Pobjeda
Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću
Podgorica, Crna Gora • Ponedjeljak, 30. mart 2015. • Godina LXXI/Broj 17702 • Cijena 0,70 eura
Mandić ubjedljivo
porazio Danilovića
STR. 2.
D. MIJATOVIĆ
D. MIJATOVIĆ
Zamjenik predsjednika Nove izgubio na
sjednici GO, većina za ostanak u DF-u
INTERVJU:
Smiljana Prelević, šefica Radne grupe za poglavlje 25
CANU bira nove članove,
na spisku i osnivači DANU
Novac uložen u
pregovore isplatio
se dvostruko
STR. 5.
ULCINJ:
Da li će turska kompanija Polin odustati od
investicije vrijedne sedam miliona eura
Vuković:
Zbog političke
sebičnosti
usvojen
neustavan akt
Zakon o finansiranju političkih subjekata pred Ustavnim sudom zbog odredbe
da država partijama plaća
što opštine ne mogu STR. 3.
Brković, Marković,
Goranović, Glamočak
i Čelebić kandidati za
vanredne članove
STR. 3.
Čija je
štojska zemlja
za akva-park?
Hronika
Lazarević
danas pred
sudijom za
istrage
STR. 6.
Još šest dobara na listi
nematerijalne baštine od
nacionalnog značaja
Oro,
legende i
dobrotska
torta
STR. 13.
STR. 7.
Počela sezona
polenskih alergija
Dobar
imunitet
najbolja
preventiva
STR. 9.
2
Politika
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Pobjeda
Zamjenik predsjednika Nove izgubio na sjednici GO, većina za ostanak stranke u DF-u
PODGORICA – Glavni odbor Nove srpske demokratije podržao je velikom većinom glasova stav Andrije
Mandića za ostanak te
stranke u okviru Demokratskog fronta. Protiv takve odluke bilo je 12 članova GO,
među kojima je i zamjenik
predsjednika stranke Goran
Danilović, koji bi već danas,
prema saznanjima Pobjede,
trebalo da objelodani svoj
odlazak iz Nove.
Danilović nije htio konkretno
da odgovori na pitanje novinara nakon sjednice o tome da li
je još uvijek član Nove, navodeći da će danas poslati saopštenje u kojem će se izjasniti o
svom statusu.
Danilovićeva odluka
- Sve dok vam to javno ne kažem - jesam član. Poštujem
proceduru, pa će tada biti moje direktno obraćanje javnosti
i predsjedniku stranke. Moje
kolege znaju šta sam im rekao
na sjednici i pozivam na malo
strpljenja – rekao je Danilović.
Mandić ubjedljivo
porazio Danilovića
Prema saznanjima Pobjede,
Danilović je na sjednici GO
tražio da Nova formira poseban poslanički klub koji bi nastavio saradnju sa Lekićevim
timom poslanika. Tom konceptu se snažno usprotivio
predsjednik stranke Andrija
Mandić navodeći da bi taj čin
bio uvod u dezintegraciju Demokratskog fronta.
- Utopili bismo se u Lekićevu
stranku - rekao je Mandić.
Portparol Nove Jovan Vučurović je kazao da niko na sjednici
GO nije pomenuo istupanje iz
stranke.
- Moram da kažem da je sve proteklo u demokratskoj atmosferi,
što je i kvalitet Nove srpske demokratije – rekao je on.
Vučurović je saopštio da su zaključci sa sjednice usvojeni
velikom većinom glasova, te
Medojević: Nakon što ga smijene, Krivokapić
će postati lider svih koji su rušili opoziciju
Nekoliko minuta nakon što je
završena sjednica GO Nove
na društvenoj mreži Fejsbuk
se oglasio i lider Pokreta za
promjene Nebojša Medojević,
koji je aludirajući na Gorana
Danilovića napisao da će
Ranko Krivokapić postati
lider svih opozicionara koji
su sinhronizovano napuštali
i, kako je kazao, razbijali opoziciju.
- Ranko Krivokapić će, kada
ga smijene sa čela SDP, postati lider svih onih koji su, po
njegovom nalogu, sinhronizovano napuštali opozicione
stranke - napisao je Medojević, koji je blizak sa liderom
Nove Andrijom Mandićem.
Upitan da li u tu grupu spada
Lekić, Medojević je rekao
da ne zna još odgovor na to
pitanje.
- Ne znam. Vidjećemo. Biće
zanimljivo gledati koji su to
,,opozicionari“ napustili svoje
stranke i otišli kod Ranka da
im bude lider - napisao je
Medojević.
da je od ukupno 111 članova,
njih 12 bilo protiv i troje uzdržanih. Stavove predsjednika
stranke Andrije Mandića podržalo je 94 člana GO.
DF će opstati
- GO je snažno podržao stavove predsjednika i predsjedništva Nove za ostanak stranke u
Demokratskom frontu, kao i
rad zajedničkog kluba DF-a –
rekao je Vučurović.
Nova je, kako je kazao, uložila
sav svoj potencijal u stvaranje
i snaženje DF-a kako bi postao
generator promjena u Crnoj
Gori.
- Oštro se protivimo bilo kakvom pokušaju dezintegrisa-
nja DF-a i dajemo punu podršku svim postojećim oblicima
zajedničkog djelovanja. Posebno ističemo važnost funkcionisanja jedinstvenog poslaničkogklubauSkupštini–naveo
je Vučurović, dodajući da očekuje da svi poštuju zaključke
GO.
U Novoj su, kako je kazao, zadovoljni što su svi konstituenti
DF-a izrazili apsolutnu spremnost da se najjači opozicioni
subjekat očuva i nastavi svoju
misiju.
- Ta misija podrazumijeva
borbu protiv diktatorskog režima, zalaganje za ekonomski
prosperitet svih građana Crne
Gore, uspostavljanje vladavi-
„Biramo
između
Lekića i
Medojevića“
Izvor Pobjede iz Nove je
saopštio da su pristalice
Gorana Danilovića na
GO uglavnom potencirale da se stranka nalazi
pred izborom da li su
za Miodraga Lekića ili
Nebojšu Medojevića.
- Naš izbor je ili Medojević
ili Lekić. Mi sami treba
da vidimo šta je bolje, i
koji je naš put - prenio je
izvor Pobjede riječi Danilovićevih pristalica.
Uz Gorana Danilovića od
istaknutijih članova GO
su stali bivši šef odborničkog kluba iz Podgorice
Goran Radonjić, odbornica Branka Bešović kao i
članovi GO: Boris Pejović,
Slaven Kraljević, Rajko
Stevanović i Dragan
Mitrović. Milan Lekić
iz Pljevalja, za koga se
pretpostavlja da je blizak
Daniloviću, nije prisustvovao sjednici GO.
Izvor je i dodao da niti
jedan odbor iz svih opština nije većinski stao uz
Danilovića.
ne prava, kao i sprsko-crnogorsko pomirenje na principima međusobnog uvažavanja
uz kojeg se ovi ciljevi mogu
postići – dodao je Vučurović.
Iv.P./N.Z.
Pobjeda
Aktuelnosti
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Jevrem Brković
Momir Marković
Pavle Goranović
Zlatko Glamočak
3
Gojko Čelebić
CANU bira nove članove, na spisku i osnivači DANU
Brković, Marković, Goranović,
Glamočak i Čelebić kandidati
za vanredne članove
PODORICA - Odjeljenje za umjetnost Crnogorske akademije nauka i
umjetnosti raspravljaće u utorak o
kandidaturi književnika Jevrema Brkovića, Momira M. Markovića, Pavla
Goranovića, Gojka Čelebića i vajara
Zlatka Glamočaka za izbor u zvanje
vanrednih članova CANU, saznaje Pobeda. Brković i Marković su jedni od
osnivača Dukljanske akademije nauka
i umjetnosti i zalagali su se u javnim
nastupima za objedinjavanje CANU i
DANU.
Prema proceduri, na sjednici Odjeljenja za umjetnost će članovi obrazlagati svaki pojedinačni prijedlog, uz obavezne priložene dvije recenzije.
Odjeljenje za umjetnost CANU čine
redovni članovi Anka Burić, Žarko
Đurović, Dragan Karadžić i Vojo Stanić i vanredni članovi Sreten Asanović, Žarko Mirković, Pavle Pejović i
Zuvdija Hodžić. To znači da svaki kandidat za člana CANU mora na sjednici
u utorak dobiti podršku najmanje pet
članova Odbora. Nakon toga se o njihovom prijemu za vanredne članove
glasa na Skupštini CANU gdje takođe
moraju dobiti većinu glasova.
Prema informacijama Pobjede, na
sjednici u utorak će akademik Zuvdija
Hodžić obrazlagati kandidaturu Jevrema Brkovića, prvog predsjednika
DANU i Pavla Goranovića, aktuelnog
ministra kulture, dok će akademik
Žarko Đurović obrazlagati kandida-
turu Gojka Čelebića.
Skupština Crne Gore usvojila je još 27.
februara 2012. godine Zakon o Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti
kojim je, praktično, ukinuta Dukljanska akademija i njeni članovi „upućeni“ da po određenoj proceduri mogu
postati članovi CANU. Tada su mnogi
u javnosti zagovarali tezu da će se,
usvajanjem zakona, akademici CANU
i DANU (CANU je imala 40 članova,
31 redovnog, devet vanrednih i 21 do-
Zakon o finansiranju političkih subjekata pred Ustavnim sudom
Vuković: Usvojen
neustavan akt zbog
političke sebičnosti
PODGORICA – Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja u dijelu
koji predviđa da se iz državnog
budžeta partijama isplati novac u slučaju da opštine kasne,
nije ustavan. To je politička
odluka koja ruši pravnu normu i Ustavni sud neće imati
problema da taj akt stavi van
snage – ocijenio je za Pobjedu
Miodrag Vuković, poslanik
DPS-a i član radne grupe koja
je radila ovaj zakon, ali koji je
glasao protiv takvog rješenja.
Vlada je zatražila ocjenu
ustavnosti novog Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kojim
je definisano da partije kojima
opštine do petog u mjesecu za
prethodni mjesec ne uplate
novac koji im pripada, imaju
mogućnost da u roku od 15 dana podnesu zahtjev Ministarstvu finansija da im se taj dug
nadoknadi iz državnog budžeta. Takva odredba zapravo je
usvojeni amandman Aleksandra Damjanovića i Nevena Gošovića. Oni su svoj prijedlog
obrazložili time da bi njegovo
usvajanje ,,omogućilo redovno i kontinuirano izmirivanje
sredstava političkim subjektima ako lokalne samouprave ne
ispune svoje obaveze“. Dobili
su podršku svih opozicionih
partija, manjinskih stranaka i
SDP-a, pa je amandman usvojen. DPS glasala je protiv tog
rješenja.
Nezakonito i neustavno
Vuković je podsjetio da je nje-
Članica radne grupe za izradu zakona
Branka Bošnjak, čija je partija podržala
„sporno“ rješenje, smatra da odredba „jeste
malo specifična“ i „na ivici ustavnosti“, ali se
nada da je, ipak, u skladu sa Ustavom
gova partija bila protiv takve
odredbe jer je ona, kako je kazao, i nezakonita i neustavna.
- Više je razloga koji osporavaju ustavnost tog akta. Ne postoji obaveza države da finansira takve zahtjeve, odnosno
da umjesto opština bude subjekt za finansiranje partija –
kazao je on.
Prema njegovim riječima, u
pitanju je direktna obligacija
između opštine i subjekata koji konstituišu SO.
- Ako je opština u finansijskim
teškoćama, onda je u problemima i kada treba da finansira
novac političkim subjektima
ili bilo kome drugo. Gdje u zakonu piše da su partije prve
koje se naplaćuju? Ako država
preuzme tu obavezu, pojavila
bi se i druga pravna lica sa
istim zahtjevima. Čemu bi to
vodilo – kazao je Vuković.
On je prigovorio i da predlagač
amandmana nije naveo sa koje
stavke u budžetu bi se izdvojila sredstva za tu namjenu.
- Radi se o protivpravnoj odluci. Takvo rješenje je politikantsko, ,,trese“ ustavnu stabilnost i uređene odnose
države i lokalnih zajednica. To
je nevjerovatan stepen političke sebičnosti i isključivosti,
kao i pravnog sljepila onih koji
su podržali takvo rješenje –
istakao je Vuković.
Branka Bošnjak (DF), koja je
bila članica radne grupe za
izradu Zakona o finansiranju
političkih subjekata i izbornih
kampanja i čija je partija podržala ,,sporno“ rješenje, kaže za
Pobjedu da odredba čija se
ocjena ustavnosti traži ,,jeste
specifična“, ali da se ona nada
da, ipak, nije neustavna.
- Pojedine lokalne samouprave neodgovorno se ponašaju i
često ne poštuju zakonsku
obavezu, a pojedine čak i selektivno poštuju, pa birkaju
kojoj partiji će redovno plaćati, a kojoj ne, ono što im zakonski sljeduje. Zato je i uvedena
ova obaveza, jer Ministarstvo
finansija ima mogućnost
da uslovno rečeno uvede u red
lokalne samouprave i da oni,
uslovno rečeno, prebiju dug
koji lokalne samouprave prave
– kazala je Bošnjak.
Prema njenim riječima, s obzirom na to da Ministarstvo otpisuje dugove opštinama, nadzorna uloga koja mu je data
ovim zakonom je samo „primoravanje“ da se poštuje zakon.
Na ivici ustavnosti
- Pošto jeste malo specifična
odredba, na ivici je ustavnosti,
ali imajući u vidu pravnike koji su bili članovi radne grupe a
saglasili su se sa ovim rješenjem, nadam se da je, ipak, ono
u skladu sa Ustavom – dodala
je Bošnjak.
Opštine duguju partijama više
stotina hiljada eura, a zahtjev
za nadoknadu sredstava Ministarstvu do sada je podnijela
jedino Pozitivna Crna Gora.
Ministarstvo finansija ranije je
saopštilo da će, nakon konačnog stava Ustavnog suda o
ovom pitanju, sagledati potrebu da se pokrene procedura za
donošenje izmjena i dopuna
Zakona o budžetu za 2015. godinu kako bi se obezbijedila
sredstva za ove namjene, ukoliko te odredbe ostanu na snazi.
Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja usvojen je krajem prošle
godine, a radila ga je Radna
grupa Skupštine nadograđujući rješenja koja im je predložila Vlada.
I. KOPRIVICA
pisnog, a DANU 33 člana, od čega 22
su nosioci Trinaestojulske nagrade) u
zajedničkoj „kući“ ubuduće zajedno
raditi naučno-istraživačke projekte,
prije svih - crnogorsku enciklopediju.
Međutim, ideja Vlade Crne Gore, koju
je sprovelo Ministarstvo nauke, nikada nije dobila podršku vrha Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i
bila je očita opstrukcija prijema članova iz DANU a čak se i osporavala
ustavnost Zakona o CANU.
D.Đ.
Crna Gora danas
otvara dva poglavlja
PODGORICA - Crna Gora će danas na Međuvladinoj konferenciji, koja se održava u Briselu, otvoriti pregovore u poglavljima
16, koji se odnosi na poreze i 30, koje se tiče vanjskih poslova.
Državnu delegaciju Crne Gore na Međuvladinoj konferenciji
predvodiće glavni pregovarač ambasador Aleksandar Andrija
Pejović. U delegaciji će biti i šefovi radnih grupa za 16. i 30. poglavlje Novo Radović i Goran Šćepanović, kao i sekretar Pregovaračke grupe Miodrag Radović.
- Poglavlje 16 obuhvata propise i standarde koji regulišu indirektno i direktno oporezivanje, administrativnu saradnju i uzajamnu pomoć, kao i operativne kapacitete i kompjuterizaciju.
Poglavlje 30 se odnosi na zajedničku trgovinsku politiku, bilateralne sporazume sa zemljama nečlanicama, razvojnu politiku i
humanitarnu pomoć - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih
poslova i evropskih integracija.
Otvaranju poglavlja prethodio je posvećen rad svih institucija na
usklađivanju s evropskim propisima i praksom u ovim oblastima. Prema ocjenama Evropske komisije, Crna Gora je postigla
dobar nivo usklađenosti, kao i potrebne administrativne kapacitete za otvaranje pregovora u ovim oblastima.
Mr. J.
Garčević: Crna Gora u
diplomatskoj ofanzivi
PODGORICA - Crna Gora se
nalazi u diplomatskoj ofanzivi, a u narednom periodu komuniciraće se sa svim članicama Alijanse, od Njemačke do
Islanda, kazao je nacionalni
koordinator za NATO Vesko
Garčević.
On je u intervjuu za CdM kazao da će učlanjenje Crne Gore u NATO pružiti ono što svi
njeni građani žele – sigurnost i
stabilnost, a što je, dugoročno,
garancija ekonomskog i društvenog prosperiteta.
Garčević je rekao da je realno
da Crna Gora očekuje poziv u
NATO do kraja godine.
- Crna Gora će sigurno dobiti
poziv i blizu je toga, a ako se ne
desi, to može biti samo rezultat onoga na šta mi ne možemo
da utičemo - smatra Garčević.
Kako je dodao, u narednom
periodu očekuje se nastavak
diplomatskih aktivnosti i to na
svim poljima, kroz razne vrste
susreta, kontakata na ministarskom i ekspertskom nivou
i to sa svim zemljama jednako.
- Normalno, razgovaraće se
sa članicama kao što su Njemačka, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države,
Italija, Francuska, ali nećemo
zanemariti ni ostale, pa i one
najmanje članice poput
Islanda. Iako su one male zemlje, jednako se pitaju, jer se
svaka odluka donese tek kada
svi stanu iza nje - kazao je
Garčević.
M. Ć.
4
Ekonomija
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Pobjeda
Damjanović sumnja u procjenu Vlade o zaduženosti države
Opasno je
štelovati
javni dug
i BDP
PODGORICA - Predsjednik
parlamentarnog odbora za
ekonomiju Aleksandar Damjanović (SNP) kazao je da
je veoma opasno štelovati
iznos javnog duga u odnosu
na bruto domaći proizvod.
- Sa stranica vašeg cijenjenog
medija sam pročitao „slavodobitno“ saopštenje kako je procijenjeni javni dug ispod 60
odsto, te nema potrebe za preduzimanje Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti
predviđenih mjera. Veoma je
opasno da neko pokuša da
„šteluje“ iznos javnog duga u
bruto domaćem proizvodu, na
način da će procijenjeni iznos
BDP-a „malo uvećati“ pa će
dug pasti ispod zakonskih kriterijuma, a Vlada neće morati
da sprovodi mjere poput rebalansa, smanjenja tekućih (i političkih) izdataka ili posebne
mjere sanacije – kazao je Damjanović i dodao da bi, možda,
Vlada na taj način dobila malo
vremena, ali bi Crna Gora izgubila premnogo vremena po-
Na potezu je DRI koja ima zakonska ovlašćenja i koja ne smije,
ni po koju cijenu, dopustiti bilo kakvo „namještanje“ fiskalnih
parametara, javnog duga i budžetskog deficita, kaže Damjanović
trebnog da se izađe iz stanja
ekonomskog beznađa u kome
se trenutno nalazi.
- Pošto nije bilo volje da se formira nezavisan fiskalni savjet
koji bi bez uplitanja sa strane
davao ocjene ispunjenosti fiskalnih kriterijuma, na potezu
je DRI koja ima zakonska ovlašćenja i koja ne smije, ni po koju cijenu, dopustiti bilo kakvo
„namještanje“ fiskalnih parametara, javnog duga i budžetskog deficita – kazao je Damjanović.
Na pitanje da li očekuje rebalans budžeta u ovoj godini, on
je odgovorio da smo na isteku
prvog kvartala i da je rano govoriti o rebalansu.
Upitan da li smatra da je diskriminatorski predlog čiji je
on autor, da žene sa troje i više
djece imaju pravo na doživotnu novčanu naknadu u visini
70 odsto prosječne zarade, u
odnosu na žene koje imaju
dvoje djece ili ih uopšte nemaju, Damjanović je odgovorio
da nije.
- Prijedlog zakona upravo na
ustavnim osnovama, o čemu je
jednoglasno podršku dao i Odbor za zakonodavstvo, kroz
uvođenje posebnih mjera pokušava da dovede u ravnopravan položaj kategoriju majki
sa više djece koje su u crnogorskim radnim uslovima u nemogućoj misiji kvalitetnog
obavljanja radnog angažmana
i kvalitetne brige o više djece rekao je Damjanović i istakao
da ga „pomalo iznenađuje
ton“ pitanja Pobjede.
- Pozivam čitaoce Pobjede da
se zajednički podsjetimo člana 73. Ustava Crne Gore gdje u
stavu 2 toga člana veoma precizno piše da „država stvara
uslove kojima se podstiče rađanje djece“. E pa, evo prilike
da kroz usvajanje prijedloga
zakona koji sam podnio u saradnji sa Unijom slobodnih
sindikata Crne Gore, država
počne da stvara te uslove – poentirao je Damjanović.
Važno je, naveo je, da se napomene i još jedan, ne manje važan segment predloženog zakona, a to je uvođenje nove
kategorije socijalnog davanjanaknade za roditelje i staratelje
djece sa posebnim potrebama,
danas svakako najugroženije
kategorije crnogorskog društva.
- U tom pravcu očekujem podršku u Skupštini, ne samo
mojih opozicionih kolega već i
kolega iz parlamentarne većine za donošenje ovog zakona
– zaključio je predsjednik Odbora za ekonomiju.
I.K.
Kompanija Luštica Development dobila građevinsku dozvolu
Spremni za gradnju
novog grada na Jadranu
PODGORICA - Kompanija
Luštica Development dobila
je građevinsku dozvolu za
izgradnju turističkih objekata faze F apartmanskog tipa u kompleksu Luštica Bay.
Dobijena je, kako je saopšteno,
i dozvola za izgradnju dvije saobraćajnice i to u okviru Detaljnog urbanističkog plana
,,Golf” i Donji Radovići zapad
i Donji Radovići centar.
Fazom F predviđena je izgradnja osam objekata sa 45 stambenih jedinica.
- Projekat Luštica Bay se u potpunosti razvija u skladu sa
smjernicama i standardima koji su nam dati, a Luštica Development, kao privredni subjekat u Crnoj Gori, posluje u
skladu sa domaćom regulativom, poštuje zakonske propise
i ispunjava obaveze definisane
ugovorom o dugoročnom zakupu - saopštio je izvršni direktor kompanije Daren Gibson.
Kompanija Luštica Development je odgovorna za izgradnju kompletne infrastrukture obuhvaćene projektom
Luštica Bay, do ugovorom definisanih tačaka pripajanja na
javnu infrastrukturu.
Kako je saopšteno, kompanija
zavisi od ispunjavanja obaveza
svih uključenih strana vezano
za izgradnju infrastrukture,
uključujući i glavne saobraćajnice koje su van granica lokacije Luštica Bay. Obostrana
korist ogleda se u tome što se
svi aspekti ugovora o dugoročnom zakupu ispunjavaju i njima se upravlja pravovremeno.
- Za nas kao investitora koji razvija jedini greenfield projekat u Crnoj Gori i jedan od najvećih po površini u ovom
dijelu Evrope, poslovni ambi-
jent je veoma važan i zadovoljni smo napretkom koji je u tom
smislu ostvaren u Crnoj Gori.
Kao što smo više puta saopštavali, naši pozitivni i partnerski
odnosi sa Vladom i opštinom
Tivat omogućili su nam nesmetano funkcionisanje tokom razvoja projekta - rekao
je Gibson.
U tom smislu, kako je dodao,
Luštica Development je ponudila pomoć u smislu realizacije nekih od potrebnih početnih radova na novom glavnom
putu koji je potrebno da se izgradi do projekta Luštica Bay.
Ona je kreirana kao novi turistički grad u Crnoj Gori, u potpunosti uklopljen u prirodno
okruženje i integrisan u lokalnu zajednicu kao funkcionalni
grad otvoren posjetiocima tokom cijele godine.
Novi grad na Jadranu raspolagaće sa 690 hektara zemljišta,
više od hiljadu stanova, preko
500 stambenih vila i kuća, sedam hotela, golf teren sa potpisom Geri Plejera, kao i dvije
marine i druge objekte. M. Ć.
Iz Privredne komore saopštili
Povećati proizvodnju i
izvoz u drvnoj industriji
PODGORICA – U oblasti drvoprerade neophodno je u
narednom periodu povećati
obim proizvodnje i kvalitet
izvoznih proizvoda i destimulisati izvoz sirovine i poluproizvoda, poručili su iz
Privredne komore.
U Odboru Udruženja šumarstva, drvne i papirne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti PKCG smatraju da cilj u
narednom periodu treba da
bude i povećanje broja preduzeća koja proizvodne programe i biznis planove zasnivaju
na finalnoj proizvodnji, izradi
i plasmanu proizvoda veće
vrijednosti.
Povezivanje
Članovi Odbora su, na sjednici
održanoj ove sedmice tokom
Sajma namještaja u Budvi,
ukazali na potrebu čvršćeg povezivanja proizvođača i trgovina ovim vrstama proizvoda
navodeći sopstvene slabosti u
nastupu, kao i dominantno
učešće uvezenih proizvoda na
domaćem tržištu.
- Podsjećajući na veliki izvoz
sirovina, čime se ne poštuju
koncesioni ugovori i stvara nedostatak kvalitetne sirovine za
proizvodnju, članovi Odbora su
ukazali na potrebu hitnog rješavanja ovakvog stanja i povremeno organizovanje sastanaka
koncesionara sa predstavnicima resornog ministarstva i
Uprave za šume - saopšteno je
iz PKCG.
Nakon svestranog sagledavanja poslovanja, a u cilju stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta i poboljšanja stanja u
ovim djelatnostima, Odbor je,
između ostalog, predložio da
se uradi analiza korišćenja šuma za sve dugoročne ugovore
od 2008. do ove godine. Ona bi
sadržala sve relevantne podatke po zaključenim ugovorima
na osnovu javnih poziva iz
2008. godine.
- Analiza bi pokazala stepen
iskorišćenosti bruto drvne
mase po zaključenim ugovorima, ispunjenost kadrovskih i
tehničko-tehnoloških uslova,
uticaj na realizaciju finalne
prerade i bila osnova za kreiranje buduće politike davanja
šuma na korišćenje - smatraju
članovi Odbora.
Puni kapacitet
Oni su predložili da se šuma na
korišćenje ustupa početkom
godine, a ne u avgustu kao što
je to slučaj posljednjih godina
kad se završava sezona.
Zbog toga, kako su ocijenili,
preduzeća ne rade punim kapacitetom u glavnoj sezoni što,
uz objektivne probleme, negativno utiče na poslovanje i dovodi preduzeća u finansijsku
blokadu i nelikvidnost.
- Neophodno je ukupnu raspoloživu drvnu masu, predviđenu za korišćenje Programom gazdovanja šumama za
ovu godinu, a koja iznosi oko
1,42 miliona metara kubnih
bruto drvne mase maksimalno
iskoristiti, čime se stvaraju
uslovi za povećanje obima
proizvodnje i prihoda u repro
lancu šumarstva i drvne industrije - kazali su predstavnici
Odbora.
Oni smatraju da treba izraditi
šumsko- privredne osnove u
šumskim područjima gdje su
istekle, uraditi analizu i ocjenu
postojećeg stanja i stepena
uređenosti šuma, kao i dinamiku izrade planova gazdovanja kojom bi se obezbijedio i
bio poznat predviđeni obim
sječa za duži period, a korisnici šuma imali uvid sa čime raspolažu u narednom periodu i
realno uskladili svoje planove.
- Potrebno je izmijeniti i dopuniti važeći pravilnik o uslovima, kriterijumima i podkriterijumima, koje u pogledu
tehničko-tehnološke opremljenosti i broja zaposlenih
treba da ispunjavaju preduzeća za dobijanje prava za godišnje i dugoročno korišćenje
šuma, srazmjerno količini
bruto drvne mase, odnosno
utvrditi ‘maksimalnu zapreminu’ sirovine koja se može
dodijeliti na preradu preduzećima u odnosu na proizvodne
kapacitete i broj zaposlenih
radnika. Ovim bi se riješio problem raspodjele šuma na korišćenje, sirovina usmjerila prema proizvodnim pogonima,
povećala proizvodnja i koristili proizvodni kapaciteti, zaustavila preprodaja i izvoz najkvalitetnije sirovine, povećala
zaposlenost i drugo - ocijenili
su u Odboru.
U cilju smanjenja izvoza najkvalitetnije sirovine (trupaca)
predlaže se da se kao izjava o
porijeklu robe priznaje otpremnica ili potvrda od Uprave za
šume, kako za državne tako i
za privatne šume, pojača kontrola izvoza tako da cijena na
fakturi odražava stvarnu vrijednost robe. Da se primijeni
potpisani ugovor o davanju
prava na korišćenje šuma i izgradnju i održavanje šumskih
saobraćajnica, kojim su ugovarači saglasni da se ukupne
posječene količine drveta prerade u prerađivačkim kapacitetima koncesionara, na teritoriji Crne Gore.
- Treba pokrenuti proces sertifikacije šuma po FSC standardima, čime se potvrđuje da
su proizvodi šumarstva proizvedeni odgovornim gazdovanjem šumama i omogućava
drvnoj industriji da nesmetano izađe na inostrano tržište kazali su članovi Odbora.
M. Ć.
Pobjeda
Intervju
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
5
INTERVJU: Smiljana Prelević, šefica Radne grupe za poglavlje 25 (nauka)
Novac
uložen u
pregovore
isplatio se
dvostruko
PODGORICA - Naučnoj zajednici u Crnoj Gori omogućena je intenzivna mobilnost,
bolji uslovi za rad u istraživačkim centrima i institutima
u državama EU, korišćenje
tehnologija i savremenih laboratorija, razmjena znanja i
iskustava kroz zajedničke naučne projekte, usavršavanje
mladih istraživača kroz angažovanje na projektima; razvijanje istraživačkih mreža, uspostavljanje i održavanje
kontakata sa istraživačima iz
država EU, kao i uspostavljanje saradnje u cilju povećanja
konkurentnosti istraživača i
naučnih ustanova u programima EU i drugim međunarodnim programima i projekt i m a s a ra d n j e - ka ž e u
intervjuu Pobjedi šefica Radne grupe za poglavlje 25 Smiljana Prelević. Ističe da naučna zajednica u Crnoj Gori
posjeduje nesporni kapacitet
i kvalitet mjerljiv na međunarodnom nivou.
POBJEDA: Poglavlje kojim
rukovodite je prvo otvoreno
i zatvoreno, šta je time konkretno dobila akademska
zajednica u Crnoj Gori?
PRELEVIĆ: Uspješan status
poglavlja 25 doprinio je podizanju kvaliteta istraživanja u
Crnoj Gori i boljem pozicioniranju crnogorske istraživačke zajednice u okviru
Evropskog istraživačkog prostora (ERA) i njenom aktivnom učešću u međunarodnim programima u oblasti
nauke i istraživanja, prvenstveno u programima: „Horizont 2020“; COST; EUREKA;
NATO - Naučni program za
mir i bezbjednost; Međunarodne agencije za atomsku
energiju – IAEA, Međunarodnog centra za genetski inženjering i biotehnologiju –
ICGEB; i CERN-a.
Naučnoj zajednici u Crnoj
Gori omogućena je intenzivna mobilnost, bolji uslovi za
rad u istraživačkim centrima i
institutima u državama EU,
korišćenje tehnologija i savremenih laboratorija, razmjena znanja i iskustava kroz
zajedničke naučne projekte,
usavršavanje mladih istraživača kroz angažovanje na
projektima; razvijanje istraživačkih mreža, uspostavljanje
i održavanje kontakata sa
istraživačima iz država EU,
kao i uspostavljanje saradnje
u cilju povećanja konkurentnosti istraživača i naučnih
ustanova u programima EU i
drugim međunarodnim programima i projektima saradnje.
Napominjemo da je naučna
zajednica u Crnoj Gori u protekle dvije godine od privremenog zatvaranja poglavlja,
preko Ministarstva nauke, u
okviru multilateralnih programa realizovala ukupno 32
projekta, dok je u okviru bilateralne saradnje sa devet država realizovala ukupno 146
bilateralnih projekata.
POBJEDA: Koliki fondovi
EU su na raspolaganju Crnoj
Gori kada je nauka u pitanju? Koliko smo tog novca
već iskoristili?
PRELEVIĆ: Finansijski
efekti učešća Crne Gore u
sedmom Okvirnom programu EU – FP7 su pozitivni. Naime, Crna Gora je do završetka ovog programa, 31. 12. 2013.
godine, realizovala ukupno
34 projekta, i od EU povukla
više od duplog iznosa sredstava u odnosu na uložena sredstva za članstvo u ovom programu.
Cijeneći napredak Crne Gore
u oblasti nauke i istraživanja,
EK je prvo s Crnom Gorom
zaključila Sporazum o pridruživanju novom Okvirnom
programu ,,Horizont 2020“,
1. jula 2014. godine, a zatim s
Uslovi u kojima se
realizuju istraživanja u Crnoj Gori
značajno su unaprijeđeni
Naučnoistraživačka zajednica
Crne Gore, koju čini 57 licenciranih
naučnoistraživačkih ustanova
i 1.347 istraživača iz svih oblasti
nauka, kao i veliki broj preduzeća,
koja sve više uzimaju učešća u
istraživanjima, na evropskom je
nivou - kaže Smiljana Prelević
Bili smo prvi, pa smo
pomagali drugima
POBJEDA: Da li su kolege iz drugih pregovaračkih grupa
tražile Vaše savjete s obzirom da ste „probili led“ u
ovom procesu?
PRELEVIĆ: Svakako da jesu. Iskazali smo spremnost da
podijelimo iskustva i pomognemo drugim timovima u
pripremi pregovora i načinu predstavljanja sistema u
određenim oblastima i njegovoj harmonizaciji sa pravnim
sistemom EU. Pored toga, poglavlje 25 povezano je sa devet
drugih poglavlja, u kojima se sa raznih aspekata tretira pitanje istraživanja i razvoja, u čijim radnim grupama aktivno
učestvuju predstavnici Ministarstva nauke i naučne i akademske zajednice.
drugim državama koje su u
procesu pregovora, kao i sa
državama regiona. Učešćem u
ovom Okvirnom programu,
sa budžetom preko 77 milijardi €, crnogorskoj istraživačkoj zajednici omogućeni su
jednaki uslovi učešća i korišćenja fondova ,,Horizont
2020“ kao i istraživačima iz
država članica EU. Program
omogućava i učešće privrednog sektora u istraživanjima,
a fokusiran je na komercijalizaciju istraživanja i stvaranje
inovacija kao pokretača razvoja privrede, te samim tim i
države. Naša istraživačka zajednica aktivno je učestvovala
u prvim pozivima Okvirnog
programa ,,Horizont 2020“,
za koje je proces ocjenjivanja
i prihvatanja projekata pri
kraju. Takođe, u toku je prijavljivanje projekata od strane istraživačke zajednice na
pozive objavljene ove godine.
Svakako treba napomenuti i
učešće u EUREKA programu,
koji predstavlja pan-evrop-
Spremni smo da
iskoristimo EU novac
POBJEDA: Da li je crnogorska akademska zajednica spremna da dobrim projektima iskoristi novac EU koji je na
raspolaganju?
PRELEVIĆ: Naučna i akademska zajednica u Crnoj Gori u
potpunosti je spremna da pripremi dobre projekte sa aktuelnim istraživanjima i sa njima aplicira za dobijanje sredstava
u okviru EU programa, jer posjeduje međunarodno mjerljiv
kvalitet za istraživanja u međunarodnim programima i projektima, i iskustvo stečeno u realizaciji dosadašnjih istraživanja u nacionalnim, bilateralnim i multilateralnim programima
i projektima, ranijem Okvirnom programu – FP7 i u drugim
EU programima i projektima.
6
miliona eura je budžet za nauku
za 2015. godinu, a u 2011. godini
kada je osnovan ovaj resor kao
novi u Vladi Crne Gore iznosio
je samo 1,7 miliona €
sku mrežu sa ciljem što snažnijeg povezivanja nauke i privrede i komercijalizaciju
istraživanja, koje se odvija u
kontinuitetu od potpisivanja
Memoranduma, 22. jula 2012.
godine. U ovom programu realizujemo četiri projekta.
U okviru saradnje sa IAEA realizujemo 4 nacionalna i 9 regionalnih projekata, dok je
novi Okvirni program za saradnju Crne Gore sa IAEA
potpisan 29. oktobra 2014. godine.
Takođe, učešće u 17 akcija
COST programa, koji se ne
zasniva na povlačenju sredstava već finansira razmjenu i
mobilnost istraživača, izuzetno je važno, jer podiže izvrsnost naučne zajednice i
omogućava uspostavljanje
naučnih mreža. Crna Gora je
krajem februara 2015. pozvana za učlanjenje u COST program, koje se očekuje u maju
ove godine.
POBJEDA: Da li je sada crnogorska akademska zajednica i naučni sistem na nivou
evropskog s obzirom da je
ovo poglavlje zatvoreno?
PRELEVIĆ: S obzirom da je
EK ocijenila da su sistem i politika u oblasti nauke i istraži-
vanja u Crnoj Gori usklađeni
sa Ugovorom o funkcionisanju EU i usvojenim ciljevima,
smjernicama i prioritetima
EU u ovoj oblasti, u procesu
pregovora za poglavlje 25 nije
bilo potrebno ispunjavanje
dodatnih uslova za otvaranje
ili zatvaranje ovog poglavlja.
Takođe, nakon privremeno
zatvorenog poglavlja, EK vrši
dalji monitoring sprovođenja
politika na nacionalnom planu i svake godine priprema
Izvještaj o napretku za predmetnu godinu, u kojem je već
drugu godinu zaredom nakon
što je poglavlje 25 privremeno
zatvoreno, istaknuto da je
ostvaren dobar napredak u
ovoj oblasti.
Naučnoistraživačka zajednica Crne Gore, koju čini 57 licenciranih naučnoistraživačkih ustanova i 1.347 istraživača
iz svih oblasti nauka, kao i veliki broj preduzeća koji sve više uzimaju učešća u istraživanjima, na nivou je koji je
međunarodno mjerljiv.
Uslovi u kojima se realizuju
istraživanja u Crnoj Gori značajno su unaprijeđeni, prvenstveno povećanjem ulaganja u
ovu djelatnost sa 0,13% BDP u
2010. godini na projektovanih
0,50% BDP u 2014. godini, koje je rezultiralo izdvajanjem
11.000 € po istraživaču.
Budžet za nauku za 2015. godinu premašio je 6 miliona €, a
u 2011. godini kada je osnovan
ovaj resor kao novi u Vladi Crne Gore iznosio je 1,7 miliona
€. Pored toga, nabavkom nove
kapitalne naučne opreme u
istraživačkim laboratorijama
stvoreni su uslovi za kvalitetnija istraživanja i njihovu
uporedivost sa državama EU.
Nivo naučnog sistema u Crnoj Gori uporediv je sa evropskim sistemom uspostavljanjem prvog centra izvrsnosti
u Crnoj Gori, „Centar izvrsnosti u bionformatici - BIOICT“, na Elektrotehničkom
fakultetu Univerziteta Crne
Gore u Podgorici, zatim realizacijom osam krupnih istraživačkih grantova, kao i uspostavljanjem Inovaciono
-preduzetničkog centra „Tehnopolis“ u Nikšiću, koji je dio
prvog Naučno-tehnološkog
parka koji treba da se uspostavi u Podgorici. Pored toga, u
ovim novim institucijama sa
interdisciplinarnim pristupom u primijenjenim i razvoj-
nim istraživanjima, objedinjen je najreferentniji naučni
potencijal, koji je ostvario naučne rezultate priznate na
međunarodnom nivou, angažovani su i istraživači iz inostranstva i realizovano je zapošljavanje mladih istraživača
na doktorskim i postdoktorskim studijama.
Sve navedeno dokazuje da
Crna Gora podiže nivo naučnog sistema na nivo izvrsnosti, te da naučna zajednica u
Crnoj Gori posjeduje nesporni kapacitet i kvalitet mjerljiv
na međunarodnom nivou.
POBJEDA: Kako su tekli sastanci tokom pregovora, da
li je riječ o pregovaranju ili
uslovljavanju?
PRELEVIĆ: Proces trajanja
pregovora u ovoj oblasti trajao je od 26. jula 2012. godine,
kada je Radna grupa formirana i počele pripreme rada na
pravnoj tekovini, do 18. decembra 2012. godine kada je
poglavlje otvoreno i privremeno zatvoreno kao prvo u
pregovaračkom procesu.
Prvi put u dosadašnjem pregovaranju država sa EU, za
Crnu Goru je primijenjen novi pristup održavanja eksplanatornog i bilateralnog skrininga u isto vrijeme, pa su
sastanci skrininga održani 24.
i 25. septembra 2012. godine.
Tim Crne Gore koji je učestvovao na sastancima predvodio je glavni pregovarač
Crne Gore s EU, ambasador
Aleksandar Andrija Pejović, u
kojem je bilo 14 članova Radne grupe. Na ovim sastancima
predstavljena je pravna tekovina EU u ovoj oblasti, kao i
stanje u oblasti nauke u Crnoj
Gori i nivo usklađenosti nacionalnog zakonodavstva s
evropskim propisima, na
osnovu čega je EK ocijenila da
nije potrebno ispunjavanje
dodatnih uslova za otvaranje
ili zatvaranje ovog poglavlja.
