Business Name
Asocijacija studenata
Bosne i Hercegovine u
Egiptu
Glasnik
Broj 2
1.1.2011.
Tema broja: 100 godina od rođenja Nedžiba Mahfuza
Sadržaj:
Riječ urednika
2
Tema broja
3
Galerija
7
Intervju
8
Kairske džamije
9
Iz arhiva
11
Sport: Kung-fu
14
Sponzorirani sadržaj
TELEFONIRAJTE
Povodom 100. godišnjice
o d r ođ enj a Ned žib a
Mahfuza, Ambasada BiH u
Egiptu je organizovala
književno veče. Pored
NJ.E. ambasadora Slobodana Šoje, prisutnima su se
obratili mr. Medina Džanbegović, prof. Svjetlana
Milić i prof. Kerima Gusin-
jac.
Intervju
Kung-Fu
Novi rektor
Kao što smo obećali u
prošlom broju, donosimo
vam intervju sa prof.
Ah med o m B uk vi će m,
prevodiocem Žrtvovanja
vuku na arapski jezik.
Zadovoljstvo nam je
predstaviti kolegu Amira
Uzunovića, majstora kungfua. On će u nastavcima
predstaviti historijat ove
borilačke vještine i
ispraviti mnoga stereotipna
shvatanja (14. str)
U ovom broju donosimo
biografiju novog rektora
Univerziteta Al-Azhar. Dr.
Abdullah el-Husejni je ove
godine imenovan na ovu
izuzetno važnu funkciju.
Za vas donosimo
prevod pripovjetke Pola
dana, te izvod iz književne
kritike. (3.str.)
PUTEM INTERNETA!
Više na 12 i 13 str.
(8. str)
(2.str)
2
Glasnik
Riječ urednika
Dragi čitaoci,
Pred vama je drugi broj
Glasnika. Prvi broj je pobrao
izuzetno pozitivne kritike.
Naravno, primili smo i jedan
broj sugestija, koje su, istini
za volju, bile više usmjerene
na tehničku stranu oličenu u
prelomu
teksta
i
štamparskim greškama.
Stogodišnjica rođenja
Nedžiba Mahfuza je tema
broja i shodno tome ovome
velikanu
arapske
književnosti posvetili smo
najviše prostora.
Imali smo sreću da među
malobrojnom b-h dijasporom
možemo pronaći čak tri
eksperta koji su itekako
pozvani da govore o
Mahfuzu, ali i o arapskoj
književnosti uopšte.
Riječ je o tri profesorice,
koje su, svaka iz svoga ugla,
ponudile itekako sadržajne
uvide u život i djelo Nedžiba
Mahfuza.
Sam Glasnik koncepcijski
sazrijeva, mada će za
formiranje stabilnije
uređivačke politike ipak
trebati još dosta vremena.
Ostanite uz nas,
Ahmed Serdarević
Izdavač: Asocijacija studenata
Bosne i Hercegovine u Egiptu
Urednik: Ahmed Serdarević
Redakcija: Samir Haskić,
Kenan Ćosić, Naila Duraković,
Ajla Keserović
List izlazi mjesečno
Kontakt:
[email protected]
Za dostavu prošlih izdanja
obratite se na e-mail adresu.
Ukoliko želite da vaša pisma
budu objavljena u rubrici Pisma
čitalaca molimo vas da stavite
napomenu: za pisma čitalaca.
©Asocijacija studenata BiH u
Egiptu, 2010, 2011.
Izbori u Asocijaciji
Budući da se prema statutu
Asocijacije izbori održavaju
svake druge godine i da su
neki od članova već okončali
svoje studije i vratili se u
Bosnu i Hercegovinu, tokom
prošlog mjeseca na jednom
od druženja održali su se
izbori za novo rukovodstvo
asocijacije.
Slijedeće dvije godine
mjesto predsjednika i dalje
će obnašati Hasib Hadžić, a
za njegovog zamjenika
izabran je Muhamed Makić.
Musić, Kutejbah Al-ismail,
Fadila Dizdarević i Amra
Bilajac.
Za sekretara i blagajnika
izabrani su dosadašnji
vršioci tih dužnosti, Dino
Maksumić
i
Adis
Mahalbašić.
Koristimo priliku da
čestitamo novoizabranom
rukovodstvu asocijacije i da
im poželimo mnogo sreće u
daljem radu.
Pored pomenutih funkcija,
članove odbora čine:
Abdulah Kapo, Enes Hujdur,
Ahmed Serdarević, Mirnes
Naila Duraković
godine 1971., zatim kao
asistent ali na općem odsjeku
1973., a od 1978. je radio na
mjestu
mudderisa. U
periodu od 1995. do 2003.
godine
imenovan je za
sekretara Fakulteta arapskog
jezika, zatim nakon godine
dana postaje dekan na
spomenutom fakultetu, dok
2008. postaje prorektor za
posdiplomske
studije
Univerziteta
Al-Azhar.
Učestvovao
je
u
mnogobrojnim komisijama,
poput komisije zadužene za
funkcionisanje nastave na
Azharu, također učestvuje
na mnogim konferencijama,
poput konferencije održane
prošle godine u Kairu u čast
svršenika Azhara. Odlukom
egipatskog
predsjednika
Husnija Mubareka koja je
donešena u petak, 9. aprila
2010.,
postaje rektor
univerziteta Al- Azhar, tri
sedmice nakon imenovanja
doktora Ahmeda Tajjiba na
poziciju šejha Al-Azhara.
Novi rektor: Abdullah el-Husejni
Doktor
Abdullah
elHusejni rođen je 15. avgusta
1946. godine u pokrajini
„Ed-Dakhilijjeh“ . Stekao je
diplomu 1971. godine na
Fakultetu arapskog jezika u
Kairu s općim uspjehom
vrlodobar. Nakon toga, dvije
godine
poslije,
1973.
odbranio je svoj magistarski
rad na istom fakultetu
također
s
ocjenom
vrlodobar, a 1978. godine
sa
svojom
doktorskom
disertacijom
koju je
odbranio na
Fakultetu
arapskog jezika stiče visoke
ocjene od strane izabrane
komisije. Prije imenovanja
za
rektora
od
strane
predsjednika Muhammeda
Husnija Mubaraka radio je
kao asistent na Fakultetu
arapskog
jezika
na
lingvističkom
odsjeku,
Aldin Starčević
Broj 2
3
Tema broja: književno veče povodom stogodišnjice od rođenja N. Mahfuza
NJ.E. Slobodan Šoja
Kerima Gusinjac-Hussein
Medina Džanbegović
Uvodno izlaganje Prevod
Retrospektiva
O vremenu
U svo me uvo d no m
izlaganjum, Slobodan Šoja,
ambasador BiH u Egiptu,
pozdravio je prisutne i
naglasio kako je namjera
Ambasade da redovno
druženje dijaspore bude
propraćeno obilježavanjem
stogodišnjice od rođenja
Nedžiba Mahfuza.
