DIO III
Tehničke mjere za energetsku
efikasnost i obnovljivu energiju
Sadrţaj
1.
Uvod
3
Zgradarstvo
4
1.1 Posebne mjere vezane za različite vrste zgrada
1.1.1 Nove zgrade
1.1.2 Postojeće zgrade koje se generalno renoviraju
1.1.3 Javne zgrade
1.1.4 Istorijske zgrade
1.2 Poboljšanje omotača
1.3 Ostale mjere u zgradarstvu
4
4
5
5
6
6
7
2.
9
Rasvjeta
2.1 Rasvjeta u privatnim i sluţbenim zgradama
2.2 Infrastrukturna rasvjeta
2.2.1 LED Semaforska svjetla
2.2.2 Javna rasvjeta
3.
Proizvodnja toplotne /rashladne i električne energije
3.1 Solarne termalne instalacije
3.2 Kotlovi na biomasu
3.3 Kondenzacijski kotlovi
3.4 Toplotne pumpe i geotermalne toplotne pumpe
3.5 CHP – Kombinovana proizvodnja toplotne i električne energije
3.6 Ciklus apsorpcionog hlaĎenja
3.7 Fotonaponsko generisanje električne energije (PV)
3.8 Indikatori HVAC sistema
3.9 Povrat toplote u HVAC sistemima
3.10 Sistemi za kontrolu potrošnje energije u zgradarstvu (BEMS)
9
10
10
11
12
12
13
13
13
15
16
18
18
18
19
4.
Centralno grijanje i hlaĎenje (DHC)
20
5.
Kućanski aparati
21
6.
Biogas
22
6.1 Deponijski biogas
6.2 Biogas iz kanalizacije i otpadnih voda
22
22
1
7.
Dodatna mjerenja za potraţnju
8.
Energetski pregledi i mjerenja
9.
Posebna mjerenja za industriju
23
25
26
9.1 Električni motori i pogoni promjenjive brzine (VSD)
9.2 Standard za upravljanje energijom EN 16001
9.3 Referentni dokument najboljih raspoloţivih tehnika (BREF) u industriji
26
26
26
Dodatak I Ključni elementi u EPBD
27
Dodatak II Troškovi i emisije odreĎenih tehnologija
28
2
UVOD
Ovo poglavlje obuhvata skup mjera za poboljšanje energetske efikasnosti i smanjenje zavisnosti o fosilnim
gorivima upotrebom obnovljivih energija. Sve mjere obraĎene u ovom Poglavlju su testirane i uspješno
implementirane u nekoliko evropskih gradova.
Kao što će čitalac vjerovatno primjetiti, u ovom poglavlju svaka mjera nije opširno opisana, već je radije prikazan
skup referenci i smjernica za specifične dokumente pouzdanih izvora.
Mjere predloţene u ovom dokumentu se mogu primjeniti na zgrade, javne usluge i industrijski sektor, na koje se
1
odnosi oko 65% ukupne potrošnje energije u Evropskoj uniji( ). Mjere u sektoru Transporta, čiji udio konačne
potrošnje energije iznosi oko 31%, opisane su u Dijelu I ovih smjernica.
Neki gradovi koji na raspolaganju imaju sveobuhvatnu stručnost u upravljanju energijom će vjerovatno ove mjere
smatrati očiglednim. Čak i u tom slučaju, smatramo da će neke od mjera ili referenci obraĎenih u ovom Vodiču
pomoći da se čak postignu viši ciljevi od onih definisanih Sporazumom gradonačelnika evropskih gradova.
3
(1)
EU Energija i Transport u ciframa (Energy and Transport in Figures 2009. European Commission – DG TREN).
1 Zgradarstvo (2)
U EU, potraţnja za energijom u zgradama predstavlja 40% ukupne konačne potrošnje energije. Visok udio
3
potrošnje energije kao i veliki potencijal za mjere štednje energije ( ), ukazuju da bi trebala predstavljati
prioritet za opštine – za postizanje svojih ciljeva.
POTROŠNJA DOMAĆINSTAVA U EU-27 (2005)
Transport
Industrija
Doamaćinstva,
mala industrija,
usluge
Izvor: Odyssée bazapodataka.
Potraţnja za energijom u zgradama povezana je sa značajnim brojem parametara vezanih za graĎevinski
izgled i namjenu objekata. Varijable na kojima je prikladno izvoditi akcije za smanjenje potrošnje energije su:
 geometrija zgrade;
 izolacija i funkcionalni izgled zgrade;
 oprema, kao što je vrsta grijalica, rahladnih ureĎaja i rasvjete;
 načini upotrebe;
 orjentisanost zgrade.
Direktiva za energetski performans zgrada –EPBD (The Energy Performance of Buildings Directive – EPBD –
(2002/91/EC)) je ključni regulatorni instrument koji je namjenjen poboljšanju energetskog performansa
sektora zgradarstva. Ova Direktiva je nedavno promjenjena nakon što je nedavno objavljen EPBD. Više
informacija o najvaţnijim elementima EPBD –a mogu se naći u Dodatku I.
1.1 Posebne mjere vezane za razliĉite vrste zgrada
1.1.1
Nove zgrade
Nove zgrade će uopšteno trajati 30-50 godina prije nego što se sprovede glavno renoviranje. Iz tog razloga,
izbori napravljeni prilikom projektovanja će imati krucijalni učinak na energetski performans zgrade za duţi
vremenski period. Osiguravanje izgradnje novih zgrada u skladu sa najvišim standardima za energetsku
efikasnost je od krucijalnog značaja kako bi se dugotrajnije smanjila potrošnja energije. Zbog toga je
esencijalno da se energetska dimenzija uključi što je ranije mogće, u faze planiranja i projektovanja novih
zgrada.
Smanjenje potrošnje energije u novim zgradama moţe biti optimizovano sa upotrebom informacijskih i
komunikacijskih tehnologija (ICT). ‘Pametne zgrade’ se odnose na efikasne graĎevine čiji se dizajn, izgradnja
i operativnost oslanjaju na integrisanje ICT tehnika kao što je Sistem za upravljanje zgradarstvom (Building
Management Systems (BMS)) koji upravlja grijanjem, hlaĎenjem, ventilacijskim ili rasvjetnim sistemima u
skladu sa potrebama stanara ili kao što je softver koji gasi sve kompjutere i monitore nakon što svi odu
kućama.
BMS se moţe upotrebljavati za prikupljanje podataka dozvoljavajući identifikaciju dodatnih mogućnosti za
poboljšanje energetske efikasnosti.
(2)
(3)
Kompletan sumaran pregled EU propisa se može naći na http://europa.eu/legislation_ summaries/energy/index_en.htm
Dalje informacije u dokumentu „Anaiza Concerto energetskih koncepata i smjernica za sveukupni pristup u zgradarstvu‟
dostupnim na http://www.ecocity-project.eu/PDF/D-2-3-1-1_Concerto_ Energyconcepts_ Final.pdf
4
Imajte na umu da čak i ako je energetska efikasnost na početku bila inkorporirana, stvarni energetski
perfomans zgrade moţe biti narušen ukoliko izvoĎači radova odstupe od planova ili ako stanari ne koriste
BMS u skladu sa planovima i specifikacijama. Predpostavljajući da je zgrada projektovana i izgraĎena u
skladu sa tehničkim specifikacijama, neadekvatno izdavanje (osiguravanje da zgrada funkcioniše kao što je i
specifikovano), stalne promjene namjene i loše odrţavanje mogu značajno umanjiti efikasnost bil o kojeg
BMS-a. Pruţanje bolje obuke graĎevinskim izvoĎačima radova kao što je informacija korisnicima malim
ureĎajima kao što su vizuelni pametni mjerači ili uticaj na promjenu ponašanja.
Plan Firmi za energetske usluge (ESCO) da se poboljša energetska efikasnost se moţe primjeniti na sve
vrste zgrada u ovom podpoglavlju. Taj plan (šema) objašnjen je u Dijelu I ovog Vodiča, poglavlje koje se
odnosi na finansiranje.
1.1.2
Postojeće zgrade koje se generalno renoviraju
U momentu kada zgrada prolazi kroz generalno renoviranje, stvara se idealna mogućnost za poboljšanje
energetskog peformansa. Uopšte, izmeĎu 1,5% i 3% zgrada se renovira svake godine, što znači da ako se
standardi energetskih perfomansi primjene tokom renoviranja, za nekoliko godina u cjelokupnom sektoru
zgradarstva energetski performans će se u skladu s tim poboljšati.
Navedeni pokazatelj je unešen u Direktivu za energetski performans zgrada i drţave članice su se obaveza le
da će definisati minimalne standarde za zgrade koje će biti predmet renoviranja. Kad su u pitanju nove
zgrade, loklana vlast moţe imati ulogu u poboljšanju energetske efiksnosti renoviranih zgrada.
Kada uzimamo u obzir velika uloganja ili renoviranja, preporučuje se da se napravi energetski pregled kako
bi se identifikovale najbolje opcije, omogućavajući smanjenje energetske potrošnje i pripreme investicijskog
plana. Investicije se mogu ograničiti na graĎevinske komponente (zamjena neefikasnog grejnog kotla) ili
moţe biti vezana za kompletno renoviranje zgrade (omotač, prozori….). Vaţno je da se investicije planiraju
na adekvatan način (prvo smanjenje potraţnje za toplotom –pobrinuti se za omotač, a zatim onda
postavljanje odgovarajućeg sistema grijanja, u protivnom dimenzioniranje grejnog sistema će biti
neodgovarajuće, što će rezultirati stvaranje nepotrebnih troškova, smanjenu efikasnost i veću potrošnju
energiije).
1.1.3
Javne zgrade
Javne zgrade su one koje su u vlasništvu, upravljane ili kontrolisane od strane lokalne, regionalne nacionalne
ili evropske javne administracije (uprave).
Na zgrade koje su u vlasništvu, upravljane ili kontrolisane od strane same lokalne vlasti, lokalne vlasti imaju
najveću kontrolu. Prema tome, očeuje se da će lokalna vlast usvojiti primjerne mjere u sopstvenim zgradama.
Prilikom planiranja novih izgradnji ili renoviaranja, lokalna vlast treba da postvi najviše moguće energetske
standarde i da se potrudi da energetska dimenzija bude integrisana u projekat. Zahtje vi za energetsku
efiksanost ili kriteriji treba da budu obavezni u svim tenderima vezanim za nove izgradnje ili renoviranja. (vidi
politike javnih nabavki Dio I).
Postoje razne mogućnosti, koje se mogu kombinovati:
 Odnose se na postojeće globalne energetske performans norme na nacionalnom /regionalnom
4
nivou( ) i uspostavljaju stroge globalne, minimalne zahtjeve za energetski performans (npr. izraţen u
2
kWh /m /godina, pasivna, nulta energija, …). Sve navedeno ostavlja na slobodu projektantima na
koji će način postići ciljeve (imaući na umu da to znaju). U principu, arhitekte i graĎevinski inţinjeri
treba da budu upoznati sa tim normama, jer se isti odnose na cijelu nacionalnu /regionalnu teritoriju.
 Nametnite odreĎenu proizvodnju obnovljive energije.
 Zahtjevajte izravdu energetske studije koja će pomoći u minimalizaciji potrošnje energije zgrade pri
tom uzimajući u obzir sve najvaţnije opcije za smanjenje energije, kao i njihovih troškova i prednosti
(umanjen račun za struju, bolji komfor, …).
 Uključite procjenu energetske potrošnje zgrade kao obavezan kriterij u tenderu. U tom slučaju,
energetska potrošnja terba se izračunavati u skladu sa jasnim i definisanim standardima.
Transparentan sistem bodovanja se moţe uključiti u tender:
2
2
(ex: zero kWh/m = 10 bodova; 100 kWh /m i iznad = 0 bodova).
 Uključite troškove potrošnje energije tokom narednih 20-30 godina u trokovnik tendera. (ne
razmatrajte samu izgradnju zgrade) U tom slučaju, mora se defiinisati hipoteza vezana za buduće
cijene energije kao i potrošnja energije koja mora biti izračunata u skladu sa jasnim dobrodefinisanim standardima.
(4)
U kontekstu Direktive za energetski performans zgrada (Energy Performance of Buildings Directive (2002/91/EC), sve države
ĉlanice su obavezne uspostaviti metod za kalkulaciju /mjerenje energetskog peformansa i setovanja minimalnih standarda
5
1.1.4
5
Istorijske zrade ( )
Slučaj sa zgradama od istorijske (ili kulturnog, estetkog, etc.) vrijednosti je kompleksan. Neke od njih mogu
biti pod zakonskom zaštitom i opcije za poboljšanje energetske efikasnosti su poprilično ograničene. Svaka
opština /općina mora uspostaviti adekvatnu ravnoteţu izmeĎu zaštite graĎevinskog nasljeĎa i sveukupnog
poboljšanja enrgetskog performansa sektora zgradarstva. Ne postoji idealno rješenje, ali kombinacija
fleksinbilnosti iI kreativnosti moţe biti od pomoći za promnalaţenje odgovarajućeg kompromisa.
1.2 Poboljšanje omotaĉa
Prostorno grijanje i hlaĎenje su odgovorni za gotovo 70%(6) ukupne potrošnje energije u evropskim
zgradama. Prema tome, efektivne ključne akcije za smanjenje dobitaka i gubitaka će imati značajan uticaj na
smanjenje CO2 emisije. Gubici energije kroz omotač mogu biti smanjeni kroz provedbe sljedećih mjera:
Oblik i orjentisanost zgrade
Oblik i orjentisanost zgrade igraju veliku ulogu kad je u pitanju grijanje, hlaĎenje i rasvjeta. Adekvatna
orijentisanost takoĎe reducira vraćanje na tradicionalo hlaĎenje vazduha ili grijanja.
