EFIKASNOST POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA
U BOSNI I HERCEGOVINI:
PREPREKE I ŠANSE
Naslov:
Efikasnost politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini: prepreke i šanse
Copyright © 2013, Centri civilnih inicijativa
Autori:
mr.sc. Elmira Pašagić
dr.sc. Siniša Marčić
mr.sc. Adis Arapović
Saradnici:
Obren Bjelošević
Slaven Divčić
Zoran Adžaip
Radna grupa:
Mira Vasić, Ministartvo rada i boračko - invalidske zaštitite RS
Rajko Kličković, Ministartvo rada i boračko - invalidske zaštitite RS
Jasmina Khechan - Babić, Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH
Amila Gajević, Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH
Velida Draško, Federalni zavod za zapošljavanje
Omer Korjenić, Federalni zavod za zapošljavanje
Aleksandra Simović, Zavod za zapošljavanje RS
Tatjana Banduka, Zavod za zapošljavanje RS
Urednik:
Adis Arapović
Izdavač:
Centri civilnih inicijativa, Tuzla, Bosna i Hercegovina
www.cci.ba
Za izdavača:
Zlatan Ohranović
Naziv projekta:
“Unapređenje efikasnosti javnih službi za zapošljavanje:
više prilika za zapošljavanje i više radnih prava u BiH”
Ovaj dokument je sačinjen uz finansijsku pomoć Evropske Unije.
Sadržaj ovog dokumenta potpuna je odgovornost Centara civilnih inicijativa i ni
pod kojim okolnostima ne predstavlja stavove Evropske Unije.
FINANSIRA EU
Efikasnost politika zapošljavanja u
Bosni i Hercegovini: prepreke i šanse
Sarajevo,
avgust 2013.
SADRŽAJ:
LISTA KORIŠTENIH AKRONIMA .................................................................................................................................... 1
GRAFIKONI ......................................................................................................................................................................... 1
TABELE ............................................................................................................................................................................... 1
I DIO .......................................................................................................................................................................................... 3
UVOD ................................................................................................................................................................................... 3
1.1.
SVRHA, CILJEVI I SADRŽAJ ANALIZE ........................................................................................................ 3
1.2.
OPŠTA RAZMATRANJA .................................................................................................................................. 3
1.3.
AKTIVNOST STANOVNIŠTVA ....................................................................................................................... 4
II DIO ........................................................................................................................................................................................ 7
BOSNA I HERCEGOVINA: INSTITUCIJE I NADLEŽNOSTI U OBLASTI RADA I ZAPOŠLJAVANJA NA
DRŽAVNOM NIVOU .......................................................................................................................................................... 7
2.1.
INSTITUCIJE ...................................................................................................................................................... 7
2.2.
NADLEŽNOSTI .................................................................................................................................................. 7
2.3.
STRATEŠKI DOKUMENTI ............................................................................................................................... 8
III DIO ....................................................................................................................................................................................... 9
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ......................................................................................................................... 9
3.1. ANALIZA RADA JAVNIH SLUŽBI ZA ZAPOŠLJAVANJE (JSZ) ...................................................................... 9
3.2. ZAKLJUČAK .......................................................................................................................................................... 28
3.3. PREPORUKE .......................................................................................................................................................... 28
IV DIO ..................................................................................................................................................................................... 30
REPUBLIKA SRPSKA ...................................................................................................................................................... 30
4.1. ANALIZA RADA JAVNIH SLUŽBI ZA ZAPOŠLJAVANJE .............................................................................. 30
4.2. ZAKLJUČAK .......................................................................................................................................................... 44
4.3. PREPORUKE .......................................................................................................................................................... 44
V DIO ...................................................................................................................................................................................... 46
BRČKO DISTRIKT ............................................................................................................................................................ 46
5.1. ANALIZA RADA JAVNIH SLUŽBI ZA ZAPOŠLJAVANJE .............................................................................. 46
5.2. PREPORUKE .......................................................................................................................................................... 53
PRILOG 1 - PRIHODI I PRIMICI JSZ U FEDERACIJI BIH (2010 – 2012) ........................................................................ 55
IZDACI JSZ U FEDERACIJI BIH (2010 – 2012) .................................................................................................................. 57
PRILOG 2 - RASPODJELA NADLEŽNOSTI U INSTITUCIJAMA ZA RAD I ZAPOŠLJAVANJE I INSTITUCIJAMA
ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE .................................................................................................................................... 61
PRILOG 3 – KOMPARATIVNA ANALIZA: NAKNADE ZA NEZAPOSLENOST U ZEMLJAMA REGIONA .............. 62
LISTA KORIŠTENIH AKRONIMA
ARZ
BD
BiH
CCI
EU CARDS
FBiH
FZZZ
JSZ
MCP
RS
ZZZRS
Agencija za rad i zapošljavanje
Brčko distrikt
Bosna i Hercegovina
Centri civilnih inicijativa
European Community assistance for reconstruction, development and stabilization (Pomoć
Evropske zajednice za rekonstrukciju, razvoj i stabilizaciju)
Federacija Bosne I Hercegovine
Federalni zavod za zapošljavanje
Javne sluzbe za zapošljavanje
Ministarstvo civilnih poslova
Republika Srpska
Zavod za zapošljavanje Republike Srpske
GRAFIKONI
Grafikon 1.
Grafikon 2.
Grafikon 3.
Grafikon 4.
Grafikon 5.
Grafikon 6.
Grafikon 7.
Struktura nezaposlenih osoba u Bosni i Hercegovini (juli 2013.), str. 5.
Struktura učešća u ukupnim raspoloživim prihodima i primicima,str. 17.
Struktura rashoda i izdataka JSZ u Federaciji u 2012, str. 18.
Broj nezaposlenih lica u BiH, pregled kvartalnih izvještaja 2009.-2012., str. 32.
Pregled prihoda Zavoda RS, str. 37.
Pregled rashoda za lična primanja, novčanih naknada za nezaposlenost i programa aktivnih
mjera zapošljavanja u %, str. 37.
Ukupan broj korisnika zdravstvenog osiguranja preko Zavoda RS, str. 40.
TABELE
Tabela 1.
Tabela 2.
Tabela 3.
Tabela 4.
Tabela 5.
Tabela 6.
Tabela 7.
Tabela 8.
Tabela 9.
Tabela 9-a:
Tabela 10.
Broj nezaposlenih osoba u BiH, str. 5.
Stopa zaposlenosti, stopa nezaposlenosti, stopa neaktivnosti, str. 6.
Zaposleni i indikatori efikasnost JSZ u 2012, str. 12.
Ukupni prihodi JSZ u FBiH za 2010, 2011 i 2012, str.16.
Struktura prihoda JSZ za zapošljavanje u 2012, str. 16.
Ukupni rashodi i izdaci JSZ za 2010, 2011 i 2012, str. 17.
Struktura rashoda i izdataka JSZ u Federaciji BiH u 2012, str. 18.
Broj nezaposlenih lica i korisnika zdravstvene zaštite u Federaciji BiH (mart 2013), str. 23.
Sredstva isplaćena zavodima za zdravstveno osiguranje po kantonima u 2010, 2011, 2012,
str. 24.
Ukupna sredstva isplaćena zavodima za zdravstveno osiguranje po kantonima u 2010, 2011,
2012, str. 24.
Obračun plaće za iznos od 1.500,00 KM (netto), str.26.
1
Tabela 11.
Tabela 11-a:
Tabela 12.
Tabela 13.
Tabela 14.
Tabela 15.
Tabela 16.
Tabela 17.
Tabela 18.
Tabela 19.
Tabela 20.
Tabela 21.
Tabela 22.
Tabela 23.
Tabela 24.
Tabela 25.
Tabela 26.
Tabela 27.
Sredstva isplaćena za novčanu naknadu po kantonima u 2010, 2011, 2012, str. 27.
Ukupna sredstva isplaćena za novčanu naknadu po kantonima u 2010, 2011, 2012, str. 27.
Pokazatelji aktivnosti stanovništva u RS, str. 31.
Uslovi za prestanak prava nezaposlenih lica u RS, str. 34.
Prihodi Zavoda za zapošljavanje RS 2008.-2012., str. 36.
Rashodi Zavoda za zapošljavanje RS 2008.-2012., str. 37.
Budžetska izdvajanja za novčane naknade za nezaposlenost u RS – 2008-2012, str. 38.
Uporedna analiza doprinosa za zaposlena lica, nezaposlena lica i penzionere, str. 41.
Broj korisnika zdravstvenog osiguranja za nezaposlenost u BiH, kvartalni izvještaji, str. 41.
Uporedni pregled broja korisnika novčane naknade u zemljama regiona. 2010. godina, str. 43.
Broj korisnika novčane naknade za nezaposlenost u BiH, kvartalni izvještaji 2009.-2012.,
str. 43.
Budžetska izdvajanja za novčane naknade za nezaposlenost u RS, 2008.-2012., str. 43.
Pokazatelji aktivnosti stanovništva, Brčko distrikt, str. 46.
Broj korisnika zdravstvenog osiguranja u Brčko distriktu – 2009-2012, str. 47.
Uslovi za prestanak prava nezaposlenih lica u Brčko distriktu, str. 48.
Prihodi Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta 2008.-2012., str. 49.
Rashodi Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta 2008.-2012., str. 50.
Budžetska izdvajanja za novčane naknade za nezaposlenost u Brčko distriktu, 2008.-2012.,
str. 50.
2
I DIO
UVOD
1.1.
SVRHA, CILJEVI I SADRŽAJ ANALIZE
U sklopu kampanje „Posao narodu“, Centri civilnih inicijativa (CCI) proveli su procjenu stanja u
sektoru rada i zapošljavanja u Bosni i Hercegovini (BiH), koja, između ostalog, obuhvata analizu važeće
zakonske regulative, praksi, sistema institucija i ustanova, sistema finansiranja i potrošnje, te komparativni
pregled politika zapošljavanja unutar BiH, kao i u zemljama regiona. Procjena stanja imala je za cilj utvrditi
nedostatke postojećih sistemskih i zakonskih rješenja te dati preporuke za uspostavu funkcionalnijeg i
učinkovitijeg okvira za rad javnih službi za zapošljavanje (JSZ) u BiH, kao i sektora rada i zapošljavanja
generalno. Svrha ove analize jeste da ponudi opšti uvid u stanje javnih politika i prakse, te da predloži i zastupa
relevantne i efektivne mjere za poboljšanje javnih politika zapošljavanja, na nivou države, entiteta, Brčko
Distrikta (BD) i kantona.
Preciznije, zadovoljavanjem svrhe ove analize, biće ispunjeni preduslovi za postavljanje specifičnih
ciljeva, predlaganjem i zastupanjem mjera koje će:
1) doprinjeti jačanju primarne uloge JSZ u posredništvu pri zapošljavanju osoba koje aktivno traže
posao, kroz smanjenje administrativne funkcije evidentiranja nezaposlenih i servisiranja njihovog prava na
zdravstveno osiguranje;
2) inicirati redefiniranje modaliteta isplate naknade za nezaposlenost u skladu sa najboljim regionalnim i
evropskim praksama na način da se visina i dužina trajanja naknade za slučaj nezaposlenosti veže za lični
doprinos (iznos uplaćenih sredstava i dužinu plaćanja) svakog pojedinca tokom radnog odnosa, kao i dostupnost
adekvatne naknade u slučaju nezaposlenosti, svakome ko ostane bez posla.
Prvo poglavlje ove analize daje uvod u svrhu i ciljeve istraživanja, nudi pregled opštih informacija o
politikama zapošljavanja i radnoj aktivnosti stanovništva. Poglavlje II razmatra raspodjelu nadležnosti u sektoru
rada i zapošljavanja unutar BiH, te ulogu i zadatke institucija na nivou BiH. Poglavlja III, IV i V daju ocjenu
rada JSZ i elaboriraju stanje u sektoru na različitim nivoima vlasti u BiH i to: Poglavlje III – Federacija BiH,
Poglavlje IV – Republika Srpska, Poglavlje V – Brčko Distrikt. Analiza rada JSZ u Poglavljima III, IV i V
izložena je po sljedećim segmentima: (1) funkcionalnost i učinkovitost rada JSZ (2) finansijski tokovi,
potrošnja i učinci javnih službi za zapošljavanje; (3) pregled regulative i prakse administriranja i servisiranja
zdravstvenog osiguranja nezaposlenih osoba; (4) pregled regulative i prakse isplate naknade za osobe koje
ostanu bez posla. Poglavlje VI sadrži preporuke.
U pripremi ovog dokumenta, analitički tim je razmotrio postojeću legislativu (ustavi BiH, Federacije
BiH, Republike Srpske i kantona, relevantni zakoni na nivou BiH, Federacije BiH, Republike Srpske, Brčko
distrikta, zatim podzakonski akti, interni akti, itd.), programe rada i izvještaje o radu JSZ u BiH, strategije i
druge radne dokumente relevantnih domaćih institucija i ustanova, kao i studije i izvještaje domaćih i
međunarodnih organizacija o sektoru rada i zapošljavanja u BiH.
1.2.
OPŠTA RAZMATRANJA
Uloga JSZ na tržištu rada svake razvijene i tržišno orijentirane zemlje je izuzetno velika. JSZ upravljaju
sredstvima za osiguranje materijalne sigurnosti nezaposlenih osoba, aktivno posreduju između ponude i
potražnje na tržištu rada, prikupljaju i distribuiraju informacije o tržištu rada i osiguravaju savjetovanje i druge
3
besplatne usluge za nezaposlene. Međutim, JSZ u BiH u praksi imaju drugačiju ulogu, koja je najvećim
dijelom orijentirana na pasivnu registraciju nezaposlenih i administriranje njihovih prava po osnovu
nezaposlenosti: prava na naknadu za slučaj nezaposlenosti, prava na zdravstvenu zaštitu, dokup staža, itd.
Studije i izvještaji o sektoru rada i zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, koje su sačinile relevantne
međunarodne i domaće institucije i organizacije u proteklom periodu1, ukazuju na strukturalne probleme zbog
kojih postojeći sistem ne može odgovoriti savremenim potrebama tržišta rada i zapošljavanja u zemlji. Prema
ovim studijama i izvještajima, veliku poteškoću predstavlja brojna i rasparčana legislativa, koja se često
reduktivno provodi u praksi. Dalje, kao zaseban problem studije ističu odsustvo socijalnog dijaloga i
pomanjkanje koordinacije i kapaciteta za ozbiljno i aktivno vođenje politika zapošljavanja svih aktera na
različitim novoima vlasti, te čestu praksu u povredama osnovnih prava radnika uglavnom u dijelu privatnog
sektora. Tako, Izvještaj EU CARDS-a pod nazivom Vertikalni pregled sektora rada i zapošljavanja u BiH,
navodi postojanje „dva tržišta rada“, u kojem je jedno tzv. formalno tržište rada koje vrijedi za državni sektor i
firme u državnom vlasništvu u kojem se radno zakonodavstvo i kolektivni ugovori primjenjuju u velikom
procentu, i drugo tzv. neformalno tržište rada u kojem uglavnom dominira privatni sektor i u kojem se radno
zakonodavstvo primjenjuje u znatno manjem obimu, dok se kolektivni ugovori rijetko zaključuju.
Izvještaj EU CARDS je na sistematičan i sveobuhvatan način procijenio sektor rada i zapošljavanja na
svim nivoima u BiH. Iako je procjena rađena 2006. godine, veliki broj uočenih manjkavosti i strukturalnih
pitanja aktuelna su i danas. Izvještaj sadrži deset preporuka, od kojih su neke realizirane u prethodnom periodu
poput uspostave ekonomsko-socijalnih vijeća na svim nivoima vlasti, ali po preporukama strukturalne i suštinske
prirode za cijelu zemlju nije puno učinjeno (npr. harmonizacija stope doprinosa u entitetima i BD kako bi se
omogućilo stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora; promjena načina finansiranja sektora zapošljavanja iz
doprinosa na finansiranje iz budžeta entiteta; jačanje primarne uloge JSZ u posredovanju u zapošljavanju, itd.).
Kako je znatan broj strukturalnih pitanja uočen u Federaciji BiH, zbog izrazite fragmentiranosti u svim
segmentima sektora, tako je i najveći dio preporuka za Federaciju BiH i danas nerealiziran (npr. jačanje uloge i
funkcija Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, unutar sektora rada i zapošljavanja kroz jačanje
legislativnih ovlaštenja, kompetencija za strateško planiranje i politike zapošljavanja; racionalizacija općinskih
biroa, itd.), zbog čega će i ova analiza, rad i ulogu JSZ u BiH razmatrati i analizirati i u ovom kontekstu.
1.3.
AKTIVNOST STANOVNIŠTVA
Aktuelna ekonomska kriza u svijetu, ali i niz drugih unutrašnjih strukturalnih poremećaja, uzrokovali su
porast broja nezaposlenih u Bosni i Herecegovini u posljednjh nekoliko godina. Kao što je prikazano u Tabeli 1,
u BiH je zabilježen porast broja nezaposlenih tokom perioda 2009. – 2013. (prvi kvartal) i to za 43.000 osoba,
odnosno 7,8%. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ukupan broj nezaposlenih osoba u BiH
krajem marta 2013. godine iznosio je 553.580, dok je ukupan broj zaposlenih iznosio 648.421, što znači da na
jednog nezaposlenog dolazi manje od 1,2 zaposlena (omjer nezaposleni/zaposleni 1:1,17). Trend porasta
nezaposlenosti u proteklih 5 godina najbolje se može vidjeti na tabelarnom komparativnom pregledu datom u
Tabeli 1.
1
EU CARDS 2006: Vertikalni pregled sektora rada i zapošljavanja u BiH; ILO Employment Sector: Employment Working
Paper No. 86, (2011); Federalni zavod za zapošljavanje: Analiza tržišta rada u Federaciji BiH u 2011 sa procjenom za
2012; CPU: Analiza politika u oblasti povezanosti obrazovnog sistema i tržišta rada u BiH (April 2011); Preporuke civilnog
društa za brži put u EU, inicijativa „Građani za Evropu“: Rad i zapošljavanje u BiH; EU/IPA „Improving Active Labour
Markets in Bosnia“: IT Assesment Report (2010).
4
Tabela 1: Broj nezaposlenih osoba u BiH ( pregled kvartalnih izvještaja, 2009-2012. i II kvartal 2013)2
2009
2010
2011
2012
2013
IV k.vartal
IV k.vartal.
IV k.vartal.
IV k.vartal.
II k.vartal
BiH
510.580
522.052
536.781
550.574
548.307
FBiH
354.577
351.929
371.090
384.852
385.253
RS
145.396
145.620
153.535
153.458
150.601
BD
10.607
11.503
12.156
12.264
12.453
Anketna stopa
n/a
27,2
27,6
28,0
n/a
nezaposlenosti
(BiH)
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, na dan 30.04.2013. god. na evidencijama javnih
službi za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini je zabilježen blagi pad nezaposlenosti. U odnosu na mjesec mart
2013. broj nezaposlenih osoba je manji za 4.061 osoba ili 0,73%. Nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za
1.310 osoba (0,34%), u Republici Srpskoj za 2.703 osoba (1,74%) i u Brčko Distriktu BiH za 48 osoba (0,38%).
Od ukupnog broja nezaposlenih osoba, 40% su žene, odnosno njih 264.596. Stopa registrirane nezaposlenosti za
mart 2013. godine iznosila je 46,1% i u odnosu na februar 2013. godine nije se mijenjala. U strukturi osoba koja
traže zaposlenje, zaključno sa 30.04.2013. godine, NKV radnika je 159.611 ili 29,05%, PKV 11.048 ili 2,01%,
KV 190.601 ili 34,69%, VKV 3.724 ili 0,68%, NSS 1.780 ili 0,32%, SSS 139.883 ili 25,46%, VŠS 7.640 ili
1,39% i VSS 35.232 ili 6,41%.
Grafikon 1: Struktura nezaposlenih osoba u Bosni i Hercegovini (juli 2013.)
Kao što je prikazano u Grafikonu 1, najveći broj evidentirane nezaposlenosti čine osobe sa trećim
stepenom obrazovanja KV radnici 34,52%, NKV radnici 28,80% i osobe sa SSS 25,63%.
2
Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje, “Statistički informator: pregled stanja tržišta rada u BiH”, počev od br.14IV/2009.
do br.26-IV/2012.
5
Tabela 2: Stopa zaposlenosti, stopa nezaposlenosti, stopa neaktivnosti3, prema godini, entitetu i spolu4
BiH
FBiH
Stopa zaposlenosti
Total M
M
Ž
Total
M
Ž
Total
M
Ž
32,5
42,2 23,3 30,4
40,9 20,6
36,6
45,0
28,6
25,8
35,0 17,1
2011.
31,9
41,3 23,0 29,8
39,9 20,3
36,1
44,4
28,3
22,9
31,6 14,6
2012.
31,7
41,5 22,6 30,0
40,4 20,3
35,3
44,1
27,2
24,8
33,4 16,4
Total
M
Ž
Total
Ž
Total
M
Ž
M
Ž
2010.
27,2
25,6 29,9 29,1
27,3 32,3
23,6
22,0
25,9
36,4
34,1 40,4
2011.
27,6
26,1 29,9 29,2
27,6 32,1
24,5
23,0
26,5
39,0
37,7 41,4
2012.
28,0
26,4 30,7 29,4
27,7 32,2
25,6
23,8
28,2
32,5
30,4 36,3
Total
M
Ž
Total
Stopa neaktivnosti
Total M
4
Total
BD
2010.
Stopa nezaposlenosti
Total M
3
Ž
RS
Ž
Total
M
Ž
M
Ž
2010.
67,1
68,1 66,2 68,1
68,4 67,8
65,5
67,6
63,6
64,0
65,2 62,8
2011.
67,5
68,9 66,1 68,6
69,4 67,8
65,5
68,0
63,1
65,4
66,9 64,0
2012.
67,4
68,6 66,4 68,3
69,2 67,5
65,9
67,6
64,3
64,5
66,1 62,8
Izračunato kao udio radno sposobnog stanovništva 15+.
Izvor: Anketa radne snage (ARS) 2012.
6
II DIO
BOSNA I HERCEGOVINA: INSTITUCIJE I NADLEŽNOSTI U OBLASTI RADA I
ZAPOŠLJAVANJA NA DRŽAVNOM NIVOU
2.1.
INSTITUCIJE
Ministrastvo civilnih poslova BiH (MCP) je prema Zakonu o ministarstvima i drugim organima
uprave BiH, u sektoru rada i zapošljavanja, nadležno za obavljanje poslova i izvršavanje zadataka koji su u
nadležnosti Bosne i Hercegovine i koji se odnose na utvrđivanje osnovnih principa koordiniranja aktivnosti,
usklađivanja planova entitetskih tijela vlasti i definiranje strategije na međunarodnom planu. Ove aktivnosti
odvijaju se u okviru Sektora za rad, zapošljavanje, socijalnu zaštitu i penzije MCP.
Agencija za rad i zapošljavanje BiH (ARZ), u skladu sa Zakonom o Agenciji za rad i zapošljavanje
BiH, ima nadležnost da sarađuje sa nadležnim agencijama, institucijama i međunarodnim organizacijama u
oblasti zapošljavanja te u saradnji sa MCP i entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje
BD, izvršava preuzete međunarodne obaveze i inicira pripremanje i potpisivanje međunarodnih sporazuma iz
oblasti zapošljavanja.. Dalje, ARZ ima zadatak da prati primjenu međunarodnih standarda i politika u oblasti
zapošljavanja i u saradnji s entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje BD učestvuje u
njihovom provođenju. Funkcije ARZ u sektoru zapošljavanja ograničene su na koordinaciju aktivnosti s
entitetskim vlastima i JSZ u vezi sa projektima za zapošljavanje. Osim toga, ARZ prikuplja informacije o
ponudi i potražnji za radnom snagom na međunarodnom tržištu, dostavlja te informacije entitetskim službama
zapošljavanja, te koordinira u zapošljavanju bosanskohercegovačkih građana u inostranstvu. ARZ, takođe,
provodi potrebne analize i sastavlja izvještaje i dokumente iz oblasti zapošljavanja, sačinjava nacrte, prijedloge i
radne materijale dokumenata koje usvajaju i donose organi vlasti Bosne i Hercegovine. Konačno, ARZ ima
nadležnost da u saradnji sa institucijama za zapošljavanje entiteta i BD predlaže Vijeću ministara dugoročni,
srednjoročni i godišnji plan o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i
Hercegovini.
Za razliku od drugih institucija u sektoru zapošljavanja u BiH, koje funkcioniraju kao vanbudžetski
fondovi sa vlastitim izvorom prihoda (primarno doprinosi za nezaposlenost), ARZ je budžetski korisnik. Jedini
izvor finansiranja jeste budžet institucija BiH. U 2012. godini, ARZ je odobren ukupan budžet od 1.100.000
milion KM i ista tolika suma je i potrošena. Od ovog iznosa za bruto plate i naknade 30 zaposlenih utrošeno je
788.472 KM, odnosno 79.890 KM za naknade troškova zaposlenih, što je ukupno 868.362 KM5 i čini oko 78%
ukupnog budžeta ARZ za 2012. Ostatak sredstava utrošen je na materijalne troškove i neznatan iznos na
kapitalna ulaganja. Budžetska sredstva koja su dodijeljena ARZ u posljednje tri godine su u istom ili sličnom
obimu kao u 2012. Budžet ARZ za 2013. godinu je umanjen za 18.000 KM i iznosi 1.082.000 KM.6
2.2.
NADLEŽNOSTI
U skladu sa ustavima i zakonima u BiH, ingerencije u sektoru rada i zapošljavanja imaju tri nivoa vlasti
u BiH: država, entiteti, kantoni u Federaciji BiH i Brčko distrikt (BD). Tako su organi i institucije na nivou BiH
zadužene za koordinaciju i usklađivanje planova i aktivnosti nižih nivoa vlasti, te međunarodnu saradnju.
5
Ured za reviziju Institucija BiH: „Izvješće o finansijskoj reviziji Agencije za rad i zapošljavanje BiH za 2012. godinu“,
Broj: 01/02/03-08-16-1-498/13.
6
Budžet Institucija BiH i međunarodnih obaveza (Sl.Glasnik BiH 32/13)
7
Osnovni zakoni u sektoru poput zakona o radu i zakona o posredovanju u zapošljavanju usvojeni su na nivou
entiteta i u nekim kantonima u Federaciji BiH. Brčko Distrikt, također, ima svoj Zakon o radu, kao i Zakon o
zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.
2.3.
STRATEŠKI DOKUMENTI
Vijeće ministara BiH je u julu 2010. godine usvojilo Strategiju zapošljavanja u BiH za period 2010 –
2014. Opšti strateški ciljevi koji su utvrđeni za ovaj period su godišnje povećanje ukupne stope zaposlenosti za
2%, godišnje povećanje stope zaposlenosti žena za 2,5% i smanjenje nezaposlenosti mladih na 30 % do 2014.
godine. Strategija predviđa niz strateških mjera za ostvarenje ovih strateških ciljeva poput poboljšanja poslovnog
ambijenta i podrške uspostavi i ravoju srednjih i malih preduzeća; smanjenje nezaposlenosti u neformalnom
sektoru; jačanje socijalnog dijaloga; poboljšanje izrade, monitoringa i evaluacije aktivnih mjera, kao i povećanje
njihove raspoloživosti posebno za dugoročno nezaposlene, mlade u nepovoljnom položaju i nisko kvalificirane
osobe, poboljšanje statističkog sistema, itd. Strategija predviđa da su nadležni entitetski organi, kao i organi
Brčko Distrikta (BD), nadležni za implementaciju, finansiranje i nadzor utvrđenih strateških mjera. U
praktičnom smislu, to je značilo da su entitetski organi i BD, trebali ove strateške ciljeve i mjere pretočiti u
vlastite Strategije te osigurati njihovo provođenje i finansiranje.
Kako administrativni nivo Bosne i Hercegovine nema nadležnost za donošenje zakona iz oblasti rada i
zapošljavanja, tako ne postoje jedinstveni radni standardi niti politike zapošljavanja za Bosnu i Hercegovinu.
Ministrastvo civilnih poslova BiH i Agencija za rad i zapošljavnje BiH imaju ograničene kapacitete i za
nadležnost koja im je povjerena, tako da ne mogu značajnije uticati na situaciju u oblasti rada i zapošljavanja.