Kerima Gusinjac je prisutnima iznjela svoja sjećanja
na studiranje na Filozofskom
fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Posebno se osvrnula
na završni ispit koji je predstavljao prevod jednog odlomka iz Mahfuzovog djela
Pansion Miramar. Težak
Mahfuzov stil koji se odlikuje dugim i složenim rečenicama predstavljao je izazov za studente njene generacije. Njeno višesatno
prevodilačko pregalaštvo, ali
i dobro poznavanje Mahfuzovog opusa dostojno je nagrađeno. Samo ona je
položila završni ispit.
Trenutno priprema magistarski na Kairskom univerzitetu.
Završno izlaganje na temu
transpozicija tradicije u
djelu Nedžiba Mahfuza
imala je mr. Medina
Džanbegović, književnica i
profesorica bosansko g
jezika i književnosti. Mr.
Džanbegović je magistrirala
na temu Nedžiba Mahfuza
tako da je njena izuzetno
sadržajna
besjeda
problematizirala pitanje
vremena u Mahfuzovom
stvar alaštvu. I zab rane
djelove iz magistarskog rada
objavljivaćemo
u
nastavcima na stranicama
Glasnika. Nakon izlaganja
mr. Džanbegović, slušaoci
su imali priliku da postave
pitanja u vezi Mahfuzovog
života i djela.
Poslije književne večeri,
zvanicama su se obratili
predstavnici Asocijacije
studenata i lista Glasnik te
ih upoznali sa dosadašnjim
radom. Svi prisutni su
pozvani da se učlane u
Asocijaciju i da svojim
radom doprinesu boljem
uvezivanju b-h dijaspore u
Egiptu.
Svetlana Milić
Svetlana
Milić,
dugogodišnja uposlenica
Ambasade
i
dobar
poznavalac arapskog jezika i
književnosti kratko se
osvrnula na život i djelo
arapskog nobelovca, a zatim
je prisutnima pročitala
vlastiti prevod jednog
odlomka iz zaostavštine
Nedžiba Mahfuza u kome
pisac sažima korjenite
promjene u vizualnom
identitetu njegovog rodnog
kvarta. Maestralan prevod i
sama izvedba bili su
izvanredan uvod u diskusiju
koja je uslijedila. Na
stranicama koje slijede
našim čitaocima donosimo
ovaj uspjeli prevod.
Hronologija
•
11.12.1911. rođen u
Kairu, kao najmlađe od
sedmero djece
•
1939. postaje vladin
službenik i taj posao
obavlja 35 godina
•
1919. Egipatska
revolucija imala snažan
utjecaj na Mahfuza
•
1940.-1980. radio na
oko 25 filmskih
scenarija
•
1930. upisao filozofiju
na Univerzitetu kralja
Fuada I
•
1988. Nobelova nagrada
za roman Kairska
Trilogija
•
1938. Mahfuzova prva
kolekcija priča
•
1994. preživio atentat
•
30.8.2006. preminuo u
Kairu
4
Glasnik
O transpoziciji tradicije u djelu Nedžiba Mahfuza
svekoliki univerzalni
karakter. Pored prostora i
imena ličnosti, autohtono u
njegovom djelu jeste upravo
akcentuiranje tradicije i
egipatske prošlosti.
Medina Džanbegović
U metodološkome smislu
bavljenje problemo m
mo d er no ga d r ušt va i
njegovim dilemama i
sumnjama, egzistencijalnim
temama o Apsolutnome i
Apsurdu, nadahnuto
egipatskom narodnom
sredinom, a sve to prožeto
prošlošću - obilježeno
izvjesnom borbom za
poštovanje, čuvanje starih i
neprevaziđenih kulturnih
vrijednosti, dato je u brojnoj
svjetskoj literaturi, ali
parcijalno i uzgredno.
Postanak određenih tipova
ličnosti, koji traže smisao
ljudskoga postojanja, kao
sudbina izgubljenih iluzija i
uzaludnosti traženja sreće,
što se na kraju svodi na
nemogućnost odupiranju
destrukciji, te za sve kao da
sinonimi postaju Besmisao i
Ništa , nije svestr ano
proučena tema. Mahfouzu,
koji se takoreći uvijek lomio
između filozofije, koja je
trebala „da mu otkrije tajnu
bitka“, i književnosti, kojom
je meditativno, nerijetko
strujom svijesti, otkrivao
esencijalnu tajnu društva,
čovjekovu prirodu i dušu,
ova pitanja nisu bila strana.
Naguib Mahfouz je izjavio
jedne prilike da je Vrijeme
glavni junak njegovih djela.
U tome smislu relacija sa
historijom dobija svoj
Čovjeka u stanju najveće
napetosti, u groznici ili grču,
u obamrlosti što se pretvara
u mahnitost, napuštene
likove u trenucima svođenja
računa,
emociju
neispunjenosti smisla koja se
promeće u samotnu ljudsku
p r aznin u, lič no s ti sa
izlomljenom stvarnosti,
figure u obesmišljenom
svij et u sa mno š tvo m
krzotina, u haosu koji nema
demijurga da im podari red,
duše bez istinske Drugosti ili
u podijeljenosti jastva,
diskretnu erotsku senzaciju,
intelektualce koji propituju
vlastiti identitet i umjetnike
zaokupljene posebnošću
svoje vizije, vidjelo je
Mahfouzovo oko, okrenuto
ne prema vanjskome koliko
prema unutarnjem odrazu.
Kako je pisanje androgino,
on prikazuje junake iz svih
slojeva i hijerarhijskih
ljestvica arapskoga društva.
Upoznaje mo: portire,
prosjake, neprimjećene i
pregažene obične ljude,
skromne i umorne činovnike,
uboge seoske čuvare,
poslušne žene koje žude za
osmijehom (potiskujući ga
ažurnim udovoljavanjem
mužu i djeci blagovremenom
hranom), imućne trgovce,
osione veleposjednike,
profesore, advokate, visoke
državnike, političare,
kraljeve i stranačke vođe, a
onda i dno socijalne skale –
prostitutke, kriminalce,
prevarante, licemjere, futuve,
bjegunce, suicidne tipove,
ubojice... Dakle, čitav
društveni dijapazon uzduž i
poprijeko u Mahfouzovoj
viziji transponira se u
potpuni oblik i on svoje misli
vizionarski stavlja na
umjetničku matricu, kojom
ih čitaocu izlaže u zreloj
formi romaneskne naracije.
nataloženih stoljeća iz
kojih izranjaju boje drevne
kulture, piramida, legendi i
tragova otjelotvorenih
tajni.