Sastanci su se odvijali u formi
pregovora, na ravnopravnoj
osnovi, bez uslovljavanja od
strane EK.
U ovom procesu pregovora
Crna Gora je u potpunosti prihvatila pravnu tekovinu koja
se odnosi na oblast nauke i
istraživanja na dan 15. novembra 2012. godine i nema poteškoća u sprovođenju evropske pravne tekovine do
pristupanja EU.
Marija JOVIĆEVIĆ
6
Hronika/Društvo
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Pobjeda
Krivične prijave protiv pet osoba zbog trgovine drogom
Za dvije sedmice
zaplijenjeno više od
kilogram heroina
PODGORICA – Srpski državljani Aleksandar Atanasijević (33), Dejan Kuzminac (32) i Aleksandar
Vuleta (26) iz Sremske Mitrovice uhapšeni su kada su
pokušali da prodaju skoro
450 grama heroina koji su
prokrijumčarili iz svoje zemlje.
Osumnjičene je saslušao sudija Višeg suda u Bijelom Polju koji im je odredio pritvor
do 30 dana.
Policija je saopštila sumnju
da su srpski državljani imali
namjeru da oko 450 grama
heroina koji su prokrijumčarili iz Srbije prodaju na području opština Berane i Bijelo
Polje.
Sumnja se da su Atanasijević,
Kuzminac i Vuleta heroin, koji su krijumčarili iz Srbije, duži period prodavali na području Berana i Bijelog Polja.
Vrijednost 450 grama heroina, koji bi bio prodat na ilegalnom uličnom narko tržištu,
što znači da bi bio miješan sa
drugim supstancama i prepakivan u manja pakovanja pa
zatim stavljan u promet, iznosi oko 25.000 eura.
Osumnjičenima se na teret
stavlja sumnja da su počinili
krivično djelo neovlašćena
proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Zaplijenjeni heroin biće upućen Forenzičkom centru radi
vještačenja.
Za dvije sedmice zaplijenjeno je više od kilogram heroina (1.050 grama), koji je, kako
se sumnja, bio namijenjen
Osumnjičeni pokušali da prodaju drogu u Beranama, Bijelom
Polju, Podgorici. Heroin bio vrijedan oko 60.000 eura
Lazarević danas pred
sudijom za istrage
PODGORICA - Luki Lazareviću (25), koji se sumnjiči
da je na utakmici Crna Gora
–Rusija bakljom pogodio
golmana ruske reprezentacije Igora Akinfejeva, prekjuče je određeno zadržavanje do 48 sati. To je Pobjedi
potvrdio Lazarevićev branilac, advokat Pavle Radonjić.
Lazarević je saslušan u
Osnovnom državnom tužilaštvu. Rekao je da se kaje i
izvinjava zbog svega što se
dogodilo. Nakon toga, zamjenik osnovnog državnog tužioca Zoran Vučinić odredio mu
je 48-časovno zadržavanje.
Pavle Radonjić kazao je da će
Lazarević danas biti saslušan
uličnoj prodaji.
Podsjećamo, 13. marta, uhapšene su dvije osobe kod kojih
je pronađeno skoro 600 grama heroina, čija vrijednost na
ilegalnom uličnom narko tržištu iznosi 35.000 eura, a koji je takođe, kako se sumnja,
bio namijenjen uličnoj prodaji i to na području Podgorice.
Iz policije ističu kako nastavljaju aktivnosti na sprečavanju krijumčarenja i distribucije, pronalasku i zapljeni
opojnih droga.
A.Ga.
Osumnjičeni uhapšeni
u Mojkovcu
Osumnjičeni Aleksandar Atanasijević (33), Dejan Kuzminac
(32) i Aleksandar Vuleta (26) iz Sremske Mitrovice ušli su u
Crnu Goru 27. marta u jutarnjim časovima.
Policajci su pratili dva vozila, jedno u kojem su se dovezli
iz Srbije, beogradskih registarskih oznaka, i drugo u koje je
jedan od osumnjičenih, Atanasijević u međuvremenu prešao.
Osumnjičeni Atanasijević uhapšen je na području Mojkovca,
u blizini jednog motela, kada je izašao iz vozila u koje je prešao. Ispod njegove jakne pronađeno je pakovanje sa praškastom materijom, težine oko 450 grama, za koju se sumnja da
je heroin.
Kuzminac i Vuleta uhapšeni su na drugoj lokaciji na području
Mojkovca, nakon što su promijenili pravac kretanja i velikom
brzinom krenuli ka Bijelom Polju.
pred sudijom za istrage koji
će odlučiti da li će mu odrediti pritvor ili će ga pustiti da se
brani sa slobode.
- Protiv mog branjenika vodi
se skraćeni postupak. Vijeće
suda će donijeti odluku o pritvoru, a smatram da u ovom
slučaju nemaju osnova da ga
odrede - kazao je Radonjić.
Lazarević se prekjuče predao
policiji u pratnji oca i advokata. Predaja Lazarevića je organizovana u centru grada,
nakon čega je odveden u Centar bezbjednosti Podgorica.
Protiv Lazarevića je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje na
sportskoj priredbi ili javnom
skupu.
A. Ga.
Spašen 67-godišnjak u Beogradu
Crnogorski državljanin
izvučen iz Save
BEOGRAD - Državljanin Crne Gore (67), čiji identitet nije
saopšten, izvučen je preksinoć iz Save, ispod Brankovog mosta u Beogradu, prenose srpski mediji.
Akciju spašavanja crnogorskog državljanina na doku ispod
Brankovog mosta izveli su službenici policije i Hitne oko 3.40
sati. Starac je, kako je saopštila portparolka Hitne pomoći Nada
Macura, iz rijeke izvučen svjestan.
Kako je saopšteno, on je sa vidnim znacima hipotermije i hipotenzije prebačen na reanimaciju Urgentnog centra.
A. Ga.
Iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti saopšteno
Vakcinacija MMR-om
opala za 3,5 odsto
PODGORICA – Vakcinacija
djece MMR vakcinom u Crnoj Gori smanjena je za 3,5
odsto u odnosu na prethodne dvije godine, saopšteno je
iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Od djece rođene 2012. godine, 91,4 odsto dobilo je MMR
vakcinu. Nju je primilo 94,7
odsto djece rođene 2011. godine, dok je generacija rođena 2010. godine vakcinisana
u procentu 94,9.
Protiv MMR vakcine vodi se
negativna globalna kampanja,
jer ona, kako se navodi, izaziva
autizam kod djece koja je prime.
Djeca u drugoj godini primaju
tu vakcinu i, kako su naveli iz
Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, čista je slučajnost da
se davanje MMR-a i dijagnostika autističnih poremećaja
vremenski poklapaju.
- Na osnovu posljednjih raspoloživih podataka, vakcinacija
djece u drugoj godini života
MMR vakcinom sprovedena
je sa obuhvatom od 91,4 odsto
(podaci za djecu rođenu između 1. januara i 31. decembra
2012. godine). Obuhvat je niži
u odnosu na obuhvat kod djece rođene 2011. godine (94,7
odsto) i djece rođene 2010. godine (94,9%) - kazali su iz tog
centra.
Kako su naveli, zbog izuzetno
visokih prenosivih i zaraznih
uzročnika navedenih vakcino-preventabilnih bolesti, neophodno je podići obuhvat
vakcinacijom na nivo preko 95
odsto, kako bi se uspješno
sprovelo iskorjenjivanje ili barem odstranjivanje tih bolesti.
- Tako visok obuhvat može se
sprovesti samo uz visoku svijest svakog pojedinca i društva
u cjelini o potrebi i odgovornosti da se vakcinišemo - po-
ručili su iz tog centra.
Oni su kazali da je dramatičan
pad obolijevanja od vakcinopreventabilnih bolesti doveo
do razvijanja pogrešnog uvjerenja dijela stanovništva da se
neke zarazne bolesti više ne
javljaju i ne predstavljaju prijetnju.
Kako tvrde iz Centra, uporedo sa tim stavovima, javljaju
se lažna i pogrešna ubjeđenja
da neke vakcine mogu biti
opasnije od bolesti protiv kojih se djeca vakcinišu, što, kako su naveli, u pojedinim državama dovodi do pada
vakcinacije.
Pad procenata primljenih
vakcina dovodi do, kako su
objasnili, stvaranja uslova za
ponovna javljanja epidemija
vakcino-preventabilnih bolesti.
- Nasuprot tim pogrešnim stavovima, istina je da te bolesti
širom svijeta kontinuirano
izazivaju obolijevanje, komplikacije, posljedice, čak i
smrtne ishode kod osoba koje
nijesu vakcinisane ili vakcinu
nijesu primile na vrijeme - kazali su iz Centra.
Prema njihovim riječima, vakcinacija je najdjelotvornija i
najefikasnijija mjera kojom
raspolaže zdravstvena služba
i, zahvaljujući njoj, u značajnoj mjeri promjenjen je tok
istorije mnogih bolesti.
Iz Centra rekli su da su neke
zarazne bolesti protiv kojih
postoje vakcine, poput velikih
boginja, iskorijenjene, a da će
neke, kako su najavili, poput
dječije paralize, u narednom
periodu biti iskorijenjene.
- Preduzimaju se dopunski
napori da se sprovede i eliminacija malih boginja i rubele i
na taj način svake godine se
sprečava da milioni djece i
odraslih obole, postanu invalidi ili izgube život - poručili su
oni.
U Centru za kontrolu i prevenciju bolesti smatraju da u
svakom društvu postoje struje
koje iz određenih razloga dovode u pitanje dostignuća nauke, što je slučaj i sa antivakcinalnim lobijem koji, kako su
dodali, postoji gotovo koliko i
vakcinacija.
Kako su rekli, stavovi koji do-
vode u pitanje naučna dostignuća ne sadrže naučne osnove, već samo informacije koje
su izvučene iz šireg naučnog
konteksta.
Oni su dodali da su uzroci toga
namjerni, nenamjerni, javljaju
se iz neznanja, tumače se pogrešno ili su plod nevalidnih
naučnih i kvazinaučnih istraživanja.
M. Ć.
Pobjeda
Povodi
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
7
ULCINJ: Da li će turska kompanija Polin odustati od investicije vrijedne sedam miliona eura
Čija je štojska
zemlja za
akva-park?
ŠTO MOŽE UPRAVA:
Zgrada ulcinjske opštine
ULCINJ - Uskoro će isteći i
treća godina po mnogo čemu specifičnog ,,sudanija“
vezanog za vlasništvo zemljišta u Štoju, na koje su u
različitim periodima oko bacali različiti potencijalni investitori. I to uglavnom
stranci, sa ozbiljnim finansijskim ponudama i veoma
atraktivnim razvojnim projektima.
Čitava dva mjeseca su, međutim, istekla otkad su članovi
štojske porodice Rudović prvi
put blokirali pristup zemljištu
i na taj način onemogućili početak izgradnje akva- parka,
koji je trebalo da bude u funkciji najkasnije do jula ove godine, sa šansama da u rekordno
kratkom roku značajno upotpuni turističku ponudu na ulcinjskoj rivijeri. I svaki naredni pokušaj investitora, turske
kompanije Polin, da uvede u
posao radnike i građevinske
mašine, biće onemogućen takozvanim ,,živim zidom“ koji
će formirati uz svesrdnu pomoć komšija, najavili su Rudovići još početkom protekle
sedmice.
Možda i do Strazbura
Po njihovim tvrdnjama, nesporni su vlasnici zemljišta ,,jedan kroz jedan“ i svaku transakciju potencijalni investitori
mogu obavljati jedino i isključivo sa njima. Zato ne dopuštaju Polinu, odnosno njihovim zastupnicima u ulcinjskoj
kćerki-firmi da otpočnu radove jer sve dosadašnje ugovore
sa lokalnom upravom smatraju nezakonitim i samim tim
ništavnim. Pozivaju se na prvo
od tri rješenja nadležnih državnih organa koje smatraju
legalnim dokazom da su vlasnici spornog zemljišta i čude
se po kom osnovu je drugostepena državna Komisija doni-
Fatmir Đeka
Uprkos činjenici da je drugostepena državna Komisija utvrdila da zemljište
u Štoju, na kojem je turska kompanija Polin trebalo da izgradi akva-park,
pripada opštini, kao jedinom vlasniku, porodica Rudović najavljuje nove
tužbe i do okončanja tih postupaka ne dozvoljava početak radova tvrdeći da
je zemljište njihova svojina
jela pravosnažno, odnosno izvršno rješenje kojim se kao
jedini i isključivi vlasnik označava opština Ulcinj.
Rudovići su odlučni u namjeri
da istjeraju pravdu do kraja,
prikupljaju dodatnu dokumentaciju, a angažovali su i
pravne zastupnike. Ne spore
da je najavljena investicija turske kompanije od izuzetnog
značaja i sa ekonomsko-razvojnog kao i sa socijalnog aspekta, ali su uvjereni da je za
zastoj u realizaciji isključivi
krivac opštinska uprava. Ovih
dana najavljuju i otvaranje postupka pred Upravnim sudom
Crne Gore, a ako ni tamo ne
uspiju, pravdu će potražiti u
Strazburu.
Bez zabluda i obmana
Što se ulcinjske opštine tiče,
situacija je čista - kaže u razgovoru za Pobjedu gradonačelnik Fatmir Đeka. Sačekali smo,
tokom cijelog procesa vrlo strpljivo, konačno i izvršno rješenje nadležnih državnih organa i kada smo ga dobili od
strane drugostepene Komisije, smatrali smo da ne može
imati ni formalno-pravnih ni
suštinskih prepreka koje bi
nas odvratile od partnerstva sa
Polinom. Tim prije što se radi
o uglednoj kompaniji spremnoj da samo u projekat akvaparka uloži 7, 2 miliona eura.
Pored toga, unutar kompleksa
parka na štojskom zemljištu,
radna mjesta bi dobilo više od
150 Ulcinjana, a sigurno bi bili
vitalno značajni i ostali sinergetski efekti naročito u dome-
Nesporna dokumentacija
Ni u naknadnom razgovoru
za Pobjedu, u petak oko 15
časova, predsjednik ulcinjske opštine Fatmir Đeka
nije mogao sa potpunom
sigurnošću potvrdno odgovoriti na ključno pitanje: da
li će partnerstvo sa turskom
kompanijom Polin biti nastavljeno? No, ponovo je bio vrlo
jasan:
Opštinska uprava je sve
neophodne procedure
sprovela striktno u skladu
sa zakonima države Crne
Gore i sa ovlašćenim predstavnicima Polina dogovorila
zakup zemljišne parcele u
Štoju na 30 godina. Svi
uslovi za izgradnju budućeg
akva-parka su precizirani,
a partnerima smo stavili na
nu turizma, ugostiteljstva, pa i
dobrog dijela komunalne infrastrukture upravo na području Štoja. Dakle: opštinska
uprava nije ušla u cijeli posao
da bi bilo koga dovela u zabludu, zakinula ili obmanula.
Nadležni su utvrdili da je zemljište opštinsko i u skladu sa
tim smo u zakonom predviđenoj proceduri ušli u partnerstvo, u interesu razvoja opštine, grada i dobrobiti građana,
izričit je Đeka.
Razuman rok, ili…
U ulcinjskoj kćerki-firmi turske kompanije, makar za sada,
strpljivo čekaju rasplet štoj-
uvid i pravno apsolutno nespornu dokumentaciju kojom
se potvrđuje stoprocentno
vlasništvo ulcinjske opštine,
bez ikakvih naznaka da ono
može biti dovedeno u pitanje
od bilo koga i po bilo kom
osnovu.
I po drugim osnovama naša
saradnja bila je odlična i
iskreno se nadam da neće
biti prekinuta. Sa naše strane učinićemo sve da tako i
bude jer se radi o izuzetnoj
investiciji, a očekujem da
nam u tome pomognu i
nadležni organi sa državnog
nivoa. Uvjeren sam da će se
trenutni problemi prevazići
u narednih nekoliko dana kaže predsjednik Đeka, nagašavajući da bi odustajanje
skog imovinsko-pravnog čvora i ne žele da ulaze u javne,
medijske rasprave između
dvije strane, smatrajući da bi
nadležni organi trebalo da razriješe sporne dileme, što prije
i na što jasniji način. Jer, nema
previše vremena za odlaganje
cijelog posla, mada je i sada,
nakon kašnjenja početka radova od najmanje dva mjeseca, sasvim jasno da fiksirani
rok (1. jul) realno ne može biti
ispoštovan.
Prema nezvaničnim, ali pouzdanim izvorima našeg lista,
rukovodni tim turskog investitora smatra nerealnom i eventualnu varijantu odabira neke
turske kompanije i kratkoročno i dugoročno ostavilo
ozbiljne posljedice, ne samo
zbog gubitka višemilionske
investicije i preko 150 potencijalnih radnih mjesta, nego
i zbog gubitka povjerenja
drugih investitora u stvarnu
spremnost da ova sredina
bude poželjna destinacija za
ulaganja.
Direktne štete bile bi ogromne, a indirektne još veće i
zato smo u obavezi da učinimo sve kako bi očuvali partnerstvo sa ovako uglednim
i pouzdanim investitorom.
Efikasnom razrješenju ovog
problema se nadam, jer niko
- ni grupe ni pojedinci - ne
mogu biti jači od države i njenih zakona - zaključuje Đeka.
druge lokacije na teritoriji ulcinjske opštine, s obzirom na
činjenicu da su sve dosadašnje
procedure sprovedene na temeljima crnogorskih zakona, i
u skladu sa proklamovanim
razvojnim ciljevima u obostranom interesu - i zakupodavca,
odnosno opštine i zakupca,
odnosno investitora. Potpuno
su spremni da, koliko je sjutra,
započnu takozvane istražne
radove, a uporedo bi se radilo i
na konačnom projektu, sa rokom okončanja cijelog posla
čak i kraćim od pola godine.
No, što će dalje biti i kako će
cijela priča oko štojskog akvaparka završiti, nije lako pro-
Testiranje
strpljenja
Turska kompanija Polin je
svjetski lider u proizvodnji i
montaži akva-parkova. Do
sada je realizovala više od
2. 500 takvih projekata, na
svim kontinentima, a posebno u Evropi i Americi. Dobitnik je najprestižnije godišnje
nagrade u toj djelatnosti na
sajmu u Los Anđelesu, a u
Antaliji posjeduje i brodogradilište za proizvodnju
malih, srednjih i mega-jahti,
koje se na veoma probirljivom tržištu kotiraju kao
ekskluzivni proizvodi.
Predstavnici Polina u Crnoj
Gori, povodom ulcinjskog
,,slučaja“ vezanog za vlasništvo zemljišta u Štoju,
izuzetno su strpljivi i uglavnom se javno ne oglašavaju.
Kada to i učine, jasno se
distanciraju od eventualnog
favorizovanja bilo koje od
strana u sporu. Ipak, direktor kćerke-firme u Ulcinju
Sahret Hajdarpašić nedavno
je upozorio da bi, ukoliko se
u narednih nekoliko dana
stvari ne raščiste, cijeli projekat mogao biti doveden u
pitanje. Prema svim procjenama odgovornih u Ulcinju,
u tom slučaju šteta bi bila
nenadoknadiva. Mnogo bi
izgubili i stanovnici Štoja, pa
i porodica Rudović jer sva
iskustva kažu da se cijena
zemljišta u bližoj i daljoj okolini akva-parkova uvećava
od tri pa čak do šest puta.
gnozirati, kao ni koliki je to
,,razuman rok“ unutar kojeg je
moguće očuvati partnerstvo
između ulcinjske opštine i Polina? Na potezu su nadležni
državni organi…
R. TOMIĆ
8
Društvo
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Pobjeda
Fondacija „Petrović Njegoš“, COK, opština Nikšić i BK ,,Perun“ organizovali akciju čišćenja Trebjese
NIKŠIĆ – U susret 6. aprilu Danu sporta, juče je u nikšićkoj park šumi Trebjesa
organizovana velika akcija
čišćenja. Nju su organizovali
Crnogorski olimpijski komitet, Biciklistički klub ,,Perun“, Fondacija ,,Petrović
Njegoš“, opština Nikšić i
Klub hortikulture iz Bajica,
a učestvovali su i brojni
sportisti i sportski radnici.
Poštovaoce prirode i zdravih
stilova života pozdravila je
predsjednica BK ,,Perun“ Ana
Petrović, zahvalivši se svima
koji su podržali ekološku akciju, a među njima su bili pripadnici Vojske Crne Gore,
izviđačkih odreda „Dragan
Cerović Gigo“ i „Orlovi“, volonteri Crvenog krsta, Planinarsko-smučarskog kluba
„Javorak“, Spasilačkog kluba
„Extrem“, NVO „Mladi info
Montenegro“, RK „Trebjesa“,
AK „Nikšić“, KK „Onogošt“,
Parabiciklističkom klubu
„Fleš“...
Princ Nikola Petrović priznao
je da na Trebjesi juče nije očekivao toliko mladih ljudi i
sportista.
- Stalno imam osjećaj da su
Nikšićani kooperativni u privredi i lokalnoj upravi, tako da
se osjećam i pomalo krivim što
ne dolazim malo češće i ne sarađujem više s vama. Osjećam
se u ovom gradu uvijek lijepo,
tim prije što je meni, urbanistički gledano, Nikšić poseban, kao grad u prirodi, a Fondacija ,,Petrović Njegoš“ baš
želi prirodu da promoviše. Civilizacija je sada u malim gradovima kakve ima Crna Gora,
treba razvijati autonomiju
malih sredina, a kad vas vidim
tako mlade i zdrave prezadovoljan sam - kazao je princ Nikola Petrović, dodajući da
Fondacija želi promovisati
hortikulturu i razvijati program tzv. porodičnih bašti,
gdje se stvaraju mogućnosti
da i oni koji nemaju svoju zemlju dobiju šansu da je obra-
O ekologiji brinu
i sportisti i vojnici
đuju i proizvode hranu za svoje najbliže.
Čelnik COK-a Dušan Simonović podsjetio je da okupljanje
ekologa na Trebjesi postaje
tradicija, zahvaljujući predanom radu i velikom entuzijazmu članova BK ,,Perun“.
- Raduje me što su se okupili
brojni bivši i aktuelni sportisti,
oni daju poseban pečat ovoj akciji. Olimpijski pokret značaj-
nu pažnju poklanja i očuvanju
životne sredine, šaljemo univerzalne poruke i drago mi je
što ovdje vidim i one koji ne
pripadaju olompijskim sportovima, ljude iz paraolimpizma,
jer to daje smisao sveukupnoj
slici amaterizma i volonterizma na ovim prostorima - kazao
je Simonović, dodajući da ova
akcija sa Trebjese svijetu šalje
stvarnu sliku o Nikšiću, Crnoj
Gori i njenim sportistima i ljubiteljima prirode.
- Za raziliku od onoga što smo
imali priliku da doživimo prije
dva dana, sada šaljemo pravu
sliku, potvrđujemo kakvi smo
oduvijek bili i kakvi ćemo biti
ubuduće, kakvi su naši istinski
navijači i sportisti - istakao je
predsjednik COK-a Dušan Simonović, obećavši da će ta organizacija biti uvijek podrška
Klizište pored jezera još čeka sanaciju
uprva morala naći krivca što
ovu obavezu ne završavaju već
18 mjeseci - kazao je Radulović,
dodajući da su se držali zakona
kad su organizovali ovaj skup,
te da ovo nije jedini problem na
putu od Rubeža do Morakova,
već da na toj cesti ima ovakvih i
sličnih 20-ak problema.
Podsjetio je Radulović i da
Župljani već dvije decenije
koriste vodu iz vodovoda koji
nema vodoprivrednu saglasnost ni upotrebnu dozvolu, da
u toj mjesnoj zajednici nemaju
riješene seoske puteve, prilaze školama, a ni jedan od pet
rudokopa u njihovom kraju nije
rekultivisan.
- Predstoji privatizacija Rudnika
boksita, ali ništa više se u Župi
radili na podizanju svijesti naših najmlađih sugrađana. U
skladu sa svojim mogućnostima pomagali smo sve slične
manifestacije, a ohrabruje nas
što se sve više mladih ljudi uključuje, pa edukuju i nas starije
- kazao je Kecojević, dodajući
da je ovo jedna u nizu ekoloških akcija koje planiraju u ovoj
godini, tim prije što tek počinje proljeće.
Ra.P.
Agencija za civilno vazduhoplovstvo
organizovala seminar u Budvi
Protestovali žitelji Župe nikšićke
NIKŠIĆ – U znak protesta što se
ne sanira klizište na glavnom
putu ka Liverovićima, nedaleko
od istoimenog jezera, juče se
okupilo sto žitelja sela nikšićke
Župe.
Negoduju Župljani zbog toga
što im se, kako kažu, ne okreće
glave, a mnogo su zadužili
opštinu i Crnu Goru. Član koordinacionog odbora Župe nikšićke Dragan Radulović podsjetio
je da oni, izgleda, nijedan problem ne mogu riješiti bez okupljanja, zborovanja i protesta.
- Mislim da naša mjesna zajednica ne zaslužuje takav odnos,
tim prije što smo dosta dali
ovoj državi, a kako nam ona
vraća najbolje svjedoči ova
rupa na putu. Već dva mjeseca
pokušavamo da stupimo u
kontakt s čelnicima opštine,
međutim, tek nakon mjesec
dobili smo zvaničnu povratnu
informaciju od potpredsjednika
Dragana Perovića, koji nas nije
primio ni želio da dogovaramo
rješenje ovog i brojnih naših
problema. Svu krivicu, vezanu
za sanaciju klizišta, prebacili su
na porodicu Jaredić, uz napomenu da je taj postupak kod
nadležnih organa, jer imaju s
njima imovinsko-pravni spor.
Međutim, nije tačno da Jaredići
brane da se ovaj put sanira,
ali svjesni smo i da je lokalna
sličnim akcijama.
U ime lokalne uprave učesnike
ekološke akcije pozdravio je
menadžer Živko Kecojević uz
napomenu da se u posljednje
vrijeme posebna pažnja poklanja zaštiti životne sredine u
Nikšiću.
- Podržali smo akcije čišćenja
zelenih površina i korita rijeka: Bistrica, Gračanica, Zeta...
Čistili smo i divlje deponije,
neće moći raditi da se mještani
ne pitaju. Župljani će dobijati
ono što ih sljeduje, moraće
se znati koliko se sredstava iz
budžeta izdvaja za našu i ostale
mjesne zajednice, gdje te pare
idu, a predviđene su mjesnim
zajednicama. Upoznaćemo
još jednim dopisom nadležne
u lokalnoj upravi i dati im rok
od deset dana da odluče šta će
činiti, da nam saopšte kad počinju rješavati naše probleme.
U suprotnom, okupićemo se
ispred zgrade SO Nikšić i pojedinačno ulaziti kod gradonačelnika Grbovića da ga pitamo do
kada misli ovako, tim prije što
zna za sve naše probleme, jer je
jedno vrijeme i rukovodio Rudnicima boksita i zna u kakvom
stanju je ostavio vodovod u
Kutima i preduzeće - kazao
je Radulović, dodajući da su
Jaredići prije nekoliko dana
imali sastanak u opštini i da je
dogovoreno da se, čim vrijeme
dozvoli, krene u sanaciju puta,
ali da još uzaludno čekaju.
Milo Jaredić juče je potvrdio da
je riječ o imanju koje se vodi na
njegovu majku, te da tu nema
nikakvih imovinsko-pravnih
problema.
- Imali smo više sastanaka, ali
s nama se zvanično niko nije
dogovarao. Mi smo pristali
da nam se plati određena
naknada, ali to nije prošlo na
sjednici SO, pa su poslije nudili
mom bratu i da mu ćerku
zaposle, pristali smo i na to,
međutim, ništa od toga. Nijesu
počinjali raditi, nijesu nikoga
zapošljavali, niti su pokretali
bilo kakav postupak. Posljednja
informacija koju sam dobio
je da je komisija procijenila tu
imovinu i da ne bi dobro bilo
da mi osporavamo radove, ali
sam rekao da to nikad nijesmo
ni činili, a istina je i da nam niko
nije ni tražio da to rade besplatno - istakao je juče na zboru
Milo Jaredić, pitajući se treba
li on da trči za predstavnicima
lokalne uprave i kaže im da će
ih pustiti da saniraju put.
Ra.P.
Povećati bezbjednost
letjenja paraglajderom
PODGORICA - U susret početku sezone paraglajdinga, Agencija za civilno vazduhoplovstvo
Crne Gore organizovala je
ovog vikenda u Budvi seminar
sigurnosti letjenja paraglajderom, koji je bio otvoren za sve
zainteresovane.
Kako je saopšteno iz Agencije,
cilj seminara bio je da nadogradi teorijska i praktična znanja
pilota paraglajdera, upozna ih
sa izmjenama pravila i propisa
koji se odnose na letjenje paraglajderom u Crnoj Gori, te da se
na taj način doprinese povećanju bezbjednosti ove atraktivne
avanturističke djelatnosti.
- Poseban akcenat bio je na
primjeni praktičnog znanja
u vanrednim postupcima i
pregledu opreme i ispravnosti
paraglajdera, što su učesnicima
predstavili instruktori letjenja
paraglajdera Ivica Knežević i
Zoran Petrović - navodi se u
saopštenju. Takođe, na seminaru su predstavljeni i osnovni
elementi koje moraju da provjere turistički radnici prije angažovanja pilota paraglajdera u
svojim turističkim ponudama.
- U sklopu redovnih radionica
za osvježavanje znanja i trening pilota paraglajdera održali
smo i polaganje ispita za prevođenje stranih dozvola na crnogorsku, ali i polaganje za sve
koji zadovoljavaju uslove za
sticanje dozvole za pilota paraglajdera. Svako ko želi da se
bavi paraglajdingom treba da
posjeti neki od centara za obučavanje u Crnoj Gori i prođe
obuku, a nakon dobijanja
potvrde da je obuka uspješno
završena, pristupa se drugom
dijelu ispita čija je finalna faza
ocjenjivanje leta, kao ovo danas
sa poletišta Brajići - kazao je
instruktor paraglajdinga Zoran
Petrović. Inspektor za vazdušni
saobraćaj u Agenciji za civilno
vazduhoplovstvo Zoran Lalović
istakao je važnost radionica na
kojima se povezuju svi subjekti
u paraglajdingu.
- Cilj radionice bilo je uvezivanje svih subjekata koji učestvuju u vazdušnom saobraćaju,
pa smo okupili paraglajderiste,
operatore poletišta i sletišta i
službenike kontrole leta, što
se pokazalo jako uspješno, ali
i neophodno. Agencija će i u
narednom periodu raditi na
organizovanju sličnih radionica, a svakako će vršiti i inspekcijsku kontrolu na terenu saopM. Ć.
štio je Lalović.
Pobjeda
Društvo
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
9
Počela sezona polenskih alergija
Dobar
imunitet
najbolja
preventiva
Većina ljekova protiv alergije ne
liječi bolest, već potiskuje spoljašnje
simptome. Ako počnemo da ih
uzimamo na vrijeme, ublažiće
curenje i svrab nosa, kijanje, suzenje
i svrab očiju, otežano disanje i druge
tegobe uzrokovane preosjetljivošću
na alergene, ali neće trajno riješiti
problem – kaže dr Vukašinović
PODGORICA – Suvi kašalj,
otežano disanje koje može
dovesti do gušenja, začepljen nos, kijanje, suzenje
očiju, svrab i osipi po koži,
umor i nesanica, najčešći su
simptomi sezonskih alergija
na polene koje su već počele.
U KCCG Prick testovi na
standardne alergene
Dr Vukašinović ističe da se u dermatološkoj ambulanti Kliničkog centra rade kožni testovi na alergije i to Prick testovi na
standardne alergene.
- Ovi testovi se vrlo jednostavno izvode, pouzdani su i imaju
prihvatljiv nivo invazivnosti. U našoj zemlji se ne rade sve
analize na alergije, ali ako je potrebno ljekari specijalisti, obično nakon konzilijarnog pregleda šalju pacijente i van zemlje
na dodatna ispitivanja – navela je dr Vukašinović.
Poleni
Direktorka Klinike za kožne
bolesti u Kliničkom centru, dr
Ranka Vukašinović kazala je
za Pobjedu da poleni drveća,
trave i korova od februara do
novembra zagorčavaju život
gotovo svakom petom čovjeku
i izazivaju neprijatne alergijske reakcije. Stoga je, smatra
ona važno ojačati imunološki
sistem, jer je to najbolja preventiva, ali i najdjelotvorniji
lijek u borbi protiv alergija.
- Većina ljekova protiv alergije
ne liječi bolest, već potiskuje
spoljašnje simptome. Ako
počnemo da ih uzimamo na
vrijeme, ublažiće curenje i
svrab nosa, kijanje, suzenje i
svrab očiju, otežano disanje i
druge tegobe uzrokovane preosjetljivošću na alergene, ali
neće trajno riješiti problem.
To se posebno odnosi na alergije na polen – kazala je dr Vukašinović, dodajući da za njih
važe više puta spominjana
pravila o izbjegavanju izlaska
u prirodu u vrijeme najveće
koncentracije polena, između
12 i 18 sati, kao i tokom vjetrovitog dana.
Alergije se nasljeđuju
Prema riječima naše sagovor-
Simptomi na koži
Ranka Vukašinović
nice sklonost ka nastanku
alergija je nasljedna. To, opet,
ne znači da će alergiju dobiti i
dijete ako je ima jedan od roditelja.
- Alergije predstavljaju preosjetljivu reakciju imunog sistema organizma na strane
materije iz okruženja. Alergeni, odnosno materije koje izazivaju alergije podijeljene su
na način na koji naš organizam
dolazi u dodir sa njima. U prvom redu su kontaktni alergeni kao što su hemikalije, kozmetika, nakit, zatim nutritivni
alergeni odnosno hrana (orasi,
kikiriki, čokolada, jaja, riba,
mlijeko, konzervansi i aditivi).
Respiratorni alergeni predstavljaju treću grupu i tu spadaju prašina, grinje, dlake domaćih životinja, polen – navela
je dr Vukašinović.
Simptomi alergija, kako ističe
dr Vukašinović, mogu biti opšti ili lokalizovani na organ putem kojeg alergen prodire u
organizam. Na koži se ispoljavaju u obliku koprivnjače ili
urtikarije, sa pojavom crvenila, svraba i plikova ili su u obliku ekcematoznih manifestacija.
- Alergijski konjuktivitis karakteriše se sa svrabom, crvenilom i suzenjem očiju. Kod
alergijskog rinitisa prisutni
simptomi su kijanje, svrab, pojačana sekrecija iz nosa, a
bronhijalna astma se manifestuje suvim kašljem i osjećajem gušenja. Najteži oblik je
anafilatički šok koji se može
završiti fatalno – upozorava dr
Vukašinović.
Iako se alergije nikada u potpunosti ne mogu izliječiti, postoje načini da se drže pod
kontrolom.
Direktorika Klinike za kožne
bolesti u KCCG, kaže da osim
klasičnih ljekova protiv alergi-
ja, odnosno antihistaminika,
koji se u apotekama mogu nabaviti i bez ljekarskog recepta,
postoje i različite kapi i masti
za nos koje mogu ublažiti tegobe izazvane alergenima.
Preporuke ljekara
- Da biste ojačali imunitet iako
već ne možete da izliječite postojeće alergije, barem spriječite neke nove. Preporučuje se
zdrava ishrana, što posebno
uključuje svježe voće i povrće,
kao i uzimanje probiotika, ali i
vježbanje, konzumiranje dosta tečnosti i, barem jednom u
pola godine, uradite detoksikaciju organizma. Ukoliko
znate na šta ste alergični, obratite pažnju kad je koncentracija tih alergena najveća da biste
na vrijeme, u dogovoru sa ljekarom, počeli da uzimate potrebnu terapiju. Oni koji su
pod ljekarskom kontrolom već
dobro znaju kako treba da se
ponašaju i preveniraju tegobe.
Međutim, ima onih koji nijesu
ni svjesni da imaju problem,
jer simptome poput curenja i
SZO: Do
2020. svako
drugo dijete
imaće
alergijski
rinitis
Smatra se da oko 600
miliona ljudi u svijetu ima
neku vrstu alergije, a od
toga su dvije trećine djeca.
Epidemijske razmjere su
tolike da Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će 2020. godine
svako drugo dijete imati
alergijski rinitis.
Stručnjaci ističu da 80
odsto svih alergijskih
bolesti nastaju u prvih 20
godina života, od čega 60
odsto u prvih 12 mjeseci.
Oni upozoravaju da je
genetski naslijeđena sklonost ka alergijskim bolestima važan faktor rizika, ali i
da na pojavu alergija utiču
i visoki higijenski standardi, izmijenjene životne
navike kao što su, boravak
u zatvorenim prostorima,
smanjena fizička aktivnost,
gojaznost, pretjerana upotreba antibiotika, pušenje,
zagađenje životne sredine.
svraba nosa pripisuju običnoj
virozi ili prehladi – savjetuje
dr Vukašinović.
Sl.RADONJIĆ
10
Svijet
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Pobjeda
Svjetski zvaničnici na korak
od dogovora sa Iranom
LOZANA - Ministri vanjskih
poslova SAD, Velike Britanije, Rusije, Francuske, Kine i
Njemačke u nedjelju su u
Lozani kazali da je dogovor
o nuklearnom progamu Irana u završnoj fazi, prenijela
je Al Džazira.
Šefica diplomatije Evropske
unije Federika Mogerini, ka-
zala je da se nada da će pregovori uspjeti.
- Kao što znate, nikada nijesmo bili toliko blizu dogovora,
mada i dalje imamo sporna pitanja koja će, nadam se, biti riješena. Uradićemo sve kako
bismo premostili razlike. Neću ići u detalje pregovora, jer
nije pravo vrijeme za to – kazala je Mogerini.
Glavni ruski pregovarač Sergej Rjabkov, kako prenosi
agencija Ria Novosti, rekao je
da su ,,izgledi za postizanje
dogovora više od 50 odsto“. Sa
druge strane, predsjednik vlade Izraela Benjamin Netanijahu u nedjelju je poručio da je
,,opasan dogovor o iranskom
nuklearnom programu“.
- Opasan dogovor o kojem se
pregovara u Lozani ponovo
potvrđuje sve naše strahove,
čak ih i nadmašuje”, rekao je
Netanyahu čije je izjave sa
sjednice vladeprenio javni radio.
Pregovarač Irana Mohamad
Džavad Zarif ocijenio je da se
,,svi problemi mogu riješiti“.
Cilj dogovora Zapada sa Iranom je da se otkolne sumnje
Saudijci poručili: Bombardovaćemo dok se Huti ne povuku
Najmanje 40 žrtava
sukoba u Jemenu
SANA - Najmanje 40 osoba
ubijeno je u nedjelju u sukobu sunitskih plemena i šiitskih pobunjenika iz pokreta
Huti na jugu Jemena, u regionu bogatom naftom, saopštili su plemenski izvori i
vlasti, prenio je Rojters.
Do kraja
Arapska vojna koalicija, predvođena Saudijskom Arabijom
je u četvrtak, 26. marta, pokrenula vazduhoplovnu ofanzivu protiv šiitskih pobunjenika Huti koji kontrolišu
glavni grad Sanu i napreduju
na jugu zemlje. Saudijski brigadni general Ahmed bin Hasan Asiri rekao je u nedjelju da
su u vazdušnim napadima
uništeni svi preostali borbeni
avioni u najsiromašnijoj arapskoj zemlji. Bombardovanje
Jemena koje predvodi Saudijska Arabija, trajaće dok se šiitski pobunjenici Huti ,,ne povuku“ i ne predaju naoružanje,
poruka je arapskih lidera sa
samita u Šarm el Šeiku.
Arapska vojska
Predsjednik Egipta Abdul Fatah el-Sisi je kazao da su se li-
Kanada:
Avion sletio
sa piste
HALIFAKS - Avion kanadske
kompanije Air Canada sletio
je u nedjelju sa piste na Međunarodnom aerodromu u Halifaksu na jugoistoku te zemlje,
pošto je udario u dalekovod,
prenijela je Al Džazira.
Svih 132 putnika napustilo je
A320 airbus, a 25 je odvedeno
u bolnicu na posmatranje i
saniranje lakših povreda. U trenutku nezgode padao je snijeg
i vidljivost je bila smanjena.
Prema prvim informacijama,
nesreća se dogodila u trenutku
kada je na aerodromu nestala
struja. Avion je udario u dalekovod i pretrpio veliku štetu
nakon pada. Airbus je poletio
sa aerodroma u devet sati po
lokalnom vremenu i trebao je
da sleti na Halifaks u nedjelju u
ranim jutarnjim satima. Predstavnici Air Canada su potvrdili da je avion izletio sa piste
nakon slijetanja, kao i da su svi
putnici evakuisani iz letilice.