Kako smanjenje energetske potrošnje zbog gemetrijskog oblika zgrade moţe iznositi 15%, proporcije izmeĎu
širine, duţine i visine, kao i kombinovanje sa orijentacijom i proporcijama staklenih površina terba da bude
detaljno proučeno kada se grade nove zgrade. Kako je potrošnja energije zbog sistema grijanja i rasvjete
povezana sa količinom prikupljene radijacije, širina ulice predstavlja parameter koji treba da se analizira
tokom faze urbanističkog planiranja.
Staklene površine
Odgovarajući odabir staklenih površina je od suštinskog značaja jer su dobici i gubici energije četiri do pet
puta viši u odnosu na ostale površine. Odabir odgovarajuće staklene površine obezbjediće adekvatno dnevno
svijetlo ili dobijanjem ili zaštitom od prodiranja solarne radijacije.
2
2
Tipična vrijednost prenosa toplote je 4,7 W/(m K) za jednokrilne prozore se moţe redukovati na 2,7 W/(m K)
2
(redukovanje više od 40% potrošnje energije po m staklene površine zbog prijenosa toplote) kada se
zamjene sa duplim vazduhom punjenim prozorima. prenos toplote se moţe poboljšati upotrebom staklenih
2
2
površina sa nisko emisionim argonom 1,1 W/(m K) iI do 0,7 m K) za trostruko staklo.
Zamjena staklenih površina se moţe izbjeći upotrebom filma za nisku emisivnost koji se moţe manuelno
postaviti na prozor. Ovo rješenje je isplatljivije od zamjene prozora, ali isto tako postiţe niţ i energetski
performans i kraći rok trajanja.
Okviri
Toplotni prenos prozorskih okvira (stolarija) utiču na opšti toplotni prenos proporcionalno vrijednosti okvira za
staklenu površinu prozora (okna). Kako ta vrijednost obično iznosi 15 -35% ukupne površine prozora, dobijeni
dobici i gubici nisu zanemarljivi. U novim vrstama izolacijskih okvira gubici toplote se znatno mogu smanjiti.
Zbog visoke toplotne provodljivosti metalnih materijala, plastični i drveni okviri su oduvijek imali bolji termalni
performans, čak i ako su novi metalni okviri dizajnirani sa termalnom izolacijom moţe biti isplatljiv
kompromis.
Toplotni prenos zidova
Toplotni prenos zidova moţe se smanjiti primjenom adekvatne izolacije. To se postiţe postavljanjem
dodatnih ploča od izolacijskog materijala. Uobičajeni materijali korišteni za izolaciju zgrada su: pleksiglas,
poliuretanska pjena, polisterinska pjena, izolacija celulozom i kamenom vunom.
MATERIJAL
Pleksiglas
Poliuretanska pjena
Polisterinska pjena
Izolacija celulozom
Kamena vuna
2
TOPLOTNA PROVODLJIVOST (W/m K)
0,05
0,024
0,033
0,04
0,04
Vapnena zaštita se obično koristi sa izolacijom jer termalni sastojak proizveden izolacijom moţe rezultirati u
stvaranju kondenzacije koja moţe oštetiti I /ili povećati vlagu.
(5)
(6)
Dalje informacije u dokumentu Energija i istorjske zgrade:Preporuke za poboljšanje energetskog perfomansa elaborirane od
Swiss Federal Office of Energy dostupne na http://www.bfe.admin.ch/energie/00588/00589/00644/index.html?lang=fr&msgid=28129. U kontekstu Direktive za energetski performans zgrada (Energy Performance of Buildings Directive (2002/91/EC),
sve države ĉlanice su obavezne uspostaviti metod za kalkulaciju /mjerenje energetskog peformansa i setovanja minimalnih
standarda
ODYSSEE baza podataka www.odyssee-indicators.org
6
UreĊaji za zamraĉivanje
UreĎaji za zamračivanje se mogu koristiti kako bi se smanjile potrebe za hlaĎenjem zbog prodiranja solarne
radijacije. Različite vrste ureĎaja za zamračivanje su klasifikovani i prezentovani kako slijedi:
 Pokretni ureĊaji imaju prednost jer se mogu kontrlisati manuelno ili automatski, prilagoĎavajući
svoju funkciju prema poloţaju sunca i ostalim parametrima okoline.
 Unutrašnje roletne /zavjese su veoma uobičajan način zaštite prozora i jako ih je lako primjenjivati,
iako je njihova glavna svrha da kontrolišu nivo svjetlosti i uniformnost u zgradama. Uopšte,
neefikasne su u smanjivanju količine toplote jer je radijacija blokirana u prostoriji.
 Vanjske roletne imaju prednsot jer zaustavljaju prodiranje solarne radijacije. Iz tog razloga
predstavljaju efektivno sredstvo u solarnoj kontroli.
 Sistemi za natkrivanje su relativno rasprostranjeni u vrelim klimama. Osnovna prednost leţi u
tome, ukoliko su pravilno postavljeni, propuštaju direktnu radijaciju kada je sunce zimi pozicionirano
nisko, dok je ljeti blokiraju. Mana im je što odgovaraju samo prozorima okrenutim ka jugu.
 Solarni fotonaponski moduli za zgrade nude mogućnost izbjegavanja prodiranja solarne radijacije,
dok istovremeno proizvode energiju iz obnovljivog energetskog izvora.
Izbjegavajte vazdušnu infiltraciju
Vazdušna infiltracija moţe dostići do 20% štednje energije u klimama gdje dominira potreba za grijanjem.
Prozori i vrata obično predstavljaju slabe tačke koje treba da budu dobro konstruktovane. Prema tome,
preporučuje se testiranje propusta vazduha kako bi se isti utvrdio i izbjegao bilo kakav nekontrolisan protok
vazduha kroz zgradu. Dobro kontrolisan ventilacijski sistem je neophodan kako bi se osigurao odrţivi
unutarnji kvalitet vazduha.
1.3 Ostale mjere u zgradama
Slijedi nekoliko mjera koje mogu smanjiti potrošnju energije u zgradama:
9
 Ponašanje. Adekvatno ponašanaje( ) stanara takoĎe moţe povećati značajne uštede. Informisanost
i kampanje za podizanje svijsti i motivacije mogu se organizovati kako bi se dobila podrška stanara.
U takvim slučajevima, jako je značajno pruţiti pozitivan primjer od strane lokalne vlasti i organa koji
su zaduţeni za upravljanje zgradarstvom. Zajedničko stvaranje energetskih ušteda moţe biti dobar
način za motivisanje.
PRIMJER
U oktobru 1994, zaključeno je da škole u Hamburgu troše previše energije. U pokušaju da se sačuva
značajan dio energije, u velikom broju škola pokrenut je Projekat Pedeset - Pedeset. Ključni element
10
projekta( ) je uspostavljanje sistema podsticaja koji omogućava školama da uštede u energiji i vodi ostvare
sami. Pedeset precenata novčanih ušteda se vraća školi, koje se zatim mogu investirati u postavljanje novih
ureĎaja za energetsku štednju, opremu, materijal i van nastavne ativnosti. Na primjer, škola Blankenese je
nabavila solarne panele od novca koji su uštedjeli i sama ih instalirali.



(11)
Upravljanje zgradama: Jednostavnim akcijama koje su vezane za pravilno postavljanje i upravljanje
tehničkim instalacijama mogu se obezbjediti značajne energetske uštede. Zato se po brinite da je
grijanje isključeno tokom vikenda i godišnjih odmora, svijetlo ugašeno nakon isteka radog vremena,
regulišite način grijanja/hlaĎenja, adekvatno definišite tačke za grijanje/hlaĎenje. Za jednostavne
zgrade, tehničar ili energetski stručnjak moţe biti angaţovan za takve mjere. Za kompleksne zgrade,
podrška specijalizovane firme moţe biti neophodna. Prema tome, moţe biti potrebno da se obnovi ili
sklopi novi ugovor sa firmom za odrţavanje koja ima zadovoljavajuće komptencije u smislu boljeg
energetskog performansa. Budite svjesni da način definisanaja ugovora moţe značajno uticati na
pronalaţenje načina za reduciranje energetske potrošnje.
Monitoring: sprovodite dnevni /sedmični /mjesečni sistem monitoringa potrošnje energije u
najvaţnijim zgradama, koji će vam omogućiti identifikaciju grešaka i preuzimanje korektivnih akcija.
Na raspolaganju su posebna sredstva i alati kao i softver za ove namjene.
Adaptacija i regulacija tehničkih instalacija prema trenutnim potrebama i zahtjevima vlasnika (dovodi
opremu u stanje pravilnog operativnog funkcionisanja, povećava ţivotni vijek opreme, poboljšava
11
kvalitet unutarnjeg vazduha, poboljšava odrţavanje) naziva se Retro-commissioning( ). Manje
investicije vezane za kontrolisanje ili regulaciju mogu obezbjediti značajne energetske uštede:
detekcija prisustva ili tajmer za rasvjetu ili ventilaciju, termostatički ven tili za radijatore, jednostavan,
Knjiga: Energy Efficiency Guide for Existing Commercial Buildings: The Business Case for Building Owners and Managers
objavio ASHRAE.
7






ali efikasan sistem za grijanje, hlaĎenje i ventilaciju, itd.
Odrţavanje: dobro odrţavanje HVAC sistema takoĎe moţe smanjiti njihovu potrošnju energije uz
minimalne troškove.
Mjesta u zimskim klimama su posebno pogodna za sprovoĎenje strategija pasivnog solarnog grijanja
koje bi značajno umanjile opterećenja za grijanje. Suprotno, zgrade lociarane u ljetnim klima ma
zahtjevaju aktivnu zaštitu od solarne radijacije kako bi se umanjila opterećenja hlaĎenja. Posebno
proučavanje ponašanja vjetra za odreĎenu lokaciju treba biti izvedeno kako bi se prirodne
ventilacijske strategije inkrporirale u dizajn zgrade.
Dobici od grijanja stvoreni od stanara, rasvjete i upotrebe električne opreme su direktno vezani za
lokaciju, vrstu i intenzitet od aktivnosti koja će biti definisana. Prema tome, u planiranju projekta, i
dobici od grijanja očekivani iz gore navedenih izvora treba da se izračunaju za prostore u kojima se
koriste. U nekim slučajevima, kao što su npr. skladišta i ostale zgrade u kojima nema puno stanara i
gdje je oskudna električna oprema, dobici od grijanja će biti minorni. U drugim slučajevima, kao što
su poslovni prostori i kancelarije, restorani, prisustvo intenzivne i dugotrajne unutrašnjih dobitaka od
grijanja moţe biti odreĎujući faktor za definisanje HVAC sistema (Heating, Ventilation and Air
Conditioning –Grijanje, ventilacija i klimatizacija). Ovi sistemi će imati značajnu ulogu zimi za
dimenzionisanje toplotnih izolacja, a ljeti za zračnu ventilaciju. Obnovljanje toplote u ovakvim
vrstama zgrada se strogo preporučuje kao mjera za energetsku efikasnost.
Prilikom procjene potreba zgrade za rasvjetom, različiti prostori treba da budu uzeti u obzir posebno,
kako kvantitativno tako i kvalitativno. U zavisnosti od vrste posla koji se obavlja, fre kventnosti
upotrebe i fizičkog stanja takvih prostora, definisaće se i različiti dizajni rasvjetnih instalacija.
Najčešće upotrebljavana sredstva za dizajn rasvjetnih sistema sa niskom elektro potrošnjom su
veoma efikasni sistemi električne rasvjete, upoterba prirodnog svjetla ili instalacija senzora na pokret
za stanare i ostalih kontrola. Indikatori peformansa energetski efikasnih sijalica navedeni su u ovom
dokumentu.
Radni sati su takoĎe aspekt koji treba razmotriti.
Zgrade koje najintenzivnije troše energiju su one koje imaju kontinuiranu upotrebu, kao što su npr.
bolnice. U takvim zgradama, balans izmeĎu toplote i otklanjanja toplote (hlaĎenje) se moţe značajno
promijeniti u odnosu na isti u poslovnoj zgari koja ima uobičajeno radon vrijeme. Na primjer,
neprekidno stvaranje toplote upotrebom adekvatnog svjetla, ljudskog ponašanja i pravilnim
korištenjem opreme će značajno smanjiti količinu potrebne toplotne energije. Intenzivna korištenja
zgrada takoĎe povećavaju potrebu za dobro-kontrolisanom, visoko efikasnim rasvjetnim sistemima.
Radni sati takoĎe mogu povećati smanjenje troškova primjenom strategija za smanjenje energetske
potrošnje.
Većina ovih mjera, kao i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora su često implementirane u zgradama koje
imaju nisku energetsku potrošnju. (primjeri: zgrade WWFu Zeist ili zgrada Ministrstva finansija, Hag,
Holandija). Potencijal uštede energije za ovakvu vrstu zgrade kreće se u rasponu od 60-70%.
