PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
PLAN AKTIVNOSTI
SA MJERAMA I ROKOVIMA ZA POSTUPNO
SMANJENJE EMISIJA, ODNOSNO ZAGAĐENJA I ZA
USAGLAŠAVANJE SA NAJBOLJOM
RASPOLOŢIVOM TEHNIKOM
ZA SOLANU d.d. TUZLA
Tuzla, juni 2010. Godina
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
OPĆI PODACI
Naziv:
PLAN AKTIVNOSTI
SA MJERAMA I ROKOVIMA ZA POSTUPNO SMANJENJE EMISIJA,
ODNOSNO ZAGAĐENJA I ZA USAGLAŠAVANJE SA NAJBOLJOM
RASPOLOŢIVOM TEHNIKOM
Naruĉilac:
SOLANA D.D. TUZLA
Tuzla
Ulica soli br.3
Bosna i Hercegovina
IzvoĊaĉ:
SOLANA D.D. TUZLA
Sektor za razvoj – Komisija za izradu Plana aktivnosti:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Mandţić Nedim, dipl.ing.tehn.
Dr. Ahmetović Abdulah, dipl.ing.tehn.
Brkić Amira, dipl.ing.tehn.
Hasanbegović Nevresa, dipl.ing.tehn.
Smajlović Ilvana, dipl.ing.tehn.
Šehanović Emina, dipl.ing.tehn.
Hadţiabdić Osman, dipl.pravnik
Stojak Ilija, ing. zaštite na radu
Topalović Šimun, ing.maš.
Datum:
Juni 2010. god.
Broj: 1/10
Kontrolisali:
1. Mr. Ragib Babović, dipl.ing.tehn.
2. Mr. Mirsad Muratbegović, dipl.ing.maš.
3. Đulović Ševal, dipl.ing.tehn.
Odobrio:
Dr. Izudin Kapetanović - Direktor Solana d.d. Tuzla
2
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
SADRŢAJ:
1. IME I ADRESA OPERATORA
Pogona / Postrojenja
6
2. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA
3. OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA,VRSTA PROIZVODA I GODIŠNJI
KAPACITET PROIZVODNJE, BROJ ZAPOSLENIKA
3.1.
Uvod
3.2.
Opis djelatnosti
3.3.
Vrsta proizvoda i godišnji kapacitet proizvodnje
3.4.
Broj zaposlenika
4. OPIS POGONA I POSTROJENJA
4.1. Uvod
4.2. Opis proizvodnog procesa
4.2.1. Priprema (preĉišćavanje) slane vode (P ½)
4.2.2. Postrojenje za proizvodnju soli (P-5)
4.2.3. Postrojenje za hlaĊenje industrijske vode (P-8)
4.2.4. Pogon za finalizaciju soli (P10/11)
4.2.5. Pogon za proizvodnju nitritne soli
4.2.6. Pogon za proizvodnju zaĉina(dodatka jelima)
4.3.
KONTROLA KVALITETA GOTOVIH PROIZVODA U SOLANA D.D. TUZLA
4.3.1. Natrijum hlorid (so za prehranu)
4.3.2. Nitritna so
4.3.3. Dodatak jelima sa sušenim povrćem «DO-DO» zaĉin
4.3.4. Dijetalna so
5.
DATUM POĈETKA RADA POGONA (POSTROJENJA)
6.
STUDIJA O ZAGAĐENOSTI U NULTOM STANJU
6.1.
Stanje okoliša na podruĉju Tuzle
7
9
6.1.1.
Stanje kvaliteta zraka
6.1.1.1. Kvalitet zraka za period 1980-1999.godina
6.1.1.2. Kvalitet zraka u toku maja 2010. godine.
9
9
9
10
12
12
12
15
20
25
28
34
36
39
39
40
41
41
42
43
43
43
43
43
6.1.2. Kvalitet zraka na podruĉju Solane d.d. Tuzla
6.1.2.1. Parametri mjerenja
6.1.2.3. Rezultati mjerenja
6.1.2.4. Mjerenje emisije u zrak
6.1.3. Analiza dobivenih rezultata ispitivanja kvaliteta zraka
45
45
46
47
48
6.2.
Stanje zagaĊivanja sliva voda
6.2.1. Stanje kvaliteta voda slivnog podruĉja Spreĉa
6.2.2. Kvalitet rijeke Jale.
6.2.3. Otpadne vode u Solani
6.2.3.1. Porijeklo i nastanak otpadnih voda
6.2.4. Zakljuĉak
6.3.
Mjerenje intenziteta buke i analiza utjecaja na okolinu
6.4.
Kvalitet tla
48
48
48
49
50
54
55
57
LISTA SIROVINA I POMOĆNIH MATERIJALA
Metode nabavke
59
60
7.
7.1.
3
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
7.2.
7.2.1.
7.2.2.
7.2.3.
7.2.4.
7.3.
7.3.1
7.3.2.
7.3.3.
8.
8.1.
8.1.1.
8.1.2.
8.1.3.
8.2.
8.2.1.
8.2.2.
Metoda skladištenja
Prijem materijala u magacin i uskladištenje
Prijem materijala
Skladištenje robe
Uĉešće sirovina u cijeni soli
Osnovne sirovine za proizvodnju
Pomoćne sirovine za proizvodnju
Lista hemikalija sa znaĉajnim efektima po okoliš
Pregled dobavljaĉa osnovnih i pomoćnih sirovina
IZVORI I POTROŠNJA VODE I ENERGIJE .
Voda
Slana voda
Industrijska voda
Pitka voda
Energija
Elektriĉna energija
Tehnološka para
61
61
62
63
64
65
67
69
70
71
71
71
72
72
73
73
73
9.
10.
MJERE ZA ODRŢAVANJE I ĈIŠĆENJE OPREME
OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGA
11.
OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE
74
75
79
79
79
79
80
80
81
82
85
88
89
11.1. Prevencija nastanka emisija
11.2. Prevencija koliĉine otpadnih voda
11.3. Postojeće mjere za dovoĊenje potrošnje sirovina i energije na tehniĉki optimum
11.4. Opis konaĉnog tretmana otpadnih tokova
11.4.1. Ĉvrsti otpad iz procesa proizvodnje
11.4.2. Ulja i maziva
11.4.3. Otpadne vode
11.4.3.1. Mogućnost korištenja matiĉne luţine
11.4.3.2. Kondenzat iz procesa proizvodnje
11.4.3.3. Mogućnost korištenja kondenzata u narednom periodu
12. ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA I EMISIJAMA U
SKLADU SA PROPISIMA O GRANIĈNIM VRIJEDNOSTIMA EMISIJA I
PREPORUKAMA DATIM U DOKUMENTU O NAJBOLJOJ RASPOLOŢIVOJ
TEHNOLOGIJI
12.1. Analiza potrošnje sirovina i pomoćnih materijala
12.2. Analiza potrošnje energenata i vode
12.3. Analiza emisije u vode
12.3.1. Prijedlog za koncepciju pristupu rješenju problema otpadnih voda
12.3.1.1.Matiĉna luţina
12.3.1.2.Mulj od ĉišćenja slane vode
12.3.1.3.Kondenzati
12.4. Analiza emisija u zrak, nivoa vanjske buke i ĉvrstog otpada
12.4.1. Graniĉne vrijednosti i mjere za reguliranje emisija
13. POPIS AKTIVNOSTI I MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA IZ POGONA I
POSTROJENJA I RACIONALIZACIJA POTROŠNJE SIROVINA I
PRIRODNIH RESURSA SUKLADNO NAJBOLJOJ RASPOLOŢIVOJ
TEHNOLOGIJI
13.1. Opšte mjere
13.2. Spisak aktivnosti i mjera za smanjenje emisije otpadnih voda
13.3. Spisak mjera i aktivnosti za smanjenje emisija u zrak
91
91
93
94
94
94
95
95
96
96
97
97
97
98
99
4
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
13.4. Spisak mjera i aktivnosti za smanjenje potrošnje energije
13.5.
Spisak mjera i aktivnosti za spreĉavanje nastanka i smanjenja proizvodnje
otpada
14.
PRIJEDLOG MONITORING PLANA
14.1. Zakonski okvir
14.2. Metodologija i vrste mjerenja
14.2.1. Kvalitet zraka
14.2.2. Emisija u zrak
14.2.3. Buka
14.2.4. Otpadne tehnološke vode
14.3. Dinamika i rokovi
15. MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE,NASTANKA
OTPADA I EMISIJA
15.1. Monitoring proizvodnje
15.1.1. Monitoring otpadnih voda
15.2. Monitoring nastanka otpada
15.3. Monitoring emisija
16. PLAN ZA SPREĈAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERA
17. NAĈIN IZVJEŠTAVANJA O REZULTATIMA IZVRŠENJA MJERA
18. FINANSIJSKA PROCJENA ZA IZVRŠENJE PLANA AKTIVNOSTI
19. PLAN ZA PRESTANAK RADA UKOLIKO POGONI PRESTAJU SA
RADOM
31.12.2007
20. PRILOZI
99
101
101
101
101
102
102
103
104
105
105
106
106
106
108
109
112
114
116
5
PLAN AKTIVNOSTI
1.
SOLANA d.d.TUZLA
IME I ADRESA OPERATORA POGONA / POSTROJENJA
Naziv preduzeća:
SOLANA D.D. TUZLA
Pravni oblik:
Dioniĉko društvo
Adresa:
Ulica soli br. 3
Tuzla
Bosna i Hercegovina
Telefon:
Fax:
e-mail:
Kontakt osoba:
035 282 – 342
035 280 – 377
[email protected]
Mr. Ragib Babović
6
PLAN AKTIVNOSTI
2.
SOLANA d.d.TUZLA
LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA
Tvorniĉki krug SOLANE D.D. TUZLA površine 100.000 m2 nalazi se u industrijskoj zoni
grada Tuzle, jedna od najznaĉajnijih taĉaka na industrijskoj, rudarskoj i turistiĉkoj karti BiH i
smješten je na 44o 33' 30" geografske širine i 18o 36' 30" geografske duţine.
Na sjevernoj strani tvornicki krug se graniĉi sa gradskom saobraćajnicom. Mjesna zajednica
Solana prostire se sjeverno od fabrike na udaljenosti od oko 50 m vazdušne linije.
Duţ juţne strane Solana d.d. se granici sa koritom rijeke Jale ,te ţeljeznickom prugom Tuzla –
Bosanska poljana – Doboj.
Naselje Miladije udaljeno je juţno od tvornickog kruga na oko 80 m vazdušne linije.
Na zapadnoj strani Solana graniĉi TTU-Tuzla.
Na istoĉnom dijelu nalazi se prilazni put za Solanu d.d., sve do saobracajnice koja spaja
magistralni put Tuzla – Doboj i gradsku saobraćajnicu.S lijeve, odnosno desne strane prilaznog
puta smještene su zgrade Euroherc i zgrade RTV TK.
Radni krug fabrike je ograĊen ogradom.
Općina Tuzla zauzima prostor od 303 km2 izmeĊu teritorija općina: Lukavac, Ţivinice, Srebrenik
i Kalesija.
Površina zemljišta odgovara kapacitetu, broju i veliĉini podignutih zgrada, tako da se osigurava
njihova funkcionalna povezanost i mogućnost daljeg proširenja objekata, a da se ne ugroze
funkcionalne cjeline.
U blizini se ne nalaze podruĉja od istorijskog i kulturnog znaĉaja.
SOLANA d.d.
TUZLA
Euroherc
RTVTK
Gradska
saobraćajnica
M-4
TuzlaDoboj
Ţelj. pruga
Tuzla-Doboj
TTU
Tuzla
Korito
rijeke Jale
Slika 2.1. Šira lokacija pogona i postrojenja
Kopija katastarskog plana data je u Prilogu materijala.
7
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Park
Magacini
Muzej
Odrţavanje soliMagacini
Park
Uprava
Proizvodnja
Magacini
Parking
Slika 2.2.Uţa lokacija pogona i postrojenja
8
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
3.
OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA PROIZVODA
GODIŠNJI KAPACITET PROIZVODNJE, BROJ ZAPOSLENIKA
3.1.
Uvod
I
SOLANA D.D. TUZLA je jedini proizvoĊaĉ soli u BiH i najveći proizvoĊaĉ soli na podruĉju ex
Jugoslavije (ostali proizvoĊaĉi su Solana Ulcinj, Solana Pag i Solana Portoroţ).
Zbog trenutne ekonomske situacije nije moguća izgradnja novih proizvodnih pogona i već
godinama se radi na revitalizaciji i modernizaciji postojećih postrojenja.
Fabrika u ovom momentu doţivljava znaĉajne promjene u smislu revitalizacije u skladu sa
kontinuiranim tendencijama osavremenjavanja tehnološkog procesa i zaštite okoline.
Proizvodnja soli u Tuzli datira od 1885 godine, u industrijskim razmjerima, dok uopšteno
gledano proizvodnja soli na ovim prostorima ima tradiciju od više stotina godina.
Trenutno se proizvodnja odvija u ĉetverostepenoj vakuum isparivaĉkoj stanici, u tri smjene.
Napori koji se ulaţu u cilju optimalizacije proizvodnje koji vode ka niţoj proizvodnoj cijeni soli,
kao i operativnoj pouzdanosti postrojenja, efikasnosti korištenja sirovina i energije, istovremeno
imaju svoje efekte uticaja proizvodnje soli na okolinu.
Pored znaĉajnih koliĉina osnovne sirovine, slane vode proizvodno postrojenje zahtjeva i znaĉajne
koliĉine energije (tehnološke pare) kao i dodatnih sirovina.
Kvalitet sirovina i funkcionalnost rada postrojenja imaju veliki uticaj na sastav, koliĉinu i
tretman otpadnih voda.
3.2.
Opis djelatnosti
Opis djelatnosti Solane d.d. kao registrovanog pravnog subjekta je utvrĊen Rješenjem br.U/I –
641/02 od 11.06.2002. godine.
Djelatnost fabrike bazira se na proizvodnji soli u više asortimana, kao i drugih proizvoda na bazi
soli:
* Jodirana so za jelo
* Nejodirana industrijska so
* So za koţarsku industriju
* So za posipanje puteva
* Tabletirana so
* Nitritna so
* Dodatak jelima sa sušenim povrćem
* Supe
Proizvodnja gore navedenih proizvoda, po tehnološkim cjelinama, odvija se u više pogona i to:
- pogon za preĉišćavanje slane vode;
- pogon za proizvodnju soli;
- pogon za sušenje, pakovanje i skladištenje soli;
- pogon za proizvodnju nitritne soli;
- pogon za proizvodnju dodatka jelima sa sušenim povrćem;
- pogon za proizvodnju supa.
3.3.
Vrsta proizvoda i godišnji kapacitet proizvodnje
So je hemijski proizvod koji se koristi u prehrani, raznim granama industrije i za posipanje
puteva. Prema literaturi so se koristi u oko 14.000 proizvoda.
9
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Struktura potrošnje soli je (prosjek)
- Industrija ............................................................. 70%
- Posipanje puteva ................................................. 15 %
- Prehrana .............................................................. 10 %
- Ostalo .................................................................. 5 %
So - natrijum hlorid, NaCl je osnovna sirovina za ĉitavu paletu veoma znaĉajnih proizvoda
neorganske i organske tehnologije.
Najznaĉajniji proizvodi primarne prerade soli su:
- hlor Cl2
- kalcinirana soda Na2CO3
- kaustiĉna soda (luţina) NaOH
- natrijum Na (teĉni ili metalni)
- natrijum sulfat Na2SO4
- natrijum nitrat NaNO3
- natrijum nitrit NaNO2 i td.
Instalisani kapacitet proizvodnje je 150.000 tona soli godišnje.
Trţišna situacija diktira nivo proizvodnje i ona je u 2008. godini iznosila:
- Natrijum hlorid NaCl ..................................................................... 80.156 tona
- Nitritna so ......................................................................................
879 tona
- Dodatak jelima sa sušenim povrćem .............................................
169 tona
- Supe ............................................................................................... 3.420 kg
3.4.
Broj zaposlenika
Fabrika trenutno zapošljava 497 radnika.
Ekonomska i socijalna sigurnost zaposlenih osigurana je kroz nivo plata, sredstvima za topli
obrok i prevoz radnika na posao, zaštitu na radu, kao i kroz mogućnost struĉnog napredovanja.
Broj zaposlenika po struĉnoj spremi dat je u Tabeli 3.1.
Tabela 3.1. Broj zaposlenika po struĉnoj spremi
Struĉna sprema
NK
PK
KV
SSS
VK
VS
VSS
Magistar nauka
Doktor nauka
UKUPNO:
Broj zaposlenika
34
23
136
142
106
13
37
4
2
497
10
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
U tabeli 3.2. prikazan je broj zaposlenih po organizacionim cjelinama fabrike
Tabela 3.2. Broj zaposlenika po organizacionim cjelinama
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Organizaciona cjelina
Broj zaposlenika
Uprava
Proizvodnja
Odrţavanje
Funkcija kvaliteta
Komercijalni sektor
Sektor za ekonomiku
Sektor za razvoj
Sektor za opšte poslove
3
157
122
32
90
23
7
63
UKUPNO:
497
11
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
4. OPIS POGONA I POSTROJENJA
4.1.
Uvod
SOLANA D.D. TUZLA egzistira od 1885 god. kada je izgraĊena prva industrijska solana u
Simin Hanu.
Proizvodnja soli odvijala se u kazanima (tavama) koje su grijane otvorenim plamenom, slana
voda se ukuhavala, a na dnu kazana taloţila se iskristalisana so. Vlaţna so ruĉno se izvlaĉila
iz kazana i sušila pomoću otpadne topline dimnih plinova.
Ovaj sistem proizvodnje, uz stalna proširenja i modernizaciju pojedinih proizvodnih cjelina
zadrţan je sve do 1970 godine.
Tada je izgraĊeno moderno proizvodno postrojenje za proizvodnju soli i natrijum – sulfata
prema tehnologiji firme ESCHER WYSS iz Švajcarske.
Postrojenje za proizvodnju sastojalo se od tri segmenta i to:
- ĉetverostepeno vakuum isparivaĉko postrojenje godišnjeg kapaciteta 75.000 t/g. NaCl
- trostepeno termokompresiono postrojenje godišnjeg kapaciteta 75.000 t/g. NaCl.
- trostepeno vakuum isparivaĉko postrojenje za frakcionu kristalizaciju godišnjeg
kapaciteta 35.000 t/g. NaCl i 4.500 t/g. Na2SO4.
Proizilazi da je projektovani godišnji kapacitet proizvodnje osnovnog proizvoda - NaCl
iznosio 185.000 t/g.
Maksimalna proizvodnja soli ostvarena je 1990 godine kada je ostvarena proizvodnja soli od
205.000 t/g. NaCl.
U periodu 1985 ÷ 1989 god. izvršena je znaĉajna rekonstrukcija ĉetverostepenog vakuum
isparivaĉkog postrojenja i umjesto postojećeg postrojenja ugraĊeno je novo postrojenje
projektovanog kapaciteta 150.000 t/g. NaCl.
Kao posljedica ratnih dejstava, dugotrajnog zastoja u radu i problema sa plasmanom soli,
trostepeno termokompresiono postrojenje za proizvodnju NaCl i trostepeno vakuum isparivaĉko
postrojenje za frakcionu kristalizaciju NaCl i Na2SO4 nisu više u funkciji.
Kompletna proizvodnja se sada odvija u ĉetverostepenom vakuum isparivaĉkom postrojenju
projektovanog kapaciteta 150.000 t/g. NaCl.
I ovo postrojenje zahtjeva znaĉajna ulaganja za tekuće i investiciono odrţavanje, te
modernizaciju postojećeg tehnološkog procesa.
4.2.
Opis proizvodnog procesa
Ranije je napomenuto da se pogon za proizvodnju soli sastoji od više cjelina od kojih su
kljuĉne:
- pogon za preĉišćavanje slane vode;
- pogon za proizvodnju soli sa rashladnim tornjevima;
- pogon za sušenje, pakovanje i skladištenje soli.
Proizvodnja ostalih proizvoda navedenih u poglavlju 3.2. odvijaju se u zasebnim cjelinama i bit
će posebno obraĊeni u ovom materijalu.
Dispozicioni nacrt SOLANE D.D. TUZLA prikazan je na crteţu br. 4.1.
Blok šema procesa proizvodnje prikazana je na crteţu br. 4.2.
12
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Sl. 4.1.Dispozicioni nacrt Solane d.d. Tuzla
13
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
14
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
4.2.1. Priprema (preĉišćavanje) slane vode
Postrojenje za preĉišćavanje slane vode izgraĊeno je 1970 godine.
Poĉetkom 1992 godine izvršeno je hemijsko ĉišćenje sonovoda DN 250 i isti je u funkcionalnom
stanju.
Šema procesa preĉišćavanja slane vode prikazana je na slici 4.3.
15
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
16
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
U postrojenju za preĉišćavanje slane vode iz iste se uklanjaju:
- suspendovane materije;
- joni stvaraoci inkrustacija (Ca 2+; Mg2+; HCO3- i CO32-);
- gasovi sadrţani u slanoj vodi (ako ih slana voda sadrţi).
Sirova slana voda (SSV) se u krug SOLANE doprema sonovodom DN 250 sa izvorišta slane
vode TETIMA.
Pumpama 1P11 se SSV ubacuje na vrh desulfuratora gdje se preko sloja Rašigovih prstenova ista
spušta u sabirni bazen 1FT1.
U desulfurator 1DS1 se sa donje strane ubacuje zrak ventilatorom 1DU1. Vodonik sulfid H2S
sadrţan u slanoj vodi nosi se strujom zraka u absorber 1AB1 u koji ulazi sa donje strane.
U protustruji sa zrakom preko sloja Rašigovih prstenova cirkuliše otopina NaOH pri ĉemu se iz
zraka uklanja H2S da se ne izbacuje u atmosferu (okolinu) zbog njegove otrovnosti (toksiĉnosti).
Pri tome se odvija reakcija:
H2S + 2 NaOH
Na2S + 2 H2O
Na ovaj naĉin se eliminiše kontaminacija okolne atmosfere sa otrovnim H2S.
Ovdje treba napomenuti da je ovaj dio postrojenja za preĉišćavanje slane vode bio u funkciji
do 2005. godine kada se SOLANA snabdjevala slanom vodom sa izvorišta Hukalo - Trnovac.
Ta slana voda je sadrţavala 50 ÷ 80 mg/l H2S i njegovo uklanjanje je bilo neophodno.
Od 2005. godine SOLANA se slanom vodom snabdjeva sa izvorišta TETIMA. Slana voda sa
TETIME ne sadrţi H2S, tako da je u zadnje tri godine ovaj dio postrojenja za preĉišćavanje
slane vode (desulfurator i absorber) van funkcije iako je tehniĉki ispravan.
Trenutno se SSV sa izvorišta TETIMA transportuje u reaktor 1R1 gdje se vrši uklanjanje jona
stvaraoca inkrustacija.
Postupak preĉišćavanja slane vode je po metodi „soda - kaustiĉna soda” tj. Na2CO3 - NaOH,
a SSV se prethodno predgrije u izmjenjivaĉu topline.
Pripremljeni rastvori Na2CO3 i NaOH dodaju se na vrh reaktora 1R1 pri ĉemu se odvijaju
slijedeće hemijske reakcije:
MgSO4 + 2 NaOH
NaHCO3 + NaOH
CaSO4 + Na2CO3
Mg (OH)2 + Na2SO4
Na2CO3 + H2O
CaCO3 + Na2SO4
Reakcije taloţenja Mg (OH)2 i CaCO3 odvijaju se u kontaktnom sloju unutar reaktora 1R1.
Mulj (talog) koji sadrţi Mg(OH)2 i CaCO3 se izvodi na dnu reaktora i prebacuje u posudu
8 ROS koja je istih dimenzija kao i reaktor 1R1.
Ugušćeni mulj iz 8 ROS vodi se na filter presu gdje se mulj sabija i smanjuje mu se sadrţaj
vlage.
Slana voda nastala u procesu presovanja mulja vraća se u rezervoar 1FT1.
Koliĉina taloga nastalog u procesu preĉišćavanja slane vode uslovljena je hemijskim sastavom
SSV.
Prosjeĉna koliĉina taloga (mulja) iz procesa preĉišćavanja slane vode je:
CaCO3 = 10 kg/t NaCl
Mg(OH)2 = 0,2 kg/t NaCl
Prosjeĉan sastav filtriranog mulja sa filter prese je:
CaCO3
....................................... 56 ÷ 75 %
Mg(OH)2 ........................................ 6,5 ÷ 11,8 %
NaCl
........................................ 14,8 ÷ 29,4 %
17
PLAN AKTIVNOSTI
Na2SO4
Na2CO3
NaOH
H2O
SOLANA d.d.TUZLA
........................................ 2,02 ÷ 5,39 %
........................................ 1 ÷ 2 %
......................................... 1 ÷ 2 %
......................................... 17,9 ÷ 40 %
Preĉišćena slana voda iz 1R1 i 8 ROS se filtrira u cilju uklanjanja suspendovanih materija i
eventualno ponesenog mulja.
Filtrirana slana voda se transportuje u pogon za proizvodnju soli.
Proces se odvija uz slijedeće radne operacije, korištenjem instalisane opreme
1. MJEŠAĈ
1M1
Posuda za pripremu hemikalija
NaOH i Na2CO3
V = 1,5 [m3]
2. PUŢNI TRANSPORTER 1PT1
Transporter za doziranje sode
Q = 2,0 [t/h]
N = 2,2 kw
3. ELEVATOR 1EL
Elevator za transport sode
(Na2CO3)
Q = 2,0 [t/h]
N = 2,2 kw
4. VIBRACIONO SITO 1EO
PROIZVOĐAĈ
TTU Tuzla
U funkciji
PROIZVOĐAĈ
STANJE
TTU Tuzla
U funkciji
PROIZVOĐAĈ
STANJE
TTU Tuzla
PROIZVOĐAĈ
Vibraciono sito za transport i prosijavanje
Na2CO3
"Tiba" Ljubljana
Q = 2,0 [t/h]
N = 2,2 kw
5. CENTRIFUGALNA PUMPA 1P1
STANJE
PROIZVOĐAĈ
Pumpa za transport slane vode od 1DS1/2 do
1DC1
Q = 100 m3/h
H = 55 m
"Jugoturbina"
N = 37 kw
Karlovac
odnosno
Q = 80 m3/h
H = 30 m
N = 15 kw
PROIZVOĐAĈ
6. CENTRIFUGALNA PUMPA 1P3
Pumpa za transport slane vode od 1M1 do "Jugoturbina"
1DC1
Karlovac
Q = 21,6 m3/h
H = 24,9 m
N = 55 kw
U funkciji
STANJE
U funkciji
STANJE
Nije u
funkciji
STANJE
UgraĊene dvije
pumpe
Obje u funkciji
18
PLAN AKTIVNOSTI
7. CENTRIFUGALNA PUMPA 1P5
SOLANA d.d.TUZLA
PROIZVOĐAĈ
Pumpa za transport slane vode od 1SR1 do "Jugoturbina"
5SB1
Karlovac
Q = 100 m3/h
H=8m
N = 7,5 kw
PROIZVOĐAĈ
8. CENTRIFUGALNA PUMPA 1P6
Pumpa za transport slane vode iz 1FT1 do "Jugoturbina"
1DC1
Karlovac
Q = 64,8 m3/h
H = 28 m
N = 15 kw
PROIZVOĐAĈ
9. CENTRIFUGALNA PUMPA 1P7
Pumpa za transport mulja iz 1DC1 do filter "Jugoturbina"
prese
Karlovac
3
Q = 36 m /h
H = 28 m
N = 11 kw
STANJE
UgraĊene dvije
pumpe
Obje u funkciji
STANJE
UgraĊene dvije
pumpe
Obje u funkciji
STANJE
Nije u funkciji
PROIZVOĐAĈ
Pumpa za transport luţine od cisterne do rezervara "Jugoturbina"
luţine
Karlovac
3
Q = 35 m /h
H = 28 m
N = 11 kw
10. CENTRIFUGALNA PUMPA 1P8
PROIZVOĐAĈ
Pumpa za transport slane vode od sonovoda do "Jugoturbina"
1DS1/2
Karlovac
3
Q = 100 m /h
H = 30 m
N = 37 kw
UgraĊene dvije
pumpe
Obje u funkciji
11. CENTRIFUGALNA PUMPA 1P11
12. REAKTOR 1DC1
PROIZVOĐAĈ
Reaktor za uklanjanje Ca2+; Mg2+ i HCO3- iz
sirove slane vode (SSV)
D = 9.000 [mm]
H = 13.000 [mm]
Energoinvest
V = 450 [m3]
Sarajevo
U funkciji
UgraĊene dvije
pumpe
STANJE
U funkciji
TAT
13. DEKANTER ZA MULJ 8 ROS
Dekanter za taloţenje mulja (CaCO3 + Mg EI-TAT Sarajevo
(OH)2)
D = 9.000 [mm]
H = 13.000 [mm]
V = 450 [m3]
U funkciji
19
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
PROIZVOĐAĈ
14. FILTER ZA PSV
Filter za filtriranje preĉišćene slane vode (PSV) Unioninvest
u cilju uklanjanja suspendovanih materija i Sarajevo
eventualno ponesenog mulja sa PSV
Q = 150 m3/h
PROIZVOĐAĈ
15. PREDGRIJAĈ 1W1/2
Predgrijaĉ za grijanje SSV prije preĉišćavanja. EI-TAT Sarajevo
Ogrjevni medij:
kondenzat T = 70 [oC]
A = 200 m2
16. FILTER PRESA 1FP1
PROIZVOĐAĈ
Filter presa za filtriranje mulja iz procesa "Sila Rapid" Zagreb
preĉišćavanja slane vode
Q = 1,0 t / šarţi
A = 60 m2
17. REZERVOAR
1SR1/2
PROIZVOĐAĈ
Rezervoar preĉišćene slane vode
V = 3.400 m3
Remontmontaţa
Tuzla
18. DESULFURATOR 1DS1
PROIZVOĐAĈ
Kolona za uklanjanje H2S iz slane vode punjena
Rašigovim prstenovima
D = 2.000 [mm]
H = 7.500 [mm]
19. ABSORBER
1AB1
STANJE
U remontu
STANJE
UgraĊena dva
aparata
Oba u funkciji
STANJE
UgraĊene dvije
prese
Jedna u remontu
Jedna u funkciji
STANJE
UgraĊena dva
rezervoara
Oba u funkciji
STANJE
EI-TAT Sarajevo
U
stanju
mirovanja
(konzervirano)
PROIZVOĐAĈ
Absorber za absorbaciju H2S sa otopinom EI-TAT Sarajevo
NaOH
D = 2.000 [mm]
H = 7.500 [mm]
STANJE
U
stanju
mirovanja
(konzervirano)
4.2.2. Postrojenje za proizvodnju soli (P-5)
Preĉišćena slana voda iz pogona za preĉišćavanje slane vode (P1/2) vodi se u postrojenje za
proizvodnju soli tj. ĉetverostepenu vakuum - uparivaĉku stanicu.
Slana voda iz pogona P1/2 ima sastav:
NaCl
305 ÷ 308 gr/l
Na2SO4
2 ÷ 3 gr/l
NaOH
0,2 ÷ 0,3 gr/l
Na2CO3
0,2 ÷ 0,3 gr/l
Slana voda iz P1/2 dolazi u sabirnu posudu 5SB1 iz koje se pumpama kroz sistem predgrijaĉa
(5W1 ÷ 5W4) transportuje u prvi aparat ĉetverostepene isparivaĉke stanice (5V1).
20
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
U izmjenjivaĉ topline 5T1A/B koji je sastavni dio isparivaĉa 5V1 uvodi se tehnološka para
temperature Tp = 130 ÷ 140oC. Para zagrijava slanu vodu pri ĉemu se slana voda zagrije na
temperaturu kljuĉanja te alikvotan dio isparene ĉiste vode izlazi iz aparata i sluţi dijelom za
predgrijavanje napojne slane vode, a dijelom kao ogrjevni medij u slijedećem isparivaĉu
5V2. Iskristalisana so se izvodi iz aparata u vidu 50 % sone kaše i vodi u mješaĉ 5M1.
Nastala sekundarna para iz aparata 5V2 sluţi kao ogrjevni medij u narednom aparatu (5V3), a
nastala sekundarna para iz aparata 5V3 sluţi kao ogrjevni medij u poslednjem aparatu 5V4.
Dio sekundarnih para iz aparata 5V2 i 5V3 se koristi za predgrijavanje napojne slane vode u
predgrijaĉima 5W2 i 5W1.
Sekundarna para iz poslednjeg aparata 5V4 se u barometarskim kondenzatorima 5BK1/2
kondenzuje rashladnom vodom.
Slana voda iz aparata 5V1 preljeva u aparat 5V2, iz 5V2 u 5V3, a iz 5V3 u 5V4.
Kristalisana so iz svih aparata se kao 50 % sona kaša vodi u mješaĉ 5M1.
Sona kaša iz 5M1 se pumpama transportuje u koncentrator sone kaše 6K1 u vidu 20 %
suspenzije koja se u koncentratoru ugusti do 50 %.
Prelivna slana voda iz 6K1 se vraća u mješaĉ 5M1.
Sona kaša (50 %) iz koncentratora 6K1 se vodi na centrifuge (6Z1/2). Iz centrifuga se so sa
sadrţajem vlage od 2 ÷ 2,5 % vodi u pogon za finalizaciju soli (P-6).
