na
uvoz sirovina
Donošenje nove odluke o Izvoznom vijeću BiH i
njegova transformacija u Vijeće za konkurentnost
i izvoz sa većim nadležnostima i ovlaštenjima,
uz osiguravanje ljudskih i finansijskih resursa za
njegov rad
Vijeće ministara BiH
Uplata i podnošenje PDV prijave do
10. u mjesecu, u skladu s članom 39.
Zakona o PDV-u, neovisno o naplati
fakture
(preduzeća nisu u stanju naplatiti
izdate fakture u tako kratkom roku)
Nekoordiniranost između institucija
na svim nivoima vlasti te nedostatak i
neusklađenost razvojnih strategija
(samo Izvozno vijeće BiH nema
dovoljno nadležnosti ni ovlaštenja)
Siva ekonomija i rad na crno
Unapređenje i pojačana primjena propisa
kontinuiranim intenzivnim radom poreskih i
inspekcijskih tijela
Entitetske porezne
inspekcijske uprave
Nepostojanje jedinstvene regulative
i supervizije finansijskog sektora,
posebno banaka i tržišta kapitala
Uspostaviti jedinstvenu regulativu i superviziju,
kao preduvjet stvaranju istinskog jedinstvenog
tržišta
Vijeće ministara BiH i
druge institucije, ovisno
o modelu
„Odluka o privremenoj suspenziji i
privremenom
smanjenju carinskih stopa kod uvoza
određenih roba do 31.12. 2015.
godine“ ne obuhvata sve potrebne TB
Preispitati Odluku o privremenoj suspenziji
carinskih stopa kod uvoza određenih roba, te je
proširiti i na ostale TB, odnosno repromaterijale
koji se koriste u procesu izvozno orijentirane
proizvodnje u BiH
Vijeće ministara BiH
Nedovoljna pravna zaštita banaka kao
povjeritelja u kreditnim poslovima
(povećava rizik kreditnih plasmana
i opravdava nepovoljnije uvjete
kreditiranja)
Odgovarajuća pravna zaštita banaka
povjeritelja u kreditnim poslovima
Nadležni
sudovi
u
sudskim
postupcima,
kao i sve institucije
koje utječu na kreiranje
regulative
Obavezna carinska garancija za sve
uvoznike
Ukinuti carinsku garanciju za redovne uvoznike
Vijeće ministara BiH
20
Vijeće ministara BiH
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
kao
i
21
Iznos osiguranog depozita niži u
odnosu na okruženje
Kontinuirano povećavanje iznosa osiguranog
depozita u cilju povećanja povjerenja u
bankarstvo i sigurnost štednje
Agencija za osiguranje
depozita BiH
MJERE ZA POBOLJŠANJE POSLOVNOG AMBIJENTA
ZA KLJUČNE SEKTORE PRIVREDE
Veliki broj ispitnih rezultata/certifikata
koje izdaju tijela za ocjenjivanje
usklađenosti (TOU) u BiH se ne priznaju
u inostranstvu
Uspostaviti, osposobiti i akreditirati odgovarajuće
ispitne laboratorije/ certifikacijska tijela
MVTEO BiH, BATA, Institut
za standardizaciju BiH,
Agencija za nadzor nad
tržištem BiH
INDUSTRIJA
Nepovoljna
TOU
Razmotriti mogućnost zaključivanja ACAA
sporazuma (npr. za drvni sektor koji se pokazao
kao vrlo konkurentan i u vrijeme krize)
MVTEO BiH, BATA, Institut
za standardizaciju BiH,
Agencija za nadzor nad
tržištem BiH
struktura
akreditiranih
Značajan broj ispitivanja i certificiranja
se „mora” raditi u državama EU u koje
se proizvodi izvoze
- Uskladiti zakonodavstvo s EU u području
vezanom za izabranu/e grupu/e proizvoda
- Uspostaviti funkcionalnu infrastrukturu
kvaliteta za odabrani sektor
- Integrirati u cijelosti izabrani industrijski sektor
u unutrašnje tržište Evropske unije
MVTEO BiH, BATA, Institut
za standardizaciju BiH,
Agencija za nadzor nad
tržištem BiH
Neodgovarajuća dinamika usvajanja
i nizak nivo implementacije tehničkih
propisa, koji su preuzeli odgovarajuće
EU direktive, a odnose se na
industrijske proizvode, uključujući
ocjenjivanje usklađenosti i nadzor nad
tržištem
(proces
zaustavljen;
u
BiH
zakonodavstvo preuzeto sedam EU
direktiva)
- Nastaviti proces preuzimanja EU direktiva
u oblasti industrijskih proizvoda u tehničko
zakonodavstvo BiH
- Obavezno provođenje RIA studije kako bi se
ocijenila spremnost bh. privrednih subjekata i,
tamo gdje je neophodno, na vrijeme preduzele
aktivnosti za podizanje konkurentnosti bh.
privrednih subjekata
MVTEO BiH, BATA, Institut
za standardizaciju BiH,
Institut za mjeriteljstvo
BiH i Agencija za nadzor
nad tržištem BiH
Učlanjenje BiH u
finansijske institucije
Ubrzati aktivnosti na aktivaciji članstva BiH u
Afričkoj banci i učlanjenje u druge međunarodne
finansijske institucije
(preko Vlade FBiH pokrenuta aktivacija članstva
u Afričkoj banci za obnovu i razvoj)
Vijeće ministara BiH
Liberalizacija trgovine sa određenim
brojem zemalja od interesa za bh.
privredu, kao što su Ruska Federacija i
zemlje sjeverne Afrike
Započeti pregovore i potpisati sporazume o
slobodnoj ili preferencijalnoj trgovini
Vijeće ministara BiH
Preispitivanje viznog režima sa
zemljama od interesa za bh. privredu
(Golfske zemlje, zemlje sjeverne Afrike
i sl.)
Ukinuti vizni režim ili pojednostaviti vizne
procedure za privrednike
Vijeće ministara BiH
Proizvođači i izvoznici finalnih
proizvoda
koji
kontinuirano
zapošljavaju radnu snagu s evidencije
nezaposlenih nemaju nikakav prioritet
u dodjeli poticaja bilo koje vrste
U konkursima za poticaje (za novo zapošljavanje,
razvoj i obrazovanje zaposlenih, razvoj proizvoda,
nabavku opreme za razvoj i finaliziranje
proizvoda,
certificiranje)
dati
prioritet
proizvođačima i izvoznicima finalnih proizvoda
i firmama koje kontinuirano zapošljavaju novu
radnu snagu sa evidencije nezaposlenih
Sve relevantne institucije
- Usvajanje strategije industrijskog razvoja BiH
kako bi se identificirali ključni sektori razvoja
(Strategija izvoza BiH nije usvojena u VM BiH)
- Pregled i reforma nastavnih planova i programa
u srednjem obrazovanju
- Stvaranje sveobuhvatne strategije za visoko
obrazovanje
Ministarstvo
civilnih
poslova BiH,
resorna
ministarstva
obrazovanja
međunarodne
Neusklađenost obrazovnog sistema
sa potrebama tržišta rada, nedostatak
vještina, odnosno radne snage
odgovarajućih kvalifikacija
22
Metaloprerađivački sektor
Problem/Prepreka
Prijedlog/Preporuka
Nositelj/Institucija
Mašinski park većine proizvođača
zastario – slaba zastupljenost
modernih
obradnih
centara,
tehnoloških parkova, poslovnih
inkubatora, manjak klastera
Donošenje sektorske strategije s osnovnim ciljem
reindustrijalizacije
Resorna
ministarstva
industrije, rudarstva i
energetike
Proizvodnja sa malim udjelom
dodatne
vrijednosti/veliki
udio
materijala, radne snage i energenata
Smanjenje
i
ujednačavanje
carina
za
repromaterijale koji dolaze van tržišta EU te
subvencioniranje proizvodnih kapaciteta kroz
nižu cijenu energenata
Vijeće ministara BiH,
UIO BiH i resorna
ministarstva industrije,
rudarstva i energetike
Nedovoljna obučenost radnika, kao
i nepostojanje određenih zanimanja
(npr.
inžinjera,
projektanata
zavarivača, kovača, CNC operatora)
Osigurati mogućnost prekvalifikacije
Zavodi za zapošljavanje i
obrazovne institucije
Nezaposlenost domaćih kapaciteta
namjenske industrije
Viškove naoružanja prvo remontirati pa izvoziti
(umjesto uništavanja ili prodaje za otpad)
Ministarstvo odbrane BiH
Prijedlozi/Preporuke
Nositelj/Institucija
šumskih
Donijeti ekonomske mjere (takse ili kontingent)
koje će destimulirati izvoz trupaca u cilju boljeg
snabdijevanja domaćih prerađivačkih kapaciteta
Vijeće ministara BiH
Veliki uvoz namještaja sumnjivog
kvaliteta bez potrebnih certifikata
- Uvesti obaveznost postojanja certifikata
o kvaliteti namještaja koji se uvozi i njihova
kontrola pri uvozu u cilju smanjenja nelojalne
konkurencije i zaštite potrošača
- Korigirati Zakon o zaštiti potrošača
UIO BiH i Agencija za
nadzor nad tržištem BiH
Kašnjenje u implementaciji Uredbe o
drvetu EU TR dovodi u pitanje izvoz u
EU
Odrediti nadležno tijelo za implementaciju EU
Uredbe na nivou Bosne i Hercegovine
Vijeće ministara BiH
Nepostojanje Zakona o šumama
FBiH uzrokuje velike probleme u
poslovanju
Po hitnom postupku donijeti Zakon o šumama
FBiH
Vlada FBiH,
Parlament FBiH
Drvna industrija nema status strateške
grane privrede, ni poticaje koji su joj
potrebni
Proglasiti drvnu industriju strateškom granom i
uvesti poticaje za kompanije koje se bave višim
fazama prerade, posebno za izvoz i zapošljavanje
Vijeće ministara BiH
Jednaka
stopa
opterećenja
doprinosima kao i ostale grane
privrede
Umanjiti stope doprinosa za proizvođače finalnih
proizvoda od drveta, kao vid poticaja
Brojne nezakonitosti u oblasti
šumarstva i ilegalna sječa šume
Obaviti reviziju stanja u šumarstvu i aktivirati
akcione planove za suzbijanje nezakonitosti
kako bi se uveo red i smanjile ilegalne sječe
Drvopreprerađivački sektor
Problem/Prepreka
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
Prekomjeran
izvoz
sortimenata-trupaca
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
Nadležna
ministarstva
entitetska
23
Neusklađen način i uvjeti prodaje
šumskih
drvnih
sortimenata
porijeklom iz javnih šuma u entitetima
(U Federaciji BiH nisu utvrđeni
odgovarajući kriteriji ni prioriteti)
Usvojiti Kriterije o načinu i uvjetima prodaje
šumskih drvnih sortimenata porijeklom iz javnih
šuma prema kojima će prioritet u snabdijevanju
imati kompanije visokog stepena prerade i
izvozne orijentacije (kao u Odluci o načinu i
uvjetima prodaje šumskih drvnih sortimenata u
RS)
Izvoz proizvoda šumarstva obavljaju
trgovačke kompanije
Onemogućiti izvoz proizvoda šumarstva
kompanijama čija je osnovna djelatnost trgovina
Kantonalne vlade
Poljoprivreda i prehrambena industrija
Problem/Prepreka
Prijedlozi/Preporuke
Nositelj/Institucija
Višegodišnja nemogućnost izvoza
proizvoda životinjskog porijekla u EU
Dosljedna primjena Protokola o saradnji
nadležnih institucija u prijelaznom periodu i
hitno usvajanje izmjena i dopuna Zakona o hrani,
Zakona o veterinarstvu i seta propisa nazvanog
„higijenski paket“ kao konačnog rješenja
Vijeće ministara BiH,
MVTEO BiH
Nedovoljne izvozne kvote za ribu i
vino
Zahtijevati ukidanje ili povećanje izvoznih kvota
za ribu i vino za EU
Vijeće ministara BiH
Nepostojanje Zakona o vinu BiH
onemogućava razvoj novih vinarija,
zaštitu geografskog porijekla i
odgovarajuću
kategorizaciju
i
etiketiranje
Što prije usvojiti Zakon o vinu BiH, usklađen sa
propisima EU
Vijeće ministara BiH
Nedovoljno povećanje akciza na pivo
i dalje ugrožava poslovanje malih
pivara
Izmijeniti Zakon o akcizama u BiH povećanjem
standardne akcize (uz zadržavanje umanjene za
male)
Parlamentarna skupština
BiH
Akcize na bezalkoholna pića
Izmijeniti Zakon o akcizama u BiH ukidanjem
akcize na bezalkoholna pića, u skladu sa praksom
EU
Vijeće ministara BiH
Utvrđivanje uvjeta korištenja i načina
sakupljanja i prometa šumskih
proizvoda
Usklađivanje propisa FBIH i RS: „Pravilnik
o uzgoju, iskorištavanju, sakupljanju i prometu
sekundarnih šumskih proizvoda (FBIH)” i „Pravilnik
o uvjetima korištenja ostalih šumskih proizvoda i
načinu skupljanja njihovih nadoknada (RS)”
Entitetska
ministarstva
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Nekonkurentnost ribljih farmi na
međunarodnom tržištu zbog velikih
troškova
Sistemom poticaja i stimulacija smanjiti troškove
proizvodnje a preradu ribe podići na viši nivo
Entitetska
ministarstva
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Smanjena konkurentnost domaćih
proizvoda mesne industrije na
tržištima regiona s kojima nisu
usklađeni propisi o kvalitetu i
deklariranju proizvoda; smanjena
konkurentnost na domaćem tržištu u
odnosu na uvozne proizvode
Izmjena Pravilnika o usitnjenom mesu,
poluproizvodima i proizvodima od mesa
(Službeni glasnik BiH 82/13) i Pravilnika o
pružanju informacija potrošačima o hrani
(Službeni glasnik BiH 68/13)
Vijeće ministara BiH,
Agencija za sigurnost
hrane BiH
Smanjena konkurentnost uslijed
nemogućnosti plasiranja proizvoda u
planiranoj ambalaži
Izmjena Pravilnika o pružanju informacija
potrošačima o hrani (Službeni glasnik BiH 68/13)
Vijeće ministara BiH,
Agencija za sigurnost
hrane BiH
24
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
Nemogućnost primjene kriterija za
sirovo mlijeko od 1. 1. 2015 uslijed
nedovoljne osviještenosti primarnih
proizvođača
Prolongiranje primjene Pravilnika o izmjenama
Pravilnika o sirovom mlijeku (Službeni glasnik
BiH 21/11, 62/14) i dodatna edukacija s ciljem
stvaranja sistema sljedivosti i primjene propisa
za izvoz mliječnih proizvoda, odnosno proizvoda
životinjskog porijekla i higijene na farmama
Nepostojanje osnove za održivi razvoj
organske proizvodnje i uspješno
funkcioniranje na domaćem tržištu
Donošenje Zakona o organskoj proizvodnji
na nivou BiH kojim se uređuju ciljevi i načela
organske proizvodnje, proizvodna pravila,
označavanje organskih proizvoda, kontrola nad
organskom proizvodnjom, uvjeti kojima moraju
udovoljiti kontrolna tijela i dr.
Nedovoljno
standardi
Vijeće ministara BiH,
Agencija za sigurnost
hrane BiH
Vijeće ministara BiH
definirani
tržišni
Donošenje Zakona o organizaciji tržišta
poljoprivrednih proizvoda u skladu sa
direktivama EU
Vijeće ministara BiH
Nedovoljno
definirani
standardi za voće i povrće
tržišni
Donošenje Pravilnika o tržišnim standardima za
voće i povrće BiH usklađenog sa zahtjevima EU
Entitetska
ministarstva
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, MVTEO
BiH (koordinator)
Problem/Prepreka
Prijedlozi/Preporuke
Nositelj/Institucija
Prostorno-planska
dokumenta,
pribavljanje dozvola za gradnju
Blagovremena priprema te skraćivanje vremena
za pribavljanje
Nadležna
kantonalna
tijela
Iznalaženje potencijalnih investitora
za energetske objekte
Osiguravanje povoljnih kredita ili davanje
koncesija
Vijeće ministara BiH,
entitetske vlade i Vlada
BD BiH, komercijalne
banke
Problem / Prepreka
Prijedlozi/Preporuke
Nositelj/Institucija
Plaćanja carine na repromaterijale
koji nemaju porijeklo iz EU
Preispitati Odluku o privremenoj suspenziji
carinskih stopa kod uvoza određenih roba te
je proširiti na repromaterijale koji se koriste u
procesu unutrašnje obrade i produžiti rok njene
primjene
Vijeće ministara BiH
Carinske
stope
na
uvezene
repromaterijale koji se ne proizvode
u BiH su visoke u odnosu na EU (npr.
15% na đonove, dok je u EU 3%, a u
BiH ih niko ne proizvodi)
Izjednačiti carinske stope u BiH sa onima u
EU zbog konkurentnosti domaćih firmi sa ino
kompanijama
Vijeće ministara BiH
Energetski sektor
i
entitetska,
općinska
Tekstilna industrija
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
25
USLUGE
Građevinarstvo i industrija građevinskih materijala u BiH
Transport i komunikacije
Problem/Prepreka
Prijedlozi/Preporuke
Nositelj/Institucija
Nepostojanje Prometne politike
BiH, strategije razvoja prometa, te
akcionih planova za podsisteme
prometa
Pokrenuti proceduru izrade i donošenja
dugoročne Prometne politike BiH koja će
predstavljati bazni dokument na osnovu kojeg
će se donijeti strategija razvoja prometa, zakoni,
propisi, programi, planovi i drugi akti, te odlučivati
o smjerovima razvoja, akcionim planovima i
prioritetima na nivou BiH
Vijeće ministara BiH
Opterećenje srednjih i velikih
preduzeća obaveznom revizijom
Pokrenuti procedure izmjena i dopuna Zakona
o reviziji i računovodstvu na način da obaveznu
reviziju imaju samo ona preduzeća kod kojih
državni kapital učestvuje sa više od 30%
Vlade entiteta i BD BiH
Zakon
o
međunarodnom
i
međuentitetskom
cestovnom
prijevozu je potrebno dopuniti i
usaglasiti sa EU direktivama
Pokrenuti proceduru izmjene i dopune Zakona
Ministarstvo
komunikacija i prometa
BiH
Pravilnik o uvjetima i postupku
izdavanja licenci i kvalifikacijskih
kartica vozača za obavljanje
međunarodnog cestovnog prijevoza
nije u skladu sa odredbama Zakona o
međunarodnom i međuentiteskom
cestovnom prijevozu
Pokrenuti proceduru izmjena i dopuna Pravilnika
Ministarstvo
komunikacija i prometa
BiH
Pravilnik o kriterijima, postupku i
načinu raspodjele stranih dozvola
za
prijevoz
tereta
domaćim
prijevoznicima nije u skladu sa
Zakonom te predstavlja smetnju za
unapređenje sistema raspodjele
Pokrenuti proceduru izmjena i dopuna Pravilnika
Ministarstvo
komunikacija i prometa
BiH
Omogućiti kompletnu registraciju
motornih vozila na tehničkim
pregledima te definirati učestalost
tehničkih preglede na osnovu
starosti vozila
Pokrenuti proceduru izmjena i dopuna Pravilnika
o tehničkim pregledima
Omogućiti povrat naknade za puteve
koja se uplaćuje pri registraciji vozila,
proporcionalno pređenom putu
u inostranstvu. Pri tome precizno
definirati uvjete, načine i postupak
povrata.