8
III DIO
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
3.1. ANALIZA RADA JAVNIH SLUŽBI ZA ZAPOŠLJAVANJE (JSZ)
3.1.1. Funkcionalnost i učinkovitost
Ustavno-pravni i institucionalni okvir
Prema Ustavu FBiH, nadležnosti u sektoru rada i zapošljavanja su utvrđene kao zajednička nadležnost
Federacije BiH i kantona u pogledu koje se federalna i kantonalne vlasti dogovaraju na trajnoj osnovi, što znači
da Federacija BiH i 10 kantona imaju nadležnosti za donošenje zakona i utvrđivanje i provedbu politika iz
oblasti rada i zapošljavanja. Sveukupna nadležnost za segment rada i zapošljavanja u Federaciji BiH pripada
Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike, dok je na kantonalnom nivou ova nadležnost povjerena
nadležnim kantonalnim ministarstvima. U skladu sa članom 11. Zakona o federalnim ministarstvima i drugim
tijelima federalne uprave (“Službene novine Federacije BiH”, br. 58/02; 19/03; 38/05; 2/06; 8/06; 61/06),
Federalno ministarstvo rada i socijalne politke vrši upravne, stručne i druge poslove utvrđene u zakonu koji se
odnose na nadležnosti Federacije u oblasti socijalne politike, rada, mirovinskog i invalidskog osiguranja, i to:
politku rada i zapošljavanja, radne odnose i prava iz radnog odnosa, zaštitu na radu; mirovinsko-invalidsko
osiguranje; međunarodne konvencije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, ugovori i bilateralni sporazumi
iz oblasti rada i zapošljavanja; socijalnu sigurnost i solidarnost, zaštitu civilnih žrtava rata; itd.
Federalni nivo: Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (Sl.
novine FBiH Br. 55/00; 41/01; 22/05; 9/08) (u daljem tekstu: Federalni zakon), je ključni zakonski akt u
Federaciji BiH u sektoru zapošljavanja. Tri kantona u Federaciji: Sarajevo, Kanton 10 (Livno) i Unsko-sanski su
donijeli i svoje (kantonalne) zakone o zapošljavanju.
Federalnim zakonom uspostavljen je Federalni zavod za zapošljavanje (FZZZ) sa sjedištem u Sarajevu,
koji ima status javne ustanove. Federalni zavod ima direktora i Upravni odbor, a njegova organizacija utvrđena
je Statutom na kojeg saglasnost daje Vlada Federacije BiH. Zakonom su, također, utvrđene nadležnosti FZZZ
koje, između ostalog, uključuju: praćenje i predlaganje mjera za unaprjeđenje zapošljavanja i socijalne sigurnosti
nezaposlenih osoba; praćenje i osiguranje provođenja politike i mjera iz oblasti rada i zapošljavanja; upravljanje
sredstvima za osiguranje materijalne sigurnosti za vrijeme nezaposlenosti, te praćenje i koordiniranje rada službi
na provođenju utvrđenih mjera; pružanje pomoći provođenju programa profesionlane orijentacije, obuka i
prekvalifikacija za nezaposlene osobe, itd.
Kantonalni nivo: Na osnovu kantonalnih ustava, kantoni mogu utvrđivati politke i regulisati rad javnih
službi, uključujući i službe za zapošljavanje te provoditi mjere socijalne politike i uspostavljati službe socijalne
pomoći. Stoga su i kantoni nadležni za uspostavu i rad službi za zapošljavanje. Federalni zakon je utvrdio i
nadležnosti kantonalnih službi za zapošljavanje pa su po ovom zakonu kantonalne službe ovlaštene za:
posredovanje u zapošljavanju; prikupljanje i dostavljanje podataka o nezaposlenim osobama FZZZ; informisanje
o mogućnosti zapošljavanja; saradnju sa obrazovnim ustanovama radi usklađivanja obrazovnih programa;
9
utvrđivanje prava osobama za slučaj nezaposlenosti; donošenje i provođenje programa mjera za brže
zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih osoba čije je zapošljavanje otežano, itd.
Generalno govoreći, institucionalni okvir sektora rada i zapošljavanja u svim kantonima je vrlo sličan
federalnom nivou. Svi kantoni imaju ministarstva koja su nadležna za rad i zapošljavanje, pa su svi kantoni
uspostavili službe za zapošljavanje koje imaju status javnih ustanova i svoje uprave i menadžment. Međutim,
sama organizacija rada kantonalnih službi za zapošljavanje nije standardizirana, kao ni radna mjesta. Ovakva
različitost proizilazi iz organizacionih šema koje su utvrđene statutima i drugim internim aktima svake službe
ponaosob, a koje odobravaju nadležne kantonalne vlade. Osnovne djelatnosti u službama su podijeljene na
sektore ili na odjeljenja, te odsjeke za finansije, zapošljavanje, opće i kadrovske poslove, pravne poslove i sl.
Kantonalne službe imaju biroe za zapošljavanje po općinama, tako da institucionalni okvir na kantonalnom
nivou čini ukupno 10 kantonalnih službi sa različitom organizacijom i 79 općinskih biroa za zapošljavanje.
Iz gore navedenog može se zaključiti da administrativni nivoi i Federacije BiH i kantona izvršavaju sve
funkcije vezane za sektor rada i zapošljavanja u Federaciji BiH, poput donošenja zakona i podzakonskih akata,
politika zapošljavanja, upravljanje sredstvima za osiguranje materijalne sigurnosti nezaposlenih lica, provođenje
programa zapošljavanja, itd.
Kako je na kantonalnom nivou preslikan institucionalni okvir sa Federalnog nivoa (uspostavljene službe
kao zasebne javne ustanove; upravni odbori, direktori, organizacija osnovnih službi, itd.), akteri donošenja i
provođenja politika zapošljavanja su multiplicirani, a njihovo djelovanje, definirano institucionalnim okvirom, je
sporo i nefleksibilno. Fragmentiranost i raznolikost rješenja ne samo da smanjuje ukupnu efikasnost sektora
rada i zapošljavanja, već cijeli sistem čini skupim i otuđenim.
Strategije i politike zapošljavanja
Strategija zapošljavanja u Federaciji BiH 2009.-2013. godina usvojena je u Parlamentu Federacije BiH u
septembru 2009. godine i ona predstavlja jedini strateški dokument u oblasti zapošljavanja u Federaciji BiH. Ova
Strategija donesena je prije Strategije zapošljavanja u BiH i nije u cjelosti usklađena sa metodologijom i
ciljevima koji su usvojeni Strategijom na nivou BiH. Donošenje Strategije zapošljavanja Federacije BiH pratilo
je i usvajanje Akcionog plana. Vrlo malo strateških ciljeva utvrđenih ovih dokumentom je do sada realizirano.
Jedan od razloga je pomanjkanje raspoloživih finansijskih sredstava, koja se u posljednim godinama uglavnom
usmjeravaju na osiguranje materijalnih prava nezaposlenih lica, kako onih koja proizilaze iz osnovnog
Federalnog zakona, tako i posebnih zakona koji se donose za pojedine kategorije populacije, poput Zakona o
pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica iz 2006. godine.
Što se tiče politika u sektoru rada i zapošljavanja, postojeći zakonodavni i institucionalni okvir koji
uključuje 11 administrativnih jedinica, sa nedovoljnom vertikalnom i horizontalnom koordinacijom, čini gotovo
nemogućim formuliranje, provođenje i nadzor nad politikama zapošljavanja u Federaciji BiH. Dalje, kapaciteti
službi za zapošljavanje na svim nivoima u FBIH za obavljanje analitičke i istraživačke funkcije u sektoru rada i
zapošljavanja su vrlo skromni, tako da nisu u mogućnosti prikupiti, interpretirati ili analizirati situaciju na tržištu
rada u Federaciji BiH. Nemogućnost obavljanja ove funkcije na adekvatan i efikasan način utiče i na
nemogućnost postojećeg sistema da formilira i implementira odgovarajuće politike i mjere u sektoru rada i
zapošljavanja7.
7
Više o ovome u: EU CARDS - Vertikalni pregled sektora rada i zapošljavanja u BiH iz 2006.
10
Strategija zapošljavanja u BiH ističe da su udruženja i organizacije poslodavaca i radnika u oba entiteta
malo uključene u oblikovanje programa zapošljavanja, iako kontinuirano zagovaraju aktivnije učešće. Njihovo
djelovanje uglavnom je ograničeno na oblasti u sektoru zapošljavanja kojim se tradicionalno bave kolektivni
ugovori (npr. utvrđivanje plaća i drugih uvjeta zapošljavanja). Međutim, njihova aktivnija uloga podrazumijeva
proširivanje socijalnog dijaloga i na formuliranje, provođenje, praćenje i evaluaciju politika zapošljavanja. Jedan
od pozitvnih primjera u ovoj oblasti je potpisivanje Sporazuma o saradnji Federalnog zavoda za zapošljavanje i
Udruženja poslodavaca Federacije BiH.
Institucionalno uređenje i fragmentiranost čine da su ljudski i finansijski resursi smješteni na 11
zasebnih mjesta što rezultira nedostatkom kapaciteta za strateško planiranje i finansiranje strateških mjera, kao i
smisleno i aktivno vođenje politika u sektoru zapošljavanja u Federaciji BiH.
Kapaciteti JSZ za posredovanje u zapošljavanju
Kantonalne službe za zapošljavanje su uspostavljene kao javne ustanove u kantonima i funkcionišu
nezavisno jedna od druge. Sve službe za zapošljavanje imaju upravne odbore, direktore, prateću administraciju i
pomoćno osoblje. Stoga je znatan dio ljudskih i finansijskih resursa svake JSZ usmjeren na zadovoljenje statusa
javne ustanove kao samostalnog pravnog lica. U kantonalnim službama za zapošljavanje u Federaciji BiH
trenutno radi 541 zaposlene osobe8, od kojih 243 radi u sjedištima službi, dok 298 radi u općinskim biroima.
Podaci o zaposlenim, prikazani u Tabeli 3, ukazuju da je procenat osoblja koje direktno radi sa nezaposlenim, u
odnosu na ukupan broj osoblja službi za zapošljavanje različit od kantona do kantona i u prosjeku iznosi oko 52
procenta. To znači da oko 280 zaposlenih u svim kantonalnim službama za zapošljavanje u Federaciji
neposredno radi sa oko 386.091 nezaposlenih lica, odnosno da na svakog zaposlenog u službama za
zapošljavanje u prosjeku dolazi više od 1.300 nezaposlenih osoba (vidjeti Tabelu 3). U dokumentu Analiza
politika u oblasti zapošljavanja, pripremljenom u okviru Projekta EU „Građani za Evropu“, navodi se da ja
standard Evropske Unije da na svakih 300 nezaposlenih osoba treba da bude obezbjeđen jedan službenik u birou
kako bi se nezaposlenim licima mogla pružiti adekvatna pomoć u traženju posla. Jasno je da je rad JSZ u
njihovoj primarnoj funkciji posredovanja i savjetovanja u zapošljavanju daleko ispod ovog standarda. Jedna od
preporuka EU projekta CARDS Vertikalni pregled sektora rada i zapošljavanja u BiH iz 2006., odnosila se na
kvantitativno smanjenje omjera broja nezaposlenih osoba po službeniku JSZ na nivo od oko 360 do 2010.
godine, što nije ostvareno.
Ovaj podatak implicira da jedan službenik biroa može posvetiti u prosijeku oko 11 minuta9 na svakog
zaposlenog, odnosno da po satu primi 5 do 6 nezaposlenih osoba (Tabela 3). Situacija u praksi je zasigurno još
gora, jer nezaposlena lica ne cirkuliraju u ravnomjerno raspoređenim vremenskim intervalima tokom dana i
sedmice, već obično na biroe dolaze u velikom broju u pojedinim udarnim terminima, što znači da im se
praktično ne može posvetiti ni minimum potrebnog vremena. Zaseban problem svakako predstavlja fluktuiranje
velikog broja osoba koje nisu aktivni tražioci posla već na biroe dolaze samo radi prijave zdravstvenog ili
penzijskog osiguranja, ili neke druge beneficije, što sveukupno onemugućava izgradnju savjetodavne i
posredničke funkcije JSZ i njihove istinske podrške nezaposlenim osobama u pronalaženju posla.
Model organizacije i način rada javnih službi za zapošljavanje u praksi rezultira nedostatkom kadrova
koji rade na poslovima posredovanja u zapošljavanju i pružanju individualnih savjeta nezaposlenim licima.
Posebno su deficitarni kadrovi u općinskim biroima, koji i obavljaju tradicionalnu uslugu posredovanja i
savjetovanja. Zato su u postojećem sistemu osnovne funkcije službi za zapošljavanje u FBiH najvećim dijelom
usmjerene na: registraciju nezaposlenih osoba, provjeru njihove podobnosti za naknade za nezaposlenost,
8
U FZZZ radi 53 zaposlena tako da je ukupan broj uposlenih u službama za zapošljavanje u FBiH 594.
Projekcija vremena posvećenog nezaposlenom zasnovana je na sljedećim pretpostavkama: 21 radni dan u mjesecu,
javljanje u biro u prosjeku jednom u dva mjeseca, 6 sati dnevno rada sa nezaposlenim osobama (savjetovanje, evidentiranje,
informisanje, izdavanje potvrda isl.) i 2 sata rada na ažuriranju baze podataka, kartoteke, oglasa i dr.
9
11
zdravstveno i penzijsko osiguranje, tj. druge pasivne mjere, te obezbjeđenje osnovnih informacija o slobodnim
radnim mjestima.
Tabela 3: Zaposleni i indikatori efikasnost JSZ u 201210
INSTITUCIONALNI NIVO
FZZ
SJEDIŠTE JSZ
53
28
7
30
38
11
18
35
12
57
7
296
-
32
7
40
56
4
34
40
17
57
11
298
53
60
14
70
94
15
52
75
29
114
18
OPĆINSKI
BIROI
UKUPNO
USK
PK
TK
ZDK
BPK
SBK
HNK
ZHK
KS
K 10
UKUP
NO
FBiH
594
BROJ
SLUŽBENIKA
KOJI RADE
DIREKTNO SA
NEZAPOSLENI
M
-
24
7
38
54
8
34
35
17
53
11
281
BROJ
NEZAPOSLENI
H
-
44.936
5.500
97.825
69.189
3.606
40.466
30.632
9.678
72.190
9.106
383.028
OMJER:
NEZAPOSLENI
/ JEDAN
SLUŽB.
-
1.872
786
2.574
1.281
451
1.190
872
569
1.362
828
1.363
PROSJEČNO
VRIJEME PO
NEZAPOSLEN.
(MINUTA)
-
8,08
19,24
5,87
11,80
33,54
12,70
17,33
26,56
11,10
18,26
11,09
PROSJEČAN
BROJ
NEZAPOSLENI
H OSOBA PO
SATU
-
7,43
3,12
10,22
5,08
1,79
4,72
3,46
2,26
5,41
3,28
5,41
Nakon svega iznesenog jasno je da javne službe za zapošljavanje u Federaciji BiH nemaju potrebne
kapacitete za posredovanje u zapošljavanju i pružanju individualnih savjetodavnih usluga o prilikama za posao,
obrazovanje ili obuke, te su u osnovi neefikasne u odnosu na na ono što bi JSZ primarno trebale raditi.
Vođenje i iskazivanje evidencija o nezaposlenima i statistički podaci
Članom 2. Pravilnika o evidencijama u oblasti zapošljavanja (Sl.Novine FBiH, Br. 24/06), kojeg je
donijelo Federalno ministrastvo rada i socijalne politike, utvrđeno je da su “evidencije u oblasti zapošljavanja: 1.
o nezaposlenim osobama, 2. o osobama koje traže posao, a nemaju status nezaposlene osobe, 3. o korisnicima
prava po osnovu nezaposlenosti.”. Iz ove odredbe proizilazi da službe za zapošljavanje imaju obavezu voditi i
iskazivati dvije vrste evidencija: 1.) o licima koja se prijave kao nezaposleni; 2) o licima koji ostvaruju prava po
osnovu nezaposlenosti.
10
Svi podaci u Tabeli 3 dobiveni su od FZZZ u junu 2013.
12
Trenutno je na evidencijama nezaposlenih u FBiH registrirano i iskazano kao nezaposleno ukupno
386.091 nezaposlenih (mart 2013.), od kojih 245.601 ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu, a 66.586 su
registrirani demobilisani vojnici, koji su prema posebnom Zakonu o pravima demobilisanih boraca i članova
njihovih porodica11 (Sl. Novine FBiH 61/06; 27/08; 32/08), ostvarivali pravo na naknadu za vrijeme trajanja
nezaposlenosti, zdravstvenu zaštitu i druga prava od 2007. godine do prvog kvartala 2012. godine. Evidentno je
da sistem socijalnih davanja, koji nezaposlenim osobama osigurava materijalna prava kako po Federalnom
zakonu, tako i druga prava po posebnim zakonima koji se donose na ad hoc osnovi, stimulira prijavljivanje na
evidencije radi ostvarivanja različitih beneficija.
Procjene javnih službi za zapošljavanje ukazuju da se oko 50% registriranih lica ne bi prijavljivalo na
evidenciju nezaposlenih, da prijava ne omogućava ostvarivanje brojnih prava po osnovu statusa nezaposlenosti.
To znači da je oko 190.000 osoba trenutno prijavljeno na biroe rada u Federaciji BiH radi ostvarenja nekog
prava, a ne zbog traženja posla. Zbog toga, način vođenja i iskazivanja evidencija nezaposlenih osoba daje
nerealnu sliku o stvarnom broju nezaposlenih u Federaciji BiH i nije usklađen sa standardima Međunarodne
agencije rada (ILO 2009)12. Po ovoj “registriranoj ili administrativnoj” stopi, trenutna nezaposlenost u Federaciji
BiH iznosi oko 47%, dok po službenom podatku Agencije za statistiku BiH, stopa nezaposlenosti u BiH po ILO
standardima iznosi 28% (ARS)13
Ovakav način vođenja i iskazivanja evidencija o nezaposlenim ima brojne ekonomske, socijalne i
psihološke implikacije. Stopa nezaposlenosti od skoro 50% alarmira da u takvoj zemlji postoje dramatični
strukturalni problem i socijalna napetost. Gotovo je sigurno da će potencijalni strani investitori zaobilaziti takvu
zemlju i odlaziti na druga, za njih, povoljnija i sigurnija tržišta. Pored toga, zemlja “obilježena” tako visokom
stopom nezaposlenosti ima lošu reputaciju i manjak kredibiliteta u međunarodnim odnosima. Posebno je
zabrinjavajuće stvaranje društvenog ambijenta u kojem je biti nezaposlen “prirodno i normalno stanje”, koje
generira određene povlastice zbog kojih se isplati biti nezaposlen, barem formalno. Nezaposlena osoba koja živi
u zemlji u kojoj gotovo polovina ljudi ne radi nema istu percepciju ovog statusa kao osoba u zemlji u kojoj je
nezaposlenost rijetka pojava pa je stoga pasivnija i manje spremna na kompromise i kada ima mogućnost da
dobije posao.
Zakonska definicija “nezaposlene osobe” i kontrola prijavljenog statusa
Član 3. tačka 7. Federalnog Zakona definira nezaposlenu osobu kao osobu koja nije u radnom odnosu i
“koja aktivno traži posao”. Dalje, Član 3.a Federalnog Zakona propisuje da se smatra da nezaposlena osoba
aktivno traži posao ako:
“a) se redovno javlja službi za zapošljavanje;
b) podnosi molbe poslodavcima ili daje oglase i javlja se na oglase i konkurse;
c) pridržava se programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije.”
Isto tako, Član 3.b Federalnog Zakona propisuje slučajeve u kojima se osoba briše sa evidencija nezaposlenih.
11
Zakon o pravima demobiliziranih boraca i članova njihovih porodica je stavljen van snage 2010. godine.
Po ILO definiciji nezaposlenom osobom se smatra “osoba koja ima više od 15 godina i a) koja nije u referentnoj sedmici
obavljala nikakvu aktivnost za plaću ili naknadu; b) je u toku četiri sedmice (referentna i tri prethodne) aktivno tražila
posao ili je našla posao i u skoroj budućnosti će početi raditi; c) bi mogla početi raditi u toku naredne dvije sedmice ako joj
bude ponuđen posao.”
13
ARS – Anketa o radnoj snazi koju svake godine provodi Agencija za statistku BiH na reprezentativnom uzorku populacije
u BiH.
12
13
BRISANJE SA EVIDENCIJE - Član 3.b
1. Služba za zapošljavanje prestaje voditi osobu kao nezaposlenu u osnovnoj evidenciji ako ta osoba:
a) zasnuje radni osnos;
b) odbije odgovarajući posao;
c) bude zatečena na radu bez ugovora o radu ili pisane izjave poslodavca, odnosno rješenja o zasnivanju radnog odnosa ili
o postavljenju;
d) registruje privredno društvo ili drugo pravno lice, odnosno ostvari dividendu po osnovu udijela u privrednom društvu ili
drugom pravnom licu u visini odredjenoj u članu 3. stav 2.ovog zakona;
e) registruje obrt ili ostvari prihod po bilo kom osnovu u visini odredjenoj u članu 3. stav 2. ovog zakona;
f) počne se baviti poljoprivrednom djelatnošću;
g) ispuni uvjete za penziju prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju;
h) stupi na odsluženje vojnog roka;
i) stupi na izdržavanje kazne zatvora, mjere sigurnosti, zaštitne ili vaspitne mjere u trajanju dužem od šest mjeseci;
j) navrši 65 godina života;
k) odbije uključiti se u obrazovanje na istom stupnju stručne spreme koje je organizirala i snosi troškove služba za
zapošljavanje u cilju povećanja njene mogučnosti zapošljavanja ili ako bez opravdanog razloga prekine, odnosno ne završi
obrazovanje;
l) ne javi se službi za zapošljavanje u dva uzastopna roka, a ne obavijesti službu za zapošljavanje o opravdanim razlozima
nejavljanja;
m) ne ispunjava uvjete o aktivnom traženju posla;
n) odjavi se sa evidencije;
o) primi novčanu naknadu u skladu sa članom 3o.a ovog zakona;
p) postane redovan učenik ili student.”
Iako Federalni Zakon definira nezaposlenu osobu kao “aktivnog tražioca posla” i utvrđuje sankciju
brisanja sa evidencije nezaposlenih, osnosno gubljenje prava po osnovu nezaposlenosti, postojeće prakse ne
ukazuju da se efikasno obavlja kontrola registriranog statusa nezaposlene osobe, niti su česti slučajevi primjene
sankcija.
Zbog postojećeg načina vođenja i iskazivanja evidencija, u ukupan zbir nezaposlenih osoba u FBiH
ulaze i osobe koje nisu aktivni tražioci posla, već su u JSZ evidentirani radi ostvarivanja drugih prava. Na ovaj
način se stvara nerealna slika o broju i procentu nezaposlenih, a po kojim trenutna nezaposlenost u FBiH iznosi
oko 47%, umjesto stvarne od 28%, što za posljedicu ima brojne ekonomske, socijalne i psihološke implikacije,
uključujući i negativan imidž zemlje. Dalje, pomanjkanje kontrolne funkcije (inspekcijski nadzor i druge
provjere) i sankcija ohrabruje brojne zloupotrebe sistema u praksi. Tako osoba može biti evidentirana na birou i
primati brojne beneficije, i u isto vrijeme neprijavljena raditi i ostvarivati prihod npr. od poljoprivrede; u
privatnom sektoru; u nekim međunarodnim organizacijama; pa čak raditi i u inostranstvu.
Informaciono-komunikacijske tehnologije (IKT)
Institucije nadležne za sektor rada i zapošljavanja u Federaciji BiH ne koriste informacionokomunikacijske (IKT) sisteme prilagođene potrebama tržišta rada. JSZ u Federaciji BiH koriste IKT sisteme,
koji se razlikuju od kantona do kantona.
IKT Studija EU Projekta Poboljšanje aktivnog tržišta rada u BiH iz jula 2010. godine navodi da u BiH
ukupno egzistira pet različitih, zastarjelih IKT sistema, od kojih je jedan u RS-u, drugi u BD, tri u različitim
kantonima u Federaciji BiH i jedan u fazi implementacije (HNK Kanton). Studija naglašava da svi stari sistemi
trebaju biti zamijenjeni bilo zbog nedostatka funkcija ili nemogućnosti nadogradnje, grešaka u primjeni te
nedovoljne efikasnosti. Isto tako, ova Studija konstatira da različiti sistemi koriste i različite platforme (dBase,
MS SQL, Oracle Server). Dalje, opisujući stanje IKT sistema, Studija navodi da niti jedan sistem u upotrebi ne
omogućava nalaženje posla koji se traži u bilo kojem obliku, te se u praksi svi IKT sistemi koriste isključivo za
vođenje evidencija. Čak, sistem kodiranja informacija je različit, iako sve institucije koriste isti obrazac za
prikupljanje podataka (Karton nezaposlene osobe E-1) o licima koja traže posao. Konačno, Studija konstatuje
da ne postoji razmjena informacija između različitih sistema koje koriste JSZ u FBiH, pa čak ni između istih IKT
14
sistema koje koriste pojedine službe u svojoj vertikalnoj komunikaciji sa općinskim biroima i FZZZ, kao ni
razmjena podataka između kantonalnih službi na horizontalnom nivou. Stoga, IKT Studija zaključuje da ne treba
imati iluzije da statistički podaci prikupljeni od javnih službi za zapošljavanje, koje koriste sisteme podložne
greškama i koji su predmet brojnih pretraga prije davanja konačnog rezultata pretrage, mogu osigurati pouzdane
pokazatelje u monitoringu tržišta rada.
Sve institucije u sektoru zapošljavanja u Federaciji BiH naglašavaju potrebu uspostavljanja savremenog
i jedinstvenog IKT sistema, koji bi omogućio kontinuiran protok informacija o poslovima i nezaposlenim
između kantona, zatim kantona i FZZZ, JSZ u Federaciji BiH sa JSZ u Republici Srpskoj, BD i ARZ. Na ovaj
način bi se pospiješilo kretanje i zapošljavanje ljudi na cijeloj teritoriji BiH, bez obzira u kojem kantonu ili
entitetu žive. Savremeni IKT sistem nije potreban samo sa aspekta potreba komuniciranja između JSZ ili sa
tržištem rada, već i zbog efikasne razmjene podataka sa drugim institucijama u Federaciji i BiH poput zavoda
zdravstvenog osiguranje, PIO-a, Porezne uprave, itd.
Rezimirajmo, JSZ u Federaciji BiH koriste tehnički zastarjele i uzajamno nekompatibilne IKT sisteme,
koji nisu prilagođeni potrebama tržišta rada. Postojeći IKT sistemi ne omogućavaju međusobno uvezivanje JSZ
i razmjenu podataka o nezaposlenim licima i poslovima niti mogu pružiti pouzdane statističke podatke. Pored
toga, procedure rada nisu standardizirane niti međusobno usaglašene, što je jedan od ključnih preduvjeta za
izradu jedinstvenog software-a i punu automatizaciju.
Obrazovanje odraslih i karijerno savjetovanje
Jedna od funkcija JSZ jeste i priprema osoba za rad, odnosno njihova prekvalifikacija, dokvalifikacija i
obuka u skladu s potrebama tržišta rada. Za razliku od Republike Srpske, u Federaciji BiH ne postoji zakonski ni
institucionalni okvir za cjeloživotno obrazovanje odraslih. Nužno je uspostaviti zakonski i institucionalni okvir
za obrazovanje odraslih i u Federaciji BiH, koji bi omogućio JSZ da mogu efikasno obavljati ovu funkciju.
Potreba za ovlaštenim institucijama za obrazovanje odraslih posebno je izražena kada je u pitanju zapošljavanje
u inostranstvu i kada JSZ za potrebe inostranih poslodavaca trebaju izvršiti obuku, prekvalifikaciju ili
dokvalifikaciju u kratkom vremenskom roku.
JSZ, skupa sa drugim relevantnim institucijama, imaju ulogu i u karijernom savjetovanju i vođenju.
Tražioci zaposlenja, nezaposleni i lica koja traže promjenu posla, trebalo bi da se uz pomoć JSZ na kvalitetan
način, u najkraćem roku, pripreme za uključivanje u tržište rada direktnim zapošljavanjem ili kroz programe
dodatnog obrazovanja i obuke. Stoga je i za potrebe karijernog savjetovanja i vođenja neophodna usaglašenost
između sfere obrazovanja i zapošljavanja, u kojem bi JSZ trebale imati značajnu ulogu u cilju obezbjeđenja
kompetentnih radnika za poslodavce.
3.1.2. Analiza potrošnje i učinaka javnih službi za zapošljavanje
Prihodi i primici
Ukupan iznos prihoda i primitaka službi za zapošljavanje u Federaciji BiH za 2010., 2011., i 2012.
nalazi se u Prilogu 1 ove analize. Izvještaj prikazan u Prilogu 1 ne predstavlja konsolidovani finansijski
izvještaj, nego prikaz podataka preuzetih sa pojedinačnih računovodstvenih iskaza koji su neophodni za realno
prikazivanje stanja sredstava i izvora sredstava. S tim u vezi potrebno je obratiti pažnju na tumačenje vrijednosti
pojedinačnih pozicija prihoda, primitaka, rashoda i izdataka14.