Fugat (slana voda) iz centrifuga vraća se u sabirnu posudu 5SB1.
U cilju racionalnijeg korištenja topline, kondenzati nastali u pojedinim fazama procesa se vode
kroz sistem ekspanzionih posuda u kojima se njihovom ekspanzijom koristi njihova latentna
toplina.
Kondenzat koji napušta postrojenje (P-5) se vodi u rezervoar kondenzata. Ovaj kondenzat se
koristi za:
- predgrijavanje sirove slane vode (SSV);
- pranje aparata 5V1 – 5V4 (periodiĉno);
- nadoknadu gubitaka vode u postrojenju za hlaĊenje industrijske vode.
Slana voda iz aparata 5V4 (matiĉna luţina - ML) se izvodi iz postrojenja.
Koliĉina matiĉne luţine je:
VML = 0,11 m3/t proizvedene soli
tj. pri satnoj proizvodnji soli od 10 [t/h] iz postrojenja se izvodi:
3
VML = 1,1 [m /h]
Sastav matiĉne luţine je:
NaCl
290 gr/l
Na2SO4
60 gr/l
Ova ML se ispušta kroz sistem otpadnih voda.
Šema procesa proizvodnje soli u P-5 prikazana je na crteţu broj 4.4.
21
SOLANA d.d.TUZLA
Sl.4.4.
PLAN AKTIVNOSTI
22
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Proces se odvija uz slijedeće radne operacije korištenjem instalisane opreme.
PROIZVOĐAĈ
1. PRIHVAT SLANE VODE 5SB1
Iz P1/2 cjevovodom ø 250 PSV se dovodi u posudu Remontmontaţa
Tuzla
5SB1. Prihvatni rezervoar 5SB1 je slijedećih karakteristika:
3
V=8m
D = 2.500 mm
H = 1.900 mm
2. CENTRIFUGALNE PUMPE 5P1
PROIZVOĐAĈ
Pumpa za transport slane vode kroz sistem predgrijaĉa "Jugoturbina"
do SE1.
Karlovac
3
Q = 150 m /h
H = 34 m
N = 37 kw
PROIZVOĐAĈ
3. CENTRIFUGALNE PUMPE 5P3
Centrifugalna pumpa za transport slane vode od SE1 "Jugoturbina"
kroz sistem predgrijaĉa do 5V1.
Karlovac
3
Q = 140 m /h
H = 55 mm
N = 55 kw
4.CENTRIFUGALNE
PUMPE
TRANSPORT SONE KAŠE 5P5
Pumpa za transport sone kaše od 5M1 do 6K1
Q = 110 m3/h
H = 30 m
N = 22 kw
5. PREDGRIJAĈI SLANE VODE
5W1 ÷ 5W4
ZA PROIZVOĐAĈ
STANJE
U funkciji
STANJE
UgraĊene dvije
pumpe
Obje u funkciji
STANJE
UgraĊene dvije
pumpe
Obje u funkciji
STANJE
"Jugoturbina"
Karlovac
UgraĊene dvije
pumpe
Obje u funkciji
PROIZVOĐAĈ
STANJE
Izmjenjivaĉi topline za predgrijavanje slane vode prije EI-TAT Sarajevo
ulaza u isparivaĉku stanicu.
Ogrjevne površine su:
5W1 = 200 m2
5W2 = 140 m2
5W3 = 140 m2
5W4 = 140 m2
Ogrjevni medij: sekundarna para
6.
ISPARIVAĈI ZA PROIZVODNJU SOLI PROIZVOĐAĈ
Svi predgrijaĉi su
u funkciji
STANJE
5V1 ÷ 5V4
Isparivaĉi za proizvodnju soli, snabdjeveni sa sonim EI-TAT Sarajevo
vrećama iz kojih se ispušta proizvedena so.
Zapremine aparata su:
5V1
62,5 m3
5V2
62,5 m3
5V3
80 m3
5V4
107,5 m3
Svi aparati su u
funkciji
23
PLAN AKTIVNOSTI
7. IZMJENJIVAĈI TOPLINE 5TI1 ÷ 5TI4
SOLANA d.d.TUZLA
PROIZVOĐAĈ
Izmjenjivaĉi topline koji su u sklopu isparivaĉa (uz Remontmontaţa
isparivaĉ 5V1 su dva izmjenjivaĉa topline, a uz ostale Tuzla
isparivaĉe po jedan izmjenjivaĉ topline).
Površina za razmjenu topline:
A = 662 m2
Broj cijevi: 721 cijev
Duţina cijevi: 7.800 mm
Dimenzije cijevi: 38/2,9 mm
PROIZVOĐAĈ
8. CIRKULARNE PUMPE 5CP1 ÷ 4
Pumpe za cirkulaciju slane vode u isparivaĉima 5V1 ÷ GLYNWEDAustria / 2008
Uz isparivaĉ 5V1 su dvije pumpe a uz ostale isparivaĉe
po jedna
Q = 3.500 m3/h
H = 3,5 m
N = 70 kw
PROIZVOĐAĈ
9. DEGAZER 5E1
STANJE
Ukupno ugraĊeno
pet izmjenjivaĉa
topline
Svi su u funkciji
STANJE
5V4
UgraĊeno
pet
pumpi
Sve su u funkciji
STANJE
Posuda za uklanjanje inertnih plinova iz slane vode. "ESCHER
Aparat radi pod vakuumom (p = 0,4 bar)
WYSS
U funkciji
V = 20 [m3]
10. MJEŠAĈ 5M1
PROIZVOĐAĈ
Posuda za prihvatanje sone kaše koncentracije 50 % iz EI-TAT Sarajevo
isparivaĉa 5V1 ÷ 5V4
D = 2.200 mm
H = 2.000 mm
V = 7,5 m3
Posuda je snabdjevena propelernim mješaĉem i
motorom
N = 11 kw
11. CENTRIFUGALNA PUMPA 5P5
PROIZVOĐAĈ
Pumpa za transport sone kaše (20 %) iz mješaĉa 5M1 u "Jugoturbina"
koncentrator 6K1/3
Karlovac / 1987
Q = 110 m3/h
H = 30 m
N = 22 kw
PROIZVOĐAĈ
12. CENTRIFUGALNA PUMPA 5P7
Pumpa za transport kondenzata
Q = 99 m3/h
H = 48 m
N = 30 kw
STANJE
U funkciji
STANJE
UgraĊene dvije
pumpe
Obje u radu
STANJE
"KSB" Austrija /
2002
UgraĊene dvije
pumpe
Obje u funkciji
24
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
13. CENTRIFUGALNA PUMPA 5P4
Pumpa za izvoĊenje matiĉne luţine iz isparivaĉa 5V4
Q = 40 m3/h
H = 54 m
N = 11 kw
14. KONCENTRATOR 6K1/3
Posuda za koncentrisanje sone kaše sa 20 % na 50 %
V = 40 m3
15. CENTRIFUGA 6Z1/3
Centrifuga za uklanjanje vlage iz soli sa 50 % na 3 %.
Q = 20 t/h (suhe soli)
N = 55 kw
Uljna pumpa
N = 30 kw
16.BAROMETARSKI
5BK1/2
PROIZVOĐAĈ
STANJE
"Jugoturbina"
Karlovac
UgraĊene dvije
pumpe
Obje u funkciji
PROIZVOĐAĈ
STANJE
-
UgraĊene
tri
posude.
Sve su u funkciji.
PROIZVOĐAĈ
STANJE
"ESCHER
WYSS"/1985
KONDENZATOR PROIZVOĐAĈ
UgraĊene
3
centrifuge.
Sve u funkciji.
STANJE
Posuda za kondenzovanje sekundarne pare iz isparivaĉa EI-TAT Sarajevo
5V4.
Kondenzacija se vrši rashladnom vodom t = 25 [oC]
D = 2.000 mm
H = 5,275 m
V = 12,7 m3
Sa meĊuposudom, mlaznicom i posudom za prihvat
tople vode.
17. CENTRIFUGALNA PUMPA 3P8
UgraĊene dvije
posude.
Obje u funkciji.
PROIZVOĐAĈ
Pumpa za transport slane vode (prilikom praţnjenja "Jugoturbina"
aparata) ili kondenzata (prilikom pranja postrojenja).
Karlovac
3
Q = 120 m /h
H = 40 m
N = 37 kw
PROIZVOĐAĈ
18. REZERVOAR KONDENZATA
Pusuda za prihvatanje kondenzata iz procesa proizvodnje Remontmontaţa
soli.
Tuzla
3
V = 500 m
STANJE
UgraĊene dvije
pumpe
Obje u funkciji.
STANJE
U funkciji
4.2.3. Postrojenje za hlaĊenje industrijske vode (P-8)
Zadatak P-8 je da industrijsku vodu koja se zagrije kondenzujući sekundarnu paru iz isparivaĉa
5V4 ohladi i vrati joj temperaturu na poĉetnu vrijednost.
Kondenzacijom sekundarnih para iz aparata 5V4 u barometarskim kondenzatorima 5BK1/2 se
obezbjeĊuje potreban vakuum u isparivaĉkoj stanici tj. u P-5.
Šema postrojenja za hlaĊenje industrijske vode (P-8) prikazana je na crteţu broj 4.5.
Industrijska voda temperature T1 = 25 [oC] dolazi u barometarske kondenzatore 5BK1/2 u
kojima se sa ovom vodom kondenzuje sekundarna para nastala u poslednjem aparatu
ĉetverostepene isparivaĉke stanice tj. u aparatu 5V4. Hladna voda se u barometarske
kondenzatore 5BK1/2 transportuje pumpama za hladnu vodu 8P1/1-3.
25
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Kondenzujući sekundarnu paru, industrijska rashladna voda se zagrije za ΔT ≈ 8 [ oC] tj. na
pribliţno T2 ≈ 33 [oC].
Zagrijana industrijska voda temperature T2 samotokom odlazi u bazen tople vode BTV.
Iz bazena tople vode zagrijana voda se pumpama 8P2 – 1/3 se transportuje na vrh rashladnog
tornja gdje se vrši njeno raspršavanje po cijeloj ispuni rashladnog tornja RT.
Voda se od vrha prema dnu RT kreće u protustruji sa zrakom koji se u RT usisava
ventilatorima 8V1/2,3. Industrijska voda ohlaĊena na temperaturu T1 pada u bazen hladne vode
BHV iz kojeg se pumpama 8P1 - 1/3 ponovo šalje u barometarske kondenzatore 5BK1/2.
Zrak zagrijan hlaĊenjem industrijske vode iz RT se ventilatorima vodi u okolnu atmosferu.
Proces se odvija uz slijedeće operacije korištenjem instalisane opreme
1. CENTRIFUGALNE PUMPE 8P1-1/3
PROIZVOĐAĈ STANJE
Pumpa za transport ohlaĊene industrijske vode iz BHV "Jugoturbina"
u 5BK1/2
Karlovac /1988
3
Q = 1008 m /h
H = 60 [mVS]
N = 110 kw
UgraĊene
3
pumpe od ĉega
je
1 radna a 2 su
rezervne.
Sve pumpe u
funkciji.
2. CENTRIFUGALNE PUMPE 8P2-1/3
PROIZVOĐAĈ STANJE
Pumpa za transport tople vode iz BTV na vrh RT
Q = 1008 m3/h
H = 20 [mVS]
N = 75 kw
"Jugoturbina"
Karlovac/1988
3.
PROIZVOĐAĈ STANJE
RASHLADNI TORANJ RT1/3
Rashladni toranj dimenzija 8,2 x 8,1m, sa ispunom za Energoinvest
hlaĊenje visine 2m tj.
V = 132 m3/sekciji
Bazen hladne vode
V = 428 m3
Bazen tople vode
V = 201 m3
Retenzioni bazen
V = 240 m3
4. VENTILATORI 8V1/3
UgraĊene
3
pumpe
(1 radna + 2
rezervne)
Sve pumpe su u
funkciji
UgraĊene
tri
identiĉne sekcije
Dvije
su
u
funkciji a jedna
je u remontu
PROIZVOĐAĈ STANJE
Ventilator za usisavanje hladnog vazduha u rashladni "Aero
zavod
toranj u svrhu hlaĊenja tople vode
"Zagreb /1987
Q = 404 m3/s
tj.
Q = 1.454.400 m3/h
N = 55 kw
PROIZVOĐAĈ
5. PJEŠĈANI FILTER 8F1
Sluţi za filtriranje recirkulacione rashladne vode u Unioninvest
cilju uklanjanja suspendovanih materija.
Sarajevo
3
Q = 50 m /h
UgraĊena
tri
ventilatora
Dva u funkciji,
jedan u remontu
STANJE
U remontu
26
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
27
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
4.2.4. Pogon za finalizaciju soli (P 10/11)
Centrifugirana so sa sadrţajem vlage od cca 2,5 % sistemom traka transportuje u sušnicu sa
vibrofluidiziranim slojem u kojoj se vlaţnost soli dovodi na vrijednost od 0,1 %.
Sušenje soli se vrši toplim zrakom koji se u izmjenjivaĉu topline grije parom temperature
T = 160 oC.
Osušena i ohlaĊena so se sistemom traka i elevatora transportuje u silos osušene soli, ili
direktnona
mašine za pakovanje.
Sušnica, transportni sistemi i mašine za pakovanje soli su spojeni na sistem otprašivanja gdje se
u ciklonima i vrećastim filterima odvaja sitna so, a u cilju sprjeĉavanja zagaĊivanja okolnog
zraka. Upakovana so se paletizira, obmotava streĉ folijom i nakon toga šalje u centralni
magacin upakovane soli, odnosno krajnjim korisnicima soli.
Šematski prikaz P10/11 prikazan je na crteţu 4.6.
28
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
29
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
U Solani d.d. Tuzla pakuju se slijedeći asortimani soli:
1. Kuhinjska jodirana so (100 gr., 250 gr., 500 gr., 1 kg, 5 kg, 10 kg, 25 kg, 50 kg).
2. Industrijska nejodirana so (25 kg, 50 kg).
3. Stoĉna so (10 kg, 50 kg).
4. Tabletirana nejodirana so (2 kg, 25 kg, 40 kg).
5. So za koţarsku industriju (25 kg, 50 kg).
6. Ciklonska so (50 kg).
Proces se odvija uz propisane radne operacije korištenjem instalisane opreme.
1. VIBRACIONI TRANSPORTER
PROIZVOĐAĈ
Vibracioni transporter za transport soli od centrifuge TTU Tuzla
do sušnice
Q = 20 [t/h]
N = 5,5 [kw]
2. TRAĈNI TRANSPORTER
PROIZVOĐAĈ
Trakasti transporter za transport soli od centrifuge TTU Tuzla
do sušnice
Q = 20 [t/h]
N = 2,2 [kw]
PROIZVOĐAĈ
3. UREĐAJ ZA JODIRANJE SOLI
UreĊaj za jodiranje soli sa KJ ili KJO3
N = 0,2 [kw]
4. SUŠNICA ZA SO 6T1/2
Ventilator za topli zrak
V = 12.000 [m3/h]
N = 30 kw
6. VENTILATOR 6V2-4
Ventilator za hladni zrak
V = 6.000 [m3/h]
N = 7,5 [kw]
7. VENTILATOR 6V5-6
Ventilator za mješavinu toplog i hladnog zraka
V = 25.000 [m3/h]
N = 37 [kw]
U funkciji
STANJE
U funkciji
STANJE
U funkciji
PROIZVOĐAĈ
Sušnica za sušenje soli grijana toplim zrakom, uz TTU Tuzla
sušnicu ugraĊen izmjenjivaĉ topline za grijanje zraka.
Kapacitet: 20 t/h soli
Površina sušenja: 9,6 m2
N = 11 [kw]
5. VENTILATOR 6V1-3
STANJE
STANJE
UgraĊene 2
sušnice, od
ĉega
jedna
radna a jedna
rezervna
PROIZVOĐAĈ
STANJE
Unioninvest
Sarajevo/1990
U funkciji
PROIZVOĐAĈ
STANJE
Unioninvest
Sarajevo/1990
U funkciji
PROIZVOĐAĈ
STANJE
TTU Tuzla
U funkciji
30
PLAN AKTIVNOSTI
8. CIKLON
SOLANA d.d.TUZLA
PROIZVOĐAĈ
Cikon za izdvajanje ĉestica soli iz miješanog TTU Tuzla
zraka sušnice
D = 3,65 [m]
H = 9.000 [m]
PROIZVOĐAĈ
9. ELEVATOR 6EL1/2
.
Elevator za vertikalni transport soli
Kapacitet: 20 [t/h]
N = 7,5 [kw]
10. TRAKASTI TRANSPORTER 6TT6
Trakasti transporter
Kapacitet: 20 [t/h]
N = 2,2 kw
11. TRAKASTI TRANSPORTER 6TT5
Trakasti transporter
Kapacitet: 20 [t/h]
N = 2,2 kw
12. TRAKASTI TRANSPORTER 10TT1
Trakasti transporter za so
Kapacitet: 20 [t/h]
N = 2,2 kw
13. TRAKASTI TRANSPORTER 10TT2
.
Trakasti transporter za so
Kapacitet: 20 [t/h]
N = 2,2 kw
14. TRAKASTI TRANSPORTER 10TT3
Trakasti transporter za so
Kapacitet: 20 t/h
N = 2,2 kw
15. TRAKASTI TRANSPORTER 10TT4
Trakasti transporter za so
Kapacitet: 20 t/h
N = 2,2 kw
16. TRAKASTI TRANSPORTER 10TT5
Trakasti transporter za so
Kapacitet: 20 t/h
N = 2,2 kw
STANJE
U funkciji
STANJE
TTU Tuzla/1972
UgraĊena dva
aparata.
Oba
u
funkciji.
PROIZVOĐAĈ
STANJE
TTU Tuzla
U funkciji
PROIZVOĐAĈ
STANJE
TTU Tuzla
U funkciji
PROIZVOĐAĈ
STANJE
TTU Tuzla
U funkciji
PROIZVOĐAĈ
STANJE
TTU Tuzla
U funkciji.
PROIZVOĐAĈ
STANJE
U funkciji
TTU Tuzla
PROIZVOĐAĈ
STANJE
U funkciji
TTU Tuzla
PROIZVOĐAĈ
STANJE
U funkciji
TTU Tuzla/1969
31
PLAN AKTIVNOSTI
17. TRAKASTI TRANSPORTER 10TT6
Trakasti transporter za so
Kapacitet: 20 t/h
N = 2,2 kw
18. TRAKASTI TRANSPORTER 10TT12
Trakasti transporter za so
Kapacitet: 20 t/h
N = 4,0 kw
19. TRAKASTI TRANSPORTER 10TT13
Trakasti transporter za so
Kapacitet: 4 t/h
N = 0,18 kw
20. TRAKASTI TRANSPORTER 10TT14
Trakasti transporter za so
Kapacitet: 20 t/h
N = 2,2 kw
21. TRAKASTI TRANSPORTER 10TT15
Trakasti transporter za so
Kapacitet: 10 t/h
N = 1,5 kw
22. SILOS
10 Si 1/6
Silos za so
Kapacitet: 80 tona/kom.
Dozer za praţnjenje silosa
N = 3,0 kw
23. TRAKASTI TRANSPORTER 10TT23
Trakasti transporter za so
Kapacitet: 30 t/h
N = 5,5 kw
24. TRAKASTI TRANSPORTER 10TT24
Trakasti transporter za so
Kapacitet: 20 t/h
N = 2,2 kw
25. VENTILATOR
Ventilator za sistem otprašivanja
V = 6.000 [m3/h]
N = 11 kw
SOLANA d.d.TUZLA
PROIZVOĐAĈ
STANJE
Solana /1974
U funkciji
PROIZVOĐAĈ
STANJE
Solana
U funkciji
PROIZVOĐAĈ
STANJE
Njemaĉka
U funkciji
PROIZVOĐAĈ
STANJE
Njemaĉka
U funkciji
PROIZVOĐAĈ
STANJE
Oprema Vrbovec U funkciji
Srbija/1981
PROIZVOĐAĈ
STANJE
EI-TAT Sarajevo
UgraĊeno
silosa.
Svi
funkciji.
PROIZVOĐAĈ
STANJE
TTU Tuzla
U funkciji
PROIZVOĐAĈ
STANJE
TTU Tuzla
U funkciji
PROIZVOĐAĈ
STANJE
6
u
U funkciji
Nikola Tesla
32
PLAN AKTIVNOSTI
26. VENTILATOR
Ventilator za sistem otprašivanja
V = 10.000 [m3/h]
N = 18,5 kw
27. VREĆASTI FILTER
SOLANA d.d.TUZLA
PROIZVOĐAĈ
EI-TAT Sarajevo
U funkciji
PROIZVOĐAĈ
Filteri za izdvajanje soli iz zraka sa otprašivanja mašina
A = 250 [m2]
28. TABLETARA I
Mašina za tabletiranje soli, tableta Ø 15 mm
Kapacitet: 240.000 kom./h
N = 7,5 kw
29. TABLETARA II
Mašina za tabletiranje soli, tableta Ø 25 mm
Kapacitet: 220.000 kom./h
N = 7,5 kw
30. MAŠINA ZA PAKOVANJE PU3S
Mašina za pakovanje soli asortimana 1/1 kg
Kapacitet: 7,2 t/h
N = 9 kw
U sklopu mašine je termotunel
N = 11 kw
31. MAŠINA ZA PAKOVANJE PUE4
Mašina za pakovanje soli asortimana 1/1 kg
Kapacitet: 4,5 t/h
N = 5 kw
U sklopu mašine je termotunel
N = 36 kw
32. MAŠINA ZA PAKOVANJE
Mašina za pakovanje soli asortimana 5/1 kg
Kapacitet: 1,5 t/h
N = 2 kw
33. MAŠINA ZA PAKOVANJE
Mašina za pakovanje soli asortimana 5/1 kg
Kapacitet: 3,0 t/h
N = 4 kw
STANJE
STANJE
UgraĊena dva
filtera
PROIZVOĐAĈ
STANJE
U funkciji
Horn Njemaĉka
PROIZVOĐAĈ
STANJE
Rota
Engleska
U funkciji
pres
PROIZVOĐAĈ
STANJE
Audion elektro
Njemaĉka
U funkciji
PROIZVOĐAĈ
STANJE
U funkciji
PROIZVOĐAĈ
STANJE
Stara
Zagora U funkciji
Bugarska
PROIZVOĐAĈ
STANJE
FST Tuzla
U funkciji
33
PLAN AKTIVNOSTI
34. MAŠINA ZA PAKOVANJE
SOLANA d.d.TUZLA
PROIZVOĐAĈ
STANJE
-
U funkciji
PROIZVOĐAĈ
STANJE
Mašina za pakovanje soli asortimana 5/1 kg
Kapacitet: 1,0 t/h
N = 1 kw
35. PALETIZER
Paletizer za paletiziranje soli asortimana 1/1 kg
Kapacitet: 15 t/h
N = 6 kw
36. MAŠINA ZA PAKOVANJE
Sipack Slovenija U funkciji
1986
PROIZVOĐAĈ
STANJE
Mašina za pakovanje soli asortimana 10/1; 25/1 i Hawer Boecker
50/1 kg (HAVER)
Njemaĉka/2003
Kapacitet: 30,0 t/h
U funkciji
N = 20 kw
37. PALETIZER
PROIZVOĐAĈ
Paletizer za paletiziranje soli asortimana 10/1; FBC Italija
25/1 i 50/1 kg
Kapacitet: 30,0 t/h
N = 10,5 kw
38. OMOTAĈ
PROIZVOĐAĈ
Mašina za omotavanje paleta folijom svih FST Tuzla/2007
asortimana soli
N = 1,1 kw
STANJE
U funkciji
STANJE
UgraĊene
mašine
Obje su
funkciji
2
u
4.2.5. Pogon za proizvodnju nitritne soli
U svom asortimanu proizvoda Solana d.d. Tuzla ima i tzv. nitritnu so. Ovaj proizvod je smješa
kuhinjske soli i natrijum nitrita (NaCl + NaNO2).
Proces proizvodnje je šarţni.
Šema procesa proizvodnje nitritne soli prikazana je na slici 4.7.
34
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
35
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
U mješaĉu M1 miješaju se jodirana kuhinjska so (NaCl) i natrijum nitrat (NaNO2).
Nakon kvalitetne homogenizacije dvije soli dobivena nitritna so se ispušta iz mješaĉa i pakuje u
polietilenske vreće od 25 kg, a zatim slaţe na palete. Paletizirana so se obmotava streĉ folijom i
šalje u centralni magacin odakle se transportuje kupcima.
U toku 2008. godine ukupno je proizvedeno 849 tona nitritne soli.
Proces se odvija uz propisane radne procedure uz korištenje instalisane opreme
1. MJEŠAĈ ZA SO M1
Mješaĉ za umješavanje soli i Na - nitrita
Kapacitet: 300 kg/šarţi
N = 5,5 kw
2. DOZER D1
UreĊaj za doziranje soli iz mješaĉa na pakovanje
Kapacitet: 1 t/h
N = 0,22 kw
3. TRAĈNI TRANSPORTER TT1/2
PROIZVOĐAĈ
STANJE
Solana /2001
UgraĊen
jedan mješaĉ,
isti
je
u
funkciji
PROIZVOĐAĈ
STANJE
Solana/2009
U funkciji
PROIZVOĐAĈ
Transporter za doziranje soli u M1 i transport Ĉelik Kriţevci
upakovane soli.
4. VAGA V1
Vaga za nitritnu so - 25 kg
PROIZVOĐAĈ
STANJE
U funkciji
STANJE
Libela Celje
U funkciji
4.2.6. Pogon za proizvodnju zaĉina (dodatka jelima)
Solana d.d. Tuzla u svom proizvodnom programu ima i proizvodnju zaĉinskog dodatka jelima
(zaĉin DO-DO).
Šema procesa proizvodnje zaĉina prikazana je na sl. 4.8.
36
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
37
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Instalisani godišnji kapacitet proizvodnje je 500 tona/god.
Proces proizvodnje je šarţnog tipa.
Iz silosa sirovina (S1 do S ) u mješaĉ MŠ2 se uvode sirovine koje ulaze u sastav zaĉinskog
dodatka jelima. U mješaĉu se vrši homogenizacija smješe. Nakon postignute homogenizacije
smješa se ispušta u prihvatni koš mješaĉa MP iz koje se puţnim transporterom transportuje na
mašinu za pakovanje MPK 2000.
Pojedinaĉna pakovanja se transportnom trakom vode na zbirno pakovanje, paletiziraju,
obmotavaju streĉ folijom i transportuju u magacin gotovih proizvoda.
U toku 2008. godine ukupno je proizvedeno 214 tona zaĉina DO-DO.
Asortiman pojedinaĉnih pakovanja je uslovljen potrebama trţišta i pakuju se slijedeći
asortimani: 150 gr.; 250 gr.; 300 gr.; 500 gr.; 800 gr.; 1,0 kg; 4,0 kg i 20 kg.
Inaĉe, u sastav zaĉinskog dodatka jelima ulaze slijedeće komponente:
- Jodirana so;
- Natrijum glutaminat;
- Sušeno povrće;
- Dekstroza;
- Vitamini, biber i prirodne boje.
Proces se odvija uz propisane radne procedure korištenjem instalisane opreme
1.
MJEŠAĈ ULAZNIH KOMPONENTI PROIZVOĐAĈ STANJE
MŠ - 2
Mješaĉ za homogenizaciju ulaznih komponenti
Kapacitet: 300 kg/šarţi
sa motorom i reduktorom
N = 4,0 kw
2. POKRETNI TRANSPORTER
ZA KOMPONENTE
Gumeni transporter
komponenti
Kapacitet: 1,0 t/h
N = 1,5 kw
za
pretovar
Utva Jugoslavija
U funkciji
PROIZVOĐAĈ
STANJE
Vrbovec
Hrvatska 2003
U funkciji
PROIZVOĐAĈ
STANJE
ulaznih
3. PUŢNI TRANSPORTER PT-1
Puţni transporter za transport zaĉina iz mješaĉa do
mašine za pakovanje
Vrbovec
Kapacitet: 3,0 t/h
Hrvatska 2003
N = 1,5 kw
4. MAŠINA ZA PAKOVANJE MPK 2000
PROIZVOĐAĈ
U funkciji
STANJE
Mašina za pakovanje zaĉina asortimana 0,15 ÷ 2,0 EI Niš /1983
kg
Kapacitet: 2,0 t/h
N = 2,5 kw
UgraĊene
dvije mašine
Obje
u
funkciji
38
PLAN AKTIVNOSTI
5. TRANSPORTNA TRAKA
SOLANA d.d.TUZLA
PROIZVOĐAĈ
Traka za transport upakovanog proizvoda od mašine za Ĉelik Kriţevci
pakovanje do sabirnog stola za zbirno pakovanje
Kapacitet: 2,0 t/h
N = 0,5 kw
STANJE
UgraĊene
dvije trake
Obje
u
funkciji
6.
UREĐAJ ZA ZAVARIVANJE PROIZVOĐAĈ STANJE
PLASTIĈNIH FOLIJA VF
UreĊaj za ruĉno zavarivanje plastiĉnih folija - većih asortimana pakovanja
N = 0,65 kw
7. SABIRNI (RADNI) STO
PROIZVOĐAĈ
UreĊaj za pakovanje pojedinaĉnih asortimana u kutije za zbirno pakovanje
N = 0,5 kw
8. AKSIJALNI VENTILATOR
PROIZVOĐAĈ
Ventilator za otprašivanje mašina za pakovanje i ventilaciju proizvodne sale
N = 0,75 kw
U funkciji
STANJE
U funkciji
STANJE
UgraĊena dva
ventilatora
Oba
u
funkciji
4.3. KONTROLA KVALITETA GOTOVIH PROIZVODA U SOLANA d.d. TUZLA
Trenutno se u Solani d.d. Tuzla proizvodi:
1. So - natrijum hlorid (NaCl)
a) so za prehranu (jestiva)
b) so za industriju (industrijska)
2. Nitritna so
3. Dodatak jelima sa sušenim povrćem „DO-DO” zaĉin
4. Dijetalna so
4.3.1. Natrijum hlorid (so za prehranu)
Analiza natrijum hlorida podrazumjeva vizuelnu kontrolu
kvaliteta soli na boju, miris, vlagu, sadrţaj stranih primjesa, sadrţaj joda, zatim odreĊivanje sadrţaja
NaCl, Ca + Mg, K4Fe (CN)6 x
3 H2O, vlage, pH 20 % otopine, granulometrijski sastav.
Prema Pravilniku o kvalitetu soli za prehranu, so mora zadovoljavati sljedeće norme kvaliteta:
NaCl
min. 97 %
Vlaga
do 0,5 %
pH 20 % rastvor
reaguje neutralno
soli na lakmus papir
jodirana sa:
20 – 30 mgJ/kg soli za trţište BiH sa upotrebom KJ ili KJO3
20 – 30 mgKJ/kg soli za trţište Hrvatske i Slovenije
20 – 30 mg J/kg soli za trţište Makedonije sa upotrebom KJO3
16 – 24 mg KJ/kg soli za trţište Srbije
E - 536
max. 10 mg/kg
39
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
[K4Fe (CN)6 x 3 H2O]
da je bez mirisa i bijele boje, da ne sadrţi primjese vidljive golim
okom mineralne primjese nerastvorene u sonoj kiselini max. 0,05 %
Teški metali:
- Olovo (Pb) mg/kg
2,00
- Kadmij (Cd) mg/kg
0,50
- Ţiva (Hg) mg/kg
0,20
- Arsen (As) mg/kg
2,00
- Bakar (Cu) mg/kg
2,00
Granulacija: Ĉestice soli takve veliĉine da najmanje 80 % proizvoda prolazi kroz
otvor sita veliĉine 1,3 mm po kvadratu.
Analiza soli za prehranu se radi svaki dan, te se na osnovu toga pravi izvještaj o kvalitetu
prosjeĉnog mjeseĉnog uzorka, kao i godišnji izvještaj o kvalitetu soli za prehranu.
U uzorku soli za prehranu odreĊuje se sljedeće:
- NaCl
99,70 %
- Vlaga
0,03 %
- Ca + Mg
0,008 %
- E-536
3 - 5 mg/kg
- KJ
zadovoljava
- KJO3
zadovoljava
- pH
zadovoljava
- granulacija
zadovoljava
Teški metali:
- Olovo (Pb) mg/kg
- Kadmij (Cd) mg/kg
- Ţiva (Hg) mg/kg
- Arsen (As) mg/kg
- Bakar (Cu) mg/kg
- Ţeljezo (Fe) mg/kg
1,00
0,42
0,00
0,62
0,96
0,12
Analiza soli za stoĉnu ishranu mora zadovoljavati sljedeće: min. 38 mg/kg KJ
Analiza soli za industriju mora zadovoljavati iste uslove kao i so za prehranu, samo što ne
smije biti jodirana.
4.3.2. Nitritna so
Prema Pravilniku kvaliteta nitritne soli za salamurenje, homogena smjesa natrijum hlorida i
natrijum nitrita mora sadrţavati:
NaNO2
0,5 - 0,6 %
Analiza uzorka nitritne soli se radi na zahtjev proizvodnje.
OdreĊuje se:
NaCl
99,40 %
Vlaga
0,040 %
KJ
20 - 30 mg/kg
NaNO2
zadovoljava
* Analizu sadrţaja NaNO2 u nitritnoj soli povremeno radi i Veterinarski fakultet u Sarajevu.