Prvi i do sada jedini
dobitnik Nobelove nagrade
za književnost u arapskome
svijetu (1988), Naguib
Mahfouz, u nas je još uvijek
nedovoljno prezentirana
ličnost. S pravom reče Sibila
Petlevski: “Uvijek mi se
činilo da je bitnije kako je
istina pročitana nego kako je
zapisana.” Očigledno je da
sam u svome radu željela
odbaciti vulgarnu prašinu
vremena sa kompetentnih a
univerzalnih tema živopisne
egipatske tradicije, čije
porijeklo nastanka je
Mahfouz izvrsno poznavao.
Egipat je raskršće svjetova,
zemlja mistične ljepote,
enigma slaganih simbola
prošlosti, slika višeslojne
arhitekture socijalnoga i
duhovnoga
života
muslimanske, hrišćanske i
j e v r ej s k e c i v i l i z a c i j e ,
uronjena u bespuća
Nakon ove Uvodne riječi,
u Liku, životu i djelu
Naguiba
Mahfouza
nastojala sam sustavno
osvijetliti središnju ličnost i
njegov literarni put, dajući
biografskim podacima uvid
u život nobelovca. U
poglavlju Egipatska
tradicija
i
njena
transpozicija
u
književnosti. Kulturnoid en tita rn a vertika la
Egipta opisala sam ono što
uobličava i sadrži pojam
„egipatski
duh“.
Mahfouzovo traganje za
zavičajnim identitetom
prolazi kroz razne faze. On
precizno povezuje prošlost
i budućnost, umjetničko
stvaranje i socijalnu akciju,
lično sa nacionalnim i
općeljudskim, tako da sam
ovdje u potpoglavljima
podsjetila i na historiju
Egipta, kako bi situacije u
Broj 2
vezi sa egipatskom
tradicijom i njenim
transponiranjem
u
književnosti i u ostalim
poglavljima bile kristalno
jasne. Ono što sačinjava
kulturno-identitarnu
vertikalu Egipta, kao prvo je
stari, faraonski Egipat;
drugo, strani utjecaji
(„susreti“ Egipta sa Istokom
i Zapadom, njihovo
djelovanje - u antičko doba:
grčki, rimski, jevrejski i
feničanski; u srednjem
vijeku: arapski, eurokrižarski i turski a u novije
doba: euro-kolonijalni i
latinoamerički) i treće, što
čini „egipatski duh“, jesu
Arapi i islam. Roman u
arapskome svijetu. Mahfouz
kao začetnik arapskoga
modernog romana nije
poglavlje strogo ograničeno
samo na arapski roman.
Izlaganje pruža i povijesnu
poetiku europskoga romana,
koja se zatim bazira na
područje arapske književne
kulture. Namjera mi je bila
prikazati Mahfouza kao
začetnika modernoga
arapskog romana. Iscrpnost
u davanju obavijesti bila je
intendirana na sva ona djela
koja su na južnoslavenskim
5
prostorima prevedena, a ti
romani (“Kvart Han alHalili”, “Novi Kairo”,
“Tijesna ulica”, “Put
između dva dvorca”,
“Lopovi i psi”, “Razgovori
na Nilu”, “Pansion
Miramar”, “Ogledala”,
“ L j u b a v
n a
kiši“,”Karnak”,
“ P o š t o v a n i
gospodin“,“Saga
o
bednicima”, “Kao u
hiljadu i jednoj”) obrađeni
su u potpoglavljima.
Zaključak u vidu rezimea
ukazuje da se u ovome
radu govori o izvjesnim
problemima proučavanja
arapske književnosti, o
položaju
Naguiba
Mahfouza u našem
vremenu, o osobitosti
njegovoga savremenog
kn ji ževn o g izr aza i
razvojnim tokovima
njegove
literarne
proizvodnje, tako da se
može shvatiti i kao
priručnik namijenjen svima
onim koje zbog bilo kojih
razloga zanimaju neka
osnovna znanja o modernoj
arapskoj književnosti i
njenome
najvećem
predstavniku. Bibliografija
daje popis Mahfouzovih
djela od strane The American
University in Cairo Press, jer
je ovaj Univerzitet prvi koji
je prije tri godine objavio sva
njegova djela na engleski
jezik. Slijede iscrpni Izvori i
literatura, te Lista referenci
nastala pretraživanjem po
Internetu, što zahtijeva rad
ove vrste a jasno pokazuju
footnote, Hronologija i
Index.
Nastojala sam pisati
što jednostavnije, pa ipak
tako da svakoga potencijalnog čitaoca više mogu
navesti na razmišljanje nego
na isključivo usvajanje građe.
Nije potrebno upozoravati na
probleme koje sam, pišući
ovaj rad, morala rješavati i na
jedva savladive teškoće sa
kojima se svaki pokušaj ove
vrste nužno susreće. Načelni
problemi znanstvenoga proučavanja Mahfouzovoga djela
još uvijek se odnose na prijevode njegovoga djela ne
samo u našoj, već uopće u
svjetskoj književnosti, mada
je prevođen na pedesetak
jezika. Stoga se nadam da ću
ovim radom doprinijeti u
njegovome tumačenju i objašnjavanju. (Nastaviće se)
Medina Džanbegović
Medina Džanbegović,
bosanskohercegovačka
književnica, rođena je 13.
septembra 1968. godine u
Zenici. Osnovnu školu je
pohađala u Maglaju a
srednju,
jezičkoprevodilačku gimnaziju, u
Doboju. Završila je
komparativnu književnost i
bibliotekarstvo
na
Filozofskom fakultetu u
Sarajevu 1991. godine, zatim
književnosti naroda BiH i
bosanski
jezik
na
Filozofskom fakultetu u
Sarajevu, 2001. godine, a
2009. godine stekla je i
zvanje magistra iz
književnohistorijskih nauka,
također na Filozofskom
fakultetu u Sarajevu.