8
2 Rasvjeta (12)
2.1 Rasvjeta u privatnim i sluţbenim zgradama
U zavisnosti od početnog stanja instalacije, najuefikasnije i najisplatljivije rješenje se moţe razlikovati kad su
u pitanju direktne zamjene sijalica i postavljanje novih instalacija. U prvom slučaju, inicijalna rasvjetna tijela
će se zadrţati, a promjenjene će biti samo sijalice. U drugom slučaju, projektanti moraju uzeti u obzir vrstu
namjenu i svrhu. Kao dodatnu prednost u uštedi energije rasvjetnih tijela, projektanti trebaju uzeti u obzir i
smanjenje rashladnih potreba zbog smanjenja toplote emitovane od sijalica.
Direktna zamjena
INICIJALNA SIJALICA
14
Sijalice sa ţarnom niti( )
EFIKASNOST
SVJETLOSTI (13)
11-19 lm/W
PREPORUĈENA
SIJELICA
Kompaktna floroscentna
sijalica (CFL)
LED
Halogena sijalica
EFIKASNOST
SVJETLOSTI
30-65 lm/W
35-80 lm/W
15-30 lm/W
Primjer: izračunati količinu električne energije ušteĎenu zamjenom 60W sijalice čiji je svjetlosni tok 900
Lumena po jednoJ CFL, LED ili ţarulji Tehničke karakteristike su prosječne vrijednosti tipičnih sijelica
prikazanih u gornjoj tabeli. Dijagram distribucije svjetlosti svake svjetiljke je pogodan u svim slučajevima
primjene.
15
900
60
SIJELICE SA
HALOGENOM
NITI
22,5
900
40
-
33,3 %
SIJELICE SA
ŢARNOM NITI
Efikasnost svjetla
Svjetlosni tok (lm)
Snaga (W) = Potrošnja
energije po satu (kWh)
UšteĎena energija (%)
(12)
(13)
(14)
CFL
LED
47,5
900
18,9
57,5
900
15,6
-68,5 %
-74 %
Web stranica Greenlight projekat sadrži šire informacije o rasvjeti http://www.eu-greenlight.org/index.htm Dodatne
informacije o rasvjetnim tehnologijama i politikama u zemljama OECD-a mogu se naći u dokumentu "Efikasnost svjetla :
Pravila za energetski efikasnu rasvjetu". Može se preuzeti sa www.iea.org/textbase/nppdf/free/2006/light2006.pdf
Samo je svijetlosna efikasnost uvrštena jer je to parametar koji omogućuje procjenu energetske efikasnosti sijalice. MeĊutim,
ovaj parametar nije jedini koji treba uzeti u obzir da bi odabrali sijalice. Ostale karakteristike poput boje, temperature,
hromatski renderiranog indeksa, snage ili vrsta sijalice će biti neophodno uzeti u obzir kako bi se odluĉili za najprikladniju
sijalicu.
Kao dio procesa implementacije Direktive 2005/32/EC za ekodizajn energetskih proizvoda, 18. marta 2008, Komisija je
donijela propis 244/2009 za nesmjerne kućanske svjetiljke koje će zamijeniti neefikasne sijalice sa žarnom niti sa efikasnijim
alternativama izmeĊu 2009 i 2012. Od septembra 2009, svjetiljke ekvivalentne sa svjetlom 100W transparentnih
konvencionalnih sijalica, moraće najmanje biti klase C (sijalica poboljšana halogenim tehnologijom sa žarnom niti umjesto
konvencionalnih žarulja sa žarnom niti). Do kraja 2012, drugi nivo će uslijediti, a takoĊe će morati doći barem do klase C.
Najĉešće korištene sijalice, 60W ostaće dostupne do sptembra 2011. i 40 i 25W sijalice do septembra 2012.
9
Nove rasvjetne instalacije
15
CRI ( ) POTREBAN
Vrlo vaţno 90-100
Vrlo vaţno 90-100 npr:
umjetničke galerije,
precizni radovi
Vaţno: 80-89
npr: kancelarije, škole…
Sekundarne 60-79
npr:radnje…
PREPORUĈENA SIJALICA
26 mm-dijametarska (T8) linearna fluroscentna
sijalica
Kompaktna floroscentna lampa (CFL)
Vrlo niskonaponske tungsten halogene sijalice
LED
26 mm- dijametarska (T8) linearna fluroscentna
sijalica
Kompaktna floroscentna lampa (CFL)
Indukcijska sijalica
Metalhalogena sijalica
‘Bijeli natrijum ’ visokonaponska natrijumska sijalica
26 mm- dijametarska (T8) linearna fluroscentna
sijalica
Metalhalogena sijalica
Standardna visokonaponska natrijumska sijalica
SVJETLOSNA
EFIKASNOST
77-100 lm/W
45-87 lm/W
12-22 lm/W
35-80 lm/W
77-100 lm/W
45-87 lm/W
71 lm/W
65-120 lm/W
57-76 lm/W
77-100 lm/W
65-120 lm/W
65-150 lm/W
CFL (Compact Fluoroscent Lamps-Kompaktne floroscentne lampe) su privukle veliku paţnju i interes u
domaćinstvima jer se lako mogu adaptirati na postojeće instalacije. Zbog svog ţivinog sastojka, ova vrsta
svjetiljki zahtjeva dobro planirano recikliranje.
Kontrola rasvjetnih tijela podrazumjeva ureĎaje koji regulišu operativnost rasvjetnog sistema kao reakcije na
eksterni signal (manuelni kontakt, sat, nivo svjetlosti). Energetski efika sni kontrolni sistemi uključuju:
 Lokalizovani manuelni prekidač;
 Kontrola vezana za prisutvo;
 Vremenski bazirana kontrola;
 Kontrola dnevnog svijetla.
Odgovarajuće kontrole rasvjete mogu proizvesti značajne uštede energije. Potrošnja energije za rasvjetu u
kancelarijama moţe biti smanjena za 30-50%. Jednostavni povrat uloţenog se moţe ostvariti za 2-3 godine.
2.2.Infrastrukturna rasvjeta
18
2.2.1 LED ( ) semaforska svjetla
Zamjena halogenskih semaforskih sijalica sa energetski efikasnim i dugotrajnijim LED sijalicama stvara
značajne uštede energije u sektoru saobraćaja.
Kompaktni LED paketi su dostupni na trţištu tako da se zamjena halogenskih sijalica sa LED sijalicama moţe
jednostavno realizovati. Glavne prednosti LED semaforskih svjetala su :
1. Emitovana svjetlost je svjetlija od isijane svjetlosti, čineći je vidljivijom u neadekvatnim uslovima.
2. Vijek trajanja jedne LED sijalice je 100.000 sati, što je 10 puta više od sijalica sa \arnom niti, što će
smanjiti i troškove odrţavanja.
3. Smanjenje potrošnje energije je veće od 50% u odnosu na halogene sijalice.
(15)
16
( )
(17)
(18)
Index rendering boja (CRI): u rasponu od 0 do 100, pokazuje koliko percipirana boja odgovara stvarnim bojama. Što je
viši indeks boja, manje je odstupanje boja ili distorzija.
Dodatne informacije u knjizi "Dnevno svijetlo u zgradarstvu" objavila MeĊunarodna agencija za energetiku Zadatak 21
Dnevna svjetlost u zgradarstvu. Dostupno na http://www.iea-shc.org/task21/source_ book.html. OdreĊivanje štednje energije
po dnevnom svjetlu osjetljivih rasvjetnih sistema kontrole s primjerom iz Istanbula. S. Onaygil. Zgrada i okolina 38 (2003)
973-977.
Osim vremena otplate, Interna Kamatna stopa (IRR) od ulaganja takoĊe se treba uzeti u obzir.
LED - Light Emission Diode/dioda emisije svjetla.
10
19
2.2.2 Javna rasvjeta ( )
Energetska efikaasnost javne rasvjete predstavlja potencijal za visoku energetsku efikasnost koja se moţe
ostvariti putem zamjene starih svjetiljki sa efikasnijim, poput onih sa niskim pritiskom, visokim pritiskom ili
LED. Slijede neke vrijednosti energetske efikasnosti:
Direktna zamjena
INICIJALNA SIJALICA
SVJETLOSNA
EFIKASNOST
Visokonaponske sijalice
sa ţivom
32-60 lm/W
PREPORUĈENA
SIJELICA
Standardne
visokonaponske
natrijumske sijalice
Metalhalogene sijalice
LED
SVJETLOSNA
EFIKASNOST
65-150 lm/W
62-120 lm/W
65-100 lm/W
Nova rasvjetna instalacija
POTREBAN CRI
Manje od 60
Više od 60
PREPORUĈENA SIJALICA
Niskonaponske natrijumske sijalice
Standardne visokonaponske natrijumske
sijalice
LED
EFIKASNOST SVJETLA
100-200 lm/W
65-150 lm/W
65-100 lm/W
Zamjena sijalica je najefikasniji način za reduciranje potrošnje energije. Ipak, odreĎena poboljšanja kao što je
upotreba efikasnijih, balastnih ili adekvatnih kontrolnih tehnika takoĎe je odgovarajuća za izbjegavanje
prekoračenja potrošnje energije.
Prilikom izbora najodgovarajuće tehnologije, svjetlosna efikasnost kao i parametri poput CRI, trajanja,
regulacije ţivotnog ciklusa, moraju biti uključeni u postojeće ili nove parametre. Na primjer, kada je za
projekat javne rasvjete neophodan visok CRI, preporučuje se upotreba LED tehnologije. Ta tehnologija je
odgovarajuće rješenje za postizanje dobro uravnoteţenog ekvilibrijuma CRI nasuprot efikasnosti rasvjete.
Koliko CRI nije esencijalan za datu instalaciju, druge tehologije m ogu biti odgovarajuće.
Dopunjive sijalice iz izvora kao što su fluorescentne i HID (High Intensiti Discharge) izvori, zahtevaju ureĎaj
koji obezbeĎuje odgovarajući napon da bi se uspostavio luk i regulisanje električne struje kada se isti upali.
Balasti takoĎe nadoknaĎuju varijaciju napona u električnom napajanju. Pošto elektronski balast ne koristi
zavojnice i elektromagnetna polja radi efikasnije nego magnetni. Ovi ureĎaji omogućavaju bolju snagu i
kontrolu intenziteta svjetlosti u svjetiljci Smanjenje potrošnje energije izazvane elektronskim balastima je
20
procjenjeno za oko 7%( ). Pored toga, LED tehnologija ne samo da smanjuje potrošnju energije, ve ć
omogućava i precizno regulisanje u zavisnosti od potreba.
Elektronski foto-prekidaĉi takoĎe mogu smanjiti električnu energiju u javnoj rasvjeti smanjujući broj sati u
noćnim reţimu (kasnijim uključivanjem i ranijim isključivanjem).
Telemanagementni sistemi omogućavaju sistemu raasvjete da automatski reaguje na vanjske parametre
poput gustoće saobraćaja, preostale razine svjetlosti, drumske objekte, nesreće ili vremenske prilike. Čak i
ako Telemanagementni sistem ne smanjuje potrošnju energije u samoj rasvjeti, moţe smanjiti zagušenje
prometa ili otkrivanje abnormalnosti kao što su praćenje neuspjelih svjetiljki i definisanje na kojoj su lokaciji
iste. Odrţavanje troškova se moţe smanjiti s obzirom na preostali ţivot obliţnje svjetiljke koje bi mogle biti
zamijenjene tokom istog poziva. Konačno, podaci prikupljeni od strane Telemanagement nog sistema koji
prati sate osvjetljenja za svaku svjetiljku moţe se koristiti za korištenje garancije- zamjene, nepristrasno
definisanje kriterija za odobir proizvoda i dobavljača i provjeru računa za elektricnu energiju.
(19)
20
( )
Dalje informacije dostupne na www.eu-greenlight.org and www.e-streetlight.com (Evropski projekat podržan od strane
Intelligent Energy Europe).
E-street projekat www.e-streetlight.com. Podržan od Intelligent Energy Europe.
11
3 Proizvodnja toplotne(21) /rashladne(22) i
elektriĉne energije
Ovo poglavlje opisuje neke energetski efikasne mjere za proizvodnju toplotne, rashladne ili električne
energije. Dalje informacije dostupne su na web stranici GreenBuilding programa www.eu-greenbuilding.org
Imajte na umu da je u slučajevima kada su planirani značajni rekonstrukcijski radovi va ţno planirati mjere u
pravilnom redoslijedu, na primjer prvo smanjite potrebe za grijanjem /hlaĎenjem /električnom energijom
posredstvom toplinske izolacije, ureĎajima za zamračivanje /sjenčenje, efikasnom rasvjetom, itd., a zatim
razmotrite koji je najefikasniji način da se proizvede neophodna preostala toplota /hlaĎenje /električna
energija pomoću pravilno dimenzionisanih instalacija.
3.1 Solarne termalne instalacije ( 23)
Solarna termalna tehnologija dovodi do značajnog smanjenja emisija CO 2 jer u potpunosti zamjenjuje fosilna
goriva. Solarni kolektori se mogu koristiti za proizvodnju „kućanske“ i komercijalne tople vode, grijanje
prostora, industrijske toplotne procese i solarno hlaĎenje. Količina energije proizvedena putem solarnih
toplotnih instalacija će varirati u zavisnosti od njihovih lokacija. Ova opcija moţe se uzeti u obzir za većinu
evropskih zemalja zbog povećanja cijena fosilnih goriva i smanjenja cijena solarnih kolektora.
Efekat solarnih kolektora predstavlja postotak sunčevog zračenja pretvarenog u korisnu toplotu.