Pokrenuti izmjenu i dopunu Zakona o putevima
RS i Zakona od cestama FBiH
Smanjiti naknadu za
parking prostora na
terminalima
Pokrenuti izmjene i dopune Odluke o visini
naknade za korištenje parking prostora na
carinskim terminalima
26
korištenje
carinskim
Ministarstvo
komunikacija i prometa
BiH
Entitetske i Vlada BD BiH
Upravni odbor UINO BiH
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
Problem/Prepreka
Prijedlog/Preporuka
Nositelj/Institucija
Iznalaženje
povoljnih
izvora
finansiranja i koncesionara za javne
radove
Osiguranje sredstava iz EU fondova i fondova
islamskih i drugih zemalja te odabir koncesionara
Vijeće ministara BiH,
entitetske vlade i Vlada
BD BiH
Izrada
nedostajuće
dokumentacije
projektne
Blagovremena priprema projektne dokumentacije
i skraćivanje vremena pribavljanja dozvola
Entitetske
vlade,
kantonalne vlade, Vlada
BD BiH, općinska tijela
Eksproprijacija zemljišta (pripremljena
prostorna
i
planska
dokumenta
te
blagovremeno
pribavljanje dozvola za gradnju)
Ubrzati aktivnosti na eksproprijaciji zemljišta,
posebno na dionicama autoceste na Koridoru Vc
Entitetske vlade i Vlada BD
BiH, nadležna kantonalna
ministarstva i općinska
tijela
Namjenski krediti stanovništvu
za stambenu izgradnju, kupovinu
novih stanova, rekonstrukciju i
„utopljavanje“ objekata
Smanjenje ili ukidanje troškova za odobravanje,
smanjenje kamata i duži rokovi otplate kredita
namijenjenih stambenoj izgradnji
Vijeće ministara BiH i
komercijalne banke
Iznalaženje potencijalnih investitora
za energetske objekte
Osiguravanje
koncesija
Vijeće ministara BiH, entitetske vlade i Vlada BD
BiH, komercijalne banke
Učlanjenje BiH u međunarodne
finansijske institucije (preko Vlade
FBiH kod Vijeća ministara BiH
pokrenuta aktivacija članstva u
Afričkoj banci za obnovu i razvoj još
2013. godine)
Ubrzati aktivnosti na aktivaciji članstva BiH u
Afričkoj banci i učlanjenje u druge međunarodne
finansijske institucije
Vijeće ministara BiH
Geološki i istražni radovi na teritoriji
BiH
Osigurati sredstva i planove na istraživanju i
verifikaciji potencijalnih prirodnih resursa za
potrebe industrije građevinskih materijala
Vijeće ministara BiH,
entitetske vlade i Vlada
BD BiH
Formiranje certificiranih laboratorija
Formiranje
certificiranih
laboratorija
za
certificiranje usklađenosti domaćih proizvoda
sa EU i drugim standardima proizvoda industrije
građevinskih materijala za izvoz
Vijeće ministara BiH,
entitetske vlade i Vlada
BD BiH
Problem/Prepreka
Prijedlozi/Preporuke
Nositelj/Institucija
Jedinstvena stopa PDV-a
Uvođenje niže stope PDV-a na turističke usluge u
skladu s praksom zemalja okruženja
Vijeće ministara BiH
Oporezivanje izvoza turističkih
usluga diskriminira ovaj sektor
i čini ove usluge skupljim i
nekonkurentnijim
Izjednačavanje tretmana izvoza turističkih usluga
s izvozom robe, odnosno oporezivanje nultom
stopom PDV-a
Vijeće ministara BiH
„Putnička taksa – naknada za razvoj
i unapređenje avioprometa u FBiH
(naplaćuje se za letove iz Sarajeva)
otežava uspostavu novih avionskih
veza i dolazak većeg broja turista
Ukidanje Odluke o putničkoj taksi – naknadi za
razvoj i unapređenje avioprometa u Federaciji BiH
iz 2005. godine
Vlada Federacije BiH
Nedostatak
realnih
statističkih
podataka zbog nepostojanja sistema
evidencije turističkih dolazaka i
izbjegavanja prijavljivanja gostiju
Uspostava sistema obavezne registracije turista
prilikom ulaska u zemlju i pojačan nadzor
smještajnih kapaciteta
Vijeće ministara BiH
povoljnih
kredita
ili
davanje
Turizam
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
27
ANALIZA
UČEŠĆE
Jedna od rijetkih država s kojima je ranije izražena značajna razlika gotovo
nestala je Turska.
Tako smo, npr., iz Hrvatske uvezli
proizvoda drugog porijekla u vrijednosti od čak 756 miliona KM, iz Slovenije
oko 601 milion KM, Austrije oko 448
miliona KM, a Mađarske oko 157 miliona KM. Nasuprot tome, uvoz proizvoda porijeklom iz Njemačke, Italije,
Francuske i nekih drugih zemalja je
znatno veći od direktnog, što oslikava
i stvarnu snagu pojedinih ekonomija.
Specifičan je slučaj Švicarske i Ruske
Federacije gdje se zbog uvoza sirove nafte ruskog porijekla za preradu u
Rafineriji nafte Bosanski Brod posredstvom Švicarske kreira razlika veća od
milijardu KM godišnje u podacima o
uvozu iz ovih država prema kriterijima
trgovine i porijekla.
U strukturi vanjskotrgovinske razmjene ostvarene u 2014. godini, analiziranoj prema sektorima privrede, u
većini sektora je ostvareno povećanje i
izvoza i uvoza, bez promjena u njihovom redoslijedu po značaju, odnosno
vrijednosti. Bitan dio ovih promjena
uvjetovan je posljedicama ranije spomenutih vremenskih nepogoda, kako u
pogledu smanjenja proizvodnje i izvoza
tako i povećanja uvoza za humanitarne i potrebe obnove i rekonstrukcije.
Najveća se negativna promjena svakako odnosi na električnu energiju čija je
vrijednost izvoza drastično umanjena u
odnosu na prethodnu godinu (za oko
163 miliona KM).
Izvoz je povećan u sektorima:
„Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr.“ (14,88%), „Koža, krzno, tekstil i proizvodi“ (12,32%), „Kamen, kreč,
cement, beton, keramika i proizvodi“
(11,66%), „Hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika, kaučuk, guma
3.572.265.940 KM
14,45%
Vanjskotrgovinska razmjena BiH po sektorima privrede (u KM)
11,94%
2.936.195.241 KM
11,87%
2.614.286.564 KM
11,15%
2.856.947.648 KM
11,55%
Italija
2.274.622.165 KM
9,70%
2.639.404.393 KM
10,67%
Slovenija
2.027.290.086 KM
8,65%
2.054.215.647 KM
8,31%
Austrija
1.635.375.474 KM
6,97%
1.738.433.655 KM
7,03%
Švicarska
1.485.172.698 KM
6,33%
1.221.081.704 KM
4,94%
Ostale zemlje
6.702.959.659 KM
28,58%
7.710.440.453 KM
31,18%
UKUPNO
23.450.356.459 KM
100,00%
24.728.984.681 KM
100,00%
Evropska unija
16.343.138.420 KM
69,69%
16.866.916.139 KM
68,21%
3.436.003.196 KM
14,65%
3.693.427.897 KM
14,94%
Vanjskotrgovinska razmjena BiH
u 2014. godini
Trend kontinuiranog povećanja izvoza, započet u drugoj polovini 2012. i nastavljen u 2013. godini, je
održan, ali uz nižu stopu rasta i paralelno povećanje uvoza, što je rezultiralo pogoršanjem međusobnog
omjera, odnosno povećanjem deficita i smanjenjem pokrivenosti uvoza izvozom. Ni rekordna vrijednost
izvoza nije bilo dovoljna da ovaj odnos učini povoljnijim, zbog drastičnog povećanja uvoza za skoro
milijardu KM.
U
2014. godini je ostvaren izvoz
iz Bosne i Hercegovine u vrijednosti od 8.939.844.544
KM, što je za 343.609.860 KM, odnosno 4% više u odnosu na prethodnu godinu. Vrijednost uvoza iznosila
je 15.789.140.137 KM, što je za čak
935.018.362 KM, odnosno 6,29% više u
odnosu na prethodnu godinu. Ove promjene rezultirale su smanjenjem nivoa
pokrivenosti uvoza izvozom za 2,16%,
te je u on 2014. godini iznosio 56,62%.
Ukupan vanjskotrgovinski deficit je povećan i iznosio je 6.849.295.593 KM,
što je za 9,45% više u odnosu na 2013.
godinu.
Razmatrajući kvartalne i mjesečne
pokazatelje uočavamo očekivane negativne efekte katastrofalnih poplava i
njihovih posljedica, zbog kojih su negativni u drugom i trećem, a pozitivni
u prvom i četvrtom kvartalu. Ipak, čak
i pozitivni pomaci, odnosno njihova
struktura, samo potvrđuju „dijagnozu“
dugotrajne privredne stagnacije, iz koje
se izdvaja tek mali broj uspješnih kompanija – vodećih izvoznika u kontinuiranom razvoju.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine u 2014. godini
ostala je Evropska unija (71,86% izvoza
i 66,14% uvoza), učešće CEFTA 2006 je
znatno manje (16,13% izvoza i 14,26%
uvoza), dok se na sve ostale države ukupno odnosi oko 12% izvoza i 19,6% uvoza. Pojedinačno se, sa ostvarenim obimom trgovine većim od dvije milijarde
KM, izdvajaju Hrvatska (10,98% izvoza
i 16,41% uvoza), Njemačka (15,49%
izvoza i 9,83% uvoza), Srbija (9,51%
izvoza i 12,71% uvoza), Italija (13,45%
izvoza i 9,10% uvoza) i Slovenija (7,96%
izvoza i 8,50% uvoza).
Najveće povećanje izvoza u ovom
periodu ostvareno je na tržištima Italije,
Austrije, Turske, Mađarske, Njemačke i
Srbije, dok se najveće smanjenje izvoza
odnosi na tržište Hrvatske. Istodobno
je najviše povećan uvoz iz Kine, SAD-a,
Italije, Srbije, Turske i Holandije, a značajnije smanjen iz Švicarske. Još uvijek se veliki broj proizvoda u Bosnu i
Hercegovinu uvozi posredno, odnosno
preko tzv. trećih zemalja, te razmatranje podataka o trgovini „prema porijeklu“ (neovisno iz kojeg je područja ona
neposredno uvezena) u znatnoj mjeri
mijenja sliku stvarne strukture vanjske trgovine i uočava ogroman prostor
za unapređenje tzv. direktne trgovine
(bez troškova posredovanja i manjim
rizikom od tzv. transfernih cijena).
Npr. pokrivenost uvoza izvozom prema
ovom kriteriju u trgovini sa Evropskom
unijom iznosi oko 70%, sa CEFTA 2006
oko 78%, a sa EFTA-om čak 248%.
Obim vanjskotrgovinske razmjene BiH prema vodećim državama trgovine
DRŽAVA
2013.
UČEŠĆE
Hrvatska
3.911.063.946 KM
16,68%
Njemačka
2.799.585.867 KM
Srbija
CEFTA 2006
2014.
* Podaci se odnose na vanjsku trgovinu alociranu prema području trgovine, odnosno neposrednog uvoza, ne uzimajući u
obzir porijeklo robe (npr. roba porijeklom iz Njemačke, a uvezena iz Hrvatske je evidentirana kao uvoz iz Hrvatske).
28
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
SEKTOR
i dr.“ (11,31%) i „Drvo, papir i namještaj“ (6,57%), a smanjenje u sektorima:
„Mineralna goriva i električna energija“(14,22%), „Agroindustrijski sektor“
(3,47%) i „Rude, metali i proizvodi“
(1,90%).
Najveća vrijednost izvoza tradicionalno je ostvarena u sektorima: „Rude,
metali i proizvodi…“ (1.824.179.000
KM), „Drvo, papir i namještaj“
(1.791.231.328 KM), „Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr.“
(1.503.766.086 KM) i „Koža, krzno,
tekstil i proizvodi“ (1.260.043.389 KM),
a najmanja u sektoru „Kamen, kreč,
cement, beton, keramika i proizvodi“
(120.709.992 KM).
Uvoz je povećan u skoro svim sektorima, a najviše u sektorima: „Mašine,
aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr.“
(19,51%), „Koža, krzno, tekstil i proizvodi“ (17,48%) i „Drvo, papir i namještaj“ (13,70%), a u ostalima u rasponu
od 0,13% u „Agroindustrijskom sektoru“ do 8,46% u sektoru „Hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika,
guma…“. Smanjen je samo u sektoru
„Mineralna goriva i električna energija“
(11,25%), ali kao rezultat smanjenja cijena nafte i naftnih derivata te količine
uvezenog prirodnog plina, a ne domaće
supstitucije.
Najveća vrijednost uvoza ostvarena je
u sektorima: „Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr.“ (3.451.142.881
KM),
„Agroindustrijski
sektor“
(2.729.551.401 KM), „Mineralna goriva i električna energija“ (2.617.993.019
KM) i „Hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika, guma…“
(2.319.889.752 KM), a najmanja u sektoru „Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi“ (401.178.708 KM).
Konstantan problem u većini sektora je nepovoljan odnos izvoza i uvoza,
OBIM
IZVOZ
odnosno izraziti deficit. Pozitivan nivo
pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren je
samo u sektorima „Drvo, papir i namještaj“ (228,73%) i „Rude, metali i proizvodi…“ (120,52%), dok je u ostalim
sektorima bio negativan i kretao se od
70,65% u sektoru „Koža, krzno, tekstil
i proizvodi…“ do iznimno nepovoljnih
24,25% u Agroindustrijskom sektoru.
Ostvarena vanjskotrgovinska razmjena u Bosni i Hercegovini, pored
djelovanja spomenutih vanrednih okolnosti i utjecaja, najvećim je dijelom ipak
odraz uvjeta nepovoljnog poslovnog
okruženja i nekonkurentnosti većeg dijela privrede. Neophodne ekonomske
reforme su izostale i u 2014. godini te
nije ni bilo realno očekivati povoljniji
ishod oslanjajući se samo na mali broj
izvoznih lidera, čiji kontinuirani razvoj
i ulaganja u prilagođavanje najvišim
standardima i zahtjevima izvoznih tržišta, praktično „održava u životu“ bosanskohercegovačke izvozne performanse.
Enormni prirodni resursi i ekonomski
potencijali su realan osnov za vanjskotrgovinski preokret u budućnosti, ali tek
onda kada mnogo veći broj privrednih
subjekata dostigne nivo konkurentnosti
aktuelnih izvoznih lidera.
Pored sistemskih i strukturalnih ekonomskih reformi i kreiranja povoljnijeg
poslovnog okruženja za domaća i strana
ulaganja, proizvodnju, zapošljavanje i
izvoz, nužne su i „unutrašnje reforme“
u samoj privredi, odnosno temeljito
restrukturiranje brojnih subjekata preopterećenih viškom zaposlenih, prevaziđenim tehnologijama i proizvodnim
programima, neodgovarajućim upravljanjem, manjkom kapaciteta i kapitala.
Stvaranje šire „baze“, odnosno povećanje broja konkurentnih i uspješnih poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini,
kao i strukture izvoza i izvoznih tržišta,
UVOZ
SALDO
Agroindustrijski sektor
3.391.357.080
661.805.679
2.729.551.401
-2.067.745.722
Mineralna goriva i el. energija
3.467.960.076
849.967.057
2.617.993.019
-1.768.025.962
Hemijski i farmac. proizvodi i dr.
3.175.715.717
855.825.965
2.319.889.752
-1.464.063.787
Kamen, kreč, cement, beton...
521.888.700
120.709.992
401.178.708
-280.468.716
Koža, krzno, tekstil i proizvodi
3.043.425.818
1.260.043.389
1.783.382.429
-523.339.040
Drvo, papir i namještaj
2.574.342.574
1.791.231.328
783.111.246
1.008.120.082
Rude, metali i proizvodi
3.337.740.564
1.824.179.000
1.513.561.564
310.617.436
Mašine, aparati, meh. uređaji...
4.954.908.967
1.503.766.086
3.451.142.881
-1.947.376.795
261.645.186
72.316.049
189.329.137
-117.013.088
24.728.984.681
8.939.844.544
15.789.140.137
-6.849.295.593
Ostali razni proizvodi
UKUPNO
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
29
INO SAJMOVI
omogućili bi disperziju rizika i smanjenje ovisnosti domaće privrede i društva
o pojedinim subjektima i tržištima.
Važan faktor mora biti i (često neopravdano zanemarena) supstitucija
uvoza, jer raspolaganje vlastitim sirovinama i repromaterijalima za preradu je
često presudan element konkurentnosti,
posebno cjenovne. Prekomjeran uvoz
finalnih proizvoda, kakve smo sami
sposobni proizvesti istog ili boljeg kvaliteta, je najsigurniji put u devastiranje
i nestanak vlastite privrede. Činjenica
da su većina vodećih izvoznika istovremeno i vodeći uvoznici, potvrđuje neiskorištenost domaćih potencijala čak i
za osiguravanje odgovarajućih sirovina
i repromaterijala.
Ukoliko u 2015. godini vremenske
prilike budu povoljnije, a na ključnim
izvoznim tržištima tražnja za proizvodima iz Bosne i Hercegovine stabilna
ili rastuća, realno je očekivati nastavak trenda povećanja izvoza, čak i nešto većeg nego u prethodnoj godini,
ali najvjerovatnije i povećanje uvoza.
Implementacija Sporazuma o slobodnoj trgovini sa članicama EFTA-e je
povoljna prilika za proširenje izvoznog
tržišta, kao i povećana tražnje za pojedinim proizvodima na tržištu Ruske
Federacije (ovisno o aktuelnom režimu
sankcija ove države prema Evropskoj
uniji), ali nemogućnost izvoza proizvoda animalnog porijekla u Evropsku
uniju i EFTA-u i složena i zahtjevna
procedura ispunjavanja uvjeta na drugim atraktivnim tržištima (poput ranije spomenute Ruske Federacije) ostaju
velike prepreke. Svaki novi poremećaj,
klimatski ili tržišni, mogao bi i dodatno pogoršati vanjskotrgovinski položaj
Bosne i Hercegovine, te i ovakve prognoze dovesti u pitanje.
Jedino potpuno, dugoročno i održivo rješenje za značajnije poboljšanje
vanjskotrgovinske razmjene Bosne i
Hercegovine, kako u 2015. godini tako
i u narednom periodu, jesu ekonomske
reforme i unapređenje konkurentnosti
domaće privrede. Obzirom na limitiranost domaćeg tržišta i tražnje, jasno je
da bez izvozne ekspanzije ne može biti
ni privrednog oporavka i ukupnog ekonomskog razvoja.
Vinari iz BiH posjetili sajam
PROWEIN 2015
Prezentacija vanjskotrgovinske razmjene
BiH sa svijetom u 2014. godini
Uz prisustvo velikog broja predstavnika ambasada, konzularnih odjeljenja i međunarodnih organizacija, kao i velikog broja predstavnika domaćih institucija, 23. februara 2015. godine u Vanjskotrgovinskoj komori
Bosne i Hercegovine je prezentovana vanjskotrgovinska razmjena Bosne i
Hercegovine sa svijetom u 2014. godini.
Prisutnim se obratio predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja
Vasić, zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ermina
Salkičević-Dizdarević i šef političke i ekonomske sekcije Delegacije EU u BiH
Jan Snaidauf.
ProWein iz godine u godinu privlači sve više izlagača
i posjetitelja, koji ovaj vodeći svjetski sajam koriste
za sudjelovanje u prezentaciji široke ponude
međunarodne vinske industrije.
V
anjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala je posjetu Grupacije proizvođača vina vodećem
međunarodnom sajmu vina i jakih alkoholnih pića –
ProWein 2015 - koji je održan od 15. do 17. marta 2015. godine
u Düsseldorfu.
Sajam su posjetili, pored predstavnika Komore, predstavnici vinarija: PODRUM VUKOJE 1982 d.o.o. – Trebinje,
PODRUMI ANDRIJA d.o.o. – Paoča-Čitluk, PODRUMI
MANASTIRA TVRDOŠ d.o.o. – Trebinje, VINOGRADI NUIĆ
d.o.o. – Crnopod-Ljubuški, KOMRAD d.o.o. VINSKI PODRUM
ANĐELIĆ – Trebinje, VINA ZADRO d.o.o. – DomanovićiČapljina i VINARIJA KEŽA d.o.o. – Ljubuški.
Düsseldorf je impresivno istaknuo svoj ugled metropole za
uspješno poslovanje u sektoru proizvodnje vina i jakih alkoholnih pića. Nakon tri dana sajamske manifestacije, ProWein 2015
je posjetilo oko 5.970 izlagača iz 50 zemalja. Sve vodeće nacije u
proizvodnji vina bile su prisutne u devet izložbenih hala, počevši
od klasičnih regija Europe, Sjeverne i Južne Amerike i Australije
do egzotičnih i novih proizvođača na međunarodnom tržištu.