14
Ilustracije radi, dio sredstva koje FZZZ oprihoduje kao redovni prihod po osnovu naplate 30% doprinosa, se u skladu sa
odredbama Federalnog zakona doznačava kantonalnim službama za zapošljavanje za obezbjeđenje materijalno socijalne
sigurnosti, koje ta primljena sredstva oprihoduju kao primljeni grant. U suprotnom, prostim zbrajanjem prihoda moglo bi se
zaključiti da FZZZ i kantonalne službe imaju na raspolaganju više sredstava nego što to zaista jeste. Isto tako, prilivi od
otplata datih zajmova FZZZ nisu raspoloživi jer se koriste za finansiranje namjenskog depozita kod Razvojne banke FBiH
putem kojeg se plasiraju krediti za podsticaj zapošljavanja i održavanja postojeće zaposlenosti. Istovremeno prenos ovih
15
Radi boljeg sagledavanja realnog stanja, pregled i budžetski trendovi korišteni za potrebe ove analize
utemeljeni su na raspoloživim iznosima prihoda i rashoda službi za zapošljavanje u Federaciji BiH. Obzirom da
ova analiza razmatra budžetske trendove u periodu 2010. – 2012., u tabeli koja slijedi navedeni su iznosi preuzeti
sa računovodstvenih iskaza u Prilogu 1 i raspoloživi iznosi prihoda JSZ u Federaciji BiH za 2010., 2011., i 2012.
godinu.
Tabela 4: Ukupni prihodi JSZ u FBiH za 2010, 2011 i 2012
Godina
Prihodi izkazani u Prilogu 1 (KM)
Raspoloživi prihod (KM)
2010.
149.214.207
145.892.190
2011.
155.755.675
153.249.751
2012.
138.409.130
129.054.744
U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (Sl.
novine FBiH Br.55/00; 41/01; 22/05; 9/08) (u daljem tekstu: Federalni zakon), sredstva za zadovoljavanje
potreba iz domena zapošljavanja, kao i za rad FZZZ i kantonalnih službi za zapošljavanje osiguravaju se iz:
1) doprinosa na ime osiguranja od nezaposlenosti;
2) kamata ili prihoda od investicionih projekata;
3) prihoda ostvarenih od pokretne i nepokretne imovine.
Ukupni prihodi JSZ u FBiH za 2010. i 2011., detaljno prikazani u Prilogu 1 ovog dokumenta, su atipični
jer uključuju budžetske grantove doznačene u svrhu provedbe Zakona o pravima demobiliziranih boraca i
članova njihovih porodica, odnosno osiguranje vanrednih sredstava utemeljenih ovim posebnim zakonom. Zato,
u svrhu identifikacije realne strukture prihoda JSZ, ova analiza u donjoj tabeli i dijagramu ilustrira strukturu
prihoda JSZ za 2012. godinu.
Po podacima dobijenim od JSZ, ukupno raspoloživi prihodi i primici JSZ u Federaciji BiH za 2012.
godinu iznose 129.054.74415. Struktura prihoda za 2012. godinu, ukazuje da velika većina prihoda potiče iz
doprinosa na ime osiguranja od nezaposlenosti, koji uplaćuju poslodavci i zaposleni te je ovaj prihod zastupljen
sa više od 90% u ukupnoj strukturi prihoda JSZ.
Tabela 5: Struktura prihoda JSZ za zapošljavanje u 2012
VRSTE PRIHODA JSZ IZNOSI U KM
Doprinosi
121.239.028
Budžetski grantovi
6.453.937
Ostali prihodi
1.362.779
UKUPNO
129.054.744
UČEŠĆE U UKUPNIM PRIHODIMA
94%
5%
1%
100%
sredstava se računovodstveno iskazuje na poziciji kapitalnih izdataka kao uvećanje pozajmljivanja finansijskim
institucijama.
15
U Prilogu 1 ukupni prihodi i primici JSZ u FBiH u 2012. god. prikazani su u iznosu od 138.409.130 KM. U Tabeli 4 ove
analize kao ukupno raspoloživi prihodi i primitak JSZ u 2012. god. prikazan je iznos od 129.054.744 KM. Razlika od
9.354.386 KM predstavlja prilive od otplata datih zajmova FZZZ koji nisu raspoloživi jer se koriste za finansiranje
namjenskog depozita kod Razvojne banke FBiH putem kojeg se plasiraju krediti za podsticaj zapošljavanja i održavanja
postojeće zaposlenosti.
16
Grafikon 2: Struktura učešća u ukupnim raspoloživim prihodima i primicima
Visina stope doprinosa u Federaciji BiH iznosi 0,5% na, te 1,5% iz plaće zaposlenika, a obračunati iznos
se, u skladu članom 46. Federalnog zakona usmjerava FZZZ-u u visini od 30%, a 70% kantonalnim službama za
zapošljavanje prema mjestu prebivališta zaposlene osobe.
Rashodi i izdaci
Prema podacima JSZ, u 2012. godini, ukupan iznos rashoda i izdataka JSZ u FBiH iznosio je
127.375.099 KM16. Ukupni rashodi u 2010. i 2011, kao i prihodi, bili su znatno veći zbog vanrednog izdatka
finansiranja materijalnih prava demobiliziranih boraca i članova njihovih porodica.
Tabela 6: Ukupni rashodi i izdaci JSZ za 2010, 2011 i 2012
Godina
Rashodi i izdaci ( KM)
2010.
150.330.139 KM
2011.
150.395.771 KM
2012.
127.375.099 KM
Prikupljena sredstva se troše po redu prvenstva za sljedeće namjene:
A. Administrativne troškove zavoda/službi prema godišnjem finansijskom planu (plate, naknade,
materijalni i drugi troškovi zavoda/službi);
B. Pasivne mjere: nakanade za slučaj nezaposlenosti, obavezno zdravstveno osiguranje, dokup staža, itd.
C. Aktivne politike i programe tržišta rada ukoliko ostane sredstava nakon odbitka troškova pod A i B.
Postojeći način finansiranja sektora zapošljavanja u Federaciji BiH, koji se gotovo potpuno bazira na
uplatama doprinosima iz plaća zaposlenih osoba, stvara situaciju u kojoj sistem za zapošljavanje prima najmanje
sredstava kada su stope zaposlenosti male jer doprinose u sistem uplaćuje manji broj zaposlenih lica. U isto
vrijeme pad stope zaposlenosti koja direktno utiče na smanjenje izvora sredstava povećava potrebu za
finansijskim sredstvima kako bi se pospješilo zapošljavanje nezaposlenih pa su i potrebe za sredstvima tada
najveće, a sistem ih ne može obezbijediti. Sistem finansiranja je dodatno ugrožen prioritetnim plaćanjem
administrativnih troškova službi i rastućim obimom pasivnih mjera zbog povećanja stope nezaposlenosti tako da
za aktivne mjere tržišta rada, koje trebaju pomoći u zapošljavanju, ostaje vrlo malo sredstava.
U tabeli i grafikonu, koji slijede, prikazana je realna struktura rashoda JSZ u Federaciji BiH u 2012. godini
u iznosu od 118.220.560 KM17.
16
U strukturu ovog iznosa u Prilogu 1 evidentiran je i iznos od 9.154.539 KM, koji predstavlja kapitalni izdatak FZZZ po
osnovu pozajmljivanja finansijskim institucijama koji se koristi za finansiranje namjenskog depozita kod Razvojne banke
FBiH putem kojeg se plasiraju krediti za podsticaj zapošljavanja I održavanja postojeće zaposlenosti
17
Ovaj iznos ne uključuje sumu od 9.154.539 KM koji predstavlja kapitalan izdatak FZZZ po osnovu pozajmljivanja
finansijskim institucijama (objašnjeno u fusnoti 15).
17
Najveći izdatak JSZ predstavlja finansiranje materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba, odnosno
tzv. pasivnih mjera što čini oko 62% ukupnih rashoda, a potom slijede administrativni troškovi u iznosu od 19%,
pa tek onda aktivne mjere zapošljavanja koje u strukturi rashoda za 2012. god. čine 18%.
Tabela 7: Struktura rashoda i izdataka JSZ u Federaciji BiH u 2012.
God.
RASHODI I IZDACI JSZ FIH U 2012
IZNOS (KM)
FBiH
23.452.935
19%
(1)Naknade za nezaposlenost
45.692.247
39%
(2)Zdravstveno osiguranje
21.081.266
18%
ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI
PASIVNE MJERE
UKUPNO
%
(3) Dokup staža, demob. borci i ostale
mjere
5.868.321
5%
2012
UKUPNO PASIVNE MJERE
72.641.834
62%
UKUPNO AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA
20.734.356
18%
1.391.435
1%
118.220.560
100%
KAPITALNA ULAGANJA I OSTALI RASHODI
UKUPAN RASHOD
Grafikon 3: Struktura rashoda i izdataka JSZ u Federaciji u 2012.
18
Budžetski trendovi u periodu 2010 – 2012. godina
Administrativni troškovi
Po odredbama Federalnog zakona, JSZ najprije podmiruju administrativne troškove, odnosno plate i
materijalne troškove službi. Ukupan iznos administrativnih troškova u 2010. iznosio je 20.959.719 KM, u 2011.
iznosio je 22.280.942 KM , a u 2012. Iznosio je 23.452.935 KM, što znači da su ovi troškovi u periodu 2010. –
2012. porasli za oko 2.5 miliona KM, odnosno za 12%. Kako u službama za zapošljavanje radi ukupno 594
zaposlene osobe, tako su administrativni troškovi po zaposlenom u 2012. godini iznosili 39.483 KM. Ukupan
udio administrativnih troškova u rashodima i izdacima JSZ u 2012. godini iznosio je 19%.
Troškovi pasivnih mjera
Nakon podmirenja administrativih troškova, sredstva se usmjeravaju za izmirenje tzv. pasivnih mjera. Prema
Federalnom zakonu, materijalna i socijalna sigurnost u slučaju nezaposlenosti podrazumijeva: (1) novčanu
naknadu u skladu sa zakonom, i (2) doprinose za zdravstveno i penzijsko osiguranje.
(1) Novčana naknada: U Federaciji BiH, lice koje ostane bez posla i koje se prijavi službi za zapošljavanje
sa zahtjevom za isplatu novčane naknade u roku od 30 dana od dana gubitka posla, ima pravo na
novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti, ukoliko u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje
osam mjeseci rada neprekidno ili osam mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci (minimalan
zakonski uvjet). Dužina primanja novčane naknade zavisi od vremena provedenog na radu, pa tako ako
je lice bilo zaposleno osam mjeseci, primaće novčanu naknadu u trajanju od tri mjeseca (minimalna
dužina plaćanja naknade). Ako je, pak, bilo zaposleno preko 35 godina, tada ima pravo primati naknadu
u trajanju od 24 mjeseca (maksimalna dužina plaćanja naknade). Visina novčane naknade za slučaj
nezaposlenosti ista je za sva lica i čini 40% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH u posljednja
tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa nezaposlene osobe, koju objavljuje Federalni zavod za
statistiku. Trenutno ova naknada iznosi 313 KM.
U periodu 2010. – 2012., ukupan iznos isplaćenih naknada porastao je sa 36.906.271 KM u 2010. na
45.692.247 KM u 2012., što predstavlja povećanje za 8.785.926 KM, odnosno 24%. Ukupan udio
naknada za nezaposlenost u ukupnim troškovima JSZ u 2012., iznosi 39%.
(2) Doprinosi za zdravstveno i penzijsko osiguranje: U skladu sa Članom 19, tačka 12, Zakona o
zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11),
nezaposlena lica koja su prijavljena biroima za zapošljavanje imaju pravo na obavezno zdravstveno
osiguranje. Nakon što se nezaposlena lica prijave biroima, službe za zapošljavanje isplaćuju za njih
troškove obaveznog zdravstvenog osiguranja zavodima za zdravstveno osiguranje iz sredstava doprinosa
za slučaj nezaposlenosti. Po ovom osnovu, službe za zapošljavanje su isplatile u toku 2012. god.
zavodima za zdravstveno osiguranje ukupan iznos od 21.081.266 KM za 234.151 korisnika prava na
zdravstveno osiguranje, što je za oko 2 miliona KM više nego u 2010., odnosno predstavlja povećanje
od 10% .
Isto tako, penzijsko i invalidsko osiguranje osigurava se nezaposlenoj osobi kojoj nedostaju do tri godine
penzijskog staža do sticanja uvjeta za starosnu penziju u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom
osiguranju, pa su ovi troškovi, skupa sa preostalim troškovima za demobilisane borce, učestvovali sa 5%
u ukupnim rashodima zavoda u 2012. godini.
(3) Demobilizirani borci: Kao što je objašnjeno u poglavlju “Vođenja i iskazivanje evidencija”, Zakon o
pravima demobiliziranih boraca i članova njihovih porodica, koji je donešen 2006. godine, stvorio je
19
dodatne finansijske obaveze koje su JSZ izmirivale po ovom posebnom zakonu. Najveće budžetske
obaveze za osiguranje prava dodijeljenih ovoj kategoriji zabilježene su u periodu 2007. – 2011. Prema
podacima FZZZ, u ovom petogodišnjem periodu ukupno je isplaćeno oko 362 miliona KM, samo za ovu
namjenu, što predstavlja tri prosječna godišnja budžeta svih javnih službi za zapošljavanje u Federaciji
BiH. Kao što se može vidjeti u Prilogu 1, ukupni troškovi za demobilizirane borce u 2010. godini
iznosili su preko 44 miliona KM, a u 2011. godini preko 48 miliona KM.18
Iako su u prvom kvartalu 2012. godine isplaćene sve naknade demobiliziranim borcima utvrđene po
izdatim rješenjima po ovom zakonu, i dalje postoji mogućnost obaveze isplate dodatnih sredstava za ove
namjene. Naime, zahtjevi demobiliziranih branilaca za usklađivanjem navedenih naknada, po godinama
isplate, podneseni sudovima u proteklom periodu i odluke nekih općinskih i kantonalnih sudova u
Federaciji BiH (npr. Mostar), kojim se udovoljava ovim zahtjevima, ponovo su aktuelizirali ovu
problematiku. Procjena JSZ je da bi finansijske obaveze po ovim dodatnim zahtjevima mogle iznositi
više od 90 miliona KM ukoliko bi svi korisnici novčanih naknada podnijeli zahtjeve za usklađivanje, a
sudovi u izvršnim postupcima određivali predložena izvršenja. Ovo izaziva opravdanu bojazan JSZ od
kolapsa sektora zapošljavanja u Federaciji BiH. Problem je trenutno naročito izražen u HNK i KS, dok
su u SBK, ZHK i Kantonu 10 u toku aktivnosti na pokretanju postupaka pred sudovima.
Aktivne politike i programi tržišta rada (APPTR)
Nestabilnost prihoda i nepredvidivost rashoda u sistemu zapošljavanja otežava planiranje aktivnosti. Kao
što definira Federalni zakon, službe za zapošljavanje moraju najprije podmiriti administrativne i operativne
troškove svog rada, potom troškove koje se odnose na osiguranje materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih
lica, a tek nakon toga mogu preostala sredstva (ako ikakva sredstva preostanu) usmjeravati za aktivne politike i
programe tržišta rada (APPTR).
Studije iz ranijeg perioda navode da su u proteklim godinama značajna sredstva utrošena za APPTR,
tako da je u Federaciji u periodu 2002.-2004. utrošeno oko 100 milliona KM za ove namjene. Međutim, opšti je
zaključak da su JSZ u ovom periodu na “nefikasan način alocirale sredstva te da su nedovoljno nadzirale učinke
programa” (EU CARDS 2006).
Aktivne politike i programi tržišta rada koje provode službe za zapošljavanje u Federaciji BiH u
posljednjim godinama su uglavnom usredsređeni na programe sufinansiranja novog zapošljavanja,
samozapošljavanja i obuke. U posljednje tri godine JSZ su napravile dobar iskorak u kreiranju i provođenju
programe za različite ciljne skupine (žene, Romi, mladi, osobe sa invaliditetom, povratnici, osobe bez
kvalifikacija, itd.). Neki programi su osmišljeni i provedeni u saradnji JSZ u BiH, a neki sa međunarodnim
projektima i organizacijama (USAID, UNDP, SDC, IDA, GIZ) i potrebno ih je dalje razvijati i prilagođavati
različitim ciljnim skupinama i potrebama tržišta rada. Izražena je potreba da se procijeni efektivnost aktivnih
politika zapošljavanja i programa tržišta rada kao i da se uspostavi sistem indikatora uspješnosti, kako bi se
pratilo da li su programi bili adekvatno osmišljeni, ciljani, uvezani i provedeni.
U posljednjim godinama, zbog povećanja troškova pasivnih mjera prouzročenih opštim porastom broja
nezaposlenih lica i uvođenjem novih kategorija korisnika prava poput demobiliziranih boraca, utrošak sredstava
za aktivne politke i mjere se smanjio, tako da su raspoloživa sredstva dosta ograničena. U razmatranom
budžetskom periodu, izvojena sredstva za aktivne mjere iznosila su oko 20 miliona KM u 2010. i 2012., dok je u
2011. izdvojeno oko 30 miliona KM (vidjeti Prilog 1). Ovi iznosi stavljeni u odnos sa ukupnim brojem
18
Iako je Zakon o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica stavljen van snage 2010. godine, finansijske
obaveze stvorene ovim Zakonom još uvijek se izmiruju. Troškove za izmirenje ovih obaveza snosili su 50% FZZZ i 50%
kantonalne službe. Kako pojedine službe nisu imale dovoljno sredstava u pojedinim budžetskim godinama, tako je isplata
naknada za nezaposlenost i drugih materijalnih prava demobilisanih boraca kasnila i isplaćivala se u narednim godinama.
Drugo, u 2010. godini ukinuta je mogućnost podnošenja zahtjeva za ostvarenje prava predviđenih ovim Zakonom, ali ako je
npr. lice koje je u odbrani učestvovalo tri godine podnijelo zahtjev službi u 2009. godini, dok je Zakon još bio na snazi, u
tom slučaju je steklo pravo na naknadu za nezaposlenost u trajanju od tri godine, što znači zaključno sa 2012. godinom.
20
nezaposlenih lica u Federaciji BiH u posljednje tri godine19, ukazuju da se na godišnjem nivou na aktivne mjere
u prosjeku izdvajalo oko 64 KM20 po nezaposlenom. Procentualno, na aktivne politike i mjere tržišta rada
izdvajalo se od 14% (2010) do 17% (2011. i 2012.) od ukupno utrošenih sredstava JSZ.
Porast administrativnih troškova za 12%, porast ukupnog iznosa naknada za nezaposlenost za 24%,
porast isplata naknada za zdravstveno osiguranje za 10% u ukupnim rashodima JSZ su najznačajniji budžetski
trendovi za period 2010. - 2012. Iako u ovom periodu nije nominalno zabilježen pad ukupnog iznosa izdvojenog
za aktivne politike i programe tržišta rada, izdvojeni iznosi su nedovoljni u odnosu na stepen nezaposlenosti.
Učinci javnih službi za zapošljavanje
Kako je navedeno u poglavlju o prihodima i rashodima, ukupni raspoloživi godišnji prihodi JSZ u
Federaciji BiH iznose oko 140 miliona KM, od kojih prihodi od doprinosa za nezaposlenost iznose oko 120
miliona KM. U isto vrijeme, ukupan godišnji rashod JSZ iznosi oko 140 miliona KM, što je gotovo jednako
iznosu ukupnog godišnjeg prihoda od doprinosa, od čega najveći dio odlazi na plaćanje tzv. pasivnih mjera i
administrativnih troškova službi (oko 80%). Stoga se može zaključiti da sredstva doprinosa za slučaj
nezaposlenosti, koji tokom cjelokupnog radnog staža plaćaju svi zaposleni, uglavnom odlaze na plaćanje
pasivnih mjera: naknada licima koja ostanu bez posla, zdravstvenog i penzijskog osiguranja nezaposlenih, kao i
drugih materijalnih prava dijela populacije, poput prava demobiliziranih boraca i troškova službi za
zapošljavanje: plaće i naknade zaposlenika, troškovi komunalnih usluga, troškovi bankarskih i ugovorenih
usluga i drugi materijalni troškovi. Sredstva koja se usmjeravaju za poticanje zapošljavanja kroz programe i
politike zapošljavanja su minimalna i, kako smo vidjeli u prethodnom poglavlju, po nezaposlenom na godišnjem
nivou iznose 64 KM.
Dalje, zbog modela i načina organizacije rada JSZ kao samostalnih javnih institucija, broj osoblja koji
direktno radi sa nezaposlenim nije dovoljan, tako da na svakog zaposlenog u biroima za zapošljavanje u prosjeku
dolazi više od 1.300 nezaposlenih lica (vidjeti Tabelu 3). Dalje, veliki broj lica dolazi na biroe samo radi
prijavljivanja u svrhu ostvarenja materijalnih prava, poput zdravstvenog ili penzijskog osiguranja. Stoga ionako
mali broj zaposlenih u biroima, koji direktno rade sa nezaposlenim, gube vrijeme na rutinske i administrativne
poslove. Ako se službenik biroa može posvetiti nezaposlenom licu u prosjeku oko 11 minuta, ne može se
govoriti o ozbiljnom radu u posredništvu u zapošljavanju i savjetovanju.
Uplata doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti je bez zadovoljavajućeg učinka u praksi jer su
prikupljena sredstva uglavnom usmjerena na socijalna davanja velikom dijelu populacije i administrativne
troškove za funkcionisanje institucija za zapošljavanje, a ne na isplatu adekvatne naknade licima koja su
privremeno ostala bez posla i na aktivne politike zapošljavanja. Postojeći model funkcioniranja službi za
zapošljavanje onemogućava stavljanje većeg akcenta na rad sa nezaposlenim licima u traženju posla, te je stoga
ukupan učinak sistema zapošljavanja neefikasan, jer ne ispunjava svoju osnovnu funkciju.
3.1.3. Pregled legislative i prakse servisiranja zdravstvenog osiguranja nezaposlenih
osoba
Legislativa servisiranja zdravstvenog osiguranja nezaposlenih osoba
Članom 31., Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (Sl.
novine FBiH Br.55/00; 41/01; 22/05; 9/08) (u daljem tekstu: Federalni zakon), utvrđena je obaveza osiguranja
zdravstvenog osiguranja nezaposlenim osobama u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju.
19
20
Broj nezaposlenih: 2010 (371.090); 2011 (384.852); 2012 (386.091).
2010 (54 KM); 2011 (80 KM); 2012 (53 KM).
21
Tako je članom 19, tačka 12. Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br.
30/97, 7/02, 70/08 i 48/11), propisano da nezaposlena lica koja su prijavljena zavodu za zapošljavanje imaju
pravo na obavezno zdravstveno osiguranje.
Član 19, tačka 12 glasi:
“Prema ovom zakonu osiguranici su:
nezaposlena lica koja su prijavljena zavodu za zapošljavanje ako su:
•
•
•
•
•
•
•
se prijavila u roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, obavljanja djelatnosti ili nakon
prestanka primanja naknade plaća na koju imaju pravo prema ovom zakonu ili prema propisima
donesenim na osnovu ovog zakona,
se prijavila u roku od 30 dana nakon služenja vojnog roka ili nakon prestanka nesposobnosti za
rad zbog koje su otpuštena s te vojne službe,
se prijavila u roku od 30 dana nakon otpuštanja iz ustanove za izvršenje kaznenih i prekršajnih
sankcija, iz zdravstvene ili druge spacijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena mjera
sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja u zdravstvenoj ustanovi ili obaveznog liječenja
alkoholičara i narkomana,
na stručnom osposobljavanju ili prekvalifikaciji koje organizira zavod za zapošljavanje,
se prijavila u roku od 30 dana, po povratku iz inozemstva i ako su prije odlaska u inozemstvo
bila zdravstveno osigurana,
se prijavila u roku od 90 dana nakon završetka školske godine u kojoj su završila redovna
školovanja, odnosno od dana položenog ispita ako su prije toga izgubila pravo na zdravstvenu
zaštitu,
se prijavila u roku od 90 dana nakon služenja vojnog roka odnosno od dana prestanka
nesposobnosti zbog bolesti radi koje su otpuštena s te vojne službe, ako su na služenju vojnog
roka stupila u roku od 60 dana od dana završenog školovanja u odgovarajućoj ustanovi.”
Dalje, Pravilnikom o evidencijama u oblasti zapošljavanja (Sl.Novine FBiH, Br. 24/06), koje je donijelo
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, utvrđeni su načini i rokovi prijavljivanja nezaposlenih osoba
službama za zapošljavanje. Članom 15., ovog Pravilnika utvrđena je i obaveza redovnog prijavljivanja službi.
Član 15 glasi:
“Nezaposlena osoba dužna je da se redovno javlja službi, a najmanje jedanput u roku od:
• 30 dana - ako ostvaruje pravo na novčanu naknadu i penzijsko i invalidsko osiguranje;
• 60 dana - ako ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu;
• 90 dana - ako ne ostvaruje prava po osnovu nezaposlenosti”
Pregled regulative u oblasti ostvarenja prava nezaposlenih lica na obavezno zdravstveno osiguranje
ukazuje da je Federalnim zakonom o zdravstvenom osiguranju utvrđena obaveza registracije lica na zavodima za
zapošljavanje u svrhu ostvarenja obaveznog zdravstvenog osiguranja, bez obzira jesu li aktivni tražioci posla ili
ne.
Servisiranje zdravstvenog osiguranja nezaposlenih osoba u praksi
Obavezno zdravstveno osiguranje se može ostvariti na jedan od načina:
• Osiguranik se može sam osigurati;
•
Osiguranik može biti osiguran po osnovu osiguranja bračnog druga ili člana porodičnog
domaćinstva, ili
•
Osiguranik se može osigurati na osnovu prijave u službu za zapošljavanje
22
Prema zakonskim rješenjima u FBiH, nezaposlena lica mogu ostvariti pravo na obavezno zdravstveno
osiguranje ukoliko se u zakonskom roku prijave kao nezaposleni na biroe za zapošljavanje u općini svog
prebivališta. Pritom nije relevantno da li ova lica uistinu traže posao, odnosno da li se prijavljuju na biroe samo
zato što nemaju drugi osnov za zdravstvenu zaštitu, ili bi, pak, to pravo mogli ostvariti na neki drugi način, npr.
preko bračnog druga. Ovakav sistem motivira prijave na biroe velikog broja lica i omogućava brojne zloupotrebe
poput toga da se znatan broj radnika sa sivog tržišta može prijaviti na biroe za zapošljavanje kao nezaposleni, ali
ne zbog aktivnog traženja posla, već da bi ostvarili pravo na obavezno zdravstveno osiguranje. Većina
prijavljenih na evidencijama radi ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje spadaju u dugoročno teško
zapošljive kategorije.
Trenutno je u JSZ u Federaciji BiH registrirano ukupno 386.091 nezaposlenih (mart 2013), od kojih
245.601 ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu. Tabela u prilogu prikazuje stanje nezaposlenosti po kantonima
u mjesecu martu 2013., a po službenim podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje. U drugoj koloni naveden
je podatak o korisnicima zdravstvene zaštite.
Tabela 8: Broj nezaposlenih lica i korisnika zdravstvene zaštite u Federaciji BiH (mart 2013)
Pokazatelji
Broj evidentiranih
nezaposlenih
Korisnici
zdravstvene zaštite
FBIH
USK
PK
TK
ZDK
BPK
SBK
HNK
386.091
45.152
5.552
98.016
69.691
3.637
40.550
31.891
245.601
26.414
3.355
59.568
51.569
1.481
14.291
23.301
ZHK
KS
LK
9.735
72.761
9.106
6.688
52.790
6.144
Ostvarenje prava na obavezno zdravstveno osiguranje dodatno je uvjetovano kontinuiranom
registracijom u biroima za zapošljavanje svaka dva mjeseca. Velik broj registriranih nezaposlenih lica, koja
ostvaruju pravo na obavezno zdravstveno osiguranje, stvara veliko opterećenje osoblja na prvoj liniji u biroima
za zapošljavanje i sprječava ih da pružaju standardne usluge korisnicima. Kantonalne službe za zapošljavanje
moraju za 245.601 lica ovjeriti potvrdu o statusu nezaposlenog minimalno jednom u dva mjeseca. U isto
vrijeme, Ustav Federacije BiH garantira svim osobama na teritoriji Federacije primjenu najvišeg nivoa
međunarodno priznatih prava i sloboda, između ostalih, i pravo na zdravstvenu zaštitu21, tako da je sa ovog
aspekta, angažman službi za zapošljavanje u pogledu osiguranja prava na obaveznu zdrvastvenu zaštitu potpuno
iracionalan.
Trenutno službe za zapošljavanje servisiraju zdravstveno osiguranje za 245.601 lica u Federaciji BiH,
što čini preko 60% ukupnog broja registriranih nezaposlenih lica. Procjenjuje se da je trenutno oko 120.000 lica
u Federaciji BiH registrirano samo zbog ostvarenja prava na obavezno zdravstveno osiguranje, koja se dodatno
moraju javljati biroima svaka dva mjeseca. Ovakav model administriranja zdravstvenog osiguranja je skup i
neracionalan, jer Federacija BiH koristi trećinu resursa sektora zapošljavanja za osiguranje prava, koje je po
Ustavu FBiH zagarantovano svakoj osobi koja živi u Federaciji BiH, bez obzira da li je aktivan tražilac posla ili
ne.