Agencije
deri Arapske lige dogovorili i
da formiraju zajedničke, arapske vojne snage za borbu sa
teroristima u regionu. U nacrtu dokumenta se vojna sila
Arapske lige definiše kao dobrovoljna, što znači da se ni od
jedne države neće zahtijevati
učešće. Region se suočava sa
velikim problemima jer, dok
su sukobi intenzivirani u Jemenu i Libiji, građanski rat u
Siriji ulazi u petu godinu. Egipat, najmnogoljudnija arapska država, suočava se sa islamističkom ekstremističkom
pobunom, a ekstremisti
Islamske države su zauzeli
Brisel: Grčki popis
reformi je nejasan
BRISEL - Pregovori između
lidera Grčke i njenih povjerilaca o popisu reformi, za koje
u Atini kažu da će podstaći
državne prihode za tri milijarde eura, ni nakon tri dana
nijesu rezultirali pomakom,
saopštili su članovi pregovaračke grupe iz Brisela u nedjelju, prenio je BBC.
Umjesto obećanog konkretnog
popisa reformi predstavnici
Grčke prezentovali su dokumente u elektronskom obliku
na mobilnim uređajima i to napisane na maternjem jeziku.
- Popis je previše nejasan, nije
vjerodostojan i ne može se provjeriti – kazao je neimenovani
diplomata Evropske unije. U
da je iranski nuklearni program pokriće za tajni rad Teherana na proizvodnji nuklearnog naoružanja. Iran to
poriče, navodeći da je njegov
nuklearni program usmjeren
za proizvodnju struje i razvoj
medicine.
Agencije
Čolaku: Srbi
priznali
Kosovo
Ministarstvo
rada
funkcioniše
na Kosovu
PRIŠTINA - Kosovski ministar
eurointegracija Bekim Čolaku
izjavio je u nedjelju da dogovori postignuti u Briselu „jasno
pokazuju da se srpsko priznanje nezavisnosti Kosova podrazumijeva“. Čolaku je dodao da
je Beogradu jasno da Asocijacija srpskih opština „neće imati
izvršna ovlašćenja“.
- Nigdje ne piše da će asocijacija imati takva ovlašćenja.
Tako nešto može biti samo
želja ili tvrdnja srpskih zvaničnika u političke svrhe. Oni
vrlo dobro znaju da Asocijacija
neće imati izvršna ili zakonodavna ovlašćenja jer bi se
pretvorila u monstrum tijelo
koje bi manje ili više ličilo na
Republiku Srpsku. To je neprihvatljivo za Kosovo i, iznad
svega, za posrednike Evropske
unije i međunarodne faktore –
poručio je Čolaku. On je dodao
da je i Srbiji i Evropskoj uniji
jasno da su „dobrosusjedski
odnosi preduslov za svaku
državu koja teži učlanjenju u
D.B.
Uniju“.
KOSOVSKA MITROVICA –
Ministar za rad zapošljavanje,
boračka i socijalna pitanja
Srbije Aleksandar Vulin kazao
je u nedjelju da Ministarstvo
kojim rukovodi u potpunosti
funkcioniše na Kosovu i da se
to neće mijenjati. On je tokom
posjete Mitrovici razgovarao sa
načelnikom Kosovsko-mitrovičkog okruga Vasom Jelićem,
predsjednikom Privremenog
organa Kosovske Mitrovice
Aleksandrom Spirićem, gradonačelnikom Kosovske Mitrovice Goranom Rakićem i drugim
srpskim predstavnicima vlasti.
- Ne postoji ministar u vladi koji
nije zadužen za Kosovo. Svako
od nas ima zadatak da radi sa
ljudima koji žive na Kosovu, da
njihov život čini podnošljivim,
mogućim i boljim. To je jedan
od razloga moje posjete. Sve
funkcioniše besprekorno, ništa
ne kasni, sve nadoknade se
isplaćuju u dan, ništa nije umaD. B.
njeno – kazao je Vulin.
djelove Iraka i Sirije. SAD i
druge velike sile nastoje da
postignu konačni nuklearni
sporazum sa Iranom, u procesu koji brine mnoge sunitske
arapske lidere jer su oprezni
zbog narastajućeg regionalnog uticaja šiitskog Irana.
Agencije
Predstavnici Grčke prezentovali su dokumente u elektronskom obliku na mobilnim
uređajima i to napisane
na maternjem jeziku
Češka: Protest i
dobrodošlica za
američki konvoj
Evropskoj komisiji sada čekaju
konačni popis reformi koje bi
Grčka trebala da objavi ove sedmice. Reforme su preduslovi
koje su postavili Evropska centralna banka, Evropska komisija i Međunarodni monetarni
fond za pružanje finansijske
pomoći Grčkoj. Predstavnici
grčke vlade i njenih povjerenika pokušali su tokom vikenda
da usaglase popis reformi koje
Grčka mora da sprovede.
A Grčka bi morala da postigne
sporazum kako bi dobila dio
zadnje tranše pomoći. Bez nove ,,finansijske injekcije“ Grčka više ne bi mogla da otplaćuje
dugove. Novac joj je potreban i
za dokapitalizaciju banaka nakon što su Grci samo prošlog
mjeseca podigli preko sedam
milijardi eura u strahu od bankrota i mogućnosti da Grčka
napusti eurozonu. Agencije
PRAG - Američki vojni konvoj od 516 voj nika i 115 oklopnih transportera stigao je u
Češku, poslije osmodnevnog
puta po Estoniji, Letoniji,
Litvaniji i Poljskoj, prenio je
AFP.
Prvi put, pored dobrodošlice,
konvoj je naišao na proteste.
Konvoj je u Češku ušao u tri
kraka koji će se spojiti u ponedjeljak u Pragu, da bi odatle
vojnici koji se vraćaju sa tromjesečnih vojnih vježbi u
Poljskoj i baltičkim zemljama
nastavili u bazu u Njemačkoj.
Na graničnim prelazima, duž
puta i u centru gradova kojim
prolaze pojavile su se hiljade
zainteresovanih građana i pristalica konvoja koji su došli da
požele dobrodošlicu američkim vojnicima, kao i da pokažu
da Češka nije proruska. Pojavili su se i protivnici konvoja sa
transparentima ,,SAD – svjet-
ski agresor“. Konvoj je podijeljen u grupe od nekoliko desetina vozila, kako bi se lakše
odvijao saobraćaj. Ni u Češkoj,
gdje se jedino očekuju protesti
na trasi dugoj 1.800 kilometara, konvoj ne prati armijsko
obezbjeđenje, već kao i u Poljskoj samo oko 90 vojnih policajaca. Za eventualne blokade
ili nerede tokom protesta protiv konvoja zadužena je redovna policija.
Konvoj kao demonstrativno
prikazivanje solidarnosti NATO-a i SAD sa istočnoevropskim saveznicima koji se plaše
prelivanja sukoba iz Ukrajine
preko njihovih granica i Rusije, podržava češki državni vrh,
kao normalno i logično ispunjenje savezničkih obaveza, i
82 odsto Čeha. Ipak, 17 odsto
na konvoj gleda kao na neželjni boravak strane armije ili čak
kao na okupaciju. Agencije
Pobjeda
Svijet
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Otac žrtve
poziva na brigu
o pilotima
Izolovan DNK 78 žrtava, putnika aviona ,,boing A320“
Svjetski mediji i
dalje nagađaju o
bolesti kopilota
Njemački mediji pišu da je Andreas Lubic imao ablaciju
mrežnjače i da se plašio da će oslijepiti. Oglasili su se članovi
porodica stradalih koji su poručili da avio-kompanije moraju
transparentnije da vode brigu o pilotima i njihovom zdravlju
BERLIN - Kopilot Andreas
Lubic, osumnjičen da je srušio njemački putnički avion
u francuskim Alpima, možda je imao ablaciju mrežnjače, objavio je u nedjelju Bild
am Zontag.
Kako je navedeno u tekstu,
,,istražitelji nijesu sigurni da li
su uzroci njegovih problema
sa vidom bili fizičke ili psihičke prirode“. Pozivajući se na
izvore bliske istrazi, u tekstu
njemačkog lista su naveli da
postoji dokaz da se Lubic plašio da će oslijepiti zbog ablacije mrežnjače.
Koristio ljekove
Njemački list Velt am Zontag
je objavio, pozivajući se na
Forenzički timovi
prikupljaju DNK žrtava
Forenzički timovi izolovali su 78 uzoraka DNK iz djelova tijela
pronađenih na mjestu pada aviona ,,boing A320“ u francuskim Alpima, prenio je AFP. Tužilac Bris Robin je rekao da je u
toku izgradnja puta za vozila za sve terene kako bi se doprlo
do mjesta nesreće.
- Cilj nam je da uklonimo velike djelove aviona i nadamo se
da ćemo do ponedjeljka uveče završiti – kazao je Robin.
istražitelja, da je kopilota Andreasa Lubica liječilo nekoliko
neurologa i psihijatara, kao i
da je u njegovom stanu u Dizeldorfu pronađeno različitih
ljekova. Policija je pronašla i
bilješke koje ukazuju na to da
je Lubic patio od ,,ozbiljnih su-
bjektivnih simptoma prekomjernog stresa“.
Portparol državnog tužioca u
Dizeldorfu nije želio da komentariše informacije iz medija, ali je najavio da se zvanične izjave mogu očekivati
danas, prenio je Rojters.
Otac jedne od žrtava avionske nesreće u francuskim Alpima pozvao je na
veću brigu avio-kompanija za dobrobit pilota.
- Vjerujem da bi aviokompanije trebale
transparentnije da vode
brigu o našim najboljim
pilotima kako im ništa ne
bi nedostajalo. Mi naše
i živote naše djece prepuštamo u njihove ruke
- rekao je Filip Bramlej iz
Hula, čiji je sin, 28-godišnji
Paul, bio je jedan od 150
putnika.
U Lufthansi tvrde da se od
pilota zahtijeva da ,,polože“ godišnji medicinski
test, koji nadgleda njemačka Federalna uprava
za civilni aviosaobraćaj,
ali kompanija sama ne
provjerava zaposlene, već
se oslanja na njih, da sami
saopšte ako se radi o bilo
kakvim problemima.
Predstavnici Lufthanse, ses t r i n s ke ko m p a n i j e n i skobudžetnog Germanwingsa, kome je pripadao srušeni
avion, saopštili su da nijesu
znali da Lubic pati od psihosomatskih ili bilo kakvih drugih
bolesti.
Snimak
Istražitelji su izdvojili snimak
glasova u kokpitu sa jedne od
,,crnih kutija“ i na osnovu toga
tvrde da se Lubic sam zaključao u kokpitu i da je poslije toga na jugu Francuske namjerno oborio avion koji je letio iz
Barselone u Dizeldorf.
Bild am Zontag je objavio da
su snimci razgovora u kokpitu
pokazali da je kapetan koji je
bio ispred vrata kokpita rekao
Lubicu: ,,Za ime svijeta, otvaraj vrata“. Čuje se kako pilot
pokušava da razvali vrata metalnim predmetom dok se u
pozadini čuje vikanje putnika
samo nekoliko sekundi prije
rušenja aviona, piše njemački
list. Avion njemačke aviokompanije Germanwings srušio se u utorak u Alpima na jugu Francuske, i u toj nesreći
poginulo je 144 putnika i šest
članova posade.
Agencije
Ubijen Lokman Abu Sakr, organizator napada na muzej Bardo
TUNIS: Hiljade ljudi na
Maršu protiv terorizma
TUNIS - Više od 10.000 ljudi
učestvovalo je u nedjelju u
Maršu protiv terorizma, povodom nedavnog napada na
muzej Bardo, u kojem je ubijeno 22 turista i jedan stanovnik Tunisa, prenio je BBC.
Okupljeni su prošetali od Trga
Bab Sadun do muzeja Bardo
gdje je otkrivena kamena tabla
posvećena uspomeni na žrtve.
Cilj marša je osuda terorizma
poslije masakra u muzeju kada
je u srijedu, 18. marta, ubijeno
22 ljudi. Predsjednik Francuske Fransoa Oland, premijer Italije Mateo Renci i drugi svjetski lideri
prisustvovali su svečanosti u
muzeju.
Oland je obećao podršku Francuske u borbi protiv terorizma.
- Četiri državljana Francuske
su žrtve terorista u muzeju
Bardo. Moramo podržati Tunis i vrijednosti koje on predstavlja u arapskom svijetu i šire
- kazao je Oland.
Predsjednik Tunisa Beži Kaid
Esebsi je kazao da su i hrabrost
i ponos danak terorističkog napada.
- Narod Tunisa je pokazao da
ne klanja terorizmu i da kada je
Tunis meta, cijela nacija je jedinstvena u odbrani – poručio
je predsjednik Tunisa.
Ranije u nedjelju u Tunisu je
ubijen Lokman Abu Sakr, vođa
džihadističke grupe, koji je optužen da je organizovao teroristički napad u muzeju.
- Snage bezbjednosti su dan ranije ubile i više istaknutih članova džihadističke grupe Okba
Nafa brigada, uključujući lidera Lokmana Abu Sakra – poru-
čio je premijer Tunisa Habib
Esid.
Među žrtvama napada su turisti iz Italije, Japana, Francuske, Španije, Kolumbije, Au-
stralije, Velike Britanije,
Belgije, Poljske i Rusije. Stradao je i policajac. Odgovornost
za napad preuzela je Islamska
država.
Agencije
11
Bečki valcer
Selfi štapovi
Piše: Miloš MiLAčić
Ni pronalazači više nijesu što su bili. Postali su, bar većina njih, pravi tezgaroši. Šićardžije. Lovci na laku zaradu.
Bruka za esnaf. Penali.
Kako drugačije objasniti činjenicu da je jedan od najvećih
pronalazaka u 2014. godini - selfi štap. Šta bi na to rekli
istinski bardovi u ovoj branši: Proka pronalazač iz „Mikijevog zabavnika“, Raša iz „Fazona i fora“ ili uvaženi Dok
iz „Povratka u budućnost“? Ćutali bi. Ili bi eventualno na
brzinu izmislili neki vremeplovčić da nedostojne kolege
vrate u prvi razred niže pronalazačke škole, ne bi li bolje
savladali osnovne lekcije iz ove oblasti...
Selfi „iz ruke“ su već demode, a to da zamolite nekog od
posjetilaca da vas, recimo, fotografiše dok zijate po Luvru,
smatra se neukusnim.
Bože moj, sami ćete fino pronaći tu čuvenu umjetničku
sliku (koju su vam preporučili Fejsbuk prijatelji) na kojoj
su sestre Mona i Liza i čiji je tvorac onaj, kako se zvaše,
Leonardo (valjda Di Kaprio?) i uz pomoć štapa (bez kanapa) napravićete divan selfi. Doduše, bićete malo razočarani što ste na slici zatekli samo jednu od sestara. To je vjerovatno Mona (kasnije će vam objasniti isti FB frendovi), dok
je ona druga (g-đa Mineli) na određeno vrijeme pozajmljena „Kabareu“, pa ćete se kraj nje slikati naredni put. Ako
uopšte više poželite da pođete u taj dosadni Luvr...
Selfi štapovi ili „vještački produžeci ruku“ služe za pravljenje autoportreta mobilnim telefonom ili foto-aparatom.
Za njima vlada opšta pomama u svijetu. Epidemija, ravna
najezdi nesanice koja je svojevremeno zahvatila Makondo,
imala je čudnu trajektoriju. Sa epicentrom u Aziji, proširila
se prvo na Ameriku, da bi vrlo brzo „zarazila“ i Evropu.
„Prenosioci“ su uglavnom turisti koji žele što efektniju
sliku sa putovanja, da je čim prije „urame“ na zid omiljene
društvene mreže.
Način rukovanja je i više nego jednostavan. U jednoj ruci
imate štap a u drugoj mobilni telefon, kameru ili foto-aparat. Na uređaju podesite tajmer, postavite mobilni na vrh
štapa u za to predviđenu „kućicu“ i podignete metalnu
štapljiku visoko, visoko, kao kad pajate paučinu sa zidova
stana. Možete se okrenuti i licem prema slici (ili skulpturi)
uz koju želite da se fotografišete i izabrati pozu „zabacivanje blinkera“. Samo što ćete tada uslikati uglavnom svoju
pozadinu i možda tek četvrtinu remek – djela koje posmatrate. Ali koga briga. Što pomjerenije - to bolja fotka, što
otkačenije - to više lajkova.
Postoje i one naprednije verzije „produžene ruke“ koje
u sebi imaju ugrađene šutere za slikanje. Tu preskačete
korak podešavanja tajminga dok dugmić na dršci štapa
nestrpljivo čeka da ga pritisnete. Tad razvučete usne birajući „from ear to ear“ osmijeh iz proljećne kolecije i ostaje
vam još samo „klik“. Eto, gotovo. Ništa lakše.
Eh, da su pametni ovi iz Muzeja Marka Miljanova na Medunu ili Njegoševe Biljarde na Cetinju, mogli bi originalne
crnogorske selfi štapove unovčiti, a ne samo pokazivati
kao eksponate. Jer šta je drugo „pomagalo“ koje je kučki
vojvoda koristio pri hodu pod stare dane, ili bilijarska palica kojom je vladika Rade razbijao kugle po zelenoj čoji, do
autentični selfi štap... Cijena selfi štapova je 15 eura, a ovi
naši bi ih posjetiocima mogli iznajmljivati za dva - tri eura i
napraviti dobar posao...
Umjesto ruža ovog proljeća su i u Beču „procvjetali“ selfi
štapovi. Mediji pišu da su mnoge austrijske kulturne
institucije poučene iskustvom iz SAD-a, Italije i Njemačke
oprezne prema novom trendu. Strahuju, kako navode, da
bi štapovi koji su nerijetko duži od metra mogli da oštete
pojedine eksponate u muzejima ili čak povrijede posjetioce.
Tako su u bečkoj Albertini metalni štapovi zabranjeni, jer,
kako kažu, mogu da naškode umjetničkim djelima, vrijednim više miliona eura.
Međutim, u Muzeju istorije umjetnosti posjetioci „sa produženim rukama“ su dobrodošli.
Ostali muzeji zasad su rezervisani i čekaju sa odlukom dok
ne vide kakva će biti iskustva drugih institucija. Možda i s
pravom. Da ne ispadnu „witzbold“ (smiješni, vickasti) kao
onaj portir iz anegdote.
Naime, došao čovjek u austrijski muzej. U jednoj ruci drži
„hut“ (šešir) koji je upravo skinuo sa glave, a u drugoj
„holzstab“ (drveni štap). Na nosu mu nataknute „grosse
schwarze brille“ (velike crne naočare). Portir ga zaustavlja
i kaže: „Izvinite, gospodine, ali sa tim ne možete unutra“.
„Sa čim?“ pita ovaj. „Sa selfi štapom, to je kod nas zabranjeno“. „A gdje to – kod vas“, upita čovjek kome ništa nije
bilo jasno. „Pa kako gdje, ovdje u muzeju“. „Aaa, oprostite
molim vas“, reče čovjek, „ja sam namjeravao do pekare
koja je odmah tu pored, nego sam izgleda promašio adresu“. Stavi šešir na glavu, okrenu se i uputi prema pekari,
lupkajući štapom po asfaltu kako bi se orjentisao.
12
Kultura
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Pobjeda
Izložba radova Miodraga Dada Đurića otvorena u Beogradu
Prevratnički duh
evropske tradicije
BEOGRAD – Radovi iz „beogradskog perioda”, ali i ostalih faza stvaralaštva proslavljenog crnogorskog slikara
Miodraga Dada Đurića izloženi su od preksinoć u beogradskoj galeriji „Heksalab”. Predstavljeno je više od
dvadeset slika i desetak crteža nastalih od 1953. do
1986. godine. Izbor ovih Đurićevih radova (iz privatnih
kolekcija) napravili su istoričari umjetnosti Nikola Kusovac i Vladimir Vasić.
Većina djela premijerno je
pred beogradskom publikom i
to zahvaljujući razumijevanju
kolekcionara, priređivačima i
umjetnikovoj kćerki Amaranti
Sidon. Projekat nazvan „U čast
Miodraga Dada Đurića“ do sada je najobimnija organizovana izložba ovog svjetski priznatog umjetnika u Beogradu.
Otvarajući izložbu Amaranta
Sidon rekla je da je dirnuta
izloženim djelima i zahvalila je
kolekcionarima koji su pozajmili Dadove slike „jer ono što
se vidi vrijedi, a ono što se sakrije ne dođe do šire publike”.
Beogradski period
Ona je zamolila sve koji posjeduju slike Dada Đurića da je
kontaktiraju preko veb stranice (www.dado.me), jer se i dalje traga za djelima iz njegovog
Odmetnuvši se, mlad bez igdje ičega, u bijeli svijet, izgradio
je svoj svijet nasuprot svijeta. Stao je nasuprot sistema
vrijednosti, mišljenja i duha u umjetnosti svoje epohe
bogatog opusa.
-Veoma mi je drago što su ovdje izložena djela iz Dadovog
beogradskog perioda, meni
veoma značajne faze njegovog
slikarstva. U isto vrijeme otvorena je izložba Dadovih slika i
u Malagi, ali ja sam ovdje. Beograd je mjesto koje mi mnogo
znači i doživljavam ga izuzetno emotivno - rekla je Amaranta.
Dadovo slikarstvo, to su svojevrsni „zapisi iz podzemlja” i
on najčešće slika njegovo naličje, pri čemu pojedini prizori
podsjećaju na koru velikog
mozga, zapisao je u katalogu
Milan Komnenić. On naglašava da je potresan put koji je
prešao ovaj „odmetnik“ ograničivši se na umjetnički opseg,
pa se može reći da je surov odmetnik i pustinjak.
-I to od samih početaka do posljednjih ostvarenja. Odmetnuvši se, mlad bez igdje ičega,
u bijeli svijet, izgradio je svoj
svijet nasuprot svijeta. Stao je
nasuprot sistema vrijednosti,
mišljenja i duha u umjetnosti
svoje epohe...Kome se obraća
Dadovo slikarstvo. I šta nam
ono želi reći, pita Komnenić i
Rad iz postavke „U čast Miodraga Dada Đurića“
Fenomeni umjetnosti
Dadova kćerka Amaranta Sidon na otvaranju izložbe
dodaje:
-Sa podsmjehom je gledao na
na sve vidove komformizma.
Jednom prilikom podrugljivo
mi je ispričao anegdotu o pijetlu. Navodno, kada se oko pijetla ispiše krug kredom na tlu,
pijetao se ne usuđuje da ga
prekorači. Tako je Dado gledao na stvaraoce koji su robujući vladajućem ukusu, poput
pijetla kretali se u krugu očekivanog. Dado nesumnjivo spada u plejadu prevratničkih duhova evropske tradicije. Ne
znam za slučaj u našoj umjetnosti da je iz neprozirnog crnila prosijala i bljesnula nestvorenom svjetlošću kao što je
slučaj sa Dadom. Možda nešto
analogno u poeziji nalazimo
kod Disa.
Komnenić kaže da je Dado crnilo iz čemernog djetinjstva
upio i zanavijek ponio u bijeli
svijet.
-A to crnilo izrodilo se tamo u
nešto treće, halucinantno
snovno, čak s onu stranu uma.
Tjerao je šegu sa zapadnom
kulturom slikajući naposljetku po čaršavima neke babe
vlastelinke ili je u pomami
oslikavao sve oko sebe u seocetu Eruval nadomak Pariza.
Razmjere te farse bile su ogromne - furune, šerpanje, lonci,
pohabane naslonjače, konjske
lobanje, ono što je po prirodi
neumjetnčko pretvarao je u
fenomene na rubu umjetnosti
– ocijenio je Komnenić.
Istoričar umjetnosti Nikola
Kusovac govorio je i o poznanstvu s velikim umjetnikom iz najranije mladosti.
- Na Cetinju sam u njega, cetinjskog fakina, dvije godine
starijeg, gledao kao u boga i
nijesam mu smio prići – kazao
je Kusovac. On je podsjetio da
je čitav život u Narodnom muzeju i da mu je žao što brojne
garniture u srpskom Ministarstvu kulture nijesu imale
sluha i razumijevanja da se u
kolekciji nađe „deset Dada
Đurića”.
Izložba u galeriji „Heksalab“
biće otvorena do 15. aprila.
D. B.
Migranti i bajkeri glavne teme šeste večeri Beogradskog festivala dokumentarnog filma
Snovi o slobodi u sukobu sa sistemom
BEOGRAD - Sirija, Avagnistan, Irak, Kamerun, Gana,
Somalija, Libija... sve su to zemlje iz kojih svakodnevno
kroz države Balkana prođe
nekoliko hiljada migranata.
Traže posao i šansu za život.
Poneko pokuša i da ostane, ali
većini su cilj zemlje Evropske
unije ili Skandinavije.
Na taj veliki problem sa ilegalnim migrantima i tražiocima
azila u Srbiji ukazao je srpski
reditelj Želimir Žilnik u najnovijem dokumentarcu „Logbook Serbistan“, koji je u subotu
veče prikazan u takmičarskom
programu Beogradskog festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma.
Borba sa nedaćama
Pored socijalno-političkog
konteksta u kojem su se migranti zatekli, Žilnik je pokazao
i njihove individualne vrijednosti. Na taj način je stvorio ju-
nake sa kojima gledaoci mogu
da se identifikuju i čiju sudbinu
i borbu sa nedaćama mogu da
razumiju. Ukazao je da se prema migrantima često ponašamo nepovjerljivo i negostoljubivo, ne pomišljajući da i naši
ljudi, takođe, svakodnevno odlaze i traže posao u drugim zemljama Evrope i svijeta.
- Pogrešno je reći da Evropa nije
otvorena. Ona je otvorena i treba joj radna snaga, između ostalog, i zbog tog odvratnog problema malog nataliteta. Ali, u
odnosu na neko davno vrijeme,
sad joj treba kvalifikovanija
radna snaga, mlađi ljudi – kazao
je Žilnik.
Problem sa emigracijom, kako
kaže, veoma je ozbiljan.
- Ako se nešto ozbiljnije ne promijeni, ovaj svijet ide ka ogromnim nemirima u sljedećih 30
godina, tri puta opasnijim nego
oni koje smo doživjeli posljednje tri decenije. To je svjetski
problem kojem se uopšte ne
Petar Nedeljković preminuo
na konferenciji za novinare
Srpski televizijski i filmski
reditelj Petar Nedeljković (75)
juče je iznenada preminuo na
konferenciji za novinare Beogradskog festivala dokumentarnog i kratkometražnog
filma u Domu sindikata.
Nedeljković je trebalo da gov-
ori o svom ostvarenju „Anđeo
sa gore Zaglavak“, koje je
premijerno prikazano u subotu, ali mu je odjednom pozlilo.
Prisutni novinari i organizatori Beogradskog festivala
pokušali su da mu pomognu,
ubrzo je došla i Hitna pomoć,
LJUBAV PREMA SKITNJI: Fonzo u filmu „Drugo ime za slobodu”
prilazi tako ozbiljno – rekao je
Žilink.
Na dva točka
Šeste večeri festivala prikazan
je i srpski dokumentarac „Drugo ime za slobodu“, u režiji Slađane Topalović-Nestorović.
Prateći članove bajkerskog
ali Nedeljkoviću nije bilo
spasa.
Uoči sinoćnje projekcije
filma „Više od trenera“ Željka
Mirkovića, umjetnički
direktor festivala Mladen
Matičević pozvao je prisutne
da minutom ćutanja
odaju poštu preminulom
Nedeljkoviću. Ujedno je još
jednom prikazan njegov film
„Anđeo sa gore Zaglavak“.
kluba „Noćni vukovi“, autorka
problematizuje pitanje apsolutne slobode pojedinca. Ona
ulazi u naizgled zatvoreni svijet
srpskih bajkera, kreće sa njima
na put do Rusije, tamo upoznaje i ruske „Noćne vukove“, takozvane „Putinove bajkere“, i
shvata da svi oni zajedno nijesu
„ružni, prljavi i zli“, kako ih često predstavljaju mediji. Kroz
portret Fonza i gorostasnog
Rusa Hirurga, autorka uviđa da
su to prije svega pojedinici koji
vole pokret i akciju, a vežu ih
velika odanost, prijateljstvo i
neograničena ljubav prema slobodi. Dinamična i duhovita priča na momente postaje satira o
ljudskim naravima, koja otvara
pitanje da li pripadnost grupi
automatski znači ograničenu
slobodu ili je sve to stvar lične
odluke i izbora.
Nakon projekcije u Domu sindikata, rediteljka je objasnila da
se na ovu avanturu odlučila početkom 2011. godine, kada je
ušla u jako loš lični i profesionalni period.
- Toliko smo se već puta razočarali u obećanja koje su nam
davale razne vlasti. Osjetila
sam užasnu apatiju, potpuni
nedostatak nade i vjere da nam
može bti bolje. Onda sam sasvim slučajno upoznala vođu
„Noćnih vukova“, Fonza, koji
ima sve predispozicije da bude
depresivan, apatičan, da sjedi i
plače nad svojim životom. Ali,
on je bio sve obrnuto od toga.
Meni se činilo da je to prilika
koja se ne propušta – kazala je
Topalović-Nestorović.
Hrabro kroz život
Dočekan velikim aplauzom,
Fonzo je rekao da je Bog poklonio motor ljudima da bi bili slobodni i iskusili najljepšu stvar
na svijetu - skitnju. Fonzo je
davno ostao bez jedne noge,
potrebne su mu štake da bi se
kretao, ali on kao da to ne primjećuje. Vozi motor i vedro živi
svoj život.
- Svako treba da izabere svoj
put i hrabro da gleda na život.
Ne treba se opterećivati pitanjima o tome šta nas čeka. To
što je bilo bilo je, a to što će da
bude još nije došlo. Najbitnije
je biti živ. Što bi rekao Fredi
Merkjuri, predstava se mora
nastaviti – poručio je Fonzo.
J. NIKITOVIĆ
„U sjenci Kore”
u KIC-u „Budo
Tomović“
PODGORICA - Predstava „U
sjenci Kore” trupe „Bakhus“ iz
Pariza biće izvedena večeras u
21 sat u Velikoj sali KIC-a „Budo
Tomović“, u okviru manifestacije „Dani frankofonije“. Ulaz je
besplatan.
Koreograf Mikael Siks nudi
poetski dijalog između tijela i
svjetlosti, stvarnog i virtuelnog
svijeta. Poput boginje Kore,
plesači se suočavaju jedan po
jedan sa svjetlošću i sjenkom.
Ovaj koreografski poduhvat
proučava univerzum vizuelnog
polja – ono što vidimo i ono
što želimo vidjeti. Prebačen u
poetski svijet, kako najavljuju
organizatori, gledalac rastrzan
između kraljevstva sjenki i
svijeta koji ga okružuje ne zna
R. M.
gdje prvo da pogleda.
Pobjeda
Kultura
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
13
Lista nematerijalne kulturne baštine od nacionalnog značaja biće proširena sa još šest dobara
Anastazija
Miranović
Slijedi valorizacija
kulturno-istorijskih
vrijednosti novih dobara
nominovanih za zaštitu kazala je za Pobjedu mr
Anastazija Miranović
Crnogorsko oro
Oro, legende i
dobrotska torta
PODGORICA - Crnogorski
(ili Crmnički) oro, legenda o
vili Alkimi i postanku Kotora, predanje o nesrećnoj ljubavi Peraštanke Katice Kalfić i francuskog vojnika,
vještina izrade dobrotske
torte, legenda o tri sestre sa
Prčanja i predanje o Pavi i
Ahmet Paši iz Pavinog Polja
činiće sljedeću grupu dobara
koja će se naći na listi nematerijalne kulturne baštine od
nacionalnog značaja - kazala
je za Pobjedu direktorica
Uprave za zaštitu kulturnih
dobara mr Anastazija Miranović.
Prema njenim riječima, pomenuta dobra nominovana su
za zaštitu i Uprava je u obavezi
da, shodno aktuelnom zakonu
koji reguliše ovu oblast, uđe u
postupak valorizacije njihovih potencijalnih kulturnoistorijskih vrijednosti.
Tako će početna lista dobara,
koja je formirana 2013, ukoliko sve bude teklo po planu, ove
godine biti proširena sa novih
šest. Kao što je poznato, status
nematerijalnog kulturnog nasljeđa od nacionalnog značaja
2013. steklo je takođe šest dobara, i to - kult Svetog Vladimi-
Svako može inicirati zaštitu dobra
Prema riječima Anastazije
Miranović, Zakon o zaštiti kulturnih dobara u članu 19 kaže
da svako može inicirati zaštitu
nekog objekta, prostora ili
nematerijalnog dobra.
- Ta inicijativa obično sadrži
osnovne podatke o dobru
(naziv, mjesto i zašto se
podnosiocu čini da je to
važno), i svakako podatke o
podnosiocu inicijative, kako
bi Uprava mogla odgovoriti u
zakonski predviđenom roku
od 90 dana. Praksa pokazuje
da dobijamo inicijative od
ra, Bokeljska mornarica, peraška Fašinada, vještina izrade
dobrotske čipke, umijeće izrade čunova na Skadarskom jezeru i Bokeljska noć.
Spičanska svadba
- Ovih dana kontaktirali su nas
pripadnici lokalne zajednice
Bara koji su nominovali za zaštitu običaj i svečanost tradicionalne Spičanske svadbe. Tako ć e o b i m p o s l o v a p o
inicijativama za uspostavljanje zaštite dobara biti uvećan
pravnih subjekata heterogenih statusa (organi uprave,
institucije...) i pojedinaca
različitih zanimanja i ličnog
interesovanja. Ponekad su to
vlasnici takvih dobara, ponekad poznavaoci ili ljubitelji
starina i rjetkosti, takođe, najčešće ljudi koji profesionalno
nijesu vezani za kulturnu
baštinu. Skoro po pravilu,
inicijative za uspostavljanje
zaštite inicijatori dostavljaju
za manje poznate objekte i
za objekte iz njihovog užeg
ili šireg zavičaja ili mjesta sta-
za još jedno dragocjeno nematerijalno dobro - kazala je Miranović. Ona je podsjetila da
su prilikom evidentiranja potencijalnog nematerijalnog
nasljeđa (2012. godine), u skladu sa pravnim okvirom, popisana dobra razvrstana na - jezik, govor, usmeno predanje,
usmenu književnost ili drugi
usmeni izraz, izvođačku
umjetnost, običaj, obred i svečanost, znanje ili vještine vezane za prirodu i svemir, kultno i znamenito mjesto i
novanja. Ima i situacija kada
dobijemo inicijativu za zaštitu
dobra koje već ima status kulturno dobro. U tom slučaju,
formalno odbijamo inicijativu
i obavještavamo podnosioca
da to dobro već ima adekvatan status, odnosno da
je već zaštićeno. To, između
ostalog, govori o nedovoljnoj
obaviještenosti građana o
zaštiti dobara, ali i o njihovom
interesu da se, kako potencijalna, tako i postojeća kulturna baština štiti i valorizuje
– kazala je Miranović.
tradicionalni zanat i vještinu.
-Jedan od nosećih kriterijuma
pri popisu potencijalnog nematerijalnog nasljeđa bio je
odgovor na pitanje - što je to
što lokalna zajednica i pojedinci prepoznaju kao svoje
moguće nematerijalno kulturno nasljeđe. U tom odgovoru,
u najvećem broju slučajeva
prepoznati su brojni tradicionalni zanati, znanja, vještine,
običaji i legende – kazala je
Miranović.
Naša sagovornica napomenu-
la je da su rezultati prvog popisa nematerijalnih dobara čuvaju se u dokumentaciji
Uprave za zaštitu kulturnih
dobara i služe kao baza podataka za dalje evidentiranje, valiorizaciju i zaštitu bogate i
raznovrsne nematerijalne
kulturne baštine Crne Gore. U
odgovarajući Registar Uprave
za zaštitu kulturnih dobara,
kako je kazala, upisano je navedenih šest valorizovanih nematerijalnih kulturnih dobara, a u Registru inicijativa šest
čija je zaštita inicirana i čija će
valorizacija ubrzo uslijediti.
Zahtjevan poduhvat
Miranović je podsjetila da je
UNESKO Konvencija o zaštiti
nematerijalne kulturne baštine (usvojena 2003) stupila na
snagu 2006. godine, te da je
Crna Gora pokrenula ratifikaciju Konvencije 2008. godine,
a taj proces okončan je u septembru 2009. Istovremeno, u
fazi izrade bio je set zakona iz
oblasti zaštite kulturne baštine, usvojenih 2010. godine, a
među njima i Zakon o zaštiti
kulturnih dobara, koji je prvi
put prepoznao zaštitu nematerijalne baštine.
Miranović naglašava da su ta
dva zakonska preduslova,
Konvencija i Zakon o zaštiti
kulturnih dobara, bila neophodna da bi se institucije kulture bavile zaštitom nematerijalne baštine, s obzirom da
ranije zakonodavstvo uopšte
nije prepoznavalo ovu oblast.
- U skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, 2011. godine usvojen je Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara
za 2012. godinu, gdje se kao
jedna od aktivnosti našao i
projekat popisa nematerijalne
baštine na teritoriji Crne Gore.
Tokom tog procesa evidentirano je oko 300 nematerijalnih dobara, koja su svedena na
preliminarnu listu koju čini
170 - kazala je Miranović.
Važan zadatak
Objašnjavajući na osnovu čega
je urađen prvobitni odabir po-
Završeno međunarodno takmičenje solo pjevača „Bruna Špiler“ u Herceg Novom
Apsolutni pobjednik Hana Hanas iz Zagreba
HERCEG NOVI – Koncertom
„Belkanto za sjećanje“ i uručivanjem nagrada najboljim
takmičarima u subotu veče
završen je osmi međunarodni
festival solo pjevanja „Bruna
Špiler“. Po odluci žirija apsolutni pobjednik ovogodišnjeg
takmičenja, koje je okupilo 75
učesnika iz deset zemalja, je
Hana Hanas iz Zagreba.
Njoj je novčanu nagradu i knjigu Lazara Seferovića „22 sage
o kulturnom blagu Herceg
Novog“ uručila potpredsjednica opštine dr Tamara Vujović. Prvu nagradu u četvrtoj
kategoriji, ali i velike simpatije publike u dvorani „Park“
osvojio je takmičar iz Koreje
Hong Sung Hwa. Najbolji duet
na festivalu bio je u sastavu
Katarina Brenčić i Anja Šinigoj
iz Ljubljane, dok je nagradu
koju lično dodjeljuje umjetnička direktorica festivala,
profesorica Radmila Smiljanić
pripala mladoj studentkiniji
solo pjevanja iz Zagreba Bugi
Mariji Šimić.
-Mislim da će se o ovoj mladoj
djevojci koja ima dva imena i
jedno prezime još dosta čuti.
Pred njom je još dosta rada ali
kada sopran koji ima decenije
rada iza sebe prepozna i kada
ga dotakne neki drugi sopran,
onda je to sigurno vrijedno, ne
samo moje, već i pažnje drugih
ljudi- kazala je Smiljanić uručujući nagradu mladoj pjevačici.
Hana Hanas na uručenju
nagrade u dvorani „Park“
je Novljanka Nikolina Pušara.
Nju je asocijacija „Parade“
nagradila sedmodnevnim
Cilj – UNESKO lista
Krajnji korak u zaštiti i valorizaciji nematerijalnog kulturnog dobra predstavlja upis na
UNESKO listu svjetske baštine. Prije toga, neophodno je ta
dobra adekvatno zaštititi i valorizovati na nacionalnom nivou. Na pitanje dokle smo stigli u tom smjeru, Miranović
ističe da Uprava za zaštitu kulturnih dobara, u skladu sa prioritetima i kadrovskim kapacitetima, sprovodi postupak
procjene kulturne vrijednosti
nematerijalne baštine.
- Nakon što Registar kulturnih
dobara bude sadržao sveobuhvatan uvid u nematerijalna
kulturna dobra od nacionalnog značaja biće pristupljeno,
shodno međunarodnim parametrima, njihovoj adekvatnoj
analizi i eventualnoj selekciji
za sticanje UNESKO statusa
na Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine.
Tako će nematerijalna kulturna dobra Crne Gore koja ispunjavaju ove uslove biti kandidovana za upis – kazala je
Miranović. R. MUČALICA
sorica solo pjevanja Tatjana
Vasle iz Ljubljane. Najuspješniji
takmičari dobili su od NVO
„Bruna“ knjigu „Umjetnost
solo pjevanja“, čiji je autor
Bruna Špiler.
Oscilacije i uspjesi
Najljepši glas
Ana Berus iz Slovenije dobitnica je priznanja za najljepši
ženski glas dok je u muškoj
konkurenciji nagrađen Emanuel Josić iz Bosne i Hercegovine.
Dvije stipendije za internacionalni operski festival „Oper
oder špre“, koji podrazumijeva tronedjeljni boravak i usavršavanje u Njemačkoj dobili
su Hana Hanas iz Zagreba i
Gregor Ravnik iz Ljubljane.
Za najuspješniju interpretorku
francuske muzike proglašena
tencijalnih dobara, naša sagovornica je podsjetila da je taj
poduhvat počeo u oktobru
2012. Tada su Ministarstvo
kulture i tada novoformirana
Uprava za zaštitu kulturnih
dobara, Narodni muzej, gradski muzeji i lokalne, opštinske
službe za kulturu, koordinisani stručnom službom Ministarstva organizovali terenski
popis nematerijalnih dobara.