Široki spektar proizvoda privukao je više od 52.000 posjetitelja iz 123 zemlje, što je porast od 7% u odnosu na prethodnu
godinu, uglavnom zbog povećanog broja stručnih posjetitelja iz
SAD-a, Kanade, Srednje i Južne Amerike.
ProWein 2015 jedan je od vodećih industrijskih sajmova na
kojem se stvaraju brojne prilike kako za kupce i prodavače tako i
za proizvođače. Za vrijeme trajanja sajma oko 40% posjetitelja i
izlagača već je potpisalo određene ugovore.
Predstavnici Grupacije proizvođača vina VTK BiH ocijenili
su sajam izuzetno korisnim za budući rad. Kroz različit popratni
program, predavanja i prezentacije kako na štandovima izlagača
tako i na središnjem ProWein forumu, usvojene su nove informacije koje će biti od pomoći u budućoj proizvodnji i prodaji
bh. vina. Prisustvujući brojnim degustacijama sa različitim temama, kao što su SOPEXA sa 100 odabranih francuskih vina,
Champagne Lounge, natjecanje MUNDUS VINI, posjetitelji su
imali izvanrednu priliku za samostalnu procjenu svih parametara kvaliteta vina, kao što su sortne karakteristike, izbalansiranost, izražajnost aroma, kompleksnost i autentičnost podrijetla.
Analizirajući najnovije trendove na europskom i svjetskom tržištu vina, stanja u proizvodnji, prodaji i potrošnji vina na stranom
tržištu, posjeta sajmu omogućila je procjenu budućeg razvoja tržišta i mogućnosti izvoza bh. vina.
Igor Gavran, dipl. oec. n
Mr. sc. Sergej Papoči n
30
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
31
Proizvođači voća i povrća iz BiH
posjetili sajam Fruit Logistica 2015
Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji i uz finansijsku podršku UNDP-a i Švicarskog
programa za promociju uvoza u EU i Švicarsku (SIPPO), organizovala je posjetu sedam bh. kompanija iz
oblasti proizvodnje voća i povrća, gljiva, bobičastog voća i ljekobilja sajmu Fruit Logistica 2015 u Berlinu
(Njemačka) koji je održan od 4. do 6. februara ove godine.
U
delegaciji Bosne i Hercegovine,
pored
organizatora,
bili
su predstavnici kompanija: Agroimpex d.o.o. (Banja Luka),
Smrčak d.o.o. (Zvornik), Šumski plod
d.o.o. (Prozor-Rama), Bašo d.o.o.
(Velika Kladuša), Herbos Nature
d.o.o. (Sarajevo) i Jaffa-Komerc d.o.o.
(Mostar).
Organizatori posjete, upriličene u
periodu od 2. do 7. 2. 2015. godine,
pripremili su tržišne informacije za bh.
kompanije, brošuru „Profil BH delegacije na sajmu Fruit Logistica 2015“ te
unaprijed dogovorili sastanke sa potencijalnim kupcima.
Tržišni konsultant dr. Martin
Schnaider je za bh. proizvođače unaprijed dogovorio 29 sastanaka sa inozemnim partnerima - izlagačima sajma,
koji se bave uvozom, distribucijom i
prodajom navedenih proizvoda na tržištu EU. Tokom navedenih sastanka, bh.
kompanije su imale pomoć od predstavnika VTK BiH/BHEPA i UNDP-a.
VTK BiH je, u saradnji sa partnerima u projektu, obezbijedila i posjetu
bh. delegacije Veletržnici u Berlinu gdje
su naši privrednici imali mogućnost
praktično se upoznati sa organizacijom i funkcionisanjem veletrgovaca u
Njemačkoj, kao i načinom pakovanja
voća i povrća, potrebnom klasom proizvoda za EU tržište i sl.
S obzirom da su za naše privrednike,
još prije odlaska u Berlin, pripremljene
tržišne informacije slijedeće tematike:
„Mapiranje tržišta voćem i povrćem u
32
EU“, „Uvoz i izvoz voća i povrća u EU“,
„Segmentacija tržišta i distributivni
kanali za voće i povrće u EU“, posjeta
Veletržnici u Berlinu bila je praktična
dopuna informacijama koje su bh. kompanije već unaprijed dobile u vidu pisanih informacija od VTK BiH/BHEPA.
Dan prije otvaranja sajma, bh. firme,
kao i predstavnici UNDP-a, su učestvovali na seminaru „Kako se kvalitetno
pripremiti za posjetu i izlaganje na sajmu Frut Logistica“, koji je organizovao
SIPPO.
Pored navedenih bh. kompanija koje
su u Berlin otputovale u posjetu sajmu, u okviru SIPPO-vog štanda izlagale su još dvije naše firme: Plantaže
Hercegovinalijek d.o.o. Mostar i Krušik
d.o.o. Modriča.
U sklopu posjete sajmu Fruit
Logistica 2015, privrednici su imali
mogućnost da obiđu i Fresh Conex sajam mašina i tehnologije vezane za
prehrambenu industriju. Kroz ovu aktivnost, naše firme su se upoznale sa
najnovijim dostignućima na polju mjerenja, sortiranja, pakovanja i etiketiranja proizvoda koji se nalaze u njihovom
proizvodnom asortimanu.
Poslovni sastanci sa
potencijalnim kupcima i
dobavljačima opreme
Posjeta sajmovima Fruit Logistica 2015
i Fresh Conex ocjenjena je kao veoma
uspješna s obzirom na značajan broj
kontakata koji su ostvareni tokom nji-
Izvoz iz sektora voća i povrća oko 110
miliona KM
Prema analizama VTK BiH i USAID/Sida FARMA projekta, 2014. godina je,
usprkos kišama i poplavama, bila prilično uspješna kada je u pitanju izvoz
iz sektora voća i povrća. Ukupan izvoz porastao je za 9% i u 2014. godini je
iznosio oko 110 miliona KM. Odlične rezultate već nekoliko godina u nizu postiže jagodasto voće, čiji je izvoz porastao za visokih 48%. Izvanredni rezultati
zabilježeni su i kod izvoza kruške i jabuke (rast 87%), dok je šljiva nakon rekordne 2013. godine u prošloj sezoni značajno podbacila (pad od 65%). Kada je
u pitanju povrće, izvozno najbolje stoje svježi kornišoni (rast 17%) i paprike
(34%). Značajan pad u izvozu bilježi krompir (30%), dok je situacija sa mladim
krompirom naročito loša (pad izvoza 81%), jer ga nismo u stanju izvoziti u EU,
pa tako više ni u Hrvatsku. Rast izvoza bilježe i gljive (19%) i šumski plodovi
(61%), koji se po carinskoj tarifi vode u sektoru voća i povrća, kao i kesten, čiji
je izvoz pao za 38%.
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
hovog održavanja, a kojih je bilo
mnogo više od predviđenih i unaprijed ugovorenih 29 sastanka.
Svaka od sedam bh. kompanija tokom sajma je ostvarila minimalno
15 sastanaka, dok su pojedine firme
(koje su određene sastanke ugovorile i u vlastitom aranžmanu) imale i
preko 20 sastanaka.
Tokom sajma Fresh Conex bh.
kompanije su zatražile ponude od
inozemnih dobavljača opreme koje
se odnose na najnovije sušare, sortirke i mašine za pakovanje voća i
povrća. Cilj je da u narednom periodu bh. firme unaprijede svoje
proizvodne procese, te da radnike
koje su do sada koristili u procesima mjerenja proizvoda, sortiranja
i pakovanja preraspodjele na neke
druge proizvodne procese u svojim kompanijama, čime bi povećali
učinkovitost svojih proizvodnih pogona i efikasnost uposlenih radnika.
Imajući u vidu značaj ovakvih
sajmova za bh. privredu, neophodno je insistirati i na podršci institucija Bosne i Hercegovine u organizaciji sličnih sajamskih posjeta, kao
i u organizaciji nacionalnih kolektivnih štandova na sajmovima koji
su međunarodnog karaktera.
Bh. kompanije su, nakon što su
posjetile ovogodišnji sajam Fruit
Logistica, zainteresovane i za izlaganje na istom uz podršku iz budžeta BiH, s obzirom da same nisu u
mogućnosti finansirati izlaganje na
prestižnim sajmovima poput ovog
zbog veoma visoke cijene izlagačkog
(opremljenog) prostora. Naravno,
treba imati na umu da je izlaganje
domaćih kompanija iz ove branše
na međunarodnim sajmovima u
inozemstvu uvjetovano klimatskim
prilikama u datoj godini i sezonskim prinosima pojedinih poljoprivrednih kultura, kao i spremnošću
domaćih kompanija za izvoz u EU u
smislu posjedovanja potrebnih certifikata i adekvatnih količina traženih proizvoda na evropskom tržištu.
Eldina Begović n
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
33
takata sa partnerima iz 50 zemalja, a većina naših izlagača je i primila narudžbe
za konkretne poslove.
Sajam posjetilo 146 hiljada
posjetilaca iz 138 zemalja
Odlični rezultati nastupa bh. proizvođača
namještaja na sajmu u Kelnu
Od 19. do 25. januara u Kelnu je održan Međunarodni sajam namještaja IMM. Svake godine u januaru u
Kelnu se sastaju svi bitni izlagači industrije namještaja iz svih krajeva svijeta. Prvi sajam održan je nedugo
nakon Drugog svjetskog rata, 1949. godine, a vremenom je izrastao u najveći ove vrste u cijeloj Evropi.
B
osna i Hercegovina ove godine
peti put je nastupila na najvećem
Međunarodnom sajmu namještaja u Evropi, zahvaljujući finansijskoj
podršci Vanjskotrgovinske komore BiH.
Lejla Međedović, savjetnica za izvoz
u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, smatra da je sajam u Kelnu velika prilika da
proizvođači namještaja iz naše zemlje
uđu na zahtjevna tržišta Evropske unije,
ali i ostalih zemalja svijeta.
„Sajam je zaista velika prilika za proizvođače namještaja iz naše zemlje. Broj
kontakata i novih potencijalnih partnere koje su bh. izlagači ove godine ostvarili sigurno će biti veliki poticaj za ovu
granu bh. privrede“, kaže Međedović.
U paviljonu Bosne i Hercegovine, površine 210 kvadratnih metara, izlagalo
je osam bh. proizvođača namještaja, i to:
Babilon iz Tuzle, Bosnian Beech Board
iz Visokog, Minalli iz Živinica, Malagić
& Divani iz Brčkog, MS & Wood iz
Sarajeva, Petroprojekt iz Bratunca,
Praktik iz Vogošće i Woodteam iz Ilijaša.
34
Paviljon Bosne i Hercegovine bio je
smješten na “udarnoj poziciji” u Hali
3, segment “Global Lifestyles”, koji je
na jednom mjestu prezentirao grupne
postavke nacionalnih štandova zemalja poput Poljske, Rumunije, Estonije,
Bugarske, Grčke, Indonezije, Singapura,
Tajvana itd.
Naši izlagači prezentirali su raznovrsne i kvalitetne proizvode, a nije
nedostajalo interesanata, ne samo iz
Njemačke i Evropske unije nego i cijelog svijeta.
Kompanije su imale preko 350 kon-
Firmama koje su pretrpjele štete nakon
poplava posvećena posebna pažnja
Bh. izlagači odabrani su putem transparentnog procesa selekcije prema
utvrđenim kriterijima, pri čemu se posebno vodilo računa o spremnosti
kompanija da odgovore visokim kriterijima evropskog tržišta u pogledu
iskustva u izvoznim poslovima, ispunjavanja standarda i zahtjeva, modernog dizajna i prihvatljivog omjera kvaliteta i cijene.
Firmama koje su pretrpjele najveće štete nakon velikih poplava posvećena
je posebna pažnja da bi se, usprkos teškoćama, adekvatno pripremile za
nastup na tržištu Njemačke i EU, te stekle nove kupce i obnovile postojeće
veze na tržištu.
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
Organizatori ovogodišnjeg sajma u
Kelnu zadovoljni su brojem izlagača,
kvalitetom njihovih proizvoda, kao i
brojem posjetilaca. Svoje zadovoljstvo
nije krio ni Uwe Deitersen, projekt menadžer IMM-a.
“Ponovo smo uz IMM sajam namještaja spojili i šou Living Kitchen, kojem
je to treće izdanje. Povećali smo broj
izlagača, a i njihovi proizvodi su mnogo kvalitetniji. Pored toga, kreirali smo
mnoge dodatne sadržaje. Sav taj trud
naišao je na odobravanje, kako medija tako i izlagača i posjetilaca”, rekao je
Deitersen, koji je dao svoje mišljenje i o
prezentaciji izlagača iz BiH.
“Prezentacija BiH je vrlo kvalitetna.
Zadovoljni smo saradnjom sa bh. izlagačima. Lično mislim da proizvođači
iz BiH, ali i iz drugih zemalja sa istoka
Evrope, imaju dobru priliku da plasiraju proizvode na evropsko tržište.
Prednosti su im blizina tržišta, poznanstva, ali i slični ukusi. U svakom slučaju,
imaju prednost u odnosu na proizvođače iz Azije. Vjerujem u Evropu i zaista
sam sretan kada vidim kompanije iz
tih zemalja na sajmu u Kelnu. Uvjeren
sam da male kompanije uz dobru pripremu imaju mogućnost da se probiju
na velika tržišta. Naravno, to iziskuje
velike prilagodbe. Grupna prezentacija
je pravi put, jer mali proizvođači trebaju
pomoć. Organizator, kao u slučaju BiH,
može te firme uputiti i podržati, te pronaći nove kontakte, nakon čega će one
imati priliku da se razviju i naprave samostalnu prezentaciju. Naravno, uspjeh
nije zagarantovan svakome, ali ako želite razviti izvoz, IMM Keln je za vas najbolja platforma”, zaključio je Deitersen.
Želje direktora sajma su se ispunile.
Nakon sedam dana, sajam u Kelnu zatvorio je svoja vrata sa izuzetno pozitivnim rezultatima. Sajam je posjetilo 146
hiljada posjetilaca iz 138 zemalja svijeta. Od toga je čak 102 hiljade posjetilaca
bilo iz industrije namještaja, što je povećanje u odnosu na sjajnu 2013. godinu.
Organizatori ističu da su imali veoma
visoke standarde, ali da ih je ovogodišnji sajam nadmašio i postavio nove, još
više standarde.
Od 102 hiljade posjetilaca iz indu-
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
strije namještaja njih 56.000 došlo je iz
Njemačke, dok je 46.000 došlo iz drugih
zemalja svijeta, što je povećanje od 13
posto. Ukupno, čak 45 posto posjetilaca
iz industrije bilo je izvan Njemačke.
Osjetno je povećanje broja posjetilaca iz zemalja Evropske unije. Tako je iz
Španije ove godine došlo 27 posto više
posjetilaca, iz Velike Britanije 20 posto,
a iz Holandije 13. Povećan je broj posjetilaca iz Francuske, Poljske i zemalja
Skandinavije. Vjerovatno zbog političke situacije, manje posjetilaca bilo je iz
Rusije. Znatno povećanje zabilježeno je
i kada su u pitanju gosti iz Kine i SAD-a.
Bosna i Hercegovina je bila jedina
u regiji koja je imala kolektivni nastup
kompanija na sajmu IMM, što je svaka-
ko dodatno ohrabrenje i stimulans cijeloj bh. privredi.
Izlagači iz Bosne i Hercegovine se
nadaju da će ostvareni kontakti rezultirati velikim brojem ugovorenih poslova,
što će biti veliki poticaj za bh. industriju
namještaja. Svi su iskazali zadovoljstvo
organizacijom Vanjskotrgovinske komore BiH, koja je odmah po završetku
ovogodišnjeg počela raditi na pripremi
nastupa na idućem sajmu koji će se sljedeće godine, također u januaru, održati
u Kelnu.
Lejla Međedović n
35
KONFERENCIJA
Austrijski privrednici
zainteresovani za saradnju sa BiH
O tome kolika je zainteresovanost austrijskih privrednika za poslovanje u BiH svjedoči učešće predstavnika
70 austrijskih kompanija na Privrednoj konferenciji u Beču.
N
akon poplava koje su pogodile
Bosnu i Hercegovinu u maju
2014. godine, ostavljajući za
sobom posljedice katastrofalnih razmjera po bh. privredu, pokrenut je značajan
broj aktivnosti s ciljem pružanja pomoći ugroženim u saniranju šteta i ponovnom pokretanju proizvodnje. S tim u
vezi, ambasadorica Bosne i Hercegovine
u Austriji Tanja Milašinović Martinović
inicirala je održavanje privredne konferencije u okviru koje bi se organizovala
berza ponuda za investitore ili kupce
robe, namijenjena posebno firmama
koje su pretrpjele štete tokom poplava u
BiH (npr. ako je neka firma u poplavama izgubila osnovna sredstva, na konferenciji bi mogla tražiti investitora koji
bi uložio svoja sredstva u zamjenu za
određen dio vlasništva u firmi). Dakle,
na događaju bi bile predstavljene investicijske mogućnosti i potražnja za stranim tržištem bh. firmi.
Spoljnotrgovinska komora Bosne i
Hercegovine se odmah aktivno uključila u realizaciju pokrenute inicijative,
te je u saradnji sa Ambasadom Bosne
36
i Hercegovine u Austriji i Privrednom
komorom Austrije navedena konferencija uspješno realizovana 27. januara
2015. godine u Beču.
Tokom plenarnog dijela konferencije, prisutnima su se obratili potpredsjednik Privredne komore Austrije
dr. Richard Schenz, ambasadorica
Bosne i Hercegovine u Austriji Tanja
Milašinović Martinović i potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH
Ahmet Egrlić koji su pozdravili prisutne te izrazili zahvalnost organizatorima
i velikom broju prisutnih privrednika.
Potpredsjednik Egrlić je u svom
obraćanju govorio o aktivnostima i ulozi Komore, naglašavajući njen značaj i
zalaganje za unapređenje bh. privrede
i promociju bh. kompanija u zemlji i
inostranstvu, kao i pružanje pomoći i
podrške kompanijama koje su tokom
proteklih katastrofalnih poplava pretrpjele ogromne štete. Takođe je napravio kratak osvrt na poslovnu klimu
u BiH, kao i potencijale kojima naša
zemlje raspolaže. Istakao je i činjenicu
da su Bosna i Hercegovina i Republika
Austrija vjekovima povezane kroz istoriju, te da su mnogi sistemi rađeni po
uzoru na austrijske, što važi i za samo
osnivanje Komore.
Mogućnosti unapređenja
saradnje
Nakon uvodnih obraćanja, direktor
BHEPA-e Enes Ališković je održao prezentaciju u kojoj su predstavljeni aktuelni podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni
BiH i Austrije i potencijali kojima BiH
raspolaže, kao i mogućnosti uspostavljanja nove i unapređenja postojeće
saradnje. Kako je istaknuto, Austrija je
jedan od najznačajnijih partnera Bosne
i Hercegovine i nalazi se na petom mjestu po izvozu BiH, dok u uvozu zauzima
sedmo mjesto. Spoljnotrgovinska razmjena BiH i Republike Austrije u 2014.
godini imala je sljedeće vrijednosti izražene u evrima: izvoz 392.506.095; uvoz
496.340.918; vrijednost 888.847.014.;
bilans -103.834.823; pokrivenost uvoza
izvozom 79,08%.
Govoreći o potencijalima Bosne i
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
Hercegovine, posebno je istaknuta činjenica da BiH, iako mala zemlja, zahvaljujući aktuelnim sporazumima o
slobodnoj trgovini koji su na snazi, pokriva izuzetno značajno i veliko tržište.
Takođe je istaknuto da je cijela zemlja
bogata prirodnim resursima, te da posjeduje velike potencijale za razvoj drvne, metalske i elektroindustrije. Ono što
je veliki problem u BiH je neiskorištenost raspoloživih potencijala, posebno
u sektoru agrara, odnosno poljoprivrede, gdje bi se zahvaljujući ekološki
nezagađenoj okolini mogli ostvariti
značajni rezultati. Pored toga, BiH ima
veliku stopu nezaposlenosti, te samim
tim predstavlja izvor kvalitetno obučenog mladog kadra za koje je posebno
karakteristično dobro poznavanje stranih jezika.