Obaveza registracije nezaposlene osobe u nadležnim službama za zapošljavanje u svrhu ostvarenja
obaveznog zdravstvenog osiguranja je naslijeđe iz bivšeg sistema, koje je neprimjereno današnjem vremenu. Ne
postoji niti jedan razlog koji može opravdati toliki angažan administracije JSZ oko prava, koje po Ustavu
Federacije BiH, svakako pripada svakoj osobi koja živi u Federaciji BiH, bez obzira da li ta osoba traži posao ili
ne. Pitanje svrsishodnosti se pogotovo mora postaviti u vremenu ekonomske krize i potrebe da se kapaciteti JSZ
ojačaju i usmjere na njihovu primarnu ulogu posredovanja i savjetovanja u zapošljavanju, a i stoga što ostvarenje
21
Ustav Federacije BiH, Poglavlje II, A., Tačka 2 (1) (o).
23
prava na zdravstvenu zaštitu prirodno potpada pod ingerencije sektora zdravstva. Iz ovih razloga, takav sistem su
napustile i zemlje regije koje su napravile reformske korake u sektoru rada i zapošljavanja te svoja
zakonodavstva i prakse prilagodile potrebama tržišne ekonomije i tržišta rada. Tako, u Republici Hrvatskoj
pravo na obavezno zdravstveno osiguranje nezaposlena osoba ostvaruje u okviru Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje ako je prijavljena područnom uredu ovog Zavoda, pri čemu takva osoba ne mora biti
prijavljena u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Isto tako, u Republici Crnoj
Gori, pravo na obavezno zdravstveno osiguranje nezaposlena lica ostvaruju prijavom Fondu za zdravstveno
osiguranje Crne Gore i nisu obvezni prilagati bilo kakve druge dokaze o svom statusu.
Također, iskustva zemalja članica Evropske Unije svjedoče da su zdravstvene institucije nadležne za
osiguranje zdravstvenog osiguranja, a da se agencije za zapošljavanje isključivo bave pitanjima posredništva u
zapošljavanju, savjetovanjima i drugim podrškama licima koja aktivno traže posao. Komparativni pregled
raspodjele nadležnosti između institucija ova dva sektora nalazi se u Prilogu 2 ovog dokumenta.
Konačno, sredstva za obavezno zdravstveno osiguranje nezaposlenih osoba u Federaciji BiH se
osiguravaju iz doprinosa sa slučaj nezaposlenosti u različitom obimu od kantona do kantona, jer je visina ovog
prava utvrđena odlukama Skupština kantona u iznosima od 6 KM do 12 KM mjesečno. Tako je ukupna suma
koju su JSZ isplatile zavodima za zdravstveno osiguranje na ime obaveznog zdravstvenog osiguranja prijavljenih
nezaposlenih lica u Federaciji u 2012. godini iznosila preko 21 milion KM (21.081.266 KM). U Republici
Hrvatskoj sredstva za obavezno zdravstveno osiguranje nezaposlenih osoba se osiguravaju iz doprinosa za
nezaposlene osobe, a u Crnoj Gori iz doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Tabela u nastavku ilustrira iznose koje su JSZ isplatile zavodima za zdravstveno osiguranje na ime
obaveznog zdravstvenog osiguranja korisnika po kantonima i ukupno za Federaciju u posljednje tri godine.
Tabela 9: Sredstva isplaćena zavodima za zdravstveno osiguranje po kantonima u 2010, 2011, 2012
God.
USK
PK
TK
ZDK
BPK
SBK
HNK
ZHK
SK
2010
2011
2012
K10
1.518.251
242.844
5.341.421
3.467.535
173.936
1.717.470
1.640.235
569.970
3.921.876
516.610
1.770.057
240.222
5.751.743
3.632.644
208.900
1.288.505
1.718.603
615.870
4.239.679
743.527
1.899.147
234.378
6.118.789
3.729.116
183.680
1.106.132
1.921.224
722.446
4.545.441
620.913
Tabela 9-a: Ukupna sredstva isplaćena zavodima za zdravstveno osiguranje po kantonima u 2010, 2011, 2012
God.
2010.
2011.
FBiH ukupno
19.110.148 KM
20.209.750 KM
2012.
21.081.266 KM
3.1.4. Pregled legislative i prakse isplate naknade za radnike koji ostanu bez posla
Legislativa isplate naknade za radnike koji ostanu bez posla
Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (SL. Novine FBiH
Br.55/00; 41/01; 22/05; 9/08) (u daljem tekstu: Federalni zakon) utvrđuje pravo na novčanu naknadu, visinu
naknade i dužinu prava primanja naknade, osobama koje izgube posao na sljedeći način.
• Pravo na naknadu: Član 29. tačka 1. glasi:
“Pravo na novčanu naknadu stiče nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje
osam mjeseci rada neprekidno ili osam mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci.
•
Visina naknade za slučaj nezaposlenosti: Član 30. tačka 1. glasi:
24
“Visinu novčane naknade čini 40% prosječne neto plaće isplaćene u Fedreraciji u posljednja tri mjeseca prije
prestanka radnog odnosa nezaposlene osobe, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku.”
• Dužina primanja naknade: Član 30. tačka 2. glasi:
“Novčana naknada iz stava 1. ovog člana isplaćuje se nezaposlenoj osobi:
•
•
•
•
•
•
•
3 mjeseca ako je provela na radu od 8 mjeseci do 5 godina;
6 mjeseci ako je provela na radu od 5 do 10 godina;
9 mjeseci ako je provela na radu od 10 do 15 godina;
12 mjeseci ako je provela na radu od 15 do 25 godina;
15 mjeseci ako je provela na radu od 25 do 3o godina;
18 mjeseci ako je prpovela na radu od 30 do 35 godina;
24 mjeseca ako je provela na radu više od 35 godina.“
Prema gore navedenom zakonskom rješenju, pravo na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti u
Federaciji BiH stiče lice koje je bilo zaposleno najmanje osam mjeseci neprekidno ili osam mjeseci sa prekidima
u posljednjih 18 mjeseci. Novčana naknada je ista za sva lica i čini 40% prosječne neto plaće isplaćene u
Federaciji u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa nezaposlene osobe, koju objavljuje Federalni
zavod za statistiku. Posljednji, službeno objavljeni iznos neto plaće u Federaciji BiH, iznosi 846 KM22, što znači
da bi naknada za nezaposlenost osobi koja bi u ovom momentu ostala bez posla iznosila 338,40 KM. Dalje,
dužina primanja naknade zavisi od godina provedenih na radu, tako da je minimalna dužina primanja naknade 3
mjeseca, ako je osoba provela na radu od 8 mjeseci do pet godina, a maksimalna 24 mjeseca ako je osoba radila
više od 35 godina.
Praksa pri isplati naknade za radnike koji ostanu bez posla
Sva zaposlena lica u Federaciji BiH, odnosno njihovi poslodavci, tokom cjelokupnog radnog staža
zaposlenog, svakog mjeseca plaćaju i doprinose za osiguranje u slučaju privremene nezaposlenosti. Svrha
plaćanja ovog doprinosa u fond jeste osiguranje materijalne sigurnosti zaposlenih u slučaju da privremeno ostanu
bez posla i to za period dok ne nađu novo zaposlenje. Svakako da individulani doprinos svakog zaposlenog u
ukupnim sredstvima fonda zavisi od dužine vremena u kojem je zaposleno lice plaćalo doprinos, kao i od visine
njegove mjesečne uplate. Međutim, postojeći model naknada za slučaj nezaposlenosti u Federaciji BiH ne uzima
u obzir individualno učešće pojedinca u ukupnim sredstvima fonda, već se naknada distribuira jednako svima u
iznosu gotovo jednakom iznosu minimalne plaće u Federaciji23 i u relativno dugom periodu za pojedine
kategorije. To znači da iznos naknade u postojećem modelu ne uzima u obzir iznose doprinosa, koje je
uplaćivalo lice u periodu dok je radilo, pa zato i njen iznos nije ni vezan za plaću te osobe. Stoga, ova vrsta
naknade ima više karakter socijalnog davanja, čiji je iznos neadekvatan sredstvima izdvajanim iz njihove plaće,
a ne naknade za slučaj nezaposlenosti u pravom smislu te riječi. Da bi se shvatilo koliko je u postojećem modelu
naknada pojedinac i redovan obveznik uplate doprinosa od nezaposlenosti oštećen, u daljem tekstu prikazan je
obračun plaće, uključujući i obračun doprinosa za slučaj nezaposlenosti, osobe koja je imala mjesečnu neto plaću
u iznosu od 1.500,00 KM i u periodu od 20 godina prije gubitka posla redovno uplaćivala doprinose.
22
Po podacima Federalnog zavoda za statistiku prosječno isplaćena neto plaća u Federaciji BiH za mjesec maj 2013. iznosi
846,00 KM
23
Minimalna plaća u Federaciji trenutno iznosi oko 360 KM.
25
Tabela 10: Obračun plaće za iznos od 1.500,00 KM (netto)
Za 1.
mjesec
Opis
Stopa
Bruto plaća (neto+porez+doprinosi iz plaće
2.173,91
31%
673,91
Doprinos za PIO
17%
369,56
12,50%
271,74
1,50%
32,61
Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti
Doprinosi na plaću (1x0,5%)
10,50%
228,26
Doprinos za PIO
6%
130,43
Doprinos za zdravstveno osiguranje
4%
86,96
0,50%
10,87
Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti
Za 20 god.
Iznos
Doprinosi iz plaća (1x31%)
Doprinos za zdravstveno osiguranje
Za 1.
god.
Oporeziva osnovica (1 - 2)
32,61
391,30
7.826,08
10,87
130,44
2.608,80
1.500,00
Lični odbitak - Pretpostavljeni
300,00
Osnovica poreza
1.200,00
Porez na dohodak ( 6 x 10% )
120,00
Za isplatu (1-2-7) ili (4-7)
1.380,00
Trošak bez doprinosa na plaću (1 ili 2+7+8)
2.173,91
Ukupan trošak (1+3) ili (2+3+7+8)
Ukupno doprinosi za osiguranje od
nezaposlenosti
2.402,17
43,48
521,74
10.434,88
Kako se vidi iz gore prikazanog obračuna plaće, ova osoba je u periodu od 20 godina u fond uplatila
ukupan iznos od 10.434,88 KM na ime doprinosa za slučaj nezaposlenosti. U slučaju gubitka posla, prema
postojećim zakonskim rješenjima i modelu naknada, ona ima pravo na mjesečnu naknadu za nezaposlenost u
iznosu od 313,00 KM za period od 12 mjeseci, odnosno ima pravo na ukupan iznos naknade iz fonda od
3.756,00 KM. To znači da ova osoba ima pravo na samo 36% svojih uplaćenih sredstava, dok sa razlikom od
6.678,88 KM ili 64% uplaćenih sredstava raspolaže neko drugi.
Kako visina naknade za slučaj nezaposlenosti nije vezana za plaću osobe koja je ostala bez posla, to su
najviše oštećena lica koja su u fond dugi niz godina redovno plaćali doprinose u većim iznosima. U slučaju da
ostanu bez posla, zauzvrat mogu dobiti samo naknadu neadekvatnu sredstvima izdvajanim iz njihove plaće.
Kao što je prethodno objašnjeno, da bi lice ostvarilo pravo na naknadu za nezaposlenost, potrebno je da:
1) bude prijavljeno da je u radnom odnosu namjanje osam mjeseci neprekidno ili osam mjeseci sa
prekidima u posljednjih 18 mjeseci, što znači da ga je poslodavac regularno prijavio i plaćao sve doprinose,
uključujući i doprinos za slučaj nezaposlenosti;
2) da se prijavi nadležnom birou za zapošljavanje u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa.
Sve vrste doprinosa, bez obzira kako se oni nazivaju, u praksi plaća poslodavac. Opšte je poznato da
neki poslodavci, uglavnom u dijelu privatnog sektora, ne ispunjavalju ovu obavezu tako da veliki broj radnika
radi na tzv. sivom tržištu. Ukoliko poslodavac ne prijavi radnika da je u radnom odnosu i ne plaća doprinose, to
znači da ovi radnici ne mogu ostvariti pravo na novčanu naknadu kada im prestane radni odnos. Pored toga,
određeni broj zaposlenih ne ostvaruje ovo pravo, iako ispunjava zakonske uvjete, zato što nisu na vrijeme bili
informirani o ovom pravu i o obavezi prijavljivanja na biroe u roku od 30 dana od dana prestanka radnog
odnosa. Ako ne podnese prijavu u zakonskom roku, nezaposlena osoba više ne može zahtjevati isplatu naknade.
26
Rezimirajmo, jedan broj zaposlenih u dijelu privatnog sektora ne može ostvariti pravo na naknadu jer
poslodavci nisu uplaćivali doprinose za njih. Isto tako, neka lica, koja ostanu bez posla, ne ostvaruju ovo pravo
iz razloga neinformiranosti o pravu na naknadu i o rokovima za prijavu.
U tabeli 11 prikazani su isplaćeni troškovi za naknade za nezaposlenost za posljednje tri godine po
kantonima i ukupno za Federaciju BiH. U 2012., ukupan iznos sredstava isplaćen na ime naknada za
nezaposlenost iznosio je preko 45 miliona KM. U toku 2010, bilo je registrovano 9.305 korisnika naknade, u
2011. godine 8.158, a u 2012. godine 9.540 korisnika.
Tabela 11: Sredstva isplaćena za novčanu naknadu po kantonima u 2010, 2011, 2012
God.
USK
PK
TK
ZDK
BPK
SBK
HNK
ZHK
SK
K10
2010
2.641.665
707.836
7.499.734
6.644.739
447.614
3.757.241
3.550.290
876.514
10.017.792
762.895
2011
3.279.750
508.706
8.291.685
6.619.007
536.860
3.246.330
3.484.689
1.089.342
10.526.691
652.021
2012
4.013.107
538.604
8.425.255
8.242.315
502.580
4.074.446
5.740.205
1.300.919
12.156.689
698127
Tabela 11-a: Ukupna sredstva isplaćena za novčanu naknadu po kantonima u 2010, 2011, 2012
God.
2010.
2011.
FBiH
36.906.320
38.235.081
2012.
45.692.247
U zemljama Evropske Unije, postoje različiti modaliteti obračuna i plaćanja naknade za nezaposlenost.
Neke su manje darežljive, a neke više poput skandinavskih zemalja. U gotovo svim zemljama pravilo je da se
ova naknada obračunava u procentu iznosa plaće lica koje je ostalo bez posla. Njena svrha jeste osigurati i
materijalnu sigurnost osobi koja traži posao u razumnom vremenskom periodu dok ne radi i traži novo
zaposlenje.
Zbog sličnog pravnog nasljeđa i stepena ekonomske razvijenosti, ovaj analiza je razmotrila zakonska
rješenja u zemljama regije: Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Slovenija i Srbija.
Vezano za sticanje prava na novčanu naknadu, u zemljama regije je donji prag za ostvarenje ovog prava
nešto viši te je potrebno minimalno provesti na radu od 9 do 12 mjeseci. U Federaciji BiH potrebno je provesti
na radu minimalno osam mjeseci da bi se ostvarilo pravo na naknadu. Primjeri iz prakse ukazuju da značajan
broj kompanija zloupotrebljava ovaj instrument za „sezonske“ radnike, držeći ih povremeno zaposlenim na
minimalni period potreban kako bi ostvarili pravo za novčanu nadoknadu (osam mjeseci) i raskidajući njihove
ugovore tokom perioda u kojem ostvaruju pomenuto pravo.
Sama dužina ostvarivanja prava na naknadu, također, kraća je u odnosu na Federaciju BiH, te ovaj
period u većini zemalja regije traje od 3 do 15 mjeseci. Konačno, sama visina naknade je i u regiji vezana za
plaću lica koje je ostalo bez posla, a ne prosječnu platu u zemlji. Tako, Slovenija i Hrvatska osiguravaju 80%,
odnosno 70% plate radnika koji je ostao bez posla za prva tri mjeseca nezaposlenosti, a za ostali period 60% u
Sloveniji, odnosno 35% u Hrvatskoj. U Makedoniji i Srbiji, naknada se utvrđuje u iznosu od 50% prosječne
radnikove plaće prije otkaza, za prvu godinu primanja naknade. Hrvatka i Makedonija, također, utvrđuju
maksimalan iznos naknade u iznosu od 70% prosječne plate u državi (Hrvatska), odnosno 80% (Makedonija).
Komparativna analiza novčanih naknada za nezaposlenost u zemljama regije nalazi su u Prilogu 3.
27
3.2. ZAKLJUČAK
Iako je u Federaciji BiH u 2013. zabilježen blag pad nezaposlenosti (0,34%), tržište rada u Federaciji
BiH i dalje karakteriše visoka stopa neaktivnosti radno sposobnog stanovništva i visoka stopa nezaposlenosti
koja u proteklim godinama ima kontinuiran trend rasta. Tako se broj nezaposlenih u Federaciji BiH za deset
godina povećao za 108.810 osoba, a broj zaposlenih tek za 28.163. Razlika između broja zaposlenih i
nezaposlenih bila 2002. godine, bila je 127.409, a danas je 46.762, tako da je omjer nezaposleni/zaposleni, koji
je u 2012. godini bio 1:1,45, sada promijenjen i iznosi 1:1,1. Ovom dinamikom (ne)zapošljavanja velika je
mogućnost da se broj zaposlenih izjednači s brojem nezaposlenih, što je ravno katastrofi. Stoga je reforma rada
javnih službi za zapošljavanje urgentna, kao i njihova brza transformacija u aktivne posrednike na tržišta rada.
Postojeći zakonski okvir koji regulira pitanja sektora rada i zapošljavanja, uključujući i prava po osnovu
nezaposlenosti, samo je djelimično reformiran i nije dovoljno usklađen sa međunarodnim standardima i
zahtjevima EU integracija, kao i sa stvarnim potrebama tržišta rada. Institucionalni model rada javnih službi za
zapošljavanje u Federaciji je glomazan i trom, i što je najvažnije nije prilagođen zahtjevima korisnika i
potrebama tržišta rada. Deset kantonalnih javnih službi za zapošljavanje nisu tehnički opremljene da mogu na
efikasan način razmjenjivati podatke o poslovima i zaposlenim između sebe, niti sa FZZZ. Utvrđeno je da
opterećenje usljed servisiranja zdravstvenog osiguranja značajno otežava rad javnih službi za zapošljavanje, te ih
sprječava da svoje kapacitete usmjere ka svojoj osnovnoj misiji vezanoj za posredovanje pri zapošljavanju i
individualno savjetovanje o tržištu rada, kao i podizanje konkurentnosti nezaposlenih osoba na tržištu rada radi
bržeg zapošljavanja, kao i provođenje programa za poticanje zapošljavanje teško zapošljivih kategorija
nezaposlenih osoba.
Svi prihodi koje sistem prikupi od uplate doprinosa u toku jedne godine potroše se u najvećem dijelu za
pasivne mjere i troškove administracije javnih službi za zapošljavanje. U odnosu na broj nezaposlenih, sredstva
koja se izdvajaju za aktivne mjere i politike tržišta rada su neznatna. Ova analiza je posebnu pažnju posvetila
modelu naknada za nezaposlenost za koje je utvrđeno da nisu uopšte vezane za lični dohodak lica koje je ostalo
bez posla, odnosno za njegov lični doprinos (visina i dužina uplata) u ukupnim sredstvima fonda.
Sistem zapošljavanja, koji je institucionalno i finansijski dizajniran na ovakav način, nije učinkovit i ne
može odgovoriti savremenim potrebama tržišta rada.
3.3. PREPORUKE
1.1.
Redefinirati model servisiranja zdravstvenog osiguranja
Potrebno je značajno pojednostaviti postupak i reducirati resurse JSZ potrebne za servisiranje
zdravstvenog osiguranja, ili, izmijeniti zakonsku regulativu na način da zavodi zdravstvenog osiguranja ili neke
druge ustanove ubuduće servisiraju zdravstveno osiguranje, a da se JSZ prioritetno bave pitanjima posredovanja
u zapošljavanju. Jedna od opcija bi značila izmještanje servisiranja zdravstvenog osiguranja iz JSZ kako za
nezaposlena lica, tako i za lica koja su prijavljena na JSZ radi ostvarenja prava na zdravstvenu zaštitu, jer nemaju
drugi osnov za obavezno zdravstveno osiguranje. Po ovoj opciji status nezaposlene osobe ne bi bio uvjet za
ostvarenje obaveznog zdravstvenog osiguranja. Druga opcija bi mogla bila reduciranje servisiranja zdravstvenog
osiguranja u JSZ samo za nezaposlena lica. Za realizaciju i prve i druge opcije prethodno je nužno Federalnim
zakonom o zdravstvenom osiguranju osigurati pravo na obavezno zdravstveno osiguranje svim licima sa
prebivalištem u Federaciji BiH, koja nisu obavezno zdravstveno osigurana po drugom osnovu. Dalje, FZZZ je,
kao korisnik ,informatički uvezan u jedinstven sistem kojeg vodi Porezna uprava Federacije BiH. Pristup ovom
sistemu, kao korisnici, imaju i Zavod PIO FBIH i zavodi za zdravstveno osiguranje. Kada nezaposlena osoba, za
koje JSZ plaća zdravstveno osiguranje, dobije posao i kada njen poslodavac počne sa uplatama doprinosa, tada
sistem onemogućava uplatu doprinosa za ovu osobu prije nego se osoba odjavi sa biroa, što znači da se
onemugućava dupliranje uplata. Na osnovu postojećih karakteristika sistema i mogućnosti koje već pruža, za
realizaciju ove preporuke važno je razmotriti i mogućnost dalje informatičke nadogradnje sistema kako bi
28
osigurala razmjena informacija između relevantnih institucija i izvršile potrebne provjere. Konačno, realizacija
ove preporuke mora riješiti i pitanje načina finansiranja obaveznog zdravstvenog osiguranja kako lica koja nisu
aktivni tražioci posla i koji ubuduće ne bi mogli biti finansirani iz doprinosa po osnovu nezaposlenosti, tako i
aktivnih tražilaca posla.
1.2.
Izmijeniti postojeći model naknada za nezaposlenost
Potrebno je promijeniti Federalni zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti
nezaposlenih osoba, tako da se visina naknade vezuje za lična primanja, odnosne uplate doprinosa konkretne
osobe prije prestanka njenog radnog odnosa. Ova promjena bi bila jako važna jer bi se njome izmijenio karakter
naknade i opšta percepcija da se radi o vrsti socijalnog davanja te da visina naknade nije adekvatna iznosima
uplata doprinosa pojedinca u fond. Iz primjera obračuna plaće prikazanom u Tabeli 10, evidentno je da se ne
može govoriti ni o približnom ekvivalentu između iznosa uplata doprinosa i iznosa naknada koje primi
pojedinac. Ovaj primjer ilustrira da, po postojećem modelu naknada, ovaj pojedinac ima pravo na samo 36%
iznosa svojih sredstava koje je tokom 20 godina uplaćivao u fond. Pored vezivanja iznosa naknade za lična
primanja nezaposlenog lica prije prestanka radnog odnosa, odnosno vrednovanja individualnog doprinosa
svakog zaposlenog ukupnim sredstvima fonda, prijedlog bi mogao razmotriti i smanjenje vremenskog perioda
primanja naknade za neke kategorije (npr. 24 mjeseca) jer je ovaj period najduži u odnosu na zemlje regije.
1.3.
Usvojiti jedinstvene definicije nezaposlene osobe i aktivnog tražioca posla prema
ILO standardu.
Potrebno je precizirati definiciju statusa nezaposlene osobe prema ILO standardu u Federalnom zakonu
o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti. Na taj način uspostavio bi se pravni osnov da status
nezaposlene osobe ima samo radno sposobna osoba koja aktivno traži posao ili stručno usavršavanje s ciljem
podizanja konkurentnosti za poslove za kojima postoji potreba na tržištu rada.
1.4.
Pojačati kontrolu statusa nezaposlene osobe i sankcije prema osobama koja
zloupotrebljavaju system
Da bi se promijenila percepcija o učinkovitosti sistema i poslala poruka javnosti da zloupotrebe sistema
nisu dozvoljene, nužno je osnažiti inspekcijske kontrole i poduzeti druge mjere kako bi se identificirala i
sankcionirala lica koja zloupotrebljavaju sistem poput onih koji primaju naknade i ostvaruju zdravstvenu zaštitu
i/ili druga materijalna prava po osnovu nezaposlenosti, a u isto vrijeme rade na sivom tržištu.
1.5.
Uvećati izdvajanja za aktivne mjere i programe tržišta rada i uspostaviti
efikasniji sistem evaluacije učinaka aktivnih politika
Potrebno je značajno povećati relativni iznos sredstava koja se izdvajaju za aktivne mjere jer postojeći
nivo nije zadovoljavajući u odnosu na stepen nezaposlenosti i omogućiti jačanje razvojne funkcije javnih službi
za zapošljavanje u Federaciji BiH. Isto tako, potrebno je nastaviti raditi na kreiranju programa za različite ciljne
skupine u skladu sa potrebama tržišta rada, osobito za mlade i teško zapošljive kategorije. Konačno, nužno je
uspostavi sistem indikatora uspješnosti, kako bi se pratilo da li su programi bili adekvatno osmišljeni, ciljani,
uvezani i provedeni te redovno provoditi mjerenje učinaka aktivnih politika zapošljavanja, odnosno programe
prilagođavati shodno nalazima evaluacije.
***
29
IV DIO
REPUBLIKA SRPSKA
4.1. ANALIZA RADA JAVNIH SLUŽBI ZA ZAPOŠLJAVANJE
4.1.1. Funkcionalnost i učinkovitost
Ustavno-pravni i institucionalni okvir
Nadležnosti za donošenje zakona, utvrđivanje i provođenje politika iz oblasti rada i zapošljavanja u
Republici Srpskoj (RS) ima Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS (u daljem tekstu: Ministarstvo
rada). Prema odredbama člana 25. Zakona o republičkoj upravi ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj:
118/08, 11/09, 118/09, 4/10, 74/10, 86/10 i 24/11) definisano je da Ministarstvo rada obavlja upravne i druge
stručne poslove koji se odnose na: „radne odnose radnika i njihova prava iz rada u svim oblicima rada,
izuzev radnika koji imaju status državnih službenika, zarada i ostalih primanja po osnovu rada,
zapošljavanje, profesionalnu rehabilitaciju, osposobljavanje i zapošljavanje invalida, zaštitu na radu,
međunarodne konvencije iz oblasti rada, kolektivni ugovor, privremeno zapošljavanje radnika u inostranstvu
u koordinaciji sa nadležnim organima BiH, ostvarivanje prava radnika privremeno zaposlenih u inostranstvu,
njihov povratak i zapošljavanje, penzijsko i invalidsko osiguranje za sve oblike rada, saradnja sa drugim
organima i organizacijama radi razvoja i unapređivanja evropskih integracionih procesa, prava boraca,
vojnih invalida, porodica poginulih boraca i civilnih žrtava rata i druge poslove od značaja za ove
korisnike prava, vođenje odgovarajuće evidencije o licima koja su učestvovala u otadžbinskom ratu u sastavu
oružanih snaga i o drugim licima, izradu zakonskih i podzakonskih akata iz nadležnosti Ministarstva i druge
poslove u skladu sa zakonom.“
Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Službeni glasnik RS
Br.30/10; 102/12) uspostavljen je Zavod za zapošljavanje RS koji ima status javne ustanove. Pomenutim
zakonom (član 6) je utvrđeno da javna ovlašćenja, kao i organizacione, stručne i druge poslove u oblasti
zapošljavanja u RS propisane ovim zakonom obavlja Zavod za zapošljavanje RS (u daljem tekstu: Zavod RS).
Zavod RS ima Upravni odbor sastavljen od pet članova i direktora, pri čemu Statut Zavoda donosi Upravni
odbor uz saglasnost Vlade Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada RS). U organizacionom smislu, Zavod RS
čine centralna služba, šest filijala (Banja Luka, Bijeljina, Doboj, Istočno Sarajevo, Prijedor, Trebinje) i 56 biroa
za zapošljavanje. Ovim zakonom su utvrđene nadležnosti Zavoda RS čija je primarna misija posredovanje u
zapošljavanju pod čim se podrazumijeva: posredovanje u zapošljavanju, javno obavještavanje o mogućnostima i
uslovima zapošljavanja, savjetovanje o izboru zanimanja (profesionalno usmjeravanje), stručno osposobljavanje
i priprema za zapošljavanje, sprovođenje programa i mjera aktivne politike zapošljavanja i obavljanje
organizacionih, stručnih, administrativnih i drugih poslova u vezi sa ostvarivanjem prava nezaposlenih lica na
novčane naknade, stručno osposobljavanje, zdravstvenu zaštitu i druga prava, u skladu sa pomenutim zakonom.