To se moţe izračunati kada su ulazni i izlazni prosjek temperatura (T prosjek), temperatura okoline (Tokolina) i
solarna radijacija (I) poznati. Koeficijenti a0 i a1 zavise od dizajna i odreĎeni su od strane ovlaštenih
labaratorija. I je solarna radijacija u datom trenutku.
Na odreĎenoj temperaturi okoline, što je manja prosječna ulazna /izlazna temperatura, veći će biti efekat. To
je slučaj sa nisko temperaturnim instalacijama (bazeni) ili sa instalacijama niskih solarnih frakcija (30 -40%). U
2
tim slučajevima, proizvodnja po kvadratnom metru (kWh /m ) je tako visoka da je jednostavno povrat za
solarne instalacije značajno smanjen. Projektanti moraju uzeti u obzir da za odreĎenu potrošnju energije,
2
prinosi u energiji po kvadratnom metru (kWh /m ) će biti smanjeni kako se ukupna površina kolektora
povećava. U ovom slučaju trošak cijele instalacije će rasti, pa je neophodno procijeniti najisplatljiviju veličinu.
S obzirom na pozitivan efekat profitabilnosti niske solarne frakcije i ekonomskog uticaja u velikim
24
postrojenjima, iste se mogu implementrirati pomoću ESCO šema( ) u bazenima, centralnom grijanju i
25
hlaĎenju, hemijskim čistionama, auto praonama, industrijama( ), i ostalima. JRC je uspostavio bazu
podataka koja sadrţi podatke o solarnom zračenju širom Evrope. Ti podaci se mogu koristiti od strane
projektanata za procjenu potrebne kolektorske površine pomoću, na primjer, F -grafikona ili direktnog
simulacijskog modela. Baza podataka je usmjerena na izračun fotonaponskih postrojenja, ali podaci vezani
za sunčevo zračenja takoĎe se mogu koristiti za projektovanje solarne instalacije.
http://re.jrc.ec.europa.eu/pvgis/apps3/pvest.php # 3.2
(21)
(22)
(23)
(24)
(25)
Tehniĉki podaci o kotlovima i instalacijama dostupne su na web stranici Ecoboiler. http://www.ecoboiler.org/ Ovaj projekat je
finansiran od strane Evropske komisije - DG TREN. Tehniĉki i ekonomski podaci o sprovoĊenju solarne energije u bazenima
može se naći na www.solpool.info koji je podržan od strane Intelligent Energy Europe.
Dodatne informacije za obnovljive izvore grijanja i hlaĊenja na Evropskoj tehnološkoj platformi za obnovljiva grijanja i
hlaĊenja na web-stranici www.rhc-platform.org
Dodatne informacije o solarnim strategijama na evropskoj Solarnoj tehnološkoj platformi web-stranice www.esttp.org
Dodatne informacije o ESCO -u dostupne na www.stescos.org - Projekat podržan od strane Intelligent Energy Europe.
Smanjenje emisije stakleniĉkih plinova kroz primjenu solarne energije u industrijskim procesima - Hans Schnitzer, Christoph
Brunner, Gernot Gwehenberger - Ĉasopis za ĉistiju proizvodnju 15 (2007) 1271-1286.
12
3.2 Kotlovi na biomasu(26)
Odrţiva biomasa se smatra obnovljivim resursom. MeĎutim, dok je ugljenik iz same biomase CO 2 neutralan
27
( ), ekstraktovanje (gnojiva, traktori, proizvodnja pesticida) i obrada do konačnog goriva mo ţe potrošiti
značajnu količinu energije i za rezultat imati značajne CO2 emisije kao i N2O emisije. Dakle, imperativ je
preduzeti odgovarajuće mjere kako bi bili sigurni da je biomasa, kao izvor energije, dobivena na odrţivi način
(Direktiva 2009/28/EC Član 17. Kriteriji za odrţivost biogoriva i biotekućina).
Kao što je objašnjeno u Dijelu II ovog Vodiča, biomasa se smatra obnovljivim i u gljenik-neutralnim
energetskim izvorom kada se za evidentiranje CO2 koristi teritorijalni pristup.
28
Ako je za inventar emisija CO 2, odabran LCA ( ) pristup, emisioni faktor za biomasu će biti veći od nule
(razlike izmeĎu obe metodologije kada je u pitanju biomasa mogu biti jako značajne). Primjena kriterija
definisanih u Direktivi 2009/28/EC za promovisanje korištenja energije iz obnovljivih energetskih izvora,
biogoriva će se smatrati obnovljivim ako izvori ispune odreĎene kriterijume odrţivosti, koje su navedeni u
stavkama 2. do 6. člana 17. navedene Direktive.
29
Kotlovi na biomasu( ) od 2 kW nadalje su dostupni na trţištu. Tokom rekonstrukcije zgrade, kotlovi na fosilna
goriva mogu biti zamijenjeni kotlovima na biomasu. Instalacija za raspodjelu toplote i radijatori su oni koji se
koriste u prethodnim postrojenjima. Prostorija za skladištenje biomase mora biti predviĎena za akumuliranje
peleta ili drvenog otpada. Performanse izgaranja i kvalitet biomase su ključni kako bi se izbjegle emisije
čestica u atmosferu. Kotlovi na biomasu moraju biti prilagoĎeni vrsti biomase koja će se koristiti.
3.3 Kondenzacijski kotlovi
Prednost kondenzacijskih kotlova je da su u stanju ekstraktovati više energije od sagorijevanja gasova putem
kondenzacije vodene pare proizvedene tokom sagorijevanja. Efikasnost kondenzacijskog kotla moţe biti 12%
veća od efikasnosti konvencionalnog kotla.
Kondenzacija vodene pare se stvara kada je temperatura dimnih gasova smanjena ispod tačke rošenja. Da bi
o
se to dogodilo, temperatura vode od dimnih gasova mora biti ispod 60 C. Kako kondenzacijski proces zavisi
od temperature povratne vode, projektant treba obratiti paţnju na ovaj parametar kako bi se osiguralo da je
dovoljno niska kada stigne do izmjenjivača. U slučaju da taj uslov nije ispunjen, kondenzacijski kotlovi će
izgubiti svoje prednosti u odnosu na druge vrste kotlova.
Kada je konvencionalni bojler zamijenjen kondenzacijskim, ostatak toplotnog postrojenja neće morati biti
značajno izmjenjen. Što se tiče cijene kondenzacijskog kotla, ona se ne razlikuje zna čajno od cijene
konvencionalnog.
3.4 Toplotne pumpe i geotermalne toplotne pumpe (30)
Korištenje toplotne pumpe za grijanje i hlaĎenje je vrlo dobro poznato. Ovaj način proizvodnje toplote ili
hladnoće je posebno efiasan.Toplotne pumpe se sastoje iz dva izmjenjivača toplote.
Zimi, izmjenjivač toplote koji je lociran spolja, apsorbovaće toplotu iz okolnog vazduha. Toplota se pren osi na
unutrašnji izmjenjivač za zagrijavanje zgrade. Ljeti, uloga svakog dijela je obrnuta.
Kako vanjska jedinica mora vršiti prijenos toplote u ljetnim mjesecima, a apsorbovati je zimi, performans
toplotne pumpe je pod velikim uticajem vanjske temperature. Zimi /ljeti, što je temperatura niţa /viša
smanjivaće se i performans toplotne pumpe.
(26)
(27)
(28)
(29)
(30)
Dodatne informacije o Instalacijama za biomase dostupne na www.biohousing.eu.com - Projekat podržan od strane
Intelligent Energy Europe. Web stranica projekta nudi alat za usporeĊivanje troškova biomase i drugih fosilnih goriva.
Štaviše, katalog proizvoda za korištenje biomase je takoĊe dostupan. Vidi takoĊe i www.aebiom.org
U nekim sluĉajevima CO2 emisija se mogu zamijeniti GHG (stakleniĉki plinovi) stakleniĉkim emisijama koji je više opšti pojam
koji se ne odnosi samo na CO2 već i druge plinove sa efetom staklenika
LCA - Life Cycle Analysis (Analiza životnog ciklusa)
Dodatne informacije o biomasi, skladištenju i održavanju dostupne su na web stranici GreenBuilding programa www.eugreenbuilding.org
Dodatne informacije dostupne su na www.egec.org /www.groundreach.eu projekat podržan od strane Intelligent Energy
Europe / Grijanje i hlaĊenje sa toplotnom pumpom, Kanadska ancelarija za prirodne resurse i energetsku efiasnost
www.oee.nrcan-rncan.gc.ca /www.groundmed.eu Sedmi okvirni istraživaĉki program / www.groundhit.eu Šesti okvirni
istraživaĉki program.
13
Moguće rješenje za povećanje tipične vrijednosti performansi je koristiti tlo ili podzemne vode kao izvore
toplot zimi i hladnoće ljeti. To moţe biti učinjeno zbog činjenice da na odreĎenoj dubini temperatura zemlje
ne trpi značajne oscilacije tokom cijele godine.
31
32
Uopšteno govoreći, COP ili EER( ) vrijednosti mogu biti poboljšane za 50%. Sezonski pokazatelji (SPF( ))
33
se mogu poboljšati za 25%( ) u odnosu na jedan vazdušno-vodeni ciklus. To dovodi do zaključka da
potrošnja električne energije u tom slučaju moţe biti 25% niţa od vazdušno -vodenog ciklusa konvencionalne
toplotne pumpe.
Ovo smanjenje je veće nego u slučaju vazdušno-vodenog ciklusa za koji opšti podaci nisu dostupni.
Proces prijenosa toplote izmeĎu izmjenivača zemljane toplote (GHE) i okolnog tla zavisi od lokalnih uslova,
kao što su lokalni klimatski i hidrogeološki uslovi, toplotna svojstva tla, distribucija temperature tla, GHE
karakteristike, dubina, promjer i razmak bušotine, vrsta materijala i promjer cijevi, tip a tekućine, temperatura,
propusna brzina u cijevima, termalna sprovodljivost zatrpavanja i na kraju, radn ih uslovo, kao što su obim i
opterećenje hlaĎenja i grijanja i strategija za kontrolu sistema toplotnih pumpi.
TakoĎe, isti mogu biti projektovani da obezbjeĎuju „pasivno“ hlaĎenje i/ili grijanje. Sistemi za pasivno grijanje
ili/i hlaĎenje obezbjeĎuju hlaĎenje pumpanjem tople/hladne vode ili antifriza kroz sistem bez upotrebe
toplotne pumpe koja podrţava proces.
Primjer:
Uporedimo primarnu energiju sačuvanu upotrebom konvencionalnog, kondenzacijskog kotla i toplotne pumpe
sa zemljanim izmjenjivačem toplote za proizvodnju 1 kWh energije.
TEHNOLOGIJA
Konvencionalni
kotao (prirodni
gas)
Kondenzacijski
kotao (prirodni
gas)
Toplotna
pumpa
(električna
energija)
Zemlana
toplotna pumpa
(električna
energija)
(31)
(32)
(33)
(34)
(35)
(36)
(37)
KONAĈNA
ENERGIJA
OMJER
PERFORMANSA
34
( )
COP ( )
FAKTOR
PRIMARNE
ENERGIJE
(kWh)
PRIMARNA
ENERGIJA
(kWh)
UŠTEĐENA
PRIMARNA
ENERGIJA
37
(%) ( )
1
92%
-
1
1,08
-
1
108%
-
1
0,92
-14,8
1
-
3
0,25-0,5
1,32-0,66
+22% do 38,8%
1
-
5
0,25-0,5
0,8-0,4
-25,9%
35
COP (koeficijent efikasnosti) i EER (energetska efiasnost) su oba indikatora za performans toplotnih pumpi.
Definisan u 3.8.
Dodatne informacije o naĉelima za izraĉun obnovljive topline je dostupan na internetskoj stranici ThERRA projekta
www.therra.info- Projekat podržan od strane Intelligent Energy Europe - Informacije o obuci na web stranici Geotrainet
projekta www.geotrainet.eu i IGEIA projekta www.saunier-associes.com podržanog od strane Intelligent Energy Europe.
Na osnovu Donje toplotne moći (LHV).
Ovaj omjer je funkcija na otvorenom ili temperature zemlje.
Faktor primarne energije 1 za fosilno gorivo i 0,25-0,5 za elektriĉnu energiju. Ovo podruĉje predstavlja proizvodnju elektriĉne
energije u ciklusu uglja uz performans od 30% ili kombinovanom ciklusu s performansom od 60%. Gubici za transport i
distribuciju su procijenjeni na oko 15%.
Sezonski uĉinci nisu uzeti u obzir u ovom proraĉunu. (-) se štedi i (+) troši u poreĊenju s prvim sluĉajem iz tabele.
14
3.5 CHP – Kombinovana proizvodnja toplotne i elektriĉne
energije (38)
Kogeneracijsko postrojenje, takoĎe poznato kao postrojenje za kombinovanu proizvodnju toplotne i električne
39
energije( ) (CHP), je energetsko postrojenje koje istovremeno stvara toplotnu energiju i električnu i/ili
mehaničku energiju iz istog goriva.
Kako se CHP postrojenja obično nalaze u blizini potrošača električne energije, izbjegnuti su gubici na mreţi
tokom transporta i distribucije krajnjim korisnicima. Ova postrojenja su dio šeme distribucijske proizvodnje u
kojoj nekoliko malih elektrana proizvode energiju koja se troši u blizini.