40
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
4.3.3. Dodatak jelima sa sušenim povrćem „DO-DO” zaĉin
Prema specifikaciji proizvoda, analitiĉki sastav je slijedeći:
NaCl
do 60 %
Natrijum glutaminat do 15 %
Sušeno povrće
min. 8 %
Ugljikohidrati
9%
Vitamin B2
0,03 %
Analiza uzorka DO-DO zaĉina se radi na zahtjev proizvodnje.
U uzorku DO-DO zaĉina odreĊuje se slijedeće:
NaCl
56,30 %
Natrijum glutaminat do 10 %
Sušeno povrće
8,72 %
Vlaga
2,85 %
4.3.4. Dijetalna so
Prema specifikaciji proizvoda, analitiĉki sastav je slijedeći:
NaCl
do 70 %
KCl
do 30 %
jod
20 – 30 mg/kg
Sadrţaj Na
do 275 mg/g
Sadrţaj K
do 157 mg/g
Analiza uzorka dijetalne soli se radi na zahtjev proizvodnje. U uzorku dijetalne soli sadrţaj
joda je zadovoljavajući.
41
PLAN AKTIVNOSTI
5.
SOLANA d.d.TUZLA
DATUM POĈETKA RADA POGONA (POSTROJENJA)
*
Industrijska proizvodnja soli poĉela je 1885 godine u Solani u Simin Hanu. UgraĊeno je
ukupno 4 tave (kazana) koje su grijane dimnim plinovima, a so se iz tava izgrtala ruĉno.
Tave su bile površine 80 i 118 m2.
*
Proizvodnja soli u Tuzlanskoj solani poĉela je na današnjoj lokaciji 1890 godine.
UgraĊeno je ukupno 6 tava (kazana) sa jediniĉnom površinom od 144m2 tj. ukupno 864m2.
Razliĉitim tehniĉkim unapreĊenjima ĉiji cilj je bio povećanje proizvodnje i poboljšanje uslova
rada (povećanje površina tava do 160m2, predgrijavanje slane vode, mehaniĉko izgrtanje soli i
dr.) periodiĉno je povećavana proizvodnja tako da je npr. ona iznosila:
1933 godine .................................... 45.122 t/god.
1967 godine .................................... 127.656 t/god.
*
Godine 1971 izgraĊena je potpuno nova solana koja se sastojala iz tri proizvodne
jedinice a ukupni kapacitet proizvodnje je iznosio:
NaCl ................................................ 185.000 t/god.
Na2SO4 ............................................
4.500 t/god.
Maksimalna proizvodnja ostvarena je 1989 godine i iznosila je 205.000 tona soli godišnje.
*
Godine 1987 izvršena je rekonstrukcija pogona P-5 i ugraĊeno novo postrojenje
projektovanog kapaciteta od 150.000 [t/god] umjesto dotadašnjeg kapaciteta P-5 koji je iznosio
75.000 [t/god].
*
U toku 2000 godine izvršena je privatizacija SOLANE Tuzla, ĉime je ona postala
dioniĉko društvo u vlasništvu Investicionih fondova i sitnih dioniĉara.
42
PLAN AKTIVNOSTI
6.
SOLANA d.d.TUZLA
STUDIJA ZAGAĐENOSTI U NULTOM STANJU
6.1.Stanje okoliša na podruĉju Tuzle
Uvod
Tuzlanski kanton je kanton sa stogodišnjom tradicijom u eksploataciji mineralnih sirovina, ugalj,
kamena so, kvarcni pijesak, kreĉnjak.Ujedno je i najveći rudarsko-industrijski bazen u Bosni i
Hercegovini.MeĊutim intezivnom eksploatacijom i nedovoljnim aktivnostima na zaštiti okoliša u
mnogome je doprinijelo narušavanju temelja ravnoteţe ĉovjeka i prirode.Stanje ţivotne sredine na
podruĉju Solane Tuzla, kao i općine Tuzla direktan je odraz razvoja privrede, eksploatacije
prirodnih resursa, izgradnje naselja, saobraćajnica i drugih objekata.
U uvodu ove analize dat je kratak pregled stanja okoliša na podruĉju Solane, za vremenski period
koji je prethodio sadašnjem stanju okoliša.
6.1.1. Stanje kvaliteta zraka
6.1.1.1. Kvalitet zraka za period 1980-1999.godina
U tabeli 6.1., a na osnovu podataka iz Informacije o stanju kvaliteta okolice na podruĉju Tuzlanskog
kantona za 1999.godinu*, dati su osnovni pokazatelji zagaĊenosti zraka za navedene vremenske periode
za podruĉje Tuzlanskog kantona.
Tabela 6.1.Uporedni pregled kvaliteta zraka za predratni period i 1999. godinu
Polutant
Period 1980-1990
1999 godina
 ĉestica
27232 t/god
15251,00 t/god
 sumpordioksida (SO2)
62993,8 t/god
45327,00 t/god
 ugljenmonoksida (CO)
7683 t/god
7024,00 t/god
 azotnih plinova (NOx)
26823 t/god
19720,00 t/god
 olova (Pb)
7,3 t/god
12,90 t/god
Prema datim podacima, iako se radi o smanjenim emisijama polutanata u zrak u odnosu na predratno
razdoblje, moţe se predpostaviti da je emisija ovih polutanata u zrak u uţe industrijsko podruĉje Tuzle
bila iznad dozvoljenih graniĉnih vrijednosti za pojedine polutante.
6.1.1.2. Kvalitet zraka u toku maja 2010. godine
Na osnovu ĉlana 9. Pravilnika o monitoringu kvaliteta zraka («Sluţbene novine FBiH», broj: 12/05)
nadleţno Ministarstvo za poslove zaštite okolice Tuzlanskog kantona informira javnost o kvalitetu
zraka na osnovu podataka dobivenih iz instaliranog Sistema za praćenje kvaliteta zraka na podruĉju
Tuzlanskog kantona.U tabeli 6.2. naveden je kvalitet zraka za mjesec maj 2010. godine i to za mjerna
mjesta MS 1 Skver ,MS-2 BKC i MS3 Bukinje.
Solana d.d. je locirana na oko 400 m od MS-2 BKC, i na oko 3 km od MS3 Bukinje
* Informacija o stanju kvaliteta okolice na podruĉju Tuzlanskog kantona za 1999.godinu -Vlada TK
43
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Tabela 6.2.Kvalitet zraka za maj 2010. godine
MS1-SKVER
TUZLA
MS3-BUKINJE
TUZLA
MS4-BEKTIĆI
TUZLA
maximum
prosjek
minimum
maximum
prosjek
minimum
maximum
prosjek
jedinica
minimum
maximum
Mjerna
prosjek
Polutant
MS2-BKC
TUZLA
PM 2,5
µg/Nm
3
20,5
33,9
7,3
32,0
62,8
9,3
17,7
32,1
9,5
18,9
33,5
9,3
SO2
µg/Nm
3
35,5
134,4
13,5
25,4
63,9
8,0
6,9
23,8
1,7
*
*
*
NO2
µg/Nm
3
12,0
23,4
0,7
24,2
34,9
11,6
11,1
17,2
7,5
*
*
*
CO
µg/Nm
3
900
2200
100
200
700
100
*
*
*
700
1000
600
O3
µg/Nm
3
*
*
*
26,5
49,2
9,7
53,0
81,4
20,0
*
*
*
ZagaĊujuća materija /
Vrijednosti
propisane Pravilnikom
Sumpordioksid (SO2)
Azotdioksid (NO2)
Ugljenmonoksid (CO)
Ozon (O3)
Lebdeće ĉestice (LĈ - PM2,5)
Prosjeĉna godišnja ciljana
vrijednost (µg/m³)
Prosjeĉna godišnja
graniĉna vrijednost
(µg/m³)
60
40
75
90
60
150
Prag upozorenja
(satni
period uzorkovanja)
400
320
192
-
Prag uzbune (satni
period
uzorkovanja)
500
400
240
-
Tablica vrijednosti za pojedine pokazatelje kvalitete zraka utvrĊene Pravilnikom o graniĉnim vrijednostima kvaliteta zraka („Sl. Novine FBiH“, broj: 12/05)
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Šematski prikaz lokacije mjernih mjesta
MS1 Skver
SOLANA
MS2 BKC
≈ 2 km udaljen
MS3 Bukinje
6.1.2.Kvalitet zraka na podruĉju Solane d.d. Tuzla
Solana d.d. Tuzla zauzima relativno veliku površinu sa uglavnom zatvorenim i relativno malim otvorenim tehnološkim cjelinama.
Mjerenjem kvaliteta zraka dobivamo podatke o emisijama iz izvora kao što su:
- unutarnji transport;
- transport sirovina i proizvoda putem pokretnih traka;
- sekundarni izvori emisije iz pogona.
Vaţno je napomenuti da se u Solana d.d. Tuzla ne vrši spaljivanje ni ĉvrstog ni teĉnog goriva u cilju proizvodnje energetskih fluida.Mjerenja su izvršena
14.05. ÷ 15.05.2009. godine.
6.1.2.1. Parametri mjerenja
- sedimentna prašina
45
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
- lebdeća prašina
- taloţna prašina
6.1.2.3. Rezultati mjerenja
Rezultati mjerenja izvršeni od strane Rudarskog instituta Tuzla daju se u narednim tabelama.
Tabela 6.3. Rezultati mjerenja sedimentne prašine
TALOŢNI PRAH – ukupno, (SEDIMENTNA PRAŠINA) (mg/m2 dan)
Mjerno
mjesto
I mjerenje
II mjerenje
MS 1
MS 2
MS 3
MS 4
MS 5
MS 6
MS 7
176
98
168
114
115
172
98
247
142
187
286
252
228
145
Prosjeĉna
mjeseĉna
vrijednost, Yp
212
120
183
200
183
200
121
Ocijena
u Visoka
Ocijena
u
odnosu na Yp vrijednost, Yv odnosu na Yv
Ispod
Ispod
Ispod
Ispod
Ispod
Ispod
Ispod
247
142
187
286
1675
228
145
Ispod
Ispod
Ispod
Ispod
Ispod
Ispod
Ispod
Tabela 6.4. Rezultati mjerenja lebdeće i taloţne prašine
MJERNO
MJESTO
1
2
3
4
5
6
7
KONCENTRACIJE PRAŠINE
LEBDEĆA PRAŠINA
(mikrograma/m3)
70
35,71
11,14
9,95
14,65
1,17
47,14
7,75
NAPOME
NA
TALOŢNA PRAŠINA
(miligrama/ m2/24 ĉasa)
100
68,02
12,128
5,277
6,960
3,492
68,580
2,88
Tabela 6.5. Zakonom propisane (Sl. Novine FBiH 12/2005) graniĉne vrijednosti (GV)
ZagaĊujuća materija
Period uzorkovanja
Prosjeĉna
godišnja Visoka vrijednost
vrijednost μgr/m3
μgr/m3
LEBDEĆE ĈESTICE
LĈ-10
24 sata
50
100
ULĈ
24 sata
150
350
TALOŢNI PRAH UKUPNO ( SEDIMENTNA PRAŠINA)
ZagaĊujuća materija
Period uzorkovanja
Prosjeĉna
godišnja Visoka vrijednost
vrijednost mgr/m2dan
mgr/m2dan
Taloţni prah ukupno
Jedan mjesec
200
350
Tabela 6.6. Zakonom propisane (Sl. Novine FBiH 12/2005) ciljane vrijednosti (CV)
ZagaĊujuća materija
Period uzorkovanja
Prosjeĉna
godišnja Visoka vrijednost
vrijednost μgr/m3
μgr/m3
LEBDEĆE ĈESTICE60
LĈ-10
24 sata
40
60
ULĈ
24 sata
75
120
TALOŢNI PRAH UKUPNO ( SEDIMENTNA PRAŠINA)
ZagaĊujuća materija
Period uzorkovanja
Prosjeĉna
godišnja Visoka vrijednost
vrijednost mgr/m2dan
mgr/m2dan
Taloţni prah ukupno
Nema norme
Nema norme
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Tabela 6.7. BAT Guidance Note- for the Brewing, Malting & Distilling Sector
Table
6.1:
BAT
Associated
Emission Levels for Emission to
Air
Constituent
Group
or
Parameter
Total Particulate Matter
(including emissions from material
handling)
1.1.1.1.1.1.1 Total
Carbon
Note 2
Emission Level
Mass Threshold
3
(g/hr)
5 - 50
150
>200
At mass flow up to 200
Organic 50
Other
Note 1
(mg/m )
500
--
Note 3
Zbog nepostojeće BAT za proizvodnju soli, preuzete su tabele za propisane kvalitete sukladno
vaţećim BAT –ovima za srodne industrije.
Šematski prikaz lokacije mjernih mjesta:
MS2
MS3
MS4
MS6
MS1
MS5
MS7
6.1.2.4.Mjerenje emisije u zrak
SOLANA d.d. Tuzla nema svoju kotlovnicu za proizvodnju tehnološke pare, nego se istom
snabdijeva iz Termoelektrane Tuzla.
TakoĊer, SOLANA d.d. Tuzla u svom krugu ne vrši spaljivanje bilo kakvog otpada. Za grijanje
proizvodnih pogona koristi se tehnološka para iz Termoelektrane Tuzla, tj. nema spaljivanja
ĉvrstog ili teĉnog goriva za potrebe grijanja.
Zbog svega navedenog moţe se reći da su podaci dati u tabeli 6.3. pravi pokazatelj kvaliteta
zraka odnosno emisije u zrak unutar fabriĉkog kruga SOLANA d.d. Tuzla.
47
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
6.1.3.Analiza dobivenih rezultata ispitivanja kvaliteta zraka
Na osnovu pokazatelja kvalitete zraka na lokalitetima mjernih stanica Skver, BKC i Bukinje koji
su navedeni u tabeli br.6.2.moţemo izvesti zakljuĉak da na osnovu prezentiranih rezultata koji se odnose
na kvalitet zraka na podruĉju općine Tuzla, da se zakljuĉiti da nema bitnijih razlika u kvalitetu zraka
kada je u pitanju lokalitet u blizini Solane - MS2 BKC i drugih mjernih stanica.
6.2.Stanje zagaĊivanja sliva voda
Uvod
Najveće slivno podruĉje u regiji Tuzla je slivno podruĉje rijeke Spreĉe u koju se ulijeva rijeka Jala koja
je recipijent svih ispuštenih otpadnih voda na podruĉju općine Tuzla.
Prema Uredbi o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama Socijalistiĉke republike
Bosne i Hercegovine („Sluţbeni list SRBiH broj 19/80) i Uredbi o klasifikaciji vodotoka ( „Sluţbeni list
SRBiH 42/67“) klasifikacija kvaliteta voda slivnog podruĉja Spreĉa je:
I Rijeka Jala na ulazu u Tuzlu prije upuštanja otpadnih voda industrije i gradskog kolektora pripada II
kategoriji
II Rijeka Jala na ušću u Spreĉu poslije upuštanja otpadnih voda industrije i gradskog kolektora, pripada
III kategoriji
6.2.1. Stanje kvaliteta voda slivnog podruĉja Spreĉa
Prema podacima istraţivanja provedenim na podruĉju Tuzlanskog kantona ( Informacija o stanju
kvalitete okolice na podruĉju Tuzlanskog kantona za 1999. godinu ), a koja su obavljena prije poĉetka
rata ovo podruĉje je imalo najzagaĊenije površinske vode u BiH.
Osnovni izvori zagaĊenja bili su prije svega kanalizacija većih naselja, veći i manji industrijski objekti,
energetska postrojenja i rudnici locirani na ovom podruĉju.
Procjena sadašnjeg stanja slivnog podruĉja Spreĉa
UporeĊujući utvrĊeni kvalitet voda u vodotocima na osnovu objavljenih istraţivanja sa propisanim
kategorijama proizilazi da su skoro svi vodotoci u lošijem stanju od zakonom propisanog.Većina
površinskih voda-vodotoka je i dalje degradirana ili se smatra „mrtvim“ vodotocima.
6.2.2.Kvalitet rijeke Jale
Rijeka Jala je recipijent otpadnih voda grada Tuzle, sa prigradskim naseljima, otpadnih voda
termoenergetskog sektora i širokog dijapazona industrija od prehrambene do hemijske.
Prema podacima kojima se raspolaţe ( Interna dokumentacija Instituta za hemijsko istraţivanje,
Istraţivanja Sliva rijeke Spreĉe ) ,ovaj vodotok od grada Tuzle pa do ušća u Spreĉu u zadnjih 30 godina
skoro da konstantno odgovara vodama iznad IV kategorije – van kategorije.U tabeli 6.8.dati su rezultati
ispitivanja kvaliteta rijeke Jale u 2004 i 2005 godini od strane Instituta za hemijsko inţinjerstvo Tuzla
48
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Tabela 6.8.Kvalitet rijeke Jale ( lokalitet uzorkovanja rijeka Jala poslije industrijske zone Tuzle
prije ušća u rijeku Spreĉu )
R.br
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Osnovni pokazatelj
Otopljeni kisik mg/l
Zasićenost kisikom %
Petodnevna
biokemijska
potrošnja kisika BPK5 mg
O2/l
Kemijska potrošnja kisika
KPK iz KMnO4 mg O2/l
Kemijska potrošnja kisika
KPK bikromat metod mg
O2/l
Suspendirane materije mg/l
Suhi ostatak filtrirane vode
mg/l
8.
pH vrijednost
9.
Elektroprovodljivost
10.
Vidljive otpadne materije
11.
Primijetni miris
DODATNI POKAZATELJI
12.
Temperatura vode
13.
Mutnoća
14.
Amonijak N mg/l
15.
Nitriti N mg/l
16.
Nitrati N mg/l
17.
Kloridi
18.
Proticaj m3/s
UtvrĊene vrijednosti
MDK* vrijednost
6,5
68,1
82,0
(III klase voda)
4,0
50-75(115-125)
7,0
101,2
20,0
247,7
-
288,4
4.529,6
80,0
1.500,0
8,7
5.640
Sitni komadi otpad
Jak neodreĊen
6,0-9,0
Bez
Bez
20,9
910
3,300
0,058
0,52
2.268,8
2,90
0,5
0,5
15
-
*MDK, prema Uredbi o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama SRBiH
(Sluţbeni list SRBiH 19/80), I Uredbi o kategorizaciji vodotoka (Sluţbeni list SRBiH broj 42/67)
6.2.3.Otpadne vode u Solani
Solana d.d. Tuzla u svom sastavu ima više proizvodnih jedinica koje u svom
tehnološkom procesu koriste vodu u procesu proizvodnje ili kao vodu za hlaĊenje.
Ovdje posebno treba naglasiti da se za potrebe procesa proizvodnje soli (za brtvljenje pumpi i
povremena pranja pogona) uglavnom koriste kondenzati nastali u procesu proizvodnje
(cca 3,0 m3/tona proizvedene soli).
Tamo gdje to specifiĉnosti rada pojedinih pumpnih agregata ne dozvoljavaju, za brtvljenje
pumpi se koristi recirkulaciona rashladna voda iz P-8 ili gradska voda. Isto tako u dijelovima
fabrike u kojima nije razvedena cijevna mreţa kondenzata za povremena pranja pogona koristi
se
voda iz gradske vodovodne mreţe.
U poglavlju 4.2.3. je navedeno da se za ostvarivanje potrebnog vakuuma neophodnog za rad
postrojenja za proizvodnju soli (P-5) koristi industrijska rashladna voda koja je u
recirkulacionom toku preko rashladnog tornja.
49
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Zavisno od uslova voĊenja procesa povremeno se dešava da se recirkulaciona rashladna voda
zasoli i da sadrţaj soli u njoj dostigne vrijednost od 5 ÷ 10 [gr/l]. Odsoljavanja rashladnog
sistema tj. smanjenje koncentracije soli vrši se kondenzatom (u hladnijem periodu dana) ili
vodom iz gradske vodovodne mreţe tj. bunarskom vodom (u toplijem periodu dana) da bi se
dostigla koncentracija soli u rashladnoj vodi od cca 1,0 [gr/l].
Treba naglasiti da je potrošnja vode iz gradske vodovodne mreţe na nivou od 0,37 m3/toni
proizvedene soli.
6.2.3.1. Porijeklo i nastanak otpadnih voda
U SOLANA d.d. Tuzla nastaju slijedeće otpadne vode:
-
Sanitarne otpadne vode
Atmosferske otpadne vode
Procesne otpadne vode
Sanitarne otpadne vode iz mokrih ĉvorova proizvodnje, upravne zgrade, mašinske i
elektroradionice te vatrogasnog spremišta se ispuštaju u kolektor gradske kanalizacije i nakon
zajedniĉkog preĉišćavanja sanitarnih otpadnih voda grada Tuzla se ispuštaju u vodotok.
Sa aspekta zagaĊenja vodotoka one nisu interesantne za ovaj materijal.
Atmosferske otpadne vode nastaju prikupljanjem voda od atmosferskih padavina ili pranja
tvorniĉkog kruga i zajedno sa procesnim otpadnim vodama ispuštaju u vodotok.
Procesne otpadne vode nastaju u:
-
procesu preĉišćavanja slane vode
procesu proizvodnje soli
procesu sušenja i pakovanja soli
procesu hlaĊenja recirkulacione rashladne vode
* U procesu preĉišćavanja slane vode iz sirove slane vode se uklanjaju joni stvaraoci
inkrustacija, koji bi se u sluĉaju da se ne uklone iz slane vode bili istaloţeni u isparivaĉkom
postrojenju što bi u krajnjem dovelo do znaĉajnog pada koeficijenta prolaza topline i
neekonomiĉnog rada proizvodnog postrojenja.
Joni koji se uklanjaju iz slane vode su kalcij (Ca2+), magnezij (Mg2+) i bikarbonatni jon
(HCO3-).
Uklanjanje nepoţeljnih jona vrši se natrijevom luţinom NaOH po reakcijama:
MgCl2 + 2NaOH → Mg(OH)2 + 2NaCl
NaHCO3 + NaOH → Na2CO3 + H2O
odnosno natrijum karbonatom Na2CO3 po reakciji:
CaSO4 + Na2CO3 → CaCO3 + Na2SO4
Mulj od ĉišćenja slane vode sastava: CaCO3, Mg(OH)2, Na2CO3, NaOH, NaCl, H2O izvodi se
kontinuirano iz reaktora za preĉišćavanje slane vode.
50
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Koliĉina ĉvrstog taloga je pribliţno:
CaCO3 = 8 ÷ 10 kg/t soli
Mg(OH)2 = 0,1 ÷ 0,2 kg/t soli
Mulj se pumpama transportuje u filter presu gdje se izdvaja ĉvrsti talog, a odfiltrirana slana
voda se vodi u proces proizvodnje soli.
Ĉvrsti talog – mulj, gore navedenog sastava se koristi kao sirovina za proizvodnju paste za ruke
ili kao Ċubrivo za popravljanje kvaliteta «kiselih» poljoprivrednih zemljišta.
U sluĉaju kvara na filter presi mulj od preĉišćavanja slane vode direktno se ispušta u retenzioni
bazen u vidu 50% suspenzije.
*
U procesu proizvodnje soli otpadne vode nastaju:
- ispuštanjem matiĉne luţine
- prilikom generalnog pranja postrojenja tj. prilikom pojedinaĉnih pranja aparata
- raznim curenjima uslijed nepravilnog voĊenja tehnološkog procesa
Ispuštanje matiĉne luţine je posljedica specifiĉnog sastava slane vode tuzlanskog leţišta (slana
voda sadrţi NaCl, Na2SO4 i kao posljedicu preĉišćavanja slane vode još i Na2CO3 i NaOH).
U momentu kada kristalizacijom soli, uz istovremeno povećavanje koncentracije sulfata ona
dostigne vrijednost od 60 [gr/l] Na2SO4, mora se vršiti ispuštanje matiĉne luţine iz postrojenja
da bi se sprijeĉila istovremena kristalizacija NaCl i Na2SO4 tj. oneĉišćenje osnovnog
proizvoda – soli NaCl.
Koliĉina ispuštene matiĉne luţine je:
0,11 ÷ 0,17 m3/t proizvedene soli
Ova matiĉna luţina se ispušta u kanal otpadnih voda IK2 i preko retenzionog bazena ispušta u
rijeku Jalu.
Prikaz tokova otpadnih voda u SOLANA d.d. Tuzla dat je na crteţu broj 6.1.
51
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
52
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Prilikom generalnog pranja postrojenja, slana voda iz postrojenja (isparivaĉa, sabirne posude
5SB1, degazera 5E1, mješaĉa 5M1, i koncentratora 6K1/3) se pumpama 3P8 prebaci u
rezervoar preĉišćene slane vode 1SR1 da se nebi bacala u vodotok, tj. da bi se nakon
generalnog pranja postrojenja ponovo iskoristila za proizvodnju soli.
U postrojenje iz koga je ispuštena slana voda, ubacuje se kondenzat u koliĉini od cca 300 m3
koliko iznosi zapremina svih aparata. U toku 60 ÷ 180 min. kondenzat cirkulira u postrojenju
pri ĉemu otapajući inkrustacije iz postrojenja koncentracija NaCl u kondenzatu naraste na
280 ÷ 300 gr/l. Tako zasoljen kondenzat (praktiĉno slana voda industrijske koncentracije)
pumpama transportuje u rezervoar preĉišćene slane vode 1SR1 i koristi kao sirovina za
proizvodnju soli. Ukoliko je koncentracija NaCl u kondenzatu od pranja postrojenja manja od
150 gr. NaCl/l., tada se kondenzat vraća u rezervoar kondenzata i koristi se za naredna pranja
postrojenja.
Koliĉine otpadne slane vode koje nastaju raznim curenjima usljed ekscesnih situacija u voĊenju
procesa ne mogu se koliĉinski taĉno definisati jer se pojavljuju periodiĉno i odreĊuju se
prilikom godišnjih mjerenja tereta zagaĊenja otpadnih voda izraţenog preko ekvivalentnog
broja stanovnika - EBS-a.
Otpadne vode iz rashladnog tornja su takoĊer periodiĉne prirode.
U procesu sušenja i pakovanja soli otpadne vode nastaju prilikom periodiĉnih pranja aparata
(uglavnom sušnice i vibracioni transporteri), te od pranja radnih površina da bi se uklonila
otpadna so koja je posljedica prašenja prilikom transporta i pakovanja soli.
Ove otpadne vode su periodiĉnog karaktera.
U narednoj tabeli dati su rezultati ispitivanja kvaliteta otpadnih voda Solana d.d. Tuzla, a koji je
dat u Izvještaju o rezultatima odreĊivanja tereta zagaĊenja otpadnih voda Fabrike soli Tuzla
izraţenog preko ekvivalentnog broja stanovnika (EBS-a) koji je uradio Zavod za javno
zdravstvo
Kantona Sarajevo u novembru 2008. godine
Tabela 6.9. Otpadne vode kolektora „E1”
POKAZATELJI
Temperatura vode
pH
Elektroprovodljivost
Mutnoća
p - alkalitet
Jedinica
mjere
o
C
ns/cm
NTU
mg
CaCO3/l
m - alkalitet
mg
CaCO3/l
Sulfati (SO42-)
mg/l
2Sulfidi (S )
mg/l
Hloridi (Cl-)
mg/l
o
Isparni ostatak 105 C
mg/l
o
Pepeo 550 C
mg/l
Volatilne materije 550oC mg/l
Suspendovane materije
gr/m3
HPK
gr O2/m3
Datum ispitivanja
07.11.2008.
8.11.2008. god.
god.
33 ÷ 34,5
33 ÷ 34
10,45
10,44
18.250
19.020
9,56
10,3
Površinske* Javna
kanalizacija*
vode
30
6,0-9,0
-
40
5,5-9,5
-
82
76
-
-
41
44
-
-
572,5
2,03
9.585
8.250
4.930
3.320
33 ÷ 39
85 ÷ 99
562,5
1,18
9.895
11.950
6.430
5.520
33 ÷ 84
104 ÷ 119
200
0,1
200
35
125
300
1,0
250
<300
700
53
PLAN AKTIVNOSTI
BPK5
Ukupni nitrogen (N)
Ukupni fosfor (P)
Protok
SOLANA d.d.TUZLA
gr O2/m3
gr/m3
gr/m3
m3/sec.
18 ÷ 27
18,0
0,13
0,0826
14 ÷ 22
13,5
0,12
0,0798
25
10
-
250
100
-
*Prema Pravilniku o graniĉnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za tehnološke otpadne vode prije
njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik /Zakon o vodama Sl. Novine
FBiH 18/98
Tabela 6.10.
U tabeli 6.10. prikazane su vrijednosti parametara kvalitet vode prije ispusta u vodotok, a u skladu sa
„Water Framework Directive 200060 EC“
6.2.4.Zakljuĉak
Iz prezentiranih podataka o koliĉini i kvalitetu otpadnih voda moţe se zakljuĉiti da Solana d.d. u
narednom periodu treba primjeniti nove mjere koje podrazumijevaju:
- nova tehnološka rješenja posebno u procesu preĉišćavanja slane vode;
- zamjenu dotrajale i zastarjele opreme;
- ugradnju nove opreme za smanjenje i sprjeĉavanje zagaĊenja vodotoka;
- dodatne mjere bazirane na rezultatima monitoringa.
Gore navedene mjere moguće je izvršiti u planskom periodu od 5 godina.
Za eventualno nove mjere koje će proizaći iz monitoringa potrebno je osiguravati dodatno
tranzicijsko razdoblje.
54
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
6.3.MJERENJE INTENZITETA BUKE I ANALIZA UTJECAJA NA OKOLINU
Mjerenje intenziteta buke izvršeno je u cilju utvrĊivanja njenog štetnog djelovanja na susjedne
objekte, a u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke («Sl. novine TK» Br.10/04), te u skladu sa
Zakonom o zaštiti okoliša («Sl. novine FBiH Br.33/03).
Buku stvaraju ureĊaji i mašine koji su instalirani u pogonima D.D. Solana Tuzla, a mjerenja
intenziteta buke i procjenu njenog utjecaja na okolinu izvršila je verifikovana institucija koja
je registrirana za vršenje tih poslova u općinskom sudu (Rješenje Br.U/I-310/94 od
11.05.1994. godine) pod nazivom: «INPROZ» DOO za inţinjering, projektovanje i zaštitu
iz Tuzle.
TakoĊe, «INPROZ» posjeduje i zakonom propisano rješenje o saglasnosti za
obavljanje struĉnih poslova zaštite okolice, koje je izdalo nadleţno ministarstvo prostornog
ureĊenja i zaštite okolice, pod brojem: 12-07/2-23-2512-2/01 od 28.10.2001. godine.
Mjerenja su vršena na dan 28.02.2008. god. u periodu od 10 – 12 sati na granici prema
susjednim parcelama na kojima su locirani objekti koji su najugroţeniji aktivnostima koje se
odvijaju u pogonima (MM1 – MM17). TakoĊe, mjerenja su vršena u radni dan, kada je
proizvodni proces intenzivan.
Rezultati mjerenja dati su u slijedećoj tabeli, sa mogućnošću usporedbe: maksimalno
dopuštenih vrijednosti buke sa izmjerenim vrijednostima od MM1 – MM17.