Jedno vrijeme je radila kao
profesor bosanskog jezika i
književnosti u Maglaju,
Tešnju i Sarajevu, a danas
je poslom i životom vezana
za Kairo. Knjiga "Pepeljara
i sedam opušaka" je njena
prva zbirka poezije. Ovo je,
kako je i sama kazala, bio
"čin svojevrsne hrabrosti u
upuštanje neizvjesnosti
štampanja i okušavanje
vrijedi li se takvim načinom
razumijevanja svijeta, života i
sebe uopće baviti". Pjesme iz
"Pepeljare i sedam
opušaka" ("Simboli", "Pred
prvu kišu", "Sizif", "Kad
veselica puca", "Ja ne
vjerujem u magistrale" i dr.)
predstavljaju poeziju
disparatnih
slika,
paraleliziranih, takvih da ne
proizlaze jedna iz druge niti
su objašnjene trećem. Svaka
ima svoju opstojnost. Nije to,
međutim, asemantička poezija
ili antipoezija što bi
evokativno i patetično
oživljavala prošlost, nego
upravo ironizirajući uređeni
bajkoliki sistemi punjeni
sadržajem aktuelnoga haosa i
entropije. Ova lijepa pisana
r i j e č
u l a z i
u
poststrukturalistički
metodološki obrat, takozvano
"žensko pismo". Uskoro bi se
trebala pojaviti njena naučna
knjiga "Transpozicija tradicije
u djelu Naguiba Mahfouza",
kao i nova stihozbirka "Bajka
o krugu".
(Izvor: Wikipedia)
6
Glasnik
Pripovjetka “Pola dana” u prevodu Svetlane Milić
izvući me iz toplog doma i
baciti me u ovu zgradu koja
je stajala na kraju ulice kao
neka ogromna tvrđava, siva
i sumorna.
Kad smo stigli do kapije
vidio sam ogromno dvorište
prepuno
dječaka
i
djevojčica. “Uđi sam”,
rekao mi je tata, “nasmiješi
se i budi dobar primjer
ostalima.”
Svetlana Milić
Iz zbirke “Lažljiva
zora” (Al Fajr Al Kadib)
objavljene 1988g., iste
godine kada je dobio
Nobelovu nagradu. Inače
posljednja zbirka kratkih
priča koju je napisao.
Ponovo je objavljena 2006.)
Pola dana (Nisf Yaum)
Grčevito sam stiskao
očevu desnu ruku trudeći se
da pratim njegove velike
korake. Sve na meni bilo je
novo: crne cipele, zelena
školska uniforma i crveni
fes. Ipak, nisam bio baš
oduševljen, jer ovo nije bio
praznik nego dan kada ću po
prvi put biti bačen u školu.
Mama je stajala na
prozoru i pratila nas, a ja
sam se s vremena na vrijeme
okretao i upućivao joj
bespomoćne poglede. Išli
smo niz ulicu omeđenu
baštama, sa obje strane bili
su usjevi i između njih
kaktusi sa svojim sočnim
plodovima, cvjetovi kane i
poneka palma puna datula.
“Zašto baš moram u
školu?” pitao sam tatu,
“biću dobar, neću te vise
nikada naljutiti”.
“Ne kažnjavam te sine,”
rekao je otac kroz smijeh.
“Škola nije kazna. To je
fabrika koja od dječaka
stvara korisne muškarce.”
Nisam baš bio siguran.
Mislio sam: kakva je korist
Oklijevao sam i čvrsto ga
držao za ruku, ali on me je
lagano odgurnuo: “Budi
muškarac”, rekao je “danas
uistinu započinješ život.
Čekaću te kad budeš
izlazio.”
Napravio sam nekoliko
koraka a onda zastao i
osvrnuo se, ali ništa nisam
vidio. Onda sam se našao
okružen
dječacima
i
djevojčicama. Nikoga nisam
poznavao, a ni oni mene.
Osjećao sam se izgubljeno.
Ali radoznali pogledi su bili
uprti u mene i jedan dječak
mi je prišao i upitao: “Ko te
je doveo?”
“Tata,”prošaputao sam.
“Moj tata je umro,” rekao je
on.
Nisam znao šta da mu
odgovorim.
Kapija
se
zatvorila tužno škripeći.
Neka djeca su zaplakala.
Zvono je zazvonilo. Došla je
jedna gospođa a za njom
grupa muškaraca koji su
počeli da nas postavljaju u
vrste. Poredali su nas u
redove u velikom dvorištu
sa tri strane okruženom
visokim
zgradama
sa
dugačkim
drvenim
balkonima.
“Ovo je vaš novi dom”
rekla je ta gospođa. I ovdje
postoje mame i tate,
dobićete ovdje sve što će
koristiti vašem znanju i
vašoj religiji. Obrišite suze i
sa osmjehom se suočite sa
životom.”
Prihvatili smo stvarnost i to
je donijelo smirenje i
zadovoljstvo. Ljudska bića su
okrenuta
jedna
prema
drugima. Od tog trenutka
moje srce se okrenulo
dječacima koji će postati moji
prijatelji i djevojčicama u
koje
ću
se
kasnije
zaljubljivati, i izgleda da moj
početni strah nije imao
osnova. Nikada nisam mislio
da će škola biti tako lijepa.
Igrali smo razne igre: trula
kobila, fudbal, košarka. Na
časovima muzičkog otpjevali
smo svoje prve pjesme. Prvi
put smo se susreli sa stranim
jezikom. Vidjeli zemljinu
kuglu koja se okreće i
pokazuje
nam
razne
kontinente i zemlje. Počeli
smo učiti brojeve. Čitali su
nam priče o Stvarocu svijeta,
pričali nam o svijetu koji je
stvorio i onome koji dolazi
nakon toga i citirali nam
Njegove riječi. Jeli smo
ukusnu hranu, spavali, budili
se da nastavimo prijateljstvo i
ljubav, da se igramo i učimo.
Kad smo otkrili svoje
puteve, nisu bili baš tako
slatki i čisti kako smo ih
zamišljali. Pješčani vjetrovi i
neočekivani događaji bi
iznenada sve pomutili i
morali smo biti pažljivi, na
oprezu, i veoma strpljivi. Nije
baš bila igrarija i zezancija.
Rivalstvo je izazivalo bol i
mržnju i ponekad dovodilo do
tuče. A gospođa koja bi se
ponekad nasmiješila, mnogo
češće se mrštila i kritikovala
nas. I vrlo često nas je i
fizički kažnjavala.
A što je još gore, vrijeme da
se promijeni stav je odavno
prošlo i nije bilo govora o
povratku kući. Ispred nas je
bila samo borba za opstanak.
Oni spretni iskoristili su
priliku za napredak i sreću
koja se ukazivala usred raznih
nevolja.