Kogeneracijska toplota se moţe koristiti i za proizvodnju hladnoće kroz apsorpcijske hladnjake. Ostale vrste
hladnjaka na termički pogon su komercijalno dostupne, mada je njihova trţišna prisutnost ograničenija od
apsorpcijskih hladnjaka. Postrojenja koja istovremeno proizvode električnu energiju, toplotu i hlaĎenje
40
poznata su kao trigeneracijska( ) postrojenja. Dio trigeneracijskih jedinica omogućavaju značajna
olakšavanja opterećenje na električnoj mreţi tokom vrućih ljetnih mjeseci. Rashladna opterećenja prenose se
iz mreţa električne energije na gasne mreţe. To povećava stabilnost električne mreţe, posebno u
41
juţnoevropskim zemljama koje ljeti prolaze kroz značajne ekstremne periode( ).
CHP dovodi do smanjenja potrošnje goriva za pribliţno 10 do 25% u poreĎenju s konvenc ionalnom
proizvodnjom električne energije i odvojenom proizvodnjom toplote. Smanjenje zagaĎenja atmosfere slijedi
isti omjer.
OMJER SNAGE
EL. EFIKASNOST
OPŠTA EFIKASNOST
500 kWe – >100 MWe
32 – 45 %
65 – 90 %
20 kWe – 15 MWe
32 – 45 %
65 – 90 %
Mikro gasne turbine
30 – 250 kWe
25 – 32 %
75 – 85 %
Stirling motori
1 – 100 kWe
12 – 20 %
60 – 80 %
1 kWe – 1 MWe
30 – 65 %
80 – 90 %
TEHNOLOGIJA
Gasne turbine sa
povratom toplote
Naizmjenični motor
Gorive ćelije
(38)
(39)
(40)
(41)
Evropski program zelenih zgrada- GreenBuilding program http://re.jrc.ec.europa.eu/energyefficiency/index.htm / www.cogenchallenge.org
Direktiva 2004/8/EZ EVROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. februara 2004 o promovisanju kogeneracije na temelju
potražnje toplote na unutrašnjem energetskom tržištu i izmjenama i dopunama Direktive 92/42/EEC.
www.eu-summerheat.net projekt podržan od strane Intelligent Energy Europe - www.polygeneration.org i www.polysmart.org
finansiranih iz 6. okvirnog programa Evropske unije.
Projekt Camelia -usklaĊeno djelovanje multigeneracijskim energetskim sistemima sa lokalnim integrisanim primjenama
www.cnam.fr/hebergement/camelia/
15
KOGENERACIJSKO POSTROJENJE
ODVOJENA PROIZVODNJA TOPLOTNE I ELEKTRIĈNE ENERGIJE
42
Izvor: COGEN ( ) „Challenge‟ Projekat – Podržala „Intelligent Energy Europe‟.
Prevod sa slike:
Units fuel
Jedinica goriva
Units loss
Jedinica gubitaka
Units
Jedinica
Total loss
Ukupni gubici
Power
Elektriĉna energija
Heat
Toplotna energija
3.6 Ciklus apsorpcionog hlaĊenja
Glavne prednosti apsorpcijskih hladnjaka su da koriste prirodne radne tvari, imaju nizak pad performansi na
djelomičnom opterećenju, gotovo zanemarljive potrošnje električne energije, nizak nivo buke i vibracija, vrlo
malo mobilnih dijelova.
(42)
(43)
www.cogen-challenge.org projekat podržan od strane Intelligent Energy Europe.
Mikrokogeneracija: prema decentralizovanim energetskim sistemima. Martin Pehnt, Martin Cames, Corinna Fischer, Barbara
Praetorius, Lambert Schneider, Katja Schumacher, Jan-Peter Voss - Ed. Springer.
16
PRIKAZ 1 CIKLUS APSORPCIONOG HLAĐENJA
U apsorpcionom hladnjaku, rashlaĎivač nije kompresovan mehanički kao u konvencionalnom hladnjaku. U
zatvorenom krugu, tekući rashaĎivač koji se pretvara u paru, zbog odvĎenja toplote iz kruga radi hlaĎenja,
koji pri tom proizvodi hladnu vodu, se apsorbuje koncentrisanom apsorbcionom smjesom. Dobijena
razrjeĎena smjesa se upumpava u generator na viši pritisak, gdje rashladno sredstvo proključa korištenjem
toplotnog izvora. Rashladna para, koja se dovodi u kondenzator, odvaja apsorbente. U kondenzatoru,
rashladna para se kondenzuje na površini rashladnih cijevi. Nakon toga, rashladna tekućina prolazi kroz
otvor u isparivaču, dok se razrjeĎena smjesa vraća u apsorber za dovršetak ciklusa. Električna energija je
potrebna samo za pumpanje razrijeĎene smjese i za rad kontrolne jedinice.
Prevod sa slike:
Generator
Generator
Condenser
Kondenzator
Orifice
Otvor
Absorber
Absorber
Evaporator
Isparivaĉ
Solution pump
Pumpa za smjesu
Heat exchanger
Toplotni izmjenjivaĉ
Cooling /heat change over valve
Heat medium
Toplotni medij
Chilled water
Hladna voda
Cooling water
Rashladna voda
Dilute solution
RazrjeĊena smjesa
Concentrated solution Koncentrisana smjesa
Refrigerant vapor
Para rashladnog medija
Refrigerant liquid
Teĉni rashladni medij
Izmjena toplote preko ventila
o
Jednostavan efekat apsorpcionog hladnjaka će trebati najmanje 80 C izvor energije i energetskI rezervar
o
44
ispod 30-35 C što znači da se energija moţe osigurati i preko solarnih kolektora ( ) ili preostale toplote. U
cilju odrţavanja niske potrošnje električne energije, za hlaĎenje be se trebao koristiti rashadni toranj,
geotermalni razmjenivač, jezero, rijeka . Dvostruki efekat apsorpcionog rashladnog sredstva, koji treba biti
o
snabdjeven sa 160 C energetskim izvorom, moţe biti pridodan kogeneracijskom sistemu (trigeneraciji), koji
će biti u mogućnosti obezbjediti navedeni nivo temperature. U oba slučaja potrošnja električne energije je
gotovo zanemariva.
UreĎaji za apsorpcioni ciklus koji su dostupni u rangu od 5-10 kW do nekoliko stotina kW se takoĎe mogu
45
koristiti za proizvodnju rashladne energije za industriju( ), zgrade i tercijarni sektor. Iz tog razloga,
jednostavan apsorpcioni ciklus lako se moţe instalisati u domaćinstvima. U ovom slučaju, toplota se moţe
dobiti iz obnovljivih izvora energije poput solarnih kolektora ili biomase. Toplota kondenzacionog ciklusa mora
biti predviĎena tokom faze projektovanja (ovo je bitan aspekt ovog tipa instalacije). Postoje neke uobičajne
mogućnosti za trošenje toplote, kao što su potrebe sanitarne voda, koje predviĎaju korištenje vode iz jezera
ili bazena ili zemljanog izmjenjivača toplote (GHE).
(44)
(45)
www.iea-shc.org/task38/index.html
POSHIP The Potential of Solar Heat in Industrial Processes www.aiguasol.com/poship.htm
17
3.7 Fotonaponsko generisanje elektriĉne energije (PV)
Fotonaponski moduli omogućuju pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju pomoću solarnih ćelija.
Proizvedena električna energija mora biti pretvorena iz istosmjerne struje u izmjeničnu s truju pomoću
elektronskog pretvarača. Kako se u sunčevom zračenju koristi primarna energija, ova tehnologija ne emituje
CO2 u atmosferu.
46
Prema MeĎunarodnoj Agenciji za energetske studije( ), PV 'ţivotni vijek solarnih kolektora se procjenjuje na
oko 30 godina’. Tokom trajanja modula, potencijal za ublaţavanje CO 2 u Evropi moţe doći ,u konkretnom
slučaju Grčke 30,7 tCO2/kWp za krovne instalacije na postrojenjima i 18,6 tCO2/kWp u fasadnim izolacijama.
47
Ako ćemo se usredotočiti na razdoblje ţivotnog ciklusa modula, faktor povrata energije( ) (ERF) varira 8,015,5 za PV sisteme krovne instalacije i 5,5-9,2 za PV fasadne instalacije.
Integracija solarnih modula je poboljšana od strane proizvoĎača u proteklih nekoliko godina. Informacije o PV
integraciji mogu se naći u dokumentu ‘Izgradnja integrisanih fotonaponskih sistema’. Nove mogućnosti i
prilike za arhitekte nalaze se u Platformi EU PV, web-stranica www.eupvplatform.org
3.8 Indikatori HVAC sistema
Cilj ove tačke je naglasiti potrebu za odabirom HVAC sistema, ne samo u skladu sa svojim trenutnim
performansama, već i godišnjim prosjekom.
HVAC sistemi su ureĎaji usmjereni na proizvodnju grijanja, ventilaciju i klimatizaciju. Omjer performansi se u
osnovi moţe podijeliti na dvije grupe. Omjer energetske efikasnosti (EER) mjeri količinu električne energije
zahtijevanu od AC jedinica za pruţanje ţeljenog nivoa hlaĎenja u 'standardnim' uslovima. Što je veći EER,
viša je i energetska efikasnost ureĎaja. Kada se razmatra cijeli period hlaĎ enja, taj omjer se naziva sezonski
faktor izvoĎenja (SPF).
Ċ
PhlaĎenje
Pel.en.
EhlaĎenje
Eel.en.
Ċ
snaga hlaĎenja (kW)
snaga električne energije (kW)
energija hlaĎenja tokom odreĎeneog perioda (kWh)
potrošnja lektrične energije tokom odreĎeneog perioda (kWh)
Ista kalkulacija se moţe izvesti i za sezonu grijanja i/ili za cijelu godinu. EER se definiše pod odreĎenim
uslovima za zaštitu okoline od strane samog proizvoĎača AC jedinice. EER meĎutim zavisi i od opterećenja i
okolnih uslova za rad. To znači da će odreĎena jedinica imati različit performans u zavisnosti od lokacije i
potraţnje zgrade. Zbog čestih START/STOP i gubitaka, SPF će nuţno biti niţi od EER-a. Ovaj indikator se
moţe poboljšati osiguravanjem dugih radnih perioda i redukovanjem korištenja START/STOP prekidača.
3.9 Povrat toplote u HVAC sistemima
Ventilator povrata toplote (HRV) sastoji se od dva odvojena sistema. Jedan prikuplja i i zbacuje unutrašnji
vazduh, a drugi zagrijava vanjski vazduh i distribuiše ga po cijeloj kući.
U središtu HRV-a je modul prijenosa toplote. i ispušni i vanjski vazduh struji kroz modul i toplota iz ispušnog
zraka se koristi za zagrijavanje vanjskog vazduha. Samo se toplota prenosi, dakle, ta dva vazdušna strujanja
ostaju fizički odvojena. Obično, HRV je u mogućnosti da obnovi 70-80 % toplote iz otpadnog vazduha i to
prenosom na ulazni vazduh. To značajno smanjuje energiju potrebnu za zagrijavanje vazduha koji do lazi s
vana na ugodnu temperaturu.
(46)
47
( )
(48)
Izvještaj 'Komparativna procjena odabranih ekoloških fotonaponskih indikatora elektriĉne energije u zemljama OECD-a'
MeĊunarodne energetske agencije PVPS zadatak 10. www.iea-pvps-task10.org
Energetski faktor obnavljanja (ERF): omjer ukupnog energetskog unosa tokom životnog ciklusa sistema i godišnje
proizvodnje energije tokom rada sistema.
Niska potrošnja energije za hlaĊenje i toplotnu udobnost (ThermCo) projekat - www.thermco.org. Revizorski i Inspekcijski
dokument klimatizacije objekata http://ieea.erba.hu/ieea/fileshow.jsp?att_ id = 3638 & mjesto = godišnje & url =
http://AUDITACTrainingPackP_V.pdf&prid=1439 od AUDITAC projekta. Oba projekta su podržana od strane Intelligent
Energy Europe.
18
3.10 Sistemi za kontrolu potrošnje energije u zgradarstvu
(BMES)
BEMS se obično primjenjuju za kontrolu sistema kao što su grijanje, ventilacija i klimatizacija (HVAC). On
podraumjeva korištenje softvera za kontrolu potrošnje energije u postrojenjima i opremi, Ii moţe pratiti i
izvještavati o performansu postrojenja. Performans BEMS-a je direktno povezana sa količinom energije
potrošene u zgradama. BEMS se obično sastoji od:
 Kontrolora, senzora (temperature, vlaţnost, svjetlost, prisustvo,…) i pokretača (ventili, prekidači) za
različite parametre;
 HVAC centralni sistem sa lokalnim kontrolorima za svako područje ili prostoriju u zgradi (zoniranje) i
kontrolu uspostavljenja centralnim kompjuterom;
 Softver za centralnu kontrolu upravljanja za područja ili prostorije;
 Monitoring preko ureĎaja za mjerenje potrošnje energije.
49
Prema naučnim iskustvima( ) ušteda energije ostvarena nakon uspostavljanja BEMS-a moţe dostići
najmanje 10% od ukupne potrošnje energije.
(49)
Sistem upravljanja energijom u pametnim zgradama pomoću seta pravila. H. Doukas. Zgradarstvo i okolina 42 (2007)
3562-3569.