Pored gospodina Ališkovića, o mogućnostima ulaganja u BiH govorila je
i zamjenica direktora Agencije za unapređenje stranih investicija Blaženka
Mišković koja je prisutne upoznala
sa svim prednostima za ulaganje koje
BiH čine povoljnijom od zemalja u
okruženju.
U plenarnom dijelu, prisutnima su
se obratili predstavnik austrijske privrede u Sarajevu Sigmund Nemeti, generalni direktor Raiffeisen banke Bosne
i Hercegovine Karlheinz Dobnigg i
direktor kompanije Austronet d.o.o.
Kozarac (matično preduzeće Plaspack
Netze GmbH) koji su govorili o svojim pozitivnim iskustvima, te pozvali
austrijske privrednike da slijede njihov
primjer i započnu saradnju sa kompanijama iz BiH. Kako su i sami naglasili, svaki poslovni projekat sa Bosnom i
Hercegovinom se mora isplatiti.
Nakon završenih obraćanja i prezentacija uslijedila je diskusija tokom koje
su privrednici imali priliku od predstavnika relevantnih institucija tražiti
odgovore i načine rješavanja problema
sa kojima se susreću, kao i nejasnoćama
po pitanju uslova poslovanja. Neka od
pitanja odnosila su se i na iskorištavanje
biomase i solarne energije.
O tome kolika je zainteresovanost
austrijskih privrednika za poslovanje
u BiH svjedoči impozantan broj njihovih predstavnika. Naime, konferenciji
je prisustvovalo više od 70 austrijskih i
oko 30 bh. kompanija.
Nakon plenarnog dijela, održani su
B2B susreti tokom kojih su kompanije u
direktnim razgovorima iskazale svoj interes i predstavile kapacitete i mogućno-
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
sti kojima raspolažu. Zajednički je stav
svih privrednika da je konferencija izuzetno dobro organizovana i da su razgovori bili uspješni, te da se očekuje i realizacija konkretnih poslovnih projekata.
Komora je i ovaj put ispunila svoj zadatak, te odličnom organizacijom i samom realizacijom navedene konferencije opravdala povjerenje privrednika.
O tome svjedoče i pohvale kompanija
od koji su neke prvi put uzele učešće na
događajima ovakve vrste, te iskazale interes za učešće na istim i sličnim događajima u budućnosti. Mišljenje je da su
direktan kontakt i prezentacija potencijala i mogućnosti kompanija zainte-
resovanih za poslovanje najbolji načini
uspostavljanja kvalitetnih i uspješnih
poslovnih projekata.
Obzirom na veliku zainteresovanost, Komora planira da u saradnji sa
Ambasadom BiH u Beču, Privrednom
komorom Austrije i relevantnim institucijama u BiH organizuje jednu ovakvu privrednu konferenciju u Sarajevu
kako bi se pružila mogućnost velikom
broju bh. kompanija koje nisu bile u prilici prusustvovati konferenciji u Beču da
i same nađu adekvatne partnere i unaprijede svoje poslovanje.
Danijela Kovač n
37
U FOKUSU
Dokumenti
potrebni za
izvoz:
REPUBLIKA
FRANCUSKA
Komercijalna faktura, lista
pakovanja, uvjerenje o porijeklu, polisa osiguranja, tovarni
list, uvjerenja o kvalitetu,
veterinarska, sanitarno i fitopatološko uvjerenja, uvjerenje
o fumigaciji i sl. - zavisno od
proizvoda i tržišta.
Za detaljne informacije o
dokumentaciji potrebnoj za
određeni proizvod pogledati:
Taxation
and
Customs
Union - European commission
ec.europa.eu/
taxation_customs
Francuska je najveća poljoprivredna sila u Evropskoj uniji i druga poljoprivredna sila u svijetu (poslije
SAD-a). Ipak, poljoprivredni sektor predstavlja samo mali dio BDP-a zemlje.
F
rancuske poljoprivredne aktivnosti primaju značajne subvencije,
posebno od EU. Glavni poljoprivredni proizvodi su: pšenica, kukuruz,
meso i vino.
Prerađivačka industrija Francuske je
raznovrsna, a ključni sektori su: telekomunikacije, elektronika, automobilska,
avio te namjenska industrija.
Tercijarni sektor predstavlja skoro
80% BDP-a Francuske i zapošljava skoro 75% aktivne radne snage. Francuska
je vodeća turistička destinacija u svijetu
sa više od 75 miliona stranih turista svake godine.
Izvozni proizvodi
Izvoz je u 2013. godini, prema procjeni, iznosio 578,6 milijardi USD. Glavni
izvozni proizvodi bili su: avioni i helikopteri, svemirske letjelice i sl.; lijekovi koji se sastoje od miješanih ili čistih
proizvoda za terapeutsku ili profilaktičku upotrebu; automobili i druga motorna vozila primarno dizajnirana za
prijevoz osoba; dijelovi i pribor za traktore, motorna vozila, automobili i druga
motorna vozila primarno dizajnirana za
prijevoz osoba; naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala (isključujući sirova) itd.
Glavni izvozni partneri su Velika
Britanija, Njemačka, Belgija, Italija i
Španija.
Francuska najviše uvozi naftu
Prema raspoloživim podacima i procjenama, vrijednost uvoza u Francusku u
2013. godini iznosila je 659,8 milijardi
USD. Vodeći proizvodi u strukturi uvoza bili su: naftna ulja i ulja dobijena od
bitumenoznih minerala, sirova; naftna
ulja i ulja dobijena od bitumenoznih
minerala (isključujući sirova); automobili i druga motorna vozila primarno
dizajnirana za prijevoz osoba; naftni gas
i drugi gasoviti ugljovodonici; lijekovi
Republika Francuska - Aktuelni ekonomski pokazatelji (2010.-2014.)
Aktuelni ekonomski pokazatelji:
GDP (US$mld - tekuće cijene)
GDP po glavi stanovnika (US$)
Rast realnog GDP-a (% promjene)
Balans tekućeg računa (US$mld)
Balans tekućeg računa (% GDP-a)
Izvoz (% GDP-a)
Inflacija (% promjene)
2010.
2011.
2.569,82
40.943
1,.7
-33,78
-1,3
25,5
1,7
2.784,76
44.140
2,1
-49,00
-1,8
26,9
2,3
2012.
2.613,94*
41.223*
0,3
-57,14*
-2,2
27,4
2,2
2013.
2014.
2.738,68
42.991
0,3
-43,41*
-1,6*
27,2
1,0*
2.862,51
44.73
0,4
-45,18
-1,6
Carinski režim (prosječne
carinske stope po sektorima
za 2014. godinu):
-Prosječna tarifa vezana za
sve proizvode: 3,7%
-Prosječna tarifa vezana za
poljoprivredne proizvode:
18,13%
-
Prosječna tarifa vezana
za industrijske proizvode:
2,68%
Vanjskotrgovinska razmjena Francuske sa BiH
Bosna i Hercegovina je sa Republikom Francuskom potpisala Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Sporazum o kulturnoj, naučnoj i tehničkoj
saradnji, Sporazum o recipročnom poticanju i zaštiti investicija, kao i Sporazum
o reorganizaciji dugova između Vlade Republike Francuske i Vlade Bosne i
Hercegovine.
Pregled vanjskotrgovinske razmjene Francuske i BiH 2010.-2014. (KM)
Izvoz
Uvoz
Obim
Saldo
Pokrivenost % (I/U)
PDV se primjenjuje na prodaju roba i pružanje usluga.
Standardna stopa PDV-a je 20%,
a postoje snižene stope od 5,5%
ili 10% koje se primjenjuju na
prehrambene proizvode i druge
robe. Preferencijalna stopa od
2,1% se plaća na neke časopise i
lijekove koje refundira sistem socijalne zaštite.
Dodatne informacije na:
https://dits.deloitte.com/
#TaxGuides
2013.
108.462.650,69
124.405.344,66
232.867.995,35
-15.942.693,97
87,18%
2014.
125.617.543,33
142.799.056,66
268.416.599,99
-17.181.513,33
87,97%
Prema prikazanim podacima, Bosna i Hercegovina u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa Republikom Francuskom u periodu 2010-2014 ostvaruje trgovinski deficit,
odnosno posljednjih pet godina vrijednost uvoza u BiH iz Republike Francuske
je konstantno veća od vrijednosti izvoza.
Pregled vodećih tarifa u uvozu 2014. godine
Tarifa
8703
6406
4107
8517
8429
8414
7210
8426
koji se sastoje od miješanih ili čistih proizvoda za terapeutsku ili
profilaktičku upotrebu itd.
Glavni uvozni partneri su
Njemačka, Kina, Belgija, Italija i
SAD.
Porezi i carine
2012.
97.953.321,71
138.653.136,00
236.606.457,71
-40.699.814,29
70,65%
3002
7222
Naziv
Osobni automobili i druga motorna vozila
Dijelovi obuće
Goveđe kože (uključujući bivolje) i kože kopitara
Elektricni aparati za zičnu telefoniju i telegrafi
Samokretni buldožeri, angldozeri, grejderi, …
Zračne ili vakuumske pumpe, …
Plosnati valjani proizvodi od željeza …
Brodske zakretne dizalice; kablovske, mostne
Ljudska krv; životinjska krv za upotrebu u
terapeutske, profilaktičke ili dijagnostičke svrhe;
Šipke i profili od nehrđajućeg čelika:
Ukupno vodećih 10
Ukupno uvoz iz Francuske
Vrijednost (KM)
11.697.912,52
11.081.682,98
9.518.196,78
8.950.262,05
6.312.510,07
5.441.278,25
2.718.374,13
2.597.427,03
2.249.997,52
2.012.269,64
62.579.910,97
142.799.056,66
Pregled vodećih tarifa u izvozu 2014. godine
Tarifa
6403
9403
7325
9401
6405
0307
4413
6204
8424
8544
Aida Klemenčić n
1,5
Naziv
Obuća sa vanjskim đonovima od gume, plastične
Ostali namještaj i njegovi dijelovi:
Ostali lijevani proizvodi od željeza ili čelika:
Sjedala (osim onih iz tarifnog broja 9402),
Ostala obuća:
Mekušci sa ljušturom ili bez ljušture, živi, ...
Zgusnuto (sabijeno) drvo u obliku blokova, ploča,
Kostimi, kompleti, jakne, sakoi, haljine, suknje, ...
Mehanički uređaji (uključujuci na ručni pogon) za
izbacivanje, štrcanje ili raspršivanje tekućine
Izolovana žica (uključujući emajl. i anodiziranu)
Ukupno vodećih 10
Ukupno izvoz u Francusku
Vrijednost (KM)
26.955.013,69
14.806.621,58
8.506.526,69
7.411.601,70
6.504.666,82
5.890.254,01
4.430.566,40
4.073.768,81
3.477.537,54
3.107.026,74
85.163.583,98
125.617.543,33
*procijenjena vrijednost
38
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
39
ECOS
Edukacija u funkciji bržeg
ekonomskog razvoja
PLAN RADA
ECOS INSTITUTA ZA EDUKACIJU ZA 2015. GODINU
ƒƒ Arbitražno rješavanje sporova
ƒƒ Imidž i brendiranje proizvoda
ƒƒ Radionice za proizvođače svježeg voća i povrća priprema za sajam FRUIT LOGISTICA 2015 u Berlinu
ƒƒ Analiza dosadašnjih investicija i perspektiva daljih
ulaganja u elektroenergetski sektor i obnovljive izvore
energije u BiH
Potrebe za stalnim obrazovanjem i stručnim usavršavanjem postaju sve intenzivnije. Tržišni izazovi, s
jedne, i konkurencija, s druge strane, zahtijevaju nove ideje i nova znanja, a koje je u pravilu moguće steći
samo kroz organizirano i permanentno obrazovanje i usavršavanje.
ƒƒ IRU Akademija - škola za profesionalne vozače i
transportne menadžere
ƒƒ B2B marketing: Efikasna prodaja ključnim kupcima Modul 6: “Vještine Key Account Managementa”
ƒƒ Kako iskoristiti turističke potencijale Bosne i
Hercegovine?
ƒƒ International Sales Manager 2015 - Menadžer za
međunarodnu prodaju
S
ƒƒ Kako poslovati sa Njemačkom?
ƒƒ Radionica “Istraživanje stranih tržišta”
ƒƒ Uredsko poslovanje
ƒƒ Implementacija međunarodnih ugovora (SPP, CEFTA
I EFTA)
ƒƒ Škola njemačkog i engleskog jezika
ƒƒ Analiza postojećih zakonskih rješenja u trgovini te
mogućnosti i načini njihove modifikacije i poboljšanja
ƒƒ B2B marketing: Efikasna prodaja ključnim kupcima Modul 4: “Određivanje cijene i vještine pregovaranja
cijene”
ƒƒ Stanje i perspektive industrijskih grana te analiza
vanjskotrgovinske razmjene u periodu 2010.-2014.
godine
ƒƒ FIATA škola špedicije
ƒƒ Sistem za upravljanje dokumentima DMS
ƒƒ Ocjena boniteta preduzeća
ƒƒ Aktuelna kretanja u transportu
ƒƒ Regionalna konferencija o lobiranju
ƒƒ Seminar “Kako pripremiti izvozni marketing plan?”
ƒƒ Škola poslovne administracije
ƒƒ Kako lobirati u Vašingtonu
ƒƒ Regionalna konferencija o javnim nabavkama
ƒƒ Dosadašnje investicije u slobodnim zonama BiH i
perspektive za nova ulaganja
ƒƒ ECDL - Škola računara (1 grupa od 10 učesnika po 7
modula)
ƒƒ Operativno funkcioniranje slobodnih zona u BiH u
svjetlu postojećih zakonskih rješenja - prednosti i
nedostaci te mogućnost i načini njihove modifikacije
i poboljšanja
ƒƒ Kako postići uspjeh? - Mape uma
ƒƒ Case Study - predstavljanje uspješnih projekata
nekoliko firmi u slobodnim zonama
ƒƒ Značaj i uloga bankarskog sektora - prezentacija CBBiH
ƒƒ Aktuelna kretanja u špediciji
ƒƒ Seminar “Fit for Fair”
ƒƒ „Lokalno uvozno carinjenje i ovlašteni primalac“
ƒƒ B2B marketing: Efikasna prodaja ključnim kupcima Modul 5: “Diferencijacija i inovacija proizvoda”
ƒƒ Seminar “Menadžment stranih valuta”
ƒƒ „Lokalno uvozno carinjenje i ovlašteni primalac“
ƒƒ Facebook marketing za inostrano tržište
ƒƒ Primjena radnog prava u menadžmentu ljudskih
resursa
ƒƒ Poslovna inteligencija
ƒƒ Seminar: U fokusu: “Tržište Holandije”
ƒƒ Značaj i mogućnosti uvođenja informacionih
tehnologija i digitalizacije u proizvodne procese bh.
kompanija
ƒƒ Kako poslovati sa Ruskom Federacijom?
ƒƒ Sklapanje međunarodnih trgovinskih ugovora
ƒƒ Seminar “Savremeni pristup planiranju i organizaciji
međunarodnih sajmova”
ƒƒ Sigurnost podataka kompanija na Internetu i
virtualnom svijetu
ƒƒ Elektronsko uredsko poslovanje
ƒƒ Predstavljanje ponude domaćih IKT kompanija i
njihovih programa bh. industriji
ƒƒ Apliciranje na projekte EU u oblasti edukacije
ƒƒ Team building
ƒƒ INTERIO/EXTERIO 2015 - “Trendovi u drvnoj industriji”
ƒƒ EU propisi, zakonski propisi (higijenski paket) i svi
eventualni projekti u saradnji s ostalim institucijama
ƒƒ Facebook marketing - Tajne za male biznise (napredni)
ƒƒ Kalkulacija izvozne cijene
avremene tendencije razvoja zemalja tržišne privrede pokazale su da
se obrazovanje i stvaranje ljudskih
resursa nalaze u vrhu prioriteta nacionalnih strategija i politika socijalnog,
ekonomskog i tehnološkog napretka.
Razvijena društva na taj način nužno postaju društva koja uče. Riječ je o oblicima
društvenog organiziranja koji se zasnivaju na znanju i u kojima obrazovanje i
učenje imaju status osnovnih instrumenata cjelokupnog društvenog razvoja,
rješavanja osnovnih društvenih problema i produkcije socijalnih, ekonomskih i
tehnoloških promjena.
Modernizacija društva i usmjerenost
ka ekonomskom i tehnološkom razvoju
podrazumijevaju inoviranje kako općih
tako i specifičnih ciljeva stručnog obrazovanja. U tom smislu, stručno obrazovanje u Bosni i Hercegovini treba, prije
svega, biti usmjereno na stjecanje stručnih znanja i razvoj ključnih sposobnosti
i vještina neophodnih za uspješan rad,
dalje učenje i postizanje veće fleksibilnosti u savladavanju promjenljivih zahtjeva u cjelini i veću mobilnost radne
snage. Pored adekvatnog strukturiranja
formalnog sistema obrazovanja, to podrazumijeva i stvaranje mogućnosti za
neformalno učenje i njihovo čvršće povezivanje, kooperaciju škole i privrede
s ciljem obavljanja kvalitetne prakse,
odnosno praktične nastave u oblasti turističko-ugostiteljske struke, kako bi se
stvorile realne mogućnosti razvoja i obnavljanja znanja i sposobnosti tokom čitavog života.
Više znanja i stručnosti, bolje vještine
i sposobnosti i kvalifikacije su jedan od
faktora koji određuju poziciju na tržištu
rada. Obrazovanje i edukacija predstavljaju najbolju investiciju za maksimalno
iskorištavanje ljudskih potencijala, što
bitno utječe na razvoj konkurentnosti,
stvaranje novih radnih mjesta, novih po-
40
slova i socijalne stabilnosti, a u skladu sa
potrebama tržišta rada sa traženim kvalifikacijama predstavlja realnu potrebu današnjice. To je proces stalne nadogradnje
i povećanja znanja stečenog u formalnom
školskom sistemu sa ciljem da se usavrše
postojeće sposobnosti i steknu nova znanja i moderne kvalifikacije.
U globalizacijskim procesima, naglom
utjecaju tržišne ekonomije, uviđamo
kako su nove sposobnosti izuzetno potrebne. S druge strane, današnja tržišta
radne snage zahtijevaju nova zanimanja
i neprestano mijenjanje profila vještina,
kvalifikacija i iskustva. Nedostaci vještina
i njihova neprilagođenost često su jedan
od razloga nezaposlenosti u određenim
regijama i granama industrije i među
marginaliziranim društvenim grupama.
Povećanje konkurentnosti bh. privrede
zavisi od ljudi s visokim nivoom kompetencija za poslove današnjice i mogućnosti prilagođavanja poslovima budućnosti.
Kompleksnost preduzetničkih usluga i
proizvoda u cjelini zahtijeva fleksibilnu radnu snagu sposobnu prilagođavati
se proizvodnim, tržišnim i tehnološkim
promjenama. Bosni i Hercegovini je potreban sistem obrazovanja i osposobljavanja koji će moći pratiti i prilagođavati
se stalnim promjenama na tržištu rada.
Razvoj novih pristupa obrazovanju i osposobljavanju stvorit će pretpostavke za
konkurentnije proizvode, a samim tim i
za konkurentniju privredu u cjelini.
Potrebe bh. privrede
Pored obaveznog obrazovanja i osposobljavanja, privrednim subjektima je
nužna podrška na nekoliko nivoa: unutrašnjoj organizaciji i ulaganju u kadrove, strateškom planiranju, finansijskom
menadžmentu, te usko specijalističkim
znanjima i vještinama po sektorima.
Postoji veliki jaz između spremnosti
preduzetnika za ulaganja u unapređenje
proizvoda, ulaganja u kadrove i potrebe
u skladu s kretanjima na tržištu. Imajući
u vidu da u preduzetništvu nema stagnacije nego samo napredak ili opadanje, možemo zaključiti da je podrška
privrednim subjektima nužna čim prije.
Privredni subjekti, bez obzira na mjesto
registracije unutar BiH, imaju i iskazuju
iste probleme u poslovanju. Ako se vrlo
brzo ne pronađe način za ublažavanje neusklađenosti između obrazovnog sistema
i potreba tržišta rada, privreda BiH može
zapasti u još veće probleme.