Treba napomenuti da postojeći zakoni o radu i zakoni o posredovanju u zapošljavanju nisu prilagođeni
standardima Evropske Unije i tek se trebaju usaglasiti sa evropskom pravnom stečevinom (acquis
communautaire) što je navedeno u Izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine u 2012. Evropske komisije.24
24
Evropska komisija, „Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2012“, str. 40.
30
Strategije i politike zapošljavanja
Strategiju zapošljavanja Republike Srpske 2011-2015 donijela je Vlada RS, a usvojena je 24. marta
2011. godine kao prvi srednjoročni planski i strateški dokument kojim se utvrđuju osnovi za koordinisan i
uravnotežen razvoj zapošljavanja u Republici Srpskoj. Po donošenju Strategije zapošljavanja RS usvojen je i
Akcioni plan. Strategija zapošljavanja RS usklađena je sa pristupom u Evropskoj strategiji zapošljavanja i
zasniva se na: stimulisanju ekonomskog rasta, zapošljavanju i povećanju kvaliteta posla; povećanju
produktivnosti rada i kvaliteta rada kroz razvoj ljudskih potencijala; uspostavljanju ravnoteže između ponude i
potražnje zaposlenja; povećanju uključenosti na tržište rada sprečavanjem dugotrajne nezaposlenosti,
neaktivnosti, društvene isključenosti i siromaštva radno sposobnog stanovništva, naročito grupa koje su u
nepovoljnom položaju; proširenju institucionalnih kapaciteta i razvoj dijaloga među akterima u oblasti
zapošljavanja. U okviru tržišta rada osnovni cilj je suzbijanje nezaposlenosti, uspostavljanje sistema
prikupljanja i praćenja kvalitativnih i kvantitativnih indikatora, kao i puno učešće i koordinacija svih
ključnih interesnih strana. Mjerljivi ciljevi su povećanje sveukupne stope zaposlenosti sa 47% na 55% (stopa
zaposlenosti žena sa 38,3% na 46%; stopa zaposlenosti starijih radnika sa 40,5% na 48%; mladih sa 22% na
30%), odnosno smanjenje opšte stope nezaposlenosti sa 21% na 17,5%. U izradi strategije su učestvovali i
predstavnici reprezentativnih udruženja poslodavaca i sindikata koji su po Zakonu članovi Upravnog odbora
Zavoda RS, kao i predstavnici nevladinog sektora, pa bi se moglo pretpostaviti da je komunikacija između
socijalnih partnera zadovoljavajuća.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, anketna stopa nezaposlenosti je porasla između
2010.-2012. godine (Tabela br.12), dok se u „Informaciji o realizaciji Strategije zapošljavanja RS 2011.-2015. za
period 2011.-2012. godina“ (u daljem tekstu „Informacija“) iz juna 2013. godine naglašava da su mjere aktivne
politike zapšljavanja u RS realizovale u skladu sa utvrđenim ciljevima i zadacima u 2012. godini.
U „Informaciji“25 se navodi da je uprkos povećanju stope nezaposlenosti od 2,3% u izvještajnom periodu
zabilježen porast broja lica koja su našla zaposlenje putem Zavoda RS u 2012. godini i koji je veći za 13,6% u
odnosu na 2011. godinu, uz napomenu da su pozitivni trendovi nastavljani i u prvom kvartalu 2013. godine.
Međutim, pozitivan trend zapošljavanja putem Zavoda RS nije bio dovoljan da utiče na smanjenje opšte stope
nezaposlenosti. Zbog toga se može zaključiti da su predloženi ciljevi suviše ambiciozni imajući u vidu opšte
ekonomsko stanje u RS i povećanje broja nezaposlenih, pa treba razmotriti sugestiju navedenu u „Informaciji“
da se ne revidiraju pojedini strateški ciljevi, već da se nastavi sa njihovom realizacijom u narednom periodu.
Tabela br.12: Pokazatelji aktivnosti stanovništva u RS26
2010.
Stopa zaposlenosti (%)
2011.
2012.
2010.
Stopa nezaposlenosti (%)
2011.
2012.
Ukupno
36,6
36,1
35,3
23,6
24,5
25,6
15-24 godina
17,8
14,9
14,0
46,8
53,2
54,3
Žene ukupno
28,6
28,3
27,2
25,9
26,5
28,2
U poređenju sa četvrtim kvartalom 2009. godine u RS i prvim kvartalom 2013. godine na evidenciji Zavoda
RS se nalazi 9.602 nezaposlenih lica više, što ukazuje na povećanje ukupne nezaposlenosti u navedenom periodu
od 6.1%.
25
„Informacija o realizaciji Strategije zapošljavanja RS 2011-2015 za period 2011.-2012. godina“, str. 31.
26
Izvor: Republički zavod za statistiku, “Anketa o radnoj snazi br. 5”, Banja Luka, 2012.
31
Grafikon br.4: Broj nezaposlenih lica u BiH, pregled kvartalnih izvještaja 2009.-2012.
600.000
500.000
400.000
BiH
FBiH
300.000
RS
200.000
Brčko
100.000
0
2009
2010
2011
2012
2013
Iako je Strategija zapošljavanja RS usklađena sa dobrom evropskom praksom, sredstva za njenu realizaciju
nisu dovoljna. Pored toga, Strategija zapošljavanja RS je definisala ambiciozne ciljeve koje je realno teško
ostvariti do kraja 2015. godine. Uprkos veoma afirmativnom izvještaju za prethodni period, rezultati su suviše
skromni da bi se moglo govoriti o uspješnoj realizaciji.
Kapaciteti JSZ za posredovanje u zapošljavanju
U Zavodu RS ukupno je zaposleno 261 lice. Od ovog broja službenika, 182 službenika radi direktno sa
korisnicima usluga Zavoda RS, odnosno 70 posto ukupno zaposlenih. Imajući u vidu da je broj nezaposlenih u
RS prema podacima s kraja aprila 2013. godine iznosio 152.295, svaki službenik Zavoda RS u prosjeku mora
obraditi oko 836 nezaposlenih lica. S obzirom na činjenicu da u EU na jednog službenika JSZ dolazi u prosjeku
oko 300 nezaposlenih lica,27 očigledno je da prosječan službenik Zavoda RS mora obraditi skoro tri puta više
klijenata. Ukoliko ovaj podatak razložimo na drugačiji način,28 uviđamo da jedan službenik biroa u prosjeku
može posvetiti oko 18 minuta na svaku nezaposlenu osobu, tj. maksimalno 3 do 4 nezaposlene osobe po satu, ili
20-30 osoba dnevno. Kao što je prethodno istaknuto, stvarna situacija je vjerovatno znatno složenija ukoliko
većina nezaposlenih lica dolazi u blokovima udarnih termina, može se pretpostaviti da službenici biroa nisu u
mogućnosti da svojim klijentima posvete odgovarajuće vrijeme na kvalitetan način. Imajući u vidu i obavezu
JSZ da administriraju prava nezaposlenih lica na zdravstveno osiguranje, jasno je da službenici imaju još manje
vremena da se posvete poslovima koji se odnose na aktivne mjere zapošljavanja. Posljedica ovakvog sistema je
usmjerenost Zavoda RS na pasivne mjere kao što su poslovi registracije nezaposlenih lica ili provjera njihovog
statusa. Zbog toga je Zavod RS donio novu sistematizaciju radnih mjesta koja je jasno podijelila poslove
službenika na poslove evidentiranja i poslove savjetovanja nezaposlenih lica. Imajući u vidu da je ovo nova
mjera, nije poznato kakvi su učinci, ali je za očekivati da će službe Zavoda RS u budućnosti efikasnije
funkcionisati.
27
EU CARDS 2006, u Branković, N. i Kamenica, A.: Analiza politika u oblasti zapošljavanja (2012).
Projekcija vremena posvećenog nezaposlenom zasnovana je na sljedećim pretpostavkama: 21 radni dan u mjesecu, javljanje u biro u
prosjeku jednom u dva mjeseca, 6 sati dnevno rada sa nezaposlenim osobama (savjetovanje, evidentiranje, informisanje, izdavanje
potvrda i sl.) i 2 sata rada na ažuriranju baze podataka, kartoteke, oglasa i dr.
28
32
Vođenje i iskazivanje evidencije o nezaposlenim i statistički podaci
Članom 51., stav 3, Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Službeni
glasnik RS Br.30/10; 102/12) utvrđeno je da Zavod vodi posebne evidencije o:
a) nezaposlenim licima kojima je prestao radni odnos i kojem pripada pravo na penzijsko-invalidsko
osiguranje,
b) nezaposlenim licima koja traže zaposlenje i ostvaruju prava na informisanje o mogućnostima i
uslovima zapošljavanja, na posredovanje u zapošljavanju, na savjetovanje o izboru zanimanja i na
stručno osposobljavanje i pripremu za zapošljavanje.
v) zaposlenim licima koja traže promjenu zaposlenja i
g) nezaposlenim licima koja aktivno ne traže zaposlenje.
Trenutna zakonska rješenja omogućavaju i podstiču nezaposlena lica da se na evidencije JSZ prijavljuju
prevashodno zbog ostvarivanja prava koja nisu vezana za zapošljavanje, pa je stoga prema podacima koji su
dostupni na službenoj Internet stranici Zavoda RS, zaključno sa 30.7.2013. godine u Republici Srpskoj
prijavljeno 150.091 nezaposlenih, pri čemu je u istom periodu bilo 156.567 osobe koje su bili korisnici
zdravstvenog osiguranja. Iako se ova brojka odnosi na sve kategorije uključujući lica sa statusom ratnih vojnih
invalida, porodice poginulih boraca, izbjegla i raseljena lica itd., jasno je da se radi o ogromnom broju
evidentiranih lica. Iako Zavod RS prijavljuje korisnike na zdravstveno osiguranje samo po osnovu
nezaposlenosti, jasno je da Zavod RS trenutno administrira više korisnika zdravstvenog osiguranja nego
nezaposlenih lica. Ukoliko matematički odnos predstavljen u prethodnom poglavlju stavimo u kontekst ovolikog
broja evidentiranih, jasno je da uz ovakvo opterećenje vođenja evidencija Zavod RS ne može da se posveti svom
osnovnom poslu – aktivnim mjerama zapošljavanja. Ovakva situacija je dugoročno neodrživa.
Kao što je naglašeno i u prethodnim poglavljima za FBiH, dodatni problem je način vođenja evidencije.
Dok je anketna stopa nezaposlenosti29 u RS prema podacima ankete o radnoj snazi u 2011. godini bila 24,5%,
administrativna stopa nezaposlenosti30 prema podacima za septembar 2012. godine je iznosila 38,9%. Arbitrarno
prikazivanje stope nezaposlenosti – naročito često pogrešno i bombastično predstavljanje administrativne stope
nezaposlenosti u medijima – doprinosi stvaranju očajne slike na tržištu rada, što je samo donekle ispravno.
Negativna percepcija o broju nezaposlenih – bez razmatranja broja zaposlenih u sivoj ekonomiji – može imati
poražavajuće posljedice na opšte stanje u društvu i odbijanje stranih investitora da razmotre RS i BiH u cjelini za
poslovne poduhvate.
Zakonska definicija nezaposlenog lica i kontrola prijavljenog statusa
Prema članu 4. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti RS
nezaposleno lice je lice prijavljeno na evidenciju Zavoda RS, starosti od 15 do 65 godina, sposobno ili
ograničeno sposobno za rad koje nije u radnom odnosu ili koje nije na drugi način ostvarilo pravo na rad.
Nezaposlenim licem smatra se lice koje aktivno traži posao i koje je raspoloživo za rad. U istom članu se pod
aktivnim tražiocem posla smatra lice ukoliko a) se jednom u 60 dana javlja nadležnoj službi Zavoda RS, radi
informisanja o mogućnostima i uslovima zaposlenja i posredovanja u zapošljavanju, b) ne odbije ponuđeno
odgovarajuće zaposlenje i odgovarajuće dodatno obrazovanje i obuku, u skladu sa relevantnim zakonom, c) se
javlja na prijavljenu potrebu za slobodnim radnim mjestima i d) traži zaposlenje posredstvom Zavoda RS i
neposredno se obraća poslodavcu radi zaposlenja. Istim članom, stav 4. definisano je da Zavod RS vodi
evidenciju i o licima koja aktivno ne traže zaposlenje, koja su se prijavila na evidenciju radi ostvariavnja drugih
prava.
Evidenciju o nezaposlenom licu Zavod RS prestaje voditi u skladu sa članom 54. Zakona o posredovanju
pri zapošljavanju RS, što je prikazano u Tabeli br. 13. Ipak, bez obzira na detaljno razrađene mogućnosti pod
29
Izračunava se tako što se broj nezaposlenih lica utvrđenih anketom o radnoj snazi podijeli brojem aktivnog stanovništva, utvrđen
anketom o radnoj snazi. Aktivno stanovništvo ili radnu snagu čine zaposlena i nezaposlena lica.
30
Izračunava se tako što se broj evidentiranih nezaposlenih lica podijeli sa zbirom broja evidentiranih nezaposlenih i broja registrovanih
zaposlenih radnika.
33
kojima se lice briše sa evidencije i utvrđuje gubljenje prava po osnovu nezaposlenosti, nije jasno na koji način se
utvrđuje način kontrole i u kojoj mjeri se lica koja prekrše odredbe Zakona zaista sankcionišu. Stavovi
stručnjaka su da takav način vođenja evidencija suštinski onemogućava javne službe za zapošljavanje da se
posvete poslovima iz oblasti zapošljavanja, zbog čega ispaštaju sve zainteresovane strane.
Tabela br.13: Uslovi za prestanak prava nezaposlenih lica u RS
Lice gubi prava na osnovu nezaposlenosti ukoliko:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
zaključi ugovor o radu,
odjavi se sa evidencije,
samostalno ili sa drugim licem osnuje privredno društvo,
obavlja preduzetničku djelatnost,
postane vlasnik ili suvlasnik više od 51% udjela u nekom pravnom subjektu,
otpočne da se bavi registrovanom poljoprivrednom djelatnošću,
ostvari pravo na starosnu, invalidsku ili porodičnu penziju,
postane potpuno nesposoban za rad,
stupi na izdržavanje kazne zatvora duže od tri mjeseca,
ne javi se jedanput u 60 dana, odnosno 30 dana korisnici novčane naknade, a ne obavijesti Zavod o
opravdanim razlozima u roku od osam dana od dana nastanka tih razloga,
postane učenik ili redovni student,
izjavi da u skladu sa članom 48. ovog zakona rješava svoje zaposlenje,
navrši 65 godina života,
bez opravdanog razloga ne odazove se na poziv Zavoda ili drugog nadležnog organa radi
angažovanja na javnim radovima i na otklanjanju posljedica više sile,
neopravdano odbije da prihvati ponuđeno zaposlenje u mjestu prebivališta ili na udaljenosti do 50
kilometara od mjesta prebivališta, koje odgovara njegovim stručnim kvalifikacijama i radnim
sposobnostima i
neopravdano odbije da se na zahtjev Zavoda stručno osposobi, dokvalifikuje ili prekvalifikuje za
zanimanje koje odgovara stepenu njegove stručne spreme ili ako svojom krivicom prekine, odnosno
ne završi obrazovanje.
Na izvjestan način, ovakve definicije zapravo podstiču pasivnost radnika koji javne službe za
zapošljavanje percipiraju prevashodno kao instance za rješavanje njihovih socijalnih problema, a ne kao
proaktivne učesnike na tržištu rada. Slični terminološki problemi pojavljuju se i kod drugih kategorija kao što su
status evidentiranog lica, način vođenja i karakteristike evidencije, te zasnivanje radnog odnosa. Jedno od
mogućih rješenja je usvajanje jedinstvene terminologije u skladu sa pozitivnim praksama na međunarodnoj
sceni. Ilustracije radi, Međunarodna organizacija rada (ILO) navodi da su nezaposlene osobe, kako je definisano
na Trinaestoj međunarodnoj konferenciji statističara rada, “oni iznad određenog broja godina koji su tokom
određenog perioda bili bez posla, a trenutno su spremni za posao i traže zaposlenje”31. ILO nudi još jednu sličnu
definiciju: “osoba je nezaposlena ako nema plaćeni posao, ako je tražila posao u posljednje četiri sedmice i u
stanju je početi raditi u roku od dvije sedmice, ako posao bude ponuđen”. Prihvatanjem ovakve definicije
nezaposlene osobe omogućilo bi mnogo lakše razvrstavanje aktivnih od pasivnih tražilaca posla, utvrđivanje
stvarne stope nezaposlenosti bez čega nije moguće osmišljavanje i realizacija strategija za suzbijanje
nezaposlenosti. Nedavano je u RS izvršeno razdvajanje aktivnih od pasivnih tražilaca posla. Prihvatanje ILO-ve
definicije bi izazvalo velike promjene, jer bi se veliki broj ljudi koji sada ostvaruju prava na osnovu postojeće
terminlogije, vjerovatno izgubio postojeće privilegije. Stoga je nužno pokrenuti proces usvajanja brojnih mjera u
oblasti zapošljavanja i socijalne zaštite kako bi se Zavod RS dodatno rasteretio. Ovaj proces je jako traumatičan i
31
International Labour Organization, „Employment Sector: Employment Working Paper No. 86: Employment diagnostic analysis: Bosnia
and Herzegovina“, 2011, str. 22.
34
mogao bi izazvati negodovanje brojnih kategorija, ali je nužan kako bi se omogućilo utvrđivanje stvarne stope
nezaposlenosti, bez čega nije moguće osmišljavanje i realizacija strategija za suzbijanje nezaposlenosti. Takođe,
sadašnji administrativni metod mjerenja nezaposlenosti treba zamijeniti primjenom kombinovanih metoda koje
će omogućiti pravovremenu dostupnost neophodnih podataka.
Zbog korišćenja širokih definicija nezaposlenog lica i aktivnog tražioca posla u zakonskim odredbama,
JSZ su primorane da evidentiraju veliki broj korisnika što stvara pritisak na zavode da izvršavaju zadatke od
sekundarnog značaja, što se evidentno vidi u slučaju Zavoda RS. Rezultat je usmjerenost zavoda na pasivne
mjere i inhibiranost da rade svoj osnovni posao posredovanja i savjetovanja. Usvajanjem jedne od međunarodno
prihvaćenih definicija stvorili bi se uslovi za utvrđivanje stvarnog stanja na tržištu rada i stvaranje realne slike o
broju nezaposlenih lica što je nužno za osmišljavanje dostižnih politika zapošljavanja.
Informaciono-komunikacijske tehnologije (IKT)
Prema podacima iz Zavoda RS, ova ustanova ima jedinstven informacioni sistem na cijeloj teritoriji RS.
Pored vođenja evidencija, postojeći informacioni sistem pruža funkcionalnosti korisnicima u smislu
posredovanja pri zapošljavanja zbog uvezanosti između svih filijala Zavoda RS. Izuzimajući jedan segment
sistema koji je postavljen na staroj platformi, postojeći informacioni sistem je u potpunosti modernizovan.
Osnovna prednost postojećeg modernizovanog informacionog sistema u Zavodu RS je što pruža
tehničko-tehnološke mogućnosti razmjene podataka sa informacionim sistemima različitih institucija sa kojima
se postigne dogovor i način razmjene. Evidentan primjer je uvezanost informacionog sistema Zavoda RS sa
informacionim sistemom Poreskom upravom RS koja omogućava brz i precizan uvid u stvarno stanje kod lica
evidentiranih kod Zavoda RS.
Nekompatibilnost informacionih sistema u RS i federaciji BiH, tj. kantonima, predstavlja prepreku za
dogovorenu razmjenu podataka kako bi JSZ imale trenutni uvid u stanje na tržištu rada u entitetima i nižim
nivoima vlasti.
4.1.2. Analiza potrošnje i učinaka javnih službi za zapošljavanje
Priprema, planiranje, način izrade, donošenje i izvršenje budžeta fondova u RS, uključujući Zavod RS,
uređeno je Zakonom o budžetskom sistemu Republike Srpske (Sl. glasnik RS, br.96/03, 14/04, 67/05, 34/06,
128/06, 121/12), zakonima o izvršenju budžeta, Zakonom o doprinosima (Sl. glasnik RS,br. 51/01, 96/03,
128/06, 120/08, 31/09 i 116/12) i Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti
(Službeni glasnik RS, br.30/10; 102/12).
Prihodi i primici32
Poslovi Zavoda RS finansiraju se iz doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti, koje plaćaju zaposlena
lica, kamatnim stopama na depozite, donacijama, sredstvima solidarnosti kao i iz drugih sredstava koje ostvari
Zavod RS, u skladu sa zakonom. S obzirom na to da Zavod RS ima status javne ustanove, ne može naplaćivati
naknadu za usluge koje pruža nezaposlenim i drugim licima, poslodavcima i drugim i pravnim i fizičkim licima.
Uporedni pregled prihoda Zavoda RS predstavljeni su u Tabeli br. 14. Stope doprinosa na osnovicu iz člana 6.
Zakona o doprinosima u RS iznose:
a) za penzijsko i invalidsko osiguranje 18,5%,
b) za zdravstveno osiguranje 12%,
c) za osiguranje od nezaposlenosti 1% i
d) za dječiju zaštitu 1,5%.
32
Podaci korišćeni iz dokumenta „Službe zapošljavanja - Prihodi i rashodi 2008 – 2011“ – izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH
35
Tabela br. 14: Prihodi Zavoda za zapošljavanje RS 2008.-2012.
2008.
KM
%
23.590.719 79,7
Izvorni
prihodi
(doprinosi)
Ostali prihod
Budžetski
grantovi
Razgraničenje
UKUPAN
PRIHOD
2009.
KM
%
24.762.753 73,2
2010.
KM
%
24.825.642 83,3
2011.
KM
%
37.014.805 93,3
2012.
KM
37.717.157
%
96,5
182.617
5.045.080
0,6
17,0
165.290
8.140.100
0,5
24,1
123.625
4.822.109
0,4
16,2
160.717
1.365.334
0,4
6,0
99.753
979.453
0,3
2,5
782.764
29.601.180
2,6
100
763.173
33.831.316
2,3
100
46.848
29.818.224
0,2
100
115.078
39.655.934
0,3
100
267.146
39.060.539
0,7
100
Grafikon br. 5: Pregled prihoda Zavoda RS
100
90
96,5
93,3
83,3
79,7
80
73,2
70
60
Izvorni prihodi (doprinosi)
50
Ostali prihod
40
20
10
Budžetski grantovi
24,1
30
17
0,6 2,6
Razgraničenje
16,2
0,5 2,3
0,4 0,2
6
0,4 0,3
0,32,50,7
0
%
%
%
%
%
2008
2009
2010
2011
2012
Uz pomenute doprinose Zavod ostvaruje finansijske prihode iz budžetskih grantova Vlade RS i ostalih
prihoda u skladu sa zakonom. Krajem 2012. godine je izmjenama Zakona o doprinosima riješen problem
neusklađenosti propisa tj. neusklađenost Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti i Zakona o doprinosima, vezano za doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri
godine ukoliko se sa tim stažom osiguranja ispunjava uslov za starosnu penziju, kao i neusklađenost u pogledu
mogućnosti obračuna i prijave doprinosa za zdravstveno osiguranje na novčanu naknadu nezaposlenih nakon
stupanja na snagu Pravilnika o registraciji u jedinistven sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa. Rezultat
ove neusklađenosti je u prošlosti bila mogućnost da se za jedno lice dupliraju uplate doprinosa za zdravstveno
osiguranje, zbog čega je u prethodnom periodu rukovodstvo Zavoda RS zauzelo stav da ne planira obračun i
isplatu za zdravstveno osiguranje. S tim u vezi, uplate za zdravstveno osiguranje iz budžeta RS nisu uračunata u
pregled prihoda i rashoda Zavoda RS.33
Rashodi i izdaci
Rashodi JSZ većim dijelom se odnose na troškove administracije, novčanih naknada za nezaposlenost i
programe aktivnih mjera zapošljavanja. U Tabeli br. 15 predstavljen je pregled svih rashoda Zavoda RS, dok
Grafikon br. 6 ukazuje na trendove u pomenute tri kategorije. Posljednja kolona s desne strane odnosi se na
33
Zavod RS od Ministrastva zdravlja i socijalne zaštite RS dobija godišnji transfer za finansiranje zdravstvenog osiguranja nezaposlenih.
Planirana i realizovana sredstva za zdravstveno osiguranje nezaposlenih u 2012. godini iznose 40.000.000 KM, dok je za 2013. godinu
planiran 61.000.000KM po istom osnovu.
36
projektovan budžetske rashode u 2013. godini. Treba imati na umu da se nesklad između visine prihoda i
rashoda u visini od oko 9.000.000 KM na sredstva prebačena iz prethodnih budžetskih godina (nerealizovane
projektne aktivnosti, manje izvršenje rashoda po osnovu novčane naknade nezaposlenim i uplaćenog doprnosa
za PIO za nezaposlene.34 Najveći dio rashoda od prosječno 50,2% u periodu 2008.-2012. odnosi se na novčane
naknade za nezaposlenost, dok aktivne mjere zapošljavanja učestvuju sa 19% prosječnih rashoda u ovom
periodu. Rashodi za lična primanja (bruto plate i naknade) za 2012. godinu u Zavodu RS iznosili su 6.665.436
KM, što znači da prosječni troškovi po jednom zaposlenom službeniku na godišnjem nivou iznose 25.538 KM.
Tabela br. 15: Rashodi Zavoda za zapošljavanje RS 2008.-2012.
2008
KM
Bruto plate
Naknade
Trošak administracije
Novčana naknada za nezaposlenost
Plaćanje doprinosa za PIO
Programi aktivne pol. zapošljavanja
Kapitalna ulaganja
UKUPAN RASHOD
4.101.068
1.454.707
1.245.168
14.011.631
2.296.015
5.588.150
242.893
28.939.632
%
14,2
5,0
4,3
48,4
7,9
19,3
0,8
100
2009
KM
4.641.287
1.612.685
1.032.687
19.358.238
2.495.782
7.924.940
42.998
37.108.617
%
12,5
4,3
2,8
52,2
6,7
21,4
0,1
100
2010
KM
4.763.916
1.071.410
995.719
16.245.297
2.212.485
4.149.044
274.220
29.712.091
%
16,0
3,6
3,4
54,7
7,4
14,0
0,9
100
2011
KM
5.144.688
1.318.435
925.546
13.621.728
2.329.079
6.040.192
536.141
29.915.809
%
17,2
4,4
3,1
45,5
7,8
20,2
1,8
100
2012
KM
5.076.820
1.588.616
964,110
14.299.985
2.214.960
6.034.813
213,712
29.216.372
%
17.4
5,4
3.3
48.9
7.6
20.7
0.7
100
2013
KM
n/a
n/a
n/a
20.000.000
2.500.000
17.370.000
n/a
-
Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti (Sl.glasnik RS, br. 102/12) povećana je osnovica za utvrđivanje novčane naknade i garantovani
najniži iznos novčane naknade. Stoga je Zavod RS za 2013. godinu planirao veća sredstva za novčane naknade.
Grafikon br.6 : Pregled rashoda za lična primanja, novčanih naknada za nezaposlenost
i programa aktivnih mjera zapošljavanja u %
34
Upoređujući ukupno raspoloživa sredstva sa ukupno raspoređenim sredstvima u 2012.godini je ostvaren budžetski suficit u iznosu od
9.095.227 KM. Ostvareni suficit u skladu sa Pravilnikom o računovodstvu, računovodstvenim politikama i računovodstvenim procjenama
Zavoda RS, član 54., prenosi se u narednu godinu i odluku o raspodjeli budžetskog suficita donosi Upravni odbor Zavoda, u skladu sa
odredbama Zakona o budžetskom sistemu RS.
37
Budžetski trendovi
U skladu sa Strategijom zapošljavanja 2011.-2015. primjetan je porast udjela programa aktivnih mjera
zapošljavanja u 2011. i 2012. godini, koji se skoro izjednačio sa udjelom sredstava za novčane naknade. Aktivne
mjere su se prvenstveno odnosile na povećanje aktivnosti prema korisnicima usluga, odnosno unaprijeđenje
usluga poslodavacima i nezaposlenim licima, pri čemu je posebno akcentirana funkcija posredovanja pri
zapošljavanju i programi zapošljavanja.
Administrativni troškovi zavoda za zapošljavanje
Budžetski rashodi za lična primanja zaposlenih u Zavodu RS su se povećali sa 5.835.326 KM koliko je
izdvojeno u 2010. godini, što je 19,6% u ukupnog budžetu, na 6.665.436 KM u 2012. godini odnosno, 22,8%
budžeta, što je ukupno povećanje za 3,2%.