- Radne grupe sačinjene od
stručnjaka različitih profila
zaposlenih u ovim institucijama popisivali su na terenu postojanje i praktikovanje elemenata nematerijalnog
nasljeđa. Za potrebe terenskog rada formiran je obrazac
koji su popisivači popunjavali
na terenu. Između ostalog, taj
obrazac je sadržao naziv, vrstu, istorijat i opis dobra, mjesto i zajednicu na koju se dobro odnosi, način čuvanja i
prenošenja, eventualna ograničenja i, naravno, održivost
dobra danas. Za izradu takvog
upitnika služili smo se aktuelnim Zakonom o zaštiti kulturnih dobara iz avgusta 2010. i
operativnim smjernica za
sprovođenje Konvencije za
zaštitu nematerijalne kulturne baštine - kazala je Miranović.
Sve ovo, prema njenim riječima, bilo je neophodno sprovesti da bi se konačno došlo do
izrade elaborata o procjeni
kulturne vrijednosti, što je
preduslov za upis u Registar
kulturnih dobara.
boravkom i usavršavanjem u
Parizu. Za doprinos u afirmaciji
festivala nagrađena je profe-
Iako je ove godine nastala
mala oscilacija i u kvalitetu i
kvanititetu festivala umjetnička direktorica „Brune Špiler“
Radmila Smiljanić smatra da je
ipak uspjeh održati manifestaciju u uslovima „poljuljanih vrijednosti koji trenutno vladaju
na našim prostorima“.
Uspjeh ovog takmičenja, po
njenom mišljenju, je i što okuplja takmičare sa prostora eks
Ju ali sve više i iz drugih evropskih zemalja pa ove godine i iz
Azije i što oni u Herceg Novom
imaju ključ za otvaranje svjetŽ. K.
skih operskih scena.
Hronika Podgorice
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Danas u gradu
CRNOGORSKO NARODNO
POZORIŠTE:
Nema predstave
*MODERNA GALERIJA
Retrospektivna izložba voja
Stanića do 20. aprila
Dani frankofonije
Teatar sjenki – Trupa Bakhus
Koreografski projekat „U sjenci
kore“ velika sala u 21h
NARODNA BIBLIOTEKA
„RADOSAV LJUMOVIĆ“
Radno vrijeme, radnim danima
od osam do 20 sati, subotom
od osam do 16 sati
GRADSKO POZORIŠTE
UMJETNIČKI PAVILJON
KIC „BUDO TOMOVIĆ“
Sedamdeseta tradicionalna
izložba Udruženja likovnih
umjetnika Crne Gore
Nema predstave
CENTRI SAVREMENE
UMJETNOSTI CRNE GORE:
PRIRODNJAČKI MUZEJ
*DVORAC PETROVIĆA
izložba „Priroda nas spaja“
Ponedjeljak: Neradni dan
Utorak - petak: 09 h – 17 h.
Subota i nedjelja: 17h – 19 h
*PERJANIČKI DOM
GALERIJA UDRUŽENJA
IZVORNIH LIKOVNIH
UMJETNIKA CRNE GORE
izložba Krsta Andrijaševića ,,lice
ogledalo“ do 1.aprila
Nema izložbe
*GALERIJA CENTAR
Tradicionalna izložba radova
članova UilUCG, radno vrijeme
od 17 do 20, osim utorkom i
petkom
JU MUZEJI I GALERIJE:
MUZEJ MARKA MILJANOVA
Nema izložbe zbog renoviranja
Stalna postavka – otvoren svakog
dana, za organizovane posjete
kontaktirati broj 069/616-200
*MUZEJ GRADA
Stalna postavka
Cijene voća i povrća na zelenoj pijaci u „Molu Montenegro“ proteklog vikenda bile
su slične prošlonedjeljnim.
Ponuda je bila raznovrsna, a
i potražnja je, prema riječima prodavaca, bila dobra.
Najpovoljnije su cijene jabuka, limuna, blitve i krompira.
Boje za jaja koštale su pet centi, a ukrasne korpice od
jednog do 15 eura
Cijena jabuka kretala se od 50
centi do 1,2 eura, a banana od
euro do euro i po. Kruške su
cijenjene dva i po eura, dok se
limun mogao naći i za 1,3 eura.
Za pola kilograma jagoda trebalo je izdvojiti dva i po eura.
Kvar na telefonu
Telegrami
Telenor
T- Mobile
M-tel
1271
126
1188
1500
1600
19816
Blok 5:
izabrani doktori za odrasle 481-911
izabrani doktor za djecu 481-912
ginekologija
(izabrani doktori za žene) 481-925
Centar za mentalno zdravlje 481-928
laboratorija
481-933
„Centar“:
izabrani doktor za odrasle 201-955
izabrani doktor za djecu
(pedijatar)
201-956
Stari Aerodrom:
izabrani doktor za odrasle 481-940
izabrani doktor za djecu
(pedijatar)
481-961
izabrani doktor za žene
(ginekolog)
481-955
ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954
„Nova varoš“:
izabrani doktor za odrasle 230-410
izabrani doktor za djecu
(pedijatar)
230-418
iinterna medicina
428-922
„Stara varoš“:
izabranidoktor za odrasle 648-823
izabrani doktor za djecu
(pedijatar)
648-836
fizikalna medicina
481-991
Konik
607-120
Golubovci
603-310
Tuzi
603-940
INSPEKCIJE
Republička
Tržišna
230-529 i 230-921
Sanitarna
608-015
ekološka
618-395
veterinarska
234-106
Odjeljenje inspekcije
zaštite prostora
281-055
inspekcija rada
230-374
Turistička inspekcija
647-562
inspekcija Uprave
za igre na sreću
265 – 438
Fito - sanitarna
621-111
Metrološka
601-360
DEŽURNE SLUŽBE
Biro glavnoga grada za
komunikaciju sa građanima
(svakog dana od 08-24h)
080-081-081
vodovod
440-388
Agencija za stanovanje 623-493
Komunalne usluge
655- 313
Čistoća
625-349
elektrodistribucija
633-979
Pogrebno
662-480
APOTEKE
Kruševac
241-441 (NON-STOP)
Podgorica
230-798
Ribnica
627-739
Sahat kula
620-273
Galenika Crna Gora
245-019
Sanatea
248-677
I.Če.
Svetlana Mirković posjećuje
zelenu pijacu zbog domaćih
citrusa.
- Kupila sam limun iz Bara po
euro i po. Ima ga i jeftinijeg, ali
ga uvijek kupujem na istoj tezgi – kazala je Mirković.
Pomorandže su cijenjene od
80 centi do 1,3 eura. Grejpfrut
je koštao od 1,2 do 1,5 eura, a
malo sitniji iz Starog Bara mogao se kupiti i za 80 centi.
Za kilogram spanaća trebalo je
izdvojiti od 1,2 do 1,5 eura, dok
se blitva mogla kupiti i za jedan euro. Karfiol i raštan kretali su se od euro i po do dva,
koliko je trebalo izdvojiti i za
kilogram tikvica. Patlidžan je
bio 50 centi skuplji. Crni luk
cijenjen je od 70 centi do euro,
a bijeli od tri do pet eura. Za
kilogram šargarepe trebalo je
izdvojiti od euro do 1,2 eura, a
za krompir od 50 do 80 centi.
Kilogram krastavaca ili paradajiza koštao je od 1,5 do dva
eura, dok su paprike cijenjene
pola eura više.
Detalj sa pijace u
„Molu Montenegro“
Mliječni proizvodi
Za kilogram mladog kajmaka
trebalo je izdvojiti deset eura,
a za urdu (namaza od obranog mlijeka) četiri eura. Stari
ovčiji skorup sa Pivske planine
koštao je 20 eura, dok je kravlji
cijenjen 18. Mladi sir koštao je
od tri do četiri eura, stari pet
do šest, a sa Njeguša od osam
do deset eura. Domaći med
mogao se kupiti od osam do 10
eura, masline od četiri do šest,
dok je za kilogram pasulja trebalo izdvojiti od dva i po do
četiri eura.
I. MITROVIĆ
CDRP na „Noćnjaku
2015“ u Trogiru
Predstavnici Crnogorskog
društva za borbu protiv raka
(CDPR) učestvovali su na tradicionalnoj 17. Međunarodnoj
manifestaciji maslinara Mediterana „Noćnjak 2015“, koja
je održana u Trogiru od 26.
do 29. marta, pod pokrovitelj-
stvom predsjednice
Republike Hrvatske Kolinde
Grabar - Kitarović. Manifestaciju je otvorio ministar poljoprivrede Republike Hrvatske
Tomislav Jakovina.
U okviru programa „Noćnjak
2015”, CDPR je promovisalo
Boje za jaja pet centi
Na tezgama su se proteklog vikenda mogle naći i boje i ukrasne korpice za jaja. Kesica boje koštala je pet centi, dok su se
ukrasne korpice kretale od jednog do 15 eura.
Milica Dedeić praktikuje tradicionalno farbanje u lukovici.
- Ostavila sam kore od crnoga luka. Crvenkaste, jer bolje su
od žutih ili braon. Jaja ispadnu prelijepe bordo boje – kazala
je Dedeić.
Ona je dodala da pored toga što su lijepa na oko, ne želi da
rizikuje sa hemijskim bojama.
Marija Bošković boje za jaja kupuje zbog djece.
- Oni više vole kad se u korpici šarene jaja, pa ih farbamo u
svim bojama – kazala je Bošković.
Jaja su koštala od 12 do 15 centi po komadu, a domaća od 25
do 30 centi.
bogato ilustrovanu monografiju „Maslina”, životno djelo
pok. dr Ksenije Miranović,
prvog eksperta za maslinarstvo u bivšoj SFRJ, u kojem je
ona sabrala sav svoj dugogodišnji rad i iskustvo u maslinarstvu.
CDPR je predstavilo i brošuru
„Maslinovo ulje i zdravlje”,
koja je korisna ne samo maslinarima, nego i svim ostalim
građanima.
- Manifestacija kao što je
„Noćnjak 2015” je istovremeno
bila prilika da CDPR, koje je,
nadamo se, svih ovih godina
prepoznato po tome što propagira zdrave stilove života i
prevenciju kao prvi i osnovni
štit u borbi protiv opake bolesti, predstavi u regionu svoje
djelovanje u oblasti zdrave
ishrane i fizičke aktivnosti –
kaže predsjednik CDPR DomaI.V.
goj Žarković.
„El Ninjo“ danas u „Sinepleksu“ „Pauk“ premjestio 68 vozila
Drama „El Ninjo“ biće
protekle sedmice
prikazana danas u 21:45
u bioskopu „Sinepleks“ u
Delti.
I dalje su na repertoaru filmovi „Čepi: robot koji je promijenio svijet“ u 15:10 i „Teorija
svega“ u 21:00 sati.
Ljubavni film „Pepeljuga“ biće
na programu u 15:20, 17:30 i
18:45 časova.
Kriminalistička komedija „Redosljed nestanka“ biće prikazana sjutra u 22:30 sati.
Ljubitelji animiranih filmova
u ponudi imaju filmove: „Kod
kuće“ u 15:00, 16:00 i 17:15 sati;
„Zvončica i čudovište iz
Nedođije“ u 15:30 sati i
„Trilogija drugačija: Pobunje-
Scena iz filma „El Ninjo“
ni“ u 16:30 i 19:15 sati.
„Bićemo prvaci sveta“ na programu je u 17.40, 20:00 i 22:15
sati. Komedija „Fokus“ u 18:15
i 20:15, „I dalje Alis“ u 19:30,
21:30 sati, „Strijelac“ u 17:00,
19:45 i 22:00.
M. Lz.
Komunalnoj policiji tokom
prethodne sedmice podnijeta
je 151 telefonska prijava, i to se
najviše njih odnosilo na komunalno-stambenu oblast
(82) i saobraćaj (69). Kako su
saopštili iz ove službe, u navedenom periodu sugrađani su
podnijeli i deset pisanih inicijativa.
- Donijeli smo 23 rješenja o otklanjanju nepravilnosti u komunalno-stambenoj oblasti i
izdali šest naloga. Inspektori
za puteve donijeli su pet
rješenja o otklanjanju na putevima i isto toliko administrativnih izvršenja. Vozilom
(ARHivA POBJeDe)
122
123
124
412-412
1181
MUP - žalbe i pritužbe građana
19-821,069-349-000
Komunalna policija
0800 81222 ; 237-861
Montenegro Call centar (turistički serfvis)
1300
SOS lin. za žrtve trgovine ljudima
020/656-166
Auto moto savez
19807 i 020/ 234-999
Autobuska stanica
620-430
Željeznička stanica
441-211
Montenegro erlajns, buking služba
19804
Montenegro erlajns, poslovnica
664-433 i 664-411
Aerodrom Podgorica, informacije
020/444-244
Carinska otvorena linija
080-081-333
Centar za zaštitu potrošača
210-670
Sigurna ženska kuća
020/ 234-253
Centar za djevojke „Ksenija“
256-865
Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika
psihoaktivnih supstanci
611-847
Kancelarija za prevenciju narkomanije
611-534
NvO „4 life“
068/818 - 181
Kancelarija za pomoć samohranim majkama
646-090
Podrška lGBT osobama - Juventas
020/230 - 474
Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji
112
Tačno vrijeme
125
Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika
1180
SOS broj za žrtve trafikinga
116666
DOMOVI ZDRAVLjA
Kol centar
Bogata ponuda
vitamina u „Molu
Montenegro“
Barski limun
važNiji TElEfoNi
Centar bezbjednosti
vatrogasci
Hitna pomoć
Klinički centar
informacije
Pobjeda
Dobra potražnja na zelenoj pijaci proteklog vikenda
www.CiNePlexx.Me
14
„Pauk“ na terenu
„pauk“ premjestili smo 68
vozila zbog nepropisnog
parkiranja i izdali 60 naloga za
naplatu novčane kazne. Kontrolisali smo četiri vozila taksi
prevoza i izdali naloge – navodi se u saopštenju.
M. Lz.
Pobjeda
Hronika Podgorice
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
15
Prva biblioteka na otvorenom u Podgorici postavljena u dvorištu Kluba boćara
Uzmi knjigu i u
šetnju na Goricu
Funkcionisaće po principu uzmi jednu i vrati je ili ostavi jednu svoju.
Tokom prethodna dva dana na štandovima u tržnim centrima Delta i Mol of
Montenegro prikupljeno je 180 naslova koji će se naći na policama biblioteke
Prva biblioteka na otvorenom u Podgorici postavljena
je juče u dvorištu lokala Kluba boćara pod Goricom. Prve knjige na police su postavile djevojčice, koje su došle
na otvaranje. Tokom prethodna dva dana na štandovima u tržnim centrima Delta
i Mol of Montenegro prikupljeno je oko 180 knjiga koje
će se naći na policama biblioteke. Mogli su se vidjeti razni naslovi, bogat fond od
časopisa, dječjih knjiga do
enciklopedija i klasika poput
Dostojevskog i Tolstoja. Biblioteka će funkcionisati po
principu uzmi jednu i vrati
je ili ostavi jednu svoju.
Inicijator projekta je nevladina organizacija „Naša akcija“
iz Kotora u saradnji sa Fondacijom „Naša Podgorica“ i NVO
„AUT“ - Alternativni centar za
potrebe mladih. „Boćari“ čuvaju biblioteku
Sugrađani oduševljeni, samo
da ne bude zloupotrebe
Oslikavanje „ormara“ za knjige
potrebno u urbanim sredinama, a svjedoci smo da sve manje površina postoji za korist
društva. Pokušavamo da naglasimo potrebu za tim, posebno u gradovima, kao što je
Podgorica, gdje beton postaje
preovladavajući – kazala je Patricija Pobrić iz NVO „Naša
akcija“.
Kako kaže Pobrić, izabrali su
ovu lokaciju zato što je najbezbjednija za početak. Biblioteka će biti otvorena sve dok radi
Klub boćara u čijem se dvorištu nalazi, a uveče će biti zaključana.
- Po svijetu ove biblioteke su
samostojeće i niko ih ne čuva.
Mi nijesmo još spremni za ta-
ko nešto, pa idemo na neki međukorak, a to je da ih stavimo
na zelene lokacije, blizu nekog
obezbjeđenja, u ovom slučaju
je to obezbjeđenje Kluba sa
stražarom i video nadzor. Ako
se stekne navika i ako biblioteka opstane, stavićemo je slobodno i bez elemenata obezbjeđenja – kazala je Patricija
Pobrić.
Podgoričani nespremni
Predsjednica Fondacije „Naša
Podgorica“ Maja Vukčević
smatra da vrijedi pokušati, iako naše društvo još uvijek nije
spremno na ovaj poduhvat.
- Mi smo sa velikim zadovoljstvom prihvatili poziv NVO
D.MIJATOVIĆ
Projekat „Mala biblioteka na
otvorenom – Podgorica“ nema samo edukativni karakter,
već i da se podigne svijest o
očuvanju životne sredine, da
se vrati prvobitna namjena
javnih površina.
- Namjera nam je da se donese
pisana riječ nazad u javnost i
da se reciklažom knjiga i frižidera, koji služe kao ormari za
njih, vrati povjerenje u zajednicu. Da dajemo, pozajmimo i
poklonimo knjige. Osim toga,
cilj je i vraćanje svrhe javnih
prostora za psihofizičko
zdravlje građana što je jako
Opremanje prvim knjigama
„Naša akcija“ da učestvujemo
u ovom projektu, da budemo
nosilac ovog projekta na lokalnom nivou. Mislim da je sjajna
ideja imati ovakve biblioteke u
Podgorici. Nijesam sigurna
koliko je realno da to kod nas
opstane, ali to nije razlog da ne
pokušamo – kazala je Vukčević i zahvalila se Klubu boćara
što su prihvatili da se mala biblioteka nalazi na njihovom
prostoru i što će je paziti.
Sljedeća lokacija bi trebalo da
bude na drugom kraju grada.
Kako je kazala Vukčević, još
jedan frižider je već obezbijeđen, a biće i knjiga za njegovo
opremanje.
Jedna od ideja ovog projekta je
Iako nevelik broj, bilo je ljubitelja akcije, koji su s oduševljenjem dočekali ostvarenje ovog projekta i došli da pruže
podršku.
- Ovaj projekat me prijatno iznenadio i nadam se da će zaživjeti. Ovo već praktikuju u okolnim državama. Iskreno se
nadam da neće doći do zloupotrebe, da ljudi uzmu knjige i ne
vrate ih poslije, kao i da će se svijest probuditi kod građana –
kazala je Biljana Čabarkapa.
Radmila Jovićević obogatila je biblioteku za još jednu knjigu,
pa je donijela jedno od djela Agate Kristi, a kaže donijeće ih
još.
- Oduševljena sam idejom i nadam se da će opstati biblioteka.
Ovo je početak, manje je ljudi nego što se očekivalo. Valjda
ćemo promijeniti svijest kod ljudi i nadam se da će ljudi uživati u knjigama. Pisana riječ je mnogo bogatiji doživljaj. Ovaj
put sam donijela samo jednu knjigu, jer sam na brzinu došla
– kazala je Jovićević.
da se koriste stare police, frižideri ili nešto što bi mladi
umjetnici iz NVO „Aut“ mogli
da osposobe na kreativan na-
čin. Oni su bili zaduženi za
oslikavanje starog frižidera
koji je dobio funkciju ormara
za knjige.
M. LAZOVIĆ
Naša posla
Česma nije valjda za pse?!
Mladencima
dočarali
svadbeni dan
Peti sajam vjenčanja, koji je
u Delti organizovala marketing agencija „Incognito“,
završen je juče. Tokom prethodna tri dana tržni centar
je bio dekorisan u stilu vjenčanja, a 26 izlagača su budućim mladencima predstavili
bogatu ponudu. Uz zvuke
benda „Dobri momci“, izložene vjenčanice i brojne dekoracije posjetioci su imali
doživljaj prave svadbe.
Interesovanje posjetilaca bilo
je veliko, a budući supružnici
su bili u prilici da saznaju šta je
sve potrebno za organizovanje
vjenčanja kao i kako će taj dan
izgledati. Neki od njih su bili
oduševljeni izlaganjem, pa su
napravili rezervacije za angažman.
- I ove godine bilo je veliko interesovanje posjetilaca, a veliko zadovoljstvo se vidjelo i na
licima izlagača, što nam je jako
drago. Tokom sva tri dana ljudi
su obilazili štandove i bili su
iznenađeni kako to sve lijepo
izgleda, dekoracija izložbenih
Žedni psi su skočili i oblizivali
česmu sa koje piju građani.
Na upozorenje i negodovanje
prolaznika žustro su reagovali,
prijeteći Pobjedinom fotoreporteru što ih fotografiše.
Na fotografiji se može vidjeti
mladić koji je, za razliku od
njih, dao psu da pije vodu iz
njegovih ruku. Jedan od prolaznika je prokomentarisao
kako će sjutra njihova djeca
da piju sa tih istih česama, a
oni se nesavjesno ophode, ne
vodeći računa o higijeni.
M. Lz.
D.MIJATOVIĆ
Pobjedin foto-reporter zabilježio je juče fotografijom nekulturu nesavjesnih vlasnika pasa
kod česme na ulazu u park
Gorica. Naime, ovi pojedinci
su se u povratku iz šetnje sa
brda Gorica spustili kod fontane kako bi napojili ljubimce.
Juče u Delti
prostora i ponuda. Bilo je budućih mladih koje su na štandu salona vjenčanica „Pepeljuga“ isprobavale haljine, što
su ovjekovječili profesionalni
fotografi – kazala je PR kreativnih komunikacija Danijela
Knežević.
Takođe, parovi su mogli da učestvuju u nagradnoj igri. Svaki
od izlagača je kao nagradu ponudio neku od svojih usluga,
poput besplatnog iznajmljivanja vjenčanica, putovanja, dekorisanja stola...
M. Lz.
Juče na ulazu u park Gorica
16
Marketing
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Pobjeda
Pobjeda
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Marketing
17
18
Crnom Gorom
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Goran Stanišić uvodi rafting u mojkovački dio kanjona Tare
I bajkeri na
čamcu
Na zvaničnom otvaranju
kampa „Kapija kanjona“,
kao i raftinga mojkovačkim
dijelom kanjona, doći će
brojni gosti iz zemlje i inostranstva. Među njima će
biti i dvadesetak bajkera iz
beogradskog kluba „Harli
Dejvidson“.
- Bajkeri iz Beograda bili su
i na promotivnom spustu
čamaca sa Kulina prije dvije
godine. Vole ove naše predjele i dolaze i ovog puta.
Oni su odlučili da svoju bajkersku sezonu počnu istog
dana. Prvo će ići na rafting,
a zatim sjesti na motore i
otići svojim putem. Njihovo
prisustvo će mnogo značiti
za samu promociju raftinga
našim dijelom kanjona Tare
- kaže Stanišić.
Čamci će
polaziti
iz Donje
Dobrilovine
MOJKOVAC – Prvi turistički
čamci, zahvaljujući privatnoj inicijativi, krenuće vodom niz mojkovački dio
kanjona Tare 13. maja, skoro
pune dvije godine nakon skidanja kontroverzne zabrane
raftinga na tom dijelu rijeke i
njegovog zvaničnog i svečanog otvaranja. Dugo se čekalo na taj prvi čamac.
Nakon promotivnog spusta
nekoliko plovila, 12. jula 2013.
godine, upriličenog sa polazišta na Kulinama, u Dobrilovini, tik pored prašume Crna
poda, činilo se da kreće, a i najavljivana je, neka nova turistička priča mojkovačkog kraja. Slike te promocije otišle su
u svijet, interesovanje turista
bilo je veliko, ali mojkovačkog
dijela kanjona nije bilo nigdje
u ponudi. Nijesu postojali ni
minimalni uslovi da se zaplovi
sa Kulina. Nema ih ni danas.
Na polazištu nije napravljena
nikakva infrastruktura, nije
čak ni uklonjeno drvlje i kamenje iz rijeke, u mjestu Strugovi,
kako bi čamci mogli da prođu.
„Kapija kanjona“
Te prepreke ugasile su mojkovačke turističke ambicije, vezane za kanjon, sve dok Goran
Stanišić, vlasnik kampa u otva-
ranju „Kapija kanjona“, u selu
Donja Dobrilovina, nije procijenio da za rafting na tom dijelu Tare uopšte nijesu bitni ni
Strugovi ni polazište na Kulinama. Odlučio je da zaplovi.
- Čekanje da neko nešto izgradi na Kulinama i da se uklone
prepreke iz rijeke, bilo bi samo
gubljenje vremena. Dva i po
kilometra nizvodno od Kulina,
imam livadu, skoro na obali rijeke, što je jedinstven slučaj u
kanjonu. Idealna je za polazište. Čamci kampa „Kapija kanjona“ kretaće odatle. Iza njih
će ostati i neuređene Kuline i
prepreke u Tari. Do Drugog logora, odakle su od sada polazili
svi čamci, ima 15-ak kilometara rijeke, što je sasvim dovoljno
za tročasovnu plovidbu dijelom potpuno nepoznatim turistima, možda najljepšim u
kanjonu. Kamp i sezona raftinga biće zvanično otvoreni
13. maja i pripremam se za taj
dan. Biće to pravi spektakl na
kojem će biti veliki broj gostiju
iz zemlje i regiona - kaže Stanišić.
On je, tvrdi, pronašao prostor
za svoj kamp na turističkom
tržištu. Ponudiće avanturu
posjetiocima kanjona, koji u
taj hram prirode dolaze autobusima. Otvoren će biti i za
druge, ali su oni njegova prva
ciljna grupa.
Vidjeti kanjon
- Dnevno ljeti kroz kanjon
Ekološki, bez struje
Posjetioci kampa „Kapija kanjona“ biće u prilici da osjete
barem dio života iz vremena bez struje, jer struje i nema.
- Do par kuća u Donjoj Dobrilovini nikad struja nije stigla. Nije,
izgleda, bilo interesa. Tu se nalazi i kamp. Oni koji dođu vratiće se, na neki način, u daleku prošlost. Sve će tu biti potpuno
prirodno, ekološki čisto. Spremaće se nacionalna jela na
starinski način, od proizvoda i sela, a zaštitni znak kampa biće
riblja čorba. Kamp, inače, ima sedam brvnara, sa 60 ležajeva,
i veliki prostor za kamp prikolice i šatore. Ima i restoran od
300 mjesta, i ljetnju kuhinju. Piće će se hladiti u dva obližnja
potoka. Na raftingu i u kampu radiće tridesetak ljudi - kazao
je Stanišić.
prođe po desetak autobusa sa
turistima, a da niko od njih, na
putu do njihovog zadnjeg cilja, mosta na Đurđevića Tari,
gdje se snima i fotografiše,
praktično i ne vidi kanjon, ne
doživi ga u njegovoj ljepoti i
divljini. Tu ja uskačem. Ponudiću im rafting do Drugog logora. Oni koji ne budu željeli u
čamac moći će do te tačke biciklom. Sa regionalnog puta
koji, urezan u litice kanjona,
prati rijeku, kao i iz čamaca,
snimaće se svaki rafting. Svi
turisti će na kraju dobiti CD sa
tim snimljenim materijalom,
odnijeti ga sa sobom i tako širiti priču o kanjonu. Cijene će
biti povoljne, a čamce će Tarom spuštati profesionalni, licencirani skiperi, na čelu sa
Radem Đorđevićem, poznatim mojkovačkim splavarom,
rafterom, kajakašem i plani-
Skupština Planinarskog saveza Crne Gore
Odgovornost i znanje za planinu
KOLAŠIN - Ako se prihvati
inicijativa sa jučerašnje Skupštine Planinarskog saveza
Crne Gore, ponuda izbornih
predmeta koje imaju crnogorski „osnovci“ biće veća za
još jedan. Bio bi to predmet iz
oblasti planinarstva koji bi, po
riječima Darka Brajuškovića,
predsjednika PSCG, omogućio
mladima da na pravi način upoznaju planinu.
Crna Gora je planinska država,
a svaki prirodni ambijent traži
da se nauče pravila i kultura
života u njemu. Izbornim predmetom bi se mlade generacije
upoznale sa planinama, ali i
sa pravilima zdravog života
i ponašanja u prirodi. Na taj
Povećati broj osposobljenih i licenciranih planinskih vodiča.
Precizirati šta je obaveza učesnika, a šta organizatora planinarenja
Sa jučerašnje Skupštine PSCG
način bi se omasovili planinarski klubovi - kazao je Brajušković.
Na konferenciji za medije, koja
je održana nakon Skupštine
PSCG, Vasilije Bušković je
naglasio da će se i ove godine
nastaviti sa projektom uređenja nacionalne mreže planinarskih staza koji je ove godine
Pobjeda
sa 60.000 eura podržalo
Ministarstvo održivog turizma.
Članica Upravnog odbora
Vesna Bulatović je u prvi plan
stavila obavezu PSCG na izradi
zvaničnog dokumenta koji
će precizirati šta je obaveza
učesnika, a šta obaveza organizatora u svim fazama planinarenja. Biti na planini, znači
znati svoje obaveze i prihvatiti
odgovornost jer planinarenje
nijesu šetnje i razgledanje
planina.
Manjak lokalnih vodiča i nedovoljno poznavanje planina su,
prema mišljenju Luke Mitrovi-
narom. Već sam imao kontakte
sa nekim turističkim agencijama. Vjerujem da će mnogi u
svoje aranžmane uključiti ovo
što nudim - kazao je Stanišić,
čovjek koj će i praktično turistički otvoriti dugo vremena
zabranjeni dio kanjona.
Bila jednom jedna zabrana
Zabrana splavarenja mojkovačkim dijelom kanjona Tare
uvedena je, odlukom Nacionalnih parkova Crne Gore,
prije nešto više od dvadeset
godina, sa neubjedljivim obrazloženjem da prolazak čamaca
rijekom ugrožava jedinstvenu
prašumu crnih borova u
Crnim podima, što su Mojkovčani uvijek smatrali besmislicom.
Prvi zvaničan zahtjev za ukidanje te odluke uputio je, prije
sedam godina, aktuelni pred-
sjednik opštine Dejan Medojević, tada direktor lokalne Turističke organizacije, što su
podržali i brojni turistički radnici Mojkovca. Taj zahtjev je, u
startu, u Javnom preduzeću za
nacionalne parkove dočekan
na nož. Vođena je, jedno vrijeme, i oštra medijska polemika
po tom pitanju. Tek kad je na
čelo Nacionalnih parkova došao Zoran Mrdak uvaženi su
argumenti Mojkovčana i skinuta zabrana splavarenja njihovim dijelom kanjona.
- Opština je sasvim dovoljno
uradila time što je uspjela da se
izbori za otvaranje i našeg dijela kanjona. Na nama privatnicima je sada da to iskoristimo i
da, konačno, počinjemo zarađivati od Tare. Ona je do sada
bila samo mojkovački ukras zaključio je Stanišić.
Ranko ĆETKOVIĆ
Helikopteri i planine
Oni koji se organizovano bave planinarenjem ističu da ne
mogu biti uvijek odgovorni za ono što se dešava na planini.
Darko Brajušković, predsjednik PSCG, je kazao da ka planini
kreću i oni koji je poznaju, ali i oni drugi, koji je samo vole i
žele da upoznaju adrenalin planine i visine.
Krene se ka planinama na svoju ruku, zaluta se, čak i se i život
ugrozi i onda se zovu planinar i Služba gorskog spašavanja.
Mi nijesmo u situaciji da stalno helikopterima kružimo planinama i čekamo kad će se neko javiti da je zalutao i da je ugrožen. Treba pri kretanju ka planini da onaj koji je donio tu odluku i prihvatio odgovornost da zna kuda ide, da je opremljen i
povezan sa vodičkom službom - kazao je Brajušković.
ća, predsjednika PSCG u prošlom mandatu, problemi koji se
moraju što prije riješiti.
Moramo obavezati učesnike
planinarenja i sve one koji borave u prirodi na odgovornost.
Najprije svoju obavezu treba da
ispuni država sa infrastrukturom kako bi svaka planina imala
svoje poznate „adrese“. Oni koji
dođu na planinu, treba da znaju
kome treba da se obrati i ko je
ovlašćen da ga vodi po planini.
Organizovanje vodičke službe
je jedan od prioriteta i mi smo
počeli sa izdavanjem vodičkih
službi - kazao je Mitrović.
Tekst i foto: Dr. DRAŠKOVIĆ
Pobjeda
Crnom gorom
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
CETINJE - Nakon uspješnog
početka u Podgorici i Bijelom Polju, kampanja ,,Ispravi se i vježbaj“ nastavljena je
juče na Cetinju. Riječ je o
kampanji koja je osmišljena
kao savjetovalište na javnim
mjestima namijenjeno da se
prepozna i na vrijeme identifikuje problem sa kičmom.
Fizioterapeuti - specijalisti
primijenjene fizioterapije
pregledali su 48 djece. Nakon
toga urađeni su evalucioni listovi sa nizom podataka na
osnovu kojih se utvrđuje da li
dijete ima neki od deformiteta
kičme ili ne.
- Na Cetinju smo obavili 48 pregleda i zadovoljni smo odazivom. Prema onome što smo
imali prilike da vidimo, veliki je
broj djece sa nepravilnim držanjem i ravnim tabanima. Roditelji koji su svoju djecu doveli na
pregled su u direktnom razgovoru sa specijalistima primijenjene fizioterapije (fizioterapeutima) upoznati sa tim što je
zapravo deformitet kičmenog
stuba, znacima ovog oboljenja,
kako ga prepoznati kod svog
djeteta, kako preventivno djelovati i kako ostvariti uslugu fizioterapeuta u javnom zdravstvu
da bi se spriječilo napredovanje
ili uopšte pojavljivanje nekog
od oblika deformiteta kičmenog stuba – kazao je predsjednik Udruženja fizioterapeuta
Crne Gore Krsto Kovačević.
On je podsjetio da su posljedice deformiteta kičmenog stuba višestruke i umnogome utiču na kvalitet života svakog
pojedinca.
- Danas se oboljenja kičmenog
stuba u mnogim naprednim
društvima smatraju modernom bolešću broj 1, a dodatno
zabrinjava činjenica da djeca
svoje vrijeme provode u neadekvatnim školskim klupama,
nose teške torbe koje ih dodatno povijaju i sve se manje bave
fizičkim aktivnostima, a sve
više vremena provode sjedjeći
ispred kompjutera, čime se
Kampanja
„Ispravi se
i vježbaj“
na Cetinju
Detalj sa radionice
njihovi mišići nedovoljno i nepravilno razvijaju ne dajući
kičmenom stubu neophodnu
potporu - kazao je Kovačević.
Udruženje fizioterapeuta Crne Gore, Udruženje sportske
medicine Crne Gore i Uprava
za mlade i sport Crne Gore nam j e rava j u d a ka m p a n j a
,,Ispravi se i vježbaj“ postane
tradicionalna i da se sprovodi
svake godine kako bi efekti
edukacije i prevencije pomogli što većem broju građana i
spriječili širenje pojave deformiteta. Kampanju je podržalo
i Ministarstvo sporta.
J. ĐUKANOVIĆ
19
Zoran Ilinčič
Kolašin: Problem jednog pronalazača
Može li Zoran
stići do Ženeve…
KOLAŠIN - Da li će Zoran Ilinčič, mašinski inžinjer i pronalazač iz Kolašina, uspjeti da
ono što je radio, stvarao, osmišljavao i pretvorio u zaštićene
patente uspjeti da prezentira
na sajmu pronalazaštva u Ženevi. Švajcarski grad, koji će
okupiti oko hiljadu najnovijih
pronalazaka, nije previše daleko, ali je trenutno previše ,,tehničkih“ problema. Zapravo, finansijskih problema…
Ilinčić ističe da je pripremio
prezentaciju tri pronalaska i
vjeruje da bi zaslužili posebnu
pažnju. Ženevski sajam za pet
dana obiđe preko 60.000 posjetilaca koji nijesu samo posmatrači već predstavnici najmoćnijih kompanija koje
tragaju za inovacijama u tehnologijama, kaže Ilinčić.
Uvijek volim da pomenem
pravilo našeg poznatog reditelja Branka Baletića koji kaže
da nema dobrog rezultata ako
si šampion svoga dvorišta, već
da moraš biti šampion svijeta.
Put do boljeg života znači
stvoriti materijalna dobra koja
svijet traži i priznaje. To se samo može uraditi modernim
tehnologijama koje treba da
osvojimo domaćom pameću
jer nemamo para da ih kupimo. Nije poznato da je neko
nekome dao i otkrio modernu
tehnologiju - podsjeća Ilinčić.
Država, smatra Ilinčić, treba
da organizovano pristupi trci
za modernim tehnologijama i
da ispoštuje svoje dokazane
pronalazače. Pedesetih godina prošlog vijeka imali smo isti
tehnološki nivo sa nekim od
sada vodećih tehnoloških sila.
Na svaki sajam pronalazača,
tehnološke opreme, mašina
treba da ode makar ,,jedan autobus“ potencijalnih stručnjaka. Treba organizovati i posjete velikim kompanijama i
obrazovnim institucijama kako bi naši ljudi mogli usvojiti
znanja koja su upotrebljiva u
našoj praksi. Naredni korak bi
bila proizvodna saradnja što bi
nam omogućilo ,,tehnološki
skok“ - smatra Ilinčić.
Preliminarna prijava je poslata za Ženevu. Prezentacija tri
pronalaska, koja već imaju
izuzetno povoljne ocjene od
stručne javnosti, čeka podršku da bi se stiglo do Ženeve, da
bi se uplatila kotizacija.
Dr. DRAŠKOVIĆ
NVO „Zinak“: Poštovati prava djece
PODGORICA - Svako dijete
ima zagarantovana svoja
prava: da se igra, uči, da bude
srećno, da se zdravo hrani...
To su samo neka od propisanih u Konvenciji o pravima
djeteta.
Direktorica nevladine organizacije ,,Zinak“ Nikoleta Strugar priča da, imajući u vidu da
postoji ne tako mali broj djece
koja potiču iz porodice samohranog roditelja, ali i broj djece kod porodica koje broje četiri i više djece, kod pripadnika
te NVO ,,razvila se ideja pokretanja akcije osnažavajuće
podrške samohranim roditeljima i njihovoj djeci, ali i višečlanim porodicama“.
- NVO ,,Zinak“ postavlja se kao
spona poslovnog ambijenta i
potreba ciljne grupe. Kako
smo organizacija koja je osnovana početkom godine, imamo u planu da se posvetimo i
promovisanju dječijih prava
koja su propisana Konvencijom o pravima djeteta 1989.
godine. Mogu da konstatujem
da su roditelji i djeca u Crnoj
Gori dosta dobro upoznati sa
dječijim pravima. Iako su NVO
sektor, dijelom državni organi
i UNICEF uključeni u kampanje promovisanja dječijih prava, smatram da treba nastaviti
sa mijenjanjem svijesti u društvu po tom pitanju – kaže Strugar.
Radionica za djecu
u konjičkom klubu
Ona smatra da je jako važno
raditi monitoringe, izvještaje i
publikacije, ali, kako ističe,
osjeća potrebu za preuzimanjem konkretnih aktivnosti za
ciljnu grupu sa kojom rade, a
to su djeca samohranih roditelja, djeca roditelja koji imaju
četvoro ili više djece, Romi i
djeca sa invaliditetom.
Prema njenim riječima, njihova podrška toj ciljnoj grupi sastoji se u pronalaženju firmi,
zanatskih radnji i kompanija
koje su raspoložene da učestvuju u akciji tako što će pružiti besplatne usluge ili poklonili svoje proizvode.
- Problemi sa kojima se susrijeću samohrani roditelji koji
nijesu dobrog imovinskog stanja su nezaposlenost, nedostatak finansijskih sredstava za
osnovne egzistencijalne potrebe, veliki mjesečni troškovi,
nemogućnost plaćanja vrtića
ili paziteljica djece, problemi
prevoza, nemogućnost organizovanja zabave, edukacije,
izleta za djecu...
Samim tim, dijete se dovodi u
situaciju da se stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na
drugu djecu pa dolazi i do socijalne isključenosti. Svakodnevno smo u kontaktu sa velikim brojem roditelja i
staratelja kojima, osim ove,
pružamo i moralnu podršku i
pronalazimo za njih razne
stručne savjete (ljekarske, psihološke, pravne savjete) – kaže Strugar.
Ona dodaje i da sarađuju sa
sportskim klubovima, kako bi
djeci omogućili besplatne radionice, odnosno treninge za
one čiji roditelji nijesu u mogućnosti da im to priušte.
Strugar objašnjava da su se fokusirali i na organizovanje
kreativnih, odnosno edukativnih, umjetničkih i praktičnih
radionica za djecu. To rade,
kako kaže, uz pomoć partnera
kuglane ,,Bowling Strike” jer
smatraju da je bavljenje sportskim aktivnostima itekako
kvalitetno provedeno slobodno vrijeme.