Zazvonilo
je
zvono,
označavajuci kraj dana i kraj
rada. Gomila djece pohrlila je
prema kapiji koja je ponovo
bila otvorena. Pozdravio sam
se
sa
prijateljima
i
djevojkama i krenuo kroz
kapiju. Gledao sam okolo, ali
nigdje nisam vidio oca koji je
obećao da će me čekati. Stao
sam po strani da ga sačekam.
Čekao sam dugo, ali on nije
došao. I odlučio sam da sam
krenem prema kući. Čim sam
krenuo
prišao
mi
je
sredovječni čovjek koji mi je
odnekud
bio
poznat.
Nasmijao se, stegao mi ruku i
rekao “Odavno se nismo
vidjeli, kako si?”
Klimnuvši glavom upitao
sam ga “A kako si ti?”
Broj 2
“Pa, kao sto vidiš, ne baš
dobro, ali hvala Bogu.”
Ponovo se rukovao sa
mnom i otišao. Ja sam
napravio nekoliko koraka i
onda zapanjeno zastao. Dragi
Bože, gdje je ulica omeđena
baštama? Gdje je nestala?
Kad su se pojavili svi ovi
automobili? I sve ove horde
ljudi? Otkud ove gomile
smeća niz ulicu? Gdje su
bašte? Ulica je puna visokih
zgrada, djeca trče okolo i sve
je užasno bučno. Na nekoliko
mjesta niz ulicu stoje
samozvani mađioničari koji
zabavljaju
ljude
svojim
trikovima i izvlače zmije iz
korpe. Pa neki muzičari,
7
klovnovi i dizači tegova koji
reklamiraju dolazak cirkusa.
Kamioni puni policajaca mile
kroz gužvu. Kroz vazduh se
oštro
probija
sirena
vatrogasnih
kola
koja
pokušavaju da nađu put do
vatre. Vozač taksija se
žestoko svađa sa mušterijom,
a mušterijina žena zove u
pomoć, ali niko ne reaguje.
Dragi Bože! Muti mi se u
glavi. Gotovo sam poludio.
Zar je moguće da se sve ovo
desilo za pola dana, između
svitanja
i
sumraka?
Porazgovaraću o tome kući
sa ocem. Ali gdje mi je dom?
Vidim samo visoke zgrade i
masu ljudi. Pokušao sam
Galerija: B-H dijaspora u Egiptu
Književno veče je
bilo idealna prilika da
se na jednom mjestu
okupe Bosanci i Hercegovci koji žive i
rade ili studiraju u
Egiptu.
Poslije završetka
zvaničnog dijela večeri, u ugodnom ambijentu ambasade upruličeno je druženje b-h
dijaspore tokom kojeg
su uspostavljeni novi
kontakti i predloženi
novi oblici djelovanja.
zakoračiti na pješački prelaz
koji sam morao preći da bih
stigao do kuće, ali rijeka
automobila nije prestajala, a
vatrogasna sirena je bila sve
glasnija i nervoznija dok se
kretala puževim korakom.
Pomislio sam “Eto, neka
vatra
uživa
u
svom
zalogaju!”
Krajnje nervozan, pomislio
sam da li ću ikada uspjeti da
pređem tu ulicu. Dugo sam
stajao, a onda se pojavio
mladić iz peglarske radnje na
ćosku. Ispružio je ruku i
rekao “Dedo, daj da ti
pomognem da pređeš ulicu!”
Prevod: Svetlana Milić
8
Glasnik
Intervju: Ahmed Bukvić
Ahmed Bukvić
Uvaženi profesore Bukviću
prije svega želim vam u ime
redakcije lista Glasnik i u
svoje lično ime odati
priznanje i čestitke za vaš
zaista kvalitetan rad i trud na
prijevodu knjige Žrtvovanje
Vuku pisca Mirsada
Sinanovića.
Kako je bilo raditi na
ovakvom projektu, koji su
bili problemi s kojima ste
se susretali i koliko je
trajao sam prijevod?
Čini
mi izuzetnu
zadovoljstvo što mogu
putem ovog Glasnika da
govorim
o
ovom
višemjesečnom projektu
značajnom
za našu
domovinu Bosnu I
Hrecegovinu u promoviranju
njene kulture, historije,
ujedno i njene sudbine na
prostorima arapskog
govornog područja.
Teorija koja se primjenjuje
pri prevođenju obično se
naziva
dinamičkom
ekvivalencijom. To znači da
tekst bude preveden na jezik
lahak za čitanje, tako da ga
dobro razumije prosječan
čitatelj bilo u arapskom ili
nekom drugom svijetu, što
nije nimalo lahak posao.
Kvaliteta prevođenja leži u
tome da prevodioc prenese
iste osjećaje, značenja, misli,
sa jednog jezika na drugi
jezik u ovom slučaju sa
bosanskog na arapski u duhu
tog jezika. To je ujedno
emanet kojeg je prevodioc
natovario na svoja pleća da
doslijedno (u duhu drugog
jezika bez umanjivanja ili
dodavanja) prenese određeno
štivo. Ako to ne uspije onda
je to samo mehaničko
prevođenje koje nerađa
plodom. Upravo to mi je
zadavalo u samom početku
mnogo poteškoća, dok sebi
nisam postavio određena
pravila kako da to
ukonponujem, od iščitavanja
drugih štiva na arapskom
jeziku koja obrađuju istu
temu do korištenja svih
arapsko-arapskih rječnika
kao što je Lisanu-l-Arab,
Bahru- l- muhit i drugi, jer
naši rječnici koje imamo
nisu ni približno dovoljni da
bi se nešto kvalitetno prevelo
na arapski jezik, imajući u
vidu
ogromno bogastvo
fonda riječi koje arapski
jezik nudi.
Prevod ovog romana je
trajao dva puna mjeseca.
Šta nam možete reći o
samom romanu? Kakve su
vaše lične impresije?
Nezgodna je pozicija u
kojoj sam prevodilac ili
autor aplaudira sebi i svom
djelu. Lično sam zadivljen
samim stilom Sinanovićevog
pisanja. Dah svježine koji
unosi u književnost zaista
mu donose titulu hrabrog
ino vato r a i naj veće g
bosansko-hercegovačkog
živog romanopisca. Nažalost
mi
naše
dragulje
prepoznajemo tek onda kada
i h i z g u b i mo . K n j i g a
"Žrtvovanje vuku" otvara
čitaocu vrata i izvodi ga na
put istkan čežnjom da se
priča nastavi, da se sazna sta
će biti dalje. Kada u jednom
dahu proživite taj uragan zla
koji je pogodio nas
Bošnjake, sklopićete korice i
dugo razmišljati u tišini.