Troškovi za pasivne mjere
Prema odredbama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti nezaposlena
lica imaju pravo na:
a. Novčanu naknadu
b. Zdravstveno osiguranje i
c. Penziono-invalidsko osiguranje.
U periodu između 2008.-2012. godine primjetne su značajne oscilacije u visini budžetskih izdvajanja za
novčane naknade. U 2008. godini je izdvojeno 14.011.631KM, da bi sljedeće godine bilo izdvojeno
19.358.238KM, a 2012. godine se izdvajanje ponovo smanjilo na 14.299.985KM. Planirana sredstva za 2013.
godinu iznose 20.000.000 KM. Na osnovu ovih oscilacija se ne može govoriti o ujednačenom trendu koji bi
mogao ukazivati na određeni zaokret u politici prema ovoj budžetskoj kategoriji. Skoro pola budžetskih rashoda
(48,9 posto) odnosi se na novčane naknade za nezaposlenost.
Tabela br. 16: Budžetska izdvajanja za novčane naknade za nezaposlenost u RS – 2008-2012
Novčane
naknade
PIO
izdvajanja
2008
14.011.631
2009
19.358.238
2010
16.245.297
2011
13.621.728
2012
14.299.985
2013
20,000,00035
2.296.015
2.495.782
2.212.485
2.329.079
2.214.960
2.500.000
Kada su u pitanju rashodi za penzijsko i invalidsko osiguranje za vođenje staža za sticanje uslova za
starosnu penziju, izdvajanja su blago oscilirala, ali se može govoriti u ujednačenim iznosima koji se kreću u
rasponu od 2.212.792 do 2.500.000KM.
Aktivne politike i programi tržišta rada (APPTR)
Politika zapošljavanja sastoji se iz aktivnih i pasivnih mjera smanjenja nezaposlenosti. Svrha aktivnih
mjera je da podstiču potražnju za radom kroz osmišljavanje i realizaciju različitih projekata i programa
usmjerenih na otvaranje novih radnih mjesta, prekvalifikacije, dokvalifikacije i stručna osposobljavanja
zaposlenih i nezaposlenih lica, itd. Kroz aktivne mjere zapošljavanja Zavod RS obezbjeđuje podsticajna sredstva
poslodavcima koji podnesu zahtjeve za subvencionisanje zapošljavanja novih radnika, odnosno finansiranje
programa obrazovanja čiji je cilj podizanje konkurentnosti radnika. Pravilnikom o korišćenju sredstava prioritet
se daje isplatama po osnovu nezaposlenosti, tj. pasivnim mjerama, dok se preostali dio sredstava usmjerava na
aktivne mjere. Pasivne mjere su ograničene na pružanje socijalne i materijalne pomoći nezaposlenima. Postojeće
35
Planirana sredstva.
38
APPTR u RS su nedovoljne za suzbijanje nezaposlenosti. Naime, iako postoji umjereno povećanje izdvajanja za
aktivne mjere, u ukupnim budžetskim rashodima iste ne učestvuju u značajnoj mjeri (prosjek je 19%). Dio
aktivnih mjera se odnosi na podsticaje poslodavcima da angažuju radnike u svojim preduzećima, dio se odnosi
na programe obuka koje trebaju da podignu konkurentnost nezaposlenih lica, a dio na subvencionisanje dijela
plata i doprinosa u slučaju projekata koji su usmjereni na omogućavanje pripravničkog staža.
O uspješnosti postojećih aktivnih mjera zapošljavanja govore sljedeći primjeri. Projekat podrške
mrežama socijalne zaštite i zapošljavanju (SSNESP) koji finansira Svjetska banka kao podršku na usvajanju
reformi i unaprjeđenju mreža socijalne zaštite u BiH nije realizovan u potpunosti. Vrijednost projekta je 6
miliona američkih dolara, od čega je 4,4 miliona usmjereno na realizaciju aktivnih mjera na tržištu rada.
Sporazum o implementaciji i finansiranju projektnih aktivnosti SSNESP u periodu 2011.-2013. godina,
zaključen je između Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS i Zavoda za zapošljvanje RS, o provođenju
programa posredovanja i podrške pri zapošljavanju za oko 4.000 nezaposlenih lica. Projektom su obuhvaćena
nezaposlena lica sa evidencije Zavoda, koja aktivno traže posao i iz kategorije su ugroženih i teško zapošljivih
lica. Međutim, Izvještaj o finansijskom poslovanju Zavoda RS za 2012. godinu ukazuje da Zavod RS nije na
zadovoljavajući način u prethodnom periodu realizovao SSNESP projekat, jer je zaključno sa krajem 2012.
godine realizovano svega 55 posto plana, odnosno finansijska realizacija je manja od planirane za 600.000KM.36
Zbog toga je bilo nužno utvrditi izmjene u skladu sa preporukama Svjetske banke. Izmjene se odnose na ciljnu
grupu obuhvaćenu projektom, na iznos odobrenih sredstava i period zasnivanja radog odnosa. Takođe,
izvršenje projekta zapošljavanja „Zajedno do posla“ je bilo manje od planiranog za 5.250.000 KM zbog
kašnjenja realizacije projekta, dok je izvršenje projekta zapošljavanja pripravnika „Znanjem do posla“ bilo
manje za 800.000 KM od planiranog.
Učinci javnih službi za zapošljvanje
Prihodi Zavoda RS najvećim dijelom (96,5 posto u 2012. godini) dolaze iz sredstava doprinosa za
osiguranje od nezaposlenosti, a zanemarljivo malim dijelom prihodima od kamata, donacija i sl. Izuzmemo li
budžetske transfere iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS za servisiranje prava zdravstvenog osiguranja
nezaposlenim licima i sredstva koja se prebacuju iz prethodnih budžetskih godina, budžet Zavoda RS prosječno
godišnje iznosi oko 30 miliona KM.
Uvidom u rashode Zavoda RS za 2012. godinu vidljivo je da oko 80 posto rashoda odlazi na plaćanje
pasivnih mjera i administrativnih troškova, tj. troškova plata i naknada zaposlenih u Zavodu RS. U prošloj 2012.
godini je došlo do značajnog povećanja udjela budžetskih sredstava za aktivne mjere zapošljavanja, što je jako
dobar iskorak koji treba pozdraviti. Međutim, ukupan udio aktivnih mjera zapošljavanja je i dalje nizak čemu
treba dodati nisku stopu iskorišćenosti postojećih sredstava pa se ne može očekivati da će se stopa
nezaposlenosti mjerama Zavoda RS ovakvim pristupom značajno popraviti.
S obzirom na to da od ukupno 182 zaposlena službenika svega 161 radi direktno sa korisnicima usluga
svaki od njih u prosjeku mora evidentirati 836 nezaposlena lica, odnosno može posvetiti svega 18 minuta na
svaku nezaposlenu osobu. Takav odnos dodatno otežava rad Zavoda RS i sprečava ovu instituciju da se posveti
osmišljavanju i realizaciji aktivnih mjera zapošljavanja.
4.1.3. Pregled legislative i prakse servisiranja zdravstvenog osiguranja nezaposlenih lica
Legislativa servisiranja zdravstvenog osiguranja nezaposlenih lica
Zakon o zdravstvenom osiguranju (Sl. glasnik RS, br. 18/99, 51/01, 70/01, 51/03, 17/08 i 1/09 i 106/09)
član 2. propisuje da su svi građani obuhvaćeni obaveznim zdravstvenim osiguranjem koje podrazumijeva
zdravstvenu zaštitu i naknadu plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Prava osiguranika u RS
regulisana su Pravilnikom o zaštiti prava osiguranih lica koji je usvojen 2011. godine i usklađen je sa Evropskom
36
Ovaj podatak se nalazi na stranici br. 18, dok na drugom mjestu (str. br. 5) stoji: „Sa 31.12.2012. godine po projektu je realizovano
736.505 KM, što u odnosu na planirana sredstva iznosi 53%“.
39
poveljom o pravima pacijenata, poznatija kao “Rimska povelja” koja je nastala u Rimu 2002. godine, a
ratifikovana u Briselu u novembru iste godine čime je postala temeljni dokument za reformu zdravstva u
zemljama Evropske unije. Njeno drugo poglavlje, u kome su precizirana prava pacijenata, sastavni je dio
evropskog ustava.
Član 10. Zakona o zdravstvenom osiguranju, stav 7 propisuje da pravo na zdravstvenu zaštitu ima svako
nezaposleno lice dok je redovno prijavljeno Zavodu RS ukoliko ne prima materijalno obezbeđenje, kao i lice
koje se nalazi na stručnom osposobljavanju, dokvalifikaciji ili prekvalifikaciji po uputu nadležnog Zavoda RS
(član 17). Sva lica za koja je uplatilac doprinosa Zavod RS imaju zdravstveno osiguranje do datuma do kojeg je
lice redovno prijavljeno u Zavodu RS. Prema članu 4. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za
vrijeme nezaposlenosti RS nezaposleno lice je dužno da se jednom u 60 dana javlja nadležnoj službi Zavoda RS,
radi informisanja o mogućnostima i uslovima zaposlenja i posredovanja u zapošljavanju.
Servisiranje zdravstvenog osiguranja nezaposlenih lica u praksi
Pristup službama za zapošljavanje je univerzalan i omogućava privilegiju zdravstvenog osiguranja na
osnovu statusa nezaposlenog lica. Posljedica je veliki broj nezaposlenih lica koja se prijavljuju isključivo kako bi
ostvarila zdravstveno osiguranje, a da aktivno ne traže posao. Pravo na besplatno zdravstveno osiguranje tokom
prijavljene nezaposlenosti stimuliše ostanak u sivoj ekonomiji i izbjegavanje uplate doprinosa socijalnog
osiguranja. Prema procjenama JSZ između 30% i 40% nezaposlenih lica je registrovano u njihovim
evidencijama isključivo zbog pristupa zdravstvenom osiguranju, a da čak 50 procenata registrovanih
nezaposlenih lica suštinski i ne traži posao. Posljedica je enormno povećanje broja korisnika zdravstvenog
osiguranja u posljednjih nekoliko godina, da bi 2013. godine preko Zavoda RS bilo više korisnika zdravstvenog
osiguranja od evidentiranih nezaposlenih lica (vidi Grafikon 7).
Grafikon 7: Ukupan broj korisnika zdravstvenog osiguranja preko Zavoda RS37
Veliki broj evidentiranih nezaposlenih lica u JSZ utiče na smanjenje efikasnosti rada službi, loše usluge i
nemogućnost adekvatne procjene ugroženosti lica kojima je stvarno potrebna pomoć. U takvim okolnostima
službenici JSZ su prisiljeni da dvije trećine radnog vremena provedu u registraciji nezaposlenih i informisanju
nezaposlenih lica.
37
Grafikon preuzet sa http://www.zzzrs.net/index.php/statistika/
40
U poređenju sa budžetima fondova obaveznog zdravstvenog osiguranja drugih zemalja, izdvajanje u RS
je najmanje (Tabela br.17). Prosječno izdvajanje po glavi stanovnika za obavezno zdravstveno osiguranje, prema
podacima iz 2012.godine, u Srbiji iznosi 280€, u Hrvatskoj 1.100€, u Sloveniji 1.400€, a u Republici Srpskoj
220€. U RS je prosječan mjesečni doprinos po osiguraniku u 2012. godini iznosio oko 71 KM, pri čemu
zaposlena lica plaćaju doprinos u prosječnom iznosu od oko 160 KM, dok prosječni mjesečni doprinos svih
ostalih osiguranika iznosi oko 14 KM. Zaposleni čine 34,7% ukupnog broja osiguranika i obezbjeđuju čak
83,6% prihoda za zdravstvo osiguranje. Procjena Fonda zdravstva RS je da minimalno izdvajanje po glavi
stanovnika mora biti 260€.
Tabela br. 17: Uporedna analiza doprinosa za zaposlena lica, nezaposlena lica i penzionere
Zemlja
Osnovica
Hrvatska
bruto plata
Visina stope
doprinosa (%)
15
Srbija
bruto plata
12,3
Crna Gora
bruto plata
13,5
Makedonija
bruto plata
8,2
Republika Srpska
bruto plata
12
Osnovica
isplaćena
penzija
isplaćena
penzija
isplaćena
penzija
isplaćena
penzija
isplaćena
penzija
Visina stope
doprinosa (%)
15
12,3
19
14,7
1
Osnovica
prosječne bruto
plate
prosječne bruto
plate
prosječne bruto
plate
prosječne bruto
plate
prosječne
bruto plate
Visina stope
doprinosa (%)
15
12,3
7,5
8,6
12
U prethodnom periodu su sredstva za doprinos za zdravstveno osiguranje za nezaposlena lica bila
prijavljena kod Zavoda RS, obezbijeđena u Budžetu RS i planirana u okviru sredstava Ministarstva zdravlja i
socijalne zaštite RS, koje je mjesečno uplaćivalo sredstva Fondu zdravstva za nezaposlena lica koja se nalaze
na evidenciji Zavoda.
U Tabeli br. 18 predstavljen je pregled broja korisnika zdravstvenog osiguranja u periodu 2009.-2012.
prema podacima iz posljednjeg mjeseca u kvartalu. Uvidom u statističke podatke očigledno je da javne službe za
zapošljavanje imaju ogromno opterećenje zbog vođenja evidencija lica koja ostvaruju pravo na zdravstvenu
zaštitu po osnovu statusa nezaposlenih lica. Dimenzije problema se posebno uočavaju u RS gdje je trend
povećanja broja korisnika zdravstvenog osiguranja veći u odnosu na trend povećanja nezaposlenosti. Iako
nemamo podatke za 2012. i 2013. godinu, pod pretpostavkom da broj osiguranika ostane isti kao u 2011. godini,
očigledno je da Zavod RS ne može djelotvorno obavljati svoje prevashodne funkcije.
Tabela br. 18: Broj korisnika zdravstvenog osiguranja za nezaposlenost u BiH, kvartalni izvještaji
BiH nezaposleni
BiH broj korisnika zdravstvenog os.
FBiH nezaposleni
FBiH broj korisnika zdravstvenog os.
RS nezaposleni
RS broj korisnika zdravstvenog os.
Brčko nezaposleni
Brčko broj korisnika zdravstvenog os.
2009
IV k.
510.580
335.152
354.577
201.761
145.396
127.856
10.607
5.535
2010
IV k.
522.052
351.634
351.929
211.742
145.620
133.422
11.503
6.470
2011
IV k.
536.781
380.249
371.090
226.206
153.535
146.708
12.156
7.335
2012
IV k.
550.574
378.863
384.852
242.618
153.458
153.541
12.264
n/a
2013
I k.
553.580
410.878
386.091
245.601
154.998
157.016
12.491
8.261
Izvori: Agencija za rad i zapošljavanje, “Bilten br.5-7”; Agencija za rad i zapošljavanje, “Statistički informator: pregled stanja tržišta rada u BiH” počev od
br.14-IV/2009 do br.27-I/2013
U okviru aktivnosti sa Centrom za proceduralni i pravni razvoj RS u okviru projekta Evropske unije
„IALM“ pokrenute su aktivnosti u pravcu usklađivanja propisa RS sa propisima Evropske unije. S tim u vezi
inicirano je pitanje „izmještanja“ zdravstvenog osiguranja iz Zavoda u druge nadležne institucije, po uzoru na
zemlje u okruženju, a sa ciljem uspostavljanja realne evidencije o nezaposlenima. U RS je u primjeni Jedinstveni
sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa od početka 2010. godine po kome se za većinu građana prijava
na zdravstveno osiguranje vrši u jedinicama Poreske uprave. Ovakav sistem teoretski sprečava dupliranje prava i
41
obaveza i može poslužiti kao osnova za rasterećivanje Zavoda za zapošljavanje obaveze vođenja evidencija po
osnovu zdravstvenog osiguranja.
Osnovna uloga javnih službi za zapošljavanje se svela na evidentiranje nezaposlenih i provjere njihove
podobnosti za naknade za nezaposlenost i zdravstveno osiguranje. Zbog ovakve prakse obesmišljeno je
postojanje javnih službi za zapošljavanje kao ustanova čija je primarna uloga rad na aktivnim mjerama
zapošljavanja, odnosno posredovanje pri zapošljavanju i druga asistencija nezaposlenim licima.
4.1.4. Pregled legislative i prakse isplate naknade za radnike koji ostanu bez posla
Legislativa isplate naknade za radnike koji ostanu bez posla
U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti nezaposleno
lice u RS kojem je prestao radni odnos bez njegovog zahtjeva, saglasnosti ili krivice, a koja ima najmanje osam
mjeseci neprekidnog staža osiguranja u poslednjih 12 mjeseci ili 12 mjeseci sa prekidima u posljednjih 18
mjeseci ima pravo na:
a) novčanu naknadu,
b) zdravstveno osiguranje i
c) penzijsko i invalidsko osiguranje.
Pravo na novčanu naknadu nezaposleno lice ostvaruje u Zavodu RS, a prava na zdravstveno, odnosno
penzijsko-invalidsko osiguranje u nadležnom fondu u skladu sa važećim propisima. Ovome treba dodati da
pomenuta prava u RS ostvaruju i strani državljani i lica koja bez državljanstva pod uslovima predviđenim
Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i Zakonom o zapošljavanju
stranih državljana i lica bez državljanstva (Sl. gl. RS, br. 24/09). Dužina trajanja prava na novčanu naknadu u RS
zavisi od dužine staža osiguranja nezaposlenog lica i može iznositi neprekidno najviše:
a) za staž osiguranja do 12 mjeseci – mjesec dana,
b) za staž osiguranja od jedne do dvije godine – dva mjeseca
v) za staž osiguranja od dvije do pet godina – tri mjeseca,
g) za staž osiguranja od pet do 15 godina – šest mjeseci,
d) za staž osiguranja od 15 do 30 godina – devet mjeseci i
đ) za staž osiguranja preko 30 godina – 12 mjeseci.
Praksa pri isplati naknade za radnike koji ostanu bez posla
Novčana naknada se isplaćuje mjesečno. Formula za izračunavanje naknade za nezaposlene u RS je:
Prosjek posljednje tri neto plate + % u skladu sa dužinom staža. Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o
posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Sl.glasnik RS, br. 102/12) osnovica za
obračun novčane naknade licima koja imaju do 15 godina staža osiguranja povećana je sa 35% na 40%,
a licima koja imaju preko 15 godina staža osiguranja povećana je sa 40% na 45%, dok je najmanji iznos
novčane naknade povećan sa 20% na 30% prosječne plate u RS, pri čemu iznos naknade ne smije biti veći od
jedne prosječne plate u RS prema podacima Republičkog zavoda za statistiku objavljenim u „Službenom
glasniku RS”.
Uprkos povećanju iznosa naknada što je veoma pozitivan korak, postojeći sistem novčanih naknada za
nezaposlenost u RS nije usklađen sa standardima u EU, kao ni sa standardima zemalja okruženja. Obuhvat
novčanom naknadom za slučaj nezaposlenosti je izuzetno mali u cijeloj BiH i iznosi svega 2,4% od ukupnog
broja prijavljenih nezaposlenih lica (vidi Tabelu br. 20), uprkos rastu od 2006./2007. godine kada je iznosio
svega 1,9% prijavljenih nezaposlenih lica (2,2% u RS i 1,5% u FBiH). Novčana naknada na ime osiguranja od
42
nezaposlenosti je novim Zakonom određena nakon usaglašavanja sa socijalnim partnerima, Savezom sindikata
RS, Udruženjem poslodavaca RS i drugima, a usklađena je sa trenutnim finansijskim mogućnostima u RS.
Tabela br. 19: Uporedni pregled broja korisnika novčane naknade u zemljama regiona. 2010. godina38
Korisnici novčane
naknade za
nezaposlene (prosjek
godine)
Bosna i Hercegovina
Bugarska
Crna Gora
Hrvatska
Makedonija
Slovenija
Srbija
Ukupno lica
% od ukupnog
broja nezaposlenih
Muškarci
Žene
12.341
136.755
13.360
78.439
24.263
30.319
79.592
2.4
39.0
41.6
25.9
7.6
30.2
9.7
7.556
65.208
8.197
39.004
17.251
16.856
46.028
4.785
71.547
5.163
39.435
7.012
13.463
33.028
U Tabeli br. 20. predstavljen je ukupan broj korisnika novčane naknade za nezaposlenost u periodu
2008.-2012. prema kvartalnim obračunima uz poređenje sa ukupnim brojem registrovanih nezaposlenih lica.
Podaci o broju osoba koje su primile novčanu naknadu u 2012. godini još uvijek nisu dostupni za nivo entiteta i
Distrikta što našu uporednu analizu za ovaj period čini neizvodljivom.
Tabela br. 20: Broj korisnika novčane naknade za nezaposlenost u BiH, kvartalni izvještaji 2009.-2012. 39
BiH nezaposleni
BiH broj korisnika novčana naknade
FBiH nezaposleni
FBiH broj korisnika novčana naknade
RS nezaposleni
RS broj korisnika novčana naknade
Brčko nezaposleni
Brčko broj korisnika novčana naknade
2009
IV k.
510.580
14.102
354.577
9.517
145.396
4.323
10.607
262
2010
IV k.
522.052
7.686
351.929
4.827
145.620
2.499
11.503
360
2011
IV k.
536.781
10.634
371.090
8.093
153.535
2.313
12.156
228
2012
IV k.
550.574
11.713
384.852
9.819
153.458
1.743
12.264
151
2013
I k.
553.580
14.235
386.091
11.492
154.998
2.548
12.491
195
Povećanje broja nezaposlenih utiče na povećanje broja korisnika novčane naknade što predstavlja
ozbiljno opterećenje službama zapošljavanja. Javlja se potreba za brzo reagovanje službi u rješavanju zahtjeva za
naknade za nezaposlenost, kao i pronalaženje načina za obezbjeđenje sredstava što postaje sve teži zadatak zbog
brojnih budžetskih restrikcija. Rastući pritisak na JSZ zbog rasta zahtjeva za novčane naknade ukazuje na
potrebu jačanja kapaciteta JSZ u cilju obezbjeđenja brzog rješavanja ovakvih zahtjeva. Adekvatan pristup za
ublažavanje pritiska je proaktivno i sinergijsko djelovanje izvršne vlasti i JSZ kroz izdvajanja dodatnih sredstava
za programe aktivnih mjera zapošljavanja kao što su javni radovi, infrastrukturni radovi i stručno obrazovanje,
prekvalifikacije i dokvalifikacije. Takođe, nužno je što prije uspostaviti sistem pooštrenih kriterijuma po kojima
lice može dobiti status nezaposlene osobe kako bi se umanjile zloupotrebe i usmjerio veći dio prihoda na
obezbjeđivanje adekvatnih naknada za lica koja ostanu bez posla.
Tabela br. 21: Budžetska izdvajanja za novčane naknade za nezaposlenost u RS, 2008.-2012.
godina
KM
2008.
14.011.631
2009.
19.358.238
2010.
16.245.297
2011.
13.621.728
2012.
14.299.985
2013.
20,000,000
Sistem naknada za nezaposlenost treba da istovremeno obezbijedi zaštitu nezaposlenim licima i
poslovnom sektoru kao što pokazuje praksa iz zemalja EU. Ključna karika u ovom procesu mora biti rigorozno
38
Izvor: Centri javnih službi za zapošljavanje Jugoistočne Evrope (CPESSEC), “Statistički informator br. 3”, Juli 2011, Zagreb: Hrvatski
zavod za zapošljavanje.
39
Izvori: Agencija za rad i zapošljavanje, “Bilten br.5-7”; Agencija za rad i zapošljavanje, “Statistički informator: pregled stanja tržišta
rada u BiH” počev od br. 14-IV/2009 do br. 27-I/2013
43
poštovanje zakonskih propisa, prevashodno u kontekstu sprečavanja rada u sivoj ekonomiji. Na primjer, u
Sloveniji nezaposleno lice može ostvariti pravo na novčanu naknadu između dva i 19 mjeseci (izuzetak su osobe
preko 55 godina i 25 godina osiguranja koje imaju naknadu 25 mjeseci), pri čemu u prva tri mjeseca kada je
najveći pritisak na osobu koja je ostala bez posla, dobija 80% od prosječne mjesečne plate, a narednih devet
mjeseci 60%, odnosno 50% nakon 12 mjeseci. Naravno, osnovni problem koji se javlja u RS je kako obezbijediti
potrebna sredstva za sličan model. Rješenje je u strogoj kontroli statusa nezaposlenih lica koja mogu ostvariti
pasivna prava, kontrolu rada u sivoj ekonomiji i prevođenje u normalnu ekonomiju, kao i kontrolu uplate
doprinosa bez čega nije moguće finansirati predložene promjene.
4.2. ZAKLJUČAK
Iako je u prethodnih nekoliko godina postignut napredak u određenim segmentima politika
zapošljavanja, tržište rada dalje karakterišu visoka stopa neaktivnosti radno sposobnog stanovništva i izrazito
visoka stopa nezaposlenosti. Postojeća legislativa koja utvrđuje način rada i nadležnosti javnih službi za
zapošljavanje je samo djelimično reformisana, ali je još uvijek nedovoljno usklađena sa međunarodnim
standardima i zahtjevima EU, kao i sa stvarnim potrebama dinamičnog tržišta rada.
U ovoj analizi su obrađeni prihodi i rashodi JSZ, primjeri vođenja evidencija zdravstvenog osiguranja za
nezaposlena lica i novčanih naknada u slučaju nezaposlenosti. Utvrđeno je da opterećenje usljed vođenja
evidencija zdravstvenog osiguranja značajno otežava rad javnih službi za zapošljavanje, te ih sprečava da se
prilagode potrebama tržišta rada i da svoje kapacitete usmjere ka svojoj osnovnoj misiji vezanoj za posredovanje
pri zapošljavanju i individualno savjetovanje o tržištu rada. Ovo je s jedne strane posljedica neprilagođenog
sistema rada javnih službi za zapošljavanje koje su prisiljene da se u kontinuitetu prilagođavaju zahtjevima
modernog poslovanja, što ponekad zahtjeva veliku energiju i odricanja. Primjer dobre prakse je usvajanje nove
sistematizacije radnih mjesta u Zavodu RS, iako je sam proces usvajanja trajao nepotrebno dugo, a koja je jasno
podijelila uloge službenika koji rade na evidenciji i savjetovanju nezaposlenih lica. S druge strane, zbog porasta
broja nezaposlenih i percepcije nezaposlenih lica da javne službe za zapošljavanje koriste prevashodno za
ostvarivanje svojih pasivnih prava, JSZ se razumjevaju kao šalter-sale za vođenje evidencije koja nikad nije ni
trebala biti dodijeljena u nadležnost ustanovi van sektora zdravstvene zaštite. Prema mišljenju ILO-a, sistem
socijalne zaštite koji obezbjeđuje nezaposlenim licima zdravstveno osiguranje podstiče radno sposobno
stanovništvo da se registruje kao nezaposleno, kako bi ostvarili prava po osnovu nezaposlenosti: zdravstveno
osiguranje i novčanu naknadu. Ovo je zabrinjavajuća praksa koja se godinama prećutno odobrava, a sasvim je
izvjesno da mreža socijalne zaštite sa ograničenim resursima nije u stanju da je finansira u budućnosti.
Oblast zapošljavanja je veoma osjetljiva i nužno je pravovremeno i na odgovarajući način rješavati
probleme koji su se godinama gomilali. Vlasti moraju aktivno raditi na stvaranju ambijenta za otvaranje novih
radnih mjesta što je uslov bez kojeg nije moguće poboljšati ni stanje u javnim službama za zapošljavanje. Iako
su JSZ nedovoljno agilni u suočavanju sa stvarnim stanjem na tržištu rada i izazovima koje donosi slobodnotržišni model poslovanja, pogrešno bi i nepošteno bilo sav teret krivice prebaciti na njihova leđa. Proces
prilagođavanja zahtjeva iznad svega političku volju da se počnu povlačiti hrabri, efektivni i pravovremeni potezi,
bez kojih neće doći do nužnih promjena.
4.3. PREPORUKE
1.1.
Redefinisati model servisiranja zdravstvenog osiguranja
Praksa u drugim zemljama (predstavljeno u prilogu) ukazuje da administrativne poslove u vezi sa
ostvarivanjem prava po osnovu zdravstvenog osiguranja treba da sprovodi Fond zdravstva ili slična ustanova iz
oblasti zdravstva. Stoga je neophodno usvajanje zakonskih rješenja koje će omogućiti da se obaveza
administriranja zdravstvenog osiguranja izmjesti iz javnih službi za zapošljavanje ili u manje dobroj varijanti,
44
ograniči samo na aktivne tražioce posla. Tranzicija do novog rješenja podrazumijeva postizanje širokog
konsenzusa zainteresovanih strana i oslanjanje na podršku Poreske uprave RS, postojećeg sistema registracije u
jedinistven sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa. Prvi korak u ovom procesu mora biti zakonska
zaštita prava nezaposlenih lica i lica koja aktivno ne traže posao kojima bi bilo garantovano zdravstveno
osiguranje mimo evidentiranja u JSZ. Postojeći poreski informatički sistem već omogućava sprečavanje
dupliranja evidentiranja, pri čemu se mora poboljšati segment provođenja zakonskih odredbi. Posljedice
izmještanja obaveznog evidentiranja u JSZ za ostvarivanje zdravstvenog osiguranja bi se ogledale u značajnom
rasterećenju službi za posredovanje koje bi svoje ljudske, vremenske, finansijske i druge resurse mogle usmjeriti
na aktivne mjere zapošljavanja.