M. ĆOROVIĆ
Nikoleta Strugar sa
djecom u igraonici
20 Crnom Gorom
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Pobjeda
Rezultati državnog prvenstva u ribolovu štapom sa uređene obale
BIJELA - Državno prvenstvo u sportskom ribolovu
štapom sa uređene obale za
juniore i seniorke, na kojem
je učestvovalo 45 takmičara
i takmičarki iz 12 klubova,
održano je juče u Bijeloj. Riba je slabo grizla, pa je prednost značio svaki ulovljeni
primjerak, zahvaljujući čemu se nekoliko takmičara
uspjelo izdvojiti i ostvariti
validan rezultat.
Prvo mjesto u kategoriji juniora U-21 osvojio je Dragan Vasiljević (KSR „Ribar“ Baošići) sa
965 bodova, drugo Miloš Ivanović (KSR „Jugole Grakalić“
Herceg Novi) sa 810 bodova,
dok je treći bio Aleksandar
Milosavljević (KSR „Igalo“) sa
530 bodova.
U kategoriji juniora U-16 prvi
je bio David Gudelj (KSR „Igalo“) sa 320 bodova, drugi Bojan Malović (KSR „Dinigla“ )
sa 195, a treće mjesto pripalo je
juniorki Maji Maslovar (SRK
„Pagar“ Tivat) sa 160 bodova.
U ovoj uzrasnoj kategoriji nije
posebno podijeljena muška i
ženska konkurencija.
Kod seniorki prva je bila Milijana Matijašević (KSR „Jugole
Grakalić“ H. Novi) sa 150 bodova, dok ostale takmičarke
nijesu imale validan ulov.
Kako je saopšteno iz Saveza za
sportski ribolov na moru, KSR
„Dinigla“ Bijela je bio dobar
tehnički organizator prvenstva, ali je ulov bio ispod očekivanja, za što je glavni „krivac“
bura koja posljednjih dana duva na ovom području.
I. P.
Vasiljević, Gudelj i
Matijašević ostvarili
najbolji učinak
Nastupili su takmičari u tri
kategorije; juniori do 21 godine,
mlađi juniori do 16 godina i seniorke
Riba slabo grizla
Predstojeća
takmičenja
Prema rasporedu
takmičenja, slijedi državno
prvenstvo u disciplini
štapom sa neuređene obale
za juniore, seniore i seniorke
19. aprila u Kostanjici.
Nakon toga, ribolovci će
u juniorskoj konkurenciji
nastupiti u lovu štapom iz
usidrene barke 26. aprila u
Budvi, dok će seniori u istoj
disciplini, u prvom krugu
takmičenja u bulentinu
bodove loviti 10. maja u Igalu.
Ulov bio ispod očekivanja za što je glavni „krivac“ bura koja posljednjih dana duva na
ovom području
KUD „Njegoš“ na festivalu u Turskoj
CETINJE - Kulturnoumjetničko društvo ,,Njegoš“ sa Cetinja predstavljaće Crnu Goru na
internacionalnom Manisa
folk festivalu, koji će se održati u turskom gradu Manisi, od 20. do 27. aprila. Na festivalu će učestvovati
ansambli iz 15 zemalja – saopšteno je iz uprave društva.
- U novembru 2014. godine,
ansambl ,,Njegoš“ je od strane
organizacije ,,Aegen folk“ pozvan da aplicira za učešće na
475. internacionalnom Manisa folk dens festivalu. Selekcija je trajala sve do kraja decembra 2014. godine kada je
stiglo obavještenje da je ansambl dobio učešće na ovom
prestižnom festivalu. Čast
nam je što će KUD ,,Njegoš“
kao najpoznatiji predstavnik
tradicionalne kulture, čuvar
Sa promocije knjige
Promovisana knjiga Šefke Begović-Ličine u Plavu
„Niska od merdžana“
folklornih plesova, pjesama,
muzike i baštinik vrijedne
tradicije Crne Gore i ovaj put
originalnom nošnjom i zastavom afirmisati ime naše ze-
mlje u svijetu tradicijske umjetnosti, i što će na umjetnički
način interpretirati igre i pjesme našeg naroda kao kulturno nasljeđe - saopšteno je u
saopštenju iz uprave ansambla.
Festival se nalazi na listi
UNESCO-a od 2012. godine.
J. Đ.
Rožajska policija privodila prosjake
Rožaje
ROŽAJE - U okviru akcije
,,Prosjak“, čiji je cilj da se spriječi prosjačenje, službenici
rožajskog Odjeljenja bezbjednosti u saradnji sa predstavnicima Centra za socijalni
rad, priveli su devet lica od
kojih šest odraslih osoba i
troje djece koje su zatekli u
prosjačenju u gradu. Riječ je o
licima romske populacije koja
imaju prebivalište u beranskoj
opštini. Službenik Centra za
socijalni rad je obavijestio
ta lica da mogu da ostvare
pravo na socijalnu pomoć u
matičnoj opštini, dok su ih
službenici OB-a upozorili da
prosjačenjem ulaze u sferu
prekršajne odgovornosti i
da će u slučaju da ponovo
budu zatečeni u toj radnji biti
predati sudiji za prekršaje. Oni
su, nakon kraćeg zadržavanja
u prostorijama OB-a, pušteni
kućama.
Zamjenik komandira OB-a
Mursel Agović je kazao da
im najveći problem predstavlja identifikacija tih lica
jer nemaju kod sebe ličnu
kartu niti druga dokumenta,
mada se radi o istim osobama koje su već nekoliko
puta zaticane u prosjačenju.
F. KalIć
PLAV – Knjiga „Niska od
merdžana“ Šefke Begović-Ličina, koja govori o životu, sudbini, duhu i kulturi bošnjačkog
naroda Sandžaka naišla je na
veliko interesovanje publike u
Centru za kulturu Plava.
Direktor Centra Alija Redžematović nadahnuto je primijetio
da nije čudo što je Begović-Ličina dala ovaj naslov jer je riječ o
autorki po rođenju Bjelopoljki,
po vaspitanju Novopazarki,
po uspomenama Plavljanki i
Beranki, što dodatno vezuje za
kraj o kojem je napisala knjigu.
- Ova zbirka priča je vrijedna
knjiga, jer je pisana izvornim
dijalektom. Priče sabrane u
ovoj knjizi su originalne priče iz
naroda, specifične Bošnjacima
sa islamskim tradicionalnim
predznakom, a koje su filigranskom obradom Šefkinog
bogatog vokabulara izbrušene
do savršenstva. Kako sama
književnica kaže, željela je i
smatrala da će u knjizi „Niska
od merdžana“ oživjeti i otrgnuti
od zaborava topli govor naših
predaka, prikazati ljepotu
časnog vremena u kojem smo
odrastali i kad smo od malih
nogu bili vaspitavani da se pred
ljudima zastidimo, da im se
uljudno zamolimo i zahvalimo,
kad su se visoki moral i jaka
vjera vrednovani kao najbogatije i najljepše ljudske osobine
– naglasio je Redžematović.
Pisac i likovni umjetnik Ibrahim Reković istakao je da se
iz mnoštva naslova jasno vidi
da je Šefkina preokupacija
sudbina mladih ljudi, porodica,
staraca, žena, dječaka, djevojčica, započetih, prekinutih ili
neuzvraćenih ljubavi, običaja,
aktuelnih tragičnih događaja
bošnjačkog naroda Sandžaka.
U njenim pričama, pisanim
domaćim ali razumljivim jezikom, vidi se da su napisane da
sačuvaju prošlost i sadašnju
zbilju za buduće generacije istakao je Reković.
Fragmente iz zbirke priča čitala
je Sena Batić, koreografkinja u
Centru za kulturu u Plav.
R. GRuda
Pobjeda
Zabava
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
! Pričaju Mujo i Haso, kad odjednom
Mujo reče:
- Jes bolan Haso biće građanskog
rata.
A Haso će:
- Uh! Dobro je da mi živimo na selu.
! Ulazi djed u autobus i moli nekog
momka da mu ustupi mjesto, žaleći
mu se kako ga bole noge. Mladić mu
odgovara:
- Jesi li ti ustajao starijima dok si bio
mlađi?
Starac odgovara:
- Jesam!
A mladić će na to:
- Pa, zbog toga te i bole noge!
Plavuša ugleda galeba, pa kaže:
- Dragi, vidi, to je roda.
Policajac joj kaže:
• Nije to roda, to je galeb, od njega se
prave čokolade.
! Šetaju policajac i plavuša plažom.
Sudoku
Lili Oldridž
Američka
manekenka
Lili Oldridž
pozirala je za
novo izdanje
magazina
„Maxim“
Rješenje
iz prošlog broja
Keli Ozborn podvrgla se
operaciji kao Anđelina
Nakon što je Anđelina Džoli objavila da je
odstranila ženske reproduktivne organe,
jer su joj otkrili rani stadijum raka, glumica
i dizajnerka Keli Ozborn u emisiji „The
Talk“ otkrila je da će se i ona podvrgnuti toj
operaciji, jer nosi gen BRCA1.
- Moja majka nas je natjerala da se svi testiramo nakon što je otkrila da ona pati od te
bolesti, pa je napravila dvostruku mastektomiju. Slažem se s tim, sto odsto i znam
da ću to jednog dana morati da napravim
- kazala je Keli.
Ona je dodala da, ako će imati svoju djecu,
želi ih gledati kako odrastaju i podržavati
ih koliko god može.
- Čestitam Anđelini, jer je usmjerila pažnju
na to, pa će ljudi sada ići na testiranje rekla je Keli.
Njena majka Šeron Ozborn saznala je
2002. godine da ima rak debelog crijeva.
Uspješno su je operisali, no kad je saznala
da nosi gen zbog kojeg postoji mogućnost
da oboli od raka dojke, podvrgnula se dvostrukoj mastektomiji.
M.V.
21
22
Drugi pišu
Predsjednik Evropske komisije je nedavno za njemačke novine Welt am Sonntag izjavio
da je Evropskoj uniji potrebna
vlastita vojska da bi odgovorila
na prijetnje koje predstavljaju
Rusija i slične zemlje.
On je kazao da NATO nije
spreman da se sam suprotstavi
svim sigurnosnim prijetnjama
današnjice, a pored toga, njegove sve članice nisu u EU. Eksperti nisu složni u tome da li je
Evropi zaista potrebna ovakva
vojska i pitaju se u kojem obliku bi ona zaista mogla postojati i opstati. Njemački politički
analitičar Cornelius Adebahr
smatra da je ideja o stvaranju
evropske vojske kruži već godinama i da je to više neki cilj
do kojeg je dug put, ali ne i konkretan projekat.
- Trenutni prijedlog gospodina
Junckera, za razliku od mjera
koje je uvela Junckerova komisija i koje doprinose privrednom ustanku, nema konkretne
korake, govori Adebahr za Al
Jazeeru.
Nuklearno oružje
Zbog toga, kaže on, je jako teško reći šta bi ovakva armija zapravo mogla da uradi i kakav
bi bio njen uticaj.
- U principu bi ovakva armija,
teoretski, mogla da zamjeni
svih 28 armija članica EU-a.
Ali u dogledno vrijeme je to nemoguće iz mnogih razloga. Suzdržavanje njemačkog parlamenta, neutraliteta Austrije,
Švedske i Finske pa sve do pitanja kontrole nuklearnog oružja
kojeg posjeduju Francuska i Velika Britanija. Sve su to otvorena
pitanja i prepreka, ističe on.
Adebahr smatra da je, objek-
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Radić: Evropska
armija predstavljala
bi problem NATO-u
tivno gledano, u ovom trenutku potrebnije jačanje kapaciteta da bi se lakše prevazišle
sigurnosne krize.
,,Ovo se ne odnosi samo na vojne elemente, također je važna
snaga policije, humanitarni
radnici i ljudi koji rade za
evropske vlade. Već pri samoj
pomisli na moguću evropsku
armiju, postavlja se pitanje ko
bi imao demokratsku kontrolu
nad tom armijom. To se vidi i
na području ekonomskog managmenta u EU, ali u drugom
kontekstu“.
On je naveo primjer finansijske krize u eurozoni, koja je
kaže dokaz, da se ništa ne može uraditi na silu i pod vanjskim pritiskom
- Naprimjer, prije bi svaki prijedlog unije banaka bio rastrgan i bačen u kantu za smeće,
ali sada je ta unija u velikim
dijelovima ekonomske politike EU-a realnost. Isto to se može desiti sa evropskom armijom. Ako sigurnosna situacija
kulminira i ako se desi nešto
nepredvidivo, neko će se sjetiti
ideje gospodina Junckera, zaključio je Adebahr.
Vojno-politički analitičar Alekasandar Radić smatra da bi
evropska armija predstavljala
problem NATO-u da radi svoj
posao i da jednostavno NATO
ispunjava sve ono za šta bi se
zalagala evropska armija.
- Ne postoje preduslovi za takvu armiju. Dakle NATO već
ima uspehe za pokazati, a smatram da jedan od razloga što je
gospodin Juncker predložio
formiranje ovakve armije, jeste taj što postoji pritisak sa
strane. EU želi da pokaže SADu da može sama protiv vanjskih pretnji i da ne treba njihovu pomoć. Smatram da je
Juncker mislio da je vrijeme da
se uputi poruka na drugu stranu okeana, kaže Radić.
Problem finansiranja
U stvarnosti, smatra Radić,
Evropa ne može sama da rješava probleme jer NATO tu
odavno ima glavnu ulogu.
- NATO već odavno ima validan i jak statut i već su odgovorili na mnoge bezbednosne
izazove u svetu. EU već ima
jedinice koje su zadužene za
krizne situacije i to je svojevrsna mala vojska, za koju se ne
izdvaja veliki novac. Sama činjenica da se baza ovih jedinica nalazi u istoj zgradi kao i
NATO govori mnogo, kaže on.
Prvi preduslov, za bilo kakva
razmišljanja o evropskoj vojsci, kaže Radić, jeste da Evropska unija postane država sa
svim svojim načelima, jer jedino tako bi ta armija mogla agirati kao jedna i jedino tako bi
vođenje evropske vojske bilo
moguće.
Jedina mogućnost, zaključio je
Radić, da se ova ideja ostvari
jeste saradnja sa NATO-om i
neometanje njihovih misija.
Igor Tabak, vojni analitičar
portala Obris, smatra da postoji velika razlika u tome da li je
ovakva vojska potrebna Evropi
i svijetu i da li je ova ideja uopće ostvariva.
- Potrebe bi se još možda i našlo. Dakle, EU sa svojom zajedničkom valutom, sa politikama
koje su se proširile na razna
područja postupno pokazuje
želju da preraste u jednu veliku složenu državnu zajednicu.
U takvom sistemu ne bi bilo
pogrešno imati jednu vanjsku i
jednu obrambenu politiku i logično bi onda bilo da se formira
evropska vojska, objasnio je
Tabak.
Ipak, sigurno je, ističe Tabak,
da na tom putu postoje ogro-
Pobjeda
mne strukturne prepreke, a
one prvo obuhvataju činjenicu
da većina evropskih zemalja,
posebno onih velikih, itekako
ljubomorno čuva svoje vlastite
sposobnosti.
- Pod sposobnosti podrazumijevam vanjskopolitičke sposobnosti, ali i vojne. Također
podrazumijevam nacionalnosigurnosne kapacitete. Tu zapravo jako teško dolazi do
usklađivanja, a kamoli stapanja u EU, kaže Tabak.
Pitanje dogovora
S druge strane, objašnjava on,
to je pitanje dogovora Evropske unije i NATO-a.
- Većina članica EU-a je ujedno i u NATO-u i tu dolazi do
dupliranja. Dio zemalja praktički u tom slučaju zaustavlja
svako kretanje prema jedinstvenoj evropskoj vojsci, upravo zato da bi se očuvala uloga
NATO-a i da ne bi došlo do dupliranja kapaciteta i novaca,
smatra on.
Poznato je, objašnjava Tabak,
da se u EU-u sve radi konsenzusom i velikim dogovorima i
to dovodi do situacije da o temama koje su teške i gdje nema saglasnosti bi takva zajednička vojna organizacija jako
teško došla u operativnu fazu.
On smatra da je jako neizvjesno šta bi takva vojska u nekoj
ozbiljnijoj krizi, poput one u
Ukrajini, mogla da uradi, budući da bi morala proći cijeli
zvanični postupak, da bi se
došlo do zaključka i ,,prešlo na
stvar“.
Problem je također, zaključio
je Tabak, novac kojeg je za ovakve stvari sve manje u EU.
- Evropska vojska bi vjerovatno
smanjila troškove i povećala
efikasnost, ali prepreka je zaista previše, zaključio je Tabak.
Putinov novi front
Ruski moćnik krenuo u stratešku
bitku za Obamino susjedstvo
EU: Ugasite svoje
Facebook naloge
LUKSEMBURG - Građani EU
koji žele da sačuvaju privatnost svojih informacija od
američkih obavještajnih službi treba da zatvore svoje „Facebook“ naloge, upozorila je
Evropska komisija, uz ocjenu
da aktuelni zakoni Unije ne
štite podatke građana.
Advokat Evropske komisije
Bernhard Šima rekao je ovo u
okviru slučaja koji je pokrenuo privatni aktivista Maksimilijan Šrems. On je postavio
pitanje li podatke građana EU
treba smatrati bezbjednim
ako se pošalju u SAD, u svjetlu
masovnog praćenja podataka
koje je otkrio Edvard Snouden, bivši službenik američke
Nacionalne službe bezbjednosti SAD.
,,Razmislite da ugasite nalog
na ‘Facebooku’, ako ga imate“,
rekao je Šima vrhovnom tužiocu Ivu Botu na ročištu pred
Evropskim sudom pravde u
Luksemburgu.
Postojeći sporazum „Sejf harbur“ odnosi se na prenos podataka građana EU preko
Atlantika, u SAD. Bez tog sporazuma, prenos privatnih podataka izvan EU je protiv zakona evropskog bloka.
Slučaj je obuhvatio pritužbe
protiv kompanija „Apple“,
„Facebook“, „Microsoft“,
„Skype“ i „Yahoo“.
Sporazum „Sejf harbur“ je zajednički dogovor između SAD
i EU koji osigurava zaštitu podataka evropskih građana i
onda kada tim podacima
upravljaju američke kompanije izvan granica EU.
Evropska komisija nije mogla
da potvrdi da li propisi „Sejf
harbura“ adekvatno štite podatke građana EU. Pokretač
slučaja smatra da program
američke vlade „Prizma“ u
okviru kojeg se podaci građana
EU, koje drže američke kompanije, prosljeđuju američkim
obavještajnim službama,
predstavlja kršenje standarda
„adekvatnosti“ i da sporazum
Sejf harbur“ više ne važi.
Rat u Ukrajini izazvao je unatrag godinu dana veliku napetost na liniji Moskva-Zapad
kakva nije viđena još od Hladnog rata. Dapače, i Zapad i Rusija jedni druge optužuju da se
ponašaju kao da Hladni rat nije ni završio, a nemali broj analitičara smatra da je svijet ušao
u drugi Hladni rat.
Kao još jedan prilog toj tezi
može se dodati nedavno svjedočenje američkog generala Kennetha E. Tovoa iz Južne
komande, koja pokriva sve vojne aktivnosti SAD-a u Latinskoj Americi, koji se prije nekol i k o d a n a p o j av i o p r e d
senatskim Odborom za oružane snage. Senatorima je rekao
da je ruski utjecaj u Latinskoj
Americi ponovno ojačao te da
se veliki povratak Moskve u zagrljaj svojim nekadašnjim saveznicima događa u trenutku
kada je američka vojska na tom
području nikad manje spremna za adekvatan odgovor.
Konačni cilj Rusije je, prema
Tovou, iskorijeniti američki
utjecaj.
Lavrov na Kubi
Da se u Latinskoj Americi uistinu događa nešto što bi moglo ići u prilog tezi spomenutog generala svjedoči činjenica
da je ovoga tjedna moćni Putinov šef diplomacije Sergej Lavrov bio na latinoameričkoj
turneji: posjetio je Kubu, Nikaragvu, Kolumbiju i Gvatemalu. U posljednje se vrijeme
može čuti da Moskva kani prodati vojne avione sandinistima
koji drže vlast u Nikaragvi, dok
je Lavrov s kubanskim čelnicima navodno razgovarao u
‘američkoj agresiji’ protiv Venezuele. ‘Prošle i ove godine
ruski je špijunski brod nekoliko puta pristajao u luku u Havani, a plovio je i po Meksičkom zaljevu te u blizini istočne
obale Sjedinjenih Država’,
upozorio je general Tovo.
‘Rusija je od Kube, Venezuele i
Nikaragve zatražila pristup
njihovim zračnim bazama i lukama kako bi mogla opskrbljivati svoje brodovlje i strateške
bombardere koji operiraju na
području Zapadne hemisfere.
Ruski su mediji također objavili da će Moskva u Karipsko
more i Meksički zaljev početi
slati strateške bombardere u
izviđanje, kako bi pokušali
pratiti vojne aktivnosti i pomorsku komunikaciju drugih
sila’, naveo je general Tovo i
dodao da se sve ovo počelo
spremati još 2008. godine, kada je glavni ruski saveznik u
regiji bio tadašnji predsjednik
Venezuele Hugo Chavez.
Chavez je bio samo jedan od
ljevičarskih lidera koji su zavladali latinoameričkim državama, čije se stanovništvo
okrenulo socijalistima nakon
desetljeća američkog utjecaja,
koji je u nekim zemljama za
posljedicu imao česte državne
prevrate i općenitu nestabilnost. Pokojni vođa Venezuele
među novim valom ljevičara
bio je najistaknutiji, a ujedno i
najekscentričniji, a uz sebe je
imao antiamerički nastrojene
predsjednike Ekvadora i Nikaragve te u manjoj mjeri Bolivije pa i Argentine.
Navedene države Rusiji daju
diplomatsku podršku, a ono
što je ključno, Moskvi omogućuju pristup svojim lukama i
zračnom prostoru.
Raste ruski uticaj
Američki analitičar Douglas
Farah drži da je jedan od problema s ovakvim benevolentnim odnosom prema Rusiji
činjenica da, kako kaže, gdje
god Rusija dođe, za njom dođe
i ruski organizirani kriminal.
Kao primjer navodi Venezuelu, čiji je aktualni predsjed-
nik Nicolas Maduro dao utočište nekim ruskim mafijašima,
nastavljajući tako miješati politiku s kriminalom, što je, navodi Farah, činio i njegov poko j n i p re t h o d n i k . K a ko
prisutnost Rusije u regiji raste,
tako su i njezini potezi sve
smjeliji. Nedavno je procurila
informacija da Moskva naoružava Argentinu, koja navodno
snuje o novoj invaziji na Falklande, otočje pod britanskom
kontrolom u Argentini poznato pod imenom Malvini. Šef
ruske Savezne službe za vojnotehničku suradnju, utjecajni
Aleksander Fomin, u petak je
demantirao da je dogovor o isporuci 12 vojnih bombardera
Buenos Airesu već postignut.
- Nažalost, trenutno o tom pitanju ne vodimo pregovore, ali
spremni smo pregovarati, izjavio je.
Ipak, teško je reći koliko je ruski utjecaj doista ojačao u regiji. General Tovo je u Senatu
svjedočio iz pozicije zapovjednika američke komande
koja ima najmanji budžet u
vojsci pa je sasvim moguće da
je svoja geopolitička shvaćanja ponešto predimenzionirao
kako bi njegovim jedinicama
iz državne blagajne kapnuo
koji dolar više. Prošle je godine
proračun Južne komande srezan za petinu.
Argumentirajući potrebu bolje američke vojne spremnosti
u Latinskoj Americi, Tovo je
spomenuo sve veću stopu kriminala na ulicama država saveznica SAD-a, koji poprima
transnacionalne razmjere.
Pobjeda
Drugi pišu
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
23
EU prijeti Srbiji
sankcijama
zbog energetike
Poslednji dan marta trebalo bi
da bude krajnji rok do kada bi,
kako je najavio ministar energetike Aleksandar Antić, Elektroprivreda Srbije mogla da
usvoji plan finansijske konsolidacije, a da do 1. jula i EPS i
„Srbijagas“ budu transformisani u dva preduzeća.
Da je reč o veoma ozbiljnom
poslu svedoči i upozorenje zamenika direktora sekretarijata Energetske zajednice Dirka
Bušlea koji je bez pardona poručio našim energetskim vlastima da „neusklađenosti moraju biti otklonjene do 1. jula
2015. Ako to ne bude slučaj,
Sekretarijat je pozvan da pokrene proceduru u okviru koje
bi moglo da se utvrdi da Srbija
ozbiljno i kontinuirano krši
obaveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici. Dalje nastavljanje neusklađenosti moglo bi
voditi uvođenju sankcija“, rekao je visoki gost iz EU.
Plan je da se „Srbijagas“ razdvoji na transport i snabdevanje gasom, dok bi kompanija
„EPS grupa“ imala matično
preduzeće kao osnivač dva
preduzeća – distributivni sistem, umesto šest regionalnih
distribucija električne energije i drugo preduzeće „EPS
snabdevanje“, umesto 14 zavisnih preduzeća, koji su zajedno imale 43 direktora.
Procene
Predstavnici vlade će za oko
mesec dana pred misijom Međunarodnog monetarnog fonda morati da polože račune šta
je od poslednje njihove posete
prestonici urađeno i da li restrukturiranje ide predviđenim tempom.
Šta će, međutim, od svega ovoga imati građani, potrošači gasa i struje? Hoće li smanjenje
broja direktora u EPS-u i „Srbijagasu“ osetiti građani u svo-
Bundestag prihvatio
uvođenje cestarina
u Njemačkoj
jim kućnim budžetima, imati
kvalitetniji gas, novi gasovod,
ili je ovo samo još jedna u nizu
mera koju moramo da sprovedemo kao članica Energetske
zajednice i ništa više?
Srba Antić, dugogodišnji
predstavnik Srbije u MMF-u,
kaže, da će građani od reorganizacije EPS-a imati nešto više
ukoliko kupe akcije ovog još
uvek javnog preduzeća.
– Što se tiče kvaliteta snabdevanja strujom, gradnje novih
kapaciteta, ili cene, potrošači
će imati sve ono što i sada imaju. Oni već i danas mogu da biraju od koga će pored EPS-a
kupovati struju, jer je tržište
otvoreno. Cena kilovat-sata ne
može biti niža od sadašnje pošto je najniža u regionu ( jeftinije je samo u Republici Srpskoj). Što znači da kilovat-čas
mora da poskupi, kao što je bilo i do sada, objašnjava Antić.
Restrukturiranje EPS-a, po
njemu, nikako ne može biti
uvertira za njegovu prodaju.
Antić kaže, da EPS nikako ne
treba prodavati, čak ni manjinski paket, jer Srbija ima odličan kadar koji može da vodi
ovo veliko preduzeće stasalo u
socijalizmu.
– Kada su oni mogli još tada da
ga vode i očuvaju, zašto ne bismo i mi mogli danas, pita on i
naglašava da je preduslov za
dobro vođenje ovog javnog
preduzeća da EPS više ne vode
politički kadrovi, nego stručnjaci. Međutim, razdvajanje
delatnosti neće rešiti ni pitanje političkog upravljanja
EPS-om, kaže Antić.
Jedina dobra strana najavljene
reorganizacije je da EPS ne završi kao „Srbijagas“, da mu dugovi pojedu samu firmu i da
postane nelikvidno, zaključuje on.
Promene
Dušan Bajatović, direktor „Srbijagasa“, objasnio je da je faktički počelo restrukturiranje
ovog javnog preduzeća koje će
ostati javno i formirati dva privredna društva – preduzeće
za transport i distribuciju, što
je uslov za otvaranje poglavlja
o energetici u razgovorima sa
EU.
Vojislav Vuletić, presednik
Udruženja za gas Srbije, slaže
se s ocenom da reorganizacija
„Srbijagasa“ neće doneti ništa
novo potrošačima.
– Cena će se određivati kao i do
sada na osnovu formule i kretanja cene sirove nafte i kursa
dolara. Distributeri će zaračunati svoje troškove, „Srbijagas“ svoje, kupovaće se gas od
Rusa. Broj priključaka se najverovatnije s ovakom cenom
gasa neće povećavati, bar dok
grejanje na struju ne bude skuplje od grejanja na gas. Tako da
krajnji potrošači ove promene
o kojima se toliko priča na
svom džepu neće nikako osetiti, ističe on.
Spekuliše se, baš kao i u slučaju
EPS-a, da bi razdvajanjem delatnosti u „Srbijagasu“ država
mnogo lakše mogla da ga privatizuje kada za to dođe vreme.
Upućeni u ovu priču ne isključuju tu mogućnost i dodaju da
je ostalo nejasno šta će biti s
trećom delatnošću „Srbijagasa“, skladištenjem gasa, odnosno podzemnim skladištem
gasa u Banatskom Dvoru, gde
većinski deo ima ruska strana.
Bilo bi loše, ako bi neko i pomislio da jednog dana proda i
ovaj manjinski deo u Banatskom Dvoru, jer je Srbija čekala 25 godina na izgradnju svog
prvog rezervoara za gas, čije je
postojanje bilo od strateškog
značaja za nas kad god je dolazilo do zastoja u redovnom
snabdevanju gasom iz Rusije
zbog sukoba s Ukrajinom.
Cestarina bi se trebala naplaćivati svim korisnicima autocesta i saveznih cesta (magistralnih cesta) od 1. januara
2016. i koštala bi u prosjeku 74
eura godišnje. Za vlasnike vozila stranih tablica, cestarina
se neće naplaćivati na saveznim cestama, kako se ne bi
omeo promet na područjima
uz granicu. Stranci će moći birati između godišnjih, dvomjesečnih i desetodnevnih
vinjeta. Ovisno o veličini vozila i količini štetnih ispušnih
plinova, kratkoročne vinjete
će koštati između pet i 30 eura.
Vlasnik u Njemačkoj registrovanog automobila troškove
cestarine će dobiti nadoknađene smanjenim poreza za vozilo, što znači da će cestarinu
plaćati samo vozači automobila sa stranim registarskim tablicama. To može biti shvaćeno kao diskriminacija. Dom
njemačkih saveznih pokrajina
Bundesrat će se početkom maja pozabaviti projektom cestarine, ali ga može eventualno
samo usporiti, a ne i zaustaviti
ga.
No v i m i n i s t a r p r o m e t a
Alexander Dobrindt (CSU)
predstavio je projekt cestarine
u julu 2014. godine. Od tada se
cestarina zove „doprinos za
infrastrukturu“ i prihodi od
nje će služiti održavanju i širenju njemačke cestovne mreže.
Potom su uslijedile rasprave i
Dobrindt je više puta morao
revidirati svoj koncept.
Među pitanjima na koja do danas nema definitivnog odgo-
vora je i ono o visini prihoda:
Ministar prometa očekuje 500
miliona eura, kritičari su sumnjičavi.
Kontroverzno je i pitanje je li
cestarina u skladu sa zakonima EU-a. Zakon EU-a zabranjuje diskriminaciju stranaca.
Ministar Dobrindt želi da cestarinu plaćaju samo stranci
zato što je kancelarka pristala
podržati cestarine samo ako
Nijemci ne budu dodatno financijski opterećeni.
- Zaista rijetko koji zakon je
takva glupost, rekao je predsjednik zastupničkog kluba
Zelenih u Bundestagu Anton
Hofreiter. U susjednim zemljama svi moraju plaćati cestarinu, ne samo stranci. Hofreiter je čvrsto uvjeren da će
zakon završiti pred Europskim sudom pravde. Slično reagira i stranka Ljevica. Međutim, Alexander Dobrindt je
uvjeren u pobjedu.
Opoziciju je razljutilo i to što
su se CSU i SPD u posljednjem
trenutku dogovorili da promijene nacrt zakona o cestarinama, između ostalog, i to da će
cestarine naplaćivati privatna
firma. Godišnji troškovi će biti
oko 161 milijun eura.
- Nitko nije vjerovao da ćemo
uspjeti, rekao je glasnogovornik za promet stranaka Unije,
Ulrich Lange. Vjerojatno bi
bio iznenađen i Dionys Jobst,
zastupnik CSU-a u Bundestagu, koji je prije više od 30 godina predložio uvođenje cestarina. On je inače u ljeto 1993.
predložio da se špansko ostrvo
Mallorca proglasi 17. pokrajinom Savezne Republike Njemačke. Da li je to apsurdna
ideja?
Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić spreman za izbore
Tamo gdje je i započeo svoju
političku karijeru, u zagrebačkom kvartu Peščenica, jučer je
pritvoreni zagrebački gradonačelnik osnovao svoju novu
stranku. Na osnivačkoj skupštini političke stranke ,,Bandić
Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti“ okupilo se oko dvjesto osnivača-članova stranke.
Za predsjednika stanke izabran je Milan Bandić, a kako je
on u Remetincu, njegov govor
jučer je na osnivačkoj skupštini pročitao zagrebački pročelnik za obrazovanje Ivica Lovrić.
Vladaju cinizam i taština
– Napokon je došao i ovaj dan!
Okupili smo se kako bismo
osnovali stranku te preuzeli
odgovornost za našu domovinu... Pogledajte kamo su se-
Stranku osnovao iz zatvora u Remetincu
bične, neodgovorne i nesposobne elite dovele zemlju.
Hrvatska je na koljenima!
Gospodarstvo je na koljenima! Stotine tisuća ljudi ostalo
je bez posla, isto toliko je pod
ovrhama i s blokiranim računima.
Je li to ova zemlja, jesu li to ovi
ljudi zaslužili? Nisu! I zato kažem: te neodgovorne i nesposobne politike mogu raditi što
hoće, ali ne mogu raditi dokle
hoće... Cinizam, sebičnost i taština vladaju Hrvatskom, dragi prijatelji! Tome treba stati
na kraj! Mi ćemo to i učiniti!
Umjesto cinizma mi nudimo
ljubav!
Umjesto sebičnosti odgovornost i služenje! Umjesto zlobne taštine: kompetentnost i
predani rad – poručio je Mi-
Ana Stavljenić Rukavina i Jakov Bienenfeld, a u predsjedništvu stranke, uz njih, još su
i Sandra Perković, Ljiljana Ivković, Miodrag Demo i Stjepan Sučić te tajnik stranke
koji će uskoro biti izabran.
Zanimljivo, Ivica Lovrić nije
se učlanio u Bandićevu stranku, a doznajemo kako je to zato što se Lovrić ,,nikad nije vidio, niti se u budućnosti vidi u
političkim strankama“.
lan Bandić iz pritvora.
Doznajemo kako Bandić uopće nije znao da će se stranka
osnovati jučer, planirao je to
za ponedjeljak, ali su se njegovi suradnici odlučili za subotu
jer mnogi članovi ne bi mogli
doći u ponedjeljak, na radni
dan. Doznajemo kako će formalni zahtjev za registriranje
stranke biti podnesen u ponedjeljak, kada će i pročelnik Ivica Lovrić obavijestiti Bandića
o poduzetim koracima. Za
potpredsjednike su izabrani Jelena Pavičić Vukičević,
Idući korak - podružnice
Iako se Bandićevi suradnici
nadaju kako će do Uskrsa svi
svjedoci biti ispitani, a Bandić
pušten iz pritvora kako bi nako n b l a g d a n a d o š a o n a
svoj posao u Ured gradonačelnika, poznavatelji pravosudnih pitanja kažu kako je šansa
za takav rasplet manja od jednog promila.
Vjerojatno će Bandić ostati u
pritvoru i nakon 10. travnja jer
će USKOK gotovo sigurno tražiti produljenje pritvora, a kako i dalje postoji opasnost od
ponavljanja kaznenog djela,
Bandić bi iz pritvora mogao
izaći najvjerojatnije tek kada
bi dao ostavku na gradonačelničku funkciju.
Idući korak je osnivanje podružnica u svih 17 zagrebačkih četvrti, a zatim će osnivati
podružnice i u drugim dijelovima Hrvatske.
Od Bandićevih suradnika doznajemo kako je moguće da uz
podršku HDZ-a smijenebivšeg partnera Darinka Kosora (HSLS) s mjesta predsjednika Gradske skupštine. 24
Moć prirode
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Očistite organizam od parazita i normalizujte težinu
Pobjeda
Riječ stručnjaka
Dobrobiti, pozitivan
pristup, poštovanje
individualnosti
Praktikanti alternativne medicine uvijek se koncentrišu na
dobro zdravlje i prevenciju
bolesti. Bićete ohrabreni da
preuzmete odgovornost za
svoje zdravlje i da se disciplinujete u smislu izbjegavanja zloupotreba kao što su loš način
ishrane stres, uznemirnost,
bezvoljnost itd, kao i da preispitate svoje moralne i etičke
standarde i usmjerite ih ka
sreći, zadovoljstu, ljubavi, razumijevanju, dobroti i radosti.
Vaš terapeut će vam pomoći
da odlučite na koji način želite
to da postignete. Poslužiće
vam kao vodič, pomoćnik i učitelj koga zanima vaš dugoročni
razvoj.
Oslobodite
se zavisnosti
od slatkiša
Kod većine starijih, ne samo
djece, postoji zavisnost od
slatkog. Postoje dva glavna
razloga za ovu zavisnost. Jedan od njih su paraziti u organizmu, a drugi razlog je –
stres.
Kada čovjek jede puno slatkiša, on stvara u svom tijelu uslove za akumulaciju sluzi. Na
ovoj sluzi počinje razmnožavanje gljivica i bakterija.
Paraziti koji žive u našem tijelu
oduzimaju nam energiju. Da bi
je nadoknadili, organizam traži da pojedete nešto slatko, jer
baš glukoza, koja je sadržana u
slatkišima, daje brzu energetsku dopunu organizmu. Ujedno s tim, formira se i masni sloj,
koji,takođe, djeluje na zaštitu
organizma. Generalno, što više
parazita – deblji je sloj masti.
Ako se oslobodite parazita, vaša težina se normalizuje i nestaje žudnja za slatkišima.
Kad paraziti prestanu da uzimaju vašu energiju, nestaće
pospanost, umor, glavobolja,
malaksalost, normalizovaće se
metabolizam i mnogo toga.
Liječiti se od parazita ili provoditi prevenciju (čak i ako mislite da nemate parazita u organizmu), potrebno je dva puta
godišnje.
Lan i klinčić uspješni su protiv
svih vrsta parazita.
Za pripremu mješavine za čišćenje, potrebno je uzeti 10
djelova lanenog sjemena i jedan dio suvih klinčića ili karanfilića (100 gr sjemena lana i
10 gr klinčića).
Klinčići su zapravo nezreli, neotvoreni cvjetni pupoljci zimzelenog tropskog drveta iz porodice mirta.
Dok su svježi ružičasti su, a
osušeni mijenjaju boju u rđavo-smeđu. Sve zajedno treba
usitniti u prah, u mlinu za kafu.
To je vaš ljekoviti prah za čišćenje. Ovaj prah uzimati svaki
dan po dvije ravne supene kašike, tokom tri dana. Prah možete dodati u kuvanu hranu, u
jedan obrok, ili ga pojesti, i nakon toga popiti čašu tople vode
(najbolje je u jutarnjim satima).
Nakon trodnevnog uzimanje
ove smjese, napravite pauzu tri
dana. Zatim sve ponovite iznova. Ovu smjesu treba konzumirati mjesec dana.
Nemojte da vas zbuni neka reakcija organizma kao što je
svrbež, osip, herpes, promjena
boje stolice, urina ili još nešto.
Ako to primijetite (ne moraju
svi), to je znak da se organizam
čisti. Kod konzumacije, ova
mješavina ostaje na zidovima
gastrointestinalnog trakta, a
rezultat je da će paraziti biti
,,prisiljeni“ da napuste organizam. Za poboljšanje rezultata,
da paraziti konačno napuste
svoje prebivalište, preporučuje se korišćenje uvarka lana, na
prazan želudac. Za čišćenje
organizma dobro je, takođe,
uzimati kisjelo-mliječne proizvode, kopar, sjemenke bundeve, suncokreta, orahe, peršun te svježe cijeđene sokove
od voća i povrća.
N.K.
Moćni napitak protiv mnogih bolesti
Napitak od bijelog luka i crnog vina koristi se kao lijek i
odlično je sredstvo za izbacivanje viška soli, poboljšava vitalnu sposobnost organ i z m a , č i s t i k r v, j a č a
imunitet, krvne sudove i
poboljšava rad srca. Takođe,
uklanja višak masnoće i poboljšava metabolizam. Nezaobilazan je protiv ženskih
bolesti i upala, a čisti cijeli
organizam od štetnih materija.
Napitak od bijelog luka je
jedna od stvari koja bi trebalo da bude u posjedu svakog
čovjeka koji se iskreno brine
o svom zdravlju i zdravlju
svojih najbližih. Važno je
napomenuti da takav napitak čini čuda za očuvanje
zdravlja.
Napitak pripremiti tako što u
staklenu teglu stavite 12 čenova očišćenog bijelog luka, svaki čen isjeći na četiri dijela.
Preliti sa pola litra crnog vina.
Zatvoriti i ostaviti na prozoru,
na sunčanu stranu na dvije nedjelje. Svaki dan mućkati po
dva do tri puta.
Nakon isteka roka procijediti
i preliti u tamnu staklenu flašu. Uzimati napitak tri puta
dnevno po jednu kafenu kašiku tokom mjeseca dana.
Postupak možete ponoviti
poslije šest mjeseci.