19
4 Centralno grijanje(50) i hlaĊenje(51) (DHC)
Centralno grijanje i/ili hlaĎenje predstavlja centralizovano postrojenje za obezbjeĎivanje toplotne energije
spoljnim korisnicima. Energija moţe proizaći iz fosilnih goriva ili kotla na biomasu, solarnih termalnih
kolektora, toplotnih pumpi, rashladnih sistema (termičkih pogon ili kompresijski hladnjak) ili iz postrojenja za
kombinovanu proizvodnju toplotne i električne energije(CHP). Kombinacija navedenih tehnologija takoĎe je
moguća, pa čak i poţeljna, zavisno od tehnologija, upotrebljenog goriva i drugih tehničkih pitanja.
Prednosti DHC energetske efikasnosti baziraju se na visokom zaštitnom faktoru (SPF Sezonski faktor
performansa) zbog intenzivnog rada instalacije, uvoĎenju visoko efikasne opreme, pravilnom izolacijom
distribucijske mreţe, efikasnim radom i odrţavanju. Kao primjer, sezonski efekat (definisan kao ukupna
količina isporučene toplote preko ukupne potrošnje primarne energije) moţe biti poboljšana sa 0,615 za
pojedinačne toplotne pumpe do 0,849 za toplotne pumpe centralnog grijanja. Sezonski performans
apsorpconog hlaĎenja moţe biti poboljšan s 0,54 za pojedine apsorpcione hladnjake i kotla za 0,608 za istu
52
vrstu instalacije u mreţi centralnog grijanja.( ). Kako svaka instalacija djeluje pod različitim uslovima,
detaljne inţinjerske studije će biti neophodne za procjenu postotka distribucijskih gubitaka u mreţi kao i za
ukupnu efikasnost. Osim toga, korištenje ekološki prihvatljivih izvora energije kao što su biomasa ili solarne
energije omogućuje i smanjenje emisije CO2.
DHC stvara mogućnost boljeg iskorištavanja postojećih proizvodnih kapaciteta (korištenje viška toplote, ne
samo iz industrije, ali i iz solarnih postrojenja koja se koriste zimi za grijanje), smanjujući potrebu za novim
toplotnim (kondenzacijskim) kapacitetima.
Iz perspektive investicija, specifični proizvodni kapacitet (€/kW) u koji se mora radikalno ulagati smanjen je
kad je u pitanju centralni rashladni sistem u odnosu na individualne sisteme (jedan po domaćinstvu).
Smanjenje investicija je istovremeno zbog faktora simultanosti i izbjegavanja ponovljenih ulaganja. Procjene
iz gradova gdje je uvedeno centralno hlaĎenje pokazuju do 40% smanjenja u ukupnom instaliranom
kapacitetu hlaĎenja.
Sistemi centralnog grijanja nude sinergije izmeĎu energetske efikasnosti, obnovljivih izvora i smanjenja CO2
emisija, jer oni mogu posluţiti kao spremišta za višak toplote koja bi se inače izgubila: na primjer, od
proizvodnje električne energije (CHP) ili industrijskih procesa. Centralno hlaĎenje moţe uspostaviti korištenje
alternativa u odnosu na konvencionalno hlaĎenje električnom energijom pomoću kompresora. Izvori mogu
biti: prirodno hlaĎenje iz dubokog mora, jezera, rijeka ili vodonosnika, pretvaranje viška toplote iz industrije,
CHP, spaljivanje otpada s apsorpcijskim hladnjacima ili ostacima hlaĎenja od ponovne gasifikacije LNG-a.
Sistem centralnog hlaĎenja moţe uveliko doprinjeti izbjegavanju opterećenja električne energije tokom ljeta.
(50)
51
( )
(52)
(53)
Baze podataka SOLARGE projekat sadrži dobre primjere velikog solarnog centralnog grijanja. Većina njih nalazi se u
Danskoj i Švedskoj. http://www.solarge.org/index.php?id=2
L ECOHEATCOO projekat www.euroheat.org. Podržan od strane Intelligent Energy Europe / Danski odbor za daljinsko
grijanje www.dbdh.dk
Ovi podaci koji odražavaju stvarni rad 20 toplinskih mreža u Japanu su izvaĊeni iz ĉlanka: verifikacije energetske efikasnosti
centralnog grijanje i sistema hlaĊenja simulacijom s obzirom na projektantske i radne parametre - Y. Shimoda sur. / Zgrada i
okolina 43 (2008) 569-577.
Neki podaci o CO2 emisijama iz centralnog grijanja dostupne su na web stranici projekta EUROHEAT.
20
5 Kancelarijski ureĊaji(54)
Ušteda energije od kancelarijskih ureĎaja je moguća kroz odabir energetski efikasnih proizvoda.
Samo procjena sistema i potreba moţe odrediti mjere koje su i primjenjive i isplative. To bi moglo biti
učinjeno od strane kvalifikovanog energetskog stručnjaka sa IT iskustvom. Zaključci procjene trebaju
uključivati savjete za nabavku opreme, putem nabavke ili zakupa.
Definicija mjera energetske efikasnosti u IT u ranoj fazi planiranja moţe rezultirati značajnim smanjenjem
opterećenja za klimatizaciju i UPS, i tako, moţe optimizovati efiasnost i za investicije i operativne troškove.
Osim toga obostrano štampanje i ušteda papira uopšteno su vaţne mjere za uštedu energije za proizvodnju
papira, kao i smanjivanje operativnih troškova.
Sljedeće tabele prikazuju potencijalno značajne mjere uštede energije koje bi mogle biti primjenjive na IT
okruţenje. U svakoj tabeli, prezentovane su mjere, počevši s onima koje potencijalno imaju veliki uticaj i
najlakše su za sprovoĎenje.
Korak 1: Odabir energetski efikasnog proizvoda – primjeri
OPIS MJERE
Flat monitori (LCD) zamjenjuju ekvivalentne monitore radi uštede energije
Centralni multifunkcionalni ureĎaji zamjenjuju posebne jednofunkcijske
ureĎaje radi uštede energije, ali samo pod uslovom da se koristi
multifunkcionalnost
Centralizovani štampači (I multifunkcijski ureĎaji) koji zamjenjuju
personalne štampače i štede energiju kada su dobro podešeni za primjenu
POTENCIJALNA
UŠTEDA
oko 50 %
do 50 %
do 50 %
Korak 2: Odabir energetski efikasnog proizvoda u definisanoj grupi proizvoda -primjeri
OPIS MJERE
Korištenje odreĎenog ureĎaja koji najbolje odgovara realnoj primjeni je
najvaţniji faktor za energetsku efikasnost
Korištenje kriterija Energy-Star kao minimalnog kriterija prilikom nabavki
(sastavni dio tendera) će spriječiti kupovinu neadevatnih ureĎaja
Pobrinite se da je upravljanje energijom dio specifikacije u tenderu i da je
ona konfigurisana instalisanjem novih ureĎaja
POTENCIJALNA
UŠTEDA
Nema podatka
0 – 30 %
do 30 %
Korak 3: Provjerite upravljanje energijom i potencijale uštede od strane korinsnika – primjeri
OPIS MJERE
Upravljanje energijom treba da bude inicirano za sve ureĎaje
Screensaveri ne štede energiju i zato ih treba zamijeniti sa standby/sleep
modom
Upotreba konektora sa prekidačem moţe izbjeći potrošnju energije za
kancelarijsku opremu tokom noći i odsustva
Gašenje monitora i štampača tokom pauza i sastanaka smanjuje potrošnju
energije u stand-by modu
POTENCIJALNA
UŠTEDA
do 30 %
do 30 %
do 20 %
do 15 %
55
Oznaka ENERGY STAR( ), koja je dostupna za energetski efikasnu kancelarijsku opremu, pokriva širok
spektar proizvoda, od jednostavnih skenera do kompletnih desktop sistema kućnih računara. Zahtjevi i
specifikacije proizvoda koji imaju ovu oznaku mogu se naći na www.eu-energystar.org. Alat za poreĎenje
proizvoda je dostupan i omogućava korisniku odabir energetski najefikasnije opreme.
Na primjer, moţe se vidjeti da, zavisno od izbora monitora, potrošnja varira od 12W do 50W. U ovom slučaju
potrošnja energije u „on“ modu, smanjuje se za ~ 75%.
(54)
(55)
Evropski GreenBuilding program http://re.jrc.ec.europa.eu/energyefficiency/index.htm, http://www.eu-energystar.org/ i
efikasno krajnje korištenje elektriĉne opreme MeĊunarodne agencije za energetiku Program www.iea-4e.org Informacije o
kancelarijskoj opremi dostupne na http://www.pro-ee.eu/
Dodatne informacije dostupne su na www.eu-energystar.org Prema Propisu (EZ) 106/2008, centralna državna tijela odreĊuju
zahtjeve energetske efikasnosti ne manje zahtjevnim nego Zajedniĉkim tehniĉkim specifikacijama za javne nabavke koje
imaju vrijednost jednaku ili veću od pragova utvrĊenih u ĉlanu 7.Direktive 2004/18/EZ.
21
6 Biogas(56)
Biogas je prirodni nusproizvod razgradnje organskog otpada u sanitarnim deponijama ili iz kanalizacije i
otpadnih voda. Proizvodi se tokom razgradnje organskog dijela otpada .
Biogas u suštini sadrţi metan (CH), koji je vrlo zapaljiv gas. Stoga, biogas je vrijedan izvor energije koji se
moţe koristiti u gasnoj turbini ili klipnom motoru, kao dopunsko ili primarno gorivo za povećanje proizvodnje
električne energije, kao kvalitetan gasovodski gas i gorivo za vozila, ili čak za toplotu i ugljen dioksid za
staklenike i razne industrijske procese. Najuobičajeniji načini za dobivanje biogasa su iz odlagališta ili iz
kanalizacije i otpadnih voda.
Osim toga, metan je takoĎe staklenički gas čija je globalno zatopljenje 21 puta veće od ugljen dioksida (CO2).
Prema tome, povrat biogasa je takoĎe dobra opcija za doprinošenje smanjenja emisije stakleničkih
57
gasova( ).
6.1. Deponijski biogas (58)
59
Zbrinjavanje otpada na odlagalištima otpada( ) moţe generisati ekološke probleme, kao što su zagaĎenost
voda, neugodni mirisi, eksplozije i izgaranje, gušenja, oštećenja vegetacije i emisije stakleničkih gasova.
60
Deponijski gas( ) se stvara u aerobnim i anaerobnim uslovima. Aerobni uslovi javljaju se odmah nakon
odlaganja otpada zbog atmosferskog vazduha. Početna aerobna faza je kratkog vijeka, a proizvodeni gas
sastoji se uglavnom od ugljen dioksida. Budući da se oksigen brzo potroši, dugoročna degradacija se
nastavlja u anaerobnim uslovima, proizvodeći gas sa značajnim energetskim vrijednostima koja su obično
55% metana i 45% ugljen dioksida s tragovima brojnih isparljivih organskih spojeva (VOC). Većina CH 4 i CO2
su generisani 20 godina nakon završetka jamskog odlaganja.
Odlagališta čine vaţan izvor antropogenih CH 4 emisija, a procjenjuje se da globalno čine 8% antropogenih
CH4 emisija. Direktiva 1999/31/EC navodi u Dodatku 1 da će „Deponijski gas biti prikupljen iz svih odlagališta
koja primaju biorazgradivi otpad i da se mora tretirati i koristiti deponijski gas. Ako se generisani gas ne moţe
koristiti za proizvodnju energije, isti se mora spaljivati.
6.2. Biogas iz kanalizacije i otpadnih voda
Druga mogućnost za proizvodnju biogasa je putem instalacije biodigestera u postrojenja za kanalizaciju i
otpadne vode. Otpadne vode se vode do kanalizacijskog postrojenja gdje se organska materija uklanja iz
otpadne vode. Ovaj organski materijal se raspada u biodigesteru u kojem se biogas proizvodi kroz anaerobni
61
proces. Oko 40% do 60% organske tvari se pretvara u biogas s sadrţajem metana od oko 50% do 70%( ).
Biodigester takoĎe moţe biti snabdjeven biljnim i ţivotinjskim otpadom. Dakle, moţe se koristiti u
prehrambenoj industriji, kao što su u velikim opštinskim /općinskim otpadnim objektima.
Moderna postrojenja mogu biti projektovana za smanjenje mirisa u najmanjoj mogućoj mjeri. Postrojenja na
biogas mogu biti projektovana kako bi ispunila uslove prehrambene industrije za upotrebu bio gnojiva u
poljoprivredi.
(56)
57
( )
(58)
(59)
(60)
(61)
Neki primjeri projekata za biogas se mogu naći na web stranici http://ec.europa.eu/energy/renewables/bioenergy/bioenergy_
anaerobic_en.htm
Vidi poglavlja 2 i 3 Dijela II ovog Vodiĉa.
Studija energetskog potencijala biogasa proizvedena iz odlagališta u Sjevenoj Španiji. Montserrat Zamorano, Jorge Ignacio
Pérez Pérez, Ignacio Aguilar Pavés, Ángel Ramos Ridao. Pregled obnovljive i održive energije 11 (2007) 909-922 // Efekat
odlagališta otpada i kompostiranja na emisije stakleniĉkih gasova – Pregled. X.F. Lou , J. Nair. Bioresource Technology 100
(2009) 3792-3798 // International Energy Agency Bioenergy – Zadatak 37 Energija iz biogasa i deponijskog gasa. www.ieabiogas.net
Informacije možda neće biti relevantne za države u kojima vise nisu dozvoljena odlagališta.