1.2.
standardu
Usvojiti definicije nezaposlene osobe i aktivnog tražioca posla prema ILO
U terminološkom smislu, u Republici Srpskoj su razdvojeni aktivni od pasivnih tražilaca posla, što je
dobar iskorak. Međutim, imajući u vidu dinamične promjene na tržištu rada, potrebno je raditi na usvajanju
moderne definicije nezaposlenog lica u skladu sa dobrim praksama i preporukama ILO-a. Konkretno, potrebno
je definisati nezaposleno lice kao radno sposobnu osobu koja aktivno traži posao ili stručno usavršavanje s
ciljem podizanja konkurentnosti za poslove za kojima postoji potreba na tržištu rada. Suština uvođenje ovakve
definicije je zaštita nezaposlenih lica koja stvarno traže posao u smislu obezbjeđenja adekvatnog izvora prihoda
do zapošljavanja i sprečavanje zloupotreba prava na socijalnu zaštitu tokom nezaposlenosti. Za realizaciju ove
preporuke je potrebno usklađivanje regulative u oblasti radnog prava i uvođenje fleksibilnih oblika rada po uzoru
na zemlje EU.
1.3.
odredbi
Povećati iznos novčane naknade za nezaposlenost uz strogu primjenu zakonskih
Postojeća formula za obračun novčane naknade za nezaposlenost u RS je relativno dobra jer se vezuje za
prosječnu platu nezaposlenog lica, a ne za prosječnu platu u RS, što stimuliše radnike/poslodavce da izdvajaju
sredstva za ovu namjenu. Međutim, potrebno je povećati minimalnu naknadu u prva tri mjeseca tako da ne bude
niža od 60 posto prosječne plate u posljednja tri mjeseca lica koje je ostalo bez posla, uz smanjivanje na 50 posto
nakon tri mjeseca, u skladu sa dužinom radnog staža. Tako bi se amortizovali šokovi prouzrokovani gubitkom
posla i omogućilo nezaposlenom licu da se posveti aktivnom traženju posla. Jedini način da se ova preporuka
realizuje je strogo poštovanje zakonskih odredbi, naročito u segmentu kontrole „rada na crno“, tj. integrisanje
sive ekonomije u formalne tokove jer bi na taj način državni aparat imao precizan uvid u stvarno stanje na tržištu
rada i omogućilo bi se prikupljanje potrebnih sredstava za finansiranje ovakvog modela, ali i aktivnih mjera
zapošljavanja. Za prilagođavanje postojećih rješenja za novčane naknade dobrim praksama iz drugih zemalja,
kao ogledni primjer može poslužiti Slovenija, odnosno Poljska u širem kontekstu organizovanja rada JSZ.
1.4.
Ojačati sistem
zloupotrebljavaju sistem
kontrole
nezaposlenih
lica
i
sankcionisanja
svih
koji
Sadašnja djelotvornost sistema JSZ je niska te je stoga potrebno uspostaviti kontrolne mehanizme koji će
obezbijediti sprečavanje postojećih zloupotreba sistema. Sve prethodne preporuke velikim dijelom zavise od
uspješnosti kontrolnih mehanizama. Neki mehanizmi već postoje, ali se ne primjenjuju u dovoljnoj mjeri, dok je
za druge mehanizme nužna izmjena postojeće zakonske regulative. Mehanizmi kontrole podrazumijevaju
korišćenje prednosti uvezanosti sistema Zavoda RS sa elektronskim sistemom poreskih organa kako bi se
identifikovala lica koja stiču prihode u „sivoj“ ekonomiji, a ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje ili
novčanu naknadu za nezaposlenost preko JSZ. Ovakav pristup podrazumijeva i strogu kontrolu rada privrednih
subjekata i sankcionisanje poslodavaca koji posluju mimo zakona, što bi doprinijelo stvaranju lojalne
konkurencije i osnaživanju regularnih ekonomskih tokova.
***
45
V DIO
BRČKO DISTRIKT
5.1. ANALIZA RADA JAVNIH SLUŽBI ZA ZAPOŠLJAVANJE
5.1.1. Funkcionalnost i učinkovitost
Ustavno-pravni i institucionalni okvir
Oblasti rada i zapošljavanja u Brčko distriktu regulisani su Zakonom o radu (Sl.glasnik Brčko distrikta,
br. 7/00, 08/03, 33/04 i 29/05) te Zakonom o zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Sl.glasnik
Brčko distrikta, br.33/04, 19/07 i 17/08). Zakonom o zapošljavanju uređuju se poslovi zapošljavanja, osiguranje
za slučaj nezaposlenosti, prava za slučaj nezaposlenosti i uslovi za njihovo ostvarivanje, osnivanje i finansiranje
Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zavod Brčko distrikta), vođenje
evidencija, nadzor i druga pitanja od značaja za organizovano zapošljavanje u Brčko distriktu. Zavod Brčko
distrikta je pravno lice, sa statusom javne službe od interesa za Brčko distrikt BiH, koje neprofitno
obavlja djelatnost, sa pravima, obavezama i odgovornostima utvrđenim zakonom i Statutom Zavoda Brčko
distrikta. Rad Zavoda Brčko distrikta osnovan je u sklopu Odjeljenja pri kancelariji gradonačelnika Brčko
distrikta i nadležan je za poslove zapošljavanja uključujući posredovanje u zapošljavanju, obavještavanje o
mogućnostima i uslovima za zapošljavanje, profesionalnu orijentaciju i savjetovanje o izboru zanimanja,
organizovanje stručnog osposobljavanja, obuke i pripreme za zapošljavanje, sprovođenje programa i mjera
aktivne politike zapošljavanja, izdavanje radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u skladu sa zakonskim i
drugim propisima, obavljanje organizacionih, stručnih, administrativnih i drugih poslova u vezi sa ostvarivanjem
prava nezaposlenih lica predviđenih Zakonom.
Strategije i politike zapošljavanja
U Brčko distriktu je usvojena “Strategija razvoja Brčko distrikta 2008.-2017.”, na osnovu koje je
donesen “Akcioni plan Brčko distrikta” u kojem je jedan od strateških ciljeva zapošljavanje. U okviru ovog cilja
definisani su tri podcilja: razvoj malih i srednjih preduzeća i otvaranje novih radnih mjesta; funkcionisanje
tržišta rada i aktivne mjere zapošljavanja; poboljšanje vještina na tržištu rada, strukovno obrazovanje i trening.
Svi podciljevi imaju mjere sa nejasno definisanim indikatorima zbog čega je teško objektivno pratiti realizaciju
zacrtanih ciljeva. Imajući u vidu trend povećanja stope nezaposlenosti, kao i trend iseljavanja stanovništva, može
se zaključiti da predviđene mjere nisu posebno djelotvorne.
Tabela br. 22: Pokazatelji aktivnosti stanovništva, Brčko distrikt40
2007
40
41
2008
2009
2010
2011
2012
2013
Broj zaposlenih
14.624
15.733
16.095
16.849
16.423
16.138
11.77641
Broj nezaposlenih
16.136
12.958
10.843
11.985
11.831
12.274
12.229
Izvor: Agencija za statistiku BiH, „Statistički podaci Brčko distrikta BiH: Bilten br. 4“, 30.4.2013. g
Ovakva disproporcija je posljedica činjenice da se podatak odnosi na zaposlene u pravnim licima.
46
U Brčko distriktu je registrovano povećanje nezaposlenosti na nivou od 15,4 u period 2007.-2013., pa
možemo zaključiti da usvojena desetogodišnja Strategija razvoja, za sada, sudeći po trendovima u oblasti
zapošljavanja, ne daje očekivane rezultate.
Kapaciteti JSZ za posredovanje u zapošljavanju
Prema podacima službene internet prezentacije, u Zavodu Brčko distrikta zaposleno je ukupno 15 osoba,
pri čemu osam zaposlenika radi na pozicijama referenta, a jedan na poziciji referenta specijaliste. Ukoliko
pogledamo ukupan broj prijavljenih nezaposlenih lica od 12.443 s kraja aprila 2013. godine dobijamo podatak da
na jednog službenika (pod pretpostavkom da svi rade na poslovima evidentiranja) koji je svakodnedno u
direktnom kontaktu sa nezaposlenim licima, dolazi 830 nezaposlenih lica.
Koristeći model prikazan u prethodnim poglavljima,42 dolazimo do podatka da jedan službenik biroa
Zavoda Brčko distrikta u prosjeku može posvetiti oko 18 minuta na svaku nezaposlenu osobu, odnosno približno
3 nezaposlene osobe po satu. Kao što je slučaj u FBiH i RS, ukoliko pretpostavimo da nezaposlena lica obično
dalaze u udarnim terminima, realno je očekivati da je situacija još složenija, odnosno da se službenici biroa ne
mogu usredsrediti na aktivne mjere zapošljavanja.
Vođenje i iskazivanje evidencije o nezaposlenim i statistički podaci
Članom 56 Zakona o zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Sl.gl.Brčko distrikta br. 33-04)
definisano je da Zavod Brčko distrika vodi evidencije o licima koja traže zaposlenje u skladu sa ovim zakonom.
Članom 57 istog Zakona definiše se da Zavod vodi posebne evidencije:
1) o nezaposlenima koji ostvaruju pravo na novčanu naknadu i druga prava iz člana 27
pomenutog zakona;
2) o nezaposlenima koji traže zaposlenje i ostvaruju samo prava iz člana 26 ovog zakona;
3) o zaposlenima koji traže promjenu zaposlenja.
Zaključno sa 30.04.2013. godine u Brčko distriktu je prijavljeno 12.443 nezaposlenih. Prema podacima
za period 2009.-2011. godina vidljivo je da je trend povećanja broja korisnika zdravstvenog osiguranja bio nešto
veći od trenda povećanja broja evidentiranih nezaposlenih lica, što se vidi u Tabeli br. 23.
Tabela br. 23: Broj korisnika zdravstvenog osiguranja u Brčko distriktu – 2009-2012 43
Brčko nezaposleni
Brčko broj korisnika zdravstvenog os.
2009
IV k.
10.607
5.535
2010
IV k.
11.503
6.470
2011
IV k.
12.156
7.335
2012
IV k.
12.264
n/a
2013
I k.
12.491
8.261
Zakonska definicija nezaposlenog lica i kontrola prijavljenog statusa
Zakon o zapošljavanju Brčko distrikta, član. 4, definiše nezaposleno lice kao lice koje nije zaključilo
ugovor o radu ili nije po nekom drugom osnovu radno angažovano, koje je sposobno za rad i koje se može
zaposliti prema propisima o radu, a koje je prijavljeno na evidenciju nezaposlenih koju vodi Zavod Brčko
distrikta i koje aktivno traži zaposlenje, dok je aktivni tražilac posla lice koje se, u rokovima propisanim opšim
aktima Zavoda Brčko distrikta, javlja Stručnoj službi Zavoda Brčko distrikta radi informisanja o mogućnostima
zaposlenja i sam kontaktira poslodavce i agencije za zapošljavanje .
42
Projekcija vremena posvećenog nezaposlenom zasnovana je na sljedećim pretpostavkama: 21 radni dan u mjesecu, javljanje u biro u
prosjeku jednom u dva mjeseca, 6 sati dnevno rada sa nezaposlenim osobama (savjetovanje, evidentiranje, informisanje, izdavanje
potvrda i sl.) i 2 sata rada na ažuriranju baze podataka, kartoteke, oglasa i dr.
43
Izvori: Agencija za rad i zapošljavanje, “Bilten br.5-7”; Agencija za rad i zapošljavanje, “Statistički informator: pregled stanja tržišta
rada u BiH” počev od br.14-IV/2009 do br.26-IV/2012
47
Zavod Brčko distrikta prestaju voditi evidenciju o nezaposlenom licu u skladu sa članom 34. Zakona o
zapošljavanju Brčko distrika ukoliko spade u minimalno jednu kategoriju navedenu u Tabeli br. 24.
Tabela br. 24: Uslovi za prestanak prava nezaposlenih lica u Brčko distriktu
Lice gubi prava na osnovu nezaposlenosti ukoliko:
• zasnuje radni odnos,
• samostalno ili s drugim licem osnuje preduzeće, radnju ili drugi oblik obavljanja samostalne
djelatnosti,
• stekne uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju ili ostvarivanje prava na porodičnu ili
invalidsku penziju,
• postane potpuno nesposoban za rad,
• stupi na izdržavanje kazne zatvora, mjere bezbjednosti, zaštitne ili odgojne mjere, u trajanju
dužem od tri mjeseca,
• neopravdano odbije da prihvati ponuđeno zaposlenje u mjestu prebivališta ili na udaljenosti 50
kilometara od mjesta prebivališta, koje odgovara njegovim stručnim kvalifikacijama i radnoj
sposobnosti,
• neopravdano odbije ili samovoljno prekine stručno osposobljavanje,
• neopravdano se dva puta uzastopno ne javlja Zavodu u rokovima utvrđenim opštim aktom Zavoda,
• neopravdano odbije da se odazove na poziv Zavoda radi informisanja o mogućnostima
zaposlenja,
• ne obavijesti Zavod u roku od osam dana o promjeni koja je uslov ili osnov za sticanje,
ostvarivanje ili prestanak prava iz ćlana 27 ovog zakona,
• stekne status redovnog učenika ili redovnog studenta,
• se utvrdi da je pravo ostvario na osnovu neistinitih podataka ili na osnovu falsifikovanih isprava,
• se sam odjavi sa evidencije nezaposlenih,
• nadležni organ utvrdi da nezaposleni radi kod poslodavca bez ugovora o radu ili da ga poslodavac
nije prijavio na zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje, kao i u slučaju da nadležni organ
utvrdi da nezaposleni obavlja samostalnu djelatnost koja nije registrovana u skladu sa zakonom.
Kapaciteti JSZ za posredovanje u zapošljavanju
Prema podacima službene internet prezentacije u Zavodu Brčko distrikta zaposleno je ukupno 15 osoba,
pri čemu osam zaposlenika radi na pozicijama referenta a jedan na poziciji referenta specijaliste. Ukoliko
pogledamo ukupan broj prijavljenih nezaposlenih lica od 12.443 s kraja aprila 2013. godine dobijamo podatak da
na jednog službenika (pod pretpostavkom da svi rade na poslovima evidentiranja) koji je svakodnedno u
direktnom kontaktu sa nezaposlenim licima, dolazi čak 830 nezaposlenih lica. Ovo je u odnosu na prosjek u EU
čak tri i po puta obimniji posao za prosječnog službenika Zavoda RS. Prema modelu korišćenom u prethodnim
poglavljivama,44 jedan službenik biroa u Zavodu Brčko distrika prosječno može posvetiti oko 18 minuta na
svaku nezaposlenu osobu, odnosno do 4 nezaposlene osobe po satu. Kao što je navedneo i u slučaju oba entiteta,
Zavod Brčko distrikta je takođe prisiljen da se prevashodno fokusira na pasivne mjere zapošljavanja.
5.1.2. Analiza potrošnje i učinaka javnih službi za zapošljavanje
Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH u definisanju svojih finansijskih planova kao pravni osnov
koristi: Zakon o budžetu Brčko distrikta BiH (Sl.glasnik Brčko distrikta br.34/08), Zakon o zapošljavanju i
44
Projekcija vremena posvećenog nezaposlenom zasnovana je na sljedećim pretpostavkama: 21 radni dan u mjesecu, javljanje u biro u
prosjeku jednom u dva mjeseca, 6 sati dnevno rada sa nezaposlenim osobama (savjetovanje, evidentiranje, informisanje, izdavanje
potvrda i sl.) i 2 sata rada na ažuriranju baze podataka, kartoteke, oglasa i dr.
48
pravima za vrijeme nezaposlenosti Brčko distrikta BiH (Sl.glasnik Brčko distrikta, br.33/04, 19/07 i 17/08),
Zakon o zapošljavanju stranaca Brčko distrikta BiH (Sl.glasnik Brčko distrikta br.15/09) i Statut Zavoda za
zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
Prihodi i primici45
Prihodi Zavoda Brčko distrikta (Tabela br.25) čine sredstva doprinosa za obavezno osiguranje, sredstva
doprinosa za dobrovoljno osiguranje, sredstva iz budžeta Brčko distrikta, sredstva ostvarena prodajom
društvenog kapitala i prodajom društvenih preduzeća (u skladu sa zakonom), sredstva domaćih i inostranih
kredita i zajmova (u skladu sa zakonom), sredstva poklona i donacija te druga sredstva ostvarena u skladu sa
zakonom. Stope doprinosa u Brčko distriktu su:
a) 17% na bruto platu za penzijsko osiguranje za zaposlene iz FBiH i 24% na neto platu za zaposlene iz RS;
b) 12% na bruto platu za zdravstveno osiguranje i 10% poreza na neto platu.
Tabela br. 25: Prihodi Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta 2008.-2012.
Izvorni
prihodi
(doprinosi)
Ostali
prihod
Budžetski
grantovi
UKUPAN
PRIHOD
2008
KM
%
2.477.908
71.0
54.819
2009
KM
%
2.681.294
70.9
2010
KM
%
2.762.367
38.0
2011
KM
%
2.890.505
73.2
2012
KM
%
2.933.940 47.8
1.6
202.102
5.3
379.071
5.2
299.456
7.6
184.423
3
956.499
27.4
895.815
23.7
4.136.021
56.8
757.202
19.2
3.024.000
49.2
3.489.226
100
3.779.211
100
7.277.459
100
3.947.163
100
6.142.363
100
Rashodi i izdaci
U skladu sa Strategijom zapošljavanja 2011-2015, primjetan je porast udjela programa aktivnih mjera
zapošljavanja u 2011. i 2012. godini, koji se skoro izjednačio sa udjelom sredstava za novčane naknade. Aktivne
mjere su se prvenstveno odnosile na povećanje aktivnosti prema korisnicima usluga, odnosno unaprjeđenje
usluga poslodavacima i nezaposlenim licima, pri čemu je posebno akcentirana funkcija posredovanja pri
zapošljavanju i programi zapošljavanja. U strukturi rashoda Zavoda Brčko distrikta u predmetnom periodu ne
uočava se dominantan trend. Tri godine je budžet Zavoda Brčko distrikta karakterisala usmjerenosti na aktivne
mjere zapošljavanja, uz udvostručenje izdvajanja za ove svrhe u 2010. i 2012. godini u poređenju sa prethodnom
godinom zbog transfera nepovratnih sredstava iz budžeta Brčko distrikta, a u 2011. godini je ostvaren dvostruko
manji rashod za aktivne mjere u korist pasivnih mjera. U oba slučaja, Zavod je tražio povećanje sredstava za
pasivne mjere zbog amortizacije posljedica recesije i povećanja nezaposlenosti. Trošak administracije u Zavodu
Brčko distrikta je 624.548 KM, odnosno prosječni administrativni trošak po jednom zaposlenom službeniku
iznose 39.034 KM.
45
Podaci korišćeni iz dokumenta „Službe zapošljavanja - Prihodi i rashodi 2008 – 2011“
49
Tabela br. 26: Rashodi Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta 2008.-2012.
Trošak
administracije
Pasivne mjere
Aktivne
mjere
Kapitalna
ulaganja
UKUPAN
RASHOD
2008
KM
454.063
%
19.0
2009
KM
548.359
%
12.0
2010
KM
610.269
%
9.1
2011
KM
649.370
%
17.6
900.641
1.013.740
37.6
42.3
1.625.111
2.373.739
35.5
51.9
1.498.746
4.594.297
22.3
68.4
1.657.917
1.333.241
45.0
36.2
27.008
1.1
28.272
0.6
16.830
0.3
42.863
2.395.452
100
4.575.481
100
6.720.142
100
3.683.391
2012
KM
%
624.548
10.1
1.160.023
4.374.018
18.8
70.8
1.2
20.751
0.3
100
6.179.340
100
Budžetski trendovi
Za razliku od FBiH i RS čiji budžetski prihodi skoro u potpunosti dolaze iz doprinosa, prihodi u Zavoda
Brčko distrikta se oslanjaju takođe prevashodno na doprinose, ali u manjoj mjeri. Tako je u 2011. godini nešto
manje od tri četvrtine prihoda (73,2 posto) došlo od doprinosa, dok su ostala sredstva budžetski grantovi i ostali
prihodi. Značajna devijacija od ovog obrasca se desila u 2010. godini kada je od doprinosa prikupljeno svega 38
posto sredstava, dok je budžetsk i grant iznosio čak 56,8 posto. U 2012. godini prihodi od doprinosa su
procentualno manji nego ranijih godina (47,8 posto) ali je njihova ukupna masa približna onoj iz 2011. godine,
dok su ostala sredstva budžetski grantovi koji su u 2012. godini bili preko 3 miliona KM i ostali manji prihodi.
Ne postoji jasan trend u budžetskim rashodima, već su vidne oscilacije od godine do godine. Međutim, u
poređenju sa FBiH i RS očigledno je da je Zavod Brčko distrikta značajne iznose trošio na aktivne mjere
zapošljavanja, što je naročito bilo izraženo 2009. (51,9 posto) i 2010. (68,4 posto) godine, najviše 2012. (70,8
osto), dok je 2011. godine upola manje sredstava potrošeno za ove potrebe (36,2 posto).
Administrativni troškovi
Trošak administracije u Zavodu Brčko distrikta se povećao od 2008. godine sa 454.063 KM, za čak 70%, na
649.370 KM u 2011. godini. U 2012. godini je došlo do blagog smanjenja administrativnih troškova na
624.548 KM ili za 3,8%.
Troškovi za pasivne mjere
U skladu sa Zakonom o zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, nezaposlena lica koja imaju
najmanje osam mjeseci neprekidnog staža osiguranja u posljednjih 12 mjeseci, ili 12 mjeseci s prekidima u
posljednjih 18 mjeseci, imaju pravo na:
a. Novčanu naknadu
b. Zdravstveno osiguranje i
c. Penzijsko i invalidsko osiguranje.
U periodu između 2008.-2013. godine postoje velike oscilacije u visini izdvojenih sredstava za novčane
naknade. Dok je 2008. godine za ovu namjenu izdvojeno 900.641 KM, već sljedeće godine je izdvojeno
skoro dvostruko više (1.625.111 KM) da bi za ovu, 2013. godinu, bilo predviđeno za pola miliona manje
sredstava, odnosno 1.036.800KM. izdvajanja za novčane naknade za nezaposlenost se kreću od 22 %
ukupnog budžeta do 45% budžeta.
Tabela br. 27: Budžetska izdvajanja za novčane naknade za nezaposlenost u Brčko distriktu, 2008.-2012.
Novčane
naknade
46
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
900.641
1.625.111
1.498.746
1.657.917
1.054.840
1.036.80046
Planirana izdvajanja.
50
Aktivne politike i programi tržišta rada (APPTR)
U Brčko distriktu se primjenjuju aktivne i pasivne politike usmjerene na smanjenje nezaposlenosti.
Osnovna svrha aktivnih mjera je stimulacija privredne aktivnosti putem projekata i programa usmjerenih na
otvaranje novih radnih mjesta, kao i različitih obrazovnih programa čiji je cilj podizanje konkurentnosti
nezaposlenih lica.
U prethodnom periodu je Vlada Brčko distrikta preko Zavoda Brčko distrikta finansirala aktivne politike
zapošljavanja uključujući programe prekvalifikacije, dokvalifikacije i doškolavanja (npr. atestirani varioci),
zapošljavanja mladih pripravnika, dokup radnog staža, zapošljavanje lica starije starosne dobi (npr. putem javnih
radova), zapošljavanje lica koja na evidenciji čekaju duže od pet godina, kao i programe novog zapošljavanja
lica koja su prošla pripremu – obuku za pokretanje biznisa i lica sa posebnim potrebama.
Na 23. redovnom zasjedanju odobren je program rada Vlade Brčko distrikta BiH za 2013. godinu, u
kojem između ostalog stoji da je cilj stvaranje klime koja će voditi ka povećanju broja zaposlenih sa manje
pritiska na socijalne programe, a u pravcu razvojnih programa, radi stvaranja boljih uslova za život, rad i ostanak
u Brčko distriktu BiH. U okviru programa je usvojen nacrt odluke o usvajanju programa aktivne politike
zapošljavanja u Brčko distriktu BiH za 2013. godinu čiji je cilj zapošljavanje 141 lica, od čega 30 lica sa
visokom stručnom spremom, a ostali sa srednjom i nižom stručnom spremom.
Učinci
Rad Zavoda Brčko distrikta se uglavnom finansira iz sredstava doprinosa za osiguranje od
nezaposlenosti, a, u pravilu, manji udio u prihodima predstavljaju budžetski grantovi i ostali prihodi. Okvirni
budžet Zavoda Brčko distrikta iznosi oko tri i po miliona KM, ukoliko kao izuzetak tretiramo 2010. i 2012.
godinu kada je budžet bio skoro dvostruko veći zbog nadprosječnog budžetskog granta. Iako je zabilježeno
značajno povećanje budžetskih rashoda za troškove administracije, mora se konstatovati da su izdaci za aktivne
mjere u 2011. godini skoro na istom nivou kao i pasivne mjere, dok je u godinama povećanog budžeta na osnovu
granta (2010. i 2012.) zabilježeno veliko povećanje sredstava za aktivne politike zapošljavanja, što je trend koji
treba nastaviti i proširivati u budućnosti.
U Zavodu Brčko distrikta na jednog službenika prosječno na mjesečnom nivou dolazi 830 nezaposlenih
lica što ozbiljno inhibira mogućnost da se službenici posvete aktivnim mjerama zapošlajvanja. Nije realno
očekivati da će službenici koji se u idealnim okolnostima mogu svega četvrt sata posvetiti nezaposlenim licima
biti djelotvorni u smislu ispunjavanja zadataka koji se odnose na proširivanje aktivnih mjera zapošljavanja.
5.1.3. Pregled legislative i prakse servisiranja zdravstvenog osiguranja nezaposlenih
osoba
Legislativa servisiranja zdravstvenog osiguranja nezaposlenih osoba
Zakon o zdravstvenom osiguranju Brčko distrikta („Sl. glasnik Brčko distrikta br.1 /02, 19/07, 2/08 i
29/07) utvrđuje da obavezno zdravstveno osiguranje predstavlja vid osiguranja koje je obavezujuće za sva
zaposlena i druga lica određena ovim zakonom, kojima se nakon uplate propisanog doprinosa obezbjeđuje
zdravstvena zaštita na nivou osnovnog paketa usluga. Doprinosi za zdravstveno osiguranje se plaćaju po mjestu
rada i po mjestu življenja. U skladu sa članom 18, stav 9, osiguranici su, između ostalog, nezaposlena lica
registrovana u nadležnoj službi za zapošljavanje u Distriktu. Sva osigurana lica su ravnopravna u ostvarivanju
svojih prava iz zdravstvenog osiguranja.
Pored prava iz Člana 26 ovog zakona, nezaposleni kome je, u smislu Zakona o radu, prestao radni odnos
bez njegovog zahtjeva, saglasnosti ili krivice, ili kome je osiguranje prestalo na drugi način, a koji ima najmanje
osam mjeseci neprekidnog staža osiguranja u posljednjih 12 mjeseci, ili 12 mjeseci s prekidima u posljednjih 18
mjeseci, ima pravo na:
51
• novčanu naknadu;
• zdravstveno osiguranje;
• penzijsko i invalidsko osiguranje.
Pravo iz stava 1 tačka 1 ovog Člana nezaposleni ostvaruje u Zavodu, a prava iz tački 2 i 3, u
odgovarajuem javnom fondu, u skladu s važećim propisima Distrikta.
Za Brčko distrikt važi isto kao i za FBiH i RS. Naime, postojeći sistem socijalne zaštite koji omogućava
nezaposlenim licima da dobiju zdravstveno osiguranje podstiče prijavljivanje u statusu nezaposlenog lica kako bi
se sačuvao ovaj status s ciljem uživanja privilegija za nezaposlena lica uključujući zdravstveno osiguranje i
dodatke zasnovane na godinama radnog staža. Ovo predstavlja izuzetan problem u zemlji koja ima ogranične
resurse za održavanje mreže javne socijalne zaštite.47 Stoga je nužno donijeti mjere koje će ovaj sistem učiniti
pravičnim, ali i djelotvornijim prije nego što dođe do njegovog urušavanja.