Jedna takva knjiga mora
biti u vašoj kućnoj biblioteci
i u svakoj drugoj biblioteci u
svijetu, kako bi istina o
stradanju Bošnjaka bila
iznešena čitavom svijetu. S
ciljem da se genocid nad
Bošnjacima podigne na nivo
da svako ko ga poriče mora
biti sankcionisan. Jer svaka
druga retorika kojom se želi
minimiziranje genocida
dovest će do slijedećeg
genocida nad budućim
generacijama
.
Kako nam je poznato vaš
prijevod sa bosanskog na
arapski je jedan od rijetkih
ako ne i jedini u zadnjih
desetak godina. Koji su
razlozi zbog kojih je
trebalo tako dugo vremena
da
napokon
jedan
bosansko-arapski prijevod
ugleda svjetlo dana?
Ne bih vam znao tačno
odgovoriti, ali mislim da je
razlog u tome što u
poslijednjem periodu naši
intelektualci preferiraju
savremenu evropsku
književnost a zapostavljaju
istočnjačku. A samim time i
prevod na te jezike. Možda
su u pitanju i politički razlozi
gdje jači dominira, a slabiji
mu se žele dodvoriti.
Kakvi su vam budući
planovi?Da li već imate
neki projekat u realizaciji?
Trenutno prevodim drugi
Sinanovićev roman pod
nazivom "Roman o Ajvazu".
Naš hercegovački pisac Enes
Ratkušić je također izrazio
želju za prevođenjem
njegovih dijela na arapski
jezik. Tu su još neke ponude
za prevođenje od strane
naših
bosanskohercegovačkih pisaca.
Koje savjete bi dali
kolegama studentima koji
bi se okušali u prevođenju?
Moji savjeti onima koji žele
da se uhvate u koštac s tim
izazovom su slijedeći:
Razumjevanje Kurana i
njegovo pamćenje.
Zato što je to prije svega
Božiji govor koji je
objavljen na izvornom,
čistom arapskom jeziku. Svi
lingvističari vagaju
ispravnost svog jezika prema
njemu.
Obogaćivanje vlastitog
fonda riječi iz različitih
oblasti nauke, vjere i kulture.
Korištenje arapsko-arapskih
riječnika, naravno i naših
koje već imamo. Uz
napomenu da oni nisu
dovoljni za kvalitetan
prevod.
Prevodioc
mora
izkristalizirati svoje nijete i
namjere prevođenja, što je
po meni možda i najbitniji
preduslov za prevođenje.
Na kraju ću napomenuti da
je prijevod romana
“Žrtvovanje
vuku"
nominiran od strane
izdavačke kuće Darusselam
za nagrad u najboljeg
prijevoda stranog djela na
arapski jezik, koja će se
dodijeliti tokom predstojećeg
svjetskog sajma knjiga. Te
da je ovaj roman doživio
svoje šesto izdanje na
bosanskom jeziku i drugo
izdanje na engleskom.
Hvala vam prof. Bukviću
na izdvojenom vremenu za
ovaj intervju. Glasnik će i
dalje pomno pratiti vaš rad i
naravno želimo vam puno
sreće i uspjeha u daljem
naučnom radu.
Samir Haskić
Broj 2
9
Kairske džamije: Ahmed ibn Tulunova džamija
Ova džamija je sagrađena
263. h.g. i jedna je od
rijetkih islamskih građevina
čiji je osnovni oblik sačuvan
do danas. Džamija je više
puta obnavljana, međutim,
njen osnovni izgled nije
bitno izmijenjen. Sagradio ju
je namjesnik abbasija u
Egiptu, osnivač dinastije
Tulunida, Ahmed ibn Tulun
(254.-270. h.g.) za oko 120
hiljada zlatnika u roku od 3
god..
Ibn Tulun je odabrao
brežuljak po imenu "Džebelu
ješkur" (brdo zahvale), koji
se nalazio između tadašnjeg
Fustata i brda Mukattam, da
bude mjesto njegovog
dvorca pored kojeg je
sagradio džamiju. Danas je
to oblast s kojom sa istoka
graniči
"Tvrđava"
Muhammed Alija, a sa
zapada kvart Sejjida Zejneb.
Posao oko izgradnje i
ukrašavanja džamije preuzeo
je Se'id ibn Katib Fergani,
arhitekt porijeklom iz Iraka
koji je džamiju sagradio po
uzoru na građevine grada
Samare.
Građevinski poduhvat
kakvog je u početku
zamišljao ibn Tulun je po
odluci arhitekata zahtjevao
oko 300 stubova koje su
trebali preuzeti iz crkvi, ali
to ipak nije učinjeno, jer se
ibn Tulun sustezao da
narušava svetišta štićenika
islamske države, kršćana.
Zbog toga mu je Se'id
Fergani ponudio da napravi
džamiju za koju će mu
trebati samo dva takva stuba
koja će ugraditi na mjestu
minbera.
Treba spomenuti još jednu
činjenicu vezanu za ovu
džamiju. Naime, to je prva
građevina u povijesti
islamske arhitekture za čiju
gradnju su korištene opeke/
cigle, što je možda glavni
faktor njenog opstanka do
dan danas.
Kenan Ćosić
Stari Egipat: kako su dešifrovane hijeroglife?
Godinama su se egiptolozi
mučili da odgonetnu stvarno
značenje hijeroglifa. Postojale su različite teorije, ali je
smisao drevnih spisa i dalje
bio nepoznat.
Prvi pomak na putu
odgonetanja hijeroglifa
napravljen je otkričem Ploče
iz Rosette na kojoj je jedan
te isti tekst objavljen na
staroegipatskom i grčkom
jeziku. Upoređivanjem dvaju
tekstova došlo se do
zaključka da hijeroglif ne
označava samo cijele riječi
nego može upučivati i na
foneme.
Ipak, tek je Francuz Žan
Fransoa Šampolion uspio
detaljnije objasniti značenje
ovog drevnog pisma.
Hijeroglifima su se uglavnom služili članovi staroegipatske elite.
Riječima napisanim hijeroglifima pripisivana je
magična moć. Naime,
vjerovali su da će samo
izgovaranje pokojnikova
imena d o tičnu o sob u
oživjeti. Također, brisanje
ugraviranih imena značilo je
prestanak postojanja za te
osobe i osudu na vječni
zaborav.
Pored funkcionalne, hijeroglifi imaju i dekorativnu
ulogu te ukrašavaju unutrašnjost grobnica i hramova.
Ahmed Serdarević
Ploča iz Rosette, iz 196.
godine stare ere
10
Glasnik
Tehnologija: elektronski čitači
Vjerovatno ste čuli za
izjavu da hartija trpi sve. To,
međutim, više neće biti slučaj.