Vjeruje se da bijeli luk ubija
patogene uzročnike mnogih
opasnih infektivnih bolesti i
istovremeno pojačava otpornost ljudskog organizma
prema patogenim mikroorganizmima. Korist bijelog
luka za prevenciju kardiovaskularnih bolesti povezana je
sa njegovom sposobnošću
eliminacije lošeg holesterola. Ako ne podnosite alkohol,
možete napraviti ljekovitu
tinkturu od bijelog luka sa
vodom.
N.K.
Kako prepoznati pravi med
Često smo u dilemi gdje
kupiti med i je li onaj koji
smo izabrali pravi, čisti,
prirodni…
Predstavljamo devet trikova pomoću kojih možete otkriti da li je med čist i
prirodan.
Protrljajte malo meda između kažiprsta i palca
dok se ne raspadne. Nešto
meda će se apsorbovati u
kožu jer je čisti med dobar
za kožu.
Prirodni med nije ljepljiv.
Ako je ono što utrljate lje-
pljivo, znači da ima šećera ili
vještačkih zaslađivača u njemu.
Stavite nekoliko kapi meda na
papir ili papirnati ubrus.
Čisti med neće probiti papir
dugo vremena, jer ne sadrži
vodu.
Stavite malo meda kod mrava.
Pčele instinktivno grade košnicu na drveću i među stijenama.
One stavljaju med kako bi se
zaštitile od štetočina, kao što
su mravi. Mravi neće dirati
prirodni med.
Napunite čašu vode i dodajte
jednu kašičicu meda. Čisti
med će se zgrudvati i spustiti
na dno, a lažni med će početi
da se otapa.Namažite med na
komad hljeba. Prirodni med
će otvrdnuti hljeb za nekoliko
minuta. Vještački med med će
navlažiti hljeb zbog sadržaja
vode. Pravi med daće vam
osjećaj bockanja u ustima neposredno prije gutanja. Lažni
med to ne može da postigne.
Gledajte da li će se med kristalizovati tokom vremena. Imitacija meda će ostati glatka kao
sirup, bez obzira koliko dugo
se čuva, dok će se pravi med
kristalizovati.
Vrh šibice umočite u med i pokušajte je zapaliti. Prirodni
med neće smetati da se šibica
zapali. Lažni med ima vode pa
šibica neće moći da se zapali.
Dvije do tri kašičice meda stavite u mikrotalasnu pećnicu.
Zagrijte na visokoj temperaturi. Prirodni med će se brzo karamelizovati i neće postati
pjenast. Lažni med će se teško
karamelizovati i biće prepun
mjehurića.
N.K.
Cjelovitost
Obaveza svakog alternativnog
terapeuta je da svaku osobu
posmatra jedinstvenom. Oni
probleme vide kao rezultat
dejstva jedinstvenih spoljašnjih uticaja i konstitucionalnih
karakteristika koji svaki od nas
nosi kao kod, gen, a ne samo
postojanje konkretnih siptoma.
Kada posjetite alternativnog
terapeuta svi vaši aspekti će
biti uzeti u obzir, kao i simptomi na koje se trenutno žalite,
ali će nastojati da vide uzroke
tih simptoma. Naravno da ćete
biti tretirani ravnopravno kao
ljudsko biće sa jedinstvenim
stilom života, stavovima, ukusima, problemima i odnosima
sa drugim ljudima sa onima na
radnom mjestu, kafani, porodici kao i bližnjima. Bićete ohrabreni da pričate o stvarima o
kojima možda nikad nijeste pričali ili običaju koje nijeste imali
priliku da pričate sa drugim
doktorom, kao što su stresovi
i teškoće, posao, seksualni
odnosi, odnosi sa roditeljima,
odnosi u braku, svojoj zdravstvenoj istoriji. Bićete podsticani da pričate o svojim težnjama, ciljevima, željama, onome
što vam zaista u životu znači,
interesovanjima, pogotovo
onim stvarima u koje ste kreaktivno uključeni. Biće vam dato
dovolno vremena da govorite
tako da terapeut može da procijeni vaše potrebe, vaše želje
i probleme koji leže u korijenu.
Ukratko, bićete tretirani sa
poštovanjem, a ne prosto kao
tijelo sa simptomima.
Tretman koji je, u poređenju
sa konvencionalnim sigurno
manje drastičan. Alternativni
terapeut je svjestan činjenice
da su vaša osjećanja, značajna za vaš međusobni odnos.
Selim
Ljuljanović
Naglasak se stavlja na zdrav
stil života, pozitivan stav,
dobro raspoloženje i prevencije bolesti. Tretman u formi, na
primjer, fizičke vježbe, masaže,
manipulacije tijelom ili prepratimaa, koncentriše se prije na
zdravlje nego na bolest. On je
daleko manje drastičan nego
tretman koji primjenjuje konvencionalna medicina.
Istraživanja
Namjerno su izbjegnuta istraživanja kojima se dokazuje
efikasnost tretmana alternativnih terapija. Razlozi za to
dijelom su antipatije nekih
konvencionalnih ljekara koji
nijesu spremni za razmatranje
terapija koje su, uz to, i potencijalna prijetnja njihovoj prfesiji.
Dijelom se radi i o tome što
oni koji praktikuju alternativnu medicinu nerado koriste
naučne metode budući da su
one najvećim dijelom strane
osnovnim principima holističke medicine. No, bez obzira
na to, ono malo sprovedenih
istraživanja pokazalo je da
postoje vemo pozitivni nalazi
pogotovo u Francuskoj, Rusiji,
Engleskoj, Njemačkoj, Americi,
Australiji...
Na primjer, tokom proteklih 20
godina, naučna istraživanja,
a posebno ona o biofidbeku,
pokazala su da se širenjem svijesti pod kontrolu mogu staviti
čak i fiziološki procesi koje su
konvencionalni ljekari prethodno vidjeli kao potpuno automatske, tj. odgovore autonomnog nervnog sistema. Danas,
konvencionalni ljekari ukazuju
mnogo viće uvažavanje za
terapije kao što su meditacija,
joga, masaža, hemeopatija,
kineska narodna medicina i
opšta narodna medicina. Pokazalo se da određeni emocionalni stavovi za posljedicu imaju
specifično tjelesno držanje,
gestove ili facionalnu ekspresiju, pa se prihvataju i vježbe
manupulativne terapije kao što
su hiropraktika i osteopatija.
Prof. dr Selim LJULJANOVIĆ
Pobjeda
25
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
PODGOrICA
020/406-800, 020/406-801
jUS EkONOMSkA ŠkOLA
MIrkO VEŠOVIĆ
Adresa: KRALJA NIKOLE 95
Tel.: 020-622-202
Raspisuje konkurs za:
1. PROFESOR FRANCUSKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno
do30.06.2015.godine, radno vrijeme
kraće od punog
Uslovi: Profesor francuskog jezika
VII-1 stepen, položen stručni - pripravnički ispit, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši druga organizacija
-za 8 časova nedjeljne norme -državljanstvo crne gore -probni rad 3 mjeseca
2. PROFESOR EKONOMSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno do30.06.2015.godine, radno vrijeme kraće od punog
Uslovi: Diplomirani ekonomista VII1 stepen, položen stručni - pripravnički ispit, provjera radnih sposobnosti
provjeru vrši druga organizacija
-za 8 časova nedjeljne norme -državljanstvo crne gore -probni rad 3 mjeseca
3. PROFESOR HEMIJE I POZNAVANJA ROBE, 1 izvršilac, na određeno do30.06.2015.godine, radno vrijeme kraće od punog
Uslovi: Profesor hemije VII-1 stepen,
položen stručni - pripravnički ispit,
provjera radnih sposobnosti provjeru
vrši druga organizacija
položen stručni ispit u nastavi, -za 12
časova nedeljne norme, -državljanstvo CG, -probni rad 3 mjeseca
BUDVA
033/402-556
DOM ZDrAVLjA BUDVA
Adresa: POPA JOLA ZECA B.B.
Tel.: 033/427-200
Oglašava potrebu za:
1. IZABRANI DOKTOR ZA ODRASLE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno
Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS)
VII-1 stepen, položen stručni - pripravnički ispit, provjera radnih sposobnosti nije predviđena
2. SPECIJALISTA PSIHIJATAR, 1
izvršilac, na neodređeno vrijeme ,
radno vrijeme puno
Uslovi: Specijalista psihijatrije VII-2
stepen, položen stručni - pripravnički
ispit, provjera radnih sposobnosti nije
predviđena
3. DOKTOR SPECIJALISTA MI-
KROBIOLOG, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno
Uslovi: Specijalista medicinske mikrobiologije VII-2 stepen, položen
stručni - pripravnički ispit, provjera
radnih sposobnosti nije predviđena
kOTOr
032/325-732
PUTEX DOO
Adresa: GLAVATI BB,KOTOR
Tel.: 032/336-115,067/220-705
Oglašava potrebu za:
1. POMOĆNI RADNIK U KUHINJI,
1 izvršilac, na određeno od 4 mjeseci,
radno vrijeme puno
Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne
spreme ( bez škole) I stepen, bez radnog iskustva, provjera radnih sposobnosti nije predviđena
Za nezaposlene
Potrebno je samo da imate pristup internetu i
da ste registrovani za korišćenje ovog servisa.
Za sve ostalo pobrinuli smo se mi.
Zato, iskoristite mogućnost i postanite aktivan
učesnik u procesu zapošljavanja.
Postavite Vašu poslovnu prezentaciju na našem
sajtu i jednostavno:
predstavite se poslodavcu!
4. BRODSKI MEHANIČAR, 3 izvršioca, na određeno, radno vrijeme puno
Uslovi: Brodomehaničar III stepen,
sa radnim iskustvom od 12 mjeseci,
Položen stručni ispit, provjera radnih
sposobnosti provjeru vrši poslodavac
5. AUTOMEHANIČAR, 3 izvršioca,
na određeno, radno vrijeme puno
Uslovi: Automehaničar III stepen, sa
radnim iskustvom od 12 mjeseci, Položen stručni ispit, provjera radnih
sposobnosti provjeru vrši poslodavac
6. AUTODIZALIČAR, 2 izvršioca, na
određeno, radno vrijeme puno
Uslovi: SSS-III III stepen, SŠS-IV IV
Na ovaj način direktno
ste uključeni na berzu rada,
gdje će Vam na brz i jednostavan
način biti dostupne sve informacije
vezane za ponudu radne snage.
Posjetite nas!
www.zzzcg.org
Tel.: 077/200-030
3. MORNAR, 10 izvršioca, na određeno, radno vrijeme puno
Uslovi: Mornar I stepen, sa radnim
iskustvom od 12 mjeseci, provjera
radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac
Zavoda za zapošljavanje
možete naći
poslovne prezentacije
lica koja traže zaposlenje.
Posjetite nas:
Adresa: ŠKALJARI BB, KOTOR
2. DIPLOMIRANI GRAĐEVINSKI
INŽENJER, 3 izvršioca, na određeno,
radno vrijeme puno
Uslovi: Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS) VII-1 stepen, sa
radnim iskustvom od 12 mjeseci, Položen stručni ispit,
provjera radnih sposobnosti provjeru
vrši poslodavac
Napomena: POSJEDOVANJE LICENCE.
Na Web stanici
Postavljanje lične poslovne prezentacije na web
sajtu Zavoda je besplatan servis,
dostupan svima koji traže ili nude posao.
YU BrIV DOO
Oglašava potrebu za:
1. RUKOVALAC GRAĐEVINSKIH
MAŠINA, 8 izvršioca, na određeno,
radno vrijeme puno
Uslovi: SSS-III III stepen, SŠS-IV IV
stepen, sa radnim iskustvom od 12
mjeseci, Položen stručni ispit, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši
poslodavac
Za poslodavce
Zavod za zapošljavanje pruža mogućnost
nezaposlenima da se predstave poslodavcima
putem interneta na našem sajtu.
stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Položen stručni ispit, provjera
radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac
7. MEHANIČAR, 2 izvršioca, na
određeno, radno vrijeme puno
Uslovi: Mehaničar, mašinista, mašinbravar (III SSS i KV) III stepen, sa
radnim iskustvom od 12 mjeseci, Položen stručni ispit,
provjera radnih sposobnosti provjeru
vrši poslodavac
8. ZAVARIVAČ, 8 izvršioca, na određeno, radno vrijeme puno
Uslovi: Zavarivač - rezač gasom III
stepen, sa radnim iskustvom od 12
mjeseci, provjera radnih sposobnosti
provjeru vrši poslodavac
Napomena:
CO2,AUTOGENO,ELEKTRO.
9. RUKOVALAC FABRIKE BETONA, 2 izvršioca, na određeno, radno
vrijeme puno
Uslovi: SSS-III III stepen, SŠS-IV IV
stepen, sa radnim iskustvom od 12
mjeseci, Položen stručni ispit, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši
poslodavac
BIjELO POLjE
050/432-422
jU OŠ “MArkO MILjANOV”
Adresa: III SANDŽAČKE B.B.
Tel.: 050/486-582
Raspisuje konkurs za:
1. PROFESOR RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno
Uslovi: Nastavnik razredne nastave
VI-1 stepen, Profesor razredne nastave VII-1 stepen, položen stručni - pripravnički ispit,
provjera radnih sposobnosti nije
predviđena
Napomena: Za profesora -nastavnika
razredne nastave potrebno je lice koje
ima odgovarajući VI ili VII-1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (180 ili
240 kredita CSPK-a) u skladu sa Zakonom o obrazovanju i vaspitanju
(¨Službeni list RCG¨, broj
64/02,49/07. i CG 45/10,45/11 i
39/13.)
-ima položen stručni ispit za rad u
obrazovno-vaspitnim ustanovama,
odnosno dozvolu za rad(licencu),
-ima Crnogorsko državljanstvo.
Rad u PU Banje Selo.
INSPEkCIjA rADA :
020 / 655 - 513
NAPOMENA POSLODAVCIMA
Prijavljivanje i oglašavanje slobodnog radnog mjesta
Poslodavac je dužan da Zavodu za zapošljavanje Crne Gore, radi praćenja
ponude i traženja na tržištu rada, prijavi slobodno radno mjesto. Prijavu o
slobodnom radnom mjestu (Obrazac E 1) poslodavac dostavlja organizacionoj jedinici Zavoda, prema mjestu rada. Prilikom podnošenja Obrasca
E1 poslodavac je dužan da naznači rok trajanja oglasa. Rok trajanja oglasa
određuje poslodavac jer ga zakon ne precizira, osim u slučajevima kada je
to propisano posebnim zakonom (Zakonom o državnim službenicima i
namještenicima je propisano da rok za podnošenje prijave ne može biti
kraći od osam ni duži od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa).
Zavod je dužan da slobodno radno mjesto oglasi na oglasnoj tabli, a po
zahtjevu poslodavca, kao i u slučajevima kada je to propisano posebnim
zakonom i u medijima, u roku od pet dana od dana prijavljivanja.
Poslodavac je dužan da Zavod obavijesti o zasnivanju radnog odnosa s
anezaposlenim licem u roku od pet dana od dana zasnivanja radnog odnosa, podnošenjem obrasca E 3 odnosno E 3/1 ( za više izvršilaca).
NAPOMENA: Prijave E1 i E 3, odnosno E 3/1 ne mogu se podnijeti istovremeno.
Slobodna radna mjest koja se popunjavaju putem internog oglasa, u skladu sa Zakonom o radu i drugim zakonima, ne podliježu obavezi prijavljivanja slobodnog radnog mjesta na navedeni način.
U slučaju neprijavljivanja slobodnih radnih mjesta odnosno neobavještavanja o zasnivanju radnog odnosa. Zakonom o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti (“Službeni list CG”, br. 14/10) su
propisane novčane kazne za pravno lice, odgovorno lice u pravnom licu i
fizičko lice - preduzetnik.
U slučaju neprijavljivanja slobodnih radnih mjesta odnosno neobavještavanja o zasnivanju radnog odnosa, Zakonom o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti ( “Službeni list CG”, br. 14/10) su
propisane novčane kazne za pravno lice, odgovorno liceu pravnom licu i
fizičko lice - preduzetnik.
Bijelo Polje
26
Oglasi i obavještenja
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Pobjeda
Pobjeda
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Oglasi i obavještenja
27
28
Oglasi i obavještenja
MALI OGLASI
NEKRETNINE
PRODAJEM stan površine 90
m2 u Beogradu sa garažnim
mjestom na Vračaru, u Ulici
Ilića br. 85.
Tel. 0038163408300
(29953)
PRODAJEM stanove u Igalu,
70 m2 (namješten) i 60
m2(prazan)sa garažnim mjestima. Zgrada se nalazi preko
puta Titove vile, 200 m2 od
mora. Vlasnik.
Tel. +38268467607
Tel. 069/656-240
(29994)
BAR kod Crvene plaže, prva
linija na obali mora, kaskadan
plac površine 800 m2 sa 30 m
obale. Spojen sa plažom Kadice. Uknjižen. Vlasništvo 1/1,
cijena 330 eura/m2.
Tel. 069/646-800
(29995)
IZDAJEM nenamješten stan 37
m2, treći sprat, parking, klima,
Zabjelo. Mjesečno plaćanje.
Novogradnja. Tel. 069/188-031,
067/594-078
(30001)
VOZILA
(29964)
PRODAJEM stan površine 40
m2, plus terasa od 4 m2, Preko
Morače, S Markovića. Renoviran, namješten, treći sprat.
Cijena 49.000 eura.
Tel. 067/759-410
PRODAJEM ,,fijat uno 75” u
dobrom voznom stanju, 1988.
godište, registrovan do kraja
juna 500 eura. Tel.069/461-893
(30000)
(29981)
IZDAJEM izvanredan dvoiposoban stan na Tuškom putu,
treći sprat.
Tel. 067/576-780
(29991)
IZMEĐU Vezirovog mosta i
klinike ,,Ars medika” plac površine 506 m2 sa UTU.
Ucrtana zgrada ili vila od 924
m2(sut+četiri etaže) sa parking
mjestima. Minut do centra Podgorice.Prodajem.
Tel. 069/539-328
(29993)
CENTAR - Hercegovačka, do
Ulice slobode, prodajem novu,
jedinstvenu poslovno-stambenu zgradu površine 726 m2(
p. prostor od 540 m2 i delux
penthaus površine 180 m2), sa
privatnim parkingom i ogromnim suterenom i spoljnim
auto liftom.
www.hidroizolacija.me
Tel. 067/809-806
(29986)
OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija električnom sajlom
i vodoinstalaterske usluge.
Povoljno, Vukčević.
Tel. 069/655-444,
067/666-806,
068/654-474
(29987)
RAZNO
MATEMATIKA, fizika, osnovi
elektrotehnike - časovi učenicima i studentima svih fakulteta.
Tel. 069/441-164
(29990)
NALIVPERO ,,Omas Hong
Kong”, limitirano od 18ct zlata.
Cijena po www.penporium.
com.
Tel. 069/646-800
(29997)
USLUGE
(29966)
PRODAJEM dvoiposoban stan
na trećem spratu, preko puta
škole ,,V. Karadžić”, Zabjelo.
Tel. 069/244-018
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
MALIM i velikim bagerima
- kopanje kanala, temelja, septičkih, ravnanje placeva, čišćenje, proboj puteva, miniranje,
rezanje betona, pikamer, vibro
žaba, prevoz. Tel. 069/297-222
(29940)
HIDROIZOLACIJA ploča, kupatila, terasa. Porodična tradicija
i dokazani kvalitet su garancija
posla.
NALIVPERO ,,Montegrapa
Tertio Milennio” od 18ct zlata.
Rijetkost. Cijena kao na www.
penporium.com.
Tel. 069/646-800
(29998)
NALIVPERO ,,Montblan Samiramis” od 18ct zlata. Nekorišćeno, kolekcionarsko.
Cijena kao na www.penporium.com.
Tel. 069/646-800
(29999)
Pobjeda
Pobjeda
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Oglasi i obavještenja
29
30 Oglasi i obavještenja
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Pobjeda
SJEĆANJE
marta 2015.
Dana 29.3.2015. umrla je
15. mart 1997.
31. mart 2003.
ZEKO Tomov KOTRI
KSENIJA Zeka KOTRI
Dana 29. marta 2015. godine preminula je u 84. godini života naša
draga
STANKA Radisava BRAJOVIĆ
MILICA Milijina BABIĆ
rođena Novaković
rođena Bjelica
1932-2015.
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad dana 29.3. i 30.3.
od 10 do 15 sati, nakon čega će se obaviti sahrana na gradskom groblju Danilovgrad.
Kuća žalosti Njegoševa bb. - Danilovgrad.
rođena Mijušković
Sa ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na vas.
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću dana 29. marta od 13
do 16 časova i 30. marta od 10 do 11.30 časova, kada se kreće za Bileću selo Trnovica gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.
Ožalošćeni: ćerke MIRJANA i NADA, snaha GILA, unučad NIKOLA, PETAR, MILAN, DANILO, IVAN, MILOŠ i MILICA i ostala
familija BRAJOVIĆ i NOVAKOVIĆ
Ožalošćeni: sinovi BRANKO, ZDRAVKO, kćerka BOSILJKA, snaha JELENA, brat RAJKO, sestre ANĐA i RADMILA, unučad
DRAŽEN, IVANA i ANĐELA, jetrva DRAGICA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina
5805
5807
Sinovi BUDO i GAGA KOTRI i kćerka VESNA KOMNENIĆ
sa porodicama
5804
Dvije godine je od smrti našeg dragog druga
Umrla je naša strina i ujna
MARKA
DARINKA Lukina VUKČEVIĆ
rođena Roganović
Sad su zatvorena vrata kuće Sava Miloševa Vukčevića.
Počivaj u miru s mužem, osam đevera i zaovom Ljubicom Ražnatović.
JASMINA BOLJEVIĆ, VASILIJA MILOSAVLJEVIĆ i MARA
LAZOVIĆ sa porodicom
5808
MILICI Milijinoj BABIĆ
Posljednji pozdrav dragoj majci,
svekrvi, babi i prababi.
Sin BRANKO i snaha JELENA sa
porodicom
MILICI Milijinoj BABIĆ
S tugom, ljubavlju i poštovanjem, čuvaćemo te od zaborava.
Posljednji pozdrav dragoj majci i
tašti
od kćerke BOSE i zeta MIŠA
Tvoji drugovi: ALJOŠA, NINO, ĐUKA, SAJO, BURDA i ČURO
5809
POMENI
5810
Našem voljenom ujaku
5803
Posljednji pozdrav velikom čovjeku, prijatelju i dobroj komšinici
Četrdeset je dana od smrti voljene
strine
TUŽNO SJEĆANJE
30. mart 2010 - 30. mart 2015.
VESKU
Tvoj topao osmijeh i vesela duša ostaće zauvijek u našim srcima.
LELA, CICA i RANKO
5812
ANKE
MILICI BABIĆ
Mnogo mi nedostaješ.
JOZO sa porodicom
Đeverična OLJA sa porodicom
5811
SLOBODAN MATIĆ
5806
TVOJA PORODICA
30.3.2008-30.3.2015.
5802
Dana 1. aprila 2015. navršava se 20 godina od smrti
VASO ČIZMOVIĆ
SENKE Brankove PEČURICE
rođena Kostić
Vrijeme prolazi, a ti nam sve više nedostaješ.
PORODICA
Vrijeme ne može izbrisati bol i tugu za tobom.
Počivaj u miru.
5799
Porodica PEČURICA
5798
Двадесет година је од смрти наше
Двадесет година је од смрти моје мајке
СЕНКЕ Б. ПЕЧУРИЦА
рођена Костић
СЕНКЕ Б. ПЕЧУРИЦЕ
рођена Костић
Твоја племенитост, несебична љубав и достојанство заслужују да те
вјечно памтимо.
Мајко, недостаје ми твој топли загрљај, драги осмијех и мајчинска
брига.
Вријеме пролази али сјећање и љубав према теби, никад.
Твоји: брат МИШКО са породицом, супруга и дјеца пок. РАДА,
сестре ЗОРЕ, ЗЛАТАНА и ДЕСЕ са породицама
Твоји: ћерка МИРЈАНА, зет ДАНИЛО, унучад МИЛИЦА и
НИКОЛА
5800
5801
Pobjeda
TV program
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
31
Vladimir Mićković:
TWEET
100
DANA
entify the
Can you id p://i100.
tt
h
?
go
real lo
d
io/4aTrVx
: twit_
(šaljite na da.me)
je
b
o
p
dana@
RTCG 1
RTCG 2
06.00 Radio Crne Gore Budilnik
06.30 Dobro jutro,
Crna Goro
08.00 Vijesti
09.00 Vijesti
09.30 Alternativa
medika
10.00 Dnevnik
10.05 Strani
program
11.00 Vijesti
11.05 Obrazovni
program
12.00 Vijesti
12.05 Serija
14.00 Vijesti
14.05 Alternativa
medika
14.10 Obrazovni
program
15.00 Lajmet,
vijesti na
albanskom
15.10 Dnevnik na
gestovnom jeziku
15.30 Dnevnik 1
16:00 Animirani film
17.00 Obrazovni
program
18.00 Radni dan
19:30 Dnevnik 2
20.05 Replika
21.15 Izabela,
serija
22.00 Dnevnik
00:30 Serija
07.00
07.30
08.00
10.00
11.30
13.30
14.00
15.30
16:15
17:00
18:00
19.00
20.15
22.30
23:30
00:00
Da smo bolje potkovani oni
bi sjahali .
Razuzdani vlastodržac voli
zauzdani narod .
Oni su desetkovani . Neko ih
je izdevetao.
TV PRVA
PINK M
09.00 Serija
09.45 Odbačena,
serija
11.30 Film
13.00 Serija
14.15 Bez traga,
serija
15.45 Crtana serija
16.15 Ukradena ljubav,
serija
17.10 Odbačena, serija
18.00 Ekskluziv
18.25 Prijatelji, serija
19.00 Vijesti Prve
19.30 Divlja mačka,
serija
21.40 Film
01.45 Niske strasti, film
Glas Amerike, r.
Koncert
Meridijani
Agrosaznanje
Art magazin
Jubilej, 70 god
Radija CG
Serijski program
Profil r
SAT TV
Serijski program
Veličanstvene
drevne građevine
Nodi
CG sport
Serijski program
Glas Amerike
CG sport
Najkraći put
hiljada tvitova dnevno kače
džihadisti Islamske države
kako bi isticali svoje akcije, tvrdi
Europol. Procjenjuje se da IS
ima više od 50.000 naloga na
društvenim mrežama
ATLAS
07.00 Dobro jutro
11.50 Siti
13.03 5 minuta
kuvajte sa Dzajom
14.03 Serija, Sulejman
Veličanstveni
15.03 Nakuša, serija
16.18 5 minuta
kuvajte sa Dzajom
17:06 Zehra
18.00 InfoMonte
18.20 Flajer
19.00 Sulejman
Veličanstveni
20.00 Dila
21.00 Paparaco lov
22.57 Film
00:18 Film
TV VIJESTI
07.00 Crtani film
09.00 5 do 5
10.00 Jutarnji program
sa Božom
Bulatovićem
11.00 Kuhinjica
12.00 Film
14.00 Film
16.00 Radio u boji
16.30 Kuhinjica
16.55 5 do 5
18.00 Forum
18.15 Film
20.15 U raljama života
21.15 Film
22.45 Forum
23.00 5 do 5
07.00
09.50
10.00
10.06
10.30
11.45
12.00
12.45
14.00
14.07
14.10
15.00
15.40
16.30
17.05
18.30
19.10
21.10
22.00
22.25
23.55
TENIS
00.55
Boje jutra
Tajne, serija
Vijesti
Tajne, serija
Avenija Brazil,
serija
TV šopinjg
Vijesti
Prija, serija
Vijesti
Ukusno a lako
Ruža vjetrova,
serija
Boje jutra
Agatino pravo
Vijesti
Prija, serija
Vijesti
Tajne, serija
Bez granica
Vijesti
Domaćica
Kako vrijeme
prolazi
Bez granica
EMISIJA
TV 777, 22:10
19.00
20.00
21.00
22.00
23.05
10.30
10.45
11.05
11.15
12.00
12.30
13.00
13.10
14.00
14.30
16.10
16.3
17.30
17.55
18.00
Al Džazira
Zdravo jutro
Video-katalog
Hrana i vino
Farma
Muzika
Farma
Lijek iz prirode
Al Džazira
Al Džazira
MBC muzika
Kućica u cvijeću
Hrana i vino
Video-katalog
Al Džazira
13.00
13.30
14.00
15.00
17.00
17.30
18.30
18.55
19.00
19.25
19.35
21.00
21.50
22.00
22.30
22.40
23.10
Farma
Al Džazira
Lijek iz prirode
Moto–sport magazin
Al Džazira
TV BUDVA
08.00
09.30
10.00
10.30
11.00
11.30
12.00
12.05
12.35
Jutarnji program
Crtani film
Glas Amerike
Hrana i vino
Serija
Muzički program
Vijesti
Serija
Muzički program
9°
17°
10°
12°
17°
10°
16°
17°
7°
15°
Nikšić
Plav
Plužine
Pljevlja
Podgorica
Rožaje
Šavnik
Tivat
Ulcinj
Žabljak
Vijesti
Naučno – obrazovni program
Vijesti
ABS
Naša briga, r
Vijesti
Prvi udzbenici u Cg
Sat Dijaspor I Poslovne Vijesti
Lajmet, vijesti na albanskom
Dnevnik 1
Okvir, r
Potrošački kod
Radni dan
Sat Dijaspora I Poslovne Vijesti
Dnevnik na gestovnom jeziku
prognoza za 30. 03. 2015.
Temperatura Crna Gora / danas
1°
10°
1°
2°
9°
2°
7°
8°
1°
8°
11.00
11.05
12.00
12.05
13. 30
14.00
14.05
14 35
15.10
15.30
16.00
17.30
18.00
19.05
19.20
Crna Gora
Vremenska prognoza
Andrijevica
Bar
Berane
Bijelo Polje
Budva
Cetinje
Danilovgrad
H. Novi
Kolašin
Kotor
RTCG SAT
Pljevlja
3°
1°
0°
1°
8°
0°
2°
9°
8°
-4°
10°
8°
9°
11°
15°
7°
10°
16°
16°
4°
Žabljak
Šavnik
Mojkovac
Berane
Rožaje
Kolašin
Utorak 31. 03. 2015.
Andrijevica
Plav
PROGNOZA VREMENA ZA NAREDNE DANE:
U ponedjeljak umjereno do potpuno oblačno,
uglavnom u drugom dijelu dana mjestimično kiša.
Tokom utorka suvo vrijeme sa dužim sunčanim
intervalima. Naredna tri dana promjenljivo, očekuju
se kratkotrajno sunčani periodi, ali svakodnevno uz
povećanu oblačnost povremeno i mjestimično kiša,
a u višim planinskim predjelima na sjeveru moguće
su i sniježne padavine.
www.meteo.co.me
Tivat
Kotor
Podgorica
Cetinje
IZLAZAK SUNCA 6.30 sati
Budva
Bar
Ulcinj
ZALAZAK SUNCA 19.06 sati
Srijeda 01. 04. 2015.
Direktor i
glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenik izvršnog
direktora:
LAZAR MIŠUROVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGIJUM
NENAD ZEČEVIĆ,
zamjenik glavnog i
odgovornog urednika
(politika)
MARIJA JOVIĆEVIĆ,
zamjenica glavnog i
odgovornog urednika
(nedjeljno izdanje)
PINK M, 13.03
Život iz snova
Muzički program
Dokumentarni program
Film
Vijesti
Muzički program
Muzički program
Dječja emisija
Dnevna informativna emisija
Veliki, emisija
Muzički program
Serija
Muzički program
Dnevna informativna emisija
Veliki, emisija
Glas Amerike
Film
d.o.o.PODGORICA
Kralja Nikole bb
VESNA ŠOFRANAC,
zamjenica glavnog i
odgovornog urednika
(društvo)
RADNI DAN
RTCG 1, 18.00
MBC
Izdavač:
MEDIA NEA
JADRANKA RABRENOVIĆ,
zamjenica glavnog i
odgovornog urednika
(ekonomija)
5 MINUTA KUVAJTE
SA DŽAJOM
GUŠTERANJE
„NOVA POBJEDA“ d.o.o.
PODGORICA
Bulevar Revolucije 15
19.30
20.05
21.30
22 00
22.30
23.00
23.45
00.00
Dnevnik 2
Replika
Nasi u svijetu-Hesen
Škrinja, obrazovna emisija
Dnevnik 3
CG sport
Specijalitet kuće
Vijesti
TV 777
07.00
09.55
10.30
10.50
11.15
12.00
12.30
13.00
14.35
15.00
15.15
15.45
16.00
16.45
17.00
17.15
17.30
18.00
18.15
18.45
19.30
20.00
21.00
21.15
21.45
22.00
22.15
22.30
22.45
23.45
00.00
00.50
01.00
Uz jutarnju kafu
Čačkalice
Bulevar poznatih
Zagrebi
Smiješna top lista
Goleada
Smijeh kao lijek
Toto vijesti
Loto izvještaj
Toto vijesti
Smiješna top-lista, r.
Na domaćem terenu
Zabavni magazin
Smijeh kao lijek
Žestoko
Na domaćem terenu, r.
Goleada, r.
Toto vijesti
Trijaža
Svijet sporta
Loto
Priča dana
Toto vijesti
Hramovi CG
Grad koji volim
Smijeh kao lijek
Gušteranje.
Jakanje, r.
Na domaćem terenu, r.
Žestoko, r.
Zabavni magazin, r.
Dobitnici
Tri sekunde u reketu, r.
RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ,
(šefica deska)
VLATKO SIMUNOVIĆ
(urednik kulture)
MARIJA LAKOVIĆ
(crna hronika)
IVANA VUČINIĆ
(Podgorica)
DRAGICA ŠAKOVIĆ
(regioni)
JOVAN TERZIĆ
(Arena)
IGOR LAKOVIĆ
(dizajn)
DRAGAN MIJATOVIĆ
(fotografija)
TELEFONI:
Dežurni urednik
078/110-576;
Kultura 078/110-527;
Sport 078/110-577;
Podgorička hronika
078/110-555;
Agencija za marketing
078/110-500;
Odjeljenje prodaje
i distribucije
tiraža tel-faks:
078/110-529;
Šalter
tel-faks: 202-455,
tel. 202-456
Poštanski fax 102
Broj žiro računa: 560-822-77
Universal Capital Bank
32
Magazin
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
TV lice
a
n
i
r
a
t
a
ić
v
K
o
n
a
m
Šiš
Pobjeda
Katarina Šišmanović rođena je
10. maja 1983. godine u Kragujevcu. Nakon osnovne škole je
upisala gimnaziju u Kragujevcu,
a poslije srednje škole je upisala
Fakultet političkih nauka. Lijepa voditeljka je ubrzo postala
popularna zahvaljujući emisiji
„Sve za ljubav“ koju uspješno vodi već nekoliko godina.
Upravo u toj emisiji Katarina
pokušava da spoji ljude
pripremajući im razna
iznenađenja.
Vujačić: Odskočna
daska u mojoj karijeri je
bio angažman za „Fendi“
Crnogorska manekenka Maja
Vujačić učestvovala je na Nedjelji mode u Milanu i nosila
kreacije prestižnih modnih
kreatora. Bila je dio humanitarnih akcija, a prekretnicom u
karijeri Maja smatra angažman za modnu kuću „Fendi“.
- Učestvovala sam na Milano
Fa s h i o n We e k u , s e z o n a
2014/15, kao i Montenegro
Fashion Week, takođe, prošle
godine. U Milanu je moja višesezonska saradnja sa „Costume National“ i moje drugo pojavljivanje na Fashion Weeku
gdje sam nosila kreacije prestižnih italijanskih dizajnera
Luise Beccarie i Stelle Jean. Na
Montenegro Fashion Weeku
sam sarađivala sa Ivanom Murišić – izjavila je Maja za Pobjedu. Zgodna manekenka komentariše i modnu scenu u
Crnoj Gori.
- Crnogorska modna scena tek
treba da zaživi i vjerujem da
hoće. Konstantno je u usponu
zahvaljujući malom, ali odabranom broju ljudi koji se iz
godine u godinu trude da poboljšaju kvalitet modnih događaja – poručuje Maja.
Naša sagovornica kaže da je
angažman za poznatu modnu
kuću „Fendi“ bio odskočna daska u njenoj karijeri.
- Izdvojila bih photo session sa
ruskom fotografkinjom Veronikom Belaevom kao posebnu
saradnju, koja je u meni probudila ono najbolje što sam i
pokazala ispred fotoaparata
kao i modnu kuću „Fendi“, čiji
angažman je bio moja odskočna daska – ističe ova ljepotica.
Maja kaže da je njen svaki angažman profesionalni izazov.
- Trenutno energiju usmjeravam na druge stvari, ali se isto
tako trudim da budem dio što
više modnih dešavanja, jer u
sklopu njih moje ambicije ve-
Srpska manekneka Ivana Kukrić u
svijet modelinga
uplovila je iz hobija
kao sedamnaestogodišnjakinja, ne sluteći
da će manekenstvo
vremenom postati njen
životni poziv. Danas iza
sebe ima bogatu karijeru
modela, koju je uspešno
izgradila u najpoznatijim
modnim prijestonicama.
Odlazak u Njujork ispostavio
se kao pun pogodak za njenu
karijeru, budući da je iz godine
u godinu hrabrim i sigurnim
koracima osvajala tamošnje tržište. Armani, Valentino, Mariella
Burani, samo su neki od brendova čije je kreacije ponijela.
Takođe, radila je kampanje za
Tag Hauer, JC Penny’s, Nordstrom, Triumph, Calzedonia, Sax Fitfh Avenue,
Frateli, kao i reklamu
za Sony Playstation.
zane za posao modela mogu
samo porasti.
Svaki posao koji sam odradila
je bio izazov, a svoju profesionalnost sam dokazala pružajući maksimum i ispunjavajući
obaveze modela koje podrazumijevaju posvećenost kako
sebi tako i angažmanu koji dobijem. Ponosna sam što sam
bila dio humanitarne akcije u
sklopu koje je održana revija
kreatorke Fani Xenophontos
prije nekoliko godina na Kipru
– zaključuje Maja.
M.VUKOVIĆ
Vujović: Na našem
modnom tržištu nema
puno prostora za uspjeh
Crnogorska manekenka Milena
Vujović već nekoliko godina
gradi inostranu karijeru. Za Pobjedu priča, da se na takav potez
odlučila, jer naše modno tržište
nije na zavidnom nivou i da nema puno prostora za uspjeh.
- Sa 18 godina sam od jednog
skauta dobila ponudu da idem u
Tursku, gdje sam dugo vremena
bila angažovana. Karijeru sam
nastavila u Indiji gdje sam radila
brojne kampanje od kojih bih
posebno izdvojila slikanje za indijski ,,Elle“ i ,,Vogue“ magazin.
Na pitanje o budućim planovima, Milena kaže da su joj sada
na prvom mjestu obaveze oko
fakulteta.
- Trenutno mi je na prvom
mjestu da završim fakultet i da
se baziram na nešto ozbiljnije,
modeling i putovanja će definitivno ostati dobra uspomena i
korisno iskustvo - zaključila je
Vujović.
V.ĆETKOVIĆ
MODEL
Ivana Kukrić
Kapičić: Želio bih da snimim film o Crnoj Gori
Glumac Stefan Kapičić tumači lik njegovog
oca Dragana u filmu „Bićemo prvaci sveta“ i
time izazvao veliko interesovanje javnosti.
Oprobao se i u Holivudu i glumio sa svjetskim
glumcima. Glumac koji je naše gore list za Pobjedu govori o toj ulozi, karijeri i o njegovim
budućim projektima.
- Tata je pogledao cijeli film i baš mu se dopao,
ni majka nije skrivala emocije. Za mene je bila
odgovornost glumiti svog oca vrhunskog košarkaša i ova uloga mi je bila veliki izazov. Samo je bilo teško smjestiti 25 godina u dva sata.
Duh patriotizma i zajedništva je u tom
vremenu vodio te momke do uspjeha i
do medalje – izjavio je Stefan.
Za ovog glumca ova uloga nije zahtijevala posebne pripreme.
- Veoma volim košarku i bavio sam se
njome , tako da uloga nije zahtijevala neke posebne pripreme- kaže
Kapičić.
Markantni glumac se
oprobao i u filmovima i serijama u Ame-
rici i glumio sa holivudskom glumicom Dru Barimur.
- Glumio sam u filmovima „The
Brothers Bloom“, „Big Miracle“ sa
Dru Barimur. Nedavno sam se vratio
iz Njujorka gdje sam imao audicije za
uloge, pa šta Bog da – ističe Stefan.
Naš sagovornik je glumio i u
hrvatskim serijama „Larin izbor“, „Stela“ i „Zora
dubrovačka“.
Glumio sam u i u hrvat-
skim serijama, koje pamtim kao lijepo iskustvo i moja djevojka Ivana Kovač je glumila u
seriji „Zora dubrovačka“ – priznaje Stefan.
Kapičić govori o njegovim daljim planovima.