Servisiranje zdravstvenog osiguranja nezaposlenih osoba u praksi
Na evidenciji Zavoda Brčko distrikta primjetno je povećanje broja korisnika zdravstvenog osiguranja. U
odnosu na 2009. godinu kada je na evidenciji Zavoda Brčko distrikta bilo 10.607 nezaposlenih lica i 5.535
korisnika zdravstvenog osiguranja (vidi Tabelu br. 23), u 2011. godini je broj korisnika osiguranja povećan za
1.800, dok je u istom period broj nezaposlenih povećan za 1.549. Ovakav trend je vjerovatno posljedica
smanjenja ekonomske aktivnosti u Brčko distriktu, što je uticalo na smanjenje zaposlenosti u formalnoj
ekonomiji, ali isto tako i u sivoj ekonomiji što, barem djelimično, objašnjava nesrazmjer u povećanju broja
prijavljenih.
Iako smo u više navrata službenim putem tražili od Zavoda Brčko distrikta statističke podatke za 2012. i
2013. godinu, do završetka pisanja konačne verzije ovog dokumenta iste nismo dobili. Stoga možemo
pretpostaviti – uzimajući u obzir trendove u FBiH i RS – da je broj korisnika zdravstvenog osiguranja u Brčko
distriktu takođe značajno povećan, što svakako predstavlja veliki problem službenicima Zavoda Brčko distrikta
koji su prisiljeni da po prioritetima rade na evidentiranju ovih lica.
5.1.4. Pregled legislative i prakse isplate naknade za radnike koji ostanu bez posla
Legislativa isplate naknade za radnike koji ostanu bez posla
Nezaposleno lice u u Brčko distriktu prema odredbama Zakona o zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti kojem je prestao radni odnos bez njegovog zahtjeva, saglasnosti ili krivice, a koja ima najmanje
osam mjeseci neprekidnog staža osiguranja u poslednjih 12 mjeseci ili 12 mjeseci sa prekidima u posljednjih 18
mjeseci ima pravo na:
a) novčanu naknadu,
b) zdravstveno osiguranje i
c) penzijsko i invalidsko osiguranje.
Trajanje prava na novčanu naknadu u Brčko distriktu takođe zavisi od dužine staža osiguranja
nezaposlenog lica i može iznositi neprekidno najviše:
•
•
•
•
tri mjeseca, za staž osiguranja do pet godina;
šest mjeseci, za staž osiguranja od pet do 15 godina;
devet mjeseci, za staž osiguranja od 15 do 25 godina;
12 mjeseci, za staž osiguranja preko 25 godina.
47
International Labour Organization, „Employment Sector: Employment Working Paper No. 86: Employment diagnostic analysis: Bosnia
and Herzegovina“, 2011, str. 19-20.
52
Prava lica koja ostvaruju ovo pravo na teritoriji Bosne i Hercegovine definisano je „Sporazumom o
ostvarivanju prava na novčanu naknadu nezaposlenih osoba“ iz oktobra 2012. godine. Potpisnici sporazuma su
Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljvanje RS i Zavod Brčko distrikta.
Praksa pri isplati naknade za radnike koji ostanu bez posla
Novčana naknada u Brčko distriktu za nezaposleno lice se izračunava prema prosjeku plate u posljednja
tri mjeseca rada. Iznos naknade za lice koje ima do 10 godina staža osiguranja iznosi 35% od prosječne plate, za
nezaposleno lice koje ima više od 10 godina staža osiguranja 40% od prosječne plate. Iznos novčane naknade ne
može biti niži od 20% prosječno isplaćene neto plate u Brčko distriktu, niti viši od iznosa jedne prosječne neto
plate u mjesecu koji prethodi donošenju rješenja. Treba napomenuti da se formula za izračunavanje novčane
naknade razlikuje od zemlje do zemlje u okruženju, što je predstavljeno u Aneksu 1.
Kao što je već naglašeno u poglavlju o novčanim naknadama u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, broj
korisnika novčane naknade u BiH je najmanje u zemljama regiona (vidi Tabela br. 19.), što je detaljno
predstavljeno u Tabeli br. 20. Na evidenciji Zavoda Brčko distrikta je broj korisnika novčane naknade u 2009.
godini bio 262, da bi se naredne 2010. godine povećao za 98 korisnika, a potom 2011. godine pao na svega 228
korisnika.
Već je naglašeno u pomenutom poglavlju o novčanim naknadama u RS i FBiH kakva je praksa u drugim
zemljama i šta je nužno uraditi da bi se poboljšalo stanje u ovoj oblasti, što većim dijelom važi i za Brčko
Distrikt.
5.2. PREPORUKE
1.1.
Redefinisati model servisiranja zdravstvenog osiguranja
Nužno je donošenje zakonskih rješenja koje će omogućiti da se obaveza administriranja zdravstvenog
osiguranja izmjesti iz javnih službi za zapošljavanje i prebaci u nadležnost npr. Fonda zdravstva Brčko distrikta.
S obzirom na to da je Brčko distrikt mala administrativna jedinica, uvezivanje ustanova kao što su Fond
zdravstva, Poreska uprava i Zavod Brčko distrikta radi stvaranja pretpostavki za kontrolu i nadzor broja i
kategorija korisnika ne bi trebala biti suviše komplikovana i sa postojećim tehničko-tehnološkim pretpostavkama
se može relativno brzo izvesti. Prije pokretanja ovog procesa je potrebno obezbjediti zakonsku zaštitu prava
nezaposlenih lica i lica koja aktivno ne traže posao kojima bi bilo garantovano zdravstveno osiguranje mimo
evidentiranja u Zavod Brčko distrikta.
1.2.
Usvojiti definicije nezaposlene osobe i aktivnog tražioca posla prema ILO
standardu
Usvajanjem ILO definicije stvoriće se pravni osnov da status nezaposlene osobe ima samo radno
sposobna osoba koja aktivno traži posao ili stručno usavršavanje s ciljem podizanja konkurentnosti za poslove za
kojima postoji potreba na tržištu rada. Na ovaj način bi nezaposlena lica koja stvarno traže posao dobila
adekvatan izvor prihoda do zapošljavanja i spriječile bi se zloupotrebe prava na socijalnu zaštitu tokom
nezaposlenosti. Za realizaciju ove preporuke je potrebno usklađivanje regulative u oblasti radnog prava i
uvođenje fleksibilnih oblika rada po uzoru na zemlje EU.
1.3.
Povećati iznos novčane naknade za nezaposlenost uz strogu primjenu zakonskih
odredbi
Usvojeni način obračuna novčane naknade za nezaposlenost u Brčko distriktu je pravičan jer se vezuje
za prosječnu platu nezaposlenog lica, a ne za prosječnu platu u Brčko distriktu, što stimuliše radnike/poslodavce
da izdvajaju sredstva za ovu namjenu. Potrebno je povećati novčane naknade za nezaposlenost na način da
minimalna naknada u prva tri mjeseca ne treba da bude niža od 60 posto prosječne plate u posljednja tri mjeseca,
uz smanjivanje na 50 posto nakon tri mjeseca, u skladu sa dužinom radnog staža. Tako bi se amortizovali šokovi
53
prouzrokovani gubitkom posla i omogućilo nezaposlenom licu da se posveti aktivnom traženju posla. Jedini
način da se ova preporuka realizuje je strogo poštovanje zakonskih odredbi, naročito u segmentu kontrole „rada
na crno“, tj. integrisanje sive ekonomije u formalne tokove jer bi na taj način državni aparat imao precizan uvid
u stvarno stanje na tržištu rada i omogućilo bi se prikupljanje potrebnih sredstava za finansiranje ovakvog
modela.
1.4.
Ojačati sistem kontrole
zloupotrebljavaju sistem
nezaposlenih
lica
i
sankcionisanja
svih
koji
Potrebno je uspostaviti kontrolne mehanizme koji će obezbijediti sprečavanje postojećih zloupotreba
sistema od strane nezaposlenih lica koja ostvaruju pravo na zdravstveno ili penzijsko- invalidsko osiguranje
putem Zavoda Brčko distrikta, pri čemu nisu aktivni tražioci posla. Sve prethodne preporuke velikim dijelom
zavise od uspješnosti kontrolnih mehanizama. Dio rješenja se nalazi u usvajanju modernih definicija
nezaposlenog lica. S druge strane, postojeći mehanizmi kontrole nisu dovoljni ili se ne primjenjuju u dovoljnoj
mjeri, te ih je potrebno zakonskim putem prilagoditi radi olakšavanja svakodnevnih poslova Zavoda Brčko
distrikta. Dva najvažnija mehanizma kontrole su elektronski nadzor i inspekcijski organi zaduženi za suzbijanja
„sive ekonomije“, kako među nezaposlenim licima, tako i među poslodavcima.
***
54
PRILOG 1 - PRIHODI I PRIMICI JSZ U FEDERACIJI BIH (2010 – 2012) 48
Red.
br.
God.
PRIHODI I
PRIMICI
1.
Doprinosi
2.
Grantovi od
istih/drugih
nivoa vlasti
3.
Ostali prihodi
4.
Otplate datih
zajmova
2010
Za materijalnu
socijalnu
sigurnost
Za mjere
aktivne
politike
zapošljavanja
Za
demobilizirane
branioce
1.
Doprinosi
2.
Grantovi od
istih/drugih
nivoa vlasti
3.
Ostali prihodi
Otplate datih
4.
zajmova
UKUPANI PRIHODI I
PRIMICI (1+2+3+4)
SREDSTV
A
DOZNAČ
ENA OD
FZZZ
2011
SREDSTVA DOZNAČENA
OD FZZZ
UKUPANI PRIHODI I
PRIMICI (1+2+3+4)
FBiH
USK
PK
TK
ZDK
BPK
SBK
HNK
ZHK
SK
K 10
UKUPNO
JSZZ U
FBIH
34.378.416
5.935.757
1.026.035
15.166.877
11.516.202
1.073.011
6.223.761
8.644.006
2.815.403
27.423.422
2.044.582
116.247.472
346.050
3.092.534
1.384.873
6.740.326
8.705.797
414.639
5.229.278
1.133.216
258.657
269.468
329.120
27.903.958
287.004
37.711
7.817
47.529
48.372
7.721
33.906
19.034
92.464
249.683
12.165
843.406
3.322.017
21.701
7.500
0
32.263
0
4.548
20.466
1.933
808.943
0
4.219.371
38.333.487
9.087.703
2.426.225
21.954.732
20.302.634
1.495.371
11.491.493
9.816.722
3.168.457
28.751.516
2.385.867
149.214.207
11.905.800
1.519.974
602.211
3.172.701
2.418.281
160.732
2.015.418
1.395.217
616.388
0
4.878
-
6.530.649
489.791
252.025
734.823
1.298.561
362.358
923.180
699.621
294.175
1.176.815
299.300
-
2.242.962
89.575
386.926
1.320.956
364.915
27.741
38.499
3.917
0
10.433
0
-
35.504.675
6.232.019
1.050.389
15.961.110
11.975.379
1.103.039
6.616.953
8.774.407
3.094.155
28.266.108
1.933.057
120.511.291
1.184.915
2.148.238
813.025
5.699.690
7.995.901
0
4.685.680
1.328.754
515.549
405.688
234.544
25.011.984
254.058
63.702
6.660
32.457
214.090
5.199
11.207
18.950
69.225
271.034
20.381
966.963
2.505.924
10.600
400.000
6.015
20.096
882
3.036
19.883
1.772
303.154
0
3.271.362
45.443.647
8.454.559
2.270.074
21.699.272
20.205.466
1.109.120
11.316.876
10.141.994
3.680.701
29.245.984
2.187.982
155.755.675
9.203.849
1.019.162
434.718
2.051.556
1.651.495
189.106
1.797.970
1.590.931
261.973
0
206.938
-
Za materijalnu
socijalnu
sigurnost
48
Podaci u Priloga 1 dobiveni su od JSZ u Federaciji BiH.
55
1.
2.
3.
Grantovi od
istih/drugih
nivoa vlasti
8.356.939
787.260
319.841
1.372.901
10.300.000
1.610.627
204.757
1.735.000
35.346.316
6.204.025
1.084.350
15.573.982
592.122
549.894
148.448
1.261.155
1.290.393
388.337
771.618
773.471
526.850
1.606.881
519.387
1.525.000
0
2.857.040
1.715.200
190.000
0
462.376
-
11.930.223
1.168.578
6.553.491
9.061.612
3.633.929
28.425.361
2.257.161
121.239.028
1.863.614
111.020
539.593
544.398
0
764.614
79.079
6.453.937
-
Ostali prihodi
307.604
30.528
3.213
22.437
339.468
186.667
13.557
20.351
23.934
260.676
7.250
1.215.685
Otplate datih
zajmova
9.354.386
6.400
0
357
22.838
509
20.126
14.272
2.095
79.497
0
9.500.480
UKUPANI PRIHODI I
PRIMICI (1+2+3+4)
45.600.428
6.790.847
1.236.011
16.857.931
14.156.143
1.466.774
7.126.767
9.640.633
3.659.958
29.530.148
2.343.490
138.409.130
19.734.692
2.980.871
556.086
4.494.602
4.520.390
126.875
2.404.427
3.288.105
1.001.145
0
362.191
-
725.426
236.566
29.954
112.326
76.185
28.092
43.662
55.364
1.996
93.734
47.547
SREDSTVA
DOZNAČENA OD
FZZZ
4.
2012
Za mjere
aktivne
politike
zapošljavanja
Za
demobilizirane
branioce
Doprinosi
Za materijalnu
socijalnu
sigurnost
Za mjere
aktivne
politike
zapošljavanja
56
IZDACI JSZ U FEDERACIJI BIH (2010 – 2012)
Red.
br.
1.
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
RASHODI I KAPITALNI
IZDACI
ADMINISTRATIVNI
TROŠKOVI
MATERIJALNO SOCIJALNA SIGURNOST
God.
FBiH
USK
3.272.502
2.140.538
PK
TK
ZDK
440.269
2.040.084
2.207.179
2.641.665
707.836
7.499.734
1.518.251
242.844
59.091
BPK
ZHK
SK
UKUPNO
JSZZ U
FBIH
SBK
HNK
K 10
347.611
1.865.199
3.070.346
828.539
4.255.999
491.453
20.959.719
6.644.739
447.614
3.757.241
3.550.241
876.514
10.017.792
762.895
36.906.271
5.341.421
3.467.535
173.936
1.717.470
1.640.235
569.970
3.921.876
516.610
19.110.148
91.749
187.944
1.444.650
2.335
79.452
119.940
149.392
689.835
22.916
8.602.437
3.461.312
2.194.979
11.327.258
8.634.633
563.227
6.318.198
2.984.529
1.181.262
4.490.562
638.461
41.794.421
11.905.800
1.519.974
602.211
3.172.701
2.418.281
160.732
2.015.418
1.395.217
616.388
0
4.878
-
2.242.962
89.575
386.926
1.320.956
364.915
27.741
38.499
3.917
0
10.433
0
-
19.903.895
6.070.770
2.248.271
19.862.700
17.408.361
998.639
9.818.444
6.895.811
2.160.750
19.109.632
1.936.004
106.413.277
13.408.854
626.406
527.800
451.280
1.950.415
416.551
1.034.975
874.577
751.620
6.291.395
496.291
20.299.515
Ukupno novčane naknade
nezaposlenim
Ukupno zdravstveno
osiguranje nezaposlenih
Ukupno ostale mjere
mat.soc. sigurnosti
5.755.133
Ukupno naknade
demobiliziranim
braniocima
Sredstva doznačena od
FZZZ za mat.soc.sigurnost
2.5.
OD TOGA
2010
Sredstva doznačena od
FZZZ za demobilizirane
branioce
UKUPNO MATERIJALNO
SOCIJALNA SIGURNOST
(2.1.+2.2.+2.3.+2.4.-2.5.)
2.
3.
UKUPNO ZA MJERE
AKTIVNE POLITIKE
ZAPOŠLJAVANJA
57
OD TOGA
3.1.
Sredstva doznačena
kantonalnim službama od
FZZZ za mjere aktivne
politike zapošljavanja
4.
OSTALI RASHODI
5.
KAPITALNI IZDACI
6.
UKUPNI RASHODI I IZDACI
6.530.649
489.791
252.025
734.823
1.298.561
362.358
923.180
699.621
294.175
1.176.815
299.300
-
0
0
367.950
0
0
0
0
0
33.626
907.649
763.496
6.626
16.466
3.227
1.604
184.166
108.147
4.543
207.827
52.301
2.256.052
37.492.900
9.111.419
3.338.891
21.635.707
20.270.621
1.402.047
11.979.604
10.249.260
3.484.903
28.688.038
2.676.749
150.330.139
53
58
13
65
73
12
52
70
24
114
17
551
3.411.060
2.216.259
461.771
2.081.340
2.651.365
359.501
2.160.452
3.167.596
934.730
4.325.847
511.021
22.280.942
0
3.279.750
508.706
8.291.685
6.619.007
536.860
3.246.330
3.484.689
1.089.342
10.526.691
652.021
38.235.081
0
1.770.057
240.222
5.751.743
3.632.644
208.900
1.288.505
1.718.603
615.870
4.239.679
743.527
20.209.750
60.496
28.758
1.685.549
1.734.590
8.856
106.248
118.103
131.589
373.467
22.255
4.269.911
5.120.866
1.936.860
848.914
7.158.529
0
8.973.744
4.879.403
1.044.645
0
258.180
30.221.141
10.479.502
1.019.162
434.718
2.051.556
2.927.148
189.106
1.797.970
1.590.931
261.973
0
206.938
-
10.300.000
1.610.627
204.757
1.735.000
1.525.000
0
2.857.040
1.715.200
190.000
0
462.376
-
401.576
Prosječan broj zaposlenih u FZZZ i KS
2.1.
2.2.
2.3.
2011
2.4.
MATERIJALNO SOCIJALNA SIGURNOST
1.
ADMINISTRATIVNI
TROŠKOVI
Ukupno novčane naknade
nezaposlenim
Ukupno zdravstveno
osiguranje nezaposlenih
Ukupno ostale mjere
mat.soc. sigurnosti
Ukupno naknade
demobiliziranim
braniocima
2.5.
OD TOGA
Sredstva doznačena od
FZZZ za mat.soc.sigurnost
Sredstva doznačena od
FZZZ za demobilizirane
branioce
58
UKUPNO MATERIJALNO
SOCIJALNA SIGURNOST
(2.1.+2.2.+2.3.+2.4.-2.5.)
2.
3.1.
7.601.380
2.075.071
12.791.335
14.692.622
565.510
8.959.817
6.894.667
2.429.473
15.139.837
1.006.669
92.935.883
9.564.140
1.276.219
333.482
2.013.762
3.152.944
647.490
1.235.372
1.960.397
800.414
10.462.075
635.082
32.081.377
17.921.079
787.260
319.841
1.372.901
1.290.393
388.337
771.618
773.471
526.850
1.606.881
519.387
-
OD TOGA
3.
20.779.502
UKUPNO ZA MJERE
AKTIVNE POLITIKE
ZAPOŠLJAVANJA
4.
Sredstva doznačena
kantonalnim službama od
FZZZ za mjere aktivne
politike zapošljavanja
OSTALI RASHODI
5.
KAPITALNI IZDACI
6.
UKUPNI RASHODI I IZDACI
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
2.116.236
0
347.571
804
106.419
19.365
127.966
67.650
98.252
208.411
4.895
3.097.569
44.227.877
10.306.598
2.898.054
15.514.340
19.312.957
1.203.529
11.711.989
11.316.839
3.736.019
28.529.289
1.638.280
150.395.771
54
58
15
66
79
14
54
74
26
118
17
575
3.301.519
2.197.831
503.470
2.173.414
2.821.619
355.047
2.113.133
3.854.132
1.107.786
4.453.987
570.997
23.452.935
0
4.013.107
538.604
8.425.255
8.242.315
502.580
4.074.446
5.740.205
1.300.919
12.156.689
698.127
45.692.247
0
1.899.147
234.378
6.118.789
3.729.116
183.680
1.106.132
1.921.224
722.446
4.545.441
620.913
21.081.266
53.199
57.934
29.344
677.679
32.587
149.972
140.531
32.613
556.124
58.230
1.788.213
0
0
12.437
2.171.053
826.182
0
821.147
0
0
0
249.289
4.080.108
19.734.692
2.980.871
556.086
4.494.602
4.520.390
126.875
2.404.427
3.288.105
1.001.145
0
362.191
-
Prosječan broj zaposlenih u FZZZ i KS
2.2.
2012
2.3.
2.4.
2.5.
MATERIJALNO SOCIJALNA SIGURNOST
2.1.
OD TOGA
1.
ADMINISTRATIVNI
TROŠKOVI
Ukupno novčane naknade
nezaposlenim
Ukupno zdravstveno
osiguranje nezaposlenih
Ukupno ostale mjere
mat.soc. sigurnosti
Ukupno naknade
demobiliziranim
braniocima
Sredstva doznačena od
FZZZ za mat.soc.sigurnost
59
UKUPNO MATERIJALNO
SOCIJALNA SIGURNOST
(2.1.+2.2.+2.3.+2.4.-2.5.)
2.
4.
Sredstva doznačena
kantonalnim službama od
FZZZ za mjere aktivne
politike zapošljavanja
OSTALI RASHODI
5.
KAPITALNI IZDACI
6.
UKUPNI RASHODI I IZDACI
3.1.
2.984.582
287.267
12.249.839
8.954.902
591.972
3.747.270
4.513.855
1.054.833
17.258.254
1.264.368
72.641.834
4.434.558
783.676
192.073
1.046.898
2.364.755
271.898
701.656
1.088.274
844.996
8.590.513
415.059
20.734.356
725.426
236.566
29.954
112.326
76.185
28.092
43.662
55.364
1.996
93.734
47.547
-
OD TOGA
3.
19.734.692
UKUPNO ZA MJERE
AKTIVNE POLITIKE
ZAPOŠLJAVANJA
0
127.898
0
0
0
0
0
0
0
0
0
127.898
9.169.687
6.512
0
55.885
23.665
40.702
199.185
239.736
573.336
109.368
0
10.418.076
37.365.882
5.863.933
952.856
15.413.710
14.088.756
1.231.527
6.717.582
9.640.633
3.578.955
30.318.388
2.202.877
127.375.099
53
59
13
69
80
13
54
75
28
114
18
576
Prosječan broj zaposlenih u FZZZ i KS
60
PRILOG 2 - RASPODJELA NADLEŽNOSTI U INSTITUCIJAMA ZA RAD I
ZAPOŠLJAVANJE I INSTITUCIJAMA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Primjer: zemlje Evropske Unije
ZEMLJA
Institucija za zapošljavanje
Organizacija zdravstvenog osiguranja
Bugarska
Agencija za zapošljavanje (Агенцията по заеТостта) obezbjeđuje traženje posla za nezaposlene
neovisno od sheme osiguranja koju su izabrali
Češka
Okružni uredi za rad zaduzeni su za regije koje
pokrivaju i direktno su odgovorni Zavodu za
zaposljavanje (Správa služeb zaměstnanosti). Njihove
osnovne aktivnosti su plaćanje beneficija za
nezaposlene, praćenje nezaposlenosti, promovisanje
aktivnih mjera za zaposljavanje te organizacija
razlicitih programa i treninga za nezaposlene osobe.
Nacionalni fond za zdravstveno osiguranje
(Наци-оналната здравноосигурителна каса) uspostavljen 1999 i ima
osiguranike od jula 2000.
Administracija zdravstvenog osiguranja je u nadleznosti ministarstva zdravlja i
javnog fonda za zdravtsvo
Ministarstvo zdravlja (Ministerstvo zdravotnictví) Postoji devet privatnih
kompanije koje pružaju usluge zdravstvenog osiguranja
Nadležnost za pitanje administracije u oblasti zdravlja je u Ministarstvu
zdravlja.
Zdravstveno osguranje je obavezno za sve osobe koje imaju stalni boravak u
Češkoj. Ministarstvo za rad i socijalnu politiku (MOLSA) (Ministerstvo práce
a sociálních věcí) donosi sve zakonske okvire za oblast socijalne sigurnosti –
izuzev zdravstvenog osiguranja koje je u nadleznosti Ministarstva zdravlja.
Ministarstvo zdravlja (Indenrigs- og Sundhedsministeriet) je u nadležnosti
zdravstveng osiguranja koje je obezbjeđeno za svu populaciju. Beneficije u
slucaju bolesti tokom zaposlenja su placene putem lokalnih institucija sto je u
nadleznosti Minsitarstva za rad.
Danska
Ministarstvo za rad je u nedleznosti osiguranja za
nezaposlenost. Osiguranje za nezaposlenost ide
prikuplja se u Fondu za Trziste rada iz kojeg se
pokrivaju troskovi vezani za osiguranje za
nezaposlenost ukljucujuci i rano penzionisanje.
Njemacka
Federalno ministarstvo za rad i socijalne Federalno Ministarstvo za zdravlje (Bundesministerium für Gesundheit) je
(Bundesministerium für Arbeit und Soziales) odnose odgovorno za zdravstveno osiguranje kao i dugorocnu njegu.
je odgovorno za osiguranje za nezaposlene.
Estonija
Ministarstvo za socijalne odnose je u nadleznosti U ministarstvu za socijalne odnose postoje dva fonda: Fund za osiguranje od
socijalne sigurnosti. Fond za nezaposlenost je nezaposlenosti i Fond za zdravstveno osiguranje i svaki je odgovoran za
odgovoran za osiguranje za nezaposlene.
osiguranje iz svoje nadleznosti.
Spanija
Ministarstvo za rad i socijalne odnose je odgovorno Ministarstvo zdravlja (Ministerio de Sanidad y Consumo) je u nadleznosti
za Drzavnu agenciju za zaposljavanje(Servicio Nacionalnog instituta za zdravlje (Instituto Nacional de Gestión Sanitaria,
Público de Empleo Estatal, SEPEE) koja
je INGESA), koji je odgovoran za zdravstveno osiguranje osiguranje.
odgovorna za beneficije za nezaposlenost
European Commission, Directorate 2009, „Joint Report on Social Protection and Social Inclusion 2009“, European Commission, Directorate-General
for Employment, Social Affairs and Equal Opportunities
61
PRILOG 3 – KOMPARATIVNA ANALIZA: NAKNADE ZA
NEZAPOSLENOST U ZEMLJAMA REGIONA
Pravo na novčanu
naknadu ima
osiguranik –
nezaposlena osoba
koja u trenutku
prestanka radnog
odnosa ima staž
osiguranja
Dužina trajanja
prava na novčanu
naknadu u
zavisnosti od
ukupnog vremena
provedenog na radu
Visina novčane
naknade
Crna Gora
Od najmanje 12
mjeseci neprekidno
ili sa prekidima u
poslednjih 18
mjeseci
Hrvatska
Ima 9 mjeseci rada u
posljednja 24 mjeseca,
a koji su obavezno
osigurani za slučaj
nezaposlenosti.
Makedonija
Najmanje devet
mjeseci neprekidno ili
12 mjeseci sa
prekidima u
posljednjih 18 mjeseci
Slovenija
Najmanje devet mjeseci u
posljednjih 24 mjeseci, ili
je mlađi od 30 godina, te je
bio prije prije
nezaposlenosti osiguran
najmanje šest mjeseci u
posljednja 24 mjeseca.
Srbija
Najmanje 12 mjeseci
neprekidno ili s
prekidima u posljednjih
18 meseci.
Od tri do 12 mjeseci;
do ponovnog
zaposlenja ako ima
preko 30 (žene) i 35
(muškarci) godina
osiguranja.
Od tri do 15 mjeseci;
do ponovnog
zaposlenja ako osoba
ima preko 32 godine
osiguranja.
Od jednog do 12
mjeseci; do ponovnog
zaposlenja ako ima
preko 15 godina
osiguranja i manje od
18 mjeseci do sticanja
uslova za penziju.
Od dva do 19 mjeseci,
odnosno 25 mjeseci za
osobe starije od 55 godina
sa preko 25 godina
osiguranja.
Od tri do 12 mjeseci; do
24 mjeseca ukoliko
nezaposlenom do
ispunjavanja uslova za
ostvarivanje prava na
penziju nedostaje do
dvije godine.
40% od minimalne
zarade utvrđene
Opštim kolektivnim
ugovorom.
Tokom prva tri
mjeseca od otkaza 70%
radnikove plate (ali ne
više od 70% prosječne
plate u državi), a
kasnije 35%.
Za lica do 12 mjeseci
50% od prosječne plate
radnika za posljednja
24 mjeseca radnog
odnosa; za više od 12
mjeseci 40%. Naknada
ne smije biti više od
80% od prosječne
mjesečne neto plate.
U prva tri mjeseca 80%, u
idućih devet mjeseci 60%,
a nakon jedne godine 50%
od prosječne mjesečne
plate.
50% osnovice prosječne
plate radnika u šest
mjeseci koji prethode
prestanku radnog odnosa.
Naknada ne može biti
viša od 160% niti niža od
80% minimalne zarade
za mjesec u kojem se vrši
isplata.
62
Download

efikasnost politika zapošljavanja - konačna verzija