Dalje informacije u dokumentu „Studija izvodljivosti za održivo smanjenje emisija na postojećim odlagalištima” Kragge and
Wieringermeer Generalni izvještaj: Procesi u otpadu i pregled tehniĉkih mjera‟ raspoloživo na
http://www.duurzaamstorten.nl/webfiles/DuurzaamStortenNL/files/R00001_ Final_generic_ report.pdf
Joan Carles Bruno et al. Integracija rashladnih sistema i mikrogasne trigeneracijske turbine na biogas: Studija sluĉaja
postrojenja za tretiranje otpada. Primjenjena energija 86 (2009) 837-847.
22
7 Dodatna mjerenja za potraţnju(62)
63
Kupovina električne energije( ) (kao što je objašnjeno u Dijelu I, poglavlje 8.4, tačka 3) od strane javne
uprave, domaćinstava i preduzeća, predstavlja veliki podsticaj za firme da investiraju u diverzifikaciju
postrojenja za proizvodnju čiste energije u elektranama.
Postoje iskustva nekih opština /općina koja kupuju električnu energije iz elektrana u vlasništvu komunalnih
preduzeća.
Direktive 2002/31/EC i 1992/75/EEC obvezuju proizvoĎače kućanskih aparata da označe svoje proizvode ,
nudeći kupcima mogućnost da poznaju energetsku efikasnost ovih ureĎaja. UreĎaji obuhvaćeni ovim
propisima su: friţideri, zamrzivači i njihove kombinacije, veš mašine, sušilice i njihove kombinacije, perilice
suĎa, peći, grijači vode /bojleri,, rasvjetni izvori, klima-ureĎaji. Preporučuje se da odaberete aparate sa
oznakom A + ili A + +.
Kombinacija promjena u ponašanju i sprovoĎenja direktnih mjera za ener getsku efikasnost (to ne uključuje
64
rekonstrukciju) u domaćinstvima moţe smanjiti potrošnju energije i do 15% nakon druge godine ( ).
POTROŠNJA ENERGIJE KUĆANSKIH APARATA PO DOMAĆINSTVU I PO VRSTI UREĐAJA (EU-15) 2005.
Veliki ureĎaji
IT oprema
Mali ureĎaji
Rasvjeta
POTROŠNJA ENERGIJE VELIKIH KUĆANSKIH APARATA PO VRSTI UREĐAJA
Friţideri
Zamrzivači
Veš mašine
Mašine za suĎe
TV
Sušilice
Izvor: Odyssée baza podataka – www.odyssee-indicators.org
(62)
(63)
(64)
Informacije o upravljanju potražnjom dostupne na web stranici www.ieadsm.org MeĊunarodne Agencije za energetiku i
upravljanje potražnjom
‟Topten‟ web stranica pruža spisak najboljh ureĊaja sa stanovišta energetske efikasnsoti www.topten.info (projekat podržan
od Intelligent Energy Europe).
Dalje informacije u dokumentu Zelena elektriĉna energija –napravimo razliku od strane PriceWaterhouseCoopers.
http://www.pwc.ch/de/dyn_output.html?content.cdid=14918&content.vcname=publikations_
seite&collectionpageid=619&backLink
=http%3A%2F%2Fwww.pwc.ch%2Fde%2Funsere_dienstleistungen%2Fwirtschaftsberatung%2Fpublikationen.html
23
Podizanje nivoa svijesti graĎana je moćan način da se smanji potrošnja energije na poslu i u domaćinstvima.
Naučna studija iz 2006. je pokazala da pozitivno ponašanje u domaćinstvima moţe značajno smanjiti
65
potrošnju energije( ). Ova studija je obuhvatila kvantitativnu analizu s on-line interaktivnim „informacijskim
sistemom potrošnje energije", koja je instalisana u devet stambenih kuća. Glavni saznanja su:
 instalacija sistema je dovela do 9% smanjenja potrošnje energije;
 grafički prikaz poreĎenja svakodnevnog opterećenja i trajanja opterećenja za svaki aparat, prije i
nakon instalacije, pokazao je razne načine ponašanja članova domaćinstva kojim se štedi energija,
poput smanjenje stand-by reţima i bolju kontrolu rada aparata;
 podizanje svijesti o očuvanju energije nije samo uticalo na potrošnju energije za aparate koji su
obuhvaćeni i praćeni gore navedenim sistemom već i za druge kućanske aparate.
66
Neki projekti orijentisani na ciljnu grupu studenata( ) s ciljem da se isti nauče dobrim praksama su takoĎe
razvijeni ili su trenutno u fazi razvoja. Ovi projekti primjera pozitivne energije, uvršteni su u nastavne planove
i programe kako bi studenti postali svjesni prednosti energetski efikasnog ponašanja. Ove inicijative su ne
samo usmjerene na studente, već i na roditelje. U stvari, ideja je da se znanje o energetskoj efikasnosti
65
stečeno u školi primjeni i kod kuće( ).
PRIMJER
Značajna ušteda energije kroz motivaciju i informisanost graĎana i njihovog meĎusobnog takmičenja se moţe
vidjeti iz energetskog IEE projekta Energetsko susjedstvo http://www.energyneighbourhoods.eu/gb/
67
Vodovod( ) je takoĎe područje u kojem opština/općina aktivno moţe smanjiti potrošnju energije na bazi
fosilnih goriva putem sprovoĎenja dvije grupe mjera:
 mjere usmjerene na smanjenje potrošnje energije u vodosnabdjevanju. Tipične mjere su smanjenje
nekontrolisanog curenja vode, kontrola pumpi s frekventnim regulatorima ili smanjenje potrošnje
vode.
 zbog nedostatka vode, neke evropske regije su obavezne koristiti desalinaciju. Pošto taj proces
zahtijeva značajnu količinu energije, a koji predviĎa korištenje obnovljivih izvora energije i čijom je
primjenom došlo do relevantnog napretka tokom posljednjih godina, isti predstavlja alternativu za
razmatranje od strane tehničkog osoblja.
(65)
66
( )
(67)
Efikasnost informacijskog sistema energetske potrošnje za štednju energije u stambenim kućama na temelju snimljenih
podataka - Tsuyoshi Ueno, Fuminori Sano, Osamu Saeki, Kiichiro Tsuji - Primijenjena Energija 83 (2006) 166-183.
Dodatne informacije o energetskoj efikasnosti u školi dostupne na www.pees-project.eu. Projekt podržan od strane Intelligent
Energy Europe. Nauĉna istraživanja o energetskoj efikasnosti u školama su sprovedena u Grĉkoj. Rezultati se mogu naći u
ĉlanku: Efikasno obrazovanje za energetsku efikasnost - Nikolaos Zografakis, Angeliki N. Menegaki, Konstantinos
P.Tsagarakis. Objavljeno u Energetskim politikama 36 (2008) 3226-3232.
Dodatne informacije o DG Environment web-stranice http://ec.europa.eu/environment/water/quantity/scarcity_en.htm#studies
24
8 Energetski pregledi(68) i mjerenja
Svrha energetskih pregleda je izvršiti analizu energetskih tokova u zgradama ili procesa koji omogućuju
razumijevanje koliko je efikasno korištenje energije. Osim toga, pregledi bi trebali predloţiti korektivne mjere
u onim područjima gdje je slaba energetske efiasnost. Karakteristike zgrada ili opreme koji su predmet
revizije, kao i podaci o potrošnji energije i performansama, prikupljaju se pomoću anketa, mjerenja ili računa
za potrošnju eletrične energije izdanih od strane komunalnih preduzeća ili distributera ili sprovedenih
simulacija, korištenjem provjerenog softvera. Kako su mjerenje i prikupljanje podataka vaţna pitanja za
projekte energetske efikasnosti, način da se ista sprovedu je planiranje unaprijed. Više informacija o
energetskim mjerenjima mogu se naći na web stranici IPMVP www.evo-world.org. Nakon što su ti podaci
prikupljeni i ispravno analizirani, moguće je predloţiti korektivne mjere usmjerene na poboljšanje energetske
efikasnosti zgrade /instalacije. Ishodi energetskih pregleda trebaju najmanje obezbjediti:
 identifikaciju i kvantifikaciju štednih potencijala;
 preporučene korektivne mjere /mjere za poboljšanje energetske efikasnosti;
 kvantifikacija ulaganja za poboljšanje efektivnosti energetske efikasnosti ;
 plan /program za sprovoĎenje mjera.
Energetski pregled je prvi korak prije donošenja konačne odluke o tome koji tip mjere će se preduzeti kako bi
se povećala energetska efikasnost. Bez obzira na mjere, energetski pregledi mogu otkriti loše prakse u
potrošnji energije.
Sa tačke gledišta energetske efikasnosti, prikazivanje pokazatelja potrošnje energije i napredak , ljudima ima
efekat podizanja svijesti koji moţe dovesti do dodatne štednje, s obzirom na promjene ponašanja graĎana .
Tokom procesa odlučivanja o načinu finansiranja programa (npr. pragmatično kreditiranje ugljenika -poglavlje
o finansiranju), metoda koja se koristi za mjerenje štednje ili proizvedene energije odigraće vaţnu ulogu. U
stvari, to moţe biti uslov banke ili fonda za pristup finansiranju. Štaviše, kada se projekat temelji na ESCO
šemi, ugovor treba jasno odrediti kako će se energija mjeriti (toplota, električna energija ili oboje) i rokovi za
plaćanje i penalizacija treba da budu bazirani na tim mjerenjima. Osim toga, praćenje potrošnje energije
/uštede omogućuje investitorima i firmama za inţenjering da provjere tačnost predviĎanja i da sprovedu
korektivne mjere u slučaju neočekivanih odstupanja.
(68)
Daljnje informacije i smjernice dostupne na web stranici GreenBuilding
http://re.jrc.ec.europa.eu/energyefficiency/greenbuilding/pdf%20greenbuilding/GBP%20Audit%20Guidelines%20final.pdf
25
9 Posebne mjere za industriju
9.1 Elektro motori (69) i pogoni promjenjive brzine (VSD)
Sistemi na motorni pogon pribliţno potroše oko 65% električne energije u EU industriji. Značajnu količinu
energije troše elektromotori. Osim toga, oni se koriste u zgradama za pumpanje vode za krajnje korisnike, u
upravljanju vodama i distribuciji ili u instalacijama grijanja i hlaĎenja. Ovo poglavlje se odnosi na sve sektore
djelatnosti u kojima su prisutni elektromotori.
Postoji oznaka za elektromotore koju koristi glavni evropski proizvoĎač. Ova oznaka predlaţe tri nivoa
efikasnosti: EFF1, EFF2 i EFF3. Preporučuje se korištenje najefikasnijih motora koji su označeni sa EFF1.
Vrijednost efikasnosti dva motora s oznakom s EFF1 i EFF3 sa korištenjem identične električne energije
moţe biti minimum izmeĎu 2% i 7%.
Kada motor ima znatno višu ocjenu od opterećenja, motor radi pri djelimičnom opt erećenju. U tom slučaju,
efikasnost motora se smanjuje. Motori su često odabrani tako da dolazi do prevelikog opterećenja ili su isti
prejaki za odreĎeni posao. Kao opšte pravilo, motori koji su premaleni i preopterećeni imaju smanjen
očekivani ţivotni vijek s većom vjerojatnošću neočekivanih prekida rada, što rezultuje gubitkom proizvodnje.
S druge strane, motori koji su preveliki i neopterećeni trpe smanjenu efikasnost i umanjen faktor snage.
Podešavanje brzine motora korištenjem pogona promjenjive brzine (VSD) moţe dovesti do bolje kontrole
procesa i značajne uštede energije. MeĎutim, VSD moţe imati neke nedostatke poput generisanja
elektromagnetskih smetnji (EMI), trenutno uvoĎenje sekundarnih frekvencija u snabdjevanje i moguće
smanjenje efikasnosti i ţivotnog vijeka starih motora. Potencijalne uštede energije proizvedene u VSD
70
elektromotorima su procijenjene na oko 35%( ) u pumpama i ventilatorima i 15% u kompresorima vazduha,
kompresorima hlaĎenja i konvejerima.
9.2. Standard za upravljanje energijom EN 16001
Evropski standard za sisteme upravljanja energijom - EN 16001 - je alat za sve tipove preduzeća za pregled
energetskih stanja i poboljšanje energetske efikasnosti na sistematski i odrţiv način. Ovaj standard je
kompatibilan sa ISO 14001 i nadopunjuje se na druge standarde. Namjera je da se isti primjenjuje na sve
vrste i veličine organizacija i industrija, uključujući i transport i zgradarstvo.
Norma ne definiše odreĎene kriterije energetske efikasnosti. Njezin je cilj pomoći firmama da organizuju svoj
proces kako bi poboljšale energetsku efiasnost. Ovaj standard slijedi Plan -Do-Check-Act (PDCA) pristup
(Planiraj-Uradi-Provjeri-Djeluj)
9.3
Referentni dokument najboljih raspoloţivih tehnika (BREF) ( 71) u
industriji
Najbolja raspoloţiva tehnologija (BAT) -referentni dokument (BREF) ima za cilj razmijeniti informacije o BAT72
u, praćenju i razvoju iz člana 17(2)( ) IPPC Direktive 2008/1/EZ. Ovi dokumenti daju informacije o
odreĎenom industrijskom /poljoprivrednom sektoru u EU, tehnike i procese koji se koriste u tim sektorima,
trenutne emisije i nivoi potrošnje, tehnike koje treba uzeti u obzir pri utvrĎivanju najboljih raspoloţivih tehnika,
najbolje raspoloţive tehnike (BAT) i neke tehnike u izradi.