Tabela 6.11. Mjerenje intenziteta buke
MM1
27 - 46,1 (za frekvencije od 31,5 - 2000 HZ)
MAKSIMALNO
DOZVOLJENI
INTENZITET BUKE
U dB
92,9 - 52,3 (za frek. od 31,5 - 2000 HZ)
MM2
24 - 51,0 (za frekvencije od 31,5 - 250 HZ)
92,9 - 63,1 (za frek. od 31,5 - 250 HZ)
MM3
24,9 - 61,4 (za frekv. od 31,5 - 2000 HZ)
92,9 - 52,3 (za frek. od 31,5 - 2000 HZ) +9,1
MM4
25,1 - 57,7 (za frekv. od 31,5 - 500 HZ)
92,9 - 58,4 (za frek. od 31,5 - 500 HZ)
MM5
25,8 - 48,2 (za frekv. od 31,5 - 1000 HZ)
92,9 - 55,0 (za frek. od 31,5 - 1000 HZ)
MM6
23,1 - 50,8 (za frekv. od 31,5 - 500 HZ)
92,9 - 58,4 (za frek. od 31,5 - 500 HZ)
MM7
25 - 51,1 (za frekv. od 31,5 - 500 HZ)
92,9 - 58,4 (za frek. od 31,5 - 500 HZ)
MM8
21,3 - 53,2 (za frekv. od 31,5 - 2000 HZ)
92,9 - 52,3 (za frek. od 31,5 - 2000 HZ)
MM9
25,7 - 54,8 (za frekv. od 31,5 - 1000 HZ)
92,9 - 55 (za frek. od 31,5 - 1000 HZ)
MM10
25,9 - 51,8 (za frekv. od 31,5 - 500 HZ)
92,9 - 58,4 (za frek. od 31,5 - 500 HZ)
MM11
33,6 - 53,7 (za frekv. od 31,5 - 500 HZ)
92,9 - 58,4 (za frek. od 31,5 - 500 HZ)
MM12
25,2 - 53,3 (za frekv. od 31,5 - 2000 HZ)
92,9 - 52,3 (za frek. od 31,5 - 2000 HZ)
MM13
22 - 45,1 (za frekv. od 31,5 - 500 HZ)
92,9 - 58,4 (za frek. od 31,5 - 500 HZ)
MM14
27,2 - 57,2 (za frekv. od 31,5 - 1000 HZ)
92,9 - 55 (za frek. od 31,5 - 1000 HZ) + 2,2
MM16
27,2 - 55,3 (za frekv. od 31,5 - 1000 HZ)
92,9 - 50,3 (za frek. od 31,5 - 4000 HZ)
MM17
30,2 - 45,9 (za frekv. od 31,5 - 500 HZ)
92,9 - 58,4 (za frek. od 31,5 - 500 HZ)
MJERNO IZMJERENI INTENZITET BUKE
MJESTO U dB
55
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Šematski prikaz lokacije mjernih mjesta:
MM 15
MM 17
MM 16
MM 14
MM2
MM 1
MM13
MM 12
MM 3
MM 11
MM4
MM 10
MM 5
MM 9
MM 6
MM 7
MM 8
Prema odredbama Zakona o zaštiti od buke, najviši dozvoljeni nivoi vanjske buke, izraţeni
u decibelima (dB) za stambeno-poslovno podruĉje, iznose kako je naznaĉeno u slijedećoj
tabeli:
Tabela 6.12. – Dozvoljeni nivoi vanjske buke prema Zakonu o zaštiti od buke («Sl. novine TK»
Br.10/04)
ZONA NAMJENA PODRUĈJA
NAJVIŠI DOZVOLJENI NIVOI VANJSKE BUKE
(DB)
EKVIVALENTNI NIVOI
VRŠNI NIVOI
DAN
NOĆ
L10
L1
I
BOLNIĈKO, LJEĈILIŠNO
45
40
55
60
II
TURISTIĈKO, REKREACIJSKO,
50
OPORAVILIŠNO
40
60
65
45
65
70
50
70
75
III
IV
ĈISTO STAMBENO, VASPITNOOBRAZOVNE I ZDRAVSTVENE
55
INSTITUCIJE, JAVNE ZELENE
POVRŠINE
TRGOVAĈKO,
POSLOVNOSTAMBENO U SAOBRAĆAJNE
60
KORIDORE, SKLADIŠTA BEZ
TEŠKOG TRANSPORTA
56
PLAN AKTIVNOSTI
V
VI
SOLANA d.d.TUZLA
POSLOVNO,
UPRAVNO,
TRGOVAĈKO,
ZANATSKO,
65
SERVISNO-KOMUNALNI
SERVIS
INDUSTRIJSKO, SKLADIŠNO,
SERVISNO I SAOBRAĆAJNO 70
PODRUĈJE BEZ STANOVA
60
75
80
70
80
85
Proizvodni pogon «SOLANA» DD nalazi se u stambeno-poslovnoj zoni (zona IV), neposredno
pored zapadnog ulaza u grad, na juţnoj magistrali. Prema gornjoj tabeli najviši dozvoljeni
intenzitet buke u ovom podruĉju je 60 dB (DAN) i 50 dB (NOĆ).
Mjerenjima je ustanovljeno da se prekoraĉenja dozvoljenog intenziteta buke javljaju na
mjestima koja nemaju direktnog štetnog uticaja na okolinu, zakljuĉak je mjeriteljske institucije
(«INPROZ» DOO TUZLA).
Iz razloga nepostojanja štetnog utjecaja buke koju proizvode postrojenja u DD SOLANA na
okolicu, nije saĉinjen plan aktivnosti na planu otklanjanja štetnog utjecaja na okolinu, tim prije
što «SOLANA» DD nema u skorom planu graditi nova postrojenja koja bi proizvodila znaĉajniji
intenzitet buke.
6.4.Kvalitet tla
Izvršena je analiza kvaliteta tla unutar fabriĉkog kruga, a rezultati analiza dati su u narednoj
tabeli.
Tabela 6.13. Kvalitet tla
Pokazatelj
Uzorak T-1
Uzorak T-2
PH vrijednosti
Vlaga
Nerastvoreno u
HCL %
Kalcijum oksid
CaO %
Magnezij, MgO
Ukupni fosfor
Mangan, Mn
Oksidi Fe i Al
Kalij, K
Natrij, Na
8,16
24,4
8,23
22,4
60,15
64,28
12,50
14,68
1,71
0,005
15.850
11,50
2.150
3.180
1,78
0,005
22.420
12,2
3.250
5.600
Granične vrijednosti
Pjeskovito
i
Ilovače i glinuše
skeletno zemljište
-
-
-
-
-
-
57
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Šematski prikaz mjernih mjesta
T2
T1
U narednoj tabeli dati su rezultati kvaliteta padavina. Analiza je uraĊena u sopstvenoj laboratoriji.
Tabela 6.13. Kvalitet padavina (uzorkovanih na lokaciji)
POKAZATELJ
JEDINICA MJERE
pH vrijednost
PADAVINE
(TEĈNOST
4,96
p – alkalitet
mg CaCO3/l
0
m - alkalitet
mg CaCO3/l
1,3
Ukupni alkalitet
mg CaCO3/l
1,3
Suspendovane materije na 105oC
mg/l
32
Karbonati (CO32-)
mg/l
0
Bikarbonati (HCO3-)
mg/l
8,61
58
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
LISTA SIROVINA I POMOĆNIH MATERIJALA
7.
Zbog velike potrošnje sirovina, s ciljem ekonomiĉnosti proizvodnje smanjenjem transportnih
troškova, postrojenja su tradicionalno locirana u blizini nalazišta osnovnih sirovinskih
materijala (sirove slane vode; industrijske vode i tehnološke pare).
Lista sirovina i pomoćnih materijala, godišnja potrošnja sirovina, potrošnja sirovina po
jedinici proizvoda i vrijednost potrošnje sirovina.
7.1.
Naziv sirovina
Strateške sirovine
Sirova slana voda
Tehnološka para
El. energija
Natrijeva luţina
Kalcinirana soda
KJ; KJO3; K4Fe (CN)6
Na - nitrit NaNO2
Ambalaţa kartonska
Ambalaţa polietilenska
Triplex folija
Sušeno povrće
Motorna i redukt. ulja
Gorivo
Potrošnja sirovine
u (2008. godini)
Potrošnja sirovina
po jedinici proizvoda
Vrijednost
potrošene sirovine
(2008. godini) KM
m3
t
kWh
kg
kg
kg
kg
kom.
kg
kg
kg
kg
lit
m3/t
t/t
kWh/t
kg/t
kg/t
kg/t
kg/t
kom./t
kg/t
kg/t
kg/t
kg
lit.
1.677.900,00
2.165.800,00
831.512,50
319.500,00
360.360,00
136.835,00
14.653,32
1.416.780,00
1.227.253,96
36.753,64
197.580,00
21.960,00
-
342.517
86.238
7.327.670
157.776
811.815
3.135
3.592
23.613.000
235.903
3.393
40.050
2.750
5.000
4,27
1,08
91,4
1,97
10,1
0,040
5,50
1.020
2,857
10,64
35,20
-
ULJA I MAZIVA
R. b.
Naziv materijala
1.
Motorno ulje 15 - 40
„Valvolin” 15 - 40
2.
Hidrauliĉno ulje 46
Hidrauliĉno ulje 32
Kompresorsko ulje
3.
4.
Hipoidno ulje Hip -90
/Reduktorsko ulje/
5.
Emulzija za hlaĊenje
6.
Antifriz
7.
Mast za podmazivanje
list -2
8.
EURO - dizel
9.
Motorni benzin euro- super
Korisnik
- garaţa
- unutarnji transport
- kompresori
- viljuškari
- centrifuge
- Kompresorska stanica
- rashladni toranj
- traĉni transporteri
- pogon pakovanja soli
- mašinska radiona
- garaţa
- viljuškar
- pogon proizvodnje soli
- pogon pakovanja soli
- garaţa
- viljuškari
- unutarnji transp.
- garaţa
Dobavljač
„Kirsch - Prom” Tuzla
„Holdina” Tuzla
„Kirsch - Prom” Tuzla
„Kirsch - Prom” Tuzla
„Kirsch - Prom” Tuzla
„Kirsch - Prom” Tuzla
„Kirsch - Prom” Tuzla
„Kirsch - Prom” Tuzla
„Holdina” Tuzla
„Holdina” Tuzla
59
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
AMBALAŢA
R. br.
Naziv materijala
Korisnik
1.
Kartonska ambalaţa
- Pogon pakovanja soli
2.
Polietilenska ambalaţa
3.
4.
5.
7.1.
Triplex folija
Al + PE +PET
Kartonske kombi ....
/kaširane al. folijom/
PET ambalaţa
/boce 1 l; kanisteri 5 l./
6.
PET tegle 300 i 800 gr.
7.
PET kutija 500 gr.
Dobavljač
„CPA” Tojšići
„Grin” Graĉanica
„Interkomerc” Beograd
„Variplast” Graĉanica
„Bischerhof-Plastikal”
- Pogon pakovanja soli
Kalesija
„Interkomerc” Beograd
„Vega-Mix” Ţivinice
- Pogon pakovanja DO-DO „Unioninvest plastika”
zaĉina
Sarajevo
Pogon pakovanja novih „Litopapir” Ĉaĉak
proizvoda
Pogon pakovanja „EZ” Kaĉuni
destilovane vode
- Pogon pakovanja DO-DO „EZ” Kaĉuni
zaĉina
- Pogon pakovanja paste za „Kapetanĉić” Graĉanica
ruke
Metoda nabavke
Postupci nabavke su definisani procedurama PR. 7.4. - 01; PR 7.4. - 02 u skladu sa ISO
9001 - 2000 standardom.
Organizacioni dijelovi Tvornice (sluţbe, sektori) planski ili prema trenutnoj situaciji utvrĊuju
vlastite potrebe za rezervnim dijelovima, opremom, stalnim sredstvima, ambalaţom,
hemikalijama, repro materijalom, potrošnim materijalom ili uslugama koje se mogu nabaviti na
domaćem ili inozemnom trţištu.
Na osnovu iskazane i utvrĊene potrebe odgovorna lica iz pogona pokreću narudţbe po obrascu
«Interna narudţbenica» OBR. 7.4. - 01/01 za nabavku materijala, roba ili usluga te iste nose u
materijalni magacin na provjeru dali dotiĉna roba ima na stanju.
U sluĉaju da robe nema na stanju u magacinu, odgovorni skladištar ovjerava narudţbu koja se
dalje šalje na odobrenje ili potpis kod Izvršnog direktora za proizvodno-tehniĉke poslove.
U cilju olakšavanja nabavke materijala, roba ili usluga kao prilog treba da se dostavlja
maksimum tehniĉke dokumentacije koju posjeduju naruĉioci (crteţi, katalozi, izvodi iz
tehniĉkih standarda i sl.).
Nakon dostave validnih (kompletiranih) narudţbi u nabavnu sluţbu, odgovorni referent nabave,
odmah pristupa izradi Upita za ponudu sa svim tehniĉkim podacima i komercijalnim uvjetima i
šalje potencijalnim dobavljaĉima putem faxa, E-maila, poštom ili javnom objavom u sredstvima
informisanja.
Upiti u inostranstvo se šalju na Engleskom jeziku kao i tehniĉka specifikacija koji se mogu slati
i na drugim jezicima.
Upiti za ponude se nešalju ukoliko za odreĊene robe ili usluge postoji generalni ugovori o
isporukama na godišnjem nivou i ĉiji su komercijalni uslovi potpuno definisani.
Uz ponudu od potencijalnih dobavljaĉa se obavezno traţi „Tehniĉki list”; „Sigurnosni list”; ili
„Atest” za slijedeće materijale:
60
PLAN AKTIVNOSTI
-
SOLANA d.d.TUZLA
Industrijska ulja i maziva;
Natrijeva luţina;
Hemikalije (kalijev jodit, jodad; feracijanid; natrijev nitrit);
Nafta i benzin;
Svi ostali materijali opasni po zdravlje i okolinu.
Nakon prikupljanja ponuda i njihovog evidentiranja kroz sluţbu ekspedita, putem sluţbe
nabave aktiviraju se komisije za zvaniĉno otvaranje ponuda. Na komisijama se ponude
provjeravaju i samo one koje zadovoljavaju sve tehniĉko - komercijalne uvjete uzimaju se u
razmatranje.
U daljem postupku komisije vrše evidentiranje i bodovanje ponuda u skladu sa usvojenim
kriterijima i metodologijom o bodovanju za izbor najpovoljnije ponude vrši na osnovu:
- kvaliteta ponuĊene robe;
- roka i naĉina isporuke;
- cijene ponuĊene robe;
- naĉina plaćanja.
Nakon izbora najpovoljnije ponude od strane Komisije obavještava se ponuĊaĉ pismenim
putem o izboru i nakon toga se u posebno propisanoj proceduri vrši izrada, preispitivanje i
potpisivanje godišnjeg ugovora o isporuci predmetne robe.
7.2.
Metoda skladištenja
Postupci skladištenja nekih sirovina i materijala su definisani procedurom i radnim uputstvima
kao i uputstvima o primjeni mjera zaštite na radu.
OdreĊene sirovine koje ulaze u fabriku moraju se obavezno vagati na kolskoj vagi uz odreĊenu
propratnu dokumentaciju (vagarski list) kao što su natrijeva luţina; kalcinirana soda i td.
Mjerenje slane vode, tehnološke pare i el. energije se vrši putem odgovarajućih mjeraĉa za
mjerenje protoka ili kubikaţe u [m3/h] ili [kWh] za mjerenje el. energije. Sve sirovine se
skladište u odreĊene rezervoare ili skladišta na posebno odreĊenim mjestima ili lokacijama.
7.2.1. Prijem materijala u magacin i uskladištenje
Postupci prijema materijala su definisani u skladu sa utvrĊenim procedurama i radnim
uputstvima PR. 8.2. -04 «Ulazna kontrola i prijem roba», RU 8.2. – 03 do 8.2. - 06 «Radna
uputstva za prijem roba».
Ovim dokumentima se definiše naĉin prijema, uskladištenja i izdavanja potrošnog materijala,
sirovina, rezervnih dijelova, maziva i ulja, ambalaţe, hemikalija u skladištima „SOLANE”.
Ova procedura je povezana sa sektorom ekonomsko-finansijskih poslova, sektorom
proizvodnje, odrţavanja i sluţbom nabavke. Odgovorna osoba za izradu, tumaĉenje, realizaciju i
provoĊenje ove procedure je rukovodilac skladišta. Kod prijema dokumentacije prilikom
dopreme
kamionom ili cisternom odgovarajućih sirovina (natrijeve luţine, kalcinirane sode,
natrijev nitrita,
kalijev jodida i jodata i sl.) treba voditi raĉuna da je predmetna roba prošla
postupak vaganja na
kolskoj vagi, da posjeduje vagarski list, da roba koja je transportovana posjeduje otpremnicu, tovarni
list ili propratnicu, odgovarajuću carinsku dokumentaciju
(CMR), Ateste za robu i td.
61
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Iz navedene dokumentacije se jasno mora vidjeti registarske oznake, kamijona – cisterne, broj
otpremnice, broj tovarnog lista i broj odvage na kojoj mora biti prikazana teţina bruto, neto i
tara.
Kod prijema Natrijeve luţine (NaOH) svaka cisterna mora imati sa sobom slijedeću
dokumentaciju:
- otpremnicu od dobavljaĉa;
- fakturu;
- meĊunarodni tovarni list;
- uvjerenje o kvaliteti (Atest);
- sprovodni list;
- propratnicu kao kontrolnu vagu (vagarski list).
Kod prijema robe sa domaćeg trţišta vozaĉ uz robu mora predati:
- otpremnicu;
- sprovodni list.
Kod prijema robe sa inostranog trţišta vozaĉ uz robu mora predati:
- otpremnicu;
- CMR - meĊunarodni tovarni list;
- Fakture;
- carinska deklaracija da se vidi je li roba ocarinjena da se moţe upotrebljavati.
Za prispjeli materijal ili robu, magacin je odgovoran za koliĉinski prijem robe (koliĉinu) a za
kvalitet primke odgovara ulazna kontrola prijema kao i odgovorne osobe iz sluţbi i sektora koje
su pokrenule nabavku. Nakon kontrole kvantiteta i kvaliteta robe obavlja se odlaganje ili
uskladištenje robe u police skladišta ili spremnike.
7.2.2. Prijem materijala
Metoda prijema i skladištenja pojedinih materijala su definisane procedurom PR 8.2. - 04
„Ulazna kontrola i prijem roba” i radnim uputstvima RU 8.2. - 03 do 8.2. - 06 - Radna uputstva
za prijem roba.
U skladu sa specifiĉnostima pojedinih materijala kao što su sirovine, potrošni materijal, rezervni
dijelovi, ulja i maziva, gorivo, ambalaţa i td.
Kod prijema robe mora se voditi raĉuna da je svaki kamijon koji je dovezao robu kao što je
kalcinirana soda, ambalaţa, palete morao proći kolsku vagu i da mora posjedovati ili imati
odgovarajuću dokumentaciju: otpremnicu, tovarni list, vagarski list u kojima su opisane
registarske oznake kamijona, broj otpremnice, broj tovarnog lista i moraju se jasno vidjeti
bruto, tara i neto koliĉine.
Kod prijema luţine svaka cisterna mora imati sa sobom sledeću dokumentaciju: otpremnicu od
dobavljaĉa, fakturu, meĊunarodni tovarni list, uvjerenje o kvaliteti (Atest), vagarski list propratnicu kao kontrolnu vagu.
Kod prijema robe u vrećama, ako se radi o domaćoj nabavci, vozaĉ mora u magacin predati
otpremnicu, sprovodni list. Ako se nabavka vrši iz inostranstva onda mora imati i CMR meĊunarodni tovarni list i fakturu.
Kod prijema paleta takoĊe je potrebno da vozaĉ preda otpremnicu i sprovodni list (tovarni list).
62
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Kod robe iz uvoza ista obavezno mora imati carinsku deklaraciju iz koje se moţe vidjeti da je
roba ocarinjena i da se moţe dati na upotrebu.
Svaki prijem robe mora biti u toku radnog vremena i iskljuĉivo u prostoru tvorniĉkog
kompleksa.
Kvantitativni i kvalitativni prijem robe utvrĊuje i vrše unutarnje kontrole prijema i osobe
zaduţene za prijem robe.
Ukoliko se utvrde bilo koje nepravilnosti (višak - manjak) robe koja je primljena i istovarena
radi se interni zapisnik o utvrĊenom ĉinjeniĉnom stanju.
Kada su ispunjeni svi uslovi iz prethodne radnje vrši se provjera kvaliteta primljene robe.
Provjera kvaliteta se radi uvijek sa licem koje je naruĉilo odreĊenu robu, a kada se radi o
ambalaţi (kartonskoj, polietilenskoj) obavezno i uz prisustvo odgovornog lica od strane
proizvoĊaĉa ili isporuĉioca robe.
Ako se radi o gotovom proizvodu kod prijema se utvrĊuju svi traţeni podaci utvrĊeni pri
nabavci i to podaci sa artikala etikete ili atestne dokumentacije.
Provjerava se datum i rok upotrebe.
Kod prijema rezervnih dijelova strogo se vodi raĉuna da se ni jedna stavka navedena u
otpremnici ne moţe primiti u magacin bez odgovornog lica koje je naruĉilo te dijelove.
Kada se utvrdi da je sva dokumentacija ispravna i da je roba kvantitativno i kvalitativno uredna
tada glavni magacioner daje usmeni nalog magacinerima i pomoćnim radnicima da mogu
primljenu robu skladištiti.
7.2.3. Skladištenje robe
Skladištenje robe se vrši po vrstama materijala u skladu sa standardima za skladištenje
pojedinih materijala.
VRSTA MATERIJALA
NAČIN SKLADIŠTENJA
NAPOMENA
Sirova slana voda
Rezervoar za sirovu slanu vodu
Dovodi
sa
cjevovodom
parovodom
Rezervoari za luţinu
Magacin; vreće 25/1
Magacin; vreće PE/karton
Magacin; vreće PE/karton
Magacin; vreće PE/karton
Magacin; vreće PE/karton
Cisterna
Magacin ulja i maziva
Magacin rezerv. dijelova i reprom.
Magacin ambalaţe
Magacini gotove robe
Kapacitet: 3.500 m3
Tehnološka para
Natrijev hidroksid - luţina
Kalcinirana soda
Kalijev jodid
Kalijev jodat
Kalijev ferocijanid
Natrijev nitrit
Gorivo - nafta
Ulja i maziva
Rezervni dijelovi - repromaterijal
Ambalaţa
Gotovi proizvodi
Termoelektrana - Solana
Kapacitet: 50 t
Kapacitet 2 t i pumpa
Kapacitet: 10.000 t
Robu skladište glavni magacioner i pomoćni magacioner.
Za svaki materijal koji ulazi u skladište se piše kartica koju piše magacioner i na kojoj su
napisani naziv robe ili materijala, jedinica mjere i šifra i ista se stavlja na vidno mjesto uz
uskladištenu robu.
Glavni magacioner vodi kartoteku ulaza i izlaza robe u skladištu.
63
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Sa otpremnice unosi naziv robe, oznaku, šifru i koliĉinu robe koja se nalazi na stanju uz
permanentno aţuriranje svakog ulaza i izlaza robe iz skladišta.
Transfer sirovina i proizvoda koncipiran je na višestruk naĉin. Interni transport je specifiĉan i
odvija se ţeljeznicom koja koristi dizel lokomotivu kao vuĉno sredstvo. Osim dovoza i odvoza,
ţeljeznicom, u internom transportu prisutna je i manipulacija kolskim - drumskim saobraćajem,
transportnim trakama i cjevovodima.
* Ţeljezniĉki transport obuhvata odvoz gotovog proizvoda (soli) iz kruga Solane i odvoz u cisterni
natrijev hidroksida - luţine.
* Drumskim saobraćajnim sredstvima se vrši doprema kalcinirane sode, hemikalija (kalijev jodida,
jodata, ferocijanida, natrijev nitrita), ambalaţe, ulja i maziva, te odvoz gotovog proizvoda (soli).
* Transport cjevovodima obuhvata dopremu sirove slane vode, tehnološke - industrijske vode i
tehnološke pare.
* Internim transportom se odvija distribucija gotovog upakovanog proizvoda u skladišta i na utovaru u
vagone i kamijone putem viljuškara kao i trakastih transportera transport soli do silosa i upakovanog
proizvoda do paletiziranja.
Svi unutrašnji transporti odvijaju se prema radnim uputstvima zavisno od vrste transporta.
7.2.4.Uĉešće sirovina u cijeni soli
 Slana voda........................................31,5 KM/toni
 Tehnološka para...............................30,4-35,1 KM/toni
 Elektriĉna energija............................10,5-11,1 KM/toni
 Kalcinirana soda..................................4,1 KM/toni
 Kaustiĉna soda.....................................2,8 KM/toni
 KI, KIO3,K4(FeCN)6.............................1,6 KM/toni
 Gradska voda..........................................1,1 KM/toni
 Ambalaţa (prosjek)................................31,6 KM/toni
 Motorna i reduktorska ulja.......................2,3 KM/toni
 Gorivo (benzin i dizel)................................UporeĊujući podatke iz tabele 7.1. sa dostupnim podacima o utrošku sirovina i energije u fabrikama za
proizvodnju soli Zapadne Evrope moţe se konstatovati sljedeće:
Na osnovi podataka prezentiranih u tabeli 7.1. proizilazi da je uĉešće kljuĉnih sirovina u cijeni
proizvedene soli:
 Potrošnja elektriĉne energije, kalcinirane sode, natrijeve luţine, ambalaţe je u granicama dobro
voĊenih procesa proizvodnje soli koji su nama poznati (Reference Document on Best Available
Techniques in the Chlor-Alkali Manufacturing industry, December 2001; 2.4.2 Brine purification
and resaturation)
 Potrošnja sirove slane vode je izuzetno visoka, što je posljedica specifiĉnog sastava sirove slane
vode ( sadrţaj Na2SO4), i neriješenog pitanja prerade matiĉne luţine
 Dobro voĊena vakuum-isparivaĉka postrojenja za proizvodnju soli u Zapadnoj Evropi troše
0,95-1,0 t/t tehnološke pare po toni proizvedene soli.Naša potrošnja tehnološke pare je
evidentno iznad ove potrošnje.Treba napomenuti da je u našu potrošnju tehnološke pare 1,3-1,5
t/t ukljuĉena i potrošnja pare za grijanje svih proizvodnih i neproizvodnih objekata u Solani d.d.
Tuzla u zimskom periodu, meĊutim bez obzira na to potrošnja tehnološke pare je visoka.
64
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Mogućnosti smanjenja utroška slane vode i tehnološke pare bit će komentarisane u poglavlju 12.
7.3. OSNOVNE SIROVINE ZA PROIZVODNJU
1.
Sirova slana voda
Isporuĉilac: Rudnik soli „Tušanj” – Tuzla
Zahtjevani kvalitet: sadrţaj NaCl 300-310 g/l
Ulazna kontrola: Kvantitativna kontrola vrši se brojilom (m3/h). Kvalitativna kontrola iz
dovodnog cjevovoda vrši se na ulazu u proces preĉišćavanja sirove slane vode.
Rade se slijedeće analize:
(g/l) NaCl
6 x dnevno
(g/l) Ca2+ + Mg2+
6 x dnevno
3(g/l) HCO
2 x dnevno
(g/l) SO422 x dnevno
(g/l) H2S
1 x dnevno
(g/l) Na2CO3
4 x dnevno
(g/l) NaOH
4 x dnevno
pH
1 x dnevno
Tipiĉan sastav slanice koja se koristi za proizvodnju soli:
NaCl
Ca2+
Mg2+
HCO3-
SO42-
H2S
(g/l)
(g/l)
(g/l)
(g/l)
(g/l)
(mg/l)
306,30
0,86
0,02
0,19
2,08
1,97
Na+
Cl-
K+
(g/l)
(g/l)
(mg/l)
121,00
186,77
23,5
TEŠKI METALI U SIROVOJ SLANOJ VODI KOJA SE KORISTI ZA PROIZVODNJU SOLI
Teški metali
mg/l
Olovo (Pb)
Kadmij (Cd)
Ţiva (Hg)
Arsen (As)
Bakar (Cu)
Hrom (Cr)
Nikl (Ni)
Cink (Zn)
Ţeljezo (Fe)
0,09
0,06
< 0,001
0,01
0,19
< 0,01
< 0,01
0,89
4,00
65
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Skladištenje: Sirova slana voda se doprema cjevovodima i skladišti u rezervoarima –
bazenima sirove slane vode odakle se pumpama prebacuje u reaktor za preĉišćavanje sirove
slane vode, koji je lociran u blizini.
2.
Natrijev hidroksid
Isporuĉilac: d.o.o. KEMOKOP p.o. Tuzla
Zahtjevani kvalitet:
Specifiĉna teţina
NaOH
Na2CO3
NaCl
Fe
Ba
Cu
Ni
Al2O3
SiO2
NaClO3
Na2SO4
CaO + MgO
ne sadrţi Hg
Tipiĉna analiza
Standard
kg/l
%
%
%
ppm
%
%
%
%
%
%
%
1,531
50,1
ništa
0,014
2
0,0002
0,0002
0,0002
0,0008
0,003
0,0009
0,01
min. 1,506
min. 48,0
< 0,1
< 0,05
<5
ppm< 0,005
ppm< 0,01
ppm< 0,1
max. 0,001
max. 0,005
max. 0,0012
max. 0,02
%
0,007
max. 0,0015
Naĉin ulazne kontrole:
Ulazna kontrola luţine iz cisterne se radi po dospjeću iste u krug fabrike prije istovara.
Inaĉe analiza luţine iz mješaĉa radi se jednom dnevno u smjeni od 7 – 15.
Naĉin skladištenja:
Doprema se kamionom – cisternom i pretaĉe u rezervoar NaOH lociran na pogonu
preĉišćavanja sirove slane vode.
3.
Natrij karbonat
Isporuĉilac: SISECAM SODA LUKAVAC d.o.o. Lukavac
Zahtjevani kvalitet:
Na2CO3
NaCl
Fe2O3
Nasipna masa
min. 99,0 %
max. 0,60 %
max. 0,003 %
0,60 ÷ 0,68 [gr/cm3]
66
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
7.3.1. POMOĆNE SIROVINE ZA PROIZVODNJU
4.
Kalijev jodat; pss i aditiv za prehrambene svrhe
Isporuĉilac: T.T.T. d.o.o.; Sveta Nedjelja, Hrvatska
Zahtjevani kvalitet:
STANDARD
Sadrţaj
pH (5 % -tne vodene otopine, 25oC)
Gubitak sušenjem
Teški metali (kao Pb)
Jodidi (I)
Klorati (ClO3)
Arsen (As)
99,0 – 101,0 %
zadovoljava test
< 0,5 %
max. 0,001 %
max. 0,002 %
max. 0,01 %
max. 0,0003 %
Naĉin ulazne kontrole:
Ulazna kontrola se vrši pregledom deklaracije koja sadrţi certificiranu koliĉinu KIO3.
Naĉin skladištenja:
Skladištenje se vrši u tehniĉkom magacinu, odakle se po potrebi otpremi na pogon jodiranja
soli.
5.
Kalijev jodid; Ph Eur, BP, USP, pss i aditiv za prehrambene svrhe
Isporuĉilac: T.T.T. d.o.o.; Sveta Nedjelja, Hrvatska
Zahtjevani kvalitet:
STANDARD
Sadrţaj
pH (5 % -tne vodene otopine, 25oC)
Alkaliĉnost
Jodati(IO3)
Sulfati (SO4)
Barij (Ba)
Tiosulfati i barij
Ukupno dušika (N)
Teški metali (kao Pb)
Ţeljezo (Fe)
Gubitak sušenjem (105oC)
Arsen (As)
min. 99,96 %
zadovoljava test
zadovoljava test
max. 0,0004 %
max. 0,001 %
max. 0,002 %
zadovoljava test
max. 0,001 %
max. 0,001 %
0,0002 %
max. 1 %
max. 0,00001 %
67
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Naĉin ulazne kontrole:
Ulazna kontrola se vrši pregledom deklaracije koja sadrţi certificiranu koliĉinu KJ.
Naĉin skladištenja:
Skladištenje se vrši u tehniĉkom magacinu, odakle se po potrebi otpremi na pogon jodiranja
soli.
6.
Kalijev heksacijanoferat (II) trihidrat; pss i aditiv za prehrambene svrhe
Isporuĉilac: T.T.T. d.o.o.; Sveta Nedjelja, Hrvatska
Zahtjevani kvalitet:
STANDARD
Sadrţaj
Hloridi (Cl)
Sulfati (SO4)
Arsen (As)
Bakar (Cu)
Olovo (Pb)
Cink (Zn)
min. 99,44 %
max. 0,01 %
max. 0,01 %
max. 0,0003 %
max. 0,0025 %
max. 0,001 %
max. 0,0025 %
Naĉin ulazne kontrole:
Ulazna kontrola se vrši pregledom deklaracije koja sadrţi certificiranu koliĉinu K4Fe(CN)6 x
3 H2O.
Naĉin skladištenja:
Skladištenje se vrši u tehniĉkom magacinu, odakle se po potrebi otpremi na pogon jodiranja
soli.
7.
Kalij hlorid
Isporuĉilac: KEMIKA d.d. Zagreb, Hrvatska
Zahtjevani kvalitet:
Identifikacija
Izgled otopine
Sadrţaj (raĉunato na suhu tvar)
Kiselost ili alkaliĉnost
Bromidi (Br)
Jodidi (I)
Sulfati (SO4)
Aluminij (Al)
Barij (Ba)
Natrij (Na)
Teški metali (kao Pb)
Ţeljezo
Mg – zemnoalkalijski metali
Gubitak sušenjem 105oC
odgovara
odgovara
99,90 %
odgovara
< 0,1 %
odgovara
< 0,03 %
< 0,0001 %
odgovara
< 0,1 %
< 0,001 %
< 0,002 %
< 0,02 %
< 1,0 %
68
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Naĉin ulazne kontrole:
Ulazna kontrola se vrši pregledom deklaracije koja sadrţi certificiranu koliĉinu KCl-a i vizuelno
na prisustvo primjesa, boju, miris.
Naĉin uskladištenja:
Skladištenje se vrši u prostoriji koja je u blizini pogona proizvodnje dijetalne soli.
8.
Natrij nitrit, krist.; puriss i aditiv za prehrambene svrhe E 250
Isporuĉilac: KEMIKA d.d. Zagreb, Hrvatska
Zahtjevani kvalitet:
Sadrţaj
Hloridi (Cl)
Sulfati (SO4)
Arsen (As)
Kalcij (Ca)
Olovo (Pb)
Teški metali (kao Pb)
Gubitak sušenjem
min. 98 %
max. 0,01 %
max. 0,01 %
max. 0,0003 %
max. 0,005 %
max. 0,001 %
max. 0,002 %
max. 0,25 %
Naĉin ulazne kontrole:
Ulazna kontrola se vrši pregledom deklaracije koja sadrţi certificiranu koliĉinu NaNO2.
Naĉin uskladištenja:
Skladištenje se vrši u prostoriji koja je u blizini pogona proizvodnje nitritne soli.
7.3.2. LISTA HEMIKALIJA SA ZNAĈAJNIM EFEKTIMA PO OKOLIŠ
Korisnik
Dobavljaĉ
1.
2.
3.
Natrijum hidroksid p.a.
Kalijum hidroksid
Sumporna kiselina
laboratorija
-II-II-
SEMIKEM
-II-II-
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
Hlorovodoniĉna kiselina
Mravlja kiselina p.a.