- Želim da snimim film, možda to bude dokumentarac o istoriji Crne Gore, jer smatram da
smo narod vrijedan poštovanja, imamo bogatu
istoriju, tradiciju i kulturu. Moj djed Jovo i
otac su mi usadili ljubav prema Crnoj Gori. Poštujem komediju kao žanr, ali mi imamo svijetlu istoriju i mislim da to treba prikazati i snimiti– poručuje Stefan.
M.VUKOVIĆ
Arena
Pobjeda
Ponedjeljak, 30. mart 2015. / Godina VIII / Broj 2948 / arena.me
Vozač Ferarija trijumfovao ispred
Luisa Hamiltona na VN Malezije
Fetelov poklon
Šumaheru
Str. 14.
Arena
Fudbal
PonedjeljaK, 30. mart 2015.
mladen kašćelan žali zbog nemilih scena pod Goricom ko
D. maLiDŽan
2
Najgori trenu
PODGORICA - Vezista
Mladen Kašćelan govorio je za sajt svog kluba
Arsenala iz Tule nakon
mučnih scena pod Goricom koje su dovele do
prekida kvalifikacione
utakmice između crnogorske i ruske reprezentacije.
ruski portal sovsport.ru ,,analizirao“ krivca
za prvi prekid meča Crna Gora - rusija
navijača kao što
je Luka ima na
svim stadionima
PODGORICA - Novinar
ruskog portala sovsport.ru
Dmitri Jegorov odlučio je
da, dan nakon što se Luka
Lazarević predao policiji,
napravi neku vrstu ,,analize“ navijača Crne Gore koji
je bakljom pogodio Igora
Akinfejeva.
Jegorov je površno ,,analizirao“ Lazarevića listajući
njegovu fejsbuk stranicu,
služeći se i informacijama
i komentarima čitalaca sa
nekih crnogorski sajtova. Na
tom ruskom portalu tako su
osvanule brojne Lazarevićeve fotografije sa njegovog
profila, da bi Jegorov za kraj
,,poentirao“, napisavši da je
Luka, ustvari, samo jedan
od mnogih takvih navijača.
Ovako glasi Jegorovov
zaključak.
- Možda malo razmažen, ali
normalan momak iz normalne porodice, kakvih ima na
svim tribinama i stadionima.
Navijača kao što je Luka je
mnogo na svakom stadionu
u Rusiji, lako ih je naći. Da li
se nešto slično može desiti u
Rusiji? To je stvar slučajnosti. Zamislite da Rusija igra
protiv, na primjer, Poljske
i to na stadionu Torpeda
ili, još gore, Saturna. Sve
to znači nesrećan slučaj
- baklju bačenu na teren.
Takođe, postoji opravdano
očekivanje da Luka neće biti
dovoljno kažnjen u Crnoj
Gori, kao što ne bi ni u Rusiji.
Takvo je kod nas razmišljanje, taj istočnoevropski
Golman Akinfejev pogođen je bakljom u glavu poslije desetak sekundi meča,
a potom je sudija Ajtekin
definitivno poslao fudbalere u svlačionicu kada je
sredinom drugog poluvrema neko sa zapadne tribine gađao defanzivca Kombarova.
Šta osjećate nakon svega
šta se dogodilo?
- Mnogo sam razočaran.
Stidim se. Želim da se izvinim svim iskrenim i pravim navijačima. Radujemo
se velikoj fudbalskoj predstavi, svi očekuju meč Crne
Gore i Rusije, a na kraju dobijemo veliki skandal. Sada
nas gledaju kao varvare, a
to je za mene jako neprijatno. Tvrdim da su Crnogorci otvoreni i gostoljubivi, a
Rusi su naši stari prijatelji.
Žao mi je što je na stadion
došlo desetak budala koje
su pokvarile sve. Oni ne
brinu o fudbalu, ne poštuju
zakon, nemaju pojma kako
da se ponašaju među ljudima. Baklja koja je pogodila
Akinfejeva, zatim kovani
novac koji je doletio na teren, upaljači - to su užasne
stvari. Nadam se da se više
nikada neće ponoviti. Mislim da u ovoj situaciji 95%
rivala ne bi nastavilo meč,
ali Rusi su pokazali spremnost da igraju - rekao je
Kašćelan.
Priča se da je sve ovo moglo
da bude provokacija?
- Ne znam. Navijači na stadionu su razvili veliki transparent na kojem je pisalo:
Crna Gora, Srbija, Rusija pravoslavna braća zauvijek. Nešto u tom smislu. Mi
nikada nijesmo imali i, verujem, nećemo imati problema u komunikaciji sa
Rusijom.
Šta očekuješ nakon svega?
- Ne mogu očekivati ništa
dobro za nas poslije svega
što se dogodilo i prekida u
67. minutu. Spremni smo
za najgore. UEFA će donijeti odluku. Znam samo da
sam tog 27. marta doživio
najgore trenutke u svojoj
karijeri - zaključio je Kašćelan.
D. K.
miodrag Božović za ruske medije o prekinutom meču pod Goricom
Bio sam šokiran
PODGORICA - Miodrag
Grof Božović ovih dana je
veoma zanimljiv ruskim
medijima, ali, nažalost,
zbog ne baš pozitivnih
fudbalskih stvari. Grof je
za poratl sport-ekspres.ru
pričao o samom prekidu,
ali i o navijačima koji su
izazvali takvu situaciju.
- Bio sam šokiran kada je
baklja pogodila Akinfejeva
- kazao je Božović.
Da li su crnogorski navijači
ikada davali povod tome
da mogu postati vandali i
huligani?
- Već neko vrijeme imamo
grupu navijača Budućnosti,
koji sebe ponosno zovu
,,varvari“. Njihov cilj je da
na bilo koji način privuku
pažnju na sebe. Nešto
slično su probali da urade
protiv Engleske i Poljske, ali
tada baklje nikoga nijesu
pogodile. Nažalost, ovoga
puta jesu. U svakom slučaju, bolest navijačkog huliganizma, koja je pogodila
cijelu Evropu, stigla je i u
Crnu Goru - rekao je Božović na sport-ekspres.
Grofu je telefon prethodnih dana neprekidno
zvonio.
- Zvali su me prijatelji iz
Crne Gore, svi su veoma
uznemireni. Svi su očekivali dobru utakmicu,
veliku borbu. Nadali su
Fudbal
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Arena
3
oje su dovele do prekida meča između Crne Gore i Rusije
utak karijere
Član IO FSCG Zoran Lemajić traži ostavku
generalnog sekretara te organizacije
Gdje je odgovornost
čelnika Saveza?
PODGORICA - Član
Izvršnog odbora FSCG i
proslavljeni crnogorski
golman Zoran Lemajić
reagovao je saopštenjem
na prekid utakmice Crne
Gora - Rusija, za koji smatra da odgovornost snose
i čelni ljudi Saveza, prije
svih generalni sekretar
Momir Đurđevac.
se dobrom rezultatu,
posebno jer je naša ekipa
pokazala da može da igra
sa svima i napravi iznenađenje. Rečeno mi je da je
baklju bacio mladi navijač,
koji izgleda ne razumije što
je uradio - rekao je trener
moskovske Lokomotive.
Za kraj je poručio da očekuje da Luka Lazarević,
navijač koji je pogodio
bakljom Akinfejeva, bude
kažnjen.
- Nadam se da će biti
kažnjen. Narod u Crnoj
Gori, koji je umjesto spektakla dobio skandal, je krajnje
ogorčen - istakao je najbolji
crnogorski trener. Da. V.
- Ja kao jedan od 15 članova
IO FSCG na privremenom
radu daleko od naše
Crne Gore, a nakon ovog
sramnog čina pojedinaca
tokom utakmice sa Rusijom, gledao sam i slušao
izjavu generalnog sekretara FSCG, pa ga pitam gdje
je njegova odgovornost,
jer je imao četiri mjeseca
da pripremi ovu utakmicu
zajedno sa policijom. Zar
nije bio poučen prethodnim iskustvima (mečevi
protiv Engleske i Poljske
koji su takođe bili na ivici
prekida)? Naravno, ne
zaobilazim odgovornost
svih članova IO i predsjednika, jer mi već godinama
finansijski pomažemo,
bolje reći kupujemo, grupice takozvanih navijača
Crne Gore. To se radi da
ne bi skandirali pogrdno,
prozivali selektore, vrijeđali
igrače, predsjednike, bili
pristojni, a oni uporno rade
po svome. Slažem se sa
konstatacijom da je ovo
katastrofa za crnogorski
fudbal i zemlju uopšte.
Međutim, novac i kazne do
sada plaćene na ime kazni
UEFA da su usmjerene
prema specijalnim jedinicama MUP-a Crne Gore, a
time bi se ujedno rasteretio
budžet države, i da pripadnik te jedinice zna da
obavljanjem svoje dužnosti
pomaže u realizaciji velikog događaja, a da nakon
toga oni budu nagrađeni,
bilo bi - ne jedan, već pet
prstenova bezbjednosti
(kao u Poljskoj). Da se tako
nešto uradi, nekom huliganu ne bi palo na pamet
da nešto pokuša. Ne znam,
doveden sam u zabludu sa
konstatacijom ,,neko mora
da preduzme nešto“. Ko,
gospodine generalni sekretaru FSCG? Ne očekujete
valjda da nam (oprostiće
mi uvaženi prijatelji, jer
znate ko sam i što sam)
Milo Đukanović, Filip Vujanović ili Ranko Krivokapić
organizuju utakmice visokog rizika. U pravu ste da
država treba da dosta stvari provjeri što se tiče našeg
fudbala uopšte, pa čak i
Savez kao institucije koja
rukovodi fudbalskim sportom i kulturom. Generalni
sekretaru, bolje bi bilo da
ste makar ponudili ostavku,
a nakon toga ćutali. Ništa
lično... - stoji u saopštenju
Zorana Lemajića, koji sada
radi kao trener u indijskim
Baratu.
4
Arena
Fudbal
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Neka bude borba neprestana: Primjeri koji nas uče koje mjere su potrebne nakon i
KaKo protiv hulig
PODGORICA - Vakat je da
se djeluje. Nakon prekida
meča Crna Gora - Rusija,
crnogorska javnost je jednoglasna, potrebno je
ozdravljenje, koje će na
tribinama fudbalskih stadiona razdvojiti žito od
kukolja, udariti zdrav temelj navijačke kulture. Samo kako?
Primjeri onih koji su se već
decenijama uhvatili u koštac
sa huliganima, svjedoče da
je to dug proces, borba bez
konca, ali koja daje rezultate. Crna Gora napravila je
prije tri dana onaj prvi korak
- priznala sebi da ovdje, među 600.000 duša, biser Mediterana prlja svijest huliganizma. I to je korak koji
samo više obavezuje, jer na-
Ime po lopovu
Termin ,,huligan“ star je
više od vijeka i prvo nije
imao veze ni sa fudbalom, ni sa sportom.
U Oksfordskom rječniku
Engleskog jezika stoji da
je termin nastao krajem
19. vijeka, kao sinonim
za raskalašno ponašanje
irskih imigranata u engleskim gradovima. Klarens
Kuk, hroničar tog vremena, napisao je 1899. godine da je termin nazvan
po Patriku Hulihanu,
ozloglašenom irskom
lopovu koji je tih godina
,,operisao“ u Londonu.
Najznačajnije mjere
Sa meča Crna Gora - Engleska
Ovo su najčešće mjere borbe protiv huliganizma na
Zapadu:
- zabrana unošenja na stadion bilo kakvih predmeta
kojima se može izazvati povreda.
- zabrana točenja alkohola na i u neposrednoj blizini
stadiona.
- prodaja karata samo za sjedeća mjesta na kojima
je duže stajanje zabranjeno tokom utakmice, osim
tokom proslavljanja golova.
- vođenje registra poznatih izgradnika, uz konstantnu
saradnju klubova, saveza i policije.
- zabrana putovanja van zemlje poznatim huliganima.
- visoke zatvorske kazne i zabrana ulaska na stadione
poznatim izgrednicima.
redni ovakav incident, sa potencijalno tragičnim posljedicama, sebi ne bi mogli
oprostiti.
A iskustva onih koji su se suočavali sa sopstvenom ružnom slikom u ogledalu tribine, nas uče da borba mora
biti sistemska. Da njena suština nije pojedinac iza rešetaka, već oblikovanje kolektivne svijesti. I da oruđe te
borbe i te brige, pobjednički
tim, moramo biti svi, od roditelja, nastavnika u učionici,
do najodgovornijih u državi.
Kad nema povjerenja
Najpoznatiji primjer je borba sa huliganizmom u Engleskoj tokom 70-ih i 80-ih
godina prošlog vijeka. Nakon više od decenije nereda
koji bi obilježili gotovo svaki
fudbalski vikend na Ostrvu
(u vrijeme kad je huligan-
Kako ne treba
Primjeri u Egiptu, kada je
nakon smrti 79 navijača
na stadionu u Port Saidu
2012. godine, fudbal
suspendovan tokom
cijele sezone, a zatim
dugo igran bez prisustva
navijača, pokazali su da
nijesu uspješni.
Bilo kakvo povjerenje
između navijača, klubova
i policije nije izgrađeno.
Što je kulminiralo novom
tragedijom, smrti 22
navijača Zamaleka 13.
februara ove godine.
stvo nazivano i ,,engleska
bolest“) - premijerka Margaret Tačer promovisala sistem ,,ID kartica“, identifikacije za sve navijače.
Nikada nije zaživio, jer je
počivao na nepovjerenju,
svakog fana tretirao kao potencijalnog izgrednika.
Nakon tragedija, smrti dječaka u požaru na stadionu u
Bredfordu u sukobu navijača sa policijom, zatim i smrti
37 navijača Juventusa izazvane stampedom navijača
Liverpula u Briselu 1985.
godine, najveća nesreća de-
sila se na stadionu ,,Hilsbrou“ u Šefildu 1989. godine.
Navijači Liverpula, njih 96,
poginuli su u prevelikoj gužvi na dotrajaloj tribini bez
stolica, zbog loše reakcije
policije. Odgovornost je prvo svaljena na navijače.
prekretnica
Izvještaj lorda Tejlora, iz ja-
Fudbal
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
incidenta u meču Crna Gora - Rusija Obaveze
gaNizma
Već odavno u Engleskoj,
a posljednjih godina i u
većini zapadnih zemalja, svaki registrovani
huligan ima obavezu da
pred gostovanje svog
tima u Evropi ili reprezentacije dostavi pasoš
u lokalnoj policiji.
Čak i kada se radi o
navijačima koji dvije
decenije nijesu ,,kročili“
na stadion, oni svaki
put moraju da objasne
policiji da ne planiraju
putovanje van zemlje,
što je samo po sebi
drakonska kazna i mjera
predostrožnosti.
Savršen primjer
novoj publici, koja je imala
novca da obezbijedi sezonske karte. Svi oni koji bi pravili eventualne nerede, bi
dobijali trogodišnje, često i
doživotne kazne prilaska
stadionu. Mjere bezbjednosti, ali i cjelokupan ugođaj za navijača, su povećani
do nivoa spektakla koji danas predstavlja Premijer li-
5
Samo žene i djeca na tribini?
registrovanih
ga. Fudbalski savez Engleske je ,,ušao“ u obrazovni
sistem, zajedničkim snagama sa državom stvorio novu
generaciju navijača drugačije svijesti.
Atmosfera je izgubila minimalno, iako se navijačke
grupe i danas bune što im
nije dozvoljeno konstanto
stajanje tokom mečeva, a
pristup tribinama, zbog
skupoće ulaznica, nemaju
fanovi iz niže srednje klase.
nuara 1990. godine, konačno je prepoznao prave probleme. Fudbal u Engleskoj
je ,,procvjetao“, onda kad je,
po preporuci Tejlora, Parlament usvojio odluku da svi
stadioni u profesionalnim
ligama moraju imati samo
sjedeća mjesta.
Nakon renoviranja stadiona, klubovi su insistirali na
Arena
Zato je savršen moderan
primjer Njemačka. Država
u kojoj karte za mečeve najjačih klubova ne koštaju više od 15 eura, ako se do njih i
može doći - jer su sve rasprodate mjesecima unaprijed.
Navijačke grupe, naravno
one besprijekorne reputacije, su glavni činilac u upravi velike većine klubova, što
Predsjednik UEFA Mišel Platini još od 2011. godine promovisao je ideju da nakon incidenata, umjesto kraćih suspenzija i igranja pred praznim tribinama, na duži period zabrani prstup svim navijačima osim ženama i djeci.
To je mjera koju je iste godine sa velikim uspjehom promovisao turski Fenerbahče. Na dva meča se pojavilo
čak preko 41.000 navijačica i djece mlađe od 12 godina. I
naravno, ,,grmjelo“ je sa tribina, bez bilo kakvog incidenta.
Veza rasizma i šovinizma
Čak i u najrazvijenijim zemljama, poput Španije, Francuske i Njemačke, huliganizam ne zamire jer je pojava koja
sport stavlja u blisku vezu sa rasizmom i šovinizmom.
Primjer je skandal iz prošle godine, kada su tamnoputu
zvijezdu Barselone Danija Alveša navijači Viljareala
tokom meča gađali bananama. Huligani Deportiva su
prošle godine na smrt izbola dva tamnoputa navijača
Pari Sen Žermena u Barseloni. U Njemačkoj je sa neonacizmom usko vezan huliganizam u drugoj i trećoj ligi.
je regulisano zakonom. I
uvijek se zna, gdje je čije
mjesto na tribini, ne zbog
kontrole i nepovjerenja, već
zbog toga što je klub prava
porodica.
Konačno, već godinama na
dijelu tribina za one ,,najvjernije“ dozvoljeno je ,,sigurno stajanje“. Bez bilo
kakvog incidenta, opasnosti
da na tribini nastane ,,stampedo“ tokom proslave gola,
a baklje niko ni ne pominje...
Njemačka je primjer, kako
je bogata zemlja, ali bez
mnogo novca, riješila problem, računajući na zajedništvo, povjerenje, brigu
pojedinca o klubu, reprezentaciji. Ali naravno, problem postoji ,,prigušen“ i
dalje, kao opomena, na tribinama siromašnih klubova
iz nižih liga. Uvijek i prije
svega, kao opomena. Da
brižni baštovani fudbalske
kulture uvijek djeluju. Zato,
,,Neka bude borba neprestana...“
S. STAMENIĆ
6
Arena
Fudbal
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Druga liga: Fudbaleri Dečića nadigrali Bratstvo, Zabjelo bolje od Igala
Dečić
Bratstvo
3
1
TUZI: Stadion: Tuško polje.
Gledalaca: 200. Sudija: V.
Vojinović (Podgorica). Pomoćnici: M. Asović i M. Paunović (oba iz Berana). Strijelci: Mijušković u 48,
Gardašević u 49. i Adžović u
75. za Dečić, Jasavić u 68.
minutu za Bratstvo. Žuti
kartoni: Vučković (Dečić),
Šoć, Stijepović, Maraš, Radonjić (Bratstvo).
DEČIĆ: Radović, Vučković,
Mihailović, Ramović, Anđušić (od 65. Prtenjak), Božanović, Camaj, Mijušković,
Padović (od 80. Krkanović),
Gardašević (od 78. Đukić–),
Adžović 2,5.
BRATSTVO: Asanović, Lukačević (od 60. Krstović),
Gazivoda, Jasavić, Peličić,
Šoć, Raičević, Nerić (od 51.
Bojanić), Stanisavić, Stijepović, Maraš (od 75. Radonjić).
Fudbaleri Dečića savladali
su Bratstvo i profitirali na
tabeli, nakon kiksa Igala na
Zabjelu. Tuzani imaju isti
broj bodova kao konkurent
sa Primorja, s tim što su zbog
bolje gol razlike preuzeli
drugu poziciju. Mirno poluvrijeme u Tuzima nije nagovještavalo goleadu u nastavku. Ipak, u drugom dijelu
viđena su četiri pogotka, tri
u mreži gostiju, jedan u mreži domaćina. Tuzani su došli
do prednosti preko ponajboljeg aktera utakmice Mijuškovića u 48, a samo minit
kasnije Gardašević se potrudio da duplira vođstvo Dečića. Jasavić je vratio neizvjesnost poslije gola za 2:1 u 68.
minutu, premda je nada
Bratstva kratko trajala jer je
Adžović u 75. riješio svaku
dilemu oko epiloga.
Tuzani žive san o povratku u
elitni rang domaćeg fudbala.
Prva liga nije daleko. K. D.
Kom
Cetinje
3
0
PODGORICA - Teren FSCG
Odloženo
u Rožajama
ROŽAJE - Utakmica Ibar
- Iskra zbog prekrivenog
snijegom terena nije
odigrana. Kapiteni oba
tima, zajedno sa sudijom Savom Vujovićem
i delegatom Milutinom
Joksimovićem konstatovali su da nema uslova,
pa je meč odložen. Iz
Fudbalskog saveza Crne
Gore saopšteno je da
će se utakmica odigrati
u srijedu 1. aprila, ako
teren u Rožajama bude
spreman, a ukoliko ne
naknadno će biti određeno mjesto odigravanja ovog susreta. F. K.
Tabela
1. Iskra
2. Dečić
3. Igalo
4. Kom
5. Cetinje
6. Jedinstvo
7. Radnički
8. Jezero
9. Zabjelo
10. Ibar
11. Arsenal
12. Bratstvo
21
22
22
22
22
22
22
22
22
21
22
22
13
13
11
7
9
7
8
6
6
4
5
4
5 3 36:16 44
4 5 40:20 42
9 2 32:15 42
11 4 28:18 32
5 8 22:24 32
8 7 16:21 29
4 10 31:27 28
6 10 16:25 24
5 11 18:28 22
8 9 17:25 20
5 12 19:35 20
6 12 24:42 18
na Starom aerodromu. Gledalaca: 150. Sudija: M. Nedić
(Berane). Pomoćnici: D. Drljević (Berane) i D. Raković
(Podgorica). Strijelci: Kljajević u 10, Perazić u 17. i Krkeljić u 40. minutu. Žuti kartoni: Golubović (Kom),
Radević, Radunović, Vujović, Ćeranić, N. Perović. (Cetinje). Crveni kartoni: Golubović u 86. (Kom), N. Perović
u 70. minutu (Cetinje).
KOM: M. Radović, Paljević,
D. Popović, Dedić, Otašević
(Radević), Perazić, M. Popović, Kljajević (Novović), Krstović, A. Radović, Krkeljić
CETINJE: M. Perović, Ćeranić, Marković, Martinović, Bigović, Radunović
(Bogićević), Popović, N. Perović, Sjekloća, Vujović,
Mijanović.
Kom je nadigrao i zasluženo
slavio protiv Cetinja na tere-
D.a mIjaTOVIĆ
Tuzani žive san o eliti
nu FSCG na Starom aerodromu. Zlatičanima je bilo
dovoljno 40 minuta da sa tri
gola zaključaju pobjedu.
Kljajević je donio prednost
u 10, Perazić duplirao prednost, a Krkeljić pet minuta
prije odlaska na odmor stavio tačku na konačnih 3:0.
Obje ekipe završile su utakmicu sa igračem manje, u
oba slučaju zbog dva žuta
kartona - Golubović je isključen iz Koma u 86, a kod
Cetinja Perović u 70. K. D.
Zabjelo
Igalo
1
0
PODGORICA- Stadion FK
Zabjelo. Sudija: Vladan Kojović (Podgorica). Strijelac:
Tatar u 60. minutu. Žuti kartoni: Prenkić (Zabjelo), Bigović (Igalo).
ZABJELO: Radunović, Tatar (Vukčević), Vratnica,
M u r a t a g i ć , Vu č ko v i ć ,
Osmajić, Bukilić, Smolović,
Rašović (Prenkić), Nenadović, Novaković (Pejović).
IGALO: Vujović, Ćuković,
Jamamoto (Martić), Bumbar, Karadžić, Mrdak (Perović), Koprivica, Bigović (Pavličević), Mijata,
Šćepanović, Đurković.
Tek drugi poraz Igala u dosadašnjem dijelu prvenstva.
Prvo poluvrijeme je prošlo u
izjednačenoj igri, da bi u nastavku Zabjelčani preuzeli
inicijativu koja im je donijela trijumf i velika tri boda u
borbi za opstanak u drugoligaškom rangu.
M. D.
Jezero
Radnički
1
0
PLAV – Gradski stadion.
Gledalaca: 500. Sudija: M.
Bešović (Podgorica). Pomoćnici: N. Živković (Podgorica) i V. Ostojić (oba iz
Podgorice). Strijelac: E. Čekić u 85. minutu. Žuti karton: Šabotić (Radnički).
JEZERO: Popović 7, Medigović 6,5, Ilić 6,5, Lalić 7, Čekić 7,5, Drešković 7, Fejzić
6,5, E. Radončić 7 (J. Radončić), Matić 7, Krcić 7, Redžepagić 7.
RADNIČKI: Igor Asanović
7, Tmušić 6, Paunović 6, Nedić 6, Kalić 6,5, Vulević 6,
Milović 6,5, Kalač 6, Šabotić
6,5, Bošković 6, Ivan Asanović 6,5.
Sve do 85. minuta mreža gostiju ostala je netaknuta, zahvaljujući, prije svega, raspoloženom golmanu
komšija iz Berana, Igoru
Asanoviću, koji je branio sve
što se moglo braniti.
Ali pet minuta prije kraja
pred golom Radničkog stvorila se gužva u kojoj se najbolje snašao brznogi kapiten domaćih Emir Čekić
koji je prisebno poentirao sa
ivice peterca.
R. G.
Arsenal
Jedinstvo
0
1
TIVAT: Stadion: u Parku.
Gledalaca: 300. Sudija: M.
Novović (Podgorica). Pomoćnici: N. Vujović (Bar) i S.
Jovanović (oba iz Bara).
Strijelac: Nikolić u 44.minutu. Žuti karton: Bubanja (Arsenal).
ARSENAL: Popović, Ličina,
Delić, Radenović, Radinović
(Bubanja), Krgović, Kento,
Skenderi (Pavlović), Đorđević (Krstović), Mršulja, Leković.
JEDINSTVO: Lakićević,
Banda (Suljević), Merdović,
Bošnjak, Nikolić, D. Vuković, Marković (Drašković),
Jovanović, Šahman (B. Vuković), Kasumović, Boričić
Golom Milana Nikolića u
44. minutu fudbaleri Jedinstva slavili su kao gosti protiv tivatskog Arsenala.
Bjelopoljci su sa nova tri boda pobjegli od opasne zone,
a sada imaju izgledne šanse
da sezonu završe u gornjem
dijelu tabele.
K. D.
Medjunarodni fudbal
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
7
Arena
Kvalifikacije za EP: Portugal bez greške na svom terenu, Njemci se vratili pob-
Srbija daleko
od Francuske
Advokat i policajac za
istoriju Gibraltara
Gibraltar je protiv Škotske stigao do prvog pogotka na
zvaničnoj utakmici. Strijelac istorijskog gola bio je napadač Li Kaskijaro, član lokalnog kluba Linkoln Red Limps.
Kaskijaro je zaposlen kao policajac, dok je Aron Pajas,
koji je asistirao, po zanimanju advokat.
Gibraltaru je ovo deveta utakmica, peta prijateljska, a
do sada je golove postizao samo na prijateljskim mečevima.
Grupa D
Grupa F
Gruzija - Njemačka
0:2 (0:2)
(Rojs u 39, Miler u 44)
Škotska - Gibraltar
6:1 (4:1)
(Maloni u 18.(pen) i 34.(pen), Flečer u
29, 77. i 90, Nejsmit u 39. - Kaskairo u
20)
Republika Irska - Poljska
1:1 (0:1)
(Long u 90.+3 - Peško u 26)
Rumunija - Farska Ostrva
1:0 (1:0)
(Kešeru u 21)
S. Irska - Finska
2:1 (2:0)
(Lafert u 33. i 38. - Sadiku u 90.+1)
Mađarska - Grčka
0:0
1. Poljska
2. Njemačka
3. Škotska
4. Irska
5. Gruzija
6. Gibraltar
Koentrao sla gol za 2:1
Plasman na Evropsko
prvenstvo u Francuskoj
polako postaje nemoguća misija za Srbiju. Poraz od Portugala u Lisabonu (2:1), uz trijumf
Albanije nad Jermenijom (2:1), stavio je ,,orlove“ u veoma tešku situaciju.
Da stvar bude još gora, Srbija ni protiv Portugala
navijačima nije dala povod da se nadaju boljim
vremenima, jer su izabranici bilo skoro pa bezopasni protiv ekipe predvođene Kristijanom
Ronaldom. Golove za domaćina postigli su Rikardo Karvaljo, dok je bljesak
gostiju djelo Nemanje
Matića.
Preokret Albanije
Jermenija je protiv Albanije u Elbasanu sve do 77.
minuta imala vođstvo od
1:0, ali su ,,orlovi“ ipak
preokrenuli i napravili veliki korak prema osvajanju bar trećeg mjesta u
grupi I.
A sve je počelo sjajno po
goste, jer su Henrik Mkitarijan i Jura Movsisjan
kombinovali za vođstvo
Jermenije.
U potpunu ofanzivu Albanci su krenuli od trenutka kada su primili pogodak, ali ništa se bitnije
nije mijenjalo gotovo 70
minuta. Tačnije, sve do
trenutka kada je desni bek
gostiju Hovhanes Hambardžumjan zaradio drugi žuti karton na utakmici,
poslije čega je sve bilo lakše za domaćina. Štoper
Kelna Mergim Mavraj
iskoristio je jednu oštru
loptu sa lijeve strane terena i glavom je sproveo u
mrežu za erupciju oduševljenja u Elbasanu. Ali,
tu nije bio kraj! Samo četiri minuta kasnije Ermir
Lenjani izveo je korner sa
lijeve strane koji je Škelzen Gaši novim udarcem
glavom pretvorio u pogodak i preokret.
Rutina Njemačke
Aktuelni svjetski šampion
Njemačka u periodu od 39.
do 44. minuta postigla je
dva gola na gostovanju
Gruziji, što joj je bilo dovoljno za povratak na pobjedničku stazu u grupi D
5
5
5
5
5
5
3
3
3
2
1
0
2
1
1
2
0
0
0
1
1
1
4
5
16:3
9:4
11:5
11:4
4:9
1:27
11
10
10
8
3
0
- 2:0.
Tim Joakima Leva se dugo
mučio u Tbilisiju, pritiskao i promašivao, ali kad
se Mario Gece probio kroz
odbranu domaćeg sastava
i asistirao Marku Rojsu
postalo je jasno da će favorit odnijeti tri boda. Taj nagovještaj je pred odlazak
na odmor još izvjesnijim
učinio Tomas Miler i praktično za čas posla ukrasio
jubilej Njemačke - 900.
meč reprezentacije.
Interesantno da je uprkos
pobjedi u Tbilisiju, Njemačka pala sa drugog na
treće mjesto, jer je na tabeli grupe D pretekla Škotska, zahvaljujući boljoj
gol-razlici i ubjedljivom
trijumfu nad Gibraltarom
- 6:1. Gosti su uspjeli u namjeri da postignu prvi gol
u takmičarskim mečevima
otkako ih je UEFA primila
u članstvo i time su ispunili misiju na ,,Hempden
parku“, gdje je Šon Maloni
dvaput pogađao iz jedanaesterca, a Stiven Flečer
het-trikom i prvim golovima za reprezentaciju poslije šest godina podsjetio
da u njemu još ima materijala za veliku scenu. Bio je
to četvrti vezani trijumf
1. Rumunija
2. S. Irska
3. Mađarska
4. Finska
5. Farska O.
6. Grčka
5
5
5
5
5
5
4
4
2
1
1
0
1
0
2
1
0
2
0
1
1
3
4
3
7:1
8:4
4:3
5:7
2:7
1:5
13
12
8
4
3
2
Grupa i
Albanija - Jermenija
2:1 (0:1)
(Mavraj u 77, Gaši u 81. - Movsisijan u 4)
Portugal - Srbija
2:1 (1:0)
(Kavaljo u 10, Koentrao u 63. - Matić u
61)
1. Portugal
2. Danska
3. Albanija
4. Srbija
5. Jermenija
4 3
4 2
4 2
4 1
4 0
0
1
1
1
1
1
1
1
2
3
4:2
6:4
4:5
6:6
3:6
9
7
7
1
1
ekipe Gordona Strahana
na svom terenu, prvi u tom
nizu na kojem im se zatresla mreža. Učinio je to Li
Kaskairo u 20. minutu susreta i tako postao prvi
strijelac Gibraltara u zvaničnim utakmicama,
okončavši 379 minuta dug
niz bez pogotka ove reprezentacije.
Kraj za Grčku
Mađarska će nakon meča
sa Grčkom (0:0) imati za
čim da žali, pošto je propustila ogromnu priliku da
nastavi potjeru za Sjevernom Irskom i Rumunijom
ka jednom od prva dva
mjesta na tabeli grupe F,
pošto je promašila bar tri
velike šanse protiv ,,helena“. Sa druge strane, šampion Evrope iz 2004. godine vjerovatno se oprostio
od borbe za Euro u Francuskoj, jer nakon pet kola
ima samo dva boda. Da. V.
8
Arena
Međunarodni fudbal
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Hristo Stoičkov bez riječi hvale za Holanđanina
Van Gal
je đubre
Legendarni bugarski
fudbaler Hristo Stoičkov
žestoko je kritikovao
menadžera Mančester
junajteda Luisa van Gala.
Stoičkov je sarađivao sa
Holanđaninom pri svojoj
drugoj epizodi u Barseloni, ali je zbog njega i otišao.
- Nemam poštovanja za
njega, on je đubre. Jednog
dana kada sam bio povrijeđen, došao sam na ,,Nou
Kamp“ sa ženom. On joj je
prišao i pitao kako je moguće da se udala za nekog
poput mene. Ona mu je rekla da sam osvojio ,,Zlatnu
loptu“. Zbog njega sam otišao u CSKA iz Sofije - rekao je Stoičkov.
Žoze Murinjo tada je radio
kao prevodilac u stručnom
štabu Barse, ali Stoičkov je
Nova pobjeda Brazila
Dunga ,,osam
od osam“
otkrio da je on radio mnogo više od toga.
- Nemojte misliti da je Murinjo jednostavno bio prevodilac ili asistent. On je
već bio trener, ali nikada
nije mislio da je bitniji od
Bobija Robsona. Murinjo
je sve razumio... Znao je
sve o timu i našim protivnicima - objasnio je Stoičkov.
Da. V.
Selektor Brazila Karlos
Dunga upisao je i osmu
pobjedu od kada je,
drugi put, preuzeo ,,selesao“. Brazil je pobijedio
Čile (1:0) u prijateljskoj
utakmici igranoj u Londonu, pred 60.000 gledalaca.
Jedini gol u meču postigao
je napadač Hofenhajma,
23-godišnji Roberto Firmino u 73. minutu. Odlično
ga je proigrao defanzivac
Danilo, a on lako obišao
golmana Čileanaca Klaudija Brava.
Veliki rivali veoma ozbiljno
shvatili su ovu provjeru za
Kup Amerike (jun), pa nije
bilo mnogo ljepote u igri.
Na ljeto odlazi dvadesetak fudbalera
ČiStka u MilaNu
Stadion alkobendasa nosi ime legende
u čast aragonesa
Stadion Alkobendasa,
koji nastupa u nižerazrednom rangu takmičenja u
Španiji, od juče nosi ime
legendarnog Luisa Aragonesa.
Aragones, jedan od najzaslužnijih za uspjehe reprezentacije Španije u posljednjoj deceniji, preminuo je u
februaru 2014. godine u 75.
godini. Legendarni stručnjak je svoje posljednje
godine života proveo upravo u Alkobendasu, gradiću
koji se nalazi 13 kilometara
od Madrida.
Aragones je u trenerskoj
karijeri sa klupe, osim Španije i Fenerbahčea, predvodio i Atletiko Madrid,
Barselonu, Betis, Majorku,
Sevilji, Valensiju, Ovijedo i
Espanjol. Kao igrač nastupao je za Atletiko za koji
je odigrao 372 utakmice i
postigao 172 gola.
Da. V.
Naredni prelazni rok biće
prilika da Milan rekonstruiše tim, a prema pisanju italijanskih medija, ,,San Siro“
će napustiti 19 igrača.
Ugovori sa Meksesom, Esijenom, De Jongom i Pacinijem
sigurno neće biti produženi
i oni će na ljeto biti slobodni
da potraže nove klubove,
dok se Van Ginkel i Armero vraćaju sa pozajmica
u svoje matične timove,
Čelzi i Udineze. Iako imaju
još po godinu ugovora, na
izlaznim vratima su i Matri,
Robinjo, Birsa (trenutno na
pozajmici), Albertaci, Agaci,
Muntari i Zakardo. Oko petorice fudbalera još se vaga.
Milan ima opciju da otkupi
pozajmljenog defanzivca
Spartaka Boketija, Boneri
ističe ugovor (moguće da će
mu biti ponuđena saradnja),
a situacija je nejasna i oko
Aleksa, Saponare i golmana
Gabrijela.
Kako stvari trenutno stoje
moglo bi da se dogodi da
od domaćih igrača buduću
okosnicu tima čine Abijati,
Abate, Antoneli, De Šiljo,
Montolivo, Poli, Paleta, Bonaventura, El Šaravi i Ćerći
(ukoliko bude otkupljen), a
njima bi od stranaca, tvrde
italijanski mediji, trebalo
dodati samo još Dijega Lopeza, Meneza, Hondu, Ramija,
Zapatu, Susa i Nijanga.Da. V.
Košarka
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Arena
9
Šampion
se mučio
Budućnost Voli 91
Sutjeska
81
PODGORICA - Dvorana:
SC ,,Morača“. Gledalaca:
300. Sudije: I. Dragojević,
M. Koljenšić, N. Popović
(Podgorica). Rezultat po četvrtinama: 25:29, 26:20,
15:21, 25:11.
BUDUĆNOST VOLI: Kuk
3, Šehović 17, Dašić, Planinić
6, Subotić 4, Radunović 4,
Čarapić, Baćović 11, Popović
3, Ivanović 2, Rejnolds 17, Savović 24.
SUTJESKA: Pavlićević 20,
Đurović 1, Kovač, Kljajević
8, Čvorović, Ilić 8, Spasojević 17, Arsić 6, Žižić 5, Ljujić
3, Ćalić, Vranješ 13.
Košarkaši Budućnost Volija
savladali su Sutjesku u drugom kolu Super lige, ali su se
Nikšićani hrabro suprotstavili šampionu, pa su Pogoričani tek u posljednja četiri
minuta slomili otpor rivala...
U prvom dijelu prve četvrtine vodila se izjednačena
igra, nakon čega je Sutjeska
D. MIJAtoVIĆ
Super liga (2. kolo): Budućnost voli teže od očekivanog slavila, ibar srušio Teodo
jovović: Teško, ali zasluženo
Igor Jovović, trener Budućnost Volija: Sutjeska se
pokazala kao nezgodan rival, uvijek maksimalno motivisan, tako da je bilo dosta teško. Ali, zasluženo smo slavili.
Dušan Dubljević, trener Sutjeske: Pokazali smo da
smo u dobroj formi, jer smo protiv Budućnosti odigrali
egal meč, praktično na jednu loptu. Ovo je potvrda
našeg kvaliteta i vjerujem da smo im bili sparing partner
pred izazove u ABA ligi.
zahvaljujući raspoloženom
Pavlićeviću (tri trojke za četiri minuta) uspjela da preuzme vođstvo (u 8. minutu
bilo je 19:25). Podgoričani su
nakon dvije vezane trojke
Šehovića u 14. minutu, poslije dužeg vremena preokrenuli (36:35), a do kraja poluvremena domaći su održali
vođstvo, a kucanjem Ilića
zaključeno je sjajnih 20 minuta - 51:49. Iako prilično
opterećeni faulovima Nikšićani su i nastavku pokazali
odlučnost da što duže budu
u meču, a sve do 26. minuta
gosti su bili u plusu, ali je
Kuk hicem sa sedam metara
pogodio za 62:60. Ali, Sutjeska nije posustajala, velikom
željom vratila je prednost, a
treći period zaključen je kao
i drugi kucanjem Ilića za
66:70! Na startu četvrte četvrtine Šehović je ubacio
trojku uz faul (70:70), za početak serije 18:4, koju je zaključio Baćović na 3,10 prije
kraja za prvo dvocifreno vođstvo (84:74)...
R.P.
Ibar
Teodo
63
56
ROŽAJE - Dvorana ,,Bandžovo brdo“. Gledalaca:
2.000. Sudije: Z. Rutešić
(Nikšić), Đ. Kićović (Bar), I.
Duela Žižića i Popovića
Janjušević (Nikšić). Rezultat po četvrtinama: 8:14,
20:13, 18:17, 17:12.
IBAR: Dikson 4, Felec 3,
Dautović, Džonson 1, E. Kalić 6, Mijatović, Nurković, A.
Kalić 12, Marojević 11, Zejak
6, Hot 9, Tomašević 11.
TEODO: Šarić 2, Mičel 6,
Pekić, Vrbica 14, Radulović
11, Subotić 10, Lončar, Jocović 2, Džoson 6, Šibalić 3,
Krivokapić.