Potrebno je sistemsko prilagođavanje
tržištu rada, kvalitetni programi, bolji
kvalitet nastavnika i mreža škola uz kvalitetno osiguranje obavljanja nužne prakse,
više praktičnog rada i posjete proizvodnim kapacitetima pri obrazovanju učenika i studenata za budući poziv. Iskustva
govore da su sedmodnevni specijalistički
kursevi optimalni za unapređenje znanja
u raznim oblastima (kursevi operacija na
CNC mašinama, informatički kursevi za
odgovarajuće softvere), ovisno o specifičnostima sektora.
Na osnovu istraživanja koja su urađena krajem prošle godine situacija po sektorima je sljedeća:
1. Sektor tekstila je izvršio značajno restrukturiranje i u poslovne procese
uvodi mlađe zaposlenike. Deficitarni
su prvenstveno KV-obućari s iskustvom (krojači, šteperi, tehnolozi...), te
kadar za konkretna zanimanja u dijelu
proizvodnje za šivenje odjeće i obuće.
2. Drvoprerađivački sektor iskazuju interes za obukama za drvoprerađivačku
industriju na svim nivoima. Iskazuje
potrebu za specijalistička znanja za
lakirere, CNC obradu drveta, obradu
furnira, stolare, obučavanje radnika za rad na CNC mašinama, kao i
programiranje na istim, modeliranje
proizvoda u posebnim programima,
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
ƒƒ Iskustva Kine - privredni rast
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
41
PREDSTAVLJAMO
servisere elektroničke opreme za CNC mašine. Može se zaključiti da ovaj sektor iskazuje najveću potrebu za podrškom
oko pružanja relevantnih zakonodavnih okvira, poslovanja i
mogućnosti izlaska na druga tržišta, te da je potrebno raditi na umrežavanju sektora. Preporučuje se stvaranje drvnog
klastera koji će ojačati lokalnu proizvodnju. Potrebna su specijalistička znanja.
3. Metalni sektor pokazuje najveću zainteresiranost za uvođenje
inovacija i za unutrašnje osposobljavanje kadrova. Podrška
je potrebna u nastavku unapređenja poslovanja i otvaranja
poslovanja prema međunarodnim tržištima. Sektor iskazuje
najveći interes za strateško poslovno planiranje i mogućnosti
finansiranja osposobljavanja i stvaranja novih proizvoda.
4. Prehrambeni sektor konkretno naglašava potrebu za edukacijom tehnologa za specifičnu proizvodnju, kao i za specifične potrebe oko prerade povrća. Sektor nije spreman na ulaganja u obrazovanje i plaćanje vanjskih usluga, te je nužno
razraditi modele podrške ovom sektoru.
Pored ovih aktivnosti, neophodno je pristupiti osnivanju
centara kompetencija za pojedine sektore u cilju jačanja njihove konkurentnosti. To, npr., može biti centar konkurentnosti
za strukovno obrazovanje i osposobljavanje za drvni, tekstilni
ili metalni sektor i sl. Strukovno obrazovanje mora biti inovativno, dostupno, fleksibilno i usmjereno na izgradnju karijere.
Preduzetnički centri kompetencija jedni su od alata koji mogu
doprinijeti poboljšanju konkurentnosti preduzetništva.
Centri bi radili po sljedećim principima:
–– izvrsnost nastavnika/predavača/mentora (domaćih i stranih) i visokokvalitetna infrastruktura,
–– inovativni modeli učenja,
–– partnerstvo s poslodavcima,
–– prilagođenost potrebama tržišta rada,
–– mobilnost nastavnika i učenika,
–– umreženost sa srodnim strukovnim programima.
Promocija i jačanje bh. kompanija
kroz projekat „Moj proizvod”
Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine partner je projekta
„Moj proizvod“ koji realizira DL Trgovina d.o.o. u svojstvu izdavača
dnevnih novina „Dnevni list“.
Edukacija ECOS-a
Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i
Hercegovine djeluje na području profesionalnog osposobljavanja i permanentnog obrazovanja a svoje programe i projekte
obrazovanja implementira u skladu sa EU standardima koji su
temeljeni na vrhunskoj kvaliteti, visokoj dodatnoj vrijednosti,
modernim, dinamičnim i interaktivnim metodama edukacije
i treninga, koji rezultiraju znanjem upotrebljivim u poslovnoj
praksi preduzeća. Institut je u proteklih 15 godina intenzivno
radio na prekvalifikaciji i usavršavanju radne snage, stjecanju znanja i vještina koje iziskuje nova privredna struktura.
Dosadašnje aktivnosti ECOS-a bile su usmjerene na spoj teorije i dobre prakse, razmjenu iskustava i primjere dobre prakse
sa vodećim predstavnicima svih industrijskih grana, inovacija,
održivog razvoja i brendiranja proizvoda-usluga. Edukacija s
praktičnim primjerima kvalitetne prakse u vrhu je prioriteta
ECOS-ovih programa koje Institut želi implementirati i u narednom periodu.
Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH će u
svom radu biti usmjeren na:
–– primjenu savremenih inovacija u oblasti obrazovanja i
razmjenu dobre prakse kroz međunarodnu saradnju između
strukovnih obrazovnih institucija i lokalnih poslodavaca kroz
(aktivnosti) razmjenu dobrih praksi, novih obrazovnih materijala i metoda, saradnju i razmjenu znanja između formalnih i
neformalnih oblika obrazovanja i osposobljavanja;
42
–– postizanje brže reakcije na potrebe tržišta rada, pridonoseći većoj konkurentnosti svakog sektora kroz (aktivnosti) nove
kurikulume, projekte koji potiču učenje na radnom mjestu i
priznavanje kvalifikacija na evropskom nivou;
–– kreiranje baze podataka privrednih subjekata kojima
ECOS može ponuditi specijalističke treninge i čim prije početi
sa konkretnom podrškom prioritetnim sektorima;
–– iniciranje i stvaranje partnerstva i vertikalno i horizontalno umrežavanje sektora u cilju jačanja proizvodnje, okrupnjavanje poslovanja i izlaska na nova tržišta.
Prilagođavanje potrebama tržišta rada kroz poticanje saradnje obrazovnih institucija i poslodavaca s ciljem usaglašavanja
obrazovne politike (upisne kvote, kompetencije i kvalifikacije)
i kontinuiranog praćenja potreba tržišta rada u oblasti obrazovanja bit će ključna odrednica u radu Instituta za edukaciju
Vanjskotrgovinske komore BiH.
Prof. dr. Duljko Hasić n
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
P
rojekat „MOJ PROIZVOD” je pokrenut kako bi se šira javnost
upoznala s poduzećima koja svojim radom i djelovanjem zauzimaju istaknuto mjesto u stvaranju sigurnog i stabilnog privrednog
okružja i svojim ogromnim zalaganjem pridonose napretku u Bosni i
Hercegovini. Također, projekat ima za cilj promociju i jačanje bh. kompanija, te stvaranje pozitivnog mišljenja građana o gospodarstvu naše
zemlje.
S tim u vezi, projektom je predviđena kontinuirana kampanja u
„Dnevnom listu“, i to kroz tjedne objave i promociju kompanija koje pozitivno djeluju u Bosni i Hercegovini, ne samo u pogledu gospodarskih
rezultata već i kroz upošljavanje, suradnju s drugim kompanijama, kao i
društveno odgovorni angažman.
Osim navedenih priloga, a uz potporu partnerskih medija, bit će organizirano i jednodnevno stručno predavanje te dodjela certifikata, a sve
pod patronatom stručnog žirija koji čine predstavnici komora, profesori
i eminentni stručnjaci iz svijeta financija i komunikacija. Nakon stručnog predavanja i predstavljanja bh. kompanija, sve kompanije sudionice
će dobiti certifikat “MOJ PROIZVOD” kojim se obvezuju da će nastaviti
s pozitivnom praksom i u 2016. godini.
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
Predstavljene kompanije
Prema preporuci VTK BiH do 12. ožujka
2015. godine predstavljene su kompanije:
■■ Tvornica tehnološke opreme (TTO)
■■ Novi Jelšingrad
■■ Interkomerc d.o.o. Mostar
■■ FL Wood d.o.o. Foča
■■ PROMO
■■ Standard Furniture Factory d.d. Sarajevo
■■ Mrkulić company i hotel Hollywood
■■ Hotel Sunce
■■ Olimpijski Centar „Jahorina“ Pale
■■ Baupartner
■■ Hering d.d. Široki Brijeg
■■ IPSA Institut d.o.o. Sarajevo
■■ Grafotex d.o.o. Banja Luka
■■ Blicdruk
■■ OPZ Agrofarm Žepče
ELMAR d.o.o. Trebinje
Faveda d.o.o. Sarajevo
43
PREDSTAVLJAMO
PUM - Podrška malim i srednjim
preduzećima u BiH
Netherlands Senior Expert (PUM) sponzorisan je od strane Ministarstva spoljnih poslova Holandije
i Konfederacije industrije i poslodavaca Holandije. Stručnjaci PUM-a posjeduju izuzetno znanje i
dugogodišnje poslovno iskustvo, što im omogućava pružanje savjeta o raznim pitanjima.
S
tručnjaci PUM-a su nezavisni i
vrlo često i sami vlasnici MSP-a i/
ili menadžeri kompanija. Kao preduzetnika, savjetovaće vas iskusni kolega preduzetnik, a ne samo konsultant.
Dakle, PUM ima na raspolaganju pravog stručnjaka koji vam može pomoći u
prevazilaženju mnogih poslovnih izazova sa kojima se MSP-i suočavaju.
Čime se mi bavimo?
–– Pomažemo malim i srednjim preduzećima pružajući im know-how usluge i savjete (Assisting Small/Medium/
Sized companies (SME’s) with knowhow and advice /bez novca/sredstava/)
–– Radimo sa vrlo iskusnim preduzetnicima (>30 godina); Moto: preduzetnici za preduzetnike
–– Možemo se pozvati na 3.200 eksperata/menadžera, radimo širom svijeta (u više od 70 zemalja), pokrivajući
gotovo svaku oblast privrede (poljoprivredu, građevinarstvo, metalnu industriju, turizam/hotelijerstvo, tekstil, maloprodaju itd.)
–– Postoji duže od 30 godina, a danas
smo najveća agencija za plasman profesionalaca u Evropi
–– Broj naših sprovedenih projekata
u BiH: 43 (2013.), 19 (2012.), 24 (2011.)
Vrste pitanja/problema u
kojima vam možemo pomoći
Naši eksperti posjeduju temeljna praktična znanja o gotovo svim procesima
unutar MSP-a, kao što su: proizvodnja/
distribucija, operacije, logistika, proda-
44
ja/marketing, finansije/planiranje, HR,
industrijski dizajn i drugo. Također,
aktivni smo u svim oblastima privrede.
Dakle, možemo vas savjetovati o gotovo svim temama/problemima na koje
naiđete.
Troškovi
PUM-ova pomoć je skoro besplatna.
Ne morate platiti konsultantske troš-
kove, jedino troškove smještaja, dnevne životne troškove stručnjaka, kao i
troškove lokalnog prevoza (prevoz od
aerodroma itd.). Troškove avionske karte od Holandije do Bosne i Hercegovine
snosi PUM. U poređenju sa onim što
ćete čuti od konsultanta, to je zaista velika vrijednost za malo novca. Što je još
važnije, pružamo vam kvalitetne savjete
zahvaljujući širokom iskustvu naših eksperata. Gotovo previše dobro da bi bilo
istinito!
Kako se prijaviti?
Posjetite našu web stranicu www.pum.
nl i izaberite željenu jezičku opciju
(NL= holandski, EN = engleski itd.).
Nakon čitanja relevantne stranice, možete se odlučiti za PUM podršku popunjavanjem prijavnog obrasca (idite na:
‘apply for advice’).
Još bolje, obratite se lokalnom predstavniku za pomoć. Naši predstavnici
će biti više nego srećni pomoći vam
u davanju potrebnih odgovora u vezi
PUM-a. Naši predstavnici su:
–– Banjaluka: Marijana Milic/Vesna
Luburić (email: [email protected]
and/or [email protected])
–– Mostar: Ivan Jurilj (email: [email protected])
–– Zenica: Senad Pasalić (email: senad.
[email protected])
–– Sarajevo: Kees Caspers (email: kees.
[email protected]) i nakon ljeta 2015.
ponovo: Almir Peštek (email [email protected])
Sljedeći korak je procjena vaše prijave od strane PUM sjedišta koje se nalazi
u Hagu (Holandija). Opis vašeg pitanja/
izazova koje treba istražiti veoma je bitan jer služi kao osnova odgovarajućeg
procesa. U ovom procesu, odgovarajućem PUM-ovom ekspertu, od 3.200
mogućih kandidata, biće proslijeđena
vaša prijava. Što bolje definišete vaše
potrebe, veće su mogućnosti za optimalniji odgovarajući proces. Tokom čitavog procesa bićete u kontaktu sa svojim lokalnim predstavnikom.
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
Najvažniji kriterijum
prijave (fleksibilna
procjena)
Obzirom da je naš prijedlog/
ponuda prilično atraktivna,
mi smo na našem sajtu postavili set kriterijuma koji trebaju biti ispunjeni kako bismo
vam pružili pomoć. Ovi kriterijumi su veoma fleksibilni.
Najvažniji su: broj zaposlenih
u MSP-u treba biti između 10
i 250, promet i ukupni bilans
stanja ne smije biti veći od 10
miliona evra, i na kraju, ali
ne i manje važno, vlasništvo
(većinsko) MSP-a mora biti
lokalno (bosansko).
Primjeri PUM-ovog angažmana u BiH
Proteklih nekoliko godina, PUM je imao nekoliko različitih misija u Bosni i Hercegovini.
Evo i nekih primjera:
Inovacije u pekarskoj proizvodnji
U cilju modernizacije rada kroz inovacije u proizvodnji, pekara u Velikoj Kladuši pozvala je stručnjaka iz inostranstva. Na početku, ideja je bila početi sa korištenjem nove mašine za proizvodnju popularne vrste keksa. Međutim, to se ispostavilo težim nego što
se mislilo. U potrazi za rješenjem, holandski stručnjak pomogao je pekari da proizvede
novu vrstu hljeba i manjeg peciva koje može prodavati u svojih pet supermarketa u
Bosni i Hercegovini. PUM-ov tehnolog u oblasti pekarske industrije kasnije je pomogao osoblju u obuci za korištenje nove mašine.
Posjeta PUM-ovog
eksperta vašem MSP-u
Kada prijava bude prihvaćena i kada se okonča odgovarajući proces, dobićete profil
odgovarajućeg stručnjaka.
Ukoliko prihvatite, počinje
priprema posjete. Od vas
se očekuje da organizujete preuzimanje eksperta sa
aerodroma i prevezete ga
do prethodno rezervisanog
smještaja. Takođe, od izuzetne je važnosti da i menadžment i vi odvojite vrijeme za ovu posjetu kako bi
se razmijenile informacije,
inicirale dalje diskusije te
eksperti upoznali sa ostalim
relevantnim osobama. Pored
toga, trebate znati da naši
eksperti često ne vladaju lokalnim jezikom, te im je potreban prevodilac ili neko ko
će im pomoći a poznavalac
je engleskog i/ili njemačkog
jezika. Posjetilac će prvi put
ostati najviše dvije sedmice,
često i kraće (kratke posjete).
Tokom posjete daće savjet ili
predložiti rješenja koja mogu
biti polazna tačka za narednu
posjetu u budućnosti (mada
najčešće bude samo jedna
posjeta).
PUM-ov ekspert nadgleda prve korake u kompaniji za preradu voća
Dva puta ranije, PUM-ov ekspert savjetovao je kompaniju za uzgoj voća smještenu na
vrhu brda koje se nalazi u Bugojnu. Za vrijeme prve posjete, kada je veliki dio zemljišta
bio očišćen i neprikladan za proizvodnju, ekspert je dao tehničke savjete o sadnji. On
se, takođe, konsultovao sa menadžmentom o nizu pitanja u vezi zemljišta, đubrenja,
mehanizaciji i transportu proizvoda. Kada se vratio naredne godine, na svoje zadovoljstvo video je da je većina posla bila odrađena. Prvi rasadnici jagodičastog voća bili
su u dobrom stanju. Novi rashladni objekat kapaciteta 500 tona svježeg voća bilo je u
izgradnji. PUM-ov ekspert nadgledao je svaki korak mlade kompanije na njenom putu.
On smatra da je važno za budućnost uzgoja voća u ovom regionu da se tehnički knowhow takođe stavi na raspolaganje manjim poljoprivrednicima.
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
45
Sporazumi o ocjenjivanju usklađenosti i prihvatanju industrijskih proizvoda (ACAA)
Kako pomoći izvozno orijentiranu privredu
BiH da plasira proizvode na tržište EU
Jedinstveno evropsko tržište koje obuhvata 28 država članica i preko 500 miliona potrošača sa visokom
kupovnom moći, izuzetno je atraktivno za firme iz Bosne i Hercegovine. S druge strane, evropsko tržište
je i vrlo zahtjevno u konkurentskom smislu.
E
vropska unija (EU) je najznačajniji trgovinski partner Bosne
i Hercegovine te su trgovinske
mjere između Bosne i Hercegovine i
Evropske unije regulirane odredbama
Privremenog sporazuma (na snazi od 1.
7. 2008. godine), odnosno Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju zaključenog
između Bosne i Hercegovine i Evropske
unije (16. 6. 2008. godine). Jedinstveno
evropsko tržište koje obuhvata 28 država članica i preko 500 miliona potrošača sa visokom kupovnom moći, izuzetno je atraktivno za firme iz Bosne i
Hercegovine. S druge strane, evropsko
tržište je i vrlo zahtjevno u konkurentskom smislu tako da samo kompanije
46
koje su „spremne“, odnosno dovoljno
konkurentne mogu dugoročno „opstati“ na istom.
Bosna i Hercegovina na svom putu
ka EU mora postepeno usklađivati zakonodavstvo sa EU pravnim naslijeđem
(acquis) i osigurati da je uspostavljena
odgovarajuća infrastruktura za njegovu implementaciju. Jedan od problema
sa kojim se susreću bh. kompanije prilikom izvoza proizvoda u EU je nemogućnost dobijanja validnih certifikata
neophodnih za plasman proizvoda na
tržište Evropske unije, odnosno skupo i
vrlo često vremenski zahtjevno certificiranje koje se mora raditi van zemlje, što
dovodi veliki broj izvoznika u konku-
rentski nepovoljnu poziciju i predstavlja
jednu od (tehničkih) barijera trgovini.
Da bi se olakšala trgovina između EU
i država koje se kreću u okviru Procesa
stabilizacije i pridruživanja, među kojima je i Bosna i Hercegovina, ostavljena je mogućnost zaključivanja tzv.
sporazuma o ocjenjivanju usklađenosti
i prihvatanju industrijskih proizvoda
(ACAA) između Evropske unije i predmetne države. Ovi sporazumi su važan
bilateralni instrument EU koji osigurava kako ekonomske tako i političke
koristi za obje strane potpisnice imajući
u vidu i u cijelosti uvažavajući odredbe
odnosno ciljeve WTO-a.
Da bi se uspješno zaključio i kasnije
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
implementirao ACAA sporazum neophodno je da:
–– postoji odgovarajuća infrastruktura u području standardizacije, akreditacije, ocjenjivanja usklađenosti proizvoda i mjeriteljstva (infrastruktura
kvaliteta) u predmetnoj zemlji,
–– relevantan dio acquisa bude
preuzet i implementiran u domaćem
zakonodavstvu,
–– saradnja u zakonodavnom području bude uspostavljena, kao i neophodna tehnička podrška pružena od
strane EU,
–– zvaničan sporazum (ACAA) između EU i predmetne države bude
zaključen.