Sirćetna kiselina
Limunska kiselina
Barijum hlorid – 2-hidrat p.a.
Srebrni nitrat
Kalijum hromat p.a.
Etilni alkohol
Amonijum hlorid p.a.
-II-II-II-II-II-II-II-II-II-
-II-II-II-II-II-II-II-II-II-
13.
14.
Natrijum tiosulfat - 5 hidrat.
Natrijum karbonat anhidrovani
-II-II-
-II-II69
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
15.
Metil oranţ
-II-
-II-
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
Fenolftalein
Kalcein
Eriohrom crno T
Škrob pro analyse
Brom
Amonij hidroksid 25 % p.a.
Kalijum permanganat
Vodonik peroksid
Natrijumhidrogen fosfat
-II-II-II-II-II-II-II-II-II-
-II-II-II-II-II-II-II-II-II-
25.
26.
Sulfanilamid ph. Eur.
GvoţĊe (III) amonijum sulfat
GvoţĊe (II) amonijum sulfat
pro analyse
Bakar (II) hlorid anhidrovani
EDTA – Magnezij idranal II p.a.
-II-II-
-II-II-
-II-
-II-
-II-II-
-II-II-
Kalij tiocijanat pro analyse
N – (1- Napthyil) – ethylindiamin
Dihydrochlorid p.a.
Natrij nitrit
-II-
-II-
-II-
-II-
-II-
-II-
Kalij jodid p.a.
Natrij tetraborat anhidrovani p.a.
di – natrij hidrogenfosfat anhidrovani
p.a.
EDTA – Na2 idranal III p.a.
-II-II-
-II-II-
-II-
-II-
-II-
-II-
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
7.3.3. PREGLED DOBAVLJAĈA OSNOVNIH I POMOĆNIH SIROVINA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Sirova slana voda
Natrijev hidroksid
Natrijev karbonat
Tehnološka para
Elektriĉna energija
Pomoćne sirovine
Kalijev jodid
Kalijev jodat
Kalij Heksacijanoferat (II) trihidrat
Kalij – Klorid
Natrij - Nitrit
Rudnik soli „TUŠANJ” - Tuzla
d.o.o. „KEMOKOP” p.o. Tuzla
„SISECAM” Soda Lukavac d.o.o.
Termoelektrana Tuzla
Elektrodistribucija Tuzla
T.T.T. d.o.o. „Sveta Nedjelja” - Hrvatska
T.T.T. d.o.o.
-II-IIT.T.T. d.o.o.
-II-II„KEMIKA” d.d. Zagreb, Hrvatska
„KEMIKA” d.d. Zagreb, Hrvatska
70
PLAN AKTIVNOSTI
8.
SOLANA d.d.TUZLA
IZVORI I POTROŠNJA VODE I ENERGIJE
8.1.Voda
8.1.1. Slana voda
Slana voda je osnovna sirovina za proizvodnju soli.
Solana d.d. Tuzla snabdijeva se slanom vodom sa Rudnika soli Tušanj, tj. sa izvorišta
TETIMA.
Slana voda samotokom kroz cjevovod ø 250 mm dotiĉe u krug SOLANE gdje se prihvata i
koristi za proizvodnju soli.
Prosjeĉan sastav sirove slane vode (SSV) je:
NaCl
300 ÷ 310 gr/l
2+
Ca
0,88 ÷ 0,93 gr/l
Mg2+
0,02 ÷ 0,03 gr/l
2SO4
1,95 ÷ 2,50 gr/l
HCO30,18 ÷ 0,22 gr/l
Potrošnja slane vode zavisi kako od kvaliteta SSV (sadrţaja NaCl i SO42-), kao i od kvaliteta
ispuštene matiĉne luţine (ML). Bez ulaţenja u tehniĉke detalje moţe se reći da je potrošnja
slane vode po toni proizvedene soli (N – normativ izraţen u m3/t) manja što je veći sadrţaj
NaCl u SSV i manji sadrţaj SO42- u SSV, a istovremeno što je veći sadrţaj SO42- u ML (gornja
granica sadrţaja SO42- u ML je 40 gr. SO42-/l, odnosno 60 gr. Na2SO4/l).
U tabeli 8.1. do 8.3. daje se teoretski normativ slane vode po toni proizvedene soli u zavisnosti
od kvaliteta SSV sa jedne i ML sa druge strane.
Tabela 8.1.Normativ slane vode (m3/t) pri ulaznoj koncentraciji NaCl u SSV od 300 [gr/l]
C2.1
[gr/l]
65
60
55
50
45
40
35
30
25
C2 = 3,0 [gr/l]
VML (m3/t) VS.V (m3/t)
0,162
3,49
0,176
3,52
0,193
3,53
0,213
3,55
0,239
3,58
0,271
3,61
0,313
3,65
0,371
3,71
0,456
3,79
C2 = 5,0 [gr/l]
VML (m3/t)
VS.V (m3/t)
0,280
3,62
0,304
3,65
0,334
3,68
0,371
3,71
0,418
3,76
0,477
3,82
0,557
3,90
0,668
4,01
0,835
4,17
C2 = 7,0 [gr/l]
VML (m3/t) VS.V (m3/t)
0,403
3,74
0,441
3,78
0,487
3,83
0,544
3,88
0,615
3,96
0,708
4,05
0,835
4,16
1,018
4,36
1,30
4,64
C2.1 - koncentracija Na2SO4 u ML [gr/l]
C2 - koncentracija Na2SO4 u SSV [gr/l]
Tabela 8.2.Normativ slane vode (m3/t) pri ulaznoj koncentraciji NaCl u SSV od 305 [gr/l]
C2.1
[gr/l]
65
60
55
50
45
40
C2 = 3,0 [gr/l]
VML (m3/t)
VS.V (m3/t)
0,159
3,44
0,173
3,45
0,189
3,47
0,209
3,49
0,234
3,51
0,266
3,55
C2 = 5,0 [gr/l]
VML (m3/t)
VS.V (m3/t)
0,273
3,56
0,298
3,58
0,328
3,61
0,365
3,65
0,410
3,69
0,469
3,75
C2 = 7,0 [gr/l]
VML (m3/t) VS.V (m3/t)
0,396
3,68
0,433
3,71
0,478
3,76
0,534
3,81
0,604
3,88
0,696
3,98
71
PLAN AKTIVNOSTI
35
30
25
Tabela 8.3.
0,308
0,364
0,447
SOLANA d.d.TUZLA
3,72
3,74
3,76
0,567
0,656
0,82
3,84
3,94
4,10
0,850
1,00
1,276
4,25
4,28
4,56
Normativ slane vode (m3/t) pri ulaznoj koncentraciji NaCl u SSV od 310 [gr/l]
C2.1
[gr/l]
65
60
55
50
45
40
35
30
25
C2 = 3,0 [gr/l]
VML (m3/t)
VS.V (m3/t)
0,156
3,39
0,170
3,40
0,186
3,42
0,206
3,44
0,231
3,46
0,262
3,49
0,303
3,53
0,359
3,59
0,441
3,67
C2 = 5,0 [gr/l]
VML (m3/t)
VS.V (m3/t)
0,269
3,50
0,294
3,52
0,323
3,55
0,359
3,59
0,404
3,63
0,461
3,69
0,538
3,77
0,646
3,88
0,808
4,04
C2 = 7,0 [gr/l]
VML (m3/t) VS.V (m3/t)
0,390
3,62
0,427
3,66
0,472
3,70
0,526
3,76
0,595
3,83
0,686
3,92
0,808
4,04
0,985
4,22
1,257
4,49
U cilju smanjenja utroška sirove slane vode u remontu obavljenom u oktobru 2009 godine ugraĊeni su
 Mjeraĉ protoka sirove slane vode na ulazu u krug Solane
 Mjeraĉ protoka preĉišćene slane vode na cjevovodu izmeĊu pogona za preĉišćavanje slane vode i
pogona za proizvodnju soli
 Mjeraĉ protoka otpadne matiĉne luţine iz P-5 koja se u ovom momentu ispušta u vodotok
Ovim su se stekli potrebni preduslovi za kontrolu tokova slane vode unutar Solane, olakšan naĉin
lociranja eventualnih gubitaka slane vode, što će za posljedicu imati smanjenje utroška slane vode.
8.1.2. Industrijska voda (pitka voda)
Solana d.d. Tuzla ne koristi industrijsku vodu za potrebe tehnološkog procesa proizvodnje soli
iz jezera Modrac.
8.1.3.Pitka voda
Za sanitarne potrebe, potrebe restorana i drugih neproizvodnih objekata u krugu Solana d.d.
Tuzla, te za potrebe raznih tehnoloških pranja (pranje radnih prostorija u proizvodnji i
pakovanju soli, pranja odreĊenih aparata, povremena dodavanja vode u rashladni toranj u cilju
smanjenja koncentracije NaCl u rashladnoj vodi) koristi se pitka voda iz gradske vodovodne
mreţe.
U sadašnjim uslovima, praktiĉno je nemoguće definisati koliĉinu vode koja se utroši za
pojedine potrošaĉe, jer nije uspostavljen sistem mjerenja utrošene vode za pojedine potrošaĉe i
objekte.
Nivo utrošene pitke vode za sve potrebe mjeri se na nivou fabrike i kalkuliše se u proizvodnu
cijenu soli. Planira se potrošnja pitke (gradske) vode na nivou od 0,5 m3 po toni proizvedene
soli.
U toku 2008. godine ukupno je utrošeno 29.749 m3 vode iz gradske vodovodne mreţe tj.
0,37 m3/t proizvedene soli.
Potrošnja pitke vode je visoka.U narednom periodu se planira sanacija dotrajalih cjevovoda pitke
vode
( podzemnih ).Istovremeno će se pored kumulativnog mjeraĉa protoka pitke vode za
kompletnu fabriku istovremeno ugraditi još tri mjeraĉa protoka i to:
 Mjeraĉ za mjerenje protoka pitke vode za Pogon proizvodnje i pakovanja
72
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
 Mjeraĉ pitke vode za Pogon mašinskog i elektro odrţavanja
 Mjeraĉ pitke vode za upravnu zgradu sa restoranom
8.2.
Energija
8.2.1. Elektriĉna energija
Elektriĉna energija troši se u: procesu proizvodnje soli, procesu sušenja i pakovanja soli, u
pratećim proizvodnim pogonima (nitritna so, zaĉini, supe), u restoranu, pogonima za
odrţavanje i kod drugih potrošaĉa.




Utrošak elektriĉne energije nije razdvojen tj. ne postoji odvojeno mjerenje potrošnje po
pojedinim tehnološkim cjelinama ili odvojenim objektima.
Ukupna potrošnja elektriĉne energije evidentira se na nivou Fabrike i kalkuliše se u proizvodnu
cijenu soli.
U toku 2008. godine, ukupno je potrošeno 7.615.000 kWh elektriĉne energije, odnosno 88,4
kWh po toni proizvedene soli.
U narednom periodu se planira razdvajanje mjerenja elektriĉne nergije po pojedinim cjelinama
unutar fabrike i to
Potrošnja elektriĉne nergije za pogon proizvodnje i finalizacije
Potrošnja elektriĉne nergije za P-8
Potrošnja elektriĉne energije za RJ Odrţavanje
Potrošnja elektriĉne nergije za upravnu zgradu sa restoranom
8.2.2. Tehnološka para
Solana d.d. Tuzla se snabdjeva tehnološkom parom pritiska p = 12 [bar] iz Termoelektrane
Tuzla. Ova para se u reducir stanici dovodi na pritisak od 6,0 [bar] za potrebe sušenja soli i na
pritisak od 3,5 [bar] za potrebe tehnološkog procesa i grijanje svih objekata unutar Solane.
U ovom momentu nije razdvojena potrošnja pare za pojedine tehnološke procese (proizvodnja
- sušenje) kao ni za grijanje objekata unutar fabriĉkog kruga.
Mjeri se kumulativna potrošnja tehnološke pare i kalkuliše u proizvodnu cijenu soli.
U toku 2008. godine ukupno je utrošeno 104.146 tona tehnološke pare za sve potrebe tj.
jedinaĉna potrošnja je 1,21 t /t proizvedene soli.
Potrošnja tehnološke pare za proces proizvodnje se mjeri na ulazu u Solanu, kao i na ulazu u
pogon vakuumuparavanja soli.
Potrošnja tehnološke pare za sušenje soli, kao i za grijanje svih objekata u Solani se još uvijek ne
mjeri, i neophodno je nabviti i ugraditi mjeraĉe.
73
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
9. MJERE ZA ODRŢAVANJE I ĈIŠĆENJE OPREME
Solana d.d. Tuzla u svojoj organizacionoj strukturi ima posebnu Radnu jedinicu odrţavanja koji
se sastoji od:
* Mašinskog odrţavanja,
* Elektro odrţavanja,
* GraĊevinskog odrţavanja,
* Mjerno - regulaciono odrţavanje.
Radna jedinica odrţavanje broji 123 radnika. U skladu sa radnim uputstvima, zadatak je
odrţavanje i remont postrojenja. U sluĉaju specifiĉnih potreba angaţuju se struĉnjaci i spoljni
saradnici.
Odrţavanje, zgrada i kompletne infrastrukture su pod nadzorom graĊevinskog odrţavanja.
Preventivno i tekuće odrţavanje propisano je radnim uputstvima.
Preventivnim odrţavanjem nastoji se poboljšati ispravnost strojeva, te smanjiti tekuće
odrţavanje kako bi se obezbjedila što bolja kondicija odnosno iskorištenost strojeva.
Preventivno odrţavanje, koje je u nadleţnosti proizvodnih odjeljenja i pogona, se provodi u
skladu sa godišnjim i mjeseĉnim planovima u koje je ukljuĉeno i podmazivanje postrojenja.
Tekuće odrţavanje, jedan dio preventivnog odrţavanja, kao i snabdjevanje Solane
energentima je pod nadzorom sluţbe odrţavanja. Na ovaj naĉin, rukovodstvo Solane posebnu
paţnju posvećuje preventivnom odrţavanju.
Realizacija godišnjih remonta se provodi u skladu sa godišnjim planom. Svaki remont
(preventivno, tekuće ili investiciono odrţavanje) po definiranoj proceduri je popraćen
adekvatnim planiranjem, identifikacijom kvarova, obezbjeĊenjem potrebnih dijelova,
otklanjanjem nedostataka, kao i dokazima na bazi zapisa koji prate svaki remont. Po potrebi se u
toku izvoĊenja remonta ukljuĉuju vanjske institucije kao davaoci usluga. Rangiranje i ocjena
ovih izvoĊaĉa u pogledu kvaliteta izvoĊenja radova je pod nadzorom rukovodioca sluţbe
odrţavanja.
Angaţovane vanjske institucije se prilikom sklapanja ugovora obavezuje da će se pridrţavati
propisanih normi. Za provoĊenje redovnih preventivnih pregleda, tekućeg i investicionog
odrţavanja, kao i godišnjih remonta, koriste se razni rezervni dijelovi koji se zaprimaju, ĉuvaju i
izdavaju u centralnom magacinu. U skladu sa tim, za kontrolu i kvalitet nabavljenih dijelova
su odgovorna proizvodna odjeljenja i pogoni koji pokreću nabavku i definiraju optimalne
zalihe.
Na bazi zapisa o realizaciji intervencija tekućeg odrţavanja i generalnih remonta, rukovodilac
sluţbe odrţavanja u redovnim vremenskim intervalima sakuplja i analizira podatke, te
izvještava nadleţne sluţbe o stanju i kondiciji postrojenja.
Pored odrţavanja postrojenja, na nivou sluţbe odrţavanja, provodi se i odrţavanje postojećeg
voznog parka.
Ĉišćenje opreme, radnih mjesta i pogona definisano je u sklopu radnih uputstava za pojedine
sektore. U radnim uputstvima taĉno su navedene odgovorne osobe za ĉišćenje u pojedinim
sektorima i frekvencija ĉišćenja. Radna uputstva definišu i mjesta odlaganja (skladištenja)
otpadnih materija nastalih ĉišćenjem.
74
PLAN AKTIVNOSTI
10.
SOLANA d.d.TUZLA
OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGA
Monitoring u Solani d.d. Tuzla nije definisan posebnom sistemskom procedurom za
monitoring i mjerenje svih ekoloških parametara, ali je aktivno praćenje i evidentiranje onih
ekoloških parametara koji bi mogli da imaju negativan uticaj na okolinu, biljni i ţivotinjski
svijet kao i zdravlje ljudi, te je ista aktivnost definisana u pripadajućim procesnim
procedurama, kao i u procedurama koje definišu procese podrške, a sve u zavisnosti od vrste
monitoringa. Procedure u kojima se definisane odreĊene vrste monitoringa su:
- PR 5.3. – 01 «Identifikacija i ispunjavanje zakonskih zahtjeva»,
- PR 6.5. – 01 «Upravljanje radnom okolinom»,
- PR 6.5. – 03 «Postupak zaštite na radu»,
- PR 7.5. – 01 «Proizvodnja soli»,
- PR 7.6. – 01 «Kontrola mjerne i ispitne kontrolne opreme»,
- PR 8.2. – 05 «Postupak kontrole u toku procesa»,
- PR 8.2. – 06 «Postupak kontrole gotovih proizvoda»,
- PR 8.2. – 07 «Laboratorijska ispitivanja».
Sa aspekta zaštite okoline realizuju se slijedeće aktivnosti u okviru monitoringa:
a) Otpadne vode
Svakodnevno se rade analize otpadnih voda tj. tehnoloških tokova koji mogu imati ili imaju
najveći uticaj na zagaĊenje okoline.
Matiĉna luţina
U svakoj smjeni tj. tri puta dnevno evidentira se protok matiĉne luţine.
Rade se hemijske analize, takoĊer tri puta dnevno i odreĊuju se:
NaCl [gr/l]
Na2SO4 [gr/l]
Na2CO3 [gr/l]
NaOH [gr/l]
Ove analize se svakodnevno aţuriraju tj. evidentiraju.
Na osnovu uraĊenih hemijskih analiza koriguje se reţim rada proizvodnog pogona .Korekcija
rada proizvodnog pogona sastoji se u sljedećem:
 Ako je sadrţaj Na2SO4 u matiĉnoj luţini manji od 60 gr/l operatori na postrojenju smanjuju
protok matiĉne luţine koja se u ovom momentu ispušta u vodotok ( rijeka Jala )Ovim
postupkom se smanjuje zagaĊenje vodotoka, ali se mora konstatovati da se zagaĊenje vodotoka
ne eliminiše.Ranije je navedeno da je koliĉina ispuštene matiĉne luţine funkcija koncentracije
Na2SO4 u preĉišćenoj slanoj vodi i koncentracije Na2SO4 u matiĉnoj luţini tj.VML=f(C1,C2 ).
Pogledat ćemo to na jednom primjeru.Neka je koncentracija Na2SO4 u preĉišćenoj slanoj vodi
3,0 gr/l=C1.U narednoj tabeli se daje koliĉina ispuštene ML po toni prozvedene soli.
C2 gr/l
30
40
50
60
70
V m3/toni
0,358
0,262
0,206
0,17
0,14
Ovo je jedan naĉin djelovanja na osnovu rezultata monitoringa.Kako je ugraĊen mjeraĉ protoka
matiĉne luţine (ML), sada se na osnovu sadrţaja Na2SO4 u preĉišćenoj slanoj vodi reguliše
protok ML, što je drugi mogući oblik prevencije smanjenja vodotoka.Konaĉan prijedlog za
dovoĊenje zagaĊenja vodotoka u zakonske okvire prikazan je u poglavlju 11.
75
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Mulj od preĉišćavanja slane vode.
Nastaje u procesu preĉišćavanja sirove slane vode (SSV) uklanjanjem jona stvaraoca
inkrustacija. Sastav mulja je:
CaCO3
56 ÷ 75 %
Mg(OH)2
6,5 ÷ 11,8 %
Na2CO3
1÷2%
NaOH
1÷2%
NaCl
14,8 ÷ 29,4 %
Na2SO4
2,02 ÷ 5,39 %
H2O
17,9 ÷ 40 %
Analiza sastava mulja se vrši jednom sedmiĉno i uraĊene analize se evidentiraju.
Koliĉina mulja se izraĉunava na osnovu sastava SSV.
Mulj se filtrira u filter presi, filtrat (slana voda) se vraća u proces proizvodnje, a filtrirani mulj
se koristi za proizvodnju paste za ruke ili se odlaţe na gradsku deponiju.
U sluĉaju kvara na filter presi mulj se ispušta u retenzioni bazen gdje se ĉvrste ĉestice taloţe i
periodiĉno mehaniĉki otklanjaju iz retenzionog bazena.
Ranije je navedeno da koliĉina mulja zavisi od sastava sirove slane vode ( sadrţaja Ca2+,
Mg2+).Uz prosjeĉni normativ slane vode od 4,0 m3/t, koliĉina nastalog ĉvrstog taloga je:
CaCO3...........7-9 kg/toni soli
Mg(OH)2........0,19-0,29 kg/toni soli
Kako je ovo najznaĉajniji ĉvrsti otpad koji se pojavljuje u procesu proizvodnje soli, posebna
paţnja se posvećuje kvalitetu, tj.ispravnom radu filter prese.
Kondenzat
Nastaje u procesu proizvodnje soli kao posljedica isparavanja vode iz slane vode. Koliĉina
kondenzata je pribliţno 3,0 m3/t proizvedene soli. Kondenzat se transportuje u sabirni rezervoar
kondenzata i koristi se za pojedinaĉna pranja aparata tj. generalna pranja postrojenja. Nakon
pranja postrojenja kondenzat obogaćen sa NaCl (200 ÷ 300 gr/l) se vraća u proces proizvodnje
soli. Periodiĉno se kondenzat koristi za razblaţenje industrijske rashladne vode tj. smanjenje
koncentracije NaCl u rashladnoj vodi.
Analize se rade tri puta dnevno, odreĊuje se sadrţaj NaCl [gr/l].
Ove analize se svakodnevno aţuriraju tj. evidentiraju.
Kondenzat koji izlazi iz procesa proizvodnje ima temperaturu 60-64 0C.Koncentracija NaCl u
kondenzatu treba da se kreće u intervalu od 0,1-0,5 gr/l.Ovaj kondenzat se vodi u postrojenje za
preĉišćavanje slane vode gdje se koristi kao ogrjevni medij za predgrijavanje sirove slane vode,
prije uklanjanja jona Ca2+, Mg2+, HCO3-,iz iste.Nakon predgrijavanja SSV kondenzat ima
temperaturu 35-45 0C, zavisno od temperatureSSV.Djelimiĉno ohlaĊen kondenzat se transportuje
u rezervoar kondenzata.
SSV 40-80 m3/h
Kondenzat 30-60 m3/h
T= 60-64 0C
SSV T=30-35 0C
Izmjenjivaĉ topline 1W1,2
T= 5-20 0C
Kondenzat T= 35-450C
U sluĉaju da koncentracija NaCl u kondenzatu naraste iznad 0,5 gr/l, što se utvrĊuje hemijskom
analizom istog pristupa se proceduri utvrĊivanja mjesta u procesu proizvodnje na kojem dolazi
do povećanja koncentracije NaCl i njegovoj sanaciji ĉime se smanjuje zagaĊenje
okoline.Konaĉan prijedlog tretmana kondenzata opisan je u poglavlju 11.
76
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Rashladna voda U svakoj smjeni tj. tri puta dnevno vrše se hemijske analize i odreĊuje se
sadrţaj NaCl [gr/l] u rashladnoj vodi.
Analize se svakodnevno evidentiraju tj. aţuriraju.
U sluĉaju povećane koncentracije NaCl u rashladnoj vodi iznad 0,5 gr/l, pristupa se dodavanju
djelimiĉno ohlaĊenog kondenzata u rashladnu vodu.
Slana voda:
U svakoj smjeni tj. tri puta dnevno rade se analize sirove slane vode, preĉišćene slane vode,
matiĉne luţine, kondenzata i rashladne vode.
U sirovoj slanoj vodi (SSV) odreĊuje se sadrţaj
NaCl .....gr/l
SO42- ......gr/l
Ca2+ ..... .gr/l
Mg2+ ...... gr/l
HCO3- .....gr/l
H2S........mg/l
Ove analize se svakodnevno aţuriraju tj. evidentiraju.Na osnovu analiza SSV poduzimaju se
radnje ĉiji je konaĉni cilj smanjenje zagaĊenja okoline, a to su:
o OdreĊuje se koliĉina hemikalija Na2CO3 i NaOH za preĉišćavanje slane vode
o OdreĊuje se koliĉina ML koja će se ispustiti iz proizvodnog postrojenja
U preĉišćenoj slanoj vodi se odreĊuje sadrţaj :
Ca2+ ..... .mgr/l
Mg2+ ...... mgr/l
Na2CO3-----gr/l
NaOH.........gr/l
Ovom analizom se provjerava kvalitet preĉišćavanja slane vode.U dobro voĊenim postrojenjima
za proizvodnju soli u Zapadnoj Evropi zahtjev za kvalitet preĉišćene slane vode je
Ca2+ ..... . 20-35 mg/l
Mg2+ ...... 5,0 mg/l
Na2CO3-----0,3-0,4 gr/l
NaOH......... 0,3 gr/l
Povećan sadrţaj Ca2+ , Mg2+ , u preĉišćenoj slanoj vodi upućuje nas na poremećaj u radu
postrojenja za preĉišćavanje slane vode ( temperatura, proces u reaktoru ) i na potrebu
intervencije na postrojenju u cilju poboljšanja kvaliteta gotovog proizvoda.Povećan sadrţaj
Na2CO3 ,NaOH u preĉišćenoj slanoj vodi upućuje na propuste u doziranju hemikalija nakon ĉega
slijedi intervencija da se neophodan suvišak hemikalija dozira u propisanim granicama.
Ovim se direktno utiĉe na smanjenje zagaĊenja vodotoka, jer u procesu uparavanja preĉišćene
slane vode koncentracija alkalija u matiĉnoj luţini se poveća ekvivalentno povećanju
koncentracije Na2SO4 ĉime se direktno utiĉe na pH vrijednost matiĉne luţine.
Zbog niskog sadrţaja Mg2+ u sirovoj slanoj vodi, a nakon niza eksperimenata i provjera u
industrijskim uslovima donesena je interna odluka da suvišak NaOH u preĉišćenoj slanoj vodi
bude u intervalu 0,1-0,15 gr/l .Ovaj suvišak NaOH pokazao se kao sasvim zadovoljavajući.U
daljem tekstu daje se dnevni izvještaj Sluţbe tehniĉke kontrole u kojem se daju dnevni rezultati
hemijskih analiza, na osnovu kojih se poduzimaju potrebne intervencije u proizvodnom pogonu.
77
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Slika 10.1.Dnevni izvještaj Sluţbe tehniĉke kontrole
Buka, emisija gasova:
U Solana d.d. Tuzla ne vrši se dnevna konterola buke i emisije gasova ( kvaliteta zraka).Ova mjerenja
vrše se u skladu sa zakonskim propisima.
78
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
11. OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE
Preventivne mjere u Solana d.d. su definisane PR 8.5. – 02 «Preventivne i korektivne mjere»
11.1. Prevencija nastanka emisija
U ranijem tekstu je navedeno da SOLANA d.d. TUZLA u svom fabriĉkom krugu ne vrši
spaljivanje ni ĉvrstih ni teĉnih goriva, niti spaljivanje otpadnih materijala.
Zbog toga se moţe konstatovati da u SOLANI d.d. TUZLA ne postoji emisija u zrak.
Moguća emisija ĉvrstih ĉestica u okolnu atmosferu postoji u pogonu za pakovanje soli kroz
sistem otprašivanja svih mašina za pakovanje.
Sistem otprašivanja povezan je sa vrećastim filterom u kojem se zadrţavaju i najsitnije ĉestice
soli (tzv. puder so).
Proizilazi da je eventualna kontaminacija atmosfere, tj. emisija u zrak moguća samo u
ekscesnim situacijama.
11.2. Prevencija koliĉine otpadnih voda
Sastoji se od niza aktivnosti od kojih su najvaţnije slijedeće:
a) Kvalitetno voĊenje tehnološkog procesa, sa ciljem da koliĉina ispuštene matiĉne
luţine
koja je najznaĉajniji zagaĊivaĉ vodotoka bude što manja.
Ovdje ćemo u kratkim crtama ponoviti ono što je navedeno u ranijem tekstu.
Koliĉina matiĉne luţine je uslovljena sa tri faktora:
- koncentracijom NaCl u SSV;
- koncentracijom Na2SO4 u SSV;
- koncentracijom Na2SO4 u ML.
Kvalitetnim voĊenjem tehnološkog procesa proizvodnje soli treba obezbjediti da koncentracija
Na2SO4 u ML. bude oko 60 [gr/l] , uz napomenu da je u zavisnosti od temperature (45÷60oC)
eutoniĉka taĉka pri koncentraciji Na2SO4 u ML izmeĊu 65 i 70 [gr/l] tj. to je momenat kada
poĉinje istovremena kristalizacija NaCl i Na2SO4. Zbog toga se proces vodi tako da je
koncentracija Na2SO4 što bliţe eutoniĉkoj taĉki ali da je ipak ispod te taĉke.
Ovim se obezbjeĊuje minimalno ispuštanje matiĉne luţine:
b) Kvalitetno filtriranje mulja iz procesa preĉišćavanja slane vode ĉime se ostvaruju dva
efekta:
- Otpadni mulj se koristi za druge svrhe ili se odlaţe na gradsku sanitarnu deponiju
- Smanjuje se koliĉina potrošene slane vode po jedinici proizvedene soli
c)
Ispravna upotreba kondenzata za periodiĉna ili generalna pranja postrojenja, tj. vraćanje
kondenzata sa povećanim sadrţajem NaCl u proizvodni proces.
11.3. Postojeće mjere za dovoĊenje potrošnje sirovina i energije na tehniĉki optimum
Postoje definisane procedure upravljanja kvalitetom i mehanizmi za poboljšanje kvaliteta
upravljanja procesom proizvodnje soli, kao i mehanizmi i naĉini za rješavanje neusklaĊenosti u
samom procesu upravljanja kvalitetom, a što je definisano procedurama «Postupak
poboljšanja u sistemu kvaliteta PR 8.5. -01 i procedura «Preventivne i korektivne mjere»
PR 8.5. – 02.
Jedna od postojećih mjera smanjenja utroška sirovina i energije je kontinuirana kontrola
kvaliteta ulaznih sirovina.
79
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Kvalitetnom kontrolom kvaliteta ulaznih sirovina moţe se znatno uticati na:
a) optimalnu koliĉinu hemikalija (NaOH i Na2CO3) koja se dodaje u slanu vodu u cilju
uklanjanja Ca2+, Mg2+, HCO3-, a samim tim uticati na smanjenje zagaĊenja okoline.
b) optimalno voĊenje tehnološkog procesa (npr. na osnovu sadrţaja Na2SO4 u PSV taĉno se
programira tj. odreĊuje koliĉina ispuštene matiĉne luţine iz postrojenja za
proizvodnju soli).
Ovim se direktno utiĉe na smanjenje potrebne koliĉine slane vode potrebne za proizvodnju
jedinice (1 tone) gotovog proizvoda, smanjuje se potrošnja tehnološke pare i što je najvaţnije,
povećanjem koncentracije Na2SO4 u ML se direktno utiĉe na smanjenje koliĉina ispuštene ML,
a ovaj tehnološki tok je najznaĉajniji zagaĊivaĉ okoline.
Postojeće mjere za dovoĊenje upotrebe sirovina i energije na tehniĉki optimum, ogleda se i u
dobrom tj. kvalitetnom tekućem i preventivnom odrţavanju kompletne instalacije (aparati,
cjevovodi, ventili, toplinska izolacija i td.)
Da bi se uticalo na što racionalniju potrošnju sirovina i energenata prati se i evidentira:
- fiziĉki obim proizvodnje, koliĉina sirovina, energenata i dodataka;
- praćenje i analiza svih tehnoloških parametara;
- potrošnja sirovina i energenata po pojedinim fazama proizvodnje;
- vrijeme rada glavnih mašina;
- broj zastoja glavnih mašina;
- radno vrijeme utrošeno na proizvodnju;
- zastoji proizvodnje zbog poslova odrţavanja;
- potrošnja maziva (ulja i masti);
- troškovi materijala za odrţavanje;
- sati rada eksternih kompanija na poslovima odrţavanja;
- troškovi rada eksternih kompanija,
što je definisano postojećim procesnim procedurama.
Ni u kojem sluĉaju ne smiju se zanemariti tj. podcijeniti tzv. sitne uštede (dihtunzi na ĉesmama
gradskog vodovoda, interna ušteda elektriĉne energije, korištenje otpadnog papira i td.).
11.4.
Opis konaĉnog tretmana otpadnih tokova
Tokom procesa proizvodnje soli nastaje komunalni i industrijski otpad.
11.4.1. Ĉvrsti otpad iz procesa proizvodnje
Ĉvrsti otpad u procesu proizvodnje soli je mulj koji nastaje u procesu preĉišćavanja sirove
slane vode.