čitač putem bežične konekcije. Nema više problema sa
odlaganjem ili arhiviranjem
starih brojeva.
Već nekoliko godina
spravice pod nazivom elektronski čitači polahko ali
sigurno preuzimaju ulogu
koju je knjiga imala milenijumima.
Cijena knjiga i novina je
također umnogome manja,
budući da nema potrebe za
papirom niti distribucijom
miliona primjeraka. O ekološkim benificijama da i ne
govorimo.
Prednosti čitača su
mnogobrojne. Od sada sa
sobom nosite vlastitu biblioteku gdjegod se zaputili.
Nema više dilema oko toga
koju knjigu ponjeti na
godišnji odmor.
Tekst je čitljiv čak i na
plaži jer čitači koriste
posebnu tintu tako da nema
odblijeska niti zatamnjenja
ekrana kao što se dešava kod
LCD ekrana.
Vaše omiljenje novine
sada vam dolaze direktno na
Jedina mana čitača jeste
monohroni monitor, odnosno
prikaz sadržaja u crnobijelom izdanju. No, već je
počela distribucija novijih
verzija koje omogućavaju
pregled sadržaja u koloru, a
što će vjerovatno postati i
standard u ovoj rastućoj industriji.
U proizvodnju su se već
uključile najpoznatije svjetske kompanije koje proizvode elektronsku opremu, ali
i neki izdavači.
Početna verzija košta oko
130$.
Kako do knjige na internetu?
Kad smo već kod elektronskih čitača, postavlja se pitanje kako doći do knjige u
elektronskom formatu.
broj stranica namjenjenih
preuzimanju knjiga.
Preporučićemo vam dvije:
Na internetu postoji veliki
www.4shared.com
(svi jezici)
www.waqfeya.com
(arapski jezik)
Femininum: Heroina a muslimanka
U moru islamofobičnih
novinskih napisa, pozitivan
osvrt na muslimane dođe kao
pravo osvježenje i barem za
trenutak olakšava pritisak
negativnog publiciteta.
Ovom prilikom bismo vam
preporučili članak Nikolasa
Kristofa, dugogodišnjeg
kolumniste Nju Jork Tajmsa.
U svojoj kolumni objavljenoj
15. decembra, ovaj uvaženi
novinar osvrće se na nesvakidašnju ženu, dr. Havu
Abdi, koju s punim pravom
naziva heroinom.
Dr. Hava Abdi
Ova hrabra žena pokušava
da pomogne unesrećenom
stanovništvu Somalije, a
posebno ženama koje su
najranjiviji dio svakog
društva.
Njen humanitarni angažman je
impresivan.
Sagradila je bolnicu koja
prima 400 pacijenata. U proteklom periodu ova bolnica
sa svojim okruženjem
postala je prihvatilište za
nekoliko hiljada raseljenih
osoba. Budući da je dopremanje međunarodne pomoći
otežano, ona nastoji da osposobi izbjeglice da obrađuju
zemlju i love ribu. U okviru
izbjegličkog kampa djeluje i
škola koju pohađa preko 800
djece. Osnovala je i zatvor
za muškarce koji zlostavljaju
svoje žene.
Nj ena a kt i v no s t j e
privukla pažnju Islamske
partije koja je donjela odluku
da žena ne može biti na čelu
bilo kakve svrsishodne aktivnosti. Kamp je zaposjelo 750
vojnika. Dr. Abdi je odbila
da se povinuje ovoj odluci i
pitala je strašne zavojevače:
šta ste vi uradili za ovu zemlju? Somalijska dijaspora je
podržala dr. Abdi koja je
istrajala u svome zahtjevu da
svi vojnici napuste kamp.
Naposljetku, vojska se
povukla i za sobom ostavila
bolnicu u ruševnom stanju.
Sada je dr. Abdi u Americi
gdje prikuplja sredstva za
obnovu devastiranih objekata.
Broj 2
11
Iz arhiva Asocijacije: kako smo se snalazili
Iako je svrha posjete predsjedavajućeg predsjedništva
BiH, dr. Harisa Silajdžića,
bila uspostavljanje kulturnih
veza sa arapskim svjetom i
to povodom obilježavanja
godišnjice smrti dva velikana
moderne arapske poezije,
grupa studenata je iskoristila
priliku da se, barem
nakratko, sastane sa predsjedavajućim i da ga upozna
sa aktivnostima naše Asocijacije. Prisutan je bio i šeik
El-Babtin, poznati kuvajtski
biznismen i, kao zaljubljenik
u arapsku književnost, pokrovitelj kulturnih manifestacija i filantrop.
Ovom prilikom šeik ElBabtin je odlučio da će njegova fondacija donirati sredstva za opremanje prostorija
Asocijacije.
Na prijedlog dr. Silajdžića
prije nekoliko mjeseci
održan je sličan međunarodni simpozij o Maku
Dizdaru u Sarajevu.
Ne smijemo ni u kojem
slučaju zaboraviti ni ulogu
NJ.E. ambasadora Slobodana
Šoje koji je i upriličio sastanak predsjedavajućeg sa b-h
dijasporom.
Alumni: Mirfat Filjuljanin
Naš prijatelj hfz. Mirfat
Filjuljanin zaplovio je u
bračne vode sa svojom
izab r a ni co m Ra mizo m
Džananović.
Mirfat Filjuljanin je
završio Gazi Husrev-begovu
medresu u Sarajevu. Nakon
srednje škole upisuje Fakultet usuli din na AlAzharu. Po završetku studija
vraća se u Sandžak gdje počinje raditi kao imam.
Trenutno je uposlen u medresi Gazi Isa-beg u Novom
Pazaru. Zahvaljujući
izuzetno snažnoj memoriji,
za relativno kratko vrijeme
je uspio savladiti hifz. Radio
je i kao imam u Čikagu.
U ime Asocijacije studenata BiH u Egiptu mladencima upućujemo najiskrenije
čestitke i želje za još puno
uspjeha na privatnom i profesionalnom planu.
Najave: 43. sajam knjige
Ovogodišnji Sajam knjige
će biti— prema riječima
Faruka Husnija, egipatskog
ministra
kulture—
prekretnica u njegovoj deceniskoj historiji. Umjesto na
već ustaljenoj lokaciji, sajam
će biti održan u Međunarodnom konferencijskom centru
u Medinet Nasru.
Za vrijeme sajma održaće
se bogat kulturno-umjetnički
program za sve uzraste.