ACAA se posebno fokusira na tzv.
sektore Novog pristupa poput mašina,
niskonaponske opreme, opreme pod
pritiskom, građevinskih proizvoda, lične zaštitne opreme i sl. Neophodno je da
država koja zaključuje ovu vrstu sporazuma sa EU preuzme sve evropske harmonizirane standarde u domaću standardizaciju, povuče sve tzv. „konfliktne“
standarde, dokaže kompetentnost tijela
za ocjenjivanje usklađenosti (npr. ispitne laboratorije, certifikacijska tijela itd.)
i uspostavi odgovarajući sistem nadzora
nad tržištem. Bez obzira što je primjena evropskih harmoniziranih standarda
dobrovoljna (daju pretpostavku o usklađenosti proizvoda), neophodno ih je u
potpunosti (100%) preuzeti kao domaći
standardi u industrijskim sektorima u
kojima se namjerava zaključiti ACAA.
Za svaku zemlju sa evropskom perspektivom je značajno da ove standarde preuzme u svoj državni regulatorni okvir.
Pored primjene u području Novog pristupa, ACAA se može zaključiti i u oblasti Starog pristupa, uvažavajući princip
da sektori moraju biti harmonizirani.
Neophodno je da „horizontalno“
zakonodavstvo koje uspostavlja infrastrukturu za standarde, mjeriteljstvo,
certificiranje i akreditiranje te nadzor
nad tržištem bude u skladu sa EU sistemom, odnosno bude preuzeto i implementirano. Krajnji cilj ACAA sporazuma je da državi koja se kreće u okviru
Procesa stabilizacije i pridruživanja
omogući da bude dio unutrašnjeg tržišta
Evropske unije za izabrani/e sektor/e.
Bosna i Hercegovine ima uspostavljenu i operativnu infrastrukturu
kvaliteta u zemlji, odnosno Institut za
standardizaciju BiH, određeni broj osposobljenih tijela za ocjenjivanje usklađenosti (nedovoljan broj i za neke od
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
njih upitna kompetentnost), Institut za
akreditiranje BiH (uspostavljen i operativan), Institut za mjeriteljstvo BiH,
kao i Agenciju za nadzor nad tržištem
BiH. Ovaj sistem tzv. infrastrukture
kvaliteta je neophodno dodatno unaprijediti, a u prvom redu sistem tijela za
ocjenjivanje usklađenosti kako bi dobili
odgovarajući broj kompetentnih, akreditiranih i održivih tijela (ispitne i kalibracijske laboratorije, certifikacijska i
inspekcijska tijela).
Pored toga, od izuzetne važnosti je
da se izabere grupa ili više grupa proizvoda, odnosno sektor/a koji bi bio/
li predmet zaključivanja ACAA sporazuma sa EU, uz napomenu da to
mora biti konkurentan izvozni sektor
sa značajnim potencijalom rasta. Takav
sektor bh. privrede bi trebalo tražiti
npr. u oblasti građevinskih proizvoda,
sa fokusom na (drvenu) građevinsku
stolariju, imajući u vidu značajan izvozni potencijal i konkurentne cijene.
Naravno, ovo mora biti predmet detaljne analize nakon čega bi se trebalo ići
na ispunjavanje uvjeta za zaključivanje
ACAA sporazuma sa ciljem plasmana predmetnih proizvoda na zahtjevno tržište Evropske unije korištenjem
certifikata koje su izdala kompetentna
prijavljena tijela iz Bosne i Hercegovine
tako da ne bude potrebno da kompanije koje izvoze u EU osiguraju bilo kakve
druge certifikate ili ispitne rezultate.
Pored toga, problematika osposobljavanja odgovarajućih državnih tijela za
ocjenjivanje usklađenosti je bitna i sa
aspekta zaštite domaćih potrošača od
„opasnih“ proizvoda koji se mogu pojaviti na tržištu Bosne i Hercegovine
neovisno o njihovom porijeklu.
Ovaj posao treba što prije početi i
zajednički realizirati u saradnji sa privrednim subjektima iz predmetnog/ih
sektora, Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, kao predstavnikom privrede, i Ministarstva
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine te uz podršku
Evropske unije.
POJMOVNIK
EVROPSKIH
INTEGRACIJA
EVROPSKI
POKRET
(EUROPEAN MOVEMENT/
MOUVEMENT EUROPÉEN)
Evropski pokret je jedna od najstarijih međunarodnih nevladinih
organizacija otvorena za sve političke, ekonomske, socijalne i kulturne aktivnosti građanskog društva.
Idejni pokretač njegovog osnivanja je Winston Churchill. Evropski
pokret formalno je osnovan 1948.
godine s glavnim ciljem da doprinese promociji ujedinjene, federalne Evrope, zasnovane na poštivanju svih osnovnih prava i principa
mira, demokratije i prosperiteta, te
na principu aktivnog učešća građana u političkom životu zemlje.
Sve države članice Evropske unije su direktno i članice Pokreta.
Aktivnosti ove organizacije sufinansiraju se dotacijama iz evropskog
budžeta, drugih međunarodnih
institucija itd. Evropski pokret ima
svoja predstavništva u 39 evropskih
zemalja i 33 međunarodne organizacije. U Bosni i Hercegovini od
2006. godine djeluje nevladina organizacija Evropski pokret u BiH.
Mr. Senad Hromić n
47
TRANSPORT
Infrastruktura BiH, veza sa
Istokom i Zapadom
Sa ukupno 92 kilometra izgrađenog autoputa na koridoru Vc i sve snažnijom dinamikom izgradnje
modernih saobraćajnica evropskog tipa, te velikih infrastrukturnih objekata na tim saobraćajnicama,
Bosna i Hercegovina ostvaruje svoju namjeru da se i sa Zapadom i sa Istokom poveže na najkraći i najbrži
mogući način.
S
vaki novi kilometar autoputa na
koridoru Vc, toj budućoj infrastrukturnoj, privrednoj i integrativnoj žili kucavici Bosne i Hercegovine,
kao i kilometri autoputa na pratećim koridorima u izgradnji (autoput Banjaluka
– Doboj, autoput Žepče – Tuzla – Brčko
– Orašje), značiće i novi razvojni iskorak naše zemlje na putu ka oporavku
privrede, ohrabrivanju domaćih i inostranih investitora, te otvaranju velikog
broja novih radnih mjesta.
Samo u prošloj godini na koridoru
Vc izgrađeno je i pušteno u saobraćaj
35,5 km novog autoputa. Putnom infrastrukturom najvišeg ranga u potpunosti
je povezana dionica Zenica jug – Tarčin,
kao i završna južna poddionica autopu-
48
ta na koridoru Vc od Međugorja do graničnog prelaza Bijača prema Hrvatskoj.
Najveći objekat na novoizgrađenim dionicama i dosad najveći infrastrukturni
objekat u Bosni i Hercegovini jeste tunel
„1. mart“, čija je ukupna dužina veća od
2.900 m i čija dužina obje tunelske cijevi
iznosi 5.680 m.
Ako ovome dodamo činjenicu da je
i u Republici Srpskoj, koja ima 26,5 km
Tunel „1. mart“
Prošle godine u saobraćaj je pušten tunel „1. mart“, dosad najveći ikad izgrađeni infrastrukturni objekat u Bosni i Hercegovini, čija je vrijednost procijenjena na 62 miliona evra.
Na izgradnji ovog tunela bilo je angažovano više od 5.000 radnika iz 90 domaćih kompanija.
Iako je u svijetu praksa da ovakvi infrastrukturni objekti podižu cijenu putarine, to se u ovom slučaju nije dogodilo. Cijena putarine ostala je ista jer su
nadležni imali razumijevanje za ekonomske probleme u kojima žive građani
Bosne i Hercegovine.
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
izgrađenog autoputa od Banjaluke do
Gradiške, počela izgradnja obje dionice autoputa Banjaluka – Doboj ukupne
dužine 72 km, da je potpisan ugovor
sa kineskom kompanijom „Synohidro
corporation“ o projektovanju i izgradnji
autoputa Banjaluka – Mliništa, koridora
koji bi preko Livanjskog kantona išao
do Splita i predstavljao najkraću i najbržu vezu tog kraja i srednje Dalmacije
sa centralnom Evropom, kao i da su
u Federaciji BiH trenutno u izgradnji
dvije dionice autoputa na koridoru Vc
(Drivuša – Klopče i Svilaj – Odžak),
biće jasno da je naša zemlja sasvim sigurno u velikom infrastrukturnom zamahu i da predstavlja ogromno tržište
za velike svjetske i domaće kompanije
koje se bave ovom vrstom posla.
Ovdje svakako treba dodati i činjenicu da se na nedavnom sastanku zapadnobalkanskih lidera u hrvatskom gradu
Cavtatu u fokusu regionalne politike
našao još jedan autoput koji bi Bosnu
i Hercegovinu povezao sa Istokom.
Riječ je o Jadransko-jonskom autoputu,
čija bi trasa išla od Crne Gore prema
Hercegovini i prolazila kroz Trebinje,
Počitelj, Ljubuški i Čitluk, a čiji je početak izgradnje planiran za 2020. godinu.
Sva korist koju će Bosna i Hercegovina
imati realizacijom ovih projekata i izgradnjom mreže modernih saobraćajnica lako je uočljiva kroz nekoliko ključnih podataka o panevropskom koridoru
Vc, koji Bosnu i Hercegovinu povezuje
sa Hrvatskom i Mađarskom, odnosno
centralnom Evropom. Tim koridorom
biće povezan sjever i jug zemlje, a njegova trasa prolazi teritorijom na kojoj živi
više od 50 odsto stanovništva naše zemlje koji stvaraju više od 60 odsto bruto
nacionalnog dohotka. Izgradnjom ovog
koridora, na najracionalniji i najbrži
način bićemo povezani sa susjednim
zemljama i Evropom i enormno ćemo
povećati potencijal za brži privredni razvoj. Uz sve ovo, izgradnja autoputa na
koridoru Vc pokrenuće i brojne prateće
privredne aktivnosti, otvoriti nova radna mjesta i bitno popraviti kvalitet života u cijeloj Bosni i Hercegovini. S tim u
vezi, važno je zapamtiti podatak iz analize Ekonomskog instituta Sarajevo koji
je, razmatrajući uticaj autoputa na rast
privrede, utvrdio da jedna konvertibilna marka uložena u izgradnju autoputa
obezbjeđuje 2,3 KM prihoda u pratećim
djelatnostima.
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
Rekordna godina
Međunarodnog aerodroma
Sarajevo
Veze Bosne i Hercegovine sa Zapadom
i Istokom svakog dana su sve bolje i
snažnije i kad je riječ o avio-saobraćaju. Dokaz je prošlogodišnje rekordno
uspješno poslovanje Međunarodnog
aerodroma Sarajevo, kroz koji je, prema podacima tog preduzeća, u 2014.
godini prošao 709.901 putnik. U odnosu na 665.638 putnika u 2013. godini,
Međunarodni aerodrom Sarajevo zabilježio je porast za više od 7 odsto u broju
prevezenih putnika. Povećanje je vidljivo i u broju avio-operacija, kojih je bilo
za 10 odsto više, te u količini civilnog
karga, kojeg je prevezeno za 15 odsto
više nego u 2013. godini.
Ovome treba dodati i činjenicu da
sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo
putnike redovno prevozi 11 evropskih
i svjetskih avio-kompanija. Porastao je
i broj čarter-letova, a uvode se i nove
atraktivne linije. Tokom 2014. godine
uvedena je direktna linija Sarajevo –
Dubai, a respektabilna avio-kompanija
“Swiss” uskoro će uvesti redovne direktne letove iz Sarajeva za Cirih i Ženevu.
Bolji poslovni rezultati, odnosno
uvećanje dobiti za više od 70 odsto u
odnosu na 2013. godinu, otvaraju priliku i za nove investicije u infrastrukturu i opremu na Aerodromu. Kako je
najavljeno, investiraće se u rekonstrukciju Terminala B, u podizanje nivoa
bezbjednosti putnika, aviona, objekata,
prtljaga i roba, a biće nabavljena i savremena aerodromska oprema, čime će
Međunarodni aerodrom Sarajevo biti u
rangu najmodernijih evropskih aerodroma, spreman za najzahtjevnije operacije prevoza putnika i roba.
Smiljka Žuža n
Aerodromska taksa – visoka ili ne?
Pitanje visine aerodromske takse jedno je od često postavljanih pitanja kad je
riječ o poslovanju Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Taksa iznosi 18 evra,
a nadležni u Aerodromu kažu da nije riječ o taksi već o putničkom servisu koji
se koristi za ulaganje u putničku infrastrukturu, odnosno u sve ono što putnik
koristi prilikom svog putovanja sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Ova
usluga, kako nam je rečeno, naplaćuje se direktno na šalterima, ali samo na
letovima kompanije “BH Airlines”, te letovima koji su u kooperaciji sa ovom
kompanijom. Kad je riječ o drugim avio-kompanijama, putnički servis uključen je u cijenu karte.
Isti iznos takse ili putničkog servisa kao na Međunarodnom aerodromu u
Sarajevu putnici će, na primjer, platiti na aerodromima u Beču i Štokholmu.
Regionalno gledano, taksa na sarajevskom aerodromu je među višim.
Poređenja radi, taksa u Beogradu iznosi 19,8 evra, u Zagrebu 16 evra, a u
Skoplju 14,5 evra.
Kad se pogledaju cijene takse na evropskim aerodromima, slika se ne mijenja bitnije – cijene taksi variraju od Istanbula sa 12 evra, Minhena sa 12,8,
Amsterdama sa 14,8, Moskve, Varšave i Londona sa 15 evra, do mnogo skupljih aerodroma kakvi su oni u Rimu (24,3 evra), Frankfurtu (31,2 evra) i u
Cirihu (34 evra takse).
49
Upravljanje rizicima i TIR karnetima
primjenom najnovijih aplikacija
Kao dugogodišnji član (od 1991. godine) Međunarodne unije cestovnih
prijevoznika (IRU) iz Ženeve, Udruga međunarodnih cestovnih
prijevoznika tereta Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine je
početkom 2010. godine pustila u rad i TIR odjel. Protekle godine rada
u TIR sustavu su iza nas, ali svake godine je evidentirano povećanje
broja izdanih TIR karneta u prosjeku od 30%.
K
ao svjedoci razvoja novih tehnologija i unapređenja sustava
razmjene podataka u cilju smanjenja papirologije i olakšanja rada, TIR
odjel je prihvatilo izazov i krajem 2014.,
odnosno početkom 2015. godine započelo sa primjenom sofisticiranih aplikacija. Prethodne iscrpne on-line obuke
stručnog osoblja TIR odjela su bile preduvjet za rad na ASKTIRweb i TIR-EPD
aplikaciji.
ASKTIRweb
ASKTIRweb aplikaciju TIR odjela koristi kao osnovni alat u upravljanju rizicima. ASKTIRweb je najnovija web aplikacija koja uključuje značajke najboljih
sustava za upravljanje TIR karnetima,
funkcije AskTIRa (prethodne aplikacije), ali nudi i mnoštvo dodatnih mogućnosti (on-line potpora, automatska
provjera podataka).
IRU je razvio ASKTIRweb aplikaciju
kako bi olakšao TIR udrugama upravljanje TIR karnetima tijekom čitavog životnog ciklusa, od trenutka naručivanja,
do njihovog korištenja, provjere i vra-
ćanja u IRU. ASKTIRweb je osmišljen
na način da su uzete u obzir sve buduće izmjene i dopune TIR konvencije i
pravila IRU-a, tako da su TIR udruge
sigurne da koriste posljednju dostupnu
aplikaciju za upravljanje rizicima i TIR
karnetima.
Pored prethodno navedenog, ova
aplikacija omogućava on-line kreiranje
i slanje deklaracije o gubitku i krađi TIR
karneta, automatsku provjeru ovlaštenja
za TIR korisnike, a još jedna vrlo važna
značajka je da se svi podaci prenose u
realnom vremenu, odnosno u trenutku
rada. Dakle, nije više potreban poseban
server za pohranu i slanje podataka o
korisnicima i TIR karnetima, niti posebna računarska oprema koja se koristi
samo za upravljanje TIR karnetima. Na
ovaj način se štede i financijski i ljudski
resursi, jer više nije potreban uposlenik
koji će svakodnevno po najmanje dva
puta raditi na slanju podataka za IRU.
U svrhu zaštite i integriteta sustava,
ASKTIRweb je dizajniran kao sigurna
platforma, što znači da su svi podaci
koji se prenose putem ove aplikacije šifrirani i sve komunikacije su zaštićene.
TIR-EPD
TIR-EPD aplikaciju besplatno mogu
koristiti korisnici TIR karneta (prijevoznici) kako bi ispunili sve EU zahtjeve iz
NCTS/TIR i EORI propisa koji su stupili na snagu 2009. godine, uključujući
i EU zahtjeve o sigurnosti koji su stupili
na snagu 2011. godine, kao i iz Odluke
broj 899 Komisije Carinske unije o obveznom podnošenju TIR elektroničke
preddeklaracije (TIP-EPD). TIR-EPD
je u potpunosti sukladna standardima
Svjetske carinske organizacije (WCO).
Ova aplikacija je također web aplikacija koja omogućava svakom TIR
korisniku zadržati potpunu tajnost svojih poslovnih podataka, izbjegavajući
prenošenje podataka trećim osobama,
a znatno se skraćuje i vrijeme potrebno za carinske procedure na graničnim
prijelazima.
TIR-EPD trenutno prihvaćaju carine
31 zemlje, a dostupan je na čak 18 jezika i omogućava automatsku razmjenu
podataka između TIR korisnika i carinskih tijela.
TIR odjel Vanjskotrgovinske komore
BiH je dosad organizirao dva seminara/
radionice za prijevoznike koji žele besplatno podnositi elektroničke preddeklaracije, a uposlenici TIR odjela su na
raspolaganju i svaki radni dan kako bi
pružili potrebnu pomoć.
BAS ENP (Enquiry Notification Point) SISTEM
Unutar Evropske unije, nacionalne standarde usvajaju
nacionalna tijela za standardizaciju. To često dovodi
do protivrječnih standarda i tehničkih poteškoća na
unutrašnjem tržištu zbog čega je neophodna redovna
razmjena informacija. U tu svrhu, uspostavljene su nacionalne informacione tačke koje trebaju da omoguće
transparentnost tehničkih propisa, standarda i procedura za ocjenu usklađenosti. Pored transparentnosti,
potrebno je osigurati sistem pomoću kojeg će informacije te vrste biti dostupne zainteresiranim stranama,
posebno poslovnoj zajednici zemalja članica. Tako i
bosanskohercegovačke kompanije, posebno izvozno
orijentirane, imaju interes da im se osigura jednostavan
pristup informacijama o tehničkim propisima, standardima i procedurama za ocjenjivanje usklađenosti u BiH
i na tržištima gdje se njihovi proizvodi izvoze. Bosna i
Hercegovina ima za cilj da postane punopravna članica
Svjetske trgovinske organizacije i Evropske unije te da,
u skladu sa tim, uspostavi neophodnu strukturu, institucije i procedure. Vezano za Odluku o planu aktivnosti
za realizaciju programa za preuzimanje tehničkih propisa, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je donijelo
odluku da će BiH institucije sarađivati sa Informacionom
tačkom koja će se nalaziti u Institutu za standardizaciju BiH. Mehanizam uspostavljen evropskom Uredbom
1025/2012 je zasnovan na sporazumu država članica da
obavještavaju i konsultuju jedna drugu i Komisiju prije
usvajanja standarda i da izmjene svoje nacrte ako je to
neophodno. Kroz transparentnost i razmjenu informacija u fazi predlaganja, države članice su se dogovorile da
spriječe pojavu novih prepreka jedinstvenom tržištu.
BAS je odgovoran za uspostavu mreže uz učešće što je
više moguće ugovornih strana (trenutno oko 15 relevantnih institucija - jedna od njih VTK BiH). Mreža se kontinuirano ažurira o najvažnijim dešavanjima vezano za
rad Informacione tačke koja je u obavezi da obradi svaki
upit vezan za standarde, tehničke propise i procedure
za ocjenu usklađenosti. Upit dolazi u BAS Informacionu
tačku (direktno ili indirektno preko mreže od strane
jedne od 15 uključenih institucija) gdje se vrši njegova
obrada/objavljivanje na BAS portalu – mjestu na kojem
sve umrežene institucije postavljaju svoje odgovore/komentare vezane za taj upit. Nakon završenog roka, BAS
Informaciona tačka sublimira sve odgovore/komentare i
primarni primalac zahtjeva prosljeđuje odgovor pošiljaocu zahtjeva.