Sastav mulja je pribliţno (nakon filter prese):
CaCO3
56 ÷ 75 %
Mg(OH)2
6,5 ÷ 11,8 %
NaCl
14,8 ÷ 29,4 %
Na2SO4
2,02 ÷ 5,39 %
Na2CO3
1÷2%
NaOH
1÷2%
H2O
17,9 ÷ 40 %
Koliĉina mulja zavisi od kvaliteta SSV i kreće se u intervalu od 8,0 ÷ 10,0 kg/toni proizvedene
soli. Mulj se uklanja na filter presi i koristi za proizvodnju drugih proizvoda ili se odlaţe na
gradsku deponiju.
80
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Odfiltrirana slana voda vraća se u proces proizvodnje soli.
Filtriranjem mulja sa filter prese postiţu se dva efekta:
b) sprjeĉava se zagaĊenje okoline;
c) smanjuje se potrošnja slane vode tj. normativ slane vode izraţen u m3/t.
Solana d.d. Tuzla svojim aktivnostima ne moţe uticati na koliĉinu mulja koji nastaje u procesu
preĉišćavanja slane vode.Ranije je navedeno da koliĉina mulja zavisi od satava sirove slane vode
koju isporuĉuje Rudnik soli Tušanj.
Sastav sirove slane vode je posljedica kvaliteta tj. sastava sonog leţišta na Tetimi na kojem se
proizvodi sirova slana voda metodom kontrolisanog izluţivanja.
Upravljanje ovim otpadnim tokom sastoji se u kvalitetnom radu filter prese na kojoj se mulj
odvaja, redovnoj kontroli njenog rada i vraćanju filtrata u proizvodni proces
Ovo je najznaĉajnija koliĉina ĉvrstog otpada koja se pojavljuje u procesu proizvodnje soli.
Druga, znaĉajnija koliĉina ĉvrstog otpada je proizvedena so koja se raspe prašenjem soli
prilikom sušenja, transporta i pakovanja soli.
Ova so se svakodnevno skuplja i zavisno od ĉistoće rasute soli ista se vraća u proces
proizvodnje (na pakovanje ili u proces preĉišćavanja slane vode) ili se prodaje kao deklasiran
proizvod (npr. so za puteve).
Na upravljanje koliĉinom otpada soli utiĉe se :
 kvalitetnim radom sistema za otprašivanje,i njegovim redovnim odrţavanjem
 nabavkom kvalitetne ambalaţe
 višim nivoom radne discipline
TakoĊer, jedna koliĉina ĉvrstog otpada pojavljuje se u procesu hlaĊenja industrijske vode.
Industrijska rashladna voda se nakon kondenzacije sekundarnih para iz pogona P-5 i
zagrijavanja vode na hlaĊenje u rashladni toranj . U rashladnom tornju RT voda se hladi u
protustruji sa okolnim zrakom. Kako zrak sadrţi odreĊeni dio prašine, ona se zadrţava u vodi i
vremenom raste koncentracija suspendovanih materija u industrijskoj rashladnoj vodi.
Na osnovu kvaliteta industrijske rashladne vode tj. sadrţaja suspendovanih materija u
rashladnoj vodi, vrši se „odmuljivanje” rashladnog tornja tj. ispuštanje dijela rashladne vode u
cilju uklanjanja suspendovanih materija (mulja) iz rashladne vode.
Ispušteni dio rashladne vode iz rashladnog tornja se vodi u retenzioni bazen gdje se mulj taloţi
a bistar preliv rashladne vode ide u vodotok.
Ĉvrsti talog (suspendovane materije) koji nastaje ĉišćenjem proizvodnih prostorija se takoĊer
sistemom kanala (IK1 - IK3) vodi u retenzioni bazen gdje se ĉvrste ĉestice taloţe, a bistri preliv
se vodi u vodotok.
Funkcija retenzionog bazena je u uklanjanju tj. taloţenju ĉvrstih ĉestica, da bi se smanjilo ili
potpuno eliminisalo prisustvo suspendovanih ĉvrstih ĉestica u otpadnom toku koji se ispušta u
vodotok.Zadatak retenzionog bazena nije preĉišćavanje slane vode.
Retenzioni bazen se na osnovu koliĉine ĉvrstih otpadnih taloga mehaniĉki ĉisti 2 do 3 puta
godišnje.
11.4.2 Ulja i maziva
Vrste ulja i maziva koji se koriste u Solana d.d. Tuzla su:
- Motorno ulje 15 - 40 .............................................................................
- „Valvolin” 15 - 40 ................................................................................
81
PLAN AKTIVNOSTI
-
SOLANA d.d.TUZLA
Kompresorsko ulje ...............................................................................
Hidrauliĉno ulje 46 ..............................................................................
Hidrauliĉno ulje 32 ..............................................................................
Hipoidno (reduktorsko) ulje HIP-90 ....................................................
UKUPNO ............................................................................................. 2.750 kg/god.
- Emulzija za hlaĊenje ............................................................................
- Antifriz 100% ......................................................................................
- Mast za podmazivanje list -2 ...............................................................
25 l/god.
25 l/god.
50 kg/god.
Iskorištena ulja i maziva se sakupljaju na mjestu korištenja i šalju na preradu na osnovu ugovora sa
ovlaštenom institucijom.
Preventivne mjere u cilju smanjenja zagaĊenja okoline otpadnim uljima i mastima obuhvataju:
 Ispravan rad ureĊaja u kojima se sve vrste ulja koriste
 Nabavku kvalitetnih ulja ĉiji rok trajanja je duţi
 Primjerena radna disciplina
11.4.3. Otpadne vode
Otpadne vode Solane d.d. Tuzla općenito se sastoje od:
- Sanitarnih otpadnih voda;
- Oborinskih otpadnih voda;
- Tehnoloških otpadnih voda.
Sanitarne otpadne vode iz mokrih ĉvorova upravne zgrade, restorana, mašinske radionice,
elektro radionice, vatrogasnog spremišta, raznih skladišta, kupatila se ispuštaju u kolektor
gradske kanalizacije, odakle se nakon djelimiĉne obrade ispuštaju u rijeku Jalu.
Oborinske otpadne vode tj. atmosferske otpadne vode nastaju prikupljanjem voda od oborina
(padavina) ili pranja tvorniĉkog kruga i zajedno sa procesnim otpadnim vodama ispuštaju se u
rijeku Jalu (kanalima IK1, IK2 i IK3 preko retenzionog bazena i sabirnog kanala u vodotok).
Tehnološke otpadne vode nastaju u procesu proizvodnje soli i po mjestu i vrsti nastanka mogu
se podijeliti u stalne i periodiĉne otpadne vode.
Stalne otpadne tehnološke vode su:
- matiĉna luţina;
- kondenzat;
- voda od brtvljenja pumpi.
Periodiĉne tehnološke otpadne vode su:
- Otpadne vode od pojedinaĉnih pranja aparata tj. generalnog pranja kompletnog postrojenja
P-5.
Pojedinaĉna pranja aparata vrše se u periodu od 3 ÷ 5 dana, a generalno pranje kompletnog
postrojenja vrši se svakih 15 dana tj. dva puta mjeseĉno.
- Otpadne vode od pranja centrifuga, sušnica i transportera za transport soli.
Pranje centrifuga vrši se jednom u smjeni, pranje sušnica jednom u 2 ÷ 3 dana, a pranje
vibracionih i gumenih transportera jednom sedmiĉno.
Ove otpadne vode se preko retenzionog bazena ispuštaju u vodotok.
Koliĉina i kvalitet ovih otpadnih voda zavisi od uslova voĊenja tehnološkog procesa.
Od periodiĉnih otpadnih voda svakako da su najznaĉajnije one od pojedinaĉnih pranja aparata
82
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
ili generalnog pranja kompletnog postrojenja P-5.
Mogućnosti njihovog korištenja pokazat ćemo na narednom primjeru:
Volumeni pojedinih isparivaĉa su:
5V1 .................... 72 m3
5V2 .................... 72 m3
5V3 .................... 90 m3
5V4 .................... 117 m3
Istovremeno preĉišćena slana voda – PSV prije korištenja u P-5 se nakon preĉišćavanja skladišti
u rezervoare 1SR1/2 ĉiji je kapacitet
V = 3.400 [m3]
Pretpostavit ćemo da je koncentracija soli u rezervoarima 1SR1/2
NaCl
= 308 gr/l
Na2SO4 = 3,2 gr/l
U rezervoarima 1SR1/2 je uskladišteno 2.000 m3 PSV navedene koncentracije.
Rezultati analiza kondenzata nakon generalnog pranja pojedinaĉnih aparata ili kompletnog
postrojenja pokazuju da se koncentracije soli u kondenzatu kreću u intervalu
NaCl
= 150 ÷ 300 gr/l
Na2SO4 =
0
Bilans voda daje nam slijedeće rezultate:
a) Pere se aparat 5V1
Koncentracija NaCl i Na2SO4 u 1SR1/2 nakon miješanja zasoljenog kondenzata i slane
vode u 1SR1/2 se kreću u intervalu
NaCl
= 302,5 ÷ 307,7 gr/l
Na2SO4 = 3,09 gr/l
b) Peru se aparati 5V1 i 5V2
Tada su koncentracije miješane slane vode
NaCl
= 297,4 ÷ 307,4 gr/l
Na2SO4 = 2,98 gr/l
c) Peru se aparati 5V1, 5V2 i 5V3
Tada su koncentracije miješane slane vode
NaCl
= 291,5 ÷ 307,2 gr/l
Na2SO4 = 2,86 gr/l
d) Peru se aparati 5V1, 5V2, 5V3 i 5V4
Tada su koncentracije miješane slane vode
NaCl
= 284,4 ÷ 306,8 gr/l
Na2SO4 = 2,72 gr/l
Zakljuĉak je jednostavan:
a) Kada se pere jedan aparat, kondenzat koji sadrţi 150 i više gr/l NaCl vratiti u 1SR1/2;
b) Kada se peru dva aparata kondenzat koji sadrţi 150 i više gr/l NaCl vratiti u 1SR1/2;
c) Kada se peru tri aparata, kondenzat koji sadrţi 150 i više gr/l NaCl vratiti u 1SR1/2;
d) Kada se peru sva ĉetiri aparata, kondenzat koji sadrţi 200 i više gr/l NaCl vratiti u 1SR1/2;
e) Za kondenzat koji sadrţi manje od 150, odnosno 200 gr/l NaCl sagledati mogućnost vraćanja
u neki od aparata koji se trenutno ne koriste, te taj kondenzat dosititi, tj. povećati mu
koncentraciju NaCl kod nekog od narednih pranja.
83
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Ranije smo napomenuli da je u procesu proizvodnje soli najznaĉajniji otpadni tok tzv. „matiĉna
luţina” (ML).
Ona se ispušta iz procesa proizvodnje soli u momentu kada koncentracija Na2SO4 doĊe podruĉje
eutonika tj. kada se poĉne odvijati istovremena kristalizacija NaCl i Na2SO4 tj. u
gotovom proizvodu se pojavljuju obje soli. Ovo treba izbjeći i zbog toga se iz posljednjeg
isparivaĉa 5V4 ispušta odgovarajući dio matiĉne luţine da ne bi dolazilo do istovremene
kristalizacije obje soli, tj. prljanja osnovnog proizvoda - kuhinjske soli.
Prema razliĉitim literaturnim izvorima eutoniĉna taĉka na temperaturi kljuĉanja slane vode u
aparatu 5V4 koja je na T = 50 [oC] je u intervalu koncentracije Na2SO4 u podruĉju 65 ÷ 72
[gr/l]
tj.
CNa2SO4 = 65 ÷ 72 [gr/l]
Ovo znaĉi da ukoliko u posljednjem isparivaĉu odrţavamo koncentraciju
CNa2SO4 ≤ 65 [gr/l]
nećemo imati kristalizaciju Na2SO4 tj. oneĉišćenje osnovnog proizvoda - soli NaCl.
Koliĉina ispuštene ML je funkcija: sadrţaja NaCl u ulaznoj slanoj vodi, sadrţaja Na2SO4 u
ulaznoj slanoj vodi i sadrţaja Na2SO4 u ML.
U tabelama 11.1 i 11.2 dati su rezultati proraĉuna koliĉine ML koja se ispušta iz pogona P-5 za
razliĉite koncentracije NaCl i Na2SO4 .
U tabeli 11.1 date su koliĉine ML koja se ispušta iz P-5 pri koncentraciji NaCl u PSV od 305
[gr/l], koncentraciji Na2SO4 u PSV u intervalu 1 ÷ 5 [gr/l] i koncentraciji Na2SO4 u ML
u intervalu od 20 ÷ 65 [gr/l].
U tabeli 11.2. date su koliĉine ML za koncentraciju NaCl u PSV od 310 [gr/l], pri koncentraciji
Na2SO4 u PSV u intervalu 1 ÷ 5 gr/l i koncentraciji Na2SO4 u ML u intervalu od 20 ÷ 65 [gr/l].
Tabela 11.1. Koliĉina ML pri CNaCl = 305 [gr/l]
C2.1
[gr/l]
65
60
55
50
45
40
35
30
25
20
C2
C2.1.
Količina ML u [m3/t]
C2 = 1,0 [gr/l]
0,051
0,056
0,061
0,067
0,074
0,084
0,096
0,113
0,137
0,173
C2 = 3,0 [gr/l]
0,159
0,173
0,189
0,209
0,234
0,266
0,308
0,364
0,447
0,580
C2 = 5,0 [gr/l]
0,273
0,298
0,328
0,365
0,410
0,469
0,567
0,656
0,820
1,093
- koncentracija Na2SO4 u PSV [gr/l]
- koncentracija Na2SO4 u ML [gr/l]
84
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Tabela 11.2. Koliĉina ML pri CNaCl = 310 [gr/l]
Količina ML u [m3/t]
C2.1.
[gr/l]
C2 = 1,0 [gr/l]
C2 = 3,0 [gr/l]
C2 = 5,0 [gr/l]
65
0,050
0,156
0,269
60
0,055
0,170
0,294
55
0,060
0,186
0,323
50
0,066
0,206
0,359
45
0,073
0,231
0,404
40
0,083
0,262
0,461
35
0,095
0,303
0,538
30
0,111
0,359
0,646
25
0,134
0,441
0,808
20
0,170
0,571
1,077
Iz prezentiranih podataka je vidljivo da je osnovni faktor koji utiĉe na koliĉinu ispuštene ML
koncentracija Na2SO4 u istoj, drugi faktor po vaţnosti uticaja na koliĉinu ispuštene ML je
koncentracija Na2SO4 u PSV. Moţe se konstatovati da je sadrţaj NaCl u PSV praktiĉno bez
uticaja na koliĉinu ispuštene ML.
Ovo je vidljivo iz tabela 11.1 i 11.2.
Za sadrţaj NaCl u PSV od 305 [gr/l], uz koncentracije Na2SO4 u PSV od: 1,0; 3,0 i 5,0 [gr/l], te
uz koncentraciju Na2SO4 u ML od 60 [gr/l] koliĉina ispuštene ML se kreće u nizu:
0,056
0,173
0,298 m3/t.
Za koncentraciju NaCl u PSV od 310 [gr/l] i za istu koncentraciju Na2SO4 u ML od 60 [gr/l]
koliĉina ML se mijenja u nizu:
0,055
0,170
0,294 [m3/t].
Ako pogledamo kako se mijenja koliĉina ispuštene ML za npr. C2 = 3,0 [gr/l] i CNaCl = 310
[gr/l] vidimo da se u intervalu koncentracija Na2SO4 u ML od 65 do 20 [gr/l] koliĉina ispuštene
ML se mijenja u intervalu od 0,156 do 0,571[m3/t].
11.4.3.1. Mogućnost korištenja matiĉne luţine
U više navrata u ranijem tekstu naglasili smo da je matiĉna luţina najznaĉajniji pojedinaĉni
zagaĊivaĉ vodotoka iz SOLANE d.d. Tuzla.
Zbog toga se kao neminovno nameće potreba rješenja problema ovog otpadnog toka.
Do unazad dvije godine SOLANA d.d. Tuzla snabdjevala se slanom vodom sa lokaliteta
Borić - Trnovac.
Kvalitet te vode odgovara kvalitetu tzv. karbonatno - bikarbonatnog tipa slanice, a u zavisnosti
od bunara iz kojih se crpila slana voda povremeno se pojavljivao i tzv. sulfatni tip slane vode.
Na osnovu navedenog kvaliteta slane vode izabran je postupak preĉišćavanja slane vode po tzv.
„soda - kaustiĉna soda” postupku tj. za uklanjanje jona stvaraoca inkrustacija iz SSV koristile
su se hemikalije
- kalcinirana soda Na2CO3
- kaustiĉna soda NaOH
85
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Sl.11.1.Šematski prikaz preĉišćavanja slane vode postupak NaOH-Na2CO3
Gašenjem sonih bunara na lokaciji Borić - Trnovac tj. njihovom likvidacijom SOLANA se sada
u potpunosti snabdjeva slanom vodom sa lokaliteta TETIMA.
Kljuĉna razlika izmeĊu slane vode leţišta TETIMA i slane vode leţišta Hukalo - Trnovac je u
slijedećem:
a) slana voda leţišta TETIMA ima znatno manji sadrţaj sulfatnog jona (SO42-) od slane
vode leţišta Hukalo - Trnovac;
b) u slanoj vodi leţišta TETIMA sulfatni jon je vezan u obliku CaSO4, a ne u obliku
Na2SO4 kao što je to kod slane vode leţišta Hukalo - Trnovac;
c) odnos Ca2+/Mg2+ (joni stvaraoci inkrustacija) je kod slane vode leţišta TETIMA
30 ÷ 45, a kod slane vode leţišta Hukalo - Trnovac taj odnos je 3 ÷ 7;
d) slana voda leţišta TETIMA pripada tzv. hloridnom tipu slane vode;
e) slana voda leţišta TETIMA predstavlja sistem:
NaCl - CaSO4 - Ca(HCO3)2 - MgSO4 - MgCl2 - H2O
za razliku od slane vode leţišta Hukalo - Trnovac koja predstavlja sistem:
NaCl - Na2SO4 - Ca(HCO3)2 - MgSO4 - H2O
Navedeni podatci upućuju na ĉinjenicu da je umjesto sadašnjeg sistema preĉišćavanja slane
vode postupkom „soda - kaustiĉna soda” (Na2CO3 - NaOH) svrsishodno preći na sistem
preĉišćavanja slane vode postupkom „kreĉ - sulfat - soda” (Ca(OH)2 – Na2CO3 - Na2SO4).
Na slici 11.1 i 11.2. šematski je prikazan proces preĉišćavanja slane vode po oba postupka.
Kod postupka Na2CO3 - NaOH mulj nastao uklanjanjem Ca2+, Mg2+i HCO3- jona iz slane vode
sadrţi ĉvrste materije CaCO3 i Mg(OH)2.
Preĉišćena slana voda se transportuje u postrojenje za proizvodnju soli P-5 (oznaka 2 na crteţu
11.1.) gdje se u zavisnosti od kvaliteta slane vode na ulazu u postrojenje i na izlazu iz
postrojenja ispušta alikvotan dio matiĉne luţine ML, ĉija koliĉina je funkcija sadrţaja natrijum
sulfata u ulaznoj slanoj vodi i u matiĉnoj luţini koja se ispušta iz postrojenja za proizvodnju
soli.
Kod sastava PSV od
NaCl
= 310 gr/l
Na2SO4 = 3,0 gr/l
i sastava ML od
NaCl
= 290 ÷ 295 gr/l
Na2SO4 = 55 ÷ 65 gr/l
po jednoj toni proizvedene soli imamo:
VP.S.V. ≈ 4,0 [m3/t]
VML
≈ 0,11 ÷ 0,17 [m3/t]
Ova ML se ispušta u vodotok.
86
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Planirano je da se u narednom periodu preĊe na sistem preĉišćavanja slane vode postupkom
„kreĉ - soda - sulfat” (Ca(OH)2 – Na2CO3 - Na2SO4).
Sl.11.2.Šematski prikaz preĉišćavanja slane vode postupak (Ca(OH)2 – Na2CO3 - Na2SO4).
Osnovna karakteristika ovog postupka preĉišćavanja slane vode je da se veliki dio matiĉne
luţine više ne ispušta iz postrojenja za proizvodnju soli, nego se vraća u postrojenje za
preĉišćavanje slane vode, gdje natrijum sulfat prisutan u matiĉnoj luţini (Na2SO4) sluţi kao
hemikalija za preĉišćavanje slane vode.
Ovim se ostvaruju dva efekta:
- znatno se smanjuje ili ĉak potpuno eliminiše ispuštanje matiĉne luţine, što je uslovljeno
kvalitetom S.S.V. tj. sadrţajem Ca2+ u istoj
- smanjuje se potrošnja preĉišćene slane vode P.S.V. adekvatno sadrţaju NaCl u matiĉnoj
luţini koja se vraća u postrojenje za preĉišćavanje slane vode.
Prelaskom na novu tehnologiju preĉišćavanja slane vode imali bi:
VPSV ≈ 3,40 ÷ 3,50 [m3/t]
VML ≈ 0,03 ÷ 0,04 [m3/t]
Treba napomenuti da koliĉina ispuštene matiĉne luţine moţe varirati iskljuĉivo u zavisnosti od
sastava S.S.V.
Na raspolaganju je još jedan naĉin koriptenja matiĉne luţine koji je zasnovan na potpunom
iskorištenju ovog otpadnog toka.Iskorištenje kompletne koliĉine matiĉne luţine sastoji se u
sljedećem:
 Matiĉna luţina se neće ispuštati u vodotok nego će se skladištiti u rezervoare 4ML1,2 ĉija
je zapremina 1000 m3
 Kada se rezervoari napune umjesto preĉišćene slane vode u postrojenje za proizvodnju
soli P-5 uvodi se matiĉna luţina i vrši se njena prerada tj. proizvodnja soli i matiĉne
luţine
 Za vrijeme prerade matiĉne luţine iz postrojenja za prozvodnju soli ne ispušta se nikakav
otpadni tok
Bilans je sljedeći:
 Proizvodnja soli 15 t/h tj 360 tona/dan
 Koncentracija NaCl u preĉišćenoj slanoj vodi 308 gr/l
 Koncentracija Na2SO4 u preĉišćenoj slanoj vodi 2,5 gr/l
 Koncentracija Na2SO4 u matiĉnoj luţini 65 gr/l
87
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
 Koliĉina matiĉne luţine 0,13 m3/t=46,7 m3/dan
 Koncentracija NaCl u matiĉnoj luţini 290-295 gr/l
Pri dnevnoj prozvodnji soli od 360 tona potrebno je devetnaest dana da se rezervoari 4ML1,2,
napune.U tom momentu se u P-5 umjesto preĉišćene slane vode uvodi matiĉna luţina i vrši njena
prerada.Proces prerade matiĉne luţine traje petnaest sati tj. nepune dvije smjene.Nakon prerade
matiĉne luţine slana otopina iz P-5 se prebacuje u 8ROS, vrši se generalno pranje postrojenja i
nakon toga se nastavlja normalna proizvodnja.So proizvedena preradom matiĉne luţine ima
sastav:
NaCl.................91-94 %
Na2SO4.................5-8 %
Na2CO3+NaOH.....≈1 %
Njena primjena je obezbjeĊena u industriji deterdţenata.Preradom matiĉne luţine se u potpunosti
eliminiše ovaj otpadni tok koji je najznaĉajniji otpadni tok u proizvodnji soli.
Sl.11.3.Uparavanje matiĉne luţine
11.4.3.2.
Kondenzat iz procesa proizvodnje
U zavisnosti od sastava PSV tj. sadrţaja NaCl u PSV i sadrţaja Na2SO4 u PSV i ML koliĉina
kondenzata po toni proizvedene soli kreće se u intervalu
GK = 2,88 ÷ 3,14 [t/t].
Moţe se usvojiti, a da ne pravimo znaĉajnu grešku da je koliĉina kondenzata po toni
proizvedene soli
GK = 3,0 [t/t].
U ranijem tekstu smo naveli da se kondenzat koristi za:
a) pojedinaĉna ili generalna pranja aparata tj. kompletnog postrojenja i u zavisnosti od
koncentracije soli u kondenzatu vraća se u rezervoare 1SR1/2 ili neki drugi prihvatni sud,
b) smanjenje koncentracije NaCl i suspendovanih materija u sistemu hlaĊenja industrijske vode
tj. u P-8,
c) kondenzat se koristi za predgrijavanje sirove slane vode (SSV) prije njenog ĉišćenja. Naime,
proces preĉišćavanja SSV tj. uklanjanja jona Ca2+, Mg2+ i HCO3- iz SSV je najoptimalnije
voditi na temperaturi izmeĊu 30 i 35 [oC].
Kondenzat iz procesa proizvodnje ima temperaturu 64 do 68 [oC] i kao takav je pogodan za
predgrijavanje sirove slane vode (SSV).
88
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Nakon predgrijavanja SSV kondenzat se skladišti u rezervoare kondenzata.
U sluĉaju da su rezervoari kondenzata puni, višak kondenzata se, opet preko rezervoara
kondenzata i retenzionog bazena ispušta u vodotok.
11.4.3.3.
Mogućnosti korištenja kondenzata u narednom periodu
Prema ustaljenoj tehniĉkoj klasifikaciji kondenzat koji nastaje u procesu proizvodnje soli moţe
se svrstati u grupu tzv. «niskotemperaturnih energetskih izvora».
I kao takav on ima svoju energetsku vrijednost, ali i ekonomsku vrijednost.
U tabeli 11.5. prikazane su koliĉine kondenzata za nivo proizvodnje od 10 ÷ 20 t/h soli, koliĉine
topline koje kondenzat nosi sa sobom, te koliĉine topline koja se moţe iskoristiti
podhlaĊivanjem te koliĉine kondenzata za
ΔT = 68 – 35 = 33 [oC]
Tabela 11.5.
Proizvodnja
[t/h]
Koliĉina kondenzata
10
12
14
16
18
20
30
36
42
48
54
60
8,54
10,24
11,95
13,66
15,37
17,08
4,40
5,27
6,15
7,03
7,91
8,79
Δ Q · 10-6
[KJ/h]
4,14
4,97
5,80
6,63
7,46
8,29
Gp (ET)
[t/h]
1,93
2,31
2,70
3,09
3,47
3,86
GK [t/h]
Q1 · 10-6
[KJ/h]
Q2 · 10-6
[kv/h]
U tabeli 11.5. je:
Q1 – koliĉina topline koju sadrţi kondenzat temperature t = 68 [oC]
Q2 – koliĉina topline koju sadrţi kondenzat ohlaĊen na temperaturu t = 35 [oC]
ΔQ – koliĉina topline koja se moţe iskoristiti podhlaĊivanjem kondenzata za Δt = 33[oC]
tj. sa t2 = 68 [oC] na t1 = 35 [oC]
Gp (ET) – ekvivalentna koliĉina topline koja se iskoristi podhlaĊivanjem kondenzata, u ovom sluĉaju izraţena u
koliĉini svjeţe tehnološke pare slijedećih parametara
p = 3,5 [bar] ; t = 139 [oC].
Podatci navedeni u gornjoj tabeli upućuju na slijedeće pravce tehno-ekonomske elaboracije korištenja
kondenzata:
a) korištenje dijela topline kondenzata za predgrijavanje SSV prije procesa preĉišćavanja, a dijela
topline kondenzata za predgrijavanje PSV prije ulaza u P-5,
b) korištenje dijela topline kondenzata za predgrijavanje SSV, a dijela topline kondenzata za grijanje,
prvenstveno upravne zgrade i pomoćnih objekata,
c) korištenje podhlaĊenog kondenzata (t ≤ 30oC) u pogonu P-8.
PodhlaĊeni kondenzat, nakon bilo koje varijante njegovog energetskog iskorištenja će se preko
retenzionog bazena ispuštati u vodotok.
89
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Uvaţavajući prvenstveno ekološke interese lokalne zajednice u narednom periodu se nameće potreba
izrade tehno-ekonomske analize mogućnosti korištenja podhlaĊenog kondenzata za izluţivanje kamene
soli na leţištu TETIMA.
Naime, za proizvodnju slane vode na leţištu TETIMA koristi se industrijska voda iz jezera MODRAC.
Smatramo opravdanim da se u narednom periodu detaljno analizira mogućnost korištenja podhlaĊenog
kondenzata u procesu izluţivanja soli na leţištu TETIMA, uz punu saradnju sa struĉnim sluţbama
Rudnika soli Tušanj.
Svakako, treba razmotriti i mogućnost da se sve industrijske otpadne vode SOLANE nakon zahtjevanog
tretmana iskoriste u procesu izluţivanja soli na leţištu TETIMA.
U prethodnom tekstu je navedeno da je koliĉina matiĉne luţine koja se ispušta iz pogona za proizvodnju
soli cca 0,17 m3/t proizvedene soli, a sastav je:
NaCl ......................................................
290 gr/l
Na2SO4 .................................................
60 gr/l
Na2CO3 ................................................. 3,0 ÷ 3,5 gr/l
NaOH .................................................... 1,5 ÷ 2,0 gr/l
Isto tako, navedeno je da je koliĉina kondenzata koji se izvodi iz procesa proizvodnje na nivou od
cca 3,0 m3/t proizvedene soli sa koncentracijom NaCl od 0,1 ÷ 1,0 gr/l.
Prostim miješanjem ova dva toka dobili bi procesni tok u koliĉini od 3,17 m3/t soli sastava:
NaCl ......................................................
Na2SO4 .................................................
Na2CO3 .................................................
NaOH ....................................................
16 gr/l
3,2 gr/l
0,19 gr/l
0,11 gr/l
Ovakva «slana voda» nije pogodna za transport zbog sadrţaja Na2CO3 i NaOH. Oni se mogu ukloniti
slijedećim reakcijama:
Na2CO3 + 2HCl → 2NaCl + H2CO3
NaOH + HCl → NaCl + H2O
ĉime bi se stvorili uslovi za transport ovog procesnog toka.
Treba naglasiti da je ovo samo prijedlog, koji zahtjeva detaljnu tehno - ekonomsku elaboraciju.
U sluĉaju nemogućnosti korištenja mješavine matiĉne luţine i kondenzata za izluţivanje kamene soli na
leţištu Tetima najoptimalniji naĉin korištenja kondenzata je :
 Predgrijavanje sirove slane vode prije procesa preĉišćavanja gdje temperatura kondenzata opada
sa T1=640C na T2=450C.Kondenzat se i sada koriszi u ovu svrhu
 Dodavanje pothlaĊenog kondenzata T=450C u postrojenje za hlaĊenje industrijske vode P-8, i to
u bazen hladne vode, gdje je temperatura rashladne vode t=250C.U recirkulaciji je 1000 m3/h
rashladne vode temperature T=250C i dodavanjem 45 m3/h kondenzata temperature T=450c
dobijali bi mješavinu eashladnu vodu temperature T=25,860C.Odmuljivanje rashladnog sistema
bi se vršilo ispuštanjem suviška rashladne vode iz bazena hladne vode ĉime se temperatura
ispuštenog kondenzata dovodi u granice zakonom propisanih vrijednosti, tj.T≤300C.
90
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
12.
ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA I EMISIJAMA U SKLADU SA
PROPISIMA O GRANIĈNIM VRIJEDNOSTIMA EMISIJA I PREPORUKAMA DATIM U
DOKUMENTU O NAJBOLJOJ RASPOLOŢIVOJ TEHNOLOGIJI
U ranijem tekstu su navedene godišnje koliĉine utrošenih sirovina , energenata i pomoćnih
materijala za proizvodnju osnovnog proizvoda NaCl.Nije bilo moguće pronaći odgovarajuće
podatke o potrošnji sirovina za industriju proizvodnje soli - vakuumuparavanjem u dokumentu o
najboljoj raspoloţivoj tehnologiji (BAT).
U „Reference Document on Best Available Techniques in the Chlor-Alkali Manufacturing
industry December 2001“, a koji se odnosi na BAT-ove za proizvodnje Hlor-Alkalne industrije ,
u jednom segmentu kod elektrolize NaCl, neophodno je sirovu slanu vodu prethodno preĉistiti.
Kriteriji preĉišćene slane vode za ove namjene su stroţiji po pitanju sadrţaja Ca2+ i Mg2+ u
preĉišćenoj slanoj vodi, ali je preporuĉeni naĉin preĉišćavanja sirove slane vode Na2CO3-NaOH .
U poglavlju „2.4.2 Brine purification and resaturation“ naveden je naĉin preĉišćavanja sirove
slane vode Na2CO3-NaOH, koji se koristi u Solani Tuzla, kao metod preĉišćavanja slane vode.
U narednom tekstu uradili smo analizu utroška sirovina, energenata i pomoćnih materijala i
izvršili njihovo poreĊenje sa nama dostupnim podacima iz sliĉnih procesnih industrija.
12.1.Analiza potrošnje sirovina i pomoćnih materijala
Osnovna sirovina za proizvodnju soli je slana voda.Njena potrošnja je uslovljena sa tri osnovna
podatka o njenom sastavu.
 Koncentracija NaCl gr/l u preĉišćenoj slanoj vodi
 Koncentracija Na2SO4 gr/l u preĉišćenoj slanoj vodi
 Koncentracija Na2SO4 gr/l u matiĉnoj luţini
Sadrţaj ovih komponenti koji je gore naveden u našoj proizvodnji kreće se u granicama
 Koncentracija NaCl gr/l u preĉišćenoj slanoj vodi.........300-310 gr/l
 Koncentracija Na2SO4 gr/l u preĉišćenoj slanoj vodi........2,0-3,0 gr/l
 Koncentracija Na2SO4 gr/l u matiĉnoj luţini......................45-69 gr/l
Normativ potrošnje slane vode izraţen u m3/toni u posljednjih nekoliko godina je iznosio
kao što je prikazano na dijagramu.
Slika 12.1.
U dobro voĊenim fabrikama za proizvodnju soli u Zapadnoj Evropi , a u zavisnosti od satava slane vode
njena potrošnja se kreće u granicama 3,8-4,3 m3/ toni soli.
91
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Za preĉišćavanje slane vode tj uklanjanje jona stvaraoca inkrustacije iz iste Ca2+,Mg2+, HCO3-, koriste se
Na2CO3 i NaOH.Njihova potrošnja zavisi od sadrţaja jona Ca2+,Mg2+, HCO3-, u sirovoj slanoj vodi.
Sadrţaj ovih jona u sirovoj slanoj vodi koju koristi Solana kreće se u granicama:
Ca2+...............0,7-0,92 gr/l
Mg2+................0,02-0,35 gr/l
HCO3-..........0,16-0,21 gr/l
Uzimajući u obzir normativ slane vode , te sastav sirove slane vode, internim aktom (Plan poslovanja) je
regulisano da se potrošnja ovih hemikaloja kreće u granicama
Na2CO3...........9-12 kg/t soli
NaOH...........1,3-1,8 kg/t soli
Za racionalno voĊenje procesa proizvodnje soli prava mjera utroška Na 2CO3 i NaOH je suvišak ovih
hemikalija tj. njihov sadrţaj u preĉišćenoj slanoj vodi.
Dobro preĉišćavanje sirove slane vode tj. kvalitetno uklanjanje jona Ca2+,Mg2+, HCO3-,zahtjeva suvišak
hemikalija
Na2CO3...........0,3-0,5 gr/l
NaOH...........0,3-0,4 gr/l
Prosjeĉan suvišak hemikalija u 2008. godini iznosio je
Na2CO3...........0,421 gr/l
NaOH............. 0,237 gr/l
Dok je u 2009. godini iznosio
Na2CO3...........0,36 gr/l
NaOH............. 0,21 gr/l
Moţe se konstatovati da je potrošnja hemikalija za preĉišćavanje slane vode u granicama dobro voĊenih
sliĉnih procesa u Zapadnoj Evropi.
Sadrţaj KI I KIO3 ( sredstvo protiv gušavosti ) je regulisan odgovarajućim propisima i iznosi
KI......0,03 kg/t
KIO3.....0,05 kg/t
Sadrţaj ovih komponenti u soli se svakodnevno kontroliše i kreće se u granicama propisanih
vriejdnosti.Sadrţaj K4Fe(CN)6 ( sredstvo protiv zgrudnjavanja soli)je takoĊer regulisan propisima i
iznosi
K4Fe(CN)6..........0,004 kg/t
Vrši se svakodnevna kontrola i sadrţaj K4Fe(CN)6 u soli i u granicama je propisanih vrijednosti.
Za pakovanje soli, zavisno od asortimana upakovane soli koristi se sljedeća ambalaţa:
Tabela 12.1. Ambalaţa za pakovanje soli
Asortiman pakovanja
1/1 kartonska ambalaţa
Kartonska kutija 1/1 kg
Ljepilo
Streĉ folija
Termoskupljajuća folija
5 kg PE
Polietilenska vreća 5 kg
Streĉ folija za paletu
10 kg PE
Polietilensko crijevo
Streĉ folija za paletu
25 kg PE
Polietilensko crijevo
Streĉ folija za paletu
50 kg PE
Polietilensko crijevo
Streĉ folija za paletu
Ambalaţa
1020 kom/toni
2 kg/toni
0,6 kg/toni
3,0 kg/toni
204 kom/toni
0,6 kg/toni
4,545 kg/toni
0,6 kg/toni
3,4 kg/toni
0,6 kg/toni
2,857 kg/toni
0,6 kg/toni
92
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Povremeno je rastur ambalaţe veći od planiranog rastura koji je definisan na nivou 2 % i kreće se u
nekim sluĉajevima i do 5 %.Ovim se ne zagaĊuje okolina jer se i kartonska i plastiĉna ambalaţa
reciklira.
Ipak ĉine se znaĉajni napori da se rastur ambalaţe svede na optimalnu mjeru u cilju ekonomiĉnijeg
poslovanja.Povećani rastur ambalaţe je posljedica povremeno lošijeg kvaliteta nabavljene ambalaţe.
12.2.Analiza potrošnje energenata i vode
Energenti koji se koriste u procesu proizvodnje soli su:
 Tehnološka para pritiska p=6,0 bara za proces sušenja soli
 Tehnološka para 3,5 bara za proces proizvodnje soli
 Elektriĉna energija
Za proizvodnju soli vakuumuparavanjem ne postoji usvojeni BAT, ali u planiranim aktivnostima
pribliţavamo se normativima u skladu sa „ Integrated Pollution Prevention and Control Reference
Document on Best Available Techniques in theFood, Drink and Milk Industries August 2006“poglavlje 4.2.9.1 Multistage evaporation.
Analizirali smo naše podatke o potrošnji energenata i zvršili njihovo poreĊenje sa nama dostupnim
podacima o proizvodnji soli u zemljama zapadne Evrope.Potrošnja tehnološke pare i elektriĉne nergije
zavisi od vrste postrojenja u kojem se proizvodi so ( višestepeno vakuum uparivaĉko postrojenje ,
termokompresiono postrojenje ili ekspanziono postrojenje)
U Solani Tuzla instalisano je 4-stepeno vakuumuparivaĉko postrojenje u kojem je dominantna potrošnja
tehnološke pare u odnosu na potrošnju elektriĉne energije.
U dobro voĊenim fabrikama za proizvodnju soli potrošnja tehnološke pare kreće se u intervalu 0,95-1,0
t/t.
U 2009. godini potrošnja tehnološke pare u Solani iznosila je 1,25 t/t/.
Treba naglasiti da je ovo kumulativna potrošnja koja obuhvata potrošnju tehnološke pare za proizvodnju
soli, sušenje soli, i grijanje proizvodnih i administrativnih objekata.U Solani Tuzla instalisan je
kumulativni mjeraĉ protoka pare koji mjeri ukupnu potrošnju na nivou fabrike.
Postoji i mjeraĉ protoka pare za proces proizvodnje soli.Ne postoji odvojen mjeraĉ protoka pare za
proces usšenja soli niti mjeraĉ protoka za grijanje objekata.Interna mjerenja su pokazala da se potošnja
tehnološke pare za proces proizvodnje soli kreće u granicama 0,95-1,05 t/t, i moţe se konstatovati da je
ta potrošnja u okviru uobiĉajenih normi.
MeĊutim potrošnja pare za proces sušenja soli je iznad uobiĉajenih normi i dostiţe vrijednost do 1,0 t/h.
Instalisano postrojenje za grijanje objekata u fabrici je zastarjelo i zahtjeva ozbiljan remont, za što su
planirana sredstva u oviru taĉke 18.U periodu grijanja potrošnja tehnološke pare se kreće u intervalu 3,05,0 t/h.
Potrošnja elektriĉne energije je planirana na nivou 90 kWh/toni soli, što je u granicama potrošnje dobro
voĊenih procesa.U toku 2009. godine ostvarena je potrošnja elektriĉne energije od 87,11,kWh/toni soli.
Solana Tuzla u svom proizvodnom procesu ne koristi industrijsku vodu.
Potrošnja gradske-pitke vode se kalkuliše u procjeni troškova proizvodnje u koliĉini 0,3-0,5 m3/toni soli.
U 2009. godini potrošnja gradske vode je iznosila 0,23 m3/toni.
Ova potrošnja je visoka i u taĉki 18. Su planirana sredstva za sanaciju dotrajalih cjevovoda i ugradnju tri
nova mjeraĉa protoka kako bi se potrošnja mogla pratiti odvojeno po objektima.
U Solani Tuzla vode se kontinuirane aktivnosti na smanjenju potrošnje sirovina i energije, a što je
vidljivo i na sljedećem dijagramu:
93
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Slika 12.2.
Povećana potrošnja tehnološke pare je posljedica lošeg rada sistema grijanja.
12.3. Analiza emisije u vode
U poglavlju 6. Navedene su vrijednosti kvaliteta otpadnih voda iz procesa proizvodnje soli.
Kvalitet voda ne zadovoljava zahtjevani kvalitet voda koje se mogu ispuštati u vodotok.
12.3.1.Prijedlog za koncepciju pristupu rješenju problema otpadnih voda
Polazna osnova je:
a) Zakon o zaštiti voda; Sl. novine FBiH broj 33 od 19.07.2003. god.
b) Zakon o zaštiti okoliša; Sl. novine FBiH broj 33 od 19.07.2003. god.
c) Zakon o zaštiti prirode; Sl. novine FBiH broj 33 od 19.07.2003. god.
12.3.1.1.Matiĉna luţina
Shodno ranijem tekstu Prijedlog za koncepciju pristupu rješenja problema matiĉne luţine je slijedeći:
a) Umjesto sadašnjeg naĉina preĉišćavanja slane vode postupkom soda – kaustiĉna soda
(Na2CO3 – NaOH) treba projektovati i izvesti postupak preĉišćavanja slane vode (SSV)
metodom kreĉ – sulfat – soda (Ca (OH)2 - Na2SO4 - Na2CO3).
Ovim postupkom se otpadna matiĉna luţina (ML) koristi kao hemikalija za preĉišćavanje SSV, a
istovremeno se NaCl prisutan u ML vraća u proces proizvodnje.
b) U zavisnosti od sastava SSV moţe se desiti da se dio ML mora izvoditi iz postrojenja za
proizvodnju soli. Otpadna matiĉna luţina je alkalna tj. ima pH vrijednost pribliţno pH = 9,5.
Prije ispuštanja u vodotok ML se mora neutralisati.
Na raspolaganju su nam slijedeće mogućnosti:
- Neutralizacija kiselinom (HCl ili H2SO4)
94
PLAN AKTIVNOSTI
-
SOLANA d.d.TUZLA
Neutralizacija plinom (CO2)
Razblaţenje podhlaĊenim kondenzatom i korekcija pH vrijednosti do propisanih granica
Kombinacija navadenih metoda
Uparavanje matiĉne luţine detaljno opisano u poglavlju 11.4.3.1.
Konaĉno rješenje će se definisati u sklopu izrade Projekta preĉišćavanja slane vode.
12.3.1.2.Mulj od ĉišćenja slane vode
U procesu preĉišćavanja SSV, a u zavisnosti od njenog sastava pojavljuje se odreĊena koliĉina ĉvrstog
taloga. Mulj se filtrira na filter presi, slana voda sadrţana u mulju se vraća u proces proizvodnje, a
filtriran mulj se izvodi iz procesa.
Na raspolaganju su slijedeće mogućnosti zbrinjavanja filtriranog mulja:
- proizvodnja paste za pranje ruku
- sušenje i proizvodnja Ċubriva za popravljanje kvaliteta «kiselih» zemljišta
- odlaganje na gradsku sanitarnu deponiju
12.3.1.3.Kondenzati
U poglavlju 11.4.3.2. navedeno je da se pri procesu proizvodnje soli pojavljuje koliĉina kondenzata u
koliĉini od cca 3,0 m3/t soli.
Temperatura ovog kondenzata je
T = 64 ÷ 68 [oC]
Mogućnosti korištenja kondenzata su navedene u poglavlju 11.4.3.3., ali ćemo ih ipak ovdje ponoviti:
a) Korištenje dijela kondenzata za predgrijavanje SSV, a dijela kondenzata za predgrijavanje PSV,
b) Korištenje dijela kondenzata za predgrijavanje SSV, a dijela kondenzata u procesu grijanja
fabrike,
c) Korištenje podhlaĊenog kondenzata T≤ 35oC u pogonu P-8 i (ili) za razblaţenje tj. popravljanje
pH vrijednosti otpadnih voda u retenzionom bazenu prije ispuštanja u vodotok,
d) Korištenje podhlaĊenog kondenzata za izluţivanje soli na leţištu soli TETIMA tj. transport
kondenzata iz SOLANE d.d. Tuzla na leţište soli TETIMA. Ovdje treba naglasiti da kroz krug
SOLANE prolazi cjevovod industrijske vode MODRAC – TETIMA, tako da bi ovo rješenje i sa
stanovišta novih investicija bilo izuzetno prihvatljivo, tj. potrebna ulaganja bi se svela na
nabavku i montaţu pumpe koja bi transportovala kondenzat.
Šematski prikaz mogućnosti korištenja kondenzata u SOLANI d.d. Tuzla prikazan je na crteţu br.11.2.
Sl.12.3.Mogućnosti korištenja kondenzata
95
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
12.4. Analiza emisija u zrak, nivoa vanjske buke i ĉvrstog otpada
Podaci o emisiji u zrak, nivou vanjske buke i ĉvrstom otpadu detaljno su prezentirani u poglavlju 6.
12.4.1. Graniĉne vrijednosti i mjere za reguliranje emisija
Pravilnik o graniĉnim vrijednostima emisije zagaĊujućih materija u zrak tretira graniĉne vrijednosti
emisije. Što se tiĉe industrije daju se graniĉne vrijednosti emisija neorganskih i organskih polutanata.
Pravilnik definira «graniĉnu vrijednost emisije» kao koliĉinu supstanci ispod koje se nalaze vrijednosti
koje su sadrţane u gasu ispuštenom iz industrijskog pogona i koje se mogu ispuštati u zrak u toku datog
perioda, izraĉunava se u mg/m3 zraka.
Graniĉne vrijednosti emisija utvrĊene ovim Pravilnikom odnose se na stacionarni rad postrojenja.
Iskustva zemalja koje su u bliskoj prošlosti pristupile Evropskoj Uniji ukazuju na znaĉaj koji je primjena
ĉistije proizvodnje imala na njihovom putu dostizanja evropskih Direktiva i standarda u pogledu zaštite
okoline i upravljanja prirodnim resursima. Iskustva ovih zemalja pokazuju da Direktiva o integralnoj
prevenciji i kontroli zagaĊenja predstavlja dobar primjer ĉistije proizvodnje u praksi.
Za realizaciju koncepta prevencije industrijskim proizvoĊaĉima stoje na raspolaganju priruĉnici o
«najboljim raspoloţivim tehnikama» (BAT – Best Avaliable Technigues) u kojima su dati opisi
tehnoloških procesa, priroda i koliĉine emisija te njihov uticaj na okolinu i mjere prevencije koje se za
dati industrijski proces mogu primjeniti, a koje su ekonomski isplative.
Obzirom da je poznato da ne postoji jedinstven BAT, svaka zemlja pa tako i BiH odluĉuje šta je
«najbolje raspoloţivo». U ovom sluĉaju BAT predstavlja osnovu za dobijanje okolinske dozvole.
Potrebno je naglasiti da BAT ne propisuje graniĉne vrijednosti za pojedine emisije.
Umjesto toga za razliku od dosadašnje prakse regulatorno tijelo pregovara sa rukovodstvom
industrijskog pogona kako bi dogovorilo neophodne okolinske performanse i odredilo rokove za njihovo
postizanje (plan i program okolinskog upravljanja, planovi za poboljšanje, strategija investicija u okoliš i
td.).
Pri identifikaciji pojedinih aspekata sluţimo se prije svega slijedećim kriterijima:
* EMISIJA U ZRAK: Prašina, CO2, Co, NOx, SO2 (u skladu sa Zakonom o zaštiti zraka; Sl. novine
FBiH br.33 od 19.07.2003, te Pravilnicima o: monitoringu kvaliteta zraka; o monitoringu emisija
zagaĊujućih materija u zrak; o graniĉnim vrijednostima kvaliteta zraka; o emisiji isparljivih
organskih jedinjenja – Sl. novine FBiH br.12 od 03.03.2005).
* EMISIJA U VODU (shodno Zakonu o zaštiti voda; Sl. novine FBiH br. 33 od 19.07.2003).
* EMISIJA U TLO (shodno Zakonu o zaštiti okoliša i Zakonu o zaštiti prirode; Sl. novine FBiH
br.33 od 19.07.2003).
* BUKA (shodno Zakonu o zaštiti okoliša i Zakona o zaštiti prirode; Sl. novine FBiH br.33 od
19.07.2003).
Tabela 12.2. Graniĉne vrijednosti emisije u zrak
ZAGAĐUJUĆA MATERIJA
GRANIĈNA VRIJEDNOST EMISIJE
Prašina
Oksidi sumpora kao SO2
Oksidi azota kao NO2
50 mg / Nm3
400 mg / Nm3
500 mg / Nm3
Cd, Th, Be po 0,1 mg/ Nm3 svi ukupno 0,2 mg/
Nm3 As, Co, Ni, Pb, ukupno 0,2 mg/ Nm3
Metali
96
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
13. POPIS AKTIVNOSTI I MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA IZ POGONA I
POSTROJENJA I RACIONALIZACIJA POTROŠNJE SIROVINA I PRIRODNIH
RESURSA SUKLADNO NAJBOLJOJ RASPOLOŢIVOJ TEHNOLOGIJI
13.1. Opšte mjere
 Osigurati da se svi zaposleni upozanaju sa aspektima okolinskog poslovanja Solane i njihovim
liĉnim obavezama.Rok za izvršenje decembar 2010. godine.
 Odabir i ugradnja opreme kojim se optimizira potrošnja sirovina i energenata kao i nivo emisija
kroz pravilan rad i redovno odrţavanje.Ova aktivnost se provodi u kontinuitetu.
13.2.Spisak aktivnosti i mjera za smanjenje emisije otpadnih voda
 Praćenje potrošnje pitke vode .U ovom momentu se praćenje potrošnje pitke vode prati preko
jednog kumulativnog mjeraĉa protoka za kompletnu fabriku.Ne vrši se mjerenje potrošnje pitke
vode po pojedinim objektima.U narednom periodu će se ugraditi dodatna tri mjeraĉa za tri
odvojena objekta, ĉime će se kontrolisati potrošnja po pojedinim objektima.Sistem ĉišćenja
proizvodnih i pomoćnih objekata organizovati tako da se troši što manje pitke vode.Ove
aktivnosti će se provesti u periodu 2011-2012 godina.
 Praćenje potrošnje slane vode.U cilju racionalne potrošnje slane vode mjerenje protoka slane
vode vrši se na tri mjesta:
-Ulaz sirove slane vode u Solanu
-Ulaz preĉišćene slane vode u postrojenje za proizvodnju soli
-Izlaz matiĉne luţine iz postrojenja za proizvodnju soli
Na ovaj naĉin ostvaruje se puna kontrola nad tokovima slane vode tj. moguće je u svakom
momentu locirati eventualno mjesto gubitka slane vode.Smanjenje koliĉine ispuštene matiĉne
luţine koja je u ovom momentu najznaĉajniji zagaĊivaĉ vodotoka reguliše se odrţavanjem
koncentracije Na2SO4 u posljednjem aparatu isparivaĉke stanice C= 50 – 69 gr/l.Moguća
rješenja za smanjenje koliĉine otpadnih voda ( prvenstveno matiĉne luţine su opisana u ranijem
tekstu i svode se na:
 Promjenu naĉina preĉišćavanja slane vode tj prelazak na postupak Ca(OH)2-Na2SO4Na2CO3, umjesto sadašnjeg postupka Na2CO3-NaOH
 Prikupljanje i uparavanje nastale matiĉne luţine
 Miješanje matiĉne luţine i kondenzata njihova neutralizacija i transport na leţište soli
Tetima
U ovom momentu kao najrealnija mogućnost smatra se prikupljanje i prerada matiĉne luţine.U
mjere za smanjenje potrošnje slane vode spadaju i sljedeće aktivnosti:
 Odrţavanje opreme u ispravnom stanju i redovno remontovanje iste
 VoĊenje tehnološkog procesa u skladu sa propisanim procedurama
 Redovne analitiĉke kontrole svih faza procesa
 Mulj od ĉišćenja slane vode
Nastaje kao posljedica uklanjanja jona Ca2+, Mg2+,HCO3- iz slane vode.Koliĉina mulja se kreće
na nivou 7-10 kg/toni soli u zavisnosti od sastava slane vode.Mulj se filtrira na filter presi i
nakon toga odvozi na gradsku deponiju.Filtrat ( slana voda) vraća se u proces proizvodnje
soli.Zaštita vodotoka ostvaruje se voĊenjem procesa preĉišćavanja slane vode u skladu sa
propisanim procedurama i redovnim odrţavanjem filter prese.
 Kondenzat
U toku procesa proizvodnje soli nastaje cca.3,0 m3/toni kondenzata temperature 64-680C.Ovaj
kondenzat koristi se za predgrijavanje slane vode prije njenog preĉišćavanja.Predajući toplinu
slanoj vodi kondenzat se ohladi na 400C.Kondenzat ove temperature skladišti se u dva rezervoara
kondenzata i koristi se za generalno pranje proizvodnih postrojenja.U momentu kada se
97
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
rezervoari kondenzata napune, kondenzat se ispušta u vodotok preko kanala otpadnih voda IK1/3
i retenzionog bazena.
Zbog svoje povećane temperature T>300C, kondenzat predstavlja balast za vodotok.UraĊena je
projektna dokumentacija u cilju dovoĊenja temperature kondenzata na nivo koji je predviĊen
Zakonom o zaštiti voda.Rješenje se sastoji u transportu kondenzata u postrojenje za hlaĊenje
industrijske vode P-8, u bazen hladne vode ĉija je temperatura 25 0C.Dodavanjem kondenzata u
bazen hladne vode temperatura rashladne vode poveća se na cca 26 0C.Višak vode odmuljuje se
iz P-8 i preko retenzionog bazena ispušta u vodotok sa temperaturom 26 0C.Rješenje će se
realizovati u 2011. godini.
 Ostale otpadne vode
Sastoje se od otpadnih voda od pranja radnih prostorija ( ove vode su periodiĉnog karaktera),
otpadnih voda zbog kvarova na opremi( i ove vode su periodiĉnog karaktera) i otpadnih voda od
brtvljenja pumpi ( brtvljenje pumpi se vrši rashladnom vodom temperature 25 0C.Koliĉina vode
za brtvljenje pumpi iznosi 2-3 m3/h.Sluţba tehniĉke kontrole svakodnevno vrši analizu toka
otpadnih voda u vodotok i odreĊuje se :NaCl ........gr/l
Na2SO4......gr/l
Na2CO3......gr/l
NaOH .......gr/l
pH vrijednost
temperatura
Na osnovu ovih podataka mogu se dijagnosticirati eventualni poremećaji u voĊenju tehnološkog
procesa.
Solana d.d Tuzla je poĉetkom 2010. godine sklopila ugovor sa Institutom za hemijsko
inţinjerstvo iz Tuzle o redovnom monitoringu otpadnih voda.Monitoring se vrši jednom
mjeseĉno.Podaci o koliĉinama otpadnih voda, a u skladu sa zakonskim propisima evidentiraju se
u Elaboratu o odreĊivanju tereta zagaĊenja izraţenog preko ekvivalentnog broja stanovnika EBS.
Ovaj elaborat se radi jednom u dvije godine.
13.3.Spisak mjera i aktivnosti za smanjenje emisija u zrak
U ranijem tekstu je navedeno da u Solani d.d. Tuzla se ne vrši spaljivanje ĉvrstih i teĉnih
goriva.Troše se odreĊene manje koliĉine dizel goriva za potrebe unutarnjeg transporta ( 2
kamiona i pet viljuškara).Mjere prevencije emisija u zrak sastoje se u kvalitetnom odrţavanju
sredstava za unutarnji transport.
 Lebdeće ĉestice
U procesu transporta i pakovanja solimoguće je da doĊe do pojave najsitnijih ĉestica soliu
okolnoj atmosferi.Zrak iz prostora sušenja soli se vodi u sistem suhih ciklona gdje se odvoji 95
% ukupno ponesenih ĉestica soli.So izdvojena u suhim ciklonima vraća se u proces
pakovanja.Zrak iz suhih ciklona se vodi u mokri skruber gdje se pere u protustruji sa mlazom
vode koja je u recirkulaciji i osloboĊen ĉestica soli vraća se u atmosferu.U momentu kada se
recirkulaciona voda zasiti sa soli vodi se u proizvodni proces, a sistem mokrog skrubera se puni
ĉistom vodom.
Sistem pakovanja i transporta soli preko sistema za otprašivanje spojen je na vrećasti filter u
kojem se odvajaju i najsitnije ĉestice ponesene soli.Ĉist zrak iz vrećastih filtera ispušta se u
okolnu atmosferu.
Prevencija emisija u zrak ogleda se u redovnom odrţavanju procesne opreme( cikloni, skruber,
vrećasti filter).
98
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
13.4.Spisak mjera i aktivnosti za smanjenje potrošnje energije
Osnovni energetski mediji u proizvodnji soli su
-Tehnološka para 12,0/6,0/3,5 bara
-Elektriĉna energija 440/220 V
Ovo je najznaĉajniji trošak u proizvodnji soli i sasvim je logiĉno da mu se posvećuje puna
paţnja.
 Tehnološka para
ObezbjeĊuje se iz Termoelektrane Tuzla koja isporuĉuje tehnološku paru pritiska 12,0 bara.U
reducir stanici Solane pritisak ove pare se reducira na
a.) p= 6,0 bara za proces sušenja soli
b.) p=3,5 bara za proces proizvodnje soli i grijanje objekata unutar fabrike
Potrošnja tehnološke pare za proces proizvodnje soli je u skladu sa dobro voĊenim procesima u
Zapadnoj Evropi.Prevencija potrošnje tehnološke pare za proizvodni proces sastoji se u sljedećem:
-VoĊenje tehnološkog procesa u skladu sa propisanim procedurama
-Kvalitetno odrţavanje procesne opreme tj. redovna kontrola toplinske izolacije u proizvodnom
postrojenju.
Potrošnja tehnološke pare za grijanje objekata unutar fabrike je veoma visoka i ne uklapa se u
tehniĉke normative za ovu oblast.Potrošnja pare za grijanje u zavisnosti od vanjske temperature
iznosi 4-6 t/h.Ovo je posljedica lošeg rada instaliranog sistema grijanja ( podstanice,izmjenjivaĉi,
veliki gubici topline)U narednom periodu 2011-2012 godina planira se generalni remont sistema
grijanja.Sredstva za ovu namjenu planirana su u poglavlju 18. Ovog materijala.Potrošnja
tehnološke pare za sušenje soli je nešto veća od propisanih normativa za ovu oblast.Prema radnim
uputstvima za proizvodnju soli od 10-20 t/h potrošnja tehnološke pare kreće se u intervalu 0,5-1,0
t/h.Proces sušenja soli nije automatizovan tj protok tehnološke pare reguliše se ruĉno što za
posljedicu ima povećanu potrošnju tehnološke pare za 20-30 %.U narednom periodu planira se
ugradnja regulacionog ventila na parovodu 6,0 bara.Sredstva su predviĊena u poglavlju 18.
 Elektriĉna energija
Planirana potrošnja elektriĉne energije je 90 kWh/toni soli.U 2009. godini ostvarena je potrošnja
87,1 kWh/t.Ovo je kumulativni podatak za kompletnu fabriku tj. ne postoje odvojeni mjeraĉi
protoka za objekte unutar fabrike.U narednom periodu planira se ugradnja ĉetiri mjeraĉa
elektriĉne energije i to za :
-Pogon hlaĊenja industrijske vode
-Pogon pakovanja
-Pogon proizvodnje soli
-Odrţavanje i ostali objekti
Ovim će se stvoriti mogućnosti registrovanja potrošnje elektriĉne energije po pojedinim
cjelinama i ostvariti preduslovi za smanjenje potrošnje ovog energenta.Sredstva za ovu namjenu
planirana su u poglavlju 18.
13.5.Spisak mjera i aktivnosti za spreĉavanje nastanka i smanjenja proizvodnje otpada
Najzanaĉajnije koliĉine otpada pojavljuju se u procesu pakovanja soli.Otpadni materijali se u
principu recikliraju.
 Ambalaţa
So se pakuje u kartonsku i polietilensku ambalaţu.Koliĉine otpadne ambalaţe, škarta su nešto
iznad planiranih koliĉina od 2 % i kreću se u intervalu od 3-5 %.Mjere prevencije ismanjenja
kartonske i PE ambalaţe su:
-Nabavka kvalitetne ambalaţe
-Kvalitetan rad mašina za pakovanje soli
-Odgovarajuća radna disciplina
Ove mjere se kontinuirano provode.
99
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
 Otpadna so
Pojavljuje se u procesu pakovanja i transporta soli.Procjenjuje se da je koliĉina ove soli na nivou
10 t/godišnje.Rasuta so se skuplja i prodaje kao deklasiran proizvod ili se vraća u proces
proizvodnje.Mjere prevencije smanjenja rasute soli svode se na poboljšanje radne discipline.
 Otpadno ţeljezo
Zbog agresivne radne sredine neminovna je pojava otpadnog ţeljeza koja se procjenjuje na 10-20
tona/godišnje.Mjere prevencije otpadnog ţeljeza satoje se u:
-Izboru kvalitetnijih konstrukcionih matrijala
-Kvalitetno voĊenje procesa
-Redovno preventivno odrţavanje
Ove mjere se kontinuirano provode.
 Otpadna ulja i masti
Koliĉine otpadnih ulja i masti navedene su u ranijem tekstu.Mjere prevencije sastoje se u:
-Nabavci kvalitetnih ulja sa duţim radnim periodom
-Zamjeni ulja u agregatima nakon propisanog vremena rada
-Redovnom preventivnom odrţavanju
Odgovarajućoj radnoj disciplini
100
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
14 . PRIJEDLOG MONITORING PLANA
14.1.Zakonski okvir
Sve aktivnosti planirane u narednom periodu bit će provedene u skladu sa niţe navedenim zakonskim
propisima tj. Pravilnicima.
Osnova za mjerenje i ocjenu uticaja na okolinu izvršit će se u skladu sa Pravilnikom o nivou buke
SRBiH, Zakonom o zaštiti zraka (Sl. novine FBiH br.33/03), Zakonom o zaštiti okoliša (Sl. novine
FBiH br.33/03), Zakonom o zaštiti voda (Sl. novine FBiH br.33/03), Zakonom o zaštiti prirode (Sl.
novine FBiH br.33/03), Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na
okolinu i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraĊeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku
dozvolu (Sl. novine FBiH br.19/04).
TakoĊer, uzet će se u obzir i niţe navedeni podzakonski akti:
- Pravilnik o monitoringu emisija zagaĊujućih materija u zrak (Sl. novine FBiH br. 12/05),
- Pravilnik o graniĉnim vrijednostima kvaliteta zraka (Sl. novine FBiH br.12/05),
- Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (Sl. novine FBiH br.12/05),
- Pravilnik o graniĉnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorjevanje
(Sl. novine FBiH br.12/05),
- Pravilnik o graniĉnim vrijednostima emisije zagaĊujućih materija u zrak (Sl. novine FBiH
br.12/05),
- Pravilnik o postepenom iskljuĉivanju supstanci koje oštećuju ozonski omotaĉ (Sl. novine
FBiH br.39/05).
14.2.Metodologija i vrste mjerenja
Metodologija objedinjava više vrsta mjerenja, laboratorijskih analiza i procjena tj. ocjena temeljenih na
rezultatima mjerenja, odnosno interpretaciji rezultata mjerenja.
Mjerenja će obuhvatiti slijedeće:
1. Kvalitet zraka,
2. Emisija u zrak (prema potrebi),
3. Nivo buke,
4. Kvalitet i kvantitet otpadnih voda.
14.2.1.Kvalitet zraka
Obzirom na karakteristike proizvodnog procesa u SOLANI d.d. Tuzla, naĉin manipulacije sirovina i
gotovim proizvodima, vrsta transporta unutar proizvodnih postrojenja smatra se da nije potrebno
uspostavljati permanentni monitoring kvaliteta zraka.
Mjerenja kvaliteta zraka treba obavljati jedan puta godišnje tj. u skladu sa Zakonom o zaštiti zraka
(Sl. novine FBiH br.33/03).
Mjerenja treba provoditi u principu ureĊajima koji zadovoljavaju zakonsku regulativu za ovu oblast, a
svi izmjereni podatci moraju se arhivirati.
Potrebno je mjeriti i evidentirati slijedeće parametre:
- Koncentracije azotnih oksida: NO, NO2, Nox,
- Koncentracije ugljen monoksida CO,
- Koncentracije sumpor dioksida SO2,
- Koncentracije lebdećih ĉestica PM10.
101
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Mjerenje meteoroloških parametara uz mjerenje kvaliteta zraka:
- Smjer i brzina vjetra,
- Temperatura,
- Vlaţnost zraka,
- Barometarski pritisak.
14.2.2.Emisija u zrak
U poglavlju 6. Je konstatovano je slijedeće:
a) SOLANA d.d. Tuzla nema svoju kotlovnicu za proizvodnju tehnološke pare koja se koristi kao
ogrijevni medij u tehnološkom procesu, nego istu obezbjeĊuje iz «Termoelektrane « Tuzla,
b) Za grijanje proizvodnih pogona i ostalih prostorija u krugu SOLANE d.d. Tuzla koristi se tehnološka
para iz TERMOELEKTRANE Tuzla, tj. nema spaljivanja ĉvrstog ili teĉnog goriva za potrebe grijanja,
c) U krugu SOLANE d.d. Tuzla ne vrši se spaljivanje bilo kakvog otpada (ni ĉvrstog ni teĉnog).
Zbog svega navedenog praktiĉno se moţe reći da SOLANA d.d. Tuzla ne vrši emisiju u zrak produkata
sagorjevanja ĉvrstih ili teĉnih goriva.
Ipak, u skladu sa zakonskim propisima kada se budu vršila mjerenja emisije u zrak ista treba provoditi u
skladu sa Zakonom o zaštiti zraka (Sl. Novine FBiH br.33/03), odnosno po Pravilniku o graniĉnim
vrijednostima emisije zagaĊujućih materija u zrak (Sl. Novine FBiH br.12/05).
Mjere se slijedeći parametri:
- kisik O2
- ugljen monoksid CO
- ugljen dioksid CO2
- sumpor dioksid SO2
- azotni oksidi Nox
- ĉvrste ĉestice – prašina
Povremena mjerenja u skladu sa zakonskim propisima (jednom godišnje) vrše se za slijedeće polutante:
- Ĉvrste ĉestice,
- Benzen,
- Amonijak,
- Formaldehid,
- Hlorbenzen,
- Toluen,
- Ksilen,
- Dietileter,
- Cikloheksan,
- Tetrahidrofuran.
14.2.3.Buka
Nivo buke u principu se mjeri jednom godišnje.
Broj mjernih mjesta definisan je prvim mjerenjem ali se ista mogu uskladiti tokom izvoĊenja mjerenja
obzirom na moguće promjene na terenu (lokaciji).
TakoĊer, potrebno je utvrditi eventualne nove izvore buke, te njihov kumulativni uĉinak na nivo buke.
Naĉin mjerenja, kao i metodologija moraju se prilagoditi lokaciji.
Mjerenje i kartiranje buke izvršiti za dnevnu i noćnu buku (u principu jednom godišnje).
102
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Kao glavna referentna smjernica prilikom izbora metodologije koristiće se Direktiva EU br.2002/49 EC
od 25 jula 2002. godine.
Evropska direktiva daje smjernice za sve odnose vezane za procjenu i mjerenje nivoa buke u okolišu.
14.2.4.Otpadne tehnološke vode
Mjerenja koncentracija zagaĊujućih materija treba vršiti svakodnevno na mjestima nastanka zagaĊujućih
materija tj. otpadnih voda.
U cilju vlastite kontrole i prevencije koliĉine i kvaliteta otpadnih voda industrijskog porijekla rade se
slijedeće analize u sopstvenoj laboratoriji:
- Sirova slana voda
OdreĊuje se sadrţaj:
NaCl [gr/l]
SO42- [gr/l]
Ca2+ [gr/l]
Mg2+ [gr/l]
HCO3- [gr/l]
Analize se rade tri puta dnevno tj. u svakoj smjeni jedan puta.
-
Preĉišćena slana voda
OdreĊuje se sadrţaj:
NaCl [gr/l]
SO42- [gr/l]
Ca2+ [mg/l]
Mg2+ [mg/l]
Na2CO3 [gr/l]
NaOH [gr/l]
Analize se rade tri puta dnevno tj. u svakoj smjeni po jedan puta.
-
Matiĉna luţina iz P-5
OdreĊuje se sadrţaj:
SO42- [gr/l]
Na2CO3 [gr/l]
NaOH [gr/l]
pH vrijednost
temperatura [oC]
Analize se rade tri puta dnevno tj. u svakoj smjeni po jedan puta.
-
Kondenzat iz procesa proizvodnje
OdreĊuje se sadrţaj:NaCl [gr/l]
temperatura [oC]
Analize se rade tri puta dnevno tj. u svakoj smjeni po jedan puta.
- Rashladna voda
OdreĊuje se sadrţaj:NaCl [gr/l]
-
Potrošnja i proizvodnja
Evidentira se:
103
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Potrošnja slane vode [m3/dan]
Potrošnja Na2CO3 [kg/dan]
Potrošnja NaOH [kg/dan]
Potrošnja tehnološke pare [t/dan]
Podaci se evidentiraju svakodnevno.
Na osnovu naprijed navedenih hemijskih analiza te mjerenja potrošnje i proizvodnje, moguće je sa
zadovoljavajućom taĉnošću raĉunati koliĉine i kvalitet tehnoloških otpadnih voda.
U skladu sa zakonskim propisima, obavezno je svake dvije godine vršiti mjerenje tj. odreĊivanje tereta
zagaĊenja izraţenog preko ekvivalentnog broja stanovnika (EBS-a) od strane ovlaštene institucije.
14.3.Dinamika i rokovi
Mjerenja i monitoring će se izvoditi prema utvrĊenom dinamiĉkom planu:
- Mjerenje kvaliteta zraka – kontinuirano u skladu sa zakonskim propisima,
- Mjerenje emisije u zrak – u skladu sa zakonskim propisima (jednom godišnje),
- Mjerenje nivoa buke – u skladu sa zakonskim propisima,
- Mjerenje koncentracije zagaĊujućih materija u tehnološkim otpadnim vodama, kontinuirano
za navedene parametre u poglavlju 13.2.4., a svake dvije godine mjerenje tereta zagaĊenja i
izraĉunavanje EBS-a.
104
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
15. MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE, NASTANKA
OTPADA I EMISIJA
15.1.Monitoring proizvodnje
Kontrola ulaznih sirovina i repromaterijala je definisana procedurom «Ulazna kontrola i prijem roba»
PR 8.2. – 04 i pripadajućim radnim uputstvima, u sklopu standarda ISO 9001-2000. Ovim procedurama
obezbjeĊuje se kontrola sirovina koje ulaze u proces proizvodnje u skladu sa definiranim zahtjevima,
kao i usvojenim metodama kontrole. Rezultati ovih analiza se evidentiraju u izvještajima ulazne
kontrole.
Ulazna kontrola se primjenjuje i kod prijema rezervnih dijelova preko centralnog magacina.
ProvoĊenje ove kontrole je u nadleţnosti rukovodilaca sektora, sluţbi, odjelenja ili pogona.
Procesna kontrola definisana je precedurom koja zapoĉinje davanjem naloga za uzimanje uzoraka, preko
ispitivanja tj. analiza u laboratoriji do dostavljanja rezultata ispitivanja proizvodnim odjelenjima i
pogonima. Na ovaj naĉin je kompletan proces proizvodnje pod nadzorom procesne kontrole, odnosno
laboratorije, obzirom da rezultate ove kontrole koriste rukovodioci pogona za kvalitetno odvijanje i
voĊenje raznih faza proizvodnog procesa.
Završna kontrola (kvalitet gotovih proizvoda) je definisana procedurom «Postupak kontrole gotovih
proizvoda - PR 8.2. – 06» i provodi se na uzorcima koji se redovno uzimaju od strane kontrolora
gotovih proizvoda prilikom pakovanja i otpreme gotovih proizvoda.
Rezultati analiza se evidentiraju u pogonskim knjigama tj. u posebnim izvještajima.
Rezultati kompletne hemijske analize i bitnih procesnih podataka (utrošci sirovina i energenata) se
dostavljaju poslovoĊama i smjenskom inţenjeru koji evidentira, analizira i obraĊuje podatke bitne za
sam tok odvijanja procesa, a utroške normiranih materijala, sirovina i energenata obraĊuje procesni
inţenjer za materijalno i energetsko bilansiranje.
Sl.15.1. Dnevni izvještaj proizvodnje soli
105
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
15.1.1. Monitoring otpadnih voda
Osim svakodnevnog monitoringa na osnovu dnevnih materijalnih i energetskih bilansa, te rezultata
laboratorijskih analiza, a u skladu sa Pravilnikom o graniĉnim vrijednostima opasnih i štetnih materija
za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem kanalizacije odnosno u drugi prijemnik,
ovlaštena institucija Institut za hemijsko inţinjerstvo u Tuzli , obavlja monitoring otpadnih tehnoloških
voda u Solani.
U skladu sa ĉlanom 9. Pomenutog Pravilnika obavlja se ispitivanje tehnoloških otpadnih voda.
Ugovor o obavlĉjanju monitoringa tehnoloških otpadnih voda potpisan izmeĊu Solane i Instituta za
hemijsko inţinjerstvo u prilogu.
15.2.Monitoring nastanka otpada
Odvoz otpada vrše specijalizovane firme ovlaštene od strane Opštine.
Postupanje sa otpadom i njegovo skupljanje regulisano je Pravilnikom o upravljanju otpadom ( u
prilogu).
Namjena sistemskog postupka o upravljanju otpadom je pravilno gazdovanje otpadom uz poštivanje
zakonom propisanih zahtjeva za upravljanje otpadom. Potrebno je uspostaviti sistem za spreĉavanje i
smanjivanje nastajanja otpada i njegovog štetnog uticaja na okolinu, biljni i ţivotinjski svijet kao i
prevoz i preradu otpada ukljuĉujući kontrolu upravljanja prema okolinskim zahtjevima.
Sistemski postupak upravljanja sa gore navedenim otpadom podrazumjeva upravljanje sa istim, njegovo
sakupljanje i odstranjivanje (korištenje).
Otpadno ţeljezo, otpadni papir i otpadna polietilenska ambalaţa se recikliraju u saradnji sa firmama
specijaliziranim za prikupljanje sekundarnih sirovina.
Otpadno drvo (polomljene palete) se popravljaju a ako to nije moguće reciklira se putem firmi koje se
bave prikupljanjem sekundarnih sirovina.
Otpadna so, rasuta u procesu transporta i pakovanja (tzv. pometaĉine) se skuplja, pakuje u polietilenske
vreće i koristi u zimskom periodu za posipanje puteva.
Otpadna ulja i masti se odlaţu i uklanjaju u skladu sa zakonskim propisima. Ove otpadne materijale je
zabranjeno odlagati u kontejnere za prikupljanje komunalnog otpada, izljevati u površinske vode i
kanalizaciju ili izljevati na tlo.
Za monitoring nastanka i postupanje sa otpadom zaduţena je osoba Izvršilac za upravljanje otpadom –
inţinjer zaštite na radu ( Rješenje o imenovanju u prilogu ).
15.3.Monitoring emisija
Predstavnik rukovodstva za standardna operativna uputstva (SOU) pokreće jedan puta u dvije godine
aktivnost za angaţovanje institucije koja će odrediti koliki je stepen zagaĊenosti ispuštene otpadne vode
tj. EBS (ekvivalentni broj stanovnika), koji je mjerodavan za odreĊivanje visine novĉane naknade za JP
«Vodno podruĉje rijeke Save» - Sarajevo od strane SOLANE d.d. Tuzla.
Rukovodilac Sluţbe graĊevinskog odrţavanja redovno vrši analizu vrste, koliĉine po vrstama otpada i
odvoza otpada o ĉemu obavještava predstavnika rukovodstva za SOU. Ovim se stiĉe uvid u dinamiku
odvoza otpada od strane ovlaštene firme za prikupljanje svih vrsta otpada po kategorijama.
Ovaj uvid je osnova za sklapanje ugovora o odvozu otpada.
Mjerenje buke unutar objekta je aktivnost koju poduzima i organizuje inţenjer zaštite na radu
angaţovanjem ovlaštene institucije.
Mjerenje buke van objekata, u skladu sa zakonskim propisima, organizuje predstavnik rukovodstva za
SOU u saradnji sa inţenjerom zaštite na radu.
Mjerenje kvaliteta zraka, u skladu sa zakonskim propisima, organizuje predstavnik rukovodstva za SOU
u saradnji sa inţenjerom zaštite na radu.
106
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
U sluĉaju da izmjerene vrijednosti prema bilo kojoj od navedenih aktivnosti prekoraĉuje zakonski
propisane graniĉne vrijednosti, predstavnik rukovodstva za SOU obavještava direktora SOLANE, te
zajedno prave prijedlog za poduzimanje mjera kojima će evidentirana odstupanja biti eliminisana.
107
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
16. PLAN ZA SPREĈAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERA
Prema Pravilniku o sadrţaju izvješća o stanju sigurnosti, sadrţaju informacija o sigurnosnim mjerama i
sadrţaju unutarnjih i spoljnih planova intervencije (»Sluţbene Novine F BiH«, broj 68/05) Solana d.d.
Tuzla obavezi izrade ove dokumentacije jer u svom proizvodnom programu koristi sirovine navedene u
Prilogu Dio 1 i Dio 2 navedenog Pravilnika »Sluţbene Novine F BiH«, broj 68/05 ,ali ne prelazi
graniĉne koliĉine.
U tabeli 7.1. date su koliĉine utrošenih sirovina i pomoćnih materijala u 2008. godini ( NaOH 157,776
tona), odnosno za 2009. godinu utrošena koliĉina 115,729 tona , i one su ispod graniĉnih koliĉina
propisanih u Prilogu Dio 1 i Dio 2 - Pravilnika o sadrţaju izvješća o stanju sigurnosti, sadrţaju
informacija o sigurnosnim mjerama i sadrţaju unutarnjih i spoljnih planova intervencije (»Sluţbene
Novine F BiH«, broj 68/05) .
Supstance navedene u poglavlju 7.3.2 . koriste se iskljuĉivo kao pomoćne sirovine- za rad u laboratoriji i
u koliĉinama koje su ispod graniĉnih koliĉina propisanih u pomenutom Pravilniku.
U Planu postupaka u incidentnim situacijama Solana je predvidjela odgovor na
iznenadne situacije i nezgode, te naĉin spreĉavanja ili ublaţavanja njihovih nepovoljnih uticaja na
okoliš. Kljuĉni dokument koji reguliše aktivnosti na spreĉavanju nesreća velikih razmjera i upravljanja u
kriznim situacijama je Priruĉnik za krizne situacije.
U njemu se navodi organizaciona šema koja je u kriznim situacijama saĉinjena od stalnih ĉlanova
Kriznog tima kao najodgovornijeg tijela u SOLANI d.d. Tuzla, a koji je sistematizovan po slijedećoj
strukturi.
KRIZNI TIM
1. VoĊa Kriznog tima
2. Zamjenik voĊe Kriznog tima
3. Radni odjeli za:
a) Okoliš,
b) Kadrove,
c) Komunikacije,
d) Zaštitu na radu,
e) ObezbjeĊenje i osiguranje.
Pravilnik o zaštiti na radu i Pravilnik o zaštiti od poţara u prilogu.
108
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
17. NAĈIN IZVJEŠTAVANJA O REZULTATIMA IZVRŠENJA OBAVLJENIH
MJERA
Od 2003. godine Solana d.d. Tuzla ima implementiran i certificiran sistem kvaliteta u skladu sa
normama standarda ISO 9001:2000. U organizaciji su identificirani svi procesi (osnovni i podprocesi)
koji su potrebni za uspješno funkcionisanje sistema upravljanja kvalitetom.
Upravljanje i nadzor nad procesima, njihovo meĊusobno djelovanje, metode za mjerenje uĉinka SQ
(sistema kvaliteta), definisani su procedurama sistema kvaliteta.
Djelatnost organizacije Solana d.d. Tuzla u odreĊenim aspektima, propisana je odgovarajućim
zakonskim odredbama posebno u pogledu:
-sigurnosti; -ekologije; -zaštite na radu; -sanitarnih propisa;-finansija; -privrednog prava; -propisa iz
grane djelatnosti.
U organizaciji Solana d.d. Tuzla je dokumentirana i primjenjena procedura PR 5.3. – 01 «Identifikacija i
ispunjavanje zakonskih zahtjeva», kojom su u potpunosti propisani postupak i odgovornosti pri
identifikaciji i ispunjavanju zakonskih zahtjeva, vezano za sve aspekte poslovanja firme.
U cilju pravovremenog praćenja ostvarenja, planovima zadatih ciljeva i rezultata poslovanja, u Solana
d.d. Tuzla obezbjeĊeno je izvještavanje uz odgovarajuća obrazloţenja, a što je propisano procedurom
«Planiranje poslovanja i definisanje ciljeva organizacije», kako slijedi:
1. Dnevno izvještavanje
Svakodnevno do 09h odgovorne osobe nadleţnih pogona i sluţbi, duţne su saĉiniti i distribuirati dnevne
izvještaje za prethodni dan, a prema tabelarnom prikazu u prilogu – PRILOG 1.
2. Mjeseĉno izvještavanje
Do 10. u mjesecu za protekli mjesec odgovorne osobe nadleţnih Sektora, RJ (radnih jedinica), sluţbi i
pogona, saĉinjavaju mjeseĉne izvještaje i iste distribuiraju resornim rukovodnim funkcijama, takoĊe
prema navedenom tabelarnom prikazu.
3. Godišnje izvještavanje
Do 31.01. tekuće godine, odgovorne osobe saĉinjavaju godišnje izvještaje za proteklu poslovnu godinu i
iste distribuiraju resornim rukovodnim osobama – PRILOG 1.
TakoĊe, prema tabelarnom prikazu, analizu dostavljenih izvještaja vrše odgovorne osobe i funkcije.
Za utvrĊene neusklaĊenosti, odgovorne osobe propisuju odgovarajuću korektivnu odnosno preventivnu
mjeru u skladu sa procedurom PR 8.5. -02 «Preventivne i korektivne mjere», odnosno u skladu sa
procedurom PR 8.5. – 01 «Postupak poboljšanja u sistemu kvaliteta», a to ukoliko nema odstupanja od
utvrĊenog Plana poslovanja.
Što se tiĉe provoĊenja preventivnih/korektivnih mjera, inicijativu za pokretanje korektivne/preventivne
mjere, mogu pokrenuti svi zaposleni popunjavanjem obrasca. – «Zahtjev za pokretanje
preventivne/korektivne mjere». Popunjeni obrazac, podnosilac dostavlja u SLRKS (Sluţbu za razvoj
kvaliteta i standardizaciju).
Izuzetak predstavljaju korektivne mjere nastale kao posljedica neusklaĊenosti utvrĊenih putem internih
audita, koje se pokreću u skladu sa procedurom PR 8.2. – 03 «Interni audit», odnosno PR 5.7. – 01
«Provjera sistema kvaliteta od strane poslovodstva».
109
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Dostavljeni zahtjev za pokretanje korektivne /preventivne mjere, analiziraju: QM (Menadţer kvaliteta),
RSLRKS (Rukovodilac Sluţbe za razvoj kvaliteta i standardizaciju) i rukovodilac organizacione cjeline
Solana d.d. na koju se ta mjera odnosi. Ukoliko donesu odluku da je zahtjev opravdan, poduzimaju
aktivnosti za definisanje preventivne/korektivne mjere. Definisanje korektivne/preventivne mjere, na
osnovu prihvaćenog zahtjeva vrše: QM, ID (Izvršni direktor) organizacionog dijela na koji se mjera
odnosi; Rukovodilac organizacionog dijela na koji se mjera odnosi.
Pri tome odreĊuju:
- aktivnosti koje treba poduzeti;
- odgovornu osobu za provoĊenje aktivnosti;
- rok za provoĊenje aktivnosti;
- rok za izvještavanje o realizaciji i efektima propisane mjere.
Odgovorna osoba za provoĊenje korektivne/preventivne mjere, istu provodi u skladu sa «Nalogom za
provoĊenje». Nadzor nad provoĊenjem korektivne/preventivne mjere vrši QM u saradnji sa nadleţnim
rukovodiocem organizacionog dijela na koji se mjera odnosi. Odgovorna osoba za provoĊenje
definisane mjere, u roku propisanom u «Nalogu za provoĊenje», mora uraditi izvještaj o provoĊenju
korektivne/preventivne mjere, i isti dostaviti RSLRKS. Izvještaj o provoĊenju korektivnih/preventivnih
mjera, mora se uraditi i za mjere koje su pokrenute kao posljedica neusklaĊenosti utvrĊenih internim
auditima.
Analizu i ocjenu izvještaja o provoĊenju korektivnih/preventivnih mjera vrše:
- ID organizacionog dijela na koji se mjera odnosi;
- QM/RSLRKS;
- Rukovodilac organizacionog dijela na koji se mjera odnosi.
Na osnovu stepena efikasnosti provedene mjere, donose jednu od sljedećih odluka:
- ocjenjuju pozitivno provedenu mjeru;
- propisuju dodatnu korektivnu/preventivnu mjeru.
Arhiviranje zapisa se vrši u skladu sa procedurom «Upravljanje zapisima o kvalitetu».
Kod ocjene efikasnosti uspostavljenog sistema kvaliteta, bitno je i mjerenje uĉinka SQ (sistema
kvaliteta) koje se vrši po istoimenoj proceduri «Mjerenje uĉinka SQ». Mjerenje uĉinka SQ se vrši na dva
naĉina:
- planski i
- vanplanski.
Plansko mjerenje se vrši jedanput godišnje na osnovu «Plana» kojeg obezbjeĊuju QM i RSLRKS do
31.01. za tekuću poslovnu godinu. Aktivnosti provoĊenja mjerenja uĉinka SQ dokumentuju se u obrascu
OBR 8.2. - 01/01 «Plan mjerenja uĉinka SQ Solana d.d.». Planirana mjerenja uĉinka SQ obuhvataju
procese i aktivnosti koje se odvijaju u Solana d.d., u skladu sa procedurama SQ i ostalim DSQ
(dokumentima sistema kvaliteta). U sluĉaju potrebe moţe se provesti i vanplansko parcijalno mjerenje
uĉinka SQ Solana d.d., a na inicijativu i po nalogu Uprave Solana d.d. i QM. Vanplanska mjerenja
uĉinka SQ obuhvataju samo procese i aktivnosti za koje je utvrĊeno da postoji potreba za mjerenjem van
utvrĊenog planskog termina (pojava neusklaĊenosti).
Prikupljanje podataka za mjerenje uĉinka SQ Solana d.d., obezbjeĊuju QM i RSLRKS, a na osnovu
zapisa kojima su dokumentovane provedene aktivnosti u periodu koji je predmet mjerenja uĉinka SQ.
110
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
Prikupljanje i obrada podataka vrši se na bazi procedura SQ Solana. Prikupljene podatke RSLRKS u
saradnji sa QM, obraĊuju, sistematizuju i unose u obrazac OBR 8.2. – 01/02.
«Uĉinak sistema kvaliteta», u formi koja daje najrealniji prikaz uĉinka SQ Solana d.d. za navedeni
period. Obradu podataka i analizu uĉinka SQ objedinjuju QM i RSLRKS.
Analiza uĉinka SQ se dostavlja Upravi Solana d.d., te Uprava /Direktor d.d. donose odluku o pokretanju
i realizaciji korektivne, preventivne ili mjere poboljšanja. Na osnovu analize svih podataka iz OBR 8.2. 01/02 i poreĊenja sa uĉinkom SQ u prethodnom periodu, QM/RSLRKS donose zakljuĉak i ocjenu
uĉinka SQ za period koji je predmet analize i mjerenja. Po sprovoĊenju ovih aktivnosti QM/RSLRKS
objedinjuju podatke i saĉinjavaju konaĉan izvještaj koji prosljeĊuju Upravi d.d. na razmatranje i
verifikaciju.
Izvještavanje nadleţnih organa o rezultatima mjerenja:
*Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Tuzlanskog kantona - prema Uredbi o katastru
zagadivaca ( Sluţbene novine TK broj 2/05)
Predmet: Dostava podataka katastra zagadivaca voda
Period: jednom godišnje
*“Agencija za vodno podrucje rijeke Save“
Predmet: Dostava svih referentnih dokumenata za izdavanje vodoprivredne dozvole
Period: po isteku vodoprivredne dozvole
*Federalna uprava za inspekcijske poslove – inspekcija rada
Predmet: Dostava svih mjerenja u podrucju zaštite na radu
Period: jednom godišnje
*“Agencija za vodno podrucje rijeke Save“
Predmet: Dostava Elaborata o utvrdivanju ekvivalentnog broja stanovnika otpadnih voda u Solani
( Zakon o vodama)
Period: svake druge godine
*“Agencija za vodno podrucje rijeke Save“
Predmet: Dostava obrasca UV- » Mjesecni izvještaj o kolicini zahvacene vode«
Period: do 15. u mjesecu za prethodni mjesec
111
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
18.FINANSIJSKA PROCJENA ZA IZVRŠENJE PLANA AKTIVNOSTI
Procjena finansijskog dijela izvršenja Plana aktivnosti je posljedica potreba za poboljšanjima u
tehnološkom smislu, a koji su zakonska obaveza tj. zahtjevi za investicijama na poboljšanju
proizvodnih, okolinskih, energetskih i drugih zahtjeva u okvirima zakonom propisanih normi, a sve sa
ciljem smanjenja uticaja na okolinu.
Prema sagledanoj situaciji procesnih postrojenja, finansijska procjena za izvršenje Plana aktivnosti na
godišnjem nivou sastoji se od investicionih zahvata koji su prikazani u tabeli 18.1.
Tabela 18.1. Finansijska procjena investicionih aktivnosti
Redni
broj
Mjera
Iznos [KM]
Rok
1.
Kontinuirani monitoring emisija voda
20.000
2011
2.
Kontinuirani monitoring kvaliteta zraka
Kontinuirani monitoring emisija u zrak prema
zakonskim propisima
Izrada Elaborata o teretu zagaĊenja otpadnih
voda izraţenog preko ekvivalentnog broja
stanovnika (EBS-a)
Uspostavljanje sistema upravljanja opasnim
otpadom (ulja, masti, zauljeni otpad)
Rekonstrukcija filter prese za filtriranje mulja
iz procesa preĉišćavanja slane vode
Izrada projektne dokumentacije za promjenu
naĉina preĉišćavanja slane vode
Izgradnja postrojenja za preĉišćavanje slane
vode
Izrada projektne dokumentacije i realizacije
projekta
postrojenja
za
preĉišćavanje
(neutralizaciju) otpadnih voda
Rekonstrukcija dijela proizvodnih postrojenja
u cilju korištenja kondenzata
Zamjena cjevovoda iz ĉeliĉnih u PHDE i
nehrĊajući ĉelik u cilju zaštite okoline
Rekonstrukcija sistema otprašivanja i
ventilacije proizvodnih pogona sa ugradnjom
filtera
Revitalizacija
postojećih
graĊevinskih
objekata ukljuĉujući i putnu infrastrukturu
Izrada (revizija) svih pisanih dokumenata i
procedura (u proizvodnji i manipulaciji
sirovinama, gotovim proizvodima, energijom
i vodom)
Ugradnja video – nadzora nad procesom
proizvodnje, pakovanja i transporta
Nadzorni audit za ISO 9001: 2000
Certifikacijski audit za ISO 9001: 2000
Ugradnja tri vodomjera i zamjena dotrajalih
cijevi gradske vode
20.000
2011
10.000
2011
10.000
2011
10.000
2011
30.000
2011
200.000
2011 ÷ 2012
3.000.000
2013 ÷ 2015
100.000
2011 ÷ 2012
100.000
2010 ÷ 2011
100.000
2010 ÷ 2014
80.000
2011 ÷ 2012
150.000
2010 ÷ 2014
-
2010
30.000
2010 ÷ 2011
3.000
5.000
2010
2011
10.000
2011
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
112
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
18.
Ugradnja brojila elektriĉne energije
38.000
2011-2012
19.
Monitoring otpadnih voda IHI
10.000
2010
20.
Postrojenje za preradu matiĉne luţine
170.000
2011-2012
21.
Rekonstrukcija sistema grijanja
148.000
2011-2012
22.
Transport kondenzata u Pogon 8
10.000
2011
23
Regulacioni ventil za sušnicu
15.000
Obuka kadrova za upravljanje otpadnim
5.000
vodama (3 ÷ 4 izvršioca)
2011
24.
2011
REZIME
1. Plan aktivnosti je uraĊen u skladu sa Zakonom o prostornom ureĊenju (Sl. Novine FBiH br.
52/02) i Zakonom o zaštiti okoline (Sl. Novine FBiH br. 33/03) a u cilju dobijanja Okolinske
dozvole.
2. Solana d.d. Tuzla u neznatnoj mjeri utiĉe na zagaĊenje zraka i tla.
3. Solana d.d. Tuzla ispušta procesne otpadne vode u vodotok (rijeku Jalu). Nivo zagaĊenja
vodotokadefinisan je «Izvještajem o rezultatima odreĊivanja tereta zagaĊenja otpadnih voda
izraţenog preko ekvivalentnog broja stanovnika (EBS-a) za SOLANU d.d. Tuzla» uraĊenog od
strane Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo u novembru 2008. Godine.
Prema navedenom Izvještaju teret zagaĊenja je:
EBS = 15.922 ES-a
4. Najznaĉajniji zagaĊivaĉi vodotoka su:
5. Matiĉna luţina iz procesa proizvodnje soli koja se kontinuirano ispušta u koliĉini od
VML = 0,11 ÷ 0,17 [m³/toni proizvedene soli]
6. Kondenzat iz procesa proizvodnje soli koji se kontinuirano ispušta u koliĉini od
VK = 3,0 [m³/t]
7. Mulj iz procesa preĉišćavanja slane vode.
Ovaj otpadni tok pojavljuje se samo u sluĉaju kvara na filter presama za filtriranje mulja iz
procesa preĉišćavanja slane vode.
8. Ostali otpadni tokovi u rijeku Jalu su periodiĉnog karaktera i uzrokovani su eventualnim
kvarovima na opremi ili nepaţnjom proizvodnog osoblja.
9. U Planu aktivnosti (Poglavlje 11) definisane su mjere za smanjenje ili potpuno eliminisanje
koliĉina otpadnih voda iz procesa proizvodnje.
10. Nivo buke je u okviru zakonskih propisa.
11. Komunalni otpad, stari papir, plastiĉna ambalaţa, ţeljezni otpad i otpadna ulja odvoze se u
skladu sa sklopljenim ugovorima.
12. U poglavlju 18 data je procjena finansijskih sredstava u cilju dovoĊenja otpadnih tokova na
optimalan nivo.
TakoĊer, data je i procjena rokova do kojih će se planirane aktivnosti realizovati.
Terminski plan je u svakom sluĉaju vezan za finansijske mogućnosti Solane d.d. Tuzla.
13. U skladu sa Planom aktivnosti oĉekuje se izdavanje Okolinske dozvole za:
- Postrojenje za proizvodnju i pakovanje soli sa svim pratećim postrojenjima (preĉišćavanje
slane vode, rashladni tornjevi, skladišta, pogoni za odrţavanje, vatrogasno spremište),
- Postrojenje za proizvodnju nitritne soli,
- Postrojenje za proizvodnju dodataka jelima i drugih proizvoda na bazi soli,
- Upravna zgrada sa restoranom.
113
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
19. PLAN ZA PRESTANAK RADA UKOLIKO POGONI PRESTAJU SA
RADOM 31.12.2007.
Plan za prestanak rada nije izraĊen, jer je aktivna koncepcija rada fabrike za naredni dugogodišnji
vremenski period , sa kontinuiranim radom.
114
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
20. PRILOZI
























Rješenje o upisu subjekta u sudski registar
Uvjerenje o registraciji obveznika poreza na dodanu vrijednost
Zemljišnoknjiţni izvadak
Rješenje o pravu vlasništva
Rješenje za vodoprivrednu dozvolu
Rješenje o vodoprivrednoj saglasnosti
Pravilnik o zaštiti na radu
Pravilnik o zaštiti od poţara
Elaborat o ispitivanju i mjerenju okolinske buke
Elaborat o utvrĊivanju EBS-a otpadnih voda Tvornice
Sistemska procedura - Ulazna kontrola i prijem roba
Radna uputstva za prijem roba u magacin
Sistemska procedura Investiciono remontno odrţavanje
Sistemska procedura Tekuće odrţavanje
Ugovor o preuzimanju i zbrinjavanju otpada
Ugovor o odvozu starog papira i ĉeliĉnog otpada
Izvještaj o mjerenju kvaliteta zraka i analizi zemljišta
Izvještaj o kvalitetu padavina
Ugovor o odvozu starog ulja
Certifikat ISO 9000.2000
Ugovor sa IHI-Tuzla za monitoring otpadnih voda
Plan upravljanja otpadom
Projektni zadatak za rekonstrukciju postrojenja za preĉišćavanje slane vode P1/2
Energijski audit Solana d.d. Tuzla
CRTEŢI
Slika 2.1. Šira lokacija pogona i postrojenja
Slika 2.2.Uţa lokacija pogona i postrojenja
Sl. 4.1.Dispozicioni nacrt Solane d.d. Tuzla
Sl.4.2. Blok šema procesa proizvodnje
Sl.4.3. Šema preĉišćavanja sl. vode
Sl.4.4.Bilansna šema pogona 5
Sl.4.5.Šema postrojenja za hlaĊenje industrijske vode
Sl.4.6.Šematski prikaz pogona P10/11
Sl.4.7.Šema procesa proizvodnje nitritne soli
Sl.4.8.Šema procesa proizvodnje zaĉina
Sl.6.1.Šematski prikaz objekata tokova otpadnih voda
Slika 10.1.Dnevni izvještaj Sluţbe tehniĉke kontrole
Sl.11.1.Šematski prikaz preĉišćavanja slane vode postupak NaOH-Na2CO3
Sl.11.2.Šematski prikaz preĉišćavanja slane vode postupak (Ca(OH)2 – Na2CO3 - Na2SO4).
Sl.11.3.Uparavanje matiĉne luţine
Slika 12.1.Dijagram normativ slane vode
Slika 12.2. Dijagram -normirani materijali u 2008/2009
Sl.12.3.Mogućnosti korištenja kondenzata
Sl.15.1. Dnevni izvještaj proizvodnje soli
115
PLAN AKTIVNOSTI
SOLANA d.d.TUZLA
116
Download

Plan aktivnosti - Solana d.d. Tuzla