Posebna pažnja biće posvećena uspješnim Egipćanima
koji su svoju karijeru gradili
u inostranstvu poput Faruka
Al-Baza, naučnika koji je
radio na projektima Američke svemirske agencije
(NASA); Hanija Azira, koji
je u Berlinu projektovao
najveću željezničku stanicu u
Evropi i Ahmeda Zuvejla,
nobelovca iz oblasti hemije.
Biće upriličeno ukupno devetnaest okruglih stolova
koji će se baviti problemima
izdavaštva u arapskom svijetu, novinarstvom u kulturi i
intelektualnom svojinom .
Naravno, centralna svečanost će biti upriličena povodom stogodišnjice od
smrti Nedžiba Mahfuza.
Ovogodišnji počasni gost
sajma biće NR Kina.
Sajam će trajati od 26.
januara do 6. februara.
12
Glasnik
Sponzorirana strana
Telefoniranje preko interneta
Pošto svi koji žive u dijaspori imaju potrebu da održavaju veze sa rodbinom i
prijateljima u ovom broju vam predstavljamo najkvalitetniju i najjeftiniju
uslugu telefoniranja i slanja sms poruka preko interneta. Radi se o programima
luksemburške kompanije Dellmond Sarl, koje smo za vas izabrali i usporedili i
koja nude vrlo povoljne, čak i besplatne razgovore za mnoge zemlje širom
svijeta.
KOLIKO
KOŠTA ?
Za 100 (stotinu) egipatskih funti, koliko košta kartica kredita
od 10 Eura, možete sa destinacijama, koje smo naveli samo
kao primjer, razgovarati sljedeći broj minuta:
www.nonoh.net*
www.intervoip.com
www.powervoip.com *
Država
Fiksni
Mobilni
Fiksni
Mobilni
Fiksni
Mobilni
BiH
153
66
142
66
238
52
Srbija
166
66
133
83
163
72
Crna gora
142
62
142
62
144
52
Hrvatska
besplatno
100
500
111
1250
101
Njemačka
besplatno
133
1428
333
2500
188
Austija
besplatno
153
666
181
909
131
Norveška
besplatno
125
1000
125
2500
161
USA
besplatno
besplatno
2000
2000
2500
2500
Engleska
besplatno
142
2000
125
2500
188
Turska
besplatno
125
666
181
666
434
NAPOMENA
*Nakon dopune kredita korisnik ima
na raspolaganju 120 dana besplatnih
razgovora na destinacije koje su
označene kao FREE (besplatno).
Kompanija zadržava pravo da nakon
određenog broja poziva naplaćauje
minimalnu cijenu poziva.
*Svaki poziv preko
Powervoipa , bez obzira na
trajanje, podliježe naknadi
uspostavljanja veze koja iznosi
3 euro centa.
Broj 2
13
Sponzorirana strana
Za cijene poziva za sve zemlje svijeta i download programa potrebnog za
telefoniranje posjetite navedenu stranicu programa koji vam odgovara.
KAKO TELEFONIRATI ?
1. Izaberite program koji vam odgovara.
2. Otiđite na stranicu programa.
3. Kliknite na DOWNLOAD.
4. Skinite i instalirajte program na vaš računar.
5. Napravite sebi korisnički račun (user account) preko samog programa.
6. Uđite u program sa vašim podatcima korisničkog računa. (username i
password)
7. Kliknite na: Click here to go to your account page.
8. Na stranici koja vam se otvori izaberite zemlju i popunite vaše podatke.
9. Idite na BUY CREDIT zatim na REDEEM VOUCHER i ukucajte
broj koji možete kupiti na dole navedeni broj telefona.
ZA KUPOVINU KARTICE ILI VIŠE
INFORMACIJA POZOVITE BROJ
012 298 94 94
Za zainteresirane iz Bosne i Hercegovine
porukom na broj
061 250 381
ili na email: [email protected]
Sport: Amir Uzunović, majstor Kung-Fua
Amir Uzunović je počeo da se bavi
borilačkim vještinama trenirajući sa
ocem koji je inače trener karatea.
Boravak u Kairu iskoristio je da
usavrši kung-fu i to pred majstorima
Seidom Mehdijem i Velidom Tahom. U
ovoj rubrici upoznaće vas sa ovom
itekako popularnom borilačkom
vještinom . Nakon završenog studija
na Al-Azharu, ove godine planira
upisati i postdiplomske studije,
najvjerovatnije na Otvorenom
američkom univerzitetu.
Historijat kung-fua
Zanimanje za borilačke vještine
zabilježeno je u predaji koja datira iz
petog milenija prije nove ere. U njoj je
zabilježeno kako je neki vladar
žrtvovao živote tri hiljade robova kako
bi eksperimentalno ustanovio imaju li
udarci pesnicom u određena mjesta na
tijelu smrtonosni učinak.
U savremenoj pop kulturi filmovi i
internet prezentacije čine glavne
izvore informacija o ovoj borilačkoj
vješini koja se, nažalost, u ovoj formi
svodi na puku tučnjavu, otuđenu u
potpunosti od njene duhovne baze. Od
komercijalizacije najviše koristi su
imali upravo glumci koji otjelovljuju
kung-fu borce.
Kung-fu je plemenita vještina koja
služi isključivo samoodbrani, a ni u
kojem slučaju ugrožavanju drugih ljudi i
remećenju javnog reda i mira.
Dvije hiljade godina kasnije, Lee Zing
Arng govori o kung-fu vještini kao
obliku slobodnog hrvanja, borbe
pesnicama i oružjem, te kao metodom da
se očuva zdravlje.
Bitan momenat u historiji kung-fua
predstavljao je dolazak Monk Ta Moa,
budističkog svećenika koji je 520. g. n.e.
iz Indije doputovao u Kinu i sa sobom
donjeo učenje o zen budizmu, filozofsko
-religijskom naučavanju utemeljenom na
meditaciji. Radeći sa učenicima,
primjetio je da ga vrlo teško prate u
meditacijskim vježbama i da je to
posljedica njihove slabe fizičke
pripremljenosti. Zato je sa njima počeo
vježbati stari sistem borenja, tzv. Chi
Chi, kojem je pridodao svojih osamnaest
vježbi i tako zasnovao poseban stil koji
je nazvao Shaolin kung-fu.
Opširnije ću vas upoznati u narednim
brojevima sa stilovima i podjelom kungfua, astralnoj projekciji, vrstama
meditacija, akupunkturi, raznim vrstama
masaža itd.
Amir Uzunović
Kao i u svakom
drugom sportu,
istezanje je
itekako bitno
Amir Uzunović u tradicionalnom kimonu
Jedan od kung-fu kikova
Download

Tema broja: 100 godina od rođenja Nedžiba Mahfuza