Sva pitanja o standardima, tehničkim propisima i procedurama za ocjenu usklađenosti možete uputiti na mail:
[email protected]
Kristina Ćurak n
50
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
51
PROGRAMI EVROPSKE UNIJE
IPA II, kako se navodi na internet stranici o
evropskim fondovima (www.europski-fondovi.
eu) i u Indikativnom strateškom dokumentu za
Bosnu i Hercegovinu (2014.-2017.), predstavlja
novi okvir za pretpristupnu pomoć Evropske
unije za period 2014.-2020.
Erasmus+ je novi program Evropske unije u oblasti obrazovanja, edukacije i sporta, namijenjen, prije svega,
mladima za period od 2014. do 2020. godine. Program Erasmus+ obuhvata sve evropske i međunarodne
programe, mreže, platforme i inicijative EU u navedenim područjima.
To su programi za cjeloživotno učenje:
Erasmus, Leonardo da Vinci, Comenius,
Grundtvig, Mladi na djelu, Erasmus
Mundus, Tempus, Alfa, Edulink i programi bilateralne saradnje. Na taj način
je sedam postojećih programa EU zamijenjeno jednim. Time se želi povećati
učinkovitost, pojednostaviti proces prijave, kao i reducirati dupliranje i fragmentiranje programa iz oblasti obrazovanja.
Program Erasmus+ namijenjen je
učenicima, studentima, nastavnom i
nenastavnom osoblju na svim nivoima
obrazovanja, mladima između 13 i 30
godina, pojedincima, osoblju i članovima organizacija koje rade sa mladima: sportskim radnicima, volonterima
i sportistima. Među njima je gotovo 3
miliona studenata u visokom školstvu te
učenika i polaznika programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Osim
toga, studenti magistarskih studija imat
će koristi od novih jamstava za pozajmice osiguranih u saradnji sa Evropskom
investicijskom bankom. Programom
će se podržavati inicijative strategije
Europa 2020, a predstavljat će ključna
ulaganja u ljude te investicije u pojedince
kojima će se osigurati napredak društva
kao cjeline.
Programom Erasmus+ želi se doprinijeti ostvarenju slijedećih ciljeva:
1. U okviru strategije Europa 2020, smanjenju stope prijevremenog napuštanja školovanja za 10% i povećanju
postotka visokoobrazovanih osoba
na barem 40% do 2020. godine (kao
glavnog obrazovnog cilja).
2.Realiziranju ciljeva strateškog okvira za evropsku saradnju na području
obrazovanja i osposobljavanja (ET
2020.), uključujući odgovarajuća mjerila, poput:
a) održivog razvoja partnerskih država na području visokog obrazovanja;
b) općeg cilja obnovljenog okvira za
evropsku saradnju za mladu populaciju (2010.-2018.);
c) razvoja evropske dimenzije u oblasti sporta, posebno onog na lokalnom
52
nivou, u skladu sa direktivama EU;
d) promocije evropskih vrijednosti u skladu s članom 2. Ugovora o
Evropskoj uniji (Unija je utemeljena
na vrijednostima poštivanja ljudskog
dostojanstva, slobode, demokratije,
ravnopravnosti, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava, uključujući
prava manjina).
3. Tolerancije, pravde, solidarnosti i ravnopravnosti muškaraca i žena.
Korisnici programa
Program je otvoren za sve, privatna i
javna tijela aktivna u područjima obrazovanja, usavršavanja mladih i u oblasti
sporta. Podržava se formalno i neformalno učenje i aktivnosti svih sektora.
Prilikom provedbe programa, Evropska
komisija i države članice Evropske unije
će posebnu pažnju posvetiti naporima da
se u ovim programima omogući sudjelovanje osobama s poteškoćama u razvoju.
Djelimično učešće BiH u programu
Nakon zvanično iskazanog interesa za
djelimično učešće u ovom programu,
Bosna i Hercegovina kao zemlja partner
može ograničeno učestvovati u definiranim programima ERASMUS+ kojim
na centraliziran način upravlja EACEA.
Slijedom toga, Bosna i Hercegovina
može učestvovati u programima: mobilnost u svrhu učenja, projekti saradnje,
izgradnja kapaciteta, podrška reformi politika, aktivnosti za mlade i Jean
Monnet inicijativa. Djelimično učešće
podrazumijeva potpisivanje sporazu-
Struktura Erasmus +
• Ključna aktivnost 1 - Mobilnost
pojedinaca u svrhu učenja
• Ključna aktivnost 2 - Saradnja
za inovacije i razmjenu dobre
prakse
• Ključna aktivnost 3 - Podrška reformi politika
• Aktivnosti Jean Monnet
• Sport
ma između Bosne i Hercegovine i EU
o učešću i plaćanju ulazne karte. U ovoj
fazi, Bosni i Hercegovini je omogućeno,
pored prethodno navedenih programa, i
učešće u evropskim obrazovnim mrežama: Eurydice, Euroguidance, Europass i
EQF (Evropski kvalifikacijski okvir), te
učešće u IT platformama (e Twinning
platform - portal namijenjen međunarodnoj saradnji u usavršavanju nastavnog i nenastavnog osoblja od predškolskog do srednjoškolskog obrazovanja) i
EPALE platformi (Evropska platforma za
obrazovanje odraslih).
Ko upravlja Erasmus + programom
Generalni direktorat za obrazovanje i
kulturu Evropske komisije (DirectorateGeneral for Education and Culture - DG
EAC) nadležan je za provođenje ovog
programa. Programom upravlja Izvršna
agencija Evropske komisije za obrazovanje, audiovizuelne djelatnosti i kulturu (Education, Audiovisual and Culture
Executive Agency - EACEA) koja objavljuje pozive za projektne prijedloge, vrši
selekciju i evaluaciju projekata, dodjeljuje finansijska sredstva te prati realizaciju
projekata. Svi otvoreni pozivi Erasmus+
programa mogu se pronaći na sljedećem linku: https://eacea.ec.europa.eu/
erasmus-plus/actions_en.
Budžet programa
Ovaj sedmogodišnji program ima planirani budžet od 14,7 milijardi eura. Od
ukupnog finansijskog iznosa kojim će
program raspolagati, 77,5% će se dodijeliti sektoru obrazovanja i osposobljavanja, a 3,5% će ići na ime kreditnih
garancija. Sektor mladih dobiva 10%, a
sportski sektor 1,8%. Prijedlog oko konačnog budžeta programa trenutno je u
fazi rasprave Evropskoga vijeća (28 zemalja članica) i Evropskog parlamenta,
koji će donijeti konačnu odluku o finansijskom okviru za period 2014.-2020.
Amir Hujić
Amir Čaušević
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
N
ajvažnija novost IPA II je njen
strateški fokus, što znači da
će finansijska pomoć biti, prije svega, usmjerena na strateške prioritete zemalja koje namjeravaju ući u
Evropsku uniju, kao i na jačanje teritorijalne i regionalne saradnje među njima.
Ukupan budžet IPA II za period
2014.-2020. iznosi 11,7 milijardi eura.
Oko 4% sredstava će biti usmjereno na
programe prekogranične saradnje između zemalja korisnica programa IPA
II i država članica Evropske unije. IPA
II je osmišljen tako da stvori jedinstveni
okvir te da pod zajedničkim instrumentom zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima olakša prelazak iz
jednog statusa u drugi.
Korisnici IPA II programa su: tijela
državne uprave, nevladina udruženja,
pogranične regije, tijela u javnom vlasništvu, poslovna zajednica, jedinice
lokalne samouprave, poljoprivredna
gospodarstva, zdravstvene ustanove te
druga fizička i pravna lica.
Usvajanjem nove Uredbe o uspostavi instrumenta IPA II ukida se podjela
na prijašnjih pet komponenti, a uvode se područja politika u okviru kojih
će se provoditi različite intervencije.
Finansijska pomoć će biti dostupna u
svim područjima politika, bez obzira na
to da li zemlja ima status kandidata ili
potencijalnog kandidata. Područja politika prema novoj
Uredbi podijeljena su na sljedeći način:
a) Proces tranzicije prema članstvu
i izgradnja kapaciteta (prijašnja IPA
Komponenta I - Pomoć u tranziciji i izgradnji institucija) će biti usmjeren ka
jačanju reformi javne uprave, podupirat
će se aktivnosti usmjerene ka tržišnoj
ekonomiji, jedan dio će biti usmjeren za
izgradnju institucija i njihovo zakonsko
usklađivanje.
b) Regionalni razvoj (prijašnja IPA
Komponenta III - Regionalni razvoj)
Osnovni cilj područja politike regionalnog razvoja je uskladiti zakonske regulative u okviru klimatskih promjena,
infrastrukture, zaštite okoliša i upravljanje otpadom i vodama.
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
c) Zapošljavanje, socijalne politike i razvoj ljudskih resursa (prijašnja
IPA Komponenta IV - Razvoj ljudskih
kapaciteta)
Ovo područje će biti usmjereno na
pružanje podrške reformi obrazovanja
i obuke, zapošljavanja i politike socijalne zaštite. Ova podrška će biti pružena
kroz twinning, grantove - javne pozive,
tehničku pomoć i nabavke opreme.
d) Poljoprivreda i ruralni razvoj (prijašnja IPA Komponenta V Poljoprivredni i ruralni razvoj)
U ovom području će osnovni cilj biti
uskladiti poljoprivredne politike zemalja sudionica pretpristupnog programa
IPA II sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom Evropske unije.
e) Regionalna i teritorijalna saradnja (prijašnja IPA Komponenta II Prekogranična saradnja)
Kroz program IPA II nastavit će se
pružati podrška, i to u obliku podrške
programima prekogranične saradnje
kao mjerama koji uključuju više zemalja.
Zemlje koje učestvuju u programu
IPA II (2014.-2020.) su: Crna Gora,
Bosna i Hercegovina, Makedonija,
Srbija, Albanija, Turska i Kosovo.
U odnosu na prethodnu IPA I, IPA II
je predvidjela fleksibilnost, što znači da
se novac može prebaciti iz jednog sektora u drugi ili iz jedne zemlje u drugu.
IPA II traži da se mjeri napredak i puno
je strožija nego prethodna IPA I, jer traži indikatore za mjerenje napretka da bi
se vidjelo koristi li se efikasno.
Intencija IPA II je da se više fokusira na realizaciju rezultata u odnosu
na definirane ciljeve politike, odnosno
sektorske ciljeve i u odnosu na omjer
realizacije apsorpcije sredstava, u čemu
se i ogleda njihov “sektorski pristup”.
Zemlje koje su uspjele da razviju vrlo
jasne predodžbe o stvarnim problemima u pojedinim sektorima u odnosu
na nacionalne ciljeve održivog razvoja i
evropskih integracija su najbolje pozicionirane da iskoriste sredstva iz IPA II.
Bosni i Hercegovini će iz sredstava
pretpristupne pomoći (IPA II) pripasti
165,8 miliona eura za period od 2014.
do 2017. godine, odnosno za period od
četiri godine, a ne za period od sedam
godina kao što je to slučaj sa ostalim
zemljama sudionicama. Tako je navedeno prema indikativnom strateškom
dokumentu za Bosnu i Hercegovinu,
koji je usvojila 15. 12. 2014. godine
Evropska komisija. Prema informacijama Direkcije za evropske integracije
Bosne i Hercegovine, indikativne godišnje alokacije IPA sredstava navedene
u dokumentu za 2014. i 2015. godinu
iznose po 39,7 miliona eura, od čega
se 2,5 miliona eura (2015. godina) odnosi na podršku nevladinom sektoru u
BiH, a ostatak se trenutno programira,
za 2016. godinu 42,7 miliona eura, a za
2017. godinu 43,7 miliona eura.
U dokumentu je navedeno kako će
zbog nedostatka sveobuhvatnog mehanizma koordinacije EU pomoć Bosni i
Hercegovini biti usmjerena ka sektorima
u kojima postoje dogovorene strategije i
dostatna koordinacija unutar sektora,
te će se uzeti u obzir kapaciteti Bosne i
Hercegovine da se ispune ove potrebe.
Za period 2014.-2017., pretpristupna
pomoć će obuhvatiti sljedeća dva stupa:
demokratija i vladavinu prava. Prvi stup
će pokrivati dva ključna sektora: demokratiju i upravljanje i vladavinu prava i
osnovna prava. Drugi stup će pokrivati dva ključna sektora: konkurentnost i
inovacije, strategije lokalnog razvoja i
obrazovanje, zapošljavanje i socijalne
politike.
I na kraju, IPA II fondovi pomažu razvoju svega onoga što Bosni i
Hercegovini očajnički nedostaje: uprava
i reforme javne uprave, vladavina prava
i osnovna prava, podrška ekonomskog
rasta i konkurentnost.
Mersiha Selmanović n
53
AGENCIJA ZA NADZOR NAD TRŽIŠTEM BIH
Vezice na dječjoj odjeći
– “skrivena opasnost”
Područje glave i vrata na odjevnim predmetima
Područje leđa na odjevnim predmetima
Djeca do 7 godina
–– U odjevnim predmetima namijenjenim za mlađu djecu
vezice i vrpce u području glave ili vrata nisu dozvoljene.
–– Naramenice su dozvoljene uz uvjet da su izrađene od materijala kontinuirane dužine ili vrpce pričvršćene na prednju i stražnju stranu odjevnog predmeta (ne može biti
funkcionalna za vezivanje).
–– Odjevni predmeti “bez leđa” ne smiju imati slobodne krajeve u području kapuljače i vrata.
–– Dječja odjeća ne smije imati vezice, funkcionalne i dekorativne vrpce koje izlaze na stražnjoj strani odjevnog
predmeta ili koji se trebaju vezati na leđima (osim remena
za vezanje ili lenti).
Djeca su često odjevena u odjeću s vrpcama i vezicama. Takva odjeća
je praktična i moderna, ali istovremeno predstavlja ozbiljan rizik za
zdravlje i sigurnost djece zbog mogućeg zaglavljivanja vezica prilikom igre djeteta na opremi na dječjem
igralištu ili u vozilima u kretanju, što može dovesti do ozbiljnih ozljeda ili smrti uslijed vučenja za vozilom.
D
jeca ne razmišljaju o sigurnosti proizvoda, ali su za
to odgovorni proizvođači, dobavljači (trgovci, uvoznici) i naravno roditelji. Prvenstveno proizvođači
dječje odjeće, ali i svi ostali gospodarski subjekti, kao što su
distributeri ili trgovci moraju osigurati da je odjeća s vrpcama i vezicama sigurna sukladno Zakonu o općoj sigurnosti
proizvoda (“Službeni glasnik BiH“, broj 102/09) i zahtjevima
standarda EN 14682.
Proizvođač može postići prihvatljivu sigurnost proizvoda,
ako je proizvod u skladu s standardom BAS EN 14682:2011
Sigurnost dječje odjeće – Vrpce i vezice na dječjoj odjeći –
Specifikacije. Navedeni standard utvrđuje sigurnosne zahtjeve koji se odnose na prisutnost ili dužinu vrpci i vezica na
dječjoj odjeći, uključujući kostime za maskiranje i skijašku
odjeću, za djecu do 14 godina.
Cilj standarda je spriječiti rizik od gušenja i mogućnost
povrede, uzimajući u obzir: dob djeteta, normalno ponašanje
i aktivnosti djece za njihovu dob i stupanj razvoja, primjerice,
igranje na igralištima, penjanje na stabla, putovanje autobusom ili vlakom; sposobnost da se brinu o sebi i, gdje je to
potrebno, razinu nadzora.
Prema ovom standardu:
–– dječja odjeća su svi odjevni predmeti koji su s obzirom na
njihov dizajn, proizvodnju ili način prodaje preodređeni
da će ih nositi djeca dobi do 14 godina, uključujući i sve
odjevne predmete namijenjene za dječake visine do 182
cm i za djevojčice visine do 176 cm.
–– vezica je konopac, lanac, traka, uzica ili vrpca izrađena
od bilo kojeg tekstilnog ili ne
tekstilnog materijala, sa ili
bez dodanih ukrasa (dodataka), kao što su učvršćivači,
tekstilne loptice (cofleki),
pero ili perlica, koji prolaze
kroz prolaz, petlju ili omče,
očice ili slično, kako bi se
prilagodila veličina otvora ili
dijela odjevnog predmeta ili
kako bi se sam odjevni predmet pričvrstio (stegnuo).
54
–– vrpca je konopac, lanac, traka, uzica ili
vrpca izrađena od bilo
kojeg tekstilnog ili ne
tekstilnog materijala, sa ili bez dodanih
ukrasa
(dodataka),
kao što su učvršćivači,
tekstilne loptice (cofleki), pero ili perlica,
stalne dužine.
Standard specifira zahtjeve za sigurnost dječje odjeće ovisno o dobi djeteta, te razlikuje dvije skupine:
–– SKUPINA MLAĐE DIJETE u dobi do 7 godina starosti i
134 cm visine
–– SKUPINA STARIJE DIJETE I MLAĐA OSOBA u dobi od
7 do 14 godina, dječaci visine od 134 do 182 cm, djevojčice
visine od 134 do 176 cm
Predmetni standard ne odnosi se na slijedeće proizvode:
–– proizvode za njegu djece i dječju upotrebu (pelene, držači
cucle)
–– cipele, čizme i sličnu obuću
–– rukavice, kape, šeširiće s vrpcama i šalove
–– kravate dizajnirane za nošenje s košuljama ili bluzama
–– kaiševe i tregere
–– religijsku odjeću koja se može nositi cijelo vrijeme i svečanu odjeću koja se nosi prilikom religijskih ceremonija ili
regionalnih nacionalnih festivala
–– posebnu sportsku odjeću i odjeću za određene aktivnosti
koja se općenito nosi u ograničenom periodu i pod nadzorom, npr. kratke hlače za ragbi, ronilačka odjela, odjeća
za ples, osim kada se ti odjevni predmeti uobičajeno nose
kao dnevna ili noćna odjeća
–– kazališne kostime koji se koriste za kazališne predstave
–– pregače koje se nose preko dnevne odjeće, u ograničenom
periodu i pod nadzorom, kako bi se zaštitila odjeća od
prljanja tijekom aktivnosti kao što su bojanje, kuhanje ili
tijekom objedovanja.
–– Vezice, funkcionalne i dekorativne vrpce na kratkim rukavima odjevnih predmeta su dozvoljeni, uz uvjet da rukavi
završavaju iznad lakata i da je najveća dužina provirivanja,
kada je rukav maksimalno otvoren i položen na ravno, za
mlađu djecu 75 mm, odnosno za stariju djecu 140 mm.
–– Kod odjevnih predmeta s dugim rukavima vezice, funkcionalne i dekorativne vrpce trebaju biti u potpunosti unutar odjevnog predmeta.
Vrpce i vezice na donjim rubovima odjevnih
predmeta
––
––
––
––
––
Djeca 7-14 godina
U odjevnim predmetima namijenjenim za stariju djecu
i mlađe osobe elastične vrpce - osim kod naramenica i
odjeće s okovratnom vrpcom - nisu dozvoljene (moguće
ozljede očiju i/ili lica!).
Vezice ne smiju imati slobodne krajeve, one moraju imati petlju. Petlja (omča) ne smije provirivati kada je otvor
odjevnog predmeta najviše rastvoren i odjevni predmet
ravno položen. Najveća dopuštena dužina opsega (omče)
koja proviruje je 150 mm kada je veličina otvora stegnuta
na određenu/odgovarajuću veličinu.
Funkcionalne i dekorativne vrpce ne smiju biti duže od
75 mm.
Odjeća “bez leđa” (odjeća s okovratnom vrpcom) treba
biti bez slobodnih krajeva.
Naramenice su dozvoljene uz uvjet da slobodni krajevi
nisu duži od 140 mm (od mjesta na kojem se vežu).
Vezice i vrpce na donjem rubu trebaju u potpunosti biti
unutar odjevnog predmeta.
Također, standard propisuje i određene osnovne zahtjeve
(za djecu od 0 do 14 godina), kao što su:
–– Slobodni krajevi vezica, funkcionalnih vrpci i pojasa za
vezanje ili lenti ne smiju imati trodimenzionalne dodatne
ukrase (dodatke) ili čvor, te trebaju biti izvedeni tako da
se spriječi habanje, npr. pomoću toplinskog ljepljenja ili
šivanjem.