Tabela
Prva liga za košarkašice (10. kolo)
Nikšićanke odbranile treće mjesto
Rudar
Nikšić
48
54
PLJEVLJA - Dvorana: SC
,,Ada“. Gledalaca: 100.
Sudije: B. Šćekić (Berane),
R. Bubanja (Podgorica).
Rezultat po četvrtinama:
19:10, 9:16, 18:13, 2:15.
RUDAR: Gogić 9, Bajrović
10, Gačević 18, Stevančević, A. Vučetić, Dragaš,
Lazarević 6, Janjušević
3, M. Vučetić 2, Krvavac,
Benović.
NIKŠIĆ: Dubljević 2, Baletić, Nikčević 8, Krivokapić
13, Todorović 8, Milošev 19,
Nikolić, Delić, Raičević 4,
Delibašić, Vušović.
Iznenađenje se nije dogodilo, košarkašice Rudara
nijesu uspjele ni da trijumfuju, a ne da anuliraju
21 razlike iz prvog međusobnog duela sa Nikšićem,
pa će tim iz Pljevalja u
polufinalu plej-ofa igrati
protiv šampiona, dok će
Nikšić u reprizi polufinala
Ibar je uspio da nadvisi
Tivćane. Gosti su bolje otvorili meč, ali nošeni podrškom navijača Ibar je serijom
10:0 (osam Armina Kalića)
preokrenuo (28:25). Teodo
imao sedam poena viška
(41:34), a domaći su serijom
8:0 ponovo poveli, a zahvaljujući Marojeviću, Kaliću i
Tomaševiću u finišu su održali prednost za opšti delirijum.
F. KUJEVIĆ
Kupa snage odmjeriti sa
Lovćenom.
Rudar je bio na pragu
trijumfa, ali su izabranice
trenera Mirka Baletića
u posljednjem periodu
dokazale da su kvalitetnije
i sjajnom odbranom, kada
su potpuno zaustavile
domaće (Rudar u posljednjih 10 minuta postigao
dva poena) i uspjele da
naprave preokret. Domaće
su poslije pet minuta imale
dvocifreno vođstvo (13:3),
a serijom 12:2 gošće su se
do sredine drugog kvartala preokrenule - 21:22.
Sticao se utisak da će tada
Nikšić preuzeti kontrolu,
ali je Rudar održavao
vođstvo, a pred posljednji
1. Budućnost V.
2. Lovćen
3. Nikšić 1995
4. Rudar
5. Jedinstvo
6. Roling
10
10
10
10
10
10
10
8
6
4
2
0
0 + 461
2 + 218
4 + 91
6 - 39
8 - 145
10 - 576
20
18
16
14
12
10
kvartal bilo je 46:39. Nikšić
je kada je bilo najpotrebnije pokazao sigurnost i serijom 15:2 stigno do trijumfa.
R. P.
Parovi Plej-ofa
Već 3. aprtila počinje plej-of, a u polufinalu parovi će
biti baš kao u Kupu, odnosno sastaće se Budućnost
Volkano - Rudar i Lovćen - Nikšić. Polufinale plej-ofa
igra se na dvije pobjede.
10 Arena
Sportski miks
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Zbog smrtnog slučaja u porodici, bud
Bez Marte
PODGORICA - Marta
Žderić, zbog smrtnog slučaja u porodici, neće biti u
sastavu Budućnosti za nedjeljni prvi četvrtfinalni
duel sa Viborgom u Danskoj.
košarkaška biznis liga (12. kolo)
Centralna banka i
telekom čuvaju vrh
PODGORICA - U dvorani
,,Rex“ u Kokotima odigrani su mečevi 12. kola
košarkaške Biznis lige, a
vodeći dvojac Centralna
banka i Crnogorski telekom, novim pobjedama
sačuvali su čelne pozicije.
Erste banka prekinula je
lošu seriju, dok je Agencija za nadzor osiguranja
savladala ekipu CKB.
CBCG
Telenor
38
34
CENTRALNA BANKA CG:
Jovović 5, Radulović, D.
Marković 2, Dragojević 10,
Drašković 6, J. Marković 15.
TELENOR: Kadić 4, Ratković 10, Drobnjak 3, Mitrović
4, Bogojević 10, Varagić 3.
Rezultati i tabela
1. CBCG
12 9 3448:391
21
2. C. Telekom 12 9 3445:395
21
3. Erste banka 12 8 4438:401
20
19
4. Ag. za nadzor 12 7 5473:405
5. HETA
11 6 5373:384
17
6. CKB
12 4 8381:408
16
7. Telenor
11 3 8359:407
14
8. Plantaže
12 1 11384:510
13
U narednom kolu (4. aprila) sastaju
se: CKB - Centralna banka CG, Telenor–
Erste banka, Agencija za nadzor osiguranja - Crnogorski telekom i Plantaže –
HETA.
HETA
Telekom
33
36
HETA: Gligorović 4, Bigović, Ševaljević 7, Rakčević,
Radulović,Kujović 10, Krivokapić 8, Zarubica 4.
CRNOGORSKI TELEKOM:
Caković 2, Žugić, Mihailović,
Bulatović, Merdović 9, Vuksanović, Božović, Jovanović
18, Ćupić 3, Metjahić 2, Milačić 2.
Plantaže
Erste banka
35
42
PLANTAŽE: Dožić, Jaćimović 2, Drašković 6, Orešković
3, Roganović 10, Perović 14.
ERSTE BANKA: Simonović
13, Vukčević, Milošević 8,
Mugoša, Ulićević, Čelebić 9,
Milonjić, Keković 2, Tiodorović 4, Rustemagić, Obradović 6, Golović.
CKB
38
Ag. za nadzor 44
CKB: Sekulović 3, Šehovac,
Vujičić 10, Novaković 4,
Kovačević, Stojović, Rudanović 21, Nedić, Laković.
AGENCIJA ZA NADZOR
OSIGURANJA: Že. Vuković 1,
Simović 5, Mandić 7, Fatić 8,
Ža. Vuković 8, Žugić 2, Radonjić 11, Barjaktarović 2. R. P.
Ova sjajna golmanka, koja
je obilježila glavnu fazu Lige šampiona, puno će nedostajati „plavima“ u prvom, od dva najvažnija
meča LŠ.
Martini kvaliteti, došli su
do izražaja već u prvom
meču protiv Vardara (oktobar), kada je i proglašena za
najbolju golmanku premijernog kola.
- Svi smo uz Martu, a to što
je neće biti u sastavu za prvi
četvrtfinalni duel sa Viborg
je ogroman hendikep - kazao je trener „plavih“ Dragan Adžić.
Ne ostavlja strateg Budućnosti ni najmanju dilemu
oko toga može li ili ne može
Klara Voltering, koja je du-
go bila odsutna zbog povrede, odraditi veliki posao u
nedjelju.
- Klara je bezbroj puta pokazala, i kao povrijeđena,
da može da odigra vrhunski
i nema sumnje da će imati
kvalitetnu energiju.Vrlo je
pouzdana, a Vlatko sa njima vrlo kvalitetno radi.
Ona je prošle sedmice odigrala kvalitetan meč sa Njemicama i ubjeđen sam da
Viborg ne može imati prevagu po pitanju golmanske
pozicije.
Juče su vicešampionke odigrale kontrolni meč sa kadetima Lovćena. Adžić je
vidio sljedeće:
- Utakakmica sa kadetima
Lovćena je uvijek dobro
došla, a pokazala je dozu
napetosti kod djevojaka kako se primiče četvrtfinale.
Uporedo Stručni štab sa
djevojkama analizira igru
Viborga.
- Imamo dovoljno materijala i analiza je pri kraju.
Šah, Pionirska liga Crne Gore: Dominacija nikšić
mladost
proljećni
šampion
PODGORICA - Talenti
Šahovskog kluba Mladost
iz Nikšića su sa pet pobjeda
završili proljećni dio Pionirskog prvenstva.
Juče su u Biblioteci ,,Radosav Ljumović“ odigrana
dva posljednja od pet kola
takmičenja koje je trajalo tri
dana. Najinteresantniji duel,
Mladosti i do juče neporaženog podgoričkog Omladinca
u petom kolu, pripao je
Nikšićanima (4:0). Cetinjski
Crnogorac je, pobjedom nad
nikšićkom Trebjesom 2,5-1,5
u posljednjem kolu preuzeo
drugo mjesto.
Takmičenja organizovana u
saradnji Šahovskog saveza
Crne Gore i Sekretarijata za
omladinu i sport Podgorice
je sveukupno zadovoljilo i
masovnošću i kvalitetom.
Dueli istih ekipa nastaviće se
u oktobru, u jesenjem dijelu
Pionirskog prvenstva, kada
će se nakon preostalih pet
kola dobiti šampion Crne
Gore za 2015. godinu.
Rezultati 4. kola: Crnogorac
Sportski miks
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Arena 11
dućnost oslabljena na golmanskoj poziciji za prvi četvrtfinalni duel u danskoj
na Viborg
Gulden se upisala u strijelce
Rukometašice Viborga pobjedom protiv Randersa(30:22), sinoć kod kuće, izborile su plasman u
polufinale plej-ofa. Švedska reprezentativka Izabel
Gulden, nakon višemjesečne pauze, postigla je prvi,
a 25. gol za danski tim. Odlična na crti bila je i povratnica Gravholt, koja je završila meč sa četri gola.
Viborg će prolaz u finale tražiti kroz duele sa Esbjergom.
Znamo da ovaj protivnik
ima ogromnu želju da pokaže kvalitet protiv najjačih i mi ćemo se spremati za
kvalitetnog i najjačeg rivala. Nikako ne možemo razmišljati o tome da će Dankinje rasterećeno ući u oba
duela, jer sa Gulden, koja je
bila MVP Svjetskog šampionata, Skov, koja je osvojila
tri trofeja Lige šampiona,
Burger koja se ozbiljno nameće, kao mlada igračica
na desnom beku, Mason i
njena energija na golu, ovaj
tim može biti izuzetno opasan. I ne očekujem da ćemo
ćana
se prošetati kroz Viborg.
Nekoliko puta tokom prošle sedmice igračice Budućnosti upozoravale su na
brazilsku golmanku i na
njenu energiju, koja pokreće i budi ekipu kad je najteže. Kao, primjera radi, protiv Meca, u pretposljednjem
kolu glavne faze LŠ.
- Najiskusnija je i ima specifičnu brazilsku energiju i
jedan motiv, jer prelazi u
slabiju ekipu i završiće
snove o Ligi šampiona. Ali,
kakva god energiji bila, mi
ćemo se okrenuti našoj
igri, koja je do sada bila
prepoznatljiva, i siguran
sam da ćemo odlučivati o
sudbini.
Nakon dana pauze, „plave“
će sjutra nastaviti sa radom. Trener Adžić očeku-
je da će, sem Marte i Suzane Lazović, sve djevojke
biti u stroju.
A. M.
u Budvi održano pojedinačno prvenstvo Crne Gore u boksu
kosta Božović najBolji Bokser,
priznanje za tamaru radunović
- Omladinac 2,5:1,5, Trebjesa
- Osnovne i srednje škole
2,5:1,5, Mladost - Dijagonale
3:1. Rezultati 5. kola: Mladost - Omladinac 4:0, Trebjesa - Crnogorac 1,5:2,5, Dijagonale - Osnovne i srednje
škole 1,5:2,5. Konačna tabela: 1. Mladost, 2. Crnogorac,
3. Omladinac, 4. Trebjesa, 5.
Osnovne i srednje škole, 6.
Dijagonale.
S. S.
PODGORICA - Budva je
protekla dva dana bila
domaćin pojedinačnog
prvenstva Crne Gore u
boksu, a priznanja za
najbolje borce pripala
su senioru Kosti Božoviću iz BK ,,Podgorica“ i
kod dama članici Budve
Tamari Radunović.
Takmičenje koje je
odlično organizovao BK
,,Budva“ uz masovan
odziv takmičara, obilježile
su solidne borbe, a za
najboljeg mladog boksera proglašen je Ognjen
Čejović (Radnički Berane),
najbolji junior je Vasilj
Klemenko (Budva), za najboljeg školarca priznanje
je pripalo Nenadu Marko-
viću (Podgorica), dok je
najbolji pionir Budvanin
Pavle Božović.
Kao što se i očekivalo
najuspješniji klub šampionata je Podgorica.
R. P.
12 Arena
Sportski miks
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Novljani zavšili peti u Regionalnoj lig
Samo Jadr
PODGORICA - Crnogorske ekipe u subotu su završile nastup u Regionalnoj
ligi. Jadran je, očekivano,
drugi dio takmičenja odigrao u Ligi za prvaka i zauzeo peto mjesto, iza Primorja, Juga, Radničkog i
Mladosti.
Volej star stigao do finala Kupa i polufinala plej-ofa
čuda Rade i bez paRa
PODGORICA - Odbojkaši
Volej stara su ameteri,
treniraju, igraju i bilježe
rezultate bez novčane
nadoknade.
Rade tri puta nedjeljno,
Uprava za sport i mlade
pomogla im je da se u ovoj
sezoni takmiče, a oni odgovorili plasmanom u finale
Kupa Crne Gore, izgubili od
Budvanske rivijere, dok su
prije dva dana eliminisani
u polufinalu plej-ofa od
Budućnosti (2:1).
Njihov trener Vladimir
Đokić, između ostalog kao i
svi koji su u klubu, pokušali
su, prije svega rezultatima,
da skrenu pažnju na sebe.
Da li su uspjeli?
Vjerovatno jesu, tim prije
što su se čak četvorica
igrača (Cebalović, Novović,
Marojević i Crnogorac)
našla na širem spisku selektora seniorske reprezentacije Crne Gore Slobodana
Boškana.
Pomogla Uprava
za mlade i sport
- Imali smo kratku ulogu u
Prvoj ligi prije tri godine,
zbog finansijskih problema
istupili, a do ove sezone
radili kao škola odbojke.
Uprave za sport i mlade,
na čelu sa Igorom Vušurovićem, pomogla nam je
određenim sredstvima da
se takmičimo, uplatili smo
troškove lige i počeli da
igramo. Nijesmo bili opte-
rećeni rezultatom, jer nam
je najvažnije bilo da napravimo promociju odbojke.
Mislim da smo uspjeli u toj
namjeri, jer smo uporedo i
krenuli da animiramo djecu
po osnovnim školama.
Nadam se da ćemo imati
brzo i kategoriju pionira,
koja nam nedostaje.
Nikšićka ekipa je sa svojim
kadrom, domaćim, počela
ligu i završila.
- Samo je naš kadar i igrao,
doduše na pola sezone
nas je pojačao Marojević iz
Budvanske rivijere, dosta
je dobro odradio posao i
bio od velike koristi - priča
Đokić.
Kako i na koji način se
stvaraju reprezentativci,
bez centa, u uslovima gdje
se samo tri puta nedjeljno
trenira i utakmice igraju
u opremi koja je stara tri
godine.
- Naši igrači nijesu plaćeni i
sve je ovo do sada rađeno
na bukvalno amaterskom
nivou. Dosta njih imaju
drugi posao, kada završe
se opkupimo i... Izuzetno
sam srećan što je selektor
Boškan, poznato svjetsko
odbojkaško ime, primijetio
naše igrače.
Pregovor sa eks
reprezentativcima
A šta bi bilo da su se Nikšićani plasirali u finale plejofa ... ?
- Definitivno bi bio bum.
Ali, i ovako smo zadovoljni,
malo je nedostajalo do finala, nažalost, treću utakmicu
smo odigrali u petak,
igrače nijesu bili odmorni,
mnogi su radili i direktno sa
posla otišli na utakmicu. Ali,
kako smo i mi, i Budućnost,
sa kojima imamo odličan
odnos, u finansijskim
problemima, a oni su tada
imali termin, izašli smo u
susret. Odigrali smo u tom
trenutku onoliko koliko
smo mogli.
Malo ili puno je nedostajalo
da Volej star ne otputuje na
finalni turnir Kupa u Bijelom
Polju. Nijesu imali centa.
- Na sreću, opština nam
je pomogla i otputovali
smo, imali sreće na žrijebu,
savladali Jedinstvo, i stigli
do finala.
Zbog čega Volej star trenira tri puta nedjeljno?
- U Nikšiću postoje tri
odbojkaška kluba, pored
nas Sutjeska i OK Nikšić, a
opština obezbjeđuje termine, koje dijelimo i umjesto
pet, dobili smo nedjeljno tri
za trening.
Kakav je cilj za narednu
sezonu?
- Da napravimo određeni
budžet, obratimo se ljudima dobre volje i da se
pojačamo, nadam se sa
bivšim crnogorskim reprezentativcima.
Koja su imena u pitanju?
- Rade Papović i Petar
Čurović, koji je karijeru
završio zbog povrede.
A. MArković
Budva i Primorac igrali su
Ligu za plasman i opstanak,
a oba tima nijesu imala
uspjeha, pa će se naredne sezone takmičiti u Prvoj B ligi.
Gojković zadovoljan
Novljani su do posljednjeg
kola imali šanse za plasman
na fajnal-for, ali i pored toga
što su ostali „kratkih rukava“ mogu biti zadovoljni
urađenim.
- Imali bismo plasman na
fajnal-for u rukama da smo
pobijedili Mladost kod kuće.
Savladali smo kasnije Radnički i Partizan, a govorili
smo da se možemo nadati
završnom turniru ako kod
kuće dobijemo sve konkurente, a onda pokušamo da
neki bod uzmemo na strani.
Ostaje žal jer smo u tom meču protiv Mladosti bili bolji,
imali puno šansi za pobjedu... Na kraju nije bio realno
da odemo na fajnal-for, nijesam ni očekivao da Crvena
zvezda može iznenaditi
Mladost u Zagrebu, što se i
pokazalo - priča trener Vladimir Gojković.
Mladi šef struke kaže da je
njegov tim ostavio dobar
utisak.
- Napravili smo uspjeh i
praktično ponovili rezultat
od prošle sezone kada smo
odlaskom na fajnal-for napravili veliko iznenađenje.
Od hrvatskih klubova ispred
nas su, kao i ove sezone, bili
samo Primorje, Jug i Mladost, a bili smo ispred srpskih timova - Partizana, koji
je učesnik Lige šampiona, i
Zvezde. Čak smo napravili
iskorak. Nijednu utakmicu
nijesmo odigrali loše osim u
Zagrebu, čak ni ovu posljednju protiv Partizana gdje
Međunarodni džudo turnir „akademik open 201
Rezultati uvertira za ob
NIKŠIĆ – Jedini džudo
turnir koji se organizuje u
Crnoj Gori, a okuplja i seniore, „Akademik open 2015“
ostvario je očekivanja, pošto
su juče u „B“ dvorani nikšićkog Sportskog centra nastupali takmičari iz čak 23 kluba.
Stiglo je u grad pod Trebjesom oko 400 džudista svih
uzrasnih kategorija iz Crne
Gore, Bosne i Hercegovine,
Hrvatske i Albanije, a ubjed-
ljivo najbolji rezultat ostvarili su borci kluba domaćina
– DžK Akademik. Drugo
mjesto u ekipnoj konkurenciji pripalo je DžK Onogošt,
a DžK Milenijum, iz Podgorice, zauzeo je treću poziciju.
Akademik je osvojio 88
medalja, od čega 40 zlatnih,
26 srebrnih i 22 bronzane.
Rukovodstvo Akademika
uložilo je veliki trud u organizaciju ovog takmičenja,
Sportski miks
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Arena 13
gi, Budva i Primorac nijesu izborili opstanak
ran za pohvalu
plu krunu - poručio je Vladimir Gojković.
Milić: Sami smo krivi
smo dugo bili u egalu. Svi ovi
timovi su na papiru i po
budžetu ispred nas - smatra
Gojković.
Jadranu ostaje bitka za titulu na domaćoj sceni. Mini
liga počinje 9. aprila, igraće
se šest kola, a onda dvije najbolje ekipe odlučivati o šampionu. Finalna serija igraće
se na dvije pobjede.
- Favoriti smo i želimo da
osvojimo titulu. To nam je
cilj. Neke stvari nijesu išle
planiranim tokom, povrijedio nam se Zloković, pa smo
za nešto što smo trebali da
završimo bez problema morali više da se potrudimo.
Najbolja smo ekipa u državi
i trebalo bi da uzmemo du-
Budva je sezonu u regionalnom takmičenju odigrala
ispod nivoa.
- Nijesmo ispunili cilj da budemo među deset najboljih
ekipa. Nevezano za druge
rezultate, sami smo krivi,
izgubili smo kod kuće bodove protiv POŠK-a i splitskog Jadrana. Takođe i važne bodove na gostovanju
Vojvodini i na kraju nijesmo
obezbijedili opstanak - samokritičan je trener Nebojša Milić.
Budvani su znali da povežu
nekoliko solidnih izdanja,
ali nijesu imali konstantnost.
- Kada se sumira sezona nikog ne interesuje da li smo
imali puno problema. Ovo je
mlada ekipa i oscilacije su
normalne. Imali smo dobrih
izdanja kao protiv Partizana, ali potom i lošijih kao sa
splitskim ekipama. Bilo je i
dosta povreda, neki igrači su
odsustvovali po mjesec, rotacija je bila mala. Međutim,
ne možemo da kukamo, već
treba da izvučemo pouke jasan je Milić.
Domaće prvenstvo?
- Pokušaćemo da igramo što
duže, mislim da je finale sa
Jadranom realno. U Kupu
smo izgubili dva meča po
dva razlike i mislim da imamo šansu. Pružićemo maksimum i vidjeti hoće li to biti
dovoljno - poručio je trener
Budve.
Adžić: Mogli smo bolje
Jedina slabije plasirana ekipa od Primorca u Regionalnoj ligi ove sezone bio je
Branik, koji nije osvojio ni
bod. Ipak, od Kotorana se, s
obzirom na okolnosti, nije ni
očekivalo puno.
- Bila je duga i teška sezona u
Regionalnoj ligi, uz veliki
rad tokom minule godine
podigli smo igrački kvalitet
na mnogo viši nivo. Igra će
doći sama od sebe, u tom segmentu još nijesmo zadovoljni i radimo naporno na
tome svakog dana. Sve u svemu, igrali smo bez rezultatkog imperativa s obzirom da
smo najmlađa ekipa u takmičenju nijesmo nezadovoljni, ali moglo je mnogo
bolje - kaže Danilo Adžić.
Kapiten Primorca smatra da
su ih u nekim mečevima koštali neiskustvo i brzopletost.
- To je cijena koju mlada ekipa mora da plati. Spremamo
se za prvenstvo Crne Gore i
nadamo se da ćemo pokazati znatan pomak u odnosu na
Regionalnu ligu - istakao je
Adžić.
Ne. K.
15“ u Nikšiću okupio borce 23 kluba iz regiona
bilježavanje pola vijeka postojanja
Džudo klub Crnogorac
ali se isplatilo i zadovoljni
su, tim prije što ovaj turnir
iz godine u godinu sve više
dobija na značaju.
- Akademik Open postao je
tradicija, okuplja sve više
klubova iz zemalja regiona,
svake godine gledamo sve
atraktivnije borbe, „kalimo“
naše iskusnije takmičare...
Naši džudisti potvrdili
su potpunu dominaciju,
ostvarili smo sjajan rezultat
i ovo je odlična uvertira za
obilježavanje pola vijeka od
osnivanja DžK Akademik.
Uskoro ćemo tim povodom
organizovati i svečanu akademiju, ponosno predstaviti
sve rezultate kluba, čiji su
takmičari i treneri pronosili
slavu ne samo diljem one
velike Jugoslavije, već i Evrope i cijelog svijeta, kazao
je direktor DžK Akademik
Novica Milović.
Ra. P.
Svjetska liga: Crna Gora bez Mlađana
Janovića i Dejana Lazovića protiv Francuske
Pozvani Saveljić
i Šćepanović
PODGORICA - Selektor
vaterpolo reprezentacije
Crne Gore Ranko Perović
napravio je dvije prinudne izmjene na spisku
igrača za sjutrašnji meč
sa Francuskom u pretposljednjem kolu Svjetske
lige.
Umjesto golmana Primorja
Dejana Lazovića pozvan je
Miloš Šćepanović iz Galatasaraja, dok će njegovog
klupskog kolegu Mlađana
Janovića zamijeniti Nikola
Saveljić iz Primorca.
- Razlog su klubovi. Galatasaraj ima neku važnu
utakmicu u Turskoj, dok
Primorju počinje fajnal-for
Regionalne lige i njihovi
treneri su zvali da ih, ako
mogu, oslobodim. Klub ih,
u principu, mora pustiti da
se odazovu reprezentaciji, ali u situaciji kakva je
u vaterpolu ne možemo
„zatezati“ i praviti im problem tamo - objasnio je
Perović.
Od igrača Galatasaraja, na
spisku je uz Šćepanovića i
Vjekoslav Pasković.
- Oni ne igraju domaće
prvenstvo. To je problematika. Mlađanu su napravili
situaciju da može da ide,
ali na njegovu ruku i onda
čekaju kiks da bi na njega
svalili to. Da ne bismo
talasali i pravili probleme,
nema potrebe da im radim
o glavi - rekao je Perović.
Dakle, za sjutrašnji duel
u Nansiju (20 časova)
Perović računa na golmane Miloša Šćepanovića
i Slavena Kandića, te
Draška Brguljana, Vjekoslava Paskovića, Vjekoslav
Paskovića, Aleksu Ukropinu, Darka Brguljana, Radovana Latinovića, Nikolu
Saveljića, Stefana Vidovića,
Aleksandra Ivovića, Nikolu
Murišića, Janka Krivokapića i Predraga Jokića.
- Trebalo je da igra i Stefan
Pješivac, ali je povrijeđen
i bolestan i uz dogovor sa
Jadranom nijesam htio da
ga opterećujem. Nadam se
da će protiv Turske biti tu
- dodao je selektor Ranko
Perović.
Ne. K.
14 Arena
Formula 1
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Sebastijan Fetel trijumfovao ispred Luisa Hamiltona na VN Malezije
Pobjeda za Šumahera
PODGORICA - Ko kaže da
je šampionat Formule 1
dosadan i unaprijed odlučen? Sebastijan Fetel dočekao je 40. pobjedu
karijere juče u Maleziji, na
stazi Sepang u preporođenom Ferariju držao čas vrhunske vožnje favoritima
iz Mercedesa. Tako i dolikuje četvorostrukom
šampionu.
Slavlje za ,,skuderiju“, prvo
nakon skoro dvije godine,
zaslužio je skoro perfektnom vožnjom kombinovanom sa odličnom taktikom
jednog zaustavljanja manje
drugoplasiranog, šampiona
Luisa Hamiltona. Niko Rozberg bio je treći.
Fetel je dugo čekao, da slavnom zemljaku, Njemcu Mihaelu Šumaheru koji se
oporavlja od teške povrede
na skijanju, konačno posveti trijumf.
- Ovo mi je bio san. Mihael je
bio moj heroj. Svi klinci koji
su se takmičili u kartingu su
željeli da se ugledaju na njega. Kada bi se pojavio da
nam čestita, to bi za nas bio
najljepši trenutak u našim
životima. Još ne shvatam
koliko je ovo poseban osjećaj - rekao je Fetel na cilju.
Faktor vrućine?
Mnogo bitnije, dokazao je
konkurentnost Ferarija na
stazi koja ostavlja mnogo
prostora za preticanje. Prvijenac u novom timu ,,namirisao“ je već u šestom krugu,
kada su bolidi Mercedesa
otišli za nove pneumatike.
- Mislim da nam je velika
Rezultati
1. Sebastijan Fetel (Ferari) 1:41:05.793
2. Luis Hamilton (Mercedes)
+8.569
3. Niko Rozberg (Mercedes)
+12.310
4. Kimi Raikonen (Ferari)
+53.822
5. Valteri Botas (Vilijams)
+1:10.409
6. Felipe Masa (Vilijams)
+1:13.586
7. Maks Ferstapen (T. Roso) +1:39.085
8. Karlos Sains (Toro Roso) +jedan krug
9. Danil Kvjat (Red Bul)
+jedan krug
10. Danijel Rikardo (Red Bul)+jedan krug
vrućina na stazi pomogla,
da se njihova prednost u brzini ne osjeti. Iskreno, iznenadilo me kada sam vidio
kako rano idu u boks za nove
pneumatike. Vidjećemo tek
na narednoj trci u Kini koji
je naš realni odnos snaga bio je oprezan Fetel.
Temperatura na stazi uoči
trke bila je čak 64 stepeni
Celzijusa, što govori i o Fe-
HEROJ KIMI RAIKONEN
Već u prvom krugu Kimi Raikonen završio je na posljednjem mjestu, nakon što mu je eksplodirao zadnji lijevi
pneumatik. Zaostajao je više od kruga, a trku završio na
četvrtom mjestu, nakon nekoliko odvažnih preticanja.
- To što imamo ovako dobar Ferari nije iznenađenje za
mene. Ali jesam razočaran, jer me bizarni pehovi stižu iz
trke u trku. Borio sam se, bio svjestan da ću teško do bodova, teško je tako voziti od starta - rekao je slavni Finac.
Generalni plasman
1. Luis Hamilton
2. Sebastijan Fetel
3. Niko Rozberg
4. Felipe Masa
5. Kimi Raikonen
43
40
33
20
12
Konstruktori
1. Mercedes
2. Ferari
3. Vilijams
4. Zauber
5. Toro Roso
76
52
30
14
12
telovoj fizičkoj spremi i izdržljivosti.
Nervozni Luis
Luis Hamilton je i dalje lider šampionata, ali trijumf
Fetela mu definitivno nije
prijao. Tokom trke čak se
svađao sa inžinjerima tima
dok su ga zvali na pit-stop,
poručujući im: ,,Ne smetaj-
1
trijumf manje u karijeri
od Airtona Sene sada ima
Sebastijan Fetel
Maldonado pred suspenzijom
Pastor Maldonado ponovo je pokazao da je ,,nestašni
sin Formule 1“. Zbog nepoštovanja pravila brzine prilikom izlaska sigurnosnog vozila na stazu, dobio je tri
kaznena poena.
Sa čak osam kaznenih poena u posljednjih 12 mjeseci,
sada je pred suspenzijom za nastup na jednoj trci.
Ukoliko sakupi 12 poena, neće moći da nastupa tokom
trkačkog vikenda, a prijeti mu i visoka novčana kazna.
te mi, izazvaću sudar zbog
toga“. Na konferenciji za
medije ipak nije štedio riječi
hvale za pobjednika.
- Svaka čast Ferariju i Fetelu. Ja sam ,,patio“ na stazi,
nijesam imao potreban balans u bolidu, jasno je bilo da
nam fali brzine. Pneumatici
su nam se neracionalno trošili. Mislim da sam drugim
mjestom izvukao maksimum iz naše mašine trenutno - rekao je Hamilton i tako
uputio kritiku inžinjerima
svog Mercedesa.
Šef tima Toto Volf bio je izričit, problem nije bila taktika
već nedostatak brzine. Smiješi li nam se to veliki duel
Fetela i Hamiltona za titulu
do kraja?
S. STAMENIĆ
Verstapen
za istoriju
Maks Verstapen je sa 17
godina postao najmlađi
osvajač bodova u istoriji
Formule 1. Sedmo mjesto
u Maleziji će talentovani
Holanđanin iz Toro Rosa
dugo pamtiti, iako je
napravio nekoliko grešaka.
- Sve ovo je učenje. Nijesam ni sanjao da trka
može biti ovako teška.
Po takvoj vrućini, bol u
rukama i leđima je skoro
neizdrživ. A prinuđeni ste
da vozite nevjerovatnim
brzinama. To je veliko iskustvo - rekao je Verstapen.
Igre
Igre na
na sreću
sreću
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
Pratite direktno javno izvlačenje svakog UTORKA i PETKA u 19:30h na TV777 i TV MBC.
Prikazani su očekivani fondovi. Cijena jedne kombinacije za igru na sreću Loto 7/33, 7/36, 7/39 i 7/42 je 1€, a za igru na
sreću Loto 7/21 je 2€. Uplate primamo svakog dana, a utorkom i petkom do 17 h. Detaljne informacije na tel.: 020/234-201
Izdvajamo iz programa televizije 777
GUŠTERANJE
Emisija je počela sa emitovanjem 2012. godine, kada se i
rodila ideja o formi koja predstavlja svjedočanstvo neobičnih dešavanja, ljudi, rijetkih zanimanja i promoviše
dobra djela kao sadržaj koji mogu da prate gledaoci svih
uzrasta. Ekipa emisije putuje od sjevera do juga Crne Gore, a karakterišu je slobodan pristup i opušten stav. Prepoznatljivi po širokim osmjesima i nepredvidivim voditeljima, emisija ima svoju publiku već četvrtu sezonu.
Večeras premijerno u 22:15h pogledajte prijateljski meč
između navijača Crne Gore i Rusije.
Arena 15
15
Arena
Ponedjeljak
0 7: 0 0 Uz jut a r n ju k a f u
0 9 : 3 0 S m ij e h k a o l ij e k
10 : 0 0 D o g o d i lo s e …
10 : 0 5 L o to i z v j e š t aj
10 : 10 I nte r m e z z o – C r n o m G o ro m
10 : 1 5 To p 10
10 : 3 0 S v ij e ć i c e i s v ij e ć e
10 : 3 5 S p o r t s k i i nte r m e z z o
10 : 4 5 N a š re c e p t
1 1 : 0 0 E k s t re m n o
11:15 Legende
1 1 : 3 0 D o b it n i c i
1 1 : 4 5 Ž e s to ko
1 2 : 0 0 T O T O v ij e s t i
12:15 Goleada
1 2 : 4 5 To p 10 ®
1 3 : 0 0 I nte r m e z z o ®
1 3 : 0 5 L o to i z v j e š t aj ®
1 3 : 10 D o b it n i c i ®
1 3 : 1 5 G r a d ko j i vo l i m ®
14 : 1 5 E x t re m n o ®
14 : 3 0 L e g e n d e ®
14 : 4 5 N a š re c e p t ®
1 5 : 0 0 T O T O v ij e s t i
1 5 : 1 5 S m ij e š n a to p l i s t a
1 5 : 4 5 N a d o m a ć e m te re nu
16 : 0 0 Z a b av n i m a g a z i n
16 : 4 5 To p 10 ®
17: 0 0 T O T O v ij e s t i
1 8 : 0 0 To p 10 ®
18:30 Bara Bar
1 9 : 0 0 N a d o m a ć e m te re nu ®
1 9 : 1 5 E x t re m n o ®
1 9 : 3 0 S m ij e h k a o l ij e k ®
1 9 : 5 0 To p 10 ®
20:00 Priča dana
2 0 : 4 5 I nte r m e z z o ®
2 0 : 5 0 D o b it n i c i ®
2 1 : 0 0 Ž e s to ko ®
2 1 : 1 5 H r a m ov i C r n e G o re
2 2 : 0 0 N a š re c e p t ®
2 2 : 1 5 G u š te r a n j e
G U Š T E R A NJ E
2 3 : 1 5 Z a b av n i m a g a z i n ®
2 3 : 4 5 N a d o m a ć e m te re nu ®
00:00 Priča dana ®
0 0 : 4 5 To p 10 ®
0 1 : 0 0 Ž e s to ko ®
01:15 Goleada ®
0 1 : 4 5 S m ij e š n a to p l i s t a ®
02:00 Legende ®
0 2 : 1 5 H r a m ov i C r n e G o re ®
0 3 : 0 0 S m ij e h k a o l ij e k ®
0 3 : 3 0 N a d o m a ć e m te re nu ®
03:45 Priča dana ®
0 4 : 3 0 E x t re m n o ®
04:45 Legende ®
0 5 : 0 0 To p 10 ®
0 5 : 1 5 N a š re c e p t ®
0 5 : 3 0 S m ij e š n a to p l i s t a ®
0 6 : 0 0 G u š te r a n j e ®
www.777lutrija.com
www.extratv.me/webtv
16 Arena
Sportski miks
Ponedjeljak, 30. mart 2015.
MotoGP: Legendarni Italijan slavio na prvoj trci sezone u Kataru
Doktor Rosi kao vino
Valentino Rosi pronašao
je savršen način da pokaže da je spreman da osvoji
desetu titulu u karijeri,
jučerašnjom pobjedom u
prvoj trci MotoGP sezone, u Dohi, glavnom gradu Katara.
Sa 35 godina, slavni ,,Doktor“ sa pravom je juče mogao reći da mu je jučerašnja jedna od najbitnijih
pobjeda karijere. Slavio je
ispred zemljaka Dovicioza i Janonea u Dukatiju,
startovao šesti, pao na devetu poziciju u drugom
krugu, polako napredovao a dva kruga prije kraja
konačno pretekao Dovicioza.
- Za prvu trku sezone, nije
loše! Bio sam siguran da
ću biti konkurentan ove
sezone, a sada sve više vjerujem da mogu do titule.
Presrećan sam zbog mog
tima Jamahe, napravili su
mi sjajnu mašinu - rekao
je legendarni Italijan.
Razočarao je svjetski
šampion Mark Markez,
petim mjestom. Sa druge
startne pozicije je ,,promašio“ prvu krivinu, sišao
na posljednju poziciju,
odatle napredovao do petog mjesta, ali šest krugova prije kraja izgubio je
brzinu.
- Biće bolje, vjerujem u
nove pobjede, ovo ne mjenja ništa - rekao je mladi
Katalonac.
Razočarali su Španci. Prvi
put u modernoj eri MotoGP ostali su bez podijuma. Horhe Lorenco bio je
četvrti, Markez peti, a Dani Pedrosa šesti. Za velike
brige Honde, čiji su vozači
bili dominantni posljednje dvije godine.
S. S.
Nebojša Simić branio i pogađao na meču švedske rukometne lige
Golmanski het-trik!
PODGORICA - Ne dešava
se često na rukometnim
utakmicama da se golmani upisuju u strijelce.
Nebojša Simić je u švedskoj ligi pomjerio granice - ne samo da je savladao protivničkog kolegu, već mu je to pošlo za
rukom tri puta, a uz to je
imao i 17 odbrana.
Interesantno, u pobjedi
Malmea nad Oneredom
28:22 naš internacionalac
je sa tri gola bio drugi
strijelac ekipe (lijevi bek
pobjedničke ekipe dao
je 11).
- Gledali smo dosta njihovu taktiku sa „markerom“
i trener je rekao da poslije
gola odmah odigram „na
centar“ kako bismo im
vratili polukontru dok se
igrač mijenja sa golmanom. Ali, pomislio sam:
,,Zar nije bolje da ne primimo gol i da se upišem“.
Poslije prvog šuta koji je,
moram neskromno reći,
bio fantastičan, oni su
nastavili sa istom igrom
i napravili dvije vezane
tehničke greške, što mi je
omogucilo još dva gola i
da čak preokrenem rezultat u našu korist jer smo
gubili gol razlike - objašnjava Simić.
Za treći gol kaže da će mu
zauvijek ostati u sjećanju,
jer...
- Svi su vikali: „Ne, ne,
imamo igrača manje“.
Ali, i da mi je majka u tom
trenutku rekla „ne“, ne bih
je poslušao - odapeo sam
preko dva igrača i pored
golmana i postigao gol uz
pomoć stative. Nevjerovatan je osjećaj ovako ući u
istoriju jer ne znam da li je
ovo ikada neko postigao
u svijetu, a sa sigurnošću
znam da nije u Skandinaviji - dodao je Simić. Ne. K.
Odbojka
Zenit prvak Evrope
Odbojkaši Zenita prvaci
su Evrope, u finalu, u
Berlinu, Rusi su savladali Rešoviju sa 3:0 u
setovima (25:22, 25:23,
25:21).
Treće mjesto osvojio je
domaćin - Berlin (takođe
bio rival Budvanima u LŠ),
koji je bio uspješniji od
Belhatova - 3:2 (25:21, 19:25,
25:20, 26:28, 23:21). A. M.
NBA: Čikago u nizu
Odbojka (ž), polufinale
Silni Mirotić
Brejk gošći
Nikola Mirotić sa 24
poena, šest skokova, dvije
asistencije, blokadom i
ukradenom loptom, bio
je udarna igla u pobjedi
Čikaga protiv Njujorka, koji
je upisao 60. poraz, najveći
broj u istoriji kluba. Pitanje
pobjednika bilo je riješeno
do odmora, kada su Bulsi
vodili sa 54:34.
A. M.
Rezultati
Čikago - Njujork
Milvoki - Golden Stejt
Šarlot - Atlanta
Juta - Oklahoma
Portland - Denver
111:80
98:115
115:100
94:89
120:114
Galeb
Morača
1
3
BAR - Dvorana „Topolica“.
Sudije: Jovanović i Batizić.
Rezultat po setovima: 25:21,
22:25, 16:25, 16:25.
GALEB: Vujošević, Čavić,
Oluić, Ratknić, Vojvodić,
Leaa, Marljukić, Vujović,
Radović, Bigs, Mašanović,
Đukić.
MORAČA: Mandić, Budrak,
Dragović, Vukčevišć, Janjević, Matanović, Osmajić, Rovčanin, Đonović, Krivokapić,
Đelević, Vukićević.
Download

Pobjeda Ponedjeljak, 30. mart 2015. Intervju