(69)
70
( )
(71)
(72)
Program Motor Challenge - Evropska komisija http://re.jrc.ec.europa.eu/energyefficiency/motorchallenge/index.htm i
Zadatak sistema elektro motora MeĊunarodne agencije http://www.motorsystems.org/
Iz izvještaja: VSDs elektriĉni motorni sistemi. Ovi podaci su procijenjeni za industrijski sektor. Izvještaj je dostupan na
http://re.jrc.ec.europa.eu/energyefficiency/motorchallenge/index.htm
Energetska efiasnost BREF je dostupna na: ftp://ftp.jrc.es/pub/eippcb/doc/ENE_ Adopted_02-2009.pdf
"Komisija će organizovati razmjenu informacija izmeĊu država ĉlanica i industrije u pitanju o najboljim raspoloživim
tehnikama, praćenja i zbivanja u njima."
26
DODATAK 1
Ključni elementi u EPBD-u























2
Eliminacija od 1.000m praga za renoviranje postojećih zgrada: minimalni zahtjevi energetskih
performansi su potrebni za sve postojeće zgrade koje prolaze kroz značajne obnove (25% površine
ili vrijednosti zgrade).
Minimalni zahtjevi energetskih performansi su potrebni za tehničke sisteme zgrade (velika
ventilacija, klima, grijanje, rasvjeta, hlaĎenje, topla voda) za novoizgraĎene objekte kao i zamjenu.
Minimalni zahtjevi energetskih performansi se takoĎe moraju postaviti za obnovu graĎevinskih
elemenata (krov, zid, itd.), ako je to tehnički, funkcionalno izvodivo i ekonomski opravdano.
Okvir za benchmarking metodologiju za izračunavanje nivoa isplativosti minimalnih zahtjeva će biti
razvijen od strane Komisije do 30. juna 2011.
Nivo optimalne isplativosti znači minimiziranje troškova ţivotnog ciklusa (uključujući i investicijske
troškove, troškove odrţavanje i operativne troškove, troškove električne energije, dobitke od
proizvedene energije i odlaganje troškova).
Benchmarking metodologija će pomoći MS (drţave članice) u postavljanju svojih zahtjeva.
U slučaju > 15% razlika izmeĎu optimalnih troškova i stvarnog nacionalnog standarda, drţave
članice će morati opravdati razliku ili imati plan mjera da se ista smanji.
Bolja prepoznatljivost i kvaliteta informacija koje pruţaju Potvrde (certifikati) o energetskoj
efikasnosti: obvezno korištenje pokazatelja energetske efikasnosti u oglasima; preporuke o tome
kako optimalno poboljšati troškove /ekonomičnost energetske efikasnosti, takoĎe isti moţe
uključivati naznake o tome gdje se mogu dobiti informacije o mogućnostima finansiranja.
Potvrde koje se izdaju za sve nove zgrade /jedinice zgrada i kada se postojeće zgrade /jedinice
zgrada iznajmljuju /prodaju.
2
Javna vlast koja zauzima kancelarijski prostor > 500 m će morati prikazati potvrdu (spuštena na >
2
250 m nakon pet godina).
Komisija će do 2011. razviti zajedničku evropsku šemu certifikacije za nestambene zgrade.
MS trebaju uspostaviti redovnu inspekciju za sisteme grijanja (> 20kW) i AC sistema (> 12kW).
Izvještaji inspekcija izdatih nakon svake inspekcije (uključuje preporuke za poboljšanje efikasnosti) i
predanih vlasniku ili stanaru.
Certifikacija i inspekcije treba da sprovode nezavisni i kvalificirani i/ili akreditirani stručnjaci.
MS trebaju uspostaviti nezavisni sistem kontrole sa nasumičnom verifikacijom certifikata i
inspekcijskih izvještaja.
MS trebaju utvrditi kazne za nepoštovanje
Zahtjevi za razmatranje alternativnih sistema za nove zgrade (kao što su OIE, grijanje i hlaĎenje,
CHP ...).
Sve nove zgrade u EU od decembra 2020. god. (2018. god. za javne zgrade) će morati biti zgrade
gotovo sa nultom energijom.
Pribliţno nulta ili vrlo niska potrebna energija trebala bi na vrlo značajanom nivou biti pokrivena
energijom iz obnovljivih izvora.
MS trebaju preduzeti mjere, kao što su ciljevi, kako bi stimulisala transformaciju zgrada koje su
obnovljene u zgrade sa pribliţno nultom energijom.
EPBD naglašava ključnu ulogu finansiranja za EE.
MS moraju izraditi listu popisa nacionalnih (financijskih) mjera do 30. juna 2011.
MS trbaju u obzir uzeti nivoe optimalno isplativih energetskih performansi u donošenju odluka o
finansiranju.
27
DODATAK 2
Troškovi i emisije nekih tehnologija
TEHNOLOGIJA
ZA PROIZVODNJU
EL.EN.
TABELA 2-2: Energetska tehnologija za proizvodnju elektriĉne energije – SCENARIJ visokih ciijena
a
goriva ( )
TROŠKOVI PROIZVODNJE ELEKTRIĈNE
ENERGIJE (COE)
Stanje2007
Projekcija
za 2020
Projekcija
za 2030
ŢIVOTNI CIKLUS GHG EMISIJA
NETO
EFIKASNOST
(d)
Indirektne
emisije
Ţivotni
ciklus
emisija
kgCO2(eq)
/MWh
kgCO2(eq)
/MWh
kgCO2(eq)
/MWh
530
110
640
Vrlo visoka
530
60
70
85
420
145
Vrlo visoka
Vrlo visoka
595
95
690
Vrlo visoka
505
80
580
Vrlo visoka
725
145
95
125
820
270
Visoka
Srednja
850
110
960
Visoka
755
145
100
125
855
270
Visoka
Srednja
0
15
15
Niska
6
15+36
21+42
Srednja
5
1+240
6+245
Srednja
0
11
11
nil
0
14
14
nil
0
6
6
nil
0
6
6
nil
0
45
45
nil
120 (d)
15
135 ( d)
Niska
2007
€2005/MWh
€2005/MWh
€2005/MWh
IZVOR ENERGIJE: PRIRODNI GAS
Otvoreni ciklus ganih turbina (GT)
80 + 90 (b) 145+155(b) 160+165(b)
38%
Kombinovani ciklus gasnih turbina (KCGT)
60+70
105+115
115+125
58%
CCS
n/a
130+140
140+150
49% (c)
IZVOR ENERGIJE: NAFTA
Unutrašnje sagorijevanje dizel motora
125+145(b) 200+220(b) 230+250(b)
45%
Kombinovani ciklus naftnih turbina (CC)
115+125(b) 175+185(b) 200+205(b)
53%
IZVOR ENERGIJE: UGALJ
Sagorijevanje uglja u prah (PCC)
40+55
80+95
85+100
47%
CCS
n/a
10+125
100+120
35% (c)
Cirkularno sagorjevanje (CFBC)
50+60
95+105
95+105
40%
Integrisana gasifikacija kombinovanim ciklusom (IGCC)
50+60
85+95
85+95
45%
CCS
n/a
95+110
90+105
35% (c)
IZVOR ENERGIJE: NUKLEARNI
Nuklearna fizija
55+90
55+90
55+85
35%
IZVOR ENERGIJE: BIOMASA
Ĉvrsta biomasa
80+195
90+215
95+220
24% +29%
Biogas
55+125
50+200
50+190
31% +34%
IZVOR ENERGIJE: VJETAR
Obalni
75+110
55+90
50+85
Unutrašnjost
85+140
65+115
50+95
IZVOR ENERGIJE: VODA
Veliki
35+145
30+140
30+130
Mali
60+185
55+160
50+145
IZVOR ENERGIJE: SOLARNI
Fotonaponska
520+880
270+460
170+300
Koncentrisana solarna snaga (CSP)
170+250(d) 130+180(d) 120+160(d)
-
(a)
(b)
(c)
Direktne
emisije
OSJETLJIVOS
T CIJENE
GORIVA
Pod pretpostavkom visoke cijene goriva kao u DG TREN 'Scenarij visokih cijena nafte i gasa "(barel nafte 100$ 2005 )
Kalkulacija izvršena sa predpostavljenim bazni m opterećenjem
Izvještavane efikasnosti vezane za postrojenja za obuhvatnost ugljika odnose se na pokazna postrojenja
koja će biti u funkciji u 2015.
Kalkulacija izvršena sa predpostavljenom upotrebom prirodnog gasa za sekundarnu proizvodnju toplote
Izvor: Radni dokument osoblja Komisije. EU Akcioni plan za energetsk u sigurnost i solidarnost. Izvori energije,
troškovi proizvodnje i performanse tehnologija za proizvodnju elektriĉne energije, grijanja i prijevoza. Evropska
komisija. http://setis.ec.europa.eu/
28
a
TABELA 2-4: Energetski izvori za grijanje – SCENARIJ visokih ciijena goriva ( )
EU-27 TRŽIŠNI
PROIZVODNA CIJENA TOPLOTE
CIJENA GORIVA
(INC.TAkse)
UDIO PO
NA MALO
IZVORU
Tekući
Ukupni
ENERGIJE
troškovi
troškovi
(INC.TAKSE)
(STAMBENI
€ 2005/toe
€2005/toe
€2005/toe
SEKTOR) (b)
IZVOR ENERGIJE: FOSILNA GORIVA
Prirodni gas
45,5%
1.010
1.125+1.400
1.425+1.750
Loţ ulje
20,0%
1.030
1.200+1.600
1.775+2.525
Ugalj
3,1%
590
975+1.025
1.775+2.100
IZVOR ENERGIJE: BIOMASA, SOLARNA I OSTALO
Drvna sjeĉka
11,6%
410
725+925
1.575+2.675
Pelete
11,6%
610
925+1.350
1.700+4.175
Solarna
11,6%
275+300
1.350+9.125
Geotermalna
11,6%
650+1.100
1.150+3.775
IZVOR ENERGIJE: ELEKTRIĈNA ENERGIJA
12,3%
1.875
1.925+1.975
2.025+2.900
(a)
b
( )
GHG EMISIJA ŽIVOTNOG CIKLUSA
Direktne
emisije
Indirektne
emisije
tCO2 (eq)/toe
tCO2 (eq)/toe
Emisija
ţivotnog
ciklusa
tCO2 (eq)/toe
2,5
0,7
3,2
3,5
0,6
4,1
5,4
0,7
6,1
0,0
0,3
0,3
0,0
0,7
0,7
0,0
0,3
0,3
0,0
0,2+5,9
0,0+5,9
0,0
0,7+15,2
0,7+15,2
Uz pretpostavku visoke cijene goriva kao u DG TREN 'scenarija sa visokim cijenama nafte i gasa
"(barel nafte 100 $ 2005 ).
Općinsko grijanje ima dodatni udio od 7,6% tržišta.
Izvor: Radni dokument osoblja Komisije.EU Akcioni plan za energetska sigurnost i solidarnost. Izvori energije, proizvodnja
troškovi i performanse tehnologija za proizvodnju elektriĉne energije, grijanje i prometa. E vropska komisija.
http://setis.ec.europa.eu/
29
TABELA 2-5: IZVORI ENERGIJE ZA TRANSPORT – SCENARIJ SREDNJIH I VISOKIH CIJENA GORIVA
IZVOR ENERGIJE ZA DRUMSKI
TRANSPORT
Benzin i dizel
Prirodni plin (CNG) (d)
e
Domaće biogorivo ( )
Tropski bio-etanol
e
Biogorivo druge generacije ( )
(a)
b
( )
(c)
(d)
(e)
(f )
CIJENA GORIVA PREMA EU
Scenarij srednjih cijena
Scenarij visokih cijena
goriva(a)
goriva(b)
ŢIVOTNI
CIKLUS GHG
EMISIJA (c)
€2005/toe
€2005/toe
470
675
tCO2 (eq)/toe
3,6+3,7
500
630
3,0
725 + 910
805 + 935
1,9+2,4
700 (f)
790 (f)
0,4
1 100 + 1 300
0,3+0,9
1 095 + 1 245
Vrijednosti za 2015, uz pretpostavku da je cijena nafte 57.95$ 2005 po barelu kao u “Evropska Energija i
Transport:Trendovi do 2030 – podaci za 2007)
Vrijednosti za 2015, uz pretpostavku da je cijena nafte 83.3$ 2005 po barelu kao u “Scenario visokih cijena nafte i
plina".
Podaci su podložni reviziji zavisno o sporazumu o odgovarajućoj metodologiji za izraĉun indirektne promjene
korištenja zemljišta.
Zahtijevaju posebno prilagoĊeno vozilo, koje ne ulazi u obraĉun iskazanih vrijednosti.
Rasponi izmeĊu najjeftinijeg pšeniĉnog etanola i biodizela.
Vrijednosti se temelje na pretpostavljenoj konkurentnoj tržišnoj cijeni biogoriva uvezenih u EU
30
Evropska komisija
Kako izraditi Akcioni plan odrţivog energetskog razvitka (SEAP) – Vodič
Luksemburs: Publications Office of the European Union
31
Download

DIO III Tehničke mjere za energetsku efikasnost i obnovljivu energiju