–– Kada su vezice dozvoljene, trebaju biti pričvršćene za
odjevni predmet barem na jednom mjestu koje se nalazi
jednako udaljeno od izlaznih tački.
Područje prsa i struka na odjevnim
predmetima
–– Slobodni krajevi vezica u području struka smiju provirivati iz odjevnog predmeta najviše do 140 mm na svakom
svom kraju kada je odjevni predmet najviše rastvoren i
ravno položen.
–– Remeni ili lente namijenjeni za vezanje na prednjoj strani
odjeće ne smiju biti duži od 360 mm (od mjesta na kojem
se vežu).
–– Remeni za vezanje na stražnjoj strani odjeće također ne
smiju biti duži od 360 mm i za djecu do 7 godina ne smiju
da vise ispod donjeg ruba odjevnog predmeta.
Standard BAS EN 14682:2011, između ostalog, propisuje i
zahtjeve koji se odnose na:
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
Vrpce i vezice na rukavima odjevnih predmeta
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
Agencija za nadzor nad tržištem BiH je, svjesna činjenice
da dječja odjeća s vrpcama i vezicama predstavlja opasnost
koja može završiti smrtnim slučajem, na svojoj internet stranici objavila sigurnosno upozorenje u kome su date preporuke potrošačima na šta obratiti pažnju u pogledu vrpci i vezica
na odjeći kako bi se izbjegle povrede. Navedene preporuke
mogu biti korisne kako poslovnim subjektima tako i roditeljima pri kupnji odjeće. Također, Agencija za nadzor nad tržištem BiH i mjerodavne inspekcije Federacije BiH, Republike
Srpske i Brčko distrikta BiH provode zajednički projekt nadzora dječje odjeće s vrpcama i vezicama.
Za sve dodatne informacije o sigurnosti dječje odjeće s
vrpcama i vezicama možete kontaktirati Agenciju putem emaila: [email protected] ili putem telefona 057/ 340 718.
Lidija Lovrić, stručna savjetnica
Agencija za nadzor nad tržištem BiH
([email protected])
55
PREDSTAVLJAMO
POSLOVNI KLUB je projekt koji je
napravljen da svojim partnerima - članovima omogući povećanje postojećih
poslova kroz:
Iz postojećih iskustava, možemo posvjedočiti da korištenje gore spomenutih stavki firmama donosi znatno bolji
profit.
• Smanjenje informatičkog raskoraka u odnosu na konkurentne firme
sa Zapada
Prema dosadašnjim iskustvima, vidljivo je da firme u Bosni i Hercegovini
nisu u stanju imati sve potrebne informacije o svome poslovanju na dnevnoj
bazi, za razliku od, manje-više, svih
firmi u Europskoj uniji koje svoje poslovanje vežu za poslovne podatke koje
dobivaju na dnevnom nivou.
Usluge Poslovnog kluba
• Postizanje znatno boljih rezultata
poslovanja korištenjem najnovijih poslovnih informatičkih rješenja
Prema provedenim istraživanjima, firme koje koriste ažurne podatke
o svom poslovanju (dnevni promet,
dnevna zarada, dnevni troškovi, dnevna analiza najbolje i najlošije prodavanih proizvoda, dnevna dugovanja i
potraživanja, dnevno dugovanje prema
državi...) imaju daleko veću efikasnost
i profitabilnost u odnosu na one koje to
nemaju.
• Analizu postojećeg poslovanja
Na osnovu prikupljenih podataka,
moguće je dobiti informaciju o postojećem stanju u firmi i prijedlog poboljšanja poslovanja.
• Savjetovanje i poboljšanje komunikacije u poslovnoj zajednici u BiH
Mišljenja smo da je komunikacija između poslovnih ljudi u Bosni
i Hercegovini na vrlo lošem nivou.
Otvaranjem diskusija (seminari, radionice, kongresi) želimo podstaći komunikaciju između poslovnih ljudi i omogućiti razmjenu poslovnih informacija,
kao i zajedničkih nastupa na poslovnim
projektima u BiH i Europskoj uniji.
56
Prije nego što neka firma bude u mogućnosti govoriti o svojim rezultatima,
potrebno je da ima podatke u koje se
u svakom trenutku može pouzdati.
Nažalost, manje od 5% firmi u Bosni i
Hercegovini to ima. Zbog toga smo, prije nego što bilo šta učinimo za klijenta,
osigurali pristup najsvježijim podacima
o njegovom poslovanju.
Računovodstvo
na bazi najviših
svjetskih standarda
Za nas računovodstvo nije samo
sebi svrhom! Računovodstvo predstavlja servis koji treba osigurati
informacije SADA i OVDJE.
Svi naši članovi imaju mogućnost
koristiti računovodstvene usluge
najvišeg standarda. Procesuiranje
podataka u sadašnjem vremenu
(nema zastarjelih informacija),
dostupnost informacijama u koje
se 100% možete pouzdati (nema
prozivanja knjigovođe oko podataka o prometu, dugu kupaca prema
vama, vašem dugu prema dobavljačima, iznosu PDV-a za plaćanje...),
smanjenje troškova, vremena potrebnog za rad na programu, kao i
nepotrebnih odlazaka knjigovođi
zbog dostavljanja dokumenata o
prometu (ulazne i izlazne fakture) sve to otvara mogućnost za znatno
veću efikasnost vaših ljudi.
Naša softverska rješenja omogućuju:
–– najnovije svjetske programerske
alate kakvi se koriste u modernom poslovanju u svijetu
–– sve poslovne informacije dostupne odmah, bez obzira gdje se u svijetu
nalazili
–– jednostavno korištenje - nema posebnog uputstva za upotrebu a obuka po
operateru/radniku prosječno traje do 15
minuta
–– sigurne podatke koji omogućuju
normalno poslovanje - jednostavno čuvanje baze programa sa kojom se vraćaju podaci, bez obzira na probleme koji
su nastali na kompjuteru (virus, bug i
sl.)
–– sigurnost u svim slučajevima ako
nešto ne bude radilo kako treba - konstantna podrška u korištenju programa
od strane inžinjera, bez vremenskog
ograničenja podrške
–– odsustvo ograničenja u razvoju
vašeg posla - automatsko spajanje više
poslovnih jedinica u jedan sistem
Pored navedene usluge, POSLOVNI
KLUB organizira obuke za unapređenje
poslovanja (prodaja, upravljanje ljudima, efikasnost zaposlenika, naplata
potraživanja, rad sa stranim firmama,
korištenje izvještaja u poslovanju za
povećanje profita…), pruža usluge poslovnog savjetovanja, pravljenja poslovnih planova te nudi uslugu pregovora sa
bankama oko kredita i branjenje investicijskih prijedloga.
Više informacija o POSLOVNOM
KLUBU potražite na:
www.poslovniklub.ba ili putem emaila [email protected]
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
57
EVROPSKA PODUZETNIČKA MREŽA
Poslovna saradnja
Poštovani čitaoci,
putem Evropske preduzetničke mreže (EEN), čiji smo član, pruža nam se
mogućnost da vam pronađemo odgovarajućeg poslovnog partnera u inostranstvu. Vanjskotrgovinska komora Bosne
i Hercegovine je putem Euro info korespondentnog centra BiH, kao jednog od
svojih sektora, članica ove mreže od 2009.
godine. Mreža broji preko 600 organizacija u 51 zemlji, među kojima su sve zemlje
Evropske unije.
U ovom broju Infokoma predstavljamo
vam nove ponude za poslovnu saradnju.
Riječ je o ponudama preduzeća iz različitih zemalja koja su iskazala interes za
pronalaskom poslovnog partnera u našoj
zemlji.
Sve ove ponude dostupne su nam putem baze poslovne saradnje mreže EEN
kojoj imaju pristup sve članice ove mreže.
Na taj način se pruža mogućnost i preduzećima iz Bosne i Hercegovine da dostave
ponude, koje će biti dostupne u ovoj zajedničkoj bazi podataka.
Bilo da želite stupiti u kontakt s preduzećima čije ponude objavljujemo u nastavku ili želite da se ponuda Vašeg preduzeća nađe u bazi podataka EEN mreže,
molimo da nas kontaktirate putem e-maila: [email protected] ili
[email protected]
Ukoliko se odlučite da se ponuda Vašeg
preduzeća objavi na EEN mreži, nakon ispunjavanja obrasca koji možete dobiti putem gore navedene e-mail adrese, ponudu
Vašeg preduzeća unosimo u bazu podataka poslovne saradnje mreže EEN, koja se
dalje objavljuje u poslovnim magazinima
ili internet stranicama centara u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera.
Zainteresirana preduzeća se putem centara u svojim državama obraćaju nama radi
dobijanja podataka i na taj način Vas direktno povezujemo s poslovnim partnerom.
Ove usluge su u potpunosti besplatne.
Pripremile:
Stanislava Sorajić i Mersiha Selmanović n
EICC BiH PS 2 – februar 2015.
Litvanska firma specijalizovana za trgovinu radnom odjećom, obućom,
ličnom zaštitnom opremom, kombinezonima protiv hemikalija i rukavicama
je u potrazi za dobavljačima i nudi usluge trgovačkog posredovanja distribucije. Firma je osnovana 2009. godine i posjeduje 6 odjela u Litvaniji.
Trenutno, firma je u saradnji sa dobavljačima iz Francuske, Irske, Češke,
Poljske, Portugala, Njemačke i Velike Britanije. Ova firma posjeduje iskustvo
i pouzdanost. Od potencijalnog partnera se očekuje da bude uvoznik radne
odjeće i obuće, lične zaštitne opreme, kombinezona protiv hemikalija.
Firma je zainteresovana za dugoročnu saradnju.
EICC BiH PS 5 – februar 2015.
Švedska firma specijalizovana za dizajniranje poklona je u potrazi za
proizvođačem biskvita i poslastica različitih ukusa. Firma se bavi prodajom
različitih čajeva i pralina napravljenih od čokolade, mekih kremastih
slatkiša i karamele. Firma je zastupljena na švedskom tržištu i prodaje svoje
proizvode gift šopovima, cvjećarama, knjižarama i prodavnicama gdje se
prodaju čaj i kafa. Od potencijalnog partnera se očekuje da pakuje svoje
proizvode u celofanu sa približnom težinom od 150 do 180 g, kapacitet
dostave treba da bude približno 1 t godišnje, a proizvođač mekih kremastih
slatkiša mora imati kapacitet isporuke 15 t godišnje.
EICC BiH PS 6 - februar 2015.
Poljska firma koja se bavi distribucijom elektrotehničkih proizvoda je u
potrazi za proizvođačima elektronskih proizvoda nudeći zastupništvo na
poljskom tržištu. Firma posjeduje iskustvo veleprodaje zastupajući klijente
i kompanije. Kompanija ima odgovarajuće znanje i iskustvo te logistiku i
infrastrukturu. Trenutno, firma distribuira sljedeće proizvode: modularnu
opremu, frekvencijske pretvarače, sklopne uređaje, omote, transformatore,
pribor za instalacije u stambenim prostorima, pribor za instalacije u
industrijskim prostorima itd.
EICC BiH PS 7 - februar 2015.
Španska firma specijalizovana za mašinstvo, zupčanu transmisiju,
zavarivanje i sektore kao što su aeronautika, poljoprivreda, medicina,
mašinstvo, energetika i pomorstvo nudi podugovaračke usluge. Firma
posjeduje pedesetogodišnje iskustvo na polju mehanike i drugih gore
navedenih sektora i ima za cilj stalan napredak u vezi konkurentnih cijena
i termina isporuke. Od potencijalnog partnera se očekuje spremnost na
sklapanje ugovora o saradnji i podugovaračkih usluga.
EICC BiH PS 8 – februar 2015.
Britanska firma specijalizovana za elektronsku prodaju je u potrazi za
proizvođačima poklona i suvenira i manjih dijelova namještaja radi
sklapanja distribucijskog ugovora. Firma je osnovana 2010. godine i ima
za cilj proširenje svoje djelatnosti na evropsko tržište. Od potencijalnog
partnera se očekuje iskustvo u distribuciji, poklona i suvenira po cijeni do
150 funti i manjih dijelova namještaja po cijeni do 10.000 funti. Kompanije,
proizvodi i procedure moraju zadovoljiti EU standarde sigurnosti i kvalitete.
EICC BiH PS 10 - februar 2015.
Rumunska firma koja se bavi prodajom prirodne kozmetike za njegu lica
i tijela, proizvoda za njegu bebe, sredstava za higijenu, njegu stopala,
dodataka za prehranu, vitamina, minerala, preparata za mršavljenje
i detoksikaciju itd. nudi usluge distribucije za proizvođače prirodne
kozmetike i dodataka za prehranu. Njihovi proizvodi su odobreni od strane
rumunskog Ministarstva zdravlja.
EICC BiH PS 1 – mart 2015.
Srbijanska firma koja se bavi proizvodnjom začina i snabdijevanjem začinima traži partnere za zajedničko ulaganje za
snabdijevanje HORECA grupe (Hotel/Restoran/Kafić) začinima i pakovanjima. Firma je pionir i inovator na srbijanskom
tržištu i traži iskusne i pouzdane strane partnere. Srbijanska firma je zainteresovana za saradnju sa stranom firmom
kako bi proširila svoju trenutnu ponudu HORECA grupi sa novim začinima, raznim i poboljšanim/novim pakovanjima.
EICC BiH PS 3 - mart 2015.
Francuska firma koja je specijalizovana za željezničke sisteme traži dobavljače koji se bave obradom limova i pružaju
usluge mehaničkog varenja. Od potencijalnog partnera se očekuje da ima sertifikate EN15085 i ISO 9001 i da je u
mogućnosti da obezbijedi zavarivanje na željeznici. Francuska firma je jedan od vodećih svjetskih dobavljača željezničke
opreme i nudi širok spektar proizvoda i usluga. Od potencijalnog partnera se očekuje pouzdanost i da ima sve tražene
sertifikate. Takođe, očekuje se isporuka proizvoda koji odgovaraju tehničkoj specifikaciji u Evropi, u određenom roku,
po konkurentnoj cijeni.
ICC BiH PS 4 - mart 2015.
Mađarska firma koja razvija i proizvodi solarnu uličnu LED rasvjetu i solarnu prostornu LED rasvjetu traži partnera
podizvođača/ proizvođača za proširenje svog poslovanja. Firma, takođe, razvija i instalira LED rasvjetne uređaje na
konfiguraciji mreže. Firma želi rasporediti dio proizvodnog procesa smanjujući troškove ulaska na novo tržište u Evropi
ili inostranstvu. Mađarska firma traži partnera u proizvodnji solarnih panela ili u obradi metala, za dugoročnu saradnju.
Firma je zainteresovana za potpisivanje ugovora o proizvodnji, zajedničkom ulaganju ili podizvođačkim aktivnostima
sa pouzdanim partnerom.
EICC BiH PS 5 - mart 2015.
Francuska firma koja je specijalizovana za hranu i pribor za kućne ljubimce, žitarice i sjemena za ptice traži podugovarača
koji je u mogućnosti da proizvodi hranilice i kućice za ptice od gline. Od potencijalnog partnera se očekuje da je u
mogućnosti da proizvede navedene proizvode kockastog i kupastog oblika. Navedeni traženi proizvodi moraju biti
između 30 i 160 cm visine u 5 različitih oblika (specifikacije će biti poslane na zahtjev). Očekivana proizvodnja je 1.000
jedinica za svaki artikal.
EICC BiH PS 6 - mart 2015.
Turska firma specijalizovana za proizvodnju organskog i hemijskog đubriva, kao i za davanje konsultantskih usluga
iz oblasti poljoprivrede traži trgovačke posrednike za svoje proizvode i partnere za zajedničko ulaganje. Firma ima
razvijenu široku poslovnu mrežu, širok asortiman proizvoda i iskustvo u međunarodnom poslovanju.
EICC BiH PS 7 - mart 2015.
Britanska firma, s rastućim globalnim izvozom, koja posluje na međunarodnom farmaceutskom tržištu i poslovno
uslužuje više od 70 zemalja, traži dobavljača novih farmaceutskih proizvoda za distribuciju širom svijeta. Ova britanska
firma je dobavljač farmaceutskih proizvoda i uslužuje medicinsko tržište, tržište za zdravstvenu zaštitu, bolnice, UN
te vlade. Firma ima razvijen sistem rješavanja problema kod otežanog snabdijevanja i nudi razne vrste proizvoda,
od kontrolisanih, licenciranih farmaceutskih proizvoda, do generičkih, gotovih, doziranih formi, tj. tableta, kapsula,
ampula, otopina, krema i masti, pa sve do finih hemikalija i neorganskih proizvoda. Firma ima 30 godina iskustva u
prodaji svih farmaceutskih proizvoda na tržištu Velike Britanije/EU.
EICC BiH PS 8 – mart 2015.
Mađarsko preduzeće specijalizovano za proizvodnju raznih metalnih proizvoda je u potrazi za partnerima za recipročnu
proizvodnju ili podizvođačke aktivnosti. Preduzeće posluje u skladu sa standardom kvaliteta ISO 9001:2008 i posjeduje
više od dvadeset godina profesionalnog iskustva u metalnoj industriji.
EICC BiH PS 9 - mart 2015.
Srbijansko preduzeće, službeni distributer mašina i opreme za industriju gume i plastike, nudi usluge trgovačkog
posredništva za proizvođače iz Makedonije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Glavne prednosti ovog
preduzeća su dugotrajno iskustvo u području distribucije i servisiranja mašina i opreme za proizvodnju plastike i gume,
kao i mnogobrojne nagrade i reference koje je postiglo do sada. Ono što se očekuje od potencijalnog poslovnog
partnera su profesionalnost i pouzdanost.
EICC BiH PS 10 - mart 2015.
Španska firma specijalizovana za distribuciju hrane za sportiste, distribuciju slatkiša, orašastih plodova, kolačića,
bombona, čokolade i ukusnih proizvoda nudi svoj maloprodajni lanac proizvođačima u Evropi i Kini. Španska
distribucijska firma osnovana 1982. godine, lider na tržištu za slatkiše, za hranu za sportiste i ukusne proizvode kao što
su kolačići, bomboni, čokolade, sladoledi, orašasti plodovi (sirovi ili prerađeni), grickalice itd., sa velikom distribucijskom
mrežom (više od 320 trgovina u Španiji) je zainteresovana za kontaktiranje novih proizvođača navedenih proizvoda.
Firmu čini više od 1.000 zaposlenika u 320 prodajnih mjesta ove kompanije sa više od 50 miliona prometa. Firma ima
sopstveni online shop slatkiša. Takođe, firma je zainteresovana za franšizne ugovore sa agencijama.
www.een.ba
58
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
59
e
t
i
t
s
ori
K
CHAMBERTRUST SEAL
PEČAT POSLOVNOG POVJERENJA
CHAMBERTRUST seal je međunarodni pečat
poslovnog poverenja ustanovljen od strane Svjetske
komorske mreže – World Chambers Network (WCN),
Svjetske komorske federacije – World Chambers
Federation (WCF) i Međunarodne trgovinske
komore – International Chamber of Commerce (ICC).
ChamberTrust je standardizovani komorski alat koji
omogućava preduzećima širom svijeta da lako
nađu nove poslovne partnere čije je postojanje,
profil, proizvodi i usluge ovjereno od strane
Komore.
ChamberTrust predstavlja verifikacijski pečat kojim
se verifikuju objektivne informacije objavljene na
web stranici jedne kompanije.
60
Pečat se izdaje na period od godinu dana, uz
mogućnost obnove, ukoliko preduzeće i dalje
ispunjava tražene uslove.
Sve dodatne informacije o mogućnostima za
dobijanje CHAMBERTRUST seal – Pečata komorskog
poslovnog poverenja, zainteresovana preduzeća
mogu dobiti na sljedećoj adresi:
Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska
komora Bosne i Hercegovine
BHEPA - Agencija za promociju izvoza BiH
Branislava Đurđeva 10, 71000 Sarajevo
Tel: + 387 33 566-235
e-mail: [email protected]
web: www.komorabih.ba
INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.
Download

Ovgje možete preuzeti pdf! - Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska