PREGLED POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA
U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2012. GODINU
Sarajevo, maj 2013. godine
PREDGOVOR
Izvještaj pod nazivom „Pregled politika zapošljavanja u
Bosni i Hercegovini za 2012. godinu” je pripremljen u
skladu sa ciljevima i smjernicama Bukureštanske
deklaracije, koju su potpisali ministri zemalja jugoistočne
Evrope odgovorni za oblast rada, zapošljavanja i
socijalne politike i Preporukama iz CREP izvještaja za
Bosnu i Hercegovinu sa Treće ministarske konferencije o
zapošljavanju i socijalnoj politici u jugoistočnoj Evropi
održanoj u Budvi, Republika Crna Gora.
Ovaj izvještaj predstavlja pregled najvažnijih aktivnosti
na tržištu rada nadležnih javnih institucija u oblasti
zapošljavanja u 2012. godini, sa naglaskom na provedene
mjere aktivnih politika zapošljavanja.
„Pregled politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za
2012. godinu” zajednički su uradili predstavnici Agencije
za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalnog
zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje
Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko
distrikta BiH.
2
SADRŽAJ
PREDGOVOR
2
I. GENERALNI PREGLED MAKROEKONOMIJE
4
II. ANALIZA SITUACIJE NA TRŽIŠTU RADA
7
III. ANALIZA ZAPOŠLJAVANJA I POLITIKA TRŽIŠTA RADA
23
IV. RAD SLUŽBI/AGENCIJA ZA ZAPOŠLJAVANJE
44
V. SLUŽBE ZA ZAPOŠLJAVANJE I OSJETLJIVE GRUPE NA TRŽIŠTU RADA
50
VI. RADNA MOBILNOST U REGIJI I ULOGA AGENCIJE ZA RAD I ZAPOŠLJAVANJE
BOSNE I HERCEGOVINE
53
VII. REZIME NAJVAŽNIJIH ZAKLJUČAKA O POLITIKAMA ZAPOŠLJAVANJA I
PRIJEDLOG MJERA KOJE JE POTREBNO PREDUZETI
57
3
I.
GENERALNI PREGLED MAKROEKONOMIJE
Period od 2000. godine do 2008. godine u Bosni i Hercegovini bio je obilježen ekonomskim
rastom i makroekonomskom stabilnošću, u 2009. i 2010. godini globalna ekonomska kriza značajno
usporila ekonomske aktivnosti u Bosni i Hercegovini, dok je 2011. godina donijela blagi oporavak
ekonomije BiH, ali s nižim intenzitetom nego što se očekivalo. Analizom kretanja ekonomskih
trendova u Bosni i Hercegovini u 2012. godini zabilježen je nastavak slabljenja ekonomskih
aktivnosti. Ovakvo stanje rezultat je stagnacije ekonomija zemalja EU i zemalja regiona. Neka od
važnijih ekonomskih dešavanja koja govore u prilog ovoj tvrdnji su pad investicionog finansiranja od
domaćih banaka, pad industrijske proizvodnje, smanjenje izvoza. Prema podacima Agencije za
statistiku BiH za 2012. godinu, BiH je zabilježila pad fizičkog obima industrijske proizvodnje od 5,2%
u odnosu na prethodnu godinu. U prerađivačkoj industriji zabilježen je pad od 4,7%, kao rezultat
slabljenja inostrane tražnje, te u sektorima rudarstva od 4,9% i snabdijevanju električnom energijom,
gasom i vodom od 7,2% u odnosu na prethodnu godinu.
Tabela 1.
Bosna i Hercegovina, osnovni makro-ekonomski indikatori1
1990
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
Nominalni GDP (u milionima USD)
Godina
13.500
--
--
--
4.901
4.743
5.307
6.177
8.367
GDP po stanovniku(u USD)
2.000
546
800
1020
1.316
1.254
1.397
1.614
2.184
Realni GDP (stopa rasta %)
--
61,9
30,0
15,6
10,0
5,5
2,4
5,0
3,9
Stopa rasta cijena na malo (%)
--
--
--
--
3,7
4,8
3,1
0,4
0,6
Bilans tekućeg računa (u % GDP)
--
-27,29
-30,06
-18,37
-10,2
-7,1
-12,9
-17,6
-19,2
Bilans robne razmjene (u % GDP)
--
--
--
--
-67,3
-49,8
-51,2
-49,4
-48,9
Iznos vanjskog duga (u milionima KM)
Servisiranje vanjskog duga
(u % izvoza roba i usluga)
Stopa registrovane nezaposlenosti (%)
--
--
--
2.239
3.745
4.056
4.421
4.290
4.014
--
--
--
--
6,7
5,9
5,0
7,0
6,7
--
--
--
38,0
39,3
39,7
40,3
40,9
42,0
Stopa anketne nezaposlenosti (%)
--
--
--
--
--
--
--
--
--
Broj stanovnika (u mil.)
4,4
--
--
--
3,725
3,781
3,798
3,828
3,832
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
Nominalni GDP (u milionima USD)
10.020
10.889
12.346
15.222
18.522
17.096
16.774
18.253
17.010
GDP po stanovniku (u USD)
2.607
2.834
3.212
3.962
4.821
4.449
4.365
4.753
4.430
Realni GDP (stopa rasta %)
6,3
3,9
6,0
6,1
5,6
-2,9
1,4
1,0
-0,5
Stopa rasta cijena na malo (%)
0,4
3,8
6,1
1,5
7,4
-0,4
2,1
3,7
1,8
-16,2
-17,0
-7,9
-9,1
-14,2
-6,6
-5,5
-9,5
-9,5
Godina
Bilans tekućeg računa (u % GDP)
Bilans robne razmjene (u % GDP)
-45,1
-45,0
-34,5
-40,9
-43,1
-32,4
-30,8
-32,5
-32,6
Iznos vanjskog duga (u milionima KM)
Servisiranje vanjskog duga
(u % izvoza roba i usluga)
Stopa registrovane nezaposlenosti (%)
4.032
4.338
4.071
3.961
4.240
5.234
6.289
6.661
7.132
4,9
4,1
3,8
2,9
3,5
4,1
4,2
4,2
5,2
43,1
44,1
44,2
43,4
41,1
41,7
43,1
43,4
44,0
--
--
31,1
29,0
23,4
24,1
27,2
27,6
28,0
3,842
3,843
3,843
3,842
3,842
3,843
3,843
3,840
3,840
Stopa anketne nezaposlenosti (%)
Broj stanovnika (u mil.)
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Centralna banka BiH, podaci za 2012. godinu su preliminarni.
Centralna Banka Bosne i Hercegovine - “Osnovni makroekonomski indikatori” – predhodni podaci, broj stanovnika je procjena Agencije za statistiku
Bosne i Hercegovine.
1
4
Nominalni GDP prema podacima Centralne banke BiH za 2012. godinu iznosi 17.010 miliona,
a GDP „per capita” je 4.430,00 USD. GDP po glavi stanovnika u 2012. godini nešto je niži nego u
2011. godini. U 2012. godini realna stopa rasta GDP-a na godišnjem nivou je negativna i iznosila
je 0,5%2. Cijene u decembru 2012. godine u odnosu na decembar 2011. godine u prosjeku su više za
1,8%. Dvanaestomjesečno kretanje cijena u 2012. godini u poređenju sa 2011. godinom u prosjeku je
bilo više za 2,0%.
Kamatne stope su u posljednjih nekoliko godina bilježile značajan pad. U 2009. godini došlo je
do njihovog povećanja i to za kratkoročne kredite, da bi u 2010, 2011. i 2012. godini ponovo bio
zabilježen njihov pad. Prosječna kamatna stopa na kratkoročne kredite stanovništvu u decembru 2012.
manja je za 0,17% u odnosu na 2011. godinu i iznosila je 9,84% (9,78% u decembru 2004.), dok je za
preduzeća smanjena za 0,4% i iznosila je 6,73% (9,92% u decembru 2004.). Kamatna stopa na
dugoročne kredite stanovništvu u decembru 2012. iznosila je 8,07% i ona se smanjila u odnosu na
prošlu godinu i to za 0,44% (10,78% u decembru 2004.), dok je za preduzeća iznosila 7,72% i veća je
u odnosu na prošlu godinu za 0,31% (8,23% u decembru 2004.).
Tabela 2.
Kretanje kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini u periodu 2002-2012.3
KREDITI U KM
Kamatne stope na
kratkoročne kredite u KM
Mjesec
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
DEPOZITI U KM
Kamatne stope na
dugoročne kredite u KM
Privatnim
preduzećima i
udruženjima
Stanovniš
tvu
Privatnim
preduzećima i
udruženjima
Stanovni
štvu
12,07
10,54
9,92
9,03
7,66
7,03
7,42
8,10
7,84
7,14
6,73
9,78
9,32
9,55
10,54
9,14
9,88
9,67
10,01
9,84
10,59
9,18
8,23
7,70
7,39
7,10
7,16
6,80
8,25
7,41
7,72
10,78
9,90
9,34
9,97
11,09
7,87
9,10
8,51
8,07
12.
12.
12.
12.
12.
12.
12.
12.
12.
12.
12.
Kamatne stope na depozite
po viđenju u KM
Privatnim
preduzećima i
udruženjima
0,54
0,45
0,37
0,33
0,37
0,30
0,17
0,13
0,07
Stanovniš
tvu
1,44
0,96
0,77
0,63
0,49
0,35
0,32
0,25
0,15
0,08
0,06
Kamatne stope na oročene i
štedne depozite u KM
Privatnim
preduzećima i
udruženjima
2,42
3,41
3,75
3,65
2,99
3,60
3,38
2,14
3,39
Stanovni
štvu
4,38
3,40
4,02
3,63
3,48
3,98
3,61
3,57
2,89
2,72
2,97
Izvor: Centralna banka BiH
Iako je zabilježen stalni trend povećanja prosječnog GDP-a „per capita“, životni standard
većine stanovništva u BiH i dalje je na niskom nivou. Prema posljednjim podacima iz Ankete o
potrošnji domaćinstava u Bosni i Hercegovini u 2011. godini bilo je 17,9%4 stanovnika koji žive u
relativnom siromaštvu. Najmanja stopa relativnog siromaštva je u Brčko distriktu BiH (14,7%), zatim
u Federaciji BiH (17,1%) i u Republici Srpskoj (19,5%). U BiH, kao režim monetarne politike,
primjenjuje se valutni odbor koji se zasniva na fiksnom deviznom kursu i zakonom eksplicitno
utvrđenim pravilima. Uprkos ozbiljnim ekonomskim teškoćama tokom proteklog perioda, valutni
odbor je uspješno funkcionisao i njegova stabilnost nije bila ugrožena. Centralna banka BiH je
Centralna Banka Bosne i Hercegovine – “Osnovni makroekonomski indikatori” – predhodni podaci.
Izvor: Centralna Banka Bosne i Hercegovine – Statistika finansijskog sektora (www.cbbh.ba).
4
Saopštenje Agencije za statistiku BiH, Sarajevo, 21.02.2013. godine.
2
3
5
nastavila da dosljedno provodi zakonom zacrtana pravila i osigurava punu konvertibilnost domaće
valute, tako da je održan visok stepen povjeranja javnosti u domaću valutu.
Reforme trgovinskih politika su bile vrlo izražene, uz usvajanje najliberalnijeg trgovinskog
režima u regionu i pregovore o bilateralnim trgovinskim sporazumima sa zemljama jugoistočne
Evrope. U 2007. godini je BiH pristupila Centralno-evropskoj zoni slobodne trgovine (CEFT-i), što
stvara pretpostavke za povezivanje tržišta zemalja centralne i jugoistočne Evrope, ali u isto vrijeme
privreda Bosne i Hercegovine izložena je konkurenciji na domaćem tržištu iz drugih zemalja. Izvoz
robe u 2012. godini u BiH bio je oko 7,9 milijardi KM, što je za oko 0,3 milijarde KM ili 3,9 % manje
u odnosu na 2011. godinu, dok je uvoz iznosio oko 15,2 milijarde KM i manji je za 1,8 % u odnosu na
2011. Ukupan spoljnotrgovinski deficit u 2012. godini je povećan i iznosio je 7,4 milijarde KM, što je
za 1,3 % više u odnosu na 2011. godinu. Recesija i slab ekonomski rast u širem okruženju, te problemi
u proizvodnji električne energije u Bosni i Hercegovini bili su glavni faktori slabljenja priliva novca iz
inostranstva, te pada izvozne tražnje.
Tržište rada u BiH i dalje karakteriše visok udio neformalne zaposlenosti, te visoka neaktivnost
radno sposobnog stanovništva. Isto tako, tržište rada u BiH je nefleksibilno, a mobilnost radne snage je
veoma niska. I dalje je prisutan trend rasta broja nezaposlenih lica, a potražnja za radnom snagom je
još uvijek na nižem nivou nego u vremenu prije recesije, iako je zabilježen trend rasta.
Prema revidiranim podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH strana
ulaganja u 2012. godini su iznosila 430,39 miliona KM, što predstavlja povećanje za oko 0,5% u
odnosu na ulaganja u istom periodu 2011. godine. Direktna strana ulaganja u BiH su od 1994.
godine do kraja 2012. godine dostigla nivo od 9,070 milijardi KM.
Tabela 3. Priliv stranih direktnih investicija (SDI) u Bosni i Hercegovini po godinama
Period
Iznos - neto
% učešća
1994 - 1997.
I-XII 1998.
I-XII 1999.
I-XII 2000.
I-XII 2001.
I-XII 2002.
I-XII 2003.
I-XII 2004.
I-XII 2005.
I-XII 2006.
I-XII 2007.
I-XII 2008.
I-XII 2009.
I-XII 2010.
I-XII 2011.5
I-XII 2012.6
UKUPNO - TOTAL
83.330
117.436
324.533
310.098
274.198
604.319
330.812
1.209.348
474.752
356.815
2.393.804
577.792
472.997
681.200
428.400
430.390
9.070.224
0,92%
1,29%
3,58%
3,42%
3,02%
6,66%
3,65%
13,33%
5,23%
3,93%
26,39%
6,37%
5,21%
7,51%
4,72%
4,75%
100,00%
U 000 KM
Izvor: MOFTER - Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH
U BiH prema posljednjim istraživanjima iz 2010. godine ima 145.249 registrovanih pravnih
subjekata, što pokazuje da otprilike svaki 26. stanovnik BiH ima registrovanu firmu7. U Federaciji BiH
Prema revidiranom izvještaju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
Prema privremenom izvještaju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
7
Prema istraživanju koje je sprovela kompanija “New Market Consulting” iz Sarajeva.
5
6
6
su registrovane 84.633 firme, a u Republici Srpskoj 56.089, dok je u Brčko distriktu BiH 4.527
preduzeća. Međutim, mnogi smatraju da ovo istraživanje ne pokazuje realno stanje u oblasti
preduzetništva u BiH, a suština je u tome da veliki broj registrovanih firmi ne funkcioniše, ali su ipak i
dalje ostale registrovane zbog komplikovane procedure u vezi s gašenjem preduzeća. Trend povećanja
broja blokiranih firmi u BiH nastavljen je i u 2012. godini, pa je krajem 2012. godine najmanje jedan
blokiran račun imalo 36.223 preduzeća, dok je ukupno blokirano 59.124 računa, podaci su Centralne
banke BiH. U poređenju sa januarem prošle godine, broj preduzeća kojima je blokiran jedan račun
veći je za gotovo 4 000, dok je broj ukupno blokiranih računa veći za 6 000. Ovi podaci ukazuju na
veoma izraženu nelikvidnost privrede i dodaju da je teško očekivati da će se stvari u budućem periodu
poboljšati.
II.
ANALIZA SITUACIJE NA TRŽIŠTU RADA
Tržište rada kao nerazdvojni element tržišne privrede, isto kao i tržište roba i kapitala u osnovi
predstavlja razmjenu između ponude i tražnje zainteresovanih subjekata na određenom prostoru ili
nivou. Specifičnosti tržišta rada definišu rad kao jednu od osnovnih ljudskih vrijednosti, zbog čega je
potrebno da ono bude regulisano i organizovano tržište, ali i da ima određeni segment svoje slobode.
Kao generalnu ocjenu stanja, možemo reći da tržište rada u BiH karakteriše veoma niska stopa
formalne i visok udio neformalne zaposlenosti, te visoka nezaposlenost i neaktivnost radno sposobnog
stanovništva8. Podaci o tržištu rada u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko distriktu BiH mogu se
prikupiti iz dva izvora: administrativni podaci i Anketa o radnoj snazi (ARS). Administrativni izvori
temelje se na podacima o registrovanim zaposlenim i nezaposlenim licima iz statističkih evidencija i
relevantnih ustanova na tržištu rada, dok se Anketa o radnoj snazi provodi jednom godišnje na uzorku
domaćinstava, u skladu s metodološkim pravilima Međunarodne organizacije rada (MOR) i
Evropskog statističkog ureda (Eurostata).
II – 1. ADMINISTRATIVNI PODACI
Prema posljednjim procjenama Agencije za statistiku BiH, Bosna i Hercegovina ima oko 3,840
miliona stanovnika, a radni kontigent stanovništva se procjenjuje na oko 67% od ukupnog broja
stanovništva (67,82% u FBiH, 64% u Republici Srpskoj i 65,30% u Brčko distriktu BiH).
Tabela 4. Stanje tržišta rada u BiH u 2012. godini - prosjek
Bosna i Hercegovina
Federacija BiH
Republika Srpska
Brčko distrikt BiH
Ukupno registrovana zaposlenost
691.647
437.331
238.178
16.138
Ukupno registrovana nezaposlenost
543.206
377.707
153.225
12.274
44,0%
46,3%
39,1%
43,2%
Stopa registrovane nezaposlenosti
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku, Zavod za statistiku Republike Srpske.
Izvor: Agencija za statistiku,Anketa o radnoj snazi 2012;Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje
Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.; Na osnovu razlika podataka iz administrativnih izvora i podataka iz Ankete o radnoj
snazi može se zaključiti da siva ekonomija ostavlja tragove na tržištu rada i može se dobiti približan okvir o zaposlenosti unutar sive ekonomije.
8
7
Zaposlenost
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, Federalnog zavoda za statistiku i Republičkog
zavoda za statistiku Republike Srpske, u Bosni i Hercegovini je u decembru 2012. godine bilo
evidentirano 649.111 zaposlenih lica, što u odnosu na prošlu godinu predstavlja smanjenje za
38.806 lica ili 5,6%. Posmatrano za dvanaest mjeseci 2012. godine broj zaposlenih lica manji je za
0,5% u odnosu na isti period 2011. godine.
Tabela 5. Registrovana zaposlenost u Bosni i Hercegovini prema sektorima djelatnosti –XII/ 2012.
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo
16.144
B Ribarstvo
425
C Rudarstvo i vađenje ruda i kamena
19.773
D Perađivačka industrija
130.421
E Opskrba električnom energijom,plinom i vodom
23.547
F Građevinarstvo
33.583
G Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za ličnu upotrebu i kućanstvo
124.996
H Hoteli i restorani
26.626
I Prijevoz, skladištenje i veze
48.510
J Finansijsko posredovanje
16.647
K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge
30.244
L Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje
M Obrazovanje
73.868
62.536
N Zdravstvena i socijalna zaštita
48.844
O Ostale društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti
26.159
P Djelatnosti kućanstva
0
Q Izvanteritorijalne organizacije i tijela
0
UKUPNO:
685.117
Gledajući stanje po entitetima, pad broja zaposlenih lica na godišnjem nivou u Federaciji BiH
je bio 3.416 ili 0,8%, dok je u Republici Srpskoj zabilježen pad zaposlenosti od 778 ili 0,3%. U Brčko
distriktu BiH u 2011. godini broj zaposlenih lica zabilježio je pad od 285 ili 1,7%. Analizirajući
zaposlenost kroz glavne djelatnosti, oblast koja je imala najveći rast zaposlenih lica u 2012. godini je
poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (6,9%), zatim sektor rudarstva i vađenja
rude (3,1%), sektor finansijskog posredovanja (2,7%), i sektor zdravstvene zaštite i socijalne pomoći
(2,4%). Najveće smanjenje broja zaposlenih lica u odnosu na prethodnu godinu bilo je u sektoru
građevinarstva (8,5%). Druge oblasti koje su imale pad broja zaposlenih lica su hoteli i restorani
(4,4%), poljoprivreda, lov i šumarstvo (4,2%), ribarstvo (2,7%).
8
Tabela 6. Registrovana zaposlenost u Federaciji BiH prema sektorima djelatnosti
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
10.134
10.265
10.089
10.044
9.468
9.487
9.364
9.010
8.811
7.444
179
189
175
151
156
166
172
180
172
-
Vađenje ruda i kamena
16.288
16.132
16.170
16.232
15.343
15.129
14.990
14.649
14.294
14.230
Prerađivačka industrija
90.397
88.641
84.720
82.507
85.093
87.695
82.010
84.064
84.700
79.749
Snabdjevanje elektr. Energijom, plinom
i vodom
14.558
14.299
14.906
14.691
13.346
13.216
13.191
13.451
13.488
17.320
Građevinarstvo
Trgovina; popravak mot. vozila,
motocikla, predmeta za vlastitu
upotrebu
Ugostiteljstvo
24.503
23.616
23.007
23.923
26.167
27.526
26.134
26.024
24.975
22.296
51.230
51.163
53.124
54.633
68.689
76.959
76.809
80.969
81.140
77.713
14.425
14.840
15.086
13.875
15.656
17.641
17.848
17.084
17.135
16.947
Prevoz, sklad. i veze
28.752
27.784
27.525
27.662
28.434
28.898
28.631
29.756
29.406
33.938
Finansijsko posredovanje
7.533
7.703
8.019
8.396
8.981
9.989
10.310
11.040
10.879
10.774
Poslovanje nekretninama,
iznajmljivanje i posl. Usluge
9.362
8.667
9.761
10.642
14.581
16.108
15.791
18.232
19.194
20.002
Javna uprava i odbrana, obavezno
soc. Osiguranje
Obrazovanje
49.429
48.542
47.233
47.024
46.623
45.069
46.138
46.873
47.532
47.936
32.915
33.079
33.773
34.526
34.751
35.413
36.446
37.324
38.653
39.515
Zdravstvena i socijalna zaštita
26.938
27.405
28.088
27.970
27.272
27.855
28.846
29.235
29.830
29.562
Ostale javne društvene, socijalne i
vlastite uslužne djelatnosti
10.738
12.856
13.588
14.206
15.917
16.123
16.439
17.199
17.150
10.481
Privatna domaćinstva sa zaposlenim
licima
0
72
90
75
58
114
8
21
37
2
Eksteritorijalne org. i tijela
0
913
1.140
1.140
1.184
1.279
892
773
688
-
Neraspoređeno po djelatnostima KD
0
2.144
1.924
1.904
1.957
2.078
2.537
3.065
2.663
9.422
Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov
Ribarstvo
Ukupno
387.381
388.310
388.418
389.601
413.676
430.745
426.556
438.949
440.747
437.331
Izvor: Federalni zavod za statistiku
U Federaciji Bosne i Hercegovine, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u 2012.
godini prosječno je bilo zaposleno 437.331 radnik, što je u odnosu na prosjek 2011. godine (440.747)
manje za 3.416 radnika, odnosno 0,8%. Broj zaposlenih u 1991. godini na području koje je sada
Federacija BiH iznosio je 631.020, tako da je nivo zaposlenosti u 2012. godini (437.331) dostigao
69,30% nivoa iz 1991. godine. Prema Anketi o radnoj snazi u 2012. godini, koju je provela Agencija
za statistiku Bosne i Hercegovine, stope aktivnosti i zaposlenosti su iznosile 42,4% i 30,0% dok su u
2011. godini bile 42,1% i 29,8%. Stope su bile znatno više za muškarce nego za žene.
U proteklih devet godina (2003.-2012.) u Republici Srpskoj broj zaposlenih je povećan za
0,74%. Međutim, u 2012. godini, došlo je do pada broja registrovanih zaposlenih lica i to za 778 lica
ili 0,3% u odnosu na predhodnu godinu. Najveći pad zabilježen je u sektorima trgovine,
građevinarstva, saobraćaja i skladištenja, hotelijerstva i ugostiteljstva, poljoprivrede, šumarstva i
ribolova i prerađivačke industrije. Povećanje broja zaposlenih lica u odnosu na 2011. godinu
zabilježeno je u sektorima zdravstvene i socijalne zaštite, javne uprave i odbrane i obaveznog
socijalnog osiguranja, ostalih uslužnih djelatnosti, obrazovanja, finansijske djelatnosti i djelatnosti
osiguranja, proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom i
stručne, naučne i tehničke djelatnosti.
9
Tabela 7.
Registrovana zaposlenost u Republici Srpskoj prema sektorima djelatnosti
2003
2004
Broj zaposlenih
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov -A
9.878
9.120
8.378
8.041
8.043
8.067
8.217
7.970
7.968
7.635
Vađenje ruda i kamena -B
3.800
3.537
3.305
3.803
4.595
4.969
4.711
4.841
4.918
4.932
Prerađivačka industrija -C
Proizvodnja i snabdijevanje elektr. energijom,
plinom, parom i klimatizacijom -D
Snabdijevanje vodom, uklanjanje otpadnih voda,
upravljanje otpadom, sanacija okoliša -E
63.270
59.107
60.200
56.148
55.384
54.065
50.463
46.763
44.470
44.163
7.623
7.057
6.659
6.907
6.999
7.101
6.953
7.114
9.454
9.415
3.939
4.001
4.233
4.444
4.600
4.522
4.496
4.565
Građevinarstvo -F
Trgovina na veliko i malo, opravka motornih
vozila i motocikla -G
12.249
11.815
12.651
12.635
13.359
14.621
14.806
13.375
12.230
11.361
37.090
40.272
44.727
48.651
52.710
53.591
53.920
49.024
47.150
45.621
Hotelijerstvo i ugostiteljstvo-I
13.309
13.709
14.218
16.079
17.075
16.045
14.545
12.397
11.423
10.935
14.653
14.510
19.672
21.458
22.589
20.851
19.990
18.076
17.397
16.801
4.477
4.496
4.727
4.754
4.938
5.006
5.011
5.084
2.815
2.604
2.590
2.806
3.295
3.791
5.174
5.116
5.246
5.611
1.900
1.536
1.416
1.117
841
746
614
599
4.395
4.649
4.965
5.327
5.616
5.425
5.651
5.772
1.171
1.423
1.784
2.155
2.482
2.508
2.569
2.522
Saobraćaj i skladištenje -H
Informacije i komunikacije -J
Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja -K
Poslovanje nekretninama -L
Stručne, naučne i tehničke djelatnosti -M
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti -N
Javna uprava i odbrana, obavezno socijalno
osiguranje -O
5.408
5.688
20.411
19.892
18.758
19.391
20.213
21.062
22.709
22.445
22.394
23.198
Obrazovanje -P
15.272
16.018
17.082
17.572
18.195
18.525
19.240
19.897
20.567
20.955
Djelatnosti zdravstvstvene i socijalne zaštite -Q
14.331
14.396
13.464
13.809
13.994
14.078
14.334
14.689
15.306
16.266
Umjetnost, zabava i rekreacija -R
Ostale uslužne djelatnosti -S
14.498
16.156
1.244
1.440
1.754
1.982
2.439
2.315
2.463
2.504
2.830
3.144
3.246
2.854
2.610
2.237
2.130
2.540
236.438
236.239
242.624
248.139
258.236
259.205
258.634
244.453
238.956
238.178
Ukupno
Izvor: Republički zavod za statistiku Republike Srpske
U Brčko distriktu BiH, broj zaposlenih lica u 2012. godini manji je u odnosu na 2011.
godinu za 285 lica ili 1,74%. U posmatranom periodu broj zaposlenih lica imao je trend laganog rasta
sve do 2011. godine. U 2011. i 2012. godini registrovan je pad broja zaposlenih lica, iako je u odnosu
na 2003. godinu, registrovana zaposlenost veća za 4.287 lice ili 36,17%. Najveći broj registrovanih
zaposlenih je u sektoru trgovine i popravke motornih vozila (28,86%) i u prerađivačkoj industriji i
rudarstvu (18,93%).
Posljedice svjetske ekonomske krize su nažalost preokrenule trendove i u oblasti zaposlenih. U
2009. godini broj zaposlenih se smanjio i taj trend smanjenja nastavljen je i do kraja 2012. godine,
iako se broj zaposlenih lica u 2012. godini smanjivao sa nešto manjim intenzitetom nego u
prethodnom periodu. Ako pogledamo strukturu registrovane zaposlenosti na nivou Bosne i
Hercegovine i na nivou entiteta, evidentno je dugogodišnje smanjivanje broja zaposlenih u
proizvodnom sektoru. Ovakva situacija je pogoršana uticajem globalne ekonomske krize, koja je samo
dodatno otežala već postojeću tešku situaciju u industrijskom sektoru koji je svakako imao veoma spor
oporavak.
10
Tabela 8.
Registrovana zaposlenost u Brčko distriktu BiH prema sektorima djelatnosti
2003
A
Poljoprivreda, lov i šumarstvo i ribarstvo
D
Prerađivačka industrija i rudarstvo
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
Snabdjevanje elektr. energijom, plinom i
vodom
Građevinarstvo
Trgovina; popravak mot. vozila,
motocikla, predmeta za vlastitu upotrebu
Ugostiteljstvo
Prevoz, sklad. i veze
Finansijsko posredovanje
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje
i posl. usluge
Javna uprava i odbrana, obavezno soc.
osiguranje
Obrazovanje
Zdravstvena i socijalna zaštita
Ostale javne društvene, socijalne i
vlastite uslužne djelatnosti
Ostale djelatnosti (ukupno: E,F,H,J,K,N,O)
Ukupno
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
118
110
74
90
87
71
3.145
3.126
2.222
3.108
3.229
3.055
-
173
190
179
320
326
357
-
-
1.029
1.074
839
1.034
996
967
1.705
2.078
2.554
4.780
4.983
3.814
5.382
5.082
4.658
660
-
452
-
490
-
832
879
305
879
902
331
668
687
241
978
916
292
786
925
273
801
919
293
314
527
426
554
520
576
1.694
1.576
1.686
2.677
-
-
-
-
-
1.476
649
-
1.235
1.407
1.419
1.591
1.493
1.606
1.252
1.824
1.716
1.800
784
-
804
-
868
-
910
-
920
710
868
729
687
554
1.041
772
994
742
992
732
-
-
-
-
425
580
445
538
747
918
1.810
1.860
2.042
1.238
-
-
-
-
-
-
11.851
12.521
13.196
14.118
15.123
15.903
16.113
16.849
16.423
16.138
Izvor: Agencija za statistiku BiH
Plate
U BiH je u 2012 godini zabilježen rast plata, koji je značajno usporen posljednje tri godine u
odnosu na ranije godine. Prosječna neto plata u BiH je iznosila 826 KM, što je nominalno povećanje
od 1,2% u odnosu na 2011. godinu. Najveći doprinos rastu plata u BiH bio je u okviru sektora
poljoprivrede, lova i šumarstva 3,7%, zatim u okviru sektora rudarstva i vađenja ruda 3,5%, dok je u
okviru ostalih društvenih, socijalnih i ličnih uslužnih djelatnosti to povećanje iznosilo 2,6%.
Tabela 9. Nominalni rast plata u Bosni i Hercegovini za period 2006.- 2012. godina
Nominalni rast plata
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
7,7%
12,2%
16,6%
5,1%
1,0%
2,3%
1,2%
Izvor: Agencija za statistiku BiH.
Neto plate u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH u 2012. godini su bile
ujednačene. Tako je prosječna neto plata u Federaciji BiH iznosila 830 KM, u Republici Srpskoj 818
KM, dok je u Brčko distriktu BiH iznosila 819 KM, sa stopama rasta od 1,3% u Federaciji BiH, 1,1%
u Republici Srpskoj i 1,4% u Brčko distriktu BiH.
11
Tabela 10. Iznos prosječne neto plate u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko distriktu BiH za period 1998-2012.9 (u KM)
BiH
Federacija
BiH
Republika
Srpska
Brčko distrikt
BiH
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
296
343
372
409
446
484
505
538
586
645
752
790
798
816
826
329
374
413
444
483
524
534
558
603
662
751
792
804
819
830
170
216
275
309
347
379
423
465
521
585
755
788
784
809
818
-
-
-
-
676
695
707
676
674
685
729
769
796
808
819
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku i Republički zavod za statistiku Republike Srpske.
Nezaposlenost
Globalna ekonomska kriza preokrenula je trend smanjenja registrovanih nezaposlenih lica od
oktobra 2008. godine i već četiri godine bilježimo povećanje broja nezaposlenih lica registrovanih na
evidencijama zavoda i službi zapošljavanja. Trend rasta registrovane nezaposlenosti na tržište rada u
Bosni i Hercegovini nastavljen je i u 2012. godini. Ovaj rast bio je nešto usporeniji nego u prethodnoj
godini i na kraju 2012. godine povećanje broja nezaposlenih lica u odnosu na isti period 2011. godine
iznosilo je 2,6%. Prosječan broj nezaposlenih lica u 2012. godini iznosio je 543.388 i u odnosu na
prosjek u 2011. godini 529.661 povećao se za 13.727 ili 2,6%.
KRETANJE REGISTROVANE NEZAPOSLENOSTI
U BIH U PERIODU I 2012.- XII 2012. GODINE
560.000
555.000
550.000
545.000
540.000
543.703
541.360
545.881
542.726
545.520
547.797
545.938
550.574
542.310
540.335
537.992
536.520
535.000
530.000
525.000
520.000
Prema zvaničnim podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje
Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, zaključno sa 31.12.2012. godine u
Bosni i Hercegovini je registrovano 550.574 nezaposlena lica, što u odnosu na 31.12.2011. godine
predstavlja povećanje za 13.793 lica ili 2,57%.
9
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku i Zavod za statistiku Republike Srpske
12
Tabela 11. Registrovana nezaposlenost - BiH / entiteti – decembar 2012. godine
Bosna i Hercegovina
Federacija BiH
Republika Srpska
Brčko distrikt BiH
Registrovana nezaposlenost - 31.12.2012.
550.574
384.852
153.458
12.264
Registrovana nezaposlenost - 31.12.2011.
536.781
371.090
153.535
12.156
102,57
103,71
99,95
100,89
Indeks 31.12.2012./ 31.12.2011.
Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za
zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
U strukturi lica koja traže zaposlenje, zaključno sa 31.12.2012. godine, NKV radnika je
160.390 ili 29,13%, PKV 11.204 ili 2,04%, KV 190.998 ili 34,69%, VKV 3.685 ili 0,67%, NSS 1.851
ili 0,34%, SSS 140.478 ili 25,51%, VŠS 7.561 ili 1,37% i VSS 34.407 ili 6,25%. Najveći broj
evidentirane nezaposlenosti čine lica sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici 34,69%, te NKV
radnici 29,13%. Prema polnoj strukturi registrovanih nezaposlenih lica, muškarci čine 49,63%, dok po
procjeni demografa u ukupnom stanovništvu učestvuju sa oko 48%. Učešće žena u registrovanoj
nezaposlenosti je 50,37%, a u ukupnom stanovništvu oko 52%.
Tabela 12. Kvalifikaciona i polna struktura registrovane nezaposlenosti sa 31.12.2012. - BiH / entiteti
Red.
Stepen
Bosna i
broj
obrazovanja
Hercegovina
1
VSS
2
VŠS
3
SSS
4
NSS
5
VKV
6
KV
7
PKV
8
NKV
9
Ukupno:
%
Federacija
%
BiH
Republika
%
Srpska
svega
34.407
6,25%
22.634
5,88%
žene
svega
žene
svega
22.280
7.561
4.696
140.478
8,03%
1,37%
1,69%
25,51%
14.995
5.201
3.352
95.486
žene
svega
žene
svega
žene
svega
83.626
1.851
1.255
3.685
480
190.998
30,16%
0,34%
0,45%
0,67%
0,17%
34,69%
žene
svega
žene
svega
žene
76.773
11.204
4.372
160.390
83.830
svega
žene
550.574
277.312
10.996
Brčko
%
distrikt BIH
7,17%
777
6,34%
7,59%
1,35%
1,70%
24,81%
6.823 9,31%
2.238 1,46%
1.290 1,76%
41.316 26,92%
462
122
54
3.676
7,22%
0,99%
0,84%
29,97%
56.861
767
699
2.173
263
131.207
28,77%
0,20%
0,35%
0,56%
0,13%
34,09%
24.533 33,48%
1.084 0,71%
556 0,76%
1.444 0,94%
207 0,28%
55.605 36,23%
2.232
0
0
68
10
4.186
34,90%
0,00%
0,00%
0,55%
0,16%
34,13%
27,68%
2,03%
1,58%
29,13%
30,23%
53.633
8.481
2.974
118.903
64.865
27,14%
2,20%
1,50%
30,90%
32,82%
21.385 29,18%
2.528 1,65%
1.297 1,77%
38.247 24,92%
17.184 23,45%
1.755
195
101
3.240
1.781
27,44%
1,59%
1,58%
26,42%
27,85%
100%
50,37%
384.852
197.642
100%
51,36%
153.458
100%
73.275 47,75%
12.264
6.395
100%
52,14%
Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za
zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
13
FEDERACIJA BIH
Prosječan broj nezaposlenih u 2012. godini bio je 377.957 i u odnosu na prosjek 2011. godine
(367.515) veći je za 10.442 odnosno 2,84%. Također, zabilježeno je povećanje nezaposlenosti u
ljetnom periodu zbog prijava osoba po završetku školovanja. Prosječna stopa nezaposlenosti 10 u
Federaciji BiH u 2012. godini iznosila je 46,36% i ima tendenciju rasta (0,90%) u odnosu na
prethodnu godinu.
Tabela 13. Pregled osnovnih pokazatelja o nezaposlenosti u Federaciji BiH u 2012. godini
Pokazatelji
1. Broj zaposlenih
Osobe koje traže
2. zaposlenje UKUPNO
2.1 Žene
3. Stručne osobe
4. Nestručne osobe
Osobe koje traže
5.
zaposlenje prvi put
Prijavljeni na
6. evidenciju u toku
mjeseca
Zaposleni sa
7.
evidencije
Prekinut radni
8.
odnos
Brisani sa evidencije
9.
u toku mjeseca
Prijave o potrebama
10.
za radnicima
Realizirane prijave u
11.
toku mjeseca
Korisnici novčane
12.
naknade
Korisnici
13. zdravstvenog
osiguranja
Demobilizirani
14.
branioci
Jan
439.473
Feb
Mar
437.988 436.543
Apr
437.479
Maj
438.147
Jun
439.127
Jul
438.022
Aug
436.899
Sep
437.856
Okt
435.812
Nov
435.644
Dec
435.356
374.294
375.490 374.492
373.372
372.266
374.315
378.306
381.778
381.329
381.963
383.023
384.852
191.915
245.574
128.720
192.080 191.826
246.343 245.674
129.147 128.818
191.837
244.970
128.402
191.706
244.080
128.186
192.908
246.327
127.988
195.289
250.471
127.835
197.581
254.035
127.743
196.722
253.488
127.841
197.104
254.435
127.528
197.405
255.328
127.695
197.642
256.701
128.151
169.024
167.609 168.542
167.641
166.869
168.346
170.918
171.649
172.629
172.889
172.775
172.302
9.728
7.166
6.670
6.619
6.181
8.530
10.729
9.812
8.887
8.776
8.369
8.408
3.469
3.422
4.662
5.076
4.607
4.117
4.179
3.618
6.476
4.314
4.006
3.820
3.591
2.187
2.181
2.072
2.316
2.326
3.083
4.240
2.359
2.500
2.645
3.454
6.524
5.972
7.668
7.739
7.287
6.479
6.738
6.340
9.336
8.142
7.309
6.579
1.234
1.195
1.835
1.517
1.416
1.474
1.311
1.376
2.409
1.425
1.405
1.293
1.984
1.842
2.714
2.913
2.482
2.283
2.242
2.183
4.206
2.543
2.326
2.302
8.141
9.054
10.554
9.696
9.422
9.314
9.260
9.766
9.912
9.762
9.778
9.819
230.754 230.561
230.121
229.514
230.805
233.121
235.610
237.297
239.283
240.974
242.618
67.777
67.450
67.136
66.850
66.726
66.416
66.104
66.076
66.343
229.148
68.294
68.370
68.146
Izvor: Federalni zavod za zapošljavanje
- Nezaposlenost po kantonima u Federaciji BiH
Povećanje broja nezaposlenih lica u odnosu na 2011. godinu evidentirano je u Unsko-sanskom
kantonu za 4,70%, Tuzlanskom kantonu za 3,34%, Zeničko-dobojskom kantonu za 1,66% i u
Srednjobosanskom kantonu 3,01%. Veći broj nezaposlenih u odnosu na 2011. godinu zabilježen je i u
Hercegovačko-neretvanskom kantonu za 2,92%, Zapadnohercegovačkom kantonu za 4,45%, Kantonu
Sarajevo za 3,29% i Kantonu 10 za 1,03%. Manji broj nezaposlenih u odnosu na 2011. godine
zabilježen je u Posavskom kantonu za 2,14% i Bosansko-podrinjskom kantonu za 10,56%.
10
Stopa nezaposlenosti je procenat učešća nezaposlenih u ukupnom broju (zbiru) zaposlenih i nezaposlenih osoba
14
- Učešće žena u registrovanoj nezaposlenosti
Broj nezaposlenih žena u Federaciji BiH u 2012. godini bio je 194.501, što je više za 5.710 ili
3,02% u odnosu na prethodnu godinu. Posmatrano po kantonima, evidentirano je povećanje broja
nezaposlenih žena u svim kantonima osim u Bosansko-podrinjskom, gdje je broj nezaposlenih žena
manji za 10,34%. Najveće povećanje broja nezaposlenih žena zabilježeno je u
Zapadnohercegovačkom kantonu (za 5,22%), Unsko-sanskom (za 4,56%) i Tuzlanskom (za 3,77%).
- Kvalifikaciona struktura evidentiranih nezaposlenih
Broj stručnih osoba koje traže zaposlenje u Federaciji BiH u 2012. godini, u odnosu na 2011.
godinu, veći je za 4,60%. U svim stepenima stručnosti veći je broj osoba koje traže zaposlenje.
Povećan je broj nezaposlenih sa visokom stručnom spremom (VSS) za 24,16%, sa višom (VŠS) za
6,41% i sa srednjom stručnom spremom (SSS) za 5,19%. Broj nestručnih osoba koje traže zaposlenje
u Federaciji BiH u 2012. godini, u odnosu na 2011. godinu, manji je za 0,42%. Smanjen je broj
nezaposlenih polukvalifikovanih (PKV) za 5,48%, sa nižom stručnom spremom (NSS) za 5,08% i
nekvalifikovanih osoba (NKV) za 0,42%.
- Promjene u evidenciji nezaposlenih
U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih
osoba i Pravilnikom o evidencijama u oblasti zapošljavanja, sa evidencije kantonalnih službi za
zapošljavanje, po raznim osnovama, u 2012. godini u Federaciji BiH brisano je 86.113 osoba. U
odnosu na 2011. godinu to je manje za 7,02%. U istom periodu prijavljeno je 99.875 osoba, što je u
odnosu na prethodnu godinu više za 0,16%.
- Tražnja radne snage
Prosječna mjesečna tražnja radne snage registrirana u kantonalnim službama za zapošljavanje u
2012. godini iznosila je 1.491, što je više za 8,90% u odnosu na 2011. godinu. Od toga je registrirano
463 tražnje na neodređeno vrijeme, što je više za 2,19%, a 1.028 tražnji na određeno vrijeme, što je
više za 12,22%. Prosječna mjesečna zadovoljena tražnja radne snage registrirana u kantonalnim
službama za zapošljavanje u 2012. godini iznosila je 2.502, što je više za 3,57% nego u 2011. godini.
Od toga je registrirano 686 tražnji na neodređeno vrijeme, što je manje za 10,89% u odnosu na
prethodnu godinu, te 1.816 tražnji na određeno vrijeme (više za 10,33%).
-Zapošljavanje lica sa evidencije službi za zapošljavanje
U 2012. godini kantonalne službe za zapošljavanje su posredovale u zapošljavanju za 51.766
osoba sa evidencije nezaposlenih. Posmatrano po kantonima, broj posredovanja bio je sljedeći: 590 u
Posavskom, 743 u Bosansko-podrinjskom, 974 u Zapadnohercegovačkom, 1.006 u Kantonu 10, 4.450
u Hercegovačko-neretvanskom, 5.009 u Srednjobosanskom, 5.015 u Unsko-sanskom, 9.868 u
Zeničko-dobojskom, 11.745 u Kantonu Sarajevo i 12.366 u Tuzlanskom.
15
REPUBLIKA SRPSKA
Analiza stanja nezaposlenosti u četverogodišnjem periodu ukazuje na izuzetno negativan uticaj
poslјedica svjetske ekonomske krize što je evidentno i u širem međunarodnom kontekstu, a što za
poslјedicu ima povećanje ukupne ponude radne snage na tržištu rada. Međutim, mjesečna analiza i
uporedni pokazatelјi stanja nezaposlenosti u 2012. u odnosu na 2011. godinu ukazuju na postepenu
stabilizaciju stanja u ovoj oblasti, tako da je sa 31.12.2012. godine ukupno evidentirano 153.458
nezaposlenih lica što je za 0,1% manje u odnosu na isti period predhodne godine.
Tabela 14. Pregled stanja registrovane nezaposlenosti u Republici Srpskoj po filijalama
Banja Luka
Bijeljina
Doboj
Prijedor
I.Sarajevo
Trebinje
Ukupno
NK
PK-NSS
KV
SSS
VKV
VŠS
VSS
Ukupno
Žene
9.850
895
16.906
11.990
424
520
3.684
44.345
21.334
8.531
1.195
10.434
8.159
299
506
2.190
31.391
15.465
8.982
829
9.982
6.418
246
304
1.133
27.919
12.371
5.623
285
7.301
4.901
85
306
900
19.419
8.709
2.509
265
5.501
5.340
234
242
1.663
15.780
7.885
2.752
143
5.481
4.508
156
360
1.161
14.604
7.511
38.247
3.612
55.605
41.316
1.444
2.238
10.731
153.458
73.275
% žena
48,11%
49,27%
44,31%
44,85%
49,97%
51,43%
47,75%
Izvor: Zavod za zapošljavanje Republike Srpske
- Kvalifikaciona struktura evidentiranih nezaposlenih
Analiza obrazovne strukture, odnosno učešće pojedinih stepena stručne spreme u ukupnom
broju nezaposlenih upućuje na slјedeće:
- U posmatranom periodu evidentno je da lica III stepena obrazovanja čine najbrojniju grupu u
ukupnom broju nezaposlnih lica i njihovo učešće se kreće od 37,47% u 2009. godini do
36,23% u 2012. godini, što opet ukazuje na neznatan pad učešća ovoga stepena za nešto više
od 1%;
-
U četverogodišnjem periodu opada i ukupan broj evidentiranih nekvalifikovanih radnika za
3,33%. Inače, ova grupa lica je treća u ukupnom broj nezaposlenih;
-
Učešća lica IV stepena obrazovanja, srednja stručna sprema ima tendenciju blagog rasta i kreće
se od 24,73% u 2009.godini do 26,92% u 2012.godini;
-
Zastuplјenost visokokvalifikovanih radnika i lica više stručne spreme takođe ima tendenciju
blagog pada u posmatranom periodu za oko 0,3%;
-
Učešće lica visoke stručne spreme u proteklom četvorogodišnjem periodu ima tendenciju
stalnog rasta i kreće se od 3,58% do 6,99%. U 2009. godini na evidenciji Zavoda za
zapošlјavanje nalazilo se 5.198 lica visoke stručne spreme, a u 2012. godini registrovano je
10.731 lice, što znači da se broj lica visoke stručne spreme udvostručio. Takođe je i znatno
povećanje broja lica u zvanju mastera i magistra.
16
Tabela 15. Pregled kvalifikacione strukture nezaposlenih lica u Republici Srpskoj 2009.-2012.
Stepen
stručnog
obrazovanja
Godina
2009
2010
2011
2012
Broj
%
Broj
%
Broj
%
Broj
%
NK
41.077
28,25
39.606
27,20
39.787
25,91
38.247
24,92
PK-NSS
4.207
2,89
3.910
2.69
3.804
2,48
3.612
2,35
KV
54.483
37,47
54.307
37,29
55.673
36,26
55.605
36,23
SSS
35.951
24,73
37.397
25,68
39.896
25,98
41.316
26,92
VKV
1.806
1,24
1.688
1,16
1.634
1,06
1.444
0,94
VŠS
2.623
1,80
2.447
1,68
2.430
1,58
2.238
1,46
VSS
5.198
3,58
6.152
4,22
10.076
6,56
10.731
6,99
magistri
50
0,03
109
0,07
234
0,15
264
0,17
doktori
1
0,00
4
0,00
1
0,00
1
0,00
Ukupno
133.074
145.396
145.620
153.458
Izvor: Zavod za zapošljavanje Republike Srpske
Za analizu ukupnog stanja nezaposlenosti važna je i brojčana zastuplјenost pojedinih
zanimanja unutar stepena obrazovanja. Ovi pokazatelјi su između ostalog i vrlo bitni sa aspekta
ponude i potražnje za određenim strukama i zanimanjima.
U trećem stepenu (KV) najviše registrovanih lica je u slјedećem strukama i zanimanjima:
trgovci i srodni (9.868), metalci (9.371), mehaničari i mašinisti (6.637) i ugostitelјi i srodni (5.824).
U četvrtom stepenu (SSS) najviše registrovanih lica je u slјedećim strukama i zanimanjima:
finansijski radnici i ekonomski tehničari (7.736), mehaničari i mašinisti (5.750), maturanti gimnazije
(4.757), električari i energetičari (3.704), zdravstveni radnici (2.389) i polјoprivredni tehničari (1.496).
U šestom stepenu (VŠS) registrovano je najviše lica u slјedećim strukama i zanimanjima:
finansijski radnici i ekonomisti (862), ing. organizacije rada i srodni (248), pedagozi i andragozi –
nastavnik predškolskog vaspitanja, viši sportski trener (194) i pravnici (193).
U sedmom stepenu obrazovanja (VSS) najviše nezaposlenih lica je registrovano u slјedećim
strukama i zanimanjima: finansijski radnici i dipl.ekonomisti (3170), zanimanja iz oblasti prosvjetne
struke – profesori razredne nastave, profesori fizičkog vaspitanja, profesora engleskog jezika,
diplomirani pedagozi, vaspitači, dipl.geografi, profesori srpskog jezika (2.865), diplomirani pravnici
(1.290) i diplomirani inžinjeri polјoprivrede (476).
- Registrovana nezaposlenost prema dužini čekanja na zaposlenje
-
Analiza stanja nezaposlenosti prema dužini čekanja upućuje na slјedeće pokazatelјe:
Najveći procenat od ukupno nezaposlenih, 26,5% čeka od 1-3 godine; a do jedne godine čeka
nešto manji broj lica 25,8%;
Od 3-5 godina na zaposlenje čeka 14,8% lica; od 5-7 godina 10,3% lica, a od 7-9 godina 8,8%.
Preko 9 godina čeka 13,9% lica.
17
Tabela 16. Registrovana nezaposlenost po dužini čekanja na zaposlenje i starosti – 31.12.2012.
0- 1 god
Dužina čekanja na zaposlenje
3 -5 god
5 -7 god
1-3 god
ukupno
žena
ukupno
žena
ukupno
15-29
19.142
8.684
15.361
7.167
6.416
30-44
12.371
5.650
14.276
6.906
45-54
5.969
2.496
8.078
55-65
2.100
625
2.965
Ukupno
39.582
17.455
40.680
žena
7 -9 god
preko 9 god
ukupno
žena
438
46.091
21.865
5.990
57.013
29.304
7.924
3.996
36.677
17.572
2.822
899
13.677
4.543
21.352
11.323
153.458
73.275
ukupno
žena
ukupno
žena
ukupno
3.083
2.889
1.551
1.596
942
687
8.640
4.418
6.093
3.120
5.714
3.220
3.845
5.459
2.624
4.837
2.377
4.410
2.234
974
2.140
729
1.929
671
1.721
636
18.892
22.655
10.854
15.748
7.719
13.441
7.032
9.919
žena
Izvor: Zavod za zapošljavanje Republike Srpske
- Prijava na evidenciju nezaposlenih i brisanje sa evidencije nezaposlenih
U 2012. godini na evidenciju se ukupno prijavilo 62.625 nezaposlenih lica, što je u poređenju
sa 2011. godinom manje za 4.074 lica ili 6,1%. Od ukupnog broja prijavlјenih na evidenciju 24.339 su
lica bez radnog iskustva, dok se sa stažom na evidenciju ukupno prijavilo 38.286 lica, što je takođe za
4.056 ili 9,6% manje u odnosu na 2011. godinu, kada se na evidenciju prijavilo 42.342 lica sa stažom.
Analiza prijavlјenih lica sa iskustvom, koja su već bila zaposlena ukazuje da je najveći broj
prijavlјenih lica iz radnog odnosa po osnovu prestanka rada na određeno vrijeme 10.967 lica i po
osnovu tehnološkog viška, odnosno organizacionih promjena 10.135 lica, kao i lica koja su
sporazumno raskinula radni odnos 9.378. U poređenju sa istim periodom 2011. godine za 4,2% je
povećan broj lica koja dolaze na evidenciju po osnovu prestanka rada na određeno. Licima kojima
radni odnos prestaje zbog pokretanja stečajnog postupka je smanjen za 52%, odnosno u 2011. godini
po tom osnovu na evidenciju se prijavilo 2.254, a u 2012. godini 1.081, takođe je za 7,9% manji broj
lica koja su prijavlјena na evidenciju zbog prestanka rada poslodavca.
- Zapošljavanje sa evidencije
U 2012. godini povećan je broj zaposlenih lica sa evidencije Zavoda za zapošljavanje za
13,6%, odnosno u 2011. godini ukupno je zaposleno 24.963 lica, a u 2012. godini 28.368 lica sa
evidencije, što je za 3.405 ili 13,64% lica više. Analiza zapošlјavanja na mjesečnom nivou ukazuje na
nešto veći broj zaposlenih lica u periodu od aprila do oktobra mjeseca 2012. godine, dok je nešto
manji broj lica zaposlen u novembru i decembru mjesecu iste godine. Pregled zapošlјavanja po
djelatnostima, kao i uporedni pokazatelјi ukazuju da je najveći broj lica zaposlen u prerađivačkoj
industriji 22,9%, zatim slijedi tregovina 16,5% i 14,1% ostale javne, društvene, socijalne i lične
uslužne djelatnosti. Od ukupnog broja zaposlenih 9,1% je zaposleno u oblasti građevinarstva, 8,3% u
oblasti ugostitelјstva, 6,8% u oblasti obrazovanja, 5,3% u oblasti javne uprave, odbrane i obaveznog
socijalnog osiguranja, 3,9% u oblasti zdravstvene i socijalne zaštite, 2,8% u oblasti polјoprivrede i
šumarstva, 2,5% u oblasti saobraćaja, skladištenja i veza. Na ostale djelatnosti odpada manje od po
2% od ukupnog broja zaposlenih.
18
Tabela 17. Pregled broja zaposlenih lica u 2012. godini sa evidencije Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske
FILIJALA
BANJA LUKA
BIJELJINA
DOBOJ
PRIJEDOR
I.SARAJEVO
TREBINjE
UKUPNO
UKUPNO
ŽENE
%
ŽENE
Zaposlenje radi obavljanja
privatne djelatnosti
Zaposlenje
10.271
5.188
4.759
3.016
3.086
2.048
28.368
4.566
2.147
2.129
1.321
1.303
950
12.416
44,5%
41,4%
44,7%
43,8%
42,2%
46,4%
43,8%
262
181
80
72
29
42
666
10.009
5.007
4.679
2.944
3.057
2.006
27.702
Izvor: Zavod za zapošljavanje Republike Srpske
BRČKO-DISTRIKT BiH
U Brčko distriktu BiH, sa 31.12.2012. godine bilo je evidentirano 12.264 nezaposlenih lica,
što je u odnosu na isti period prošle godine više za 108 lica ili 0,89%. Kao i prošle godine, u Brčko
distriktu BiH i u 2012. godini registrovano je povećanje broja nezaposlenih. U ukupnoj nezaposlenosti
učešće žena je nadpolovično (52,14%).
- Kvalifikaciona struktura evidentiranih nezaposlenih
U kvalifikacionoj strukturi registrovane nezaposlenosti u Brčko distriktu BiH, najveće je
učešće kvalifikovane radne snage (KV) sa 34,16% od ukupnog broja nezaposlenih. Relativno veliko
učešće je i radnika SSS sa 29,97% i NKV radnika sa 26,42%.
Tabela 18. Registrovana nezaposlenost u Brčko distriktu BiH po kvalifikacionoj strukturi- 31.12.2012.
R/b
Aplikacija - obilježja
1.
NKV
2.
PKV
3.
KV
4.
VKV
5.
NSS
6.
SSS
7.
VŠS
8.
VSS
Ukupno:
Svega:
Žene
Svega:
Žene
Svega:
Žene
Svega:
Žene
Svega:
Žene
Svega:
Žene
Svega:
Žene
Svega:
Žene
Ukupno
3.240
1.781
195
101
4.186
1.755
68
10
0
0
3.676
2.232
122
54
777
462
%
26,42%
27,85%
1,59%
1,58%
34,13%
27,44%
0,55%
0,16%
0,00%
0,00%
29,97%
34,90%
0,99%
0,84%
6,34%
7,22%
Svega:
Žene
12.264
6.395
100,00%
52,14%
Izvor: Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH
19
- Prijava na evidenciju nezaposlenih i brisanje sa evidencije nezaposlenih
U 2012. godini, na evidenciji nezaposlenih lica evidentirano je ukupno 3.847 novoprijavljenih
lica. Sa druge strane, sa evidencije nezaposlenih u 2012. godini brisano je ukupno 4.279 lica, od čega
je po osnovu posredovanja u zapošljavanju brisano sa evidencije 905 lica.
Tabela 19. Pregled lica brisanih sa evidencije nezaposlenih po različitim osnovama u Brčko distriktu BiH
1.
2.
Brisanje po osnovu zaposlenja
Brisani po drugim osnovama (odustalo od
traženja posla, rad na crno, promjena mjesta
prebivališta, odlazak u penziju, odlazak na
školovanje, brisanje po osnovu smrti i sl.)
Svega:
2007.
1.549
2008.
1.278
2009.
937
2010.
975
2011.
975
2012.
905
4.447
3.847
4.094
3.624
3.566
3.374
5.996
5.125
5.031
4.599
4.541
4.279
Izvor: Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH
U 2012. godini broj lica zaposlenih sa evidencije bio je manji za 75 lica ili 7,69% u odnosu na
2011. godinu i iznosio je 905. Broj lica brisanih sa evidencije po drugim osnovama, kao što su lica
koja su odustala od traženja posla, rad na crno, promjena mjesta prebivališta, odlazak u penziju,
odlazak na školovanje, brisanje po osnovu smrti i sl., smanjio se u odnosu na 2011. godinu za 192 lica
ili 5,38%.
II -2. ANKETA O RADNOJ SNAZI11
Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi za 2012. godinu, u BiH radnu snagu (ekonomski
aktivno stanovništvo) je činilo 1.130.276 lica, dok je broj neaktivnih iznosio 1.435.912 lica. U okviru
radne snage zaposlenih je bilo 813.683 i 316.593 nezaposlenih lica. Anketna stopa nezaposlenosti je
značajno manja od registrovane i na nivou BiH za 2012. godinu iznosi 28,0%. Stopa zaposlenosti
manja je u odnosu na 2011. godinu za 0,2% i u 2012. godini je 31,7%.
ANKETA O RADNOJ SNAZI 2012. - RADNO SPOSOBNO
STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI U BIH
2.566.188
Radno sposobno
stanovništvo (15+)
1.130.276
Aktivno
stanovništvo
813.683
Zaposleni
316.593
Nezaposleni
1.435.912
Neaktivno
stanovništvo
0
11
1000000
2000000
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Anketa o radnoj snazi, 2012.
20
3000000
U više od 2,5 miliona radno sposobnih lica, preko 1,1 milion se klasifikuje kao ekonomski
aktivno, a nešto iznad 1,4 miliona kao ekonomski neaktivno. Podaci pokazuju da je manje od polovine
radno sposobnog stanovništva iznad 15 godina starosti u BiH aktivno (44%) sa uočljivim razlikama
među polovima (muškarci-62%, a žene-38%). Stopa aktivnosti od 44,0% još uvijek je vrlo niska po
međunarodnim standardima. Broj aktivnih i neaktivnih lica koji čine radno sposobno stanovništvo se
povećao u odnosu na 2011. godinu. Radna snaga – aktivno stanovništvo povećala se za 0,3%. Broj
zaposlenih lica manji je za 0,3%, dok se broj nezaposlenih lica povećao za 0,3% u odnosu na 2011.
godinu.
Neaktivnost pogađa više od polovine radno sposobnog stanovništva u BiH (56,0% u 2011.), a
posebno žene, odnosno 67,4% radno sposobnih žena u BiH. Stopa neaktivnosti žena različita je među
entitetima i u 2012. g. iznosila je 57,6% u Federaciji BiH, 52,6% u Republici Srpskoj i 63,3% u Brčko
distriktu BiH. Neaktivnost žena nije dovoljno istražen problem u BiH, ali se svakako može povezati sa
niskim stepenom obrazovanja i kulturološkim i ekonomskim odlukama koje žene donose unutar
domaćinstva.
Tabela 20. Anketa o radnoj snazi – mjere aktivnosti stanovništva u BiH i entitetima (%)
Stopa aktivnosti (%)
Stopa zaposlenosti (%)
Stopa nezaposlenosti (%)
BiH
Federacija BiH
Republika Srpska
Brčko distrikt BiH
2006.
43,1
43,1
43,3
37,6
2007.
43,9
42,3
47,0
39,0
2008.
2009.
2010.
2011.
43,9
43,6
44,6
44,0
42,4
41,6
42,9
42,1
47,0
47,4
47,9
47,8
36,8
38,1
40,6
37,4
2012.
44,0
42,4
47,4
36,7
2006.
29,7
29,1
30,9
23,7
2007.
31,2
29,2
35,1
23,4
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
33,6
33,1
32,5
31,9
31,7
31,8
30,9
30,4
29,8
30,0
37,3
37,2
36,6
36,1
35,3
25,1
27,0
25,8
22,9
24,8
2006.
31,1
32,4
28,5
37,1
2007.
29,0
31,1
25,2
40,0
2008.
23,4
25,0
20,5
31,9
2009.
2010.
2011.
24,1
27,2
27,6
25,7
29,1
29,2
21,4
23,6
24,5
29,2
36,4
39,0
2012.
28,0
29,4
25,6
32,5
Izvor: Agencija za statistku BiH.
Prema ovoj Anketi, polna struktura nezaposlenih je: 58,1% muškaraca i 41,9% žena.
Obrazovna struktura nezaposlenosti pokazuje da najveći udio 71,3% čine lica sa završenom srednjom
školom, 19,5% su lica sa osnovnim obrazovanjem i niže, dok je 9,2% završilo višu školu, fakultet,
akademiju, magisterij ili doktorat.
21
STOPA NEZAPOSLENOSTI PREMA ANKETI O RADNOJ SNAZI U
2006, 2007, 2008, 2009, 2010, 2011. I 2012. GODINI - BIH/ENTITETI
28,0%
29,4%
25,6%
32,5%
2012.
2011.
27,6%
29,2%
24,5%
2010.
27,2%
29,1%
23,6%
Bosna i Hercegovina
36,4%
24,1%
25,7%
21,4%
29,2%
2009.
2008.
23,4%
25,0%
20,5%
2007.
25,2%
5,0%
Federacija BiH
Republika Srpska
Brčko Distrikt BiH
31,9%
29,0%
31,1%
40,0%
31,1%
32,4%
28,5%
2006.
0,0%
39,0%
37,1%
10,0% 15,0% 20,0% 25,0% 30,0% 35,0% 40,0% 45,0%
Obrazovanje
Institucionalna slika obrazovnog sektora u Bosni i Hercegovini logičan je odraz specifične
državne strukture i shodno tome, Ustavom i zakonima utvrđenih odgovornosti konstitutivnih jedinica i
države Bosne i Hercegovine u oblasti obrazovanja. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i
Hercegovine jedino je ministarstvo na nivou Bosne i Hercegovine koje, pored ostalih nadležnosti, ima
i nadležnosti u oblasti obrazovanja. Ministarstvo civilnih poslova je nadležno za utvrđivanje osnovnih
principa koordinacije aktivnosti, usklađivanje planova entitetskih organa i drugih vladinih tijela, te za
definisanje strategija na međunarodnom planu u oblasti obrazovanja. Obzirom da nema izvornih
ustavnih nadležnosti u oblasti obrazovanja, Ministarstvo civilnih poslova svoje zakonom definisane
nadležnosti, poslove i zadatke vrši u bliskoj i kontinuiranoj saradnji sa entitetskim, kantonalnim i
obrazovnim vlastima Brčko distrikta BiH. Odgovornost za upravljanje obrazovnim sektorom na nivou
entiteta, kantona i Brčko distrikta BiH imaju nadležna ministarstva obrazovanja, odnosno Odjeljenje
za obrazovanje u Vladi Brčko distrikta BiH.
Konferencija ministara obrazovanja u BiH započela je sa održavanjem sastanaka svaka dva
mjeseca i utvrdila novi oblik koordinacije za reformu obrazovanja, mada je ona utemeljena na
etničkim osnovama. Usvojena je državna strategija učenja o preduzetništvu za period 2012-2015,
skupa sa planom provedbe. Ipak, provedba početnog okvira za kvalifikacije još uvijek nije započela.
Usvojen je Zakon o visokom obrazovanju Srednjebosanskog kantona12 i time je završena procedura
donošenja vlastitih zakona u oblasti visokog obrazovanja svih nadležnih obrazovnih vlasti u BiH,
usklađenih s Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH.
12
Službene novine SBK, broj 4/13 .
22
III. ANALIZA ZAPOŠLJAVANJA I POLITIKA TRŽIŠTA RADA
Kretanja na tržištu rada usko su povezana sa trendovima ekonomskog razvoja i kretanjima
privrede u cjelini. U 2012. godini je zabilježen rast nezaposlenosti na evidencijama zavoda i službi
zapošljavanja u BiH, iako je postojao pozitivan trend rasta novozaposlenih lica sa evidencija na
biroima zavoda i službi za zapošljavanje. Pozitivan trend je rast broja zaposlenih lica sa evidencije
zavoda i službi zapošljavanja u 2012. godini, gdje je sa evidencija Federalnog zavoda za
zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta
BiH ukupno je zaposleno 80.373 nezaposlenih lica. Broj zaposlenih u odnosu na 2011. godinu bio je
veći za 1.530 lica ili 1,9%.
U Bosni i Hercegovini je složen sistem institucija u oblasti rada i zapošljavanja koji slijedi
ustavno-pravno uređenje. U skladu sa postojećim zakonskim propisima, aktivne politike zapošljavanja
sprovode:
- Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe zapošljavanja (u Federaciji BiH),
- Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i
- Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
Sve provedene aktivnosti, a posebno mjere aktivne politike zapošljavanja, su u saglasnosti sa
osnovnim ciljem Strategije zapošljavanja u Bosni i Hercegovini 2010.-2014., a to je da se poveća
kvalitet i kvantitet radnih mjesta i istovremeno promoviše socijalna uključenost i borba protiv
nejednakosti među polovima. Kod provođenja mjera aktivne politike zapošljavanja, zavodi i službe
zapošljavanja su posebnu pažnju obratili na programe namjenjene za poboljšanje zapošljivosti
ugroženih grupa na tržištu rada. Oko 70% programa se odnosilo na programe sufinansiranja novog
zapošljavanja i samozapošljavanja, a programima su bili najviše obuhvaćeni mladi bez radnog
iskustva, žene, povratnici i pripadnici romske populacije. Ukupno je u 2012. godini programima
aktivne politike zapošljavanja u Bosni i Hercegovini bilo obuhvaćeno 13.347 lica i utrošeno preko 38
miliona KM.
23
FEDERACIJA BiH
Aktivna politika zapošljavanja u 2012. godini je provođena u skladu sa Zakonom o
posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, Strategijom zapošljavanja
2009-2013 i Akcionim planom zapošljavanja u Federaciji BiH za period 2010-2013. godina. Podrška
je pružena ciljnim grupama nezaposlenih osoba koje su pomenutim strateškim dokumentima utvrđene
kao teže zapošljive, a posebno mladim osobama i ženama. Mjere aktivne politike zapošljavanja
uglavnom su bile usmjerene na:
poticanje zapošljavanja kod poznatog poslodavca,
samozapošljavanje,
obuku, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju,
pripremu nezaposlenih za tržište rada,
stvaranje za sve jednakih mogućnosti u pristupu tržištu rada.
Program sufinansiranja zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva
U 2012. godini završena je realizacija Programa sufinansiranja mladih osoba bez radnog
iskustva, koji je direktno implementirao Federalni zavod. Programom je omogućeno zapošljavanje, tj.
sticanje prvog radnog iskustva za 875 mladih nezaposlenih osoba, i to: 514 sa visokom stručnom
spremom, 33 sa višom stručnom spremom, 200 sa srednjom stručnom spremom – četvrtog stepena i
128 sa srednjom stručnom spremom – trećeg stepena, kod 404 poslodavca. Ukupna vrijednost
Programa je 4.782.250 KM, od čega je u 2012. godini poslodavcima isplaćeno 871.250 KM.
Program sufinansiranja zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva „400+“
Program sufinansiranja zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva „400+“ dio je
zajedničkih aktivnosti Federalnog zavoda i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), koji je
realiziran u okviru Programa zapošljavanja i zadržavanja mladih u Bosni i Hercegovini (YERP). Cilj
Programa je da se omogući prvo zapošljavanje za osobe dobi do 30 godina, sa srednjom (III i IV
stepen), višom i visokom stručnom spremom, bez radnog iskustva, a koje su prijavljene na evidenciju
nezaposlenih u Federaciji BiH. Programom, koji je realiziran posredstvom kantonalnih službi za
zapošljavanje, omogućeno je sufinansiranje zapošljavanja:
osoba srednje stručne spreme (III i IV stepen) u trajanju od šest mjeseci u neto iznosu od
402 KM mjesečno
osoba više i visoke stručne spreme u trajanju od 12 mjeseci u neto iznosu od 563 KM
mjesečno.
Po tom programu su zaposlene 323 osobe (129 žena), i to: 245 osoba sa srednjom (III i IV
stepen) i 78 osoba sa višom i visokom stručnom spremom, koje u prosjeku imaju 24 godine, a na
evidenciji nezaposlenih su provele dvije i pol godine. Vrijednost Programa iznosi 1.070.019,80 KM,
od čega dvije trećine sredstava obezbjeđuje UNDP, a trećinu Federalni zavod.
24
Tabela 21. Pregled broja zaposlenih mladih osoba po programu 400+
Kanton
1
1.
2
Unsko-sanski
2.
Broj mladih osoba čije se
zapošljavanje sufinansira
Broj poslodavaca
kojima je odobreno
učešće u Programu
Odobrena
sredstva
SSS IV /SSS III (KM)
VSS / VŠS
53
31
47
6
312.801,80
Posavski
11
3
17
60.066,00
3.
Tuzlanski
36
5
51
156.792,00
4.
Zeničko-dobojski
40
6
43
142.320,00
5.
Bosansko-podrinjski
15
4
12
55.968,00
6.
Srednjobosanski
24
12
17
87.324,00
7.
Hercegovačko-neretvanski
10
4
19
72.852,00
8.
Zapadnohercegovački13
0
0
0
0
9.
Kanton Sarajevo
20
7
30
119.652,00
10.
Kanton 10
10
6
9
62.244,00
219
78
245
1.070.019,80
UKUPNO
3
4
5
Program sufinansiranja zapošljavanja „Prilika za sve“
U 2012. godini započela je realizacija Programa sufinansiranja zapošljavanja „Prilika za sve“,
koji će se završiti u 2014. godini. Cilj Programa jeste zapošljavanja što većeg broja osoba sa
evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH sa posebnom socijalnom i rodnom osjetljivošću, radi jačanja
njihove konkurentnosti na tržištu rada, sprečavanja dugotrajne nezaposlenosti te stvaranja uvjeta za
sticanje prvog radnog iskustva.
Prema ovom programu, osnovni iznos poticajnih sredstva se kreće u rasponu od 1.920 KM, za
radnike bez kvalifikacije, do 3.150 KM, za radnike više i visoke stručne spreme, s tim da je osnovni
iznos uvećan od 5% do 10% za posebne kategorije radi poticanja socijalne osjetljivosti (dugoročno
nezaposlene osobe, mlade osobe bez radnog iskustva, pripadnici romske nacionalne manjine, članovi
domaćinstva u kojem niko nije zaposlen, osobe s invaliditetom, samohrani roditelji, roditelji djece sa
posebnim potrebama, žrtve nasilja, liječeni ovisnici i bivši štićenici domova za nezbrinutu djecu dobi
do 30 godina).
Posebno su podržani poslodavci koji će osobe zaposlene po Programu zadržati na duži period i
to za zapošljavanje u periodu od 15 mjeseci sa 10%, 18 mjeseci sa 15%, 23 mjeseca sa 18% i na
neodređeno vrijeme sa 20%. Za realizaciju ovog programa odobrena su sredstva u iznosu od
4.617.806,80 KM za zapošljavanje 1.647 osoba kod 366 poslodavaca. Do kraja 2012. godine isplaćena
su sredstva u iznosu od 548.094 KM.
13
Služba za zapošljavanje Zapadnohercegovačkog kantona nije potpisala Memorandum o saradnji između Razvojnog
programa UN, Federalnog zavoda i kantonalnih službi za zapošljavanje
25
Tabela 22. Pregled broja poslodavaca, osoba i odobrenih sredstava po kantonima
Kanton
Unsko-sanski
Posavski
Tuzlanski
Zeničko-dobojski
Bosansko-podrinjski
Srednjobosanski
Hercegovačko-neretvanski
Kanton Sarajevo
Kanton 10
Zapadnohercegovački
Ukupno:
Broj poslodavaca
Broj osoba
23
7
67
96
11
41
34
17
67
3
366
69
31
346
457
47
254
101
44
288
10
1.647
Iznos odobrenih sredstava u KM
198.074,65
84.757,75
966.093,80
1.286.795,55
132.307,35
690.317,25
298.569,75
125.504,60
808.890,10
26.496,00
4.617.806,80
Program sufinansiranja samozapošljavanja mladih osoba „Omladinsko poduzetništvo“
Javni poziv za učešće u Programu sufinansiranja samozapošljavanja mladih osoba
„Omladinsko poduzetništvo“ objavljen je 30.10.2012. godine. Cilj ovog programa jeste poticati
samozapošljavanje 145 mladih osoba sa evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH sufinansiranjem
troškova pokretanja i održavanja vlastitog biznisa tokom prve godine poslovanja. Za realizaciju
Programa obezbijeđena su sredstva u iznosu od 1.015.000 KM. Poticajna sredstva za sufinansiranje
troškova registracije, nabavke sredstava za rad, repromaterijala i potrebne opreme te dijela zakonom
propisanih doprinosa i poreza iznosila su 7.000 KM po osobi. Ciljna grupa su mlade osobe dobi do 35
godina, koje će po odobravanju poslovne ideje registrirati i održavati vlastiti biznis najmanje 12
mjeseci. Od 145 odobrenih zahtjeva čije su poslovne ideje ocijenjene najboljim, do kraja 2012. godine
realizirane su 132 poslovne ideje i isplaćena su sredstva u iznosu od 462.000 KM, od ukupno
odobrenih 1.015.000,00 KM.
Program zapošljavanja i samozapošljavanja povratnika u 2012. godini
U 2012. godini je završena implementacija Programa zapošljavanja i samozapošljavanja
povratnika, započetog u 2011. godini. Za realizaciju ovog programa odobreno je 2.018.000 KM za
zapošljavanje 576 povratnika, i to: 420 kod pravnih osoba, dok je 155 pokrenulo vlastiti biznis.
Također, započela je i realizacija Programa zapošljavanja povratnika u 2012. godini, koji se realizira s
ciljem poticanja zapošljavanja povratnika sa evidencije nezaposlenih osoba, radi jačanja njihove
konkurentnosti na tržištu rada, sprečavanja dugotrajne nezaposlenosti, a time i održivosti povratka na
cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. Realizacija Programa, za koji su predviđena sredstva u iznosu
od 1.500.000 KM, počela je u drugoj polovini 2012. godine, a završit će se u prvoj polovini 2014.
godine. Prema ovom programu, osnovni iznos poticajnih sredstva je u rasponu od 1.920 KM, za
radnike bez kvalifikacije, do 3.150 KM, za radnike više i visoke školske spreme, s tim da je osnovni
iznos uvećan od 5% do 10% za posebne kategorije radi poticanja socijalne osjetljivosti. Također,
osnovni iznos poticajnih sredstava za zapošljavanje žena uvećan je radi dostizanja ravnopravnosti na
tržištu rada. Posebno su podržani poslodavci koji će osobe zaposlene po Programu zadržati na duži
period, i to za zapošljavanje u periodu od 15 mjeseci sa 10%, 18 mjeseci sa 15%, 23 mjeseca sa 18% i
na neodređeno vrijeme sa 20%. Do kraja 2012. godine isplaćena su sredstva u iznosu od 137.779 KM.
26
Tabela 23. Pregled broja poslodavaca, povratnika i odobrenih sredstava u 2012. godini
Red.
broj
Broj
poslodavaca
Kanton/entitet
Potrebno
zaposlenika
1.
Unsko-sanski
15
22
2.
Posavski
28
28
3.
4.
Tuzlanski
Zeničko-dobojski
2
17
2
26
5.
Bosansko-podrinjski
6
7
6.
Srednjobosanski
28
35
7.
8.
Hercegovačko-neretvanski
Kanton Sarajevo
2
13
11
22
9.
Kanton 10
1
1
10.
Zapadnohercegovački
1
1
11.
Republika Srpska
6
58
119
213
UKUPNO:
Program zapošljavanja i samozapošljavanja Roma
U 2012. godini nastavljena je realizacija Programa zapošljavanja i samozapošljavanja Roma
započetog u 2011. godini, koji direktno implementira Federalni zavod.14 Po tom programu je
omogućeno zapošljavanje i samozapošljavanje 58 Roma, od kojih je 29 pokrenulo vlastiti biznis, dok
se 29 zaposlilo kod 15 pravnih osoba. Program će trajati do polovine 2014. godine, jer je sedam
poslodavaca zaposlilo radnike na period od 36 mjeseci.
Tabela 24. Pregled broja zaposlenih i samozaposlenih Roma po kantonima
Red.
broj
Kanton
Broj
poslodavaca
Broj
zaposlenih
Broj
samozaposlenih
Odobreno
sredstava u KM
1
2
3
4
5
6
1.
Unsko-sanski
1
1
6
84.000
2.
Posavski
1
2
3
46.000
3.
Tuzlanski
5
5
2
63.000
4.
Zeničko-dobojski
3
4
6
92.000
5.
Srednjobosanski
1
1
6
84.000
6.
Kanton Sarajevo
4
16
6
260.000
15
29
29
629.000
UKUPNO
14
Javni poziv za realizaciju ovog programa objavljen je 21.2.2011. godine
27
Projekat podrške mrežama za socijalnu sigurnost i zapošljavanje (SSNESP)
Cilj Projekta podrške mrežama za socijalnu sigurnost i zapošljavanje (SSNESP) jeste da u
periodu od 2010. do 2014. godine, u okviru komponente III, pruži podršku u posredovanju pri
zapošljavanju za oko 6.000 osoba koje aktivno traže posao a izgubile su pravo na novčana primanja ili
su socijalno ugrožene (osobe sa onesposobljenjem, demobilisani borci, osobe registrirane kod službi
za zapošljavanje u Federaciji BiH i identificirane kao ugrožene i teško zapošljive i dr.). Projekat se
finansira iz sredstava Federalnog zavoda i kredita kod Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA), u
saradnji sa Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike – Jedinicom za implementaciju
projekata socioekonomske podrške, obuke i prezapošljavanja (PIU SESER), a realiziraju ga
kantonalne službe za zapošljavanje. U 2012. godini Projektom su obuhvaćene 2.074 osobe, od kojih je
zaposleno 1.271, samozaposleno 441, dok su 362 osobe pohađale odgovarajuću obuku. Za realizaciju
Projekta u 2012. godini Federalni zavod je utrošio 1.750.000 KM.
Program dugoročnih plasmana za podsticaj zapošljavanja
Programom dugoročnih plasmana za podsticaj zapošljavanja iz sredstava revolving kreditne
linije promijenjen je pristup i koncept kreditiranja iz vlastitih namjenskih sredstava, čime su ta
sredstva postala dostupna većem broju korisnika. Sredstva revolving kreditne linije se koriste
posredstvom Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine, u svrhu pružanja posebnih uvjeta za
one korisnike koji imaju mogućnost i potrebu da novim zapošljavanjem radne snage ili
samozapošljavanjem doprinesu ublažavanju problema nezaposlenosti. Iznos kredita je:
za industriju 25.000 KM po novozaposlenom radniku
za zanatstvo i usluge 15.000 KM po novozaposlenom radniku
za poljoprivrednu proizvodnju 10.000 KM po novozaposlenom radniku.
Rok otplate kredita je do sedam godina za industriju, zanatstvo, usluge i poljoprivrednu
proizvodnju, uključujući grace period. Na zahtjev korisnika kredita, rok otplate kredita može biti i
kraći. Kamatna stopa za kreditnu liniju gdje rizik snosi banka je 4% za industriju, zanatstvo i usluge
(2% kamata RB FBiH + 2% kamata poslovne banke) i 3% za poljoprivrednu proizvodnju (1,5%
kamata RB FBiH + 1,5% kamata poslovne banke). Za kreditnu liniju namijenjenu za zapošljavanje
nezaposlenih demobilisanih boraca, gdje rizik snosi Federalni zavod, kamatna stopa je 4% za
industriju, zanatstvo i usluge (kamata RB FBiH u skladu sa Ugovorom o komisionim poslovima) i 3%
za poljoprivrednu proizvodnju (kamata RB FBiH u skladu sa Ugovorom o komisionim poslovima).
Kredit za kreditnu liniju OZO-010, namijenjenu za održavanje zaposlenosti, utvrđuje se u minimalnom
iznosu od 15.000 KM do najviše 500.000 KM ili 5.000 KM po zaposlenom. Rok otplate je do 36
mjeseci, uključujući i grace period do šest mjeseci. Kamatna stopa se utvrđuje u visini 5% fiksno na
godišnjem nivou.
U izvještajnom periodu su provedene sljedeće aktivnosti:
po kreditnoj liniji ZZ-260/revolving realizirano je pet novih kredita, u ukupnom iznosu od
5.550.000 KM (uz obavezu zapošljavanja 242 nova zaposlenika) i
po kreditnoj liniji OZO-010/održavanje zaposlenosti, poslodavcima je odobreno sedam kredita
u ukupnom iznosu od 2.235.000 KM, za zadržavanje postojećeg nivoa zaposlenosti od 459
zaposlenika.
28
Također, Izmjenama i dopunama Programa dugoročnih plasmana za podsticaj zapošljavanja iz
sredstava revolvinga formirane su dvije nove kreditne linije, i to za IP „Krivaja“ d.o.o. iz Zavidovića,
kojem su odobrena sredstva u iznosu od 6.000.000 KM za zadržavanje u radnom odnosu 1.219, a
najmanje 800 radnika, i za „Konjuh“ d.d. iz Živinica, kojem je odobreno 2.500.000 KM za
zadržavanje u radnom odnosu 600, a najmanje 450 radnika.
Program zapošljavanja i zadržavanja mladih u Bosni i Hercegovini (YERP)
Program zapošljavanja i zadržavanja mladih u Bosni i Hercegovini (YERP), koji finansira
Vlada Španije putem Fonda za dostizanje milenijskih razvojnih ciljeva (MDG-F) i Volonteri
Ujedinjenih nacija (UNV) kroz Specijalni volonterski fond, realizira se u periodu od 2010. do 2013.
godine. Provode ga Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), Fond Ujedinjenih nacija za djecu
(UNICEF), Volonteri Ujedinjenih nacija, Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) i
Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
U okviru tog programa, Federalni .zavod je učestvovao u realizaciji Programa sufinansiranja
zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva „400+“ i u uspostavi centara za informiranje,
savjetovanje i obuku (CISO) u službama za zapošljavanje Federacije BiH. Nakon što su na samom
početku implementacije Programa uspostavljeni CISO u Sarajevu, Bihaću, Mostaru, Zenici, Vitezu,
Tuzli, Odžaku, Goraždu i Livnu, krajem 2012. godine potpisan je sporazum na osnovu kojeg su
stvorene pretpostavke za uspostavu CISO u Širokom Brijegu. Korisnici usluga CISO su nezaposlene
osobe dobi do 30 godina, učenici pred izborom daljeg obrazovanja i zanimanja, poslodavci i drugi
zainteresirani.
Projekat zapošljavanja mladih (YEP)
Projekat zapošljavanja mladih u BiH (YEP) finansiraju Švicarska agencija za razvoj i saradnju
(SDC) i Austrijska razvojna agencija (ADC), a realizira ga njemačka konsultantska firma GOPA u
saradnji sa Federalnim zavodom i Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske. U Federaciji BiH je
uspostavljeno sedam klubova za traženje posla pri kantonalnim službama za zapošljavanje, i to u
Travniku, Kaknju, Orašju, Tuzli, Živinicama, Cazinu i Goraždu, u kojima rade zaposlenici službi
posebno obučeni za posao voditelja kluba. Cilj klubova jeste da pomognu osobama dobi od 18 do 30
godina, koje su na evidenciji nezaposlenih najmanje šest mjeseci, da u što kraćem roku ovladaju
tehnikama aktivnog traženja posla i steknu potrebno samopouzdanje radi uspješnog obavljanja
razgovora sa potencijalnim poslodavcima. U prilog činjenici da je formiranje klubova bilo opravdano
govori i to da je do sada skoro 200 korisnika pronašlo zaposlenje. Također, u okviru YEP-a
organizirana su dva foruma o zapošljavanju mladih u Bosni i Hercegovini (prvi u Sarajevu, drugi u
Tuzli), na kojima su okupljeni ključni akteri u oblasti zapošljavanja. Pored Federalnog zavoda,
organiziranje foruma su podržali Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Agencija za rad i
zapošljavanje BiH i Zavod za zapošljavanje Republike Srpske.
Pored toga, Federalni zavod i YEP su potpisali Memorandum o razumijevanju i saradnji radi
realizacije aktivnosti „Razvoj efikasnih politika zapošljavanja u Federaciji BiH“. Cilj ovog
memoranduma je, prije svega, uspostavljanje dnevno ažurirane baze podataka od oko 23.000
poslovnih subjekata u Federaciji BiH, koja će omogućiti uvid u dnevno ažurirane podatke o potrebama
poslodavaca za radnom snagom. Na taj način će se steći kvalitetan uvid u kretanje na tržištu rada,
odnosno o tome koja zanimanja su tražena, a koja ne. Također, dobijeni podaci će poslužiti za
sistemsko kreiranje mjera aktivne politike zapošljavanja.
29
Projekat „Stručno osposobljavanje i zapošljavanje kandidata za zanimanje metalostrugar i
CNC operater“
Nakon zaključivanja Sporazuma o partnerstvu u realizaciji projekta „Obuka i zapošljavanje
CNC operatera/metalostrugara“, partneri na ovom projektu: Federalni zavod za zapošljavanje,
USAID-Sida FIRMA projekat, Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ), Općina Tešanj,
Agencija za razvoj Općine Tešanj, kompanija „FAD“ i Mješovita srednja škola iz Tešnja, obezbijedili
su neophodna finansijska sredstva za njegovu realizaciju, čija je vrijednost 42.800 KM. Federalni
zavod je učestvovao u sufinansiranju sa iznosom od 24.400 KM. Realizacijom ovog projekta stvoreni
su uvjeti za zapošljavanje 30 nezaposlenih osoba u kompaniji „FAD“ Tešanj, a 10 zaposlenika te
kompanije prošlo je proces dokvalifikacije, čime su zadržali svoja radna mjesta. Također, u sklopu
Projekta, dodatnih 10 osoba sa evidencije nezaposlenih pohađalo je obuku, dobilo certifikat i na taj
način unaprijedilo svoju konkurentnost na tržištu rada. Obuku su implementirali Agencija za razvoj
Općine Tešanj, kompanija „FAD“ i Mješovita srednja škola iz Tešnja.15
Projekat „Osobe sa invaliditetom na otvorenom tržištu rada – zapošljavanjem do pune
integracije“
Federalni zavod je sa 9.970 KM učestvovao u sufinansiranju projekta „Osobe sa invaliditetom
na otvorenom tržištu rada“, kojim su za 15 osoba sa invaliditetom obezbijeđeni uvjeti za
osposobljavanje za proizvodnju i ugradnju solarnih sistema, te zapošljavanje 10 osoba u firmama koje
se bave izradom i ugradnjom solarnih sistema ili instaliranjem sistema centralnog grijanja. Ovim
projektom se omogućava brže i dugoročno zapošljavanja određenog broja osoba sa invaliditetom i
povećava njihova konkurentnost na otvorenom tržištu rada. Ukupna vrijednost Projekta, koji su
finansijski podržali USAID-a („Partnersko građansko zastupanje“ – CAPP II), Fond za profesionalnu
rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, Općina Tuzla, kao i JP „Centralno grijanje
Tuzla“, iznosila je 90.298,96 KM. Projekat je u cijelosti implementirao Centar za razvoj i podršku
(CRP) iz Tuzle.
Projekat „Stručno osposobljavanje i zapošljavanje šivača autopresvlaka“
Predstavnici Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona,
Ministarstva privrede Srednjobosanskog kantona, Federalnog zavoda, Službe za zapošljavanje
Srednjobosanskog kantona, općine Travnik, Mješovite srednje tehničke škole Travnik, Regionalne
ekonomske zajednice (REZ) te Američke agencije za razvoj (USAID) potpisali su Memorandum o
razumijevanju u implementaciji projekta „Stručno osposobljavanje i zapošljavanje 600 šivača za
potrebe kompanije Prevent Travnik d.o.o.”, čime su stvoreni preduvjeti za realizaciju tog projekta.
Projektom je predviđeno stručno osposobljavanje 600 nezaposlenih osoba u zvanje šivač
autopresvlaka i njihovo zapošljavanje u pomenutoj kompaniji. Ukupna vrijednost Projekta je 289.956
KM, odnosno 483,26 KM po učesniku obuke, a Federalni zavod je obezbijedio 110.150 KM.
Realizacija ovog projekta predstavlja nastavak uspješne saradnje Federalnog zavoda i USAID-Sida FIRMA projekta na konkretnim projektima obuke
nezaposlenih, a koja se temelji na Sporazumu o partnerstvu iz 2011. godine
15
30
Projekat „Stručno osposobljavanje i zapošljavanje kandidata za zanimanja kovač, CNC
operater i mehatroničar“
Federalni zavod je učestvovao u sufinansiranju projekta „Stručno osposobljavanje i
zapošljavanje kandidata za zanimanja kovač, CNC operater i mehatroničar“, koji realizira Regionalna
razvojna agencija NERDA. U realizaciji Projekta, pored Federalnog zavoda, učestvuju USAID,
Općina Kalesija, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, Služba za
zapošljavanje Tuzlanskog kantona, Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla, Mješovita srednja
škola Kalesija i preduzeće UNIS TOK d.o.o. Kalesija. Stvoreni su uvjeti da se za razvojne potrebe
preduzeća UNIS TOK d.o.o. Kalesija, vodećeg proizvođača i izvoznika dijelova za ležajeve u
autoindustriji, u narednoj godini stručno osposobi i zaposli 100 kovača, CNC operatera i
mehatroničara. Učešće Federalnog zavoda je iznosilo 30.000 KM.
Program jačanja konkurentnosti na tržištu rada - prvo radno iskustvo
Krajem 2012. godine objavljen je Javni poziv za učešće u realizaciji Programa jačanja
konkurentnosti na tržištu rada – prvo radno iskustvo, čiji je cilj da se mladim nezaposlenim osobama
bez radnog iskustva, dobi do 30 godina, omogući stručno osposobljavanje za rad u struci i sticanje
prvog radnog iskustva u zvanju/zanimanju za koje su se školovali, te na taj način ojača njihova
konkurentnost na tržištu rada. Za realizaciju Programa osigurana su finansijska sredstva u iznosu od
4.554.000 KM, i to 4.140.000 KM za sufinansiranje osposobljavanja za rad u struci i prvo radno
iskustvo 1.000 nezaposlenih mladih osoba (500 sa III i IV i 500 sa VI i VII stepenom stručne spreme) i
414.000 KM za uvećanje utvrđenog iznosa (za 10%) za pripadnike posebne kategorije nezaposlenih
mladih osoba (dugoročno nezaposlene osobe, žene, Romi, članovi domaćinstva u kojem niko nije
zaposlen, članovi porodica poginulih boraca/šehida, osobe s invaliditetom, samohrani roditelji,
roditelji djece sa posebnim potrebama, žrtve nasilja, liječeni ovisnici i bivši štićenici domova za
nezbrinutu djecu).
Tabela 25. Pregled broja osoba i odobrenih sredstava po kantonima
Kanton
Unsko-sanski
Posavski
Tuzlanski
Zeničko-dobojski
Bosansko-podrinjski
Srednjobosanski
Hercegovačko-neretvanski
Kanton Sarajevo
Kanton 10
Zapadnohercegovački
Ukupno:
Iznos odobrenih
sredstava u KM
Broj osoba
152
33
199
55
14
33
126
67
259
63
627.442
134.911
822.192
226.791
57.325
137.821
521.905
278.808
1.070.283
262.522
1.000
4.140.000
31
Pilot projekat „Sistem integriranih centara za inkubirani razvoj i konsalting“
Federalni zavod je u 2012. godini uputio Javni poziv općinama u Federaciji BiH koje raspolažu
odgovarajućom infrastrukturom i kapacitetima za uspostavljanje biznis inkubatora za start up
poduzetnike da se prijave za učešće u realizaciji pilot projekta „Sistem integriranih centara za
inkubirani razvoj i konsalting“. Osnovni cilj ovog projekta jeste da se uz sufinansiranje
samozapošljavanja sredstvima Federalnog zavoda potencijalnim poduzetnicima korisnicima
inkubatora obezbijede osnovni preduvjeti za pokretanje i održavanje vlastitog biznisa tokom prve
godine poslovanja. Ciljna grupa – korisnici po ovom projektu su nezaposlene osobe bez obzira na spol,
sa najmanje završenim trećim stepenom srednjoškolskog obrazovanja, koje žele realizirati svoju
poslovnu ideju, a posebno mlade osobe dobi do 35 godina. Na Javni poziv se prijavilo 14 općina, koje
su pismom namjere iskazale želju za učešćem u ovom projektu nudeći poslovni prostor budućim
poduzetnicima. U 2013. godini će se na osnovu Sporazuma o realizaciji Projekta sa općinama započeti
sa objavom javnih poziva zainteresiranim osobama da uz sufinansiranje samozapošljavanja i
pogodnosti korištenja biznis inkubatora pokrenu vlastiti biznis.
Projekat Adriatic Welfare Mix
Adriatic Welfare mix „Lokalno upravljanje razvojem i integracijom sistema socijalne zaštite ka
sistemu mješovite socijalne zaštite u Jadranskoj oblasti“ je projekat Evropske unije odobren u okviru
Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) – Prekogranična saradnja u Jadranskoj oblasti. Ukupna
vrijednost Projekta, koji će trajati 36 mjeseci, iznosi 2.712.220 eura, a provodit će ga deset partnera iz
pet zemalja Jadranske oblasti. Federalni zavod će aktivno učestvovati u realizaciji Projekta,
prvenstveno u provođenju sljedećih aktivnosti:
Ispitivanje i procjena politika tržišta rada u BiH
Jačanje kapaciteta potencijalno zainteresiranih za posao iz ciljne grupe
Uspostavljanje savjetovališta u Tirani
Socijalno poduzetništvo.
Sajmovi zapošljavanja
Federalni zavod je u skladu sa programskim aktivnostima podržao održavanje sajmova
zapošljavanja koje su organizirale kantonalne službe za zapošljavanje. Regionalni sajam zapošljavanja
u Tuzli u junu 2012. godine je okupio 41 poslodavca sa iskazanim potrebama za zapošljavanjem oko
350 nezaposlenih osoba. Na sajmu su učestvovale i žene poduzetnice koje su svoj biznis pokrenule na
osnovu poticaja Federalnog zavoda. U okviru tog sajma održan je i okrugli stol, na kojem su
učestvovali svi ključni akteri u oblasti zapošljavanja – predstavnici javnih službi za zapošljavanje,
poslodavci, nezaposleni te predstavnici akademske zajednice.
Treći sajam zapošljavanja u Srednjobosanskom kantonu održan je, u junu 2012. godine u
Vitezu, u saradnji sa Ministarstvom privrede Srednjobosanskog kantona i Obrtničkom komorom
Srednjobosanskog kantona. Tom prilikom potrebu za radnom snagom je iskazalo 38 poslodavaca.
Najtraženiji su bili građevinski radnici, te zanatlije metalske i drvne struke. Od visokoobrazovanog
kadra najveći interes je iskazan za zapošljavanjem arhitekata i inženjera građevinarstva, elektrotehnike
i mašinstva, a neznatna je bila potražnja za ekonomistima i pravnicima, koji su najbrojniji u strukturi
nezaposlenih osoba sa visokom stručnom spremom u Srednjobosanskom kantonu. Kontakte sa
32
poslodavcima uspostavio je veći broj osoba, uglavnom mladih, koji su predali svoje aplikacije, pa se
očekuje da bi ih više od 50 moglo dobiti posao s obzirom na iskazanu potrebu poslodavaca.
Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo organizirala je, zaredom, šesti sajam zapošljavanja
na kojem je učestvovalo 40 poslodavaca u potrazi za radnom snagom. Sajam je posjetilo više hiljada
nezaposlenih osoba. Partner u organizaciji sajma je bio portal Posao.ba. U sklopu tog sajma
organiziran je okrugli stol „Realizacija projekata energetske efikasnosti u funkciji zapošljavanja“.
Također, Federalni zavod je pružio podršku i održavanju četvrtog sajma poslova za studente i
diplomce tehničko-tehnoloških fakulteta pod nazivom „JobFair '12 – Iskoristi svoju šansu“. Sajam je
organizirala Studentska organizacija EESTEC LC Sarajevo na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu.
Aktivnosti kantonalnih službi za zapošljavanje
Pored sredstava koje je obezbijedio Federalni zavod za realizaciju mjera aktivne politike
zapošljavanja u 2012. godini, kantonalne službe za zapošljavanje su svojim sredstvima ili uz pomoć
drugih institucija implementirale sljedeće programe koji su dati u tabeli broj 26.
Tabela 26. Pregled aktivnih mjera zapošljavanja koje su provodile kantonalne službe za zapošljavanje u 2012.
Red.
broj
1.
r Služba za
zapošljavanje
(kanton)
1
Tuzlanski
Naziv mjere /
programa
Ciljna
grupa
2.
3.
4.
5.
16
17
4
Bosansko-podrinjski
5
Zeničko-dobojski
Broj
korisnika
570.650
157
493.195
325
bez Služba
za
zapošljavanje
958.092
200
Program obuke nezaposlenih osoba Nezaposlene osobe koje Služba
za
za aktivno traženje zaposlenja
aktivno traže zaposlenje
zapošljavanje
19.61016
370
Socijalne
kategorije Služba
za
nezaposlenih osoba
zapošljavanje
Program sufinansiranja zapošljavanja Nezaposlene osobe
pripravnika
radnog iskustva
Dugoročno
nezaposlene
Program finansiranja zapošljavanja
Služba
za
osobe, na evidenciji su
300
zapošljavanje
provele 36 mjeseci i duže
3
Srednjobosanski
Utrošeno sredstava
(KM)
Program sufinansiranja obavljanja
Budžet
Borci i članovi njihovih
pripravničkog staža boraca i članova
Tuzlanskog
porodica
njihovih porodica
kantona
Program javnih radova
2
Sarajevo
Izvor
finansiranja
Program obuke i doobuke
poznatog poslodavca
za
Nezaposleni sa evidencije i
Služba
za
radnici koji bi mogli ostati
zapošljavanje
bez posla
520.266
17
300
133.200
101
Program zapošljavanja pripravnika i Mladi sa VSS, bakalaureati i Služba
za
volontera
mladi sa VŠS
zapošljavanje
74.640
33
Program zapošljavanja nezaposlenih
osoba sa evidencije bez radnog Nezaposlene osobe sa VSS Služba
za
iskustva sa završenom VSS i VŠS i VŠS bez radnog iskustva
zapošljavanje
kroz volontiranje
67.567
33
Program sufinansiranja pripravničkog
Nezaposlene osobe sa VSS Služba
za
staža mladih osoba bez radnog
i VŠS bez radnog iskustva
zapošljavanje
iskustva u 2011. godini „45 +“
135.200
35
Program VSS „100+“
160.000
103
VSS
Svakom učesniku obuke isplaćeno je po 53 KM za prijevoz
Realizacija Programa započet će u 2013. godini
33
Budžet ZDK
Materijalna i socijalna sigurnost za vrijeme nezaposlenosti
Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (član 28)
propisano je da zaposlenici osiguravaju svoju materijalnu i socijalnu sigurnost za vrijeme
nezaposlenosti prvenstveno osiguranjem za slučaj nezaposlenosti. Materijalna i socijalna sigurnost
podrazumijeva novčanu naknadu i uplatu doprinosa za zdravstveno i penzijsko osiguranje u skladu sa
ovim i drugim zakonima. Federalni zavod, prema ovom zakonu, dodjeljuje kantonalnim službama za
zapošljavanje nedostajuća sredstva za obezbjeđenje materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih
osoba. U skladu sa čl. 49. i 50. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti
nezaposlenih osoba, kantonalne službe za zapošljavanje, osim Službe za zapošljavanje Kantona
Sarajevo, podnijele su Federalnom zavodu zahtjeve za uplatu nedostajućih novčanih sredstava za
obezbjeđenje materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba. Federalni zavod je, u skladu sa
raspoloživim i planiranim finansijskim sredstvima, izvršio uplatu nedostajućih sredstava u iznosu od
19.734.692,49 KM.
Novčana naknada
U 2012. godini u Federaciji BiH novčanu naknadu koristilo je prosječno mjesečno 9.540
nezaposlenih osoba. U odnosu na 2011. godinu, broj korisnika novčane naknade je veći za 16,94%. Za
realizaciju ovog prava kantonalne službe za zapošljavanje su utrošile 43.904.289,04 KM, što je za
5.953.366,57 KM više nego u 2011. godini. S obzirom na stalno povećanje broja prijava na evidenciju
nezaposlenih, naročito onih osoba koje stiču pravo na novčanu naknadu, u 2012. godini su po tom
osnovu dodatno finansijski opterećene kantonalne službe za zapošljavanje.
Zdravstveno osiguranje
Članom 31. stav 1. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih
osoba propisano je da se zdravstveno osiguranje nezaposlenoj osobi osigurava u skladu sa propisima o
zdravstvenom osiguranju, a članom 19. tač. 12, 13. i 14. Zakona o zdravstvenom osiguranju utvrđeno
je pod kojim uvjetima nezaposlena osoba prijavljena službi za zapošljavanje ima obavezno
zdravstveno osiguranje. Članom 84. Zakona o zdravstvenom osiguranju propisano je da osnovicu,
način obračunavanja i uplate doprinosa za nezaposlene osobe utvrđuje svojim propisima zakonodavno
tijelo kantona na prijedlog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. Iz pomenutih zakonskih
propisa vidljivo je da kantonalne službe za zapošljavanje i Federalni zavod nemaju nikakvog uticaja
kod određivanja davanja za zdravstveno osiguranje nezaposlenih osoba, tako da su ta izdvajanja
različito utvrđena po kantonima (u rasponu od 6 KM do 10 KM). Federalni zavod i kantonalne službe
za zapošljavanje konstantno ukazuju na probleme u vezi sa administriranjem zdravstvenog osiguranja
nezaposlenih osoba, kao i na nerealne odluke o visini izdvajanja koje kantonalne skupštine donose na
prijedlog kantonalnih zavoda za zdravstveno osiguranje. U izvještajnom periodu u Federaciji BiH
zdravstvenim osiguranjem bilo je obuhvaćeno prosječno mjesečno 234.151 nezaposlena osoba. U
odnosu na 2011. godinu broj korisnika ovog prava veći je za 15.130 ili 6,90%, za što su kantonalne
službe za zapošljavanje utrošile 21.617.682,21 KM.
Penzijsko i invalidsko osiguranje
Članom 31. stav 2. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih
osoba određeno je da se penzijsko i invalidsko osiguranje obezbjeđuje nezaposlenoj osobi kojoj
34
nedostaju do tri godine do sticanja uvjeta za starosnu penziju u skladu sa Zakonom o penzijskom i
invalidskom osiguranju. U 2012. godini ovo pravo u Federaciji BiH ostvarilo je 3.758 nezaposlenih
osoba, što je za 1.032 osobe ili 37,85% više nego prethodne godine. Za realizaciju ovog prava
kantonalne službe za zapošljavanje utrošile su 1.969.906,84 KM, što je za 553.893,79 KM više nego u
2011. godini.
Rješavanje u drugostepenom postupku
U skladu sa članom 35. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti
nezaposlenih osoba, Federalni zavod rješava po žalbama izjavljenim protiv rješenja kantonalnih službi
za zapošljavanje kojim je odlučeno o pravima po osnovu nezaposlenosti. U izvještajnom periodu
izjavljeno je 1.214 žalbi protiv prvostepenih rješenja. Sa neriješenim žalbama, prenesenim iz 2011.
godine (123), u rješavanju je bilo 1.337 predmeta. Ukupno je riješeno 1.208 predmeta, i to: 679 žalbi
je odbijeno, 230 je uvaženo i predmet meritorno riješen u drugostepenom upravnom postupku, 256 je
uvaženo i predmet vraćen prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje, a 43 je urađeno na
drugi Zakonom o upravnom postupku propisan način (odbačena, ustupljena drugom organu). Ostalo je
neriješeno 129 predmeta. Kod kantonalnih sudova žalitelji su pokrenuli 97 upravnih sporova.
REPUBLIKA SRPSKA
Programske aktivnosti Zavoda za zapošljavanje u 2012. godini realizovale su se u dosta
složenim uslovima u kojima je privreda bila pod snažnim uticajem posljedica svjetske ekonomske
krize. Posljedice recesije su se svakako odrazile na mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta kao i na
ukupnu potražnju na tržištu rada. U uslovima promjenjivog i nestabilnog tržišta rada, Zavod za
zapošljavanje je težište aktivnosti usmjerio na realizaciju mjera aktivne politike. Mjere aktivne politike
realizovale su se u skladu sa ciljevima i zadacima utvrđenim ključnim dokumentima, Ekonomskom
politikom Republike Srpske za 2012. godinu, Strategijom zapošljavanja Republike Srpske 2011-2015.
i Akcionim planom zapošljavanja u 2012. godini.
Svakako da je jedna od primarnih aktivnosti bila realizacija funkcije posredovanja, odnosno
rad sa nezaposlenim licima i poslodavcima, u cilju efikasnijeg zadovoljavanja iskazanih potreba.
Pravilan odabir i upućivanje kandidata koji ispunjavaju tražene zahtjeve, u osnovi znači kvalitetnije
usklađivanje ponude i potražnje. Akcenat je stavljen i na rad sa nezaposlenim licima u cilju njihovog
aktivnijeg uključivanja u proces traženja posla. I pored dosta složene ekonomske situacije i posljedica
svjetske ekonomske krize koje su najizraženije na tržištu rada, u 2012.godini povećan je broj
zaposlenih lica sa evidencije Zavoda za 13,6%, odnosno u 2011.godini ukupno je zaposleno 24.963
lica, a u 2012.godini 28.368 lica sa evidencije, što je za 3.405 ili 13,64% lica više.
Projekat zapošljavanja pripravnika visoke i više stručne spreme u Republici Srpskoj „Znanjem
do posla“
U skladu sa Programom rada Zavoda, Osnovama ekonomske politike za 2012.godinu i
Akcionim planom zapošljavanja u 2012.godini, Zavod za zapošljavanje je u toku 2012. godine
realizovao Projekat zapošljavanja pripravnika visoke i više stručne spreme u Republici Srpskoj
„Znanjem do posla“ koji je započet u 2011. godini. Projektom je prvobitno bilo predviđeno
sufinansiranje zarada 1.000 lica visoke i više stručne spreme sa evidencije Zavoda za zapošljavanje
koji nemaju radnog iskustva u svom zanimanju, a koje im je potrebno kao uslov za zasnivanje radnog
35
odnosa, odnosno polaganje pripravničkog ispita. Međutim, zbog izuzetno velikog interesovanja
nezaposlenih lica i poslodavaca za učešće u Projektu, Vlada Republike Srpske je, na prijedlog
Upravnog odbora Zavoda, donijela Odluku tako da se umjesto 1.000 pripravnika sufinansira ukupno
1.500 pripravnika.
Primarni cilj Projekta je sticanje radnog iskustva za lica visoke i više stručne spreme, kao i
jačanje kadrovskih kapaciteta i kreiranje efikasnijeg tržišta rada Republike Srpske ulaskom u svijet
rada 1.500 obrazovanih mladih ljudi, nakon uspješno obavljenog pripravničkog staža. Projektom se
omogućava brže uključivanje u proces rada lica bez radnog iskustva i razvijanje znanja i vještina
stečenih obrazovanjem. Ciljna grupa Projekta su lica visoke i više stručne spreme sa evidencije
Zavoda za zapošljavanje koji nemaju radnog iskustva u svom zanimanju. Ukupna vrijednost Projekta
je 17.238.730,00 KM, od čega Zavod za zapošljavanje učestvuje sa 10.219.230,00 KM, a poslodavci
sa 7.019.500,00 KM.
Projektom se finansirala neto plata pripravnika i to sa VSS u iznosu od 600 KM i neto plata
pripravnika sa VŠS u iznosu 500 KM uvećana za iznos pripadajućeg poreza i doprinosa iz ličnih
primanja. Kontrola realizacije ugovornih obaveza poslodavaca vrši se tromjesečno. S obzirom da
realizacija navedenog Projekta teče i u 2013. godini, Zavod će nastaviti redovnu kontrolu izvršenja
ugovornih obaveza sve do konačne realizacije Projekta.
Tabela 27. Pregled odobrenih i realizovanih zahtjeva poslodavaca i nezaposlenih lica u projektu
Odobreno
Filijala
Banja Luka
Bijeljina
Doboj
I.Sarajevo
Prijedor
Тrebinje
Ukupno:
Pripravnika
437
335
195
253
89
191
1.500
Realizovano
Sredstava
2.893.524,12
2.439.903,63
1.254.063,00
1.782.109,43
606.437,73
1.288.979,28
10.265.017,19
Pripravnika
368
320
190
272
85
200
1.435
Sredstava
2.408.234,62
2.258.615,08
1.202.431,98
1.896.950,25
561.518,16
1.336.800,23
9.664.550,32
Projekat podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanju (SSNESP)
Projekat podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanju (SSNESP) počeo u 2011. godini
raspisivanjem Javnog poziva 05.10.2011. godine, a realizacija istog nastavljena je u 2012. godini.
Nosilac realizacije projekta je Zavod za zapošljavanje u saradnji sa Jedinicom za koordinaciju i
implementaciju projekata pri Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite. Vladi Republike Srpske je
odobren kredit Svjetske banke (IDA) broj: 4704-0 BA u iznosu od 6.000.000,00 USD za Projekat
podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanju od kojih je dio sredstava u iznosu od 4.400.000,00
USD usmjeren na implementaciju aktivnih mjera na tržištu rada. Učešće Vlade Republike Srpske u
Projektu je 1.200.000,00 USD. Ciljna grupa, koja je utvrđena Projektom, obuhvata nezaposlena lica sa
evidencije Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske koja aktivno traže posao i iz kategorije su
ugroženih i teško zapošljivih grupa i to:
1. Nezaposlena lica u stanju socijalne potrebe,
2. Nezaposlena lica koja aktivno traže posao i iz kategorije su teško zapošljivih lica.
36
U 2012. godini, po ovom Projektu, raspisana su tri Javna poziva, a zadnji Javni poziv raspisan
je 01.12.2012. godine i otvoren je do 30.06.2013.godine.
Tabela 28. Pregled odobrenih i realizovanih zahtjeva poslodavaca i nezaposlenih lica po komponentama projekta
Komponenta
Zapošljavanje kod poslodavca
Samozapošljavanje
Obuka, prekvalifikacija i dokvalifikacija
Ukupno:
lica
Odobreno
sredstava
1121
1.796.250,00
468
1.525.500,00
32
25.008,00
1621
3.346.758,00
lica
Realizovano
sredstava
447
670.500,00
334
835.000,00
24
18.358,00
805
1.523.858,00
U skladu sa srednjoročnim pregledom Projekta Svjetske banke, a prvenstveno zbog
nezadovoljavajuće realizacije Projekta, Zavod za zapošljavanje je u saradnji sa Resornim
ministarstvom i Jedinicom za koordinaciju i implementaciju projekata analizirao razloge slabe
realizacije Projekta i utvrdio određene izmjene (prema preporukama Svjetske banke) koje su ugrađene
u četvrti Javni poziv koji je, kako je već istaknuto otvoren do 30.06.2013. godine. Izmjene se odnose
kako na ciljnu grupu, tako i na iznos odobrenih sredstava i period zasnivanja radnog odnosa.
Projekat podrške zapošljavanju i samozapošljavanju ratnih vojnih invalida VRS, djece
poginulih boraca VRS i nezaposlenih demobilisanih boraca Vojske Republike Srpske „Zajedno
do posla“
Zavod za zapošljavanje Republike Srpske realizuje Projekat podrške zapošljavanju i
samozapošljavanju ratnih vojnih invalida VRS, djece poginulih boraca VRS i nezaposlenih
demobilisanih boraca Vojske Republike Srpske „Zajedno do posla“ čija je ukupna vrijednost
5.000.000,00 KM, od čega 4.000.000,00 KM obezbjeđuje Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, a
1.000.000,00 KM Vlada Republike Srpske. Opšti cilj Projekta je integracija na tržište rada lica iz
ciljne grupe Projekta s obzirom na dugoročnu nezaposlenost i socijalnu isključenost. Osiguranjem
zapošljavanja ovih lica, uz redovna primanja i izvršavanje obaveza prema društvu, utiče se na njihovu
ekonomsku nezavisnost i sprečavanje dugoročne nezaposlenosti. Projekat predviđa sufinansiranje
samozapošljavanja i zapošljavanja kod poslodavaca do utroška sredstava predviđenih ovim Projektom.
U 2012. godini po ovom Projektu raspisana su tri Javna poziva. Zadnji Javni poziv raspisan je
05.12.2012. godine i otvoren je do 28.02.2013. godine.
Tabela 29. Pregled odobrenih i realizovanih zahtjeva poslodavaca i nezaposlenih lica po komponentama projekta
Komponenta
Odobreno
lica
Realizovano
sredstava
lica
sredstava
Zapošljavanje kod poslodavca
221
442.000,00
71
142.000,00
Samozapošljavanje RVI i demobilisanih boraca
157
628.000,00
89
356.000,00
35
175.000,00
24
120.000,00
413
1.245.000,00
184
622.000,00
Samozapošljavanje djece poginulih boraca
Ukupno:
37
Analizirajući podatke iz tabele, možemo konstatovati da su od predviđenih 1.200 lica po prvoj
komponenti Projekta, zapošljavanje kod poslodavca demobilisanih boraca, ratnih vojnih invalida i
djece poginulih boraca, sredstva odobrena za 221 lice od kojih su 71 lica zasnovala radni odnos. Od
predviđenih 400 lica po drugoj komponenti, sufinansiranje samozapošljavanja demobilisanih boraca i
ratnih vojnih invalida, odobrena su sredstva za 157 lica od kojih su 89 lica zasnovala radni odnos.
Kada je u pitanju treća komponenta, sufinansiranje samozapošljavanja djece poginulih boraca VRS,
od predviđenih 200 lica sredstva su odobrena za 35 lica od kojih su 24 lica zasnovala radni odnos.
Projekat zapošljavanja mladih do 30 godina sa SSS u Republici Srpskoj
U 2012.godini završena je realizacija „Projekta zapošljavanja mladih do 30 godina sa srednjom
stručnom spremom u Republici Srpskoj“. Projekat je realizovan u okviru implementacije Programa
zapošljavanja i zadržavanja mladih (YERP). Sredstva za navedeni Projekat, u iznosu od 279.792,00
KM, obezbijedio je Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u saradnji sa lokalnim
samoupravama. Opšti cilj Projekta je bio zapošljavanje u statusu pripravnika 116 lica srednje stručne
spreme u trajanju od šest (6) mjeseci, koji se vode na evidenciji Zavoda za zapošljavanje i nemaju
radnog iskustva u svom zanimanju, a koje im je potrebno kao uslov za zasnivanje radnog odnosa,
odnosno polaganje pripravničkog ispita. Projektom je finansirana neto plata pripravnika u iznosu od
402,00 KM mjesečno uz obavezu poslodavca da plati pripadajuće poreze i doprinose na neto iznos,
odnosno 264,67 KM mjesečno s tim da u skladu sa svojim aktima i finansijskim mogućnostima
poslodavac može i iz svojih sredstava isplaćivati veći iznos plate od iznosa predviđenih Projektom. Po
navedenom Projektu radni odnos u svojstvu pripravnika zasnovalo je 96 lica, a ukupna sredstva koja
su utrošena po tom osnovu iznose 221.960,62 KM.
Tabela 30. Pregled odobrenih i realizovanih zahtjeva poslodavaca i nezaposlenih lica po komponentama
projekta
Odobreno
Filijala
Br. pripravnika
Realizovano
Iznos sredstava
Br. pripravnika
Iznos sredstava
Banja Luka
36
86.832,00
29
63.604,48
Bijeljina
11
26.532,00
10
23.508,26
Doboj
46
110.952,00
35
81.783,88
I.Sarajevo
7
16.884,00
5
12.060,00
Prijedor
5
12.060,00
3
7.236,00
Trebinje
17
41.004,00
14
33.768,00
122
294.264,00
96
221.960,62
Ukupno:
Kako smo već istakli odobrena su sredstva poslodavcima za 122 pripravnika ali ukupno je
zaposleno 96 pripravnika, dok 26 pripravnika za koja su takođe odobrena sredstva nije zasnovalo radni
odnos. Razlog tome je, što je jedan broj poslodavaca u međuvremenu odustao od realizacije, odnosno
nisu izvršili prijem pripravnika, tako da istim nisu doznačena sredstva. Najčešći razlozi odustajanja
38
poslodavaca su ekonomske prirode, odnosno nemogućnost da prime pripravnike zbog teške
ekonomske situacije. Takođe, jedan broj poslodavaca nije izvršio prijem pripravnika u skladu sa
Uputstvom o provođenju Projekta pa se stoga realizacija nije mogla prihvatiti. S obzirom da su
dosadašnja iskustva pokazala da poslodavci uglavnom traže lica sa radnim iskustvom, realizacijom
ovoga Projekta stvoreni su povoljniji uslovi za njihovo zapošljavanje jer su stekli radno iskustvo, a
neposredno po isteku ugovornih obaveza u radnom odnosu su ostala 44 lica ili 46%.
Projekti koji su realizovani u saradnji sa drugim institucijama i organizacijama
Pored navedenih projekata čiji je nosilac bio Zavod za zapošljavanje, značajno je istaći i
učešće u projektima koji su realizovani u saradnji sa drugim ustanovama, partnerima i organizacijama,
uglavnom međunarodnim, a najvećim dijelom su se odnosili na institucionalno jačanje kapaciteta
službe zapošnjavanja i unapređenje mjera aktivne politike zapošljavanja. U okviru navedenih
aktivnosti nastavljena je realizacija druge faze projekata:
- „Jačanje institucionalnih kapaciteta službi zapošljavanja – ICBES“;
- „Projekat zapošljavanja i zadržavanja mladih – YERP“;
- „Projekat zapošljavanja mladih - YEP“.
U okviru implementacije Projekta „Jačanje institucionalnih kapaciteta službi zapošljavanja –
ICBES“ ostvaren je niz značajnih aktivnosti koje se prije svega ogledaju u razvijanju efikasnijih mjera
i programa zapošljavanja aktivnog tržišta rada, a u cilju borbe protiv nezaposlenosti i povećanja
zapošljavanja. U okviru treće komponente projekta pokrenuto je „Lokalno partnerstvo za razvoj
zapošljavanja i ekonomije“ u devet opština čiji je osnovni cilj razvoj partnerstva sa lokalnom
zajednicom, sistemom obrazovanja i uključivanje što većeg broja poslodavaca u problematiku
obrazovanja i kreiranja novih radnih mjesta. Lokalno partnerstvo se uspješno realizuje u Bijeljini,
Zvorniku, Doboju, Prijedoru, Banja Luci, Čelincu, dok su u Trebinju, Istočnom Novom Sarajevu i
Istočnoj Ilidži u fazi priprema za realizaciju.
„Projekat zapošljavanja mladih u BiH“-YEP, je nastavak prve faze projekta koja je
implementirana u periodu od 2009-2011. godine. Druga faza projekta predviđena je za period od 2011.
do oktobra 2014.godine i finansira ga Švajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC) a implementira
njemačka kompanija GOPA kroz predstavništvo u BiH. U 2012.godini aktivnosti su bile usmjerene na
realizaciju druge faze Projekta i to:
- Nastavak razvoja Klubova za traženje posla (Job Club);
- Razvoj savremenog koncepta rada Zavoda za zapošljavanje (rekonstrukcija prostorija, prakse i
način rada, percepcija...);
- Održavanje Foruma o zapošljavanju mladih: Dijalog na razvoju politika i saradnja
zainteresovanih aktera iz polja zapošljavanja mladih;
- Razmjenu iskustava sa švajcarskim kantonalnim zavodima za zapošljavanje;
- Unapređenje rada Zavoda za zapošljavanje kroz uspostavu ogledne kancelarije u Doboju i
izgradnju vlastitog sistema mjerenja učinaka.
„Projekat zapošljavanja i zadržavlja mladih – YERP“ je omogućio otvaranje šest centra za
informisanje, savjetovanje i obuku – CISO centri u svim filijalama Zavoda. Ovaj Projekat je u
2012.godini ušao u završnu fazu, a aktivnosti su nastavljene samo u dijelu koji se odnosi na
organizovanje radionica čiji je cilj sagledavanje različitih oblika sticanja radnog iskustva kod mladih.
39
Sajmovi zapošljavanja
U cilju pružanja pomoći nezaposlenim licima u boljem snalaženju na tržištu rada, obuci za
aktivno traženje posla i mogućnosti da se na jednom mjestu predstave većem broju poslodavaca, kao i
poboljšanju transaparentnosti zapošljavanja i promocije poslodavaca organizovana su dva sajma
zapošljavanja i to u filijali Bijeljina i filijali Doboj (Modriča). Na sajmovima je uzelo učešće 80
poslodavaca i preko 2.300 nezaposlenih lica. Iskazane su potrebe za 638 slobodnih radnih mjesta, a
biografije je podnijelo ukupno 1.400 nezaposlenih lica. Organizovanjem sajmova zapošljavanja
nezaposlenim licima se omogućava neposredni kontakt sa većim brojem poslodavca, što je najbolji
način za ličnu prezentaciju, a s druge strane, poslodavci imaju mogućnost da predstave svoje
kompanije i dođu do kvalitetnih kadrova koji će zadovoljiti zahtjeve traženih poslova i zadataka.
Ostvarivanje prava nezaposlenih lica (materijalno - pravna zaštita)
Nezaposlena lica u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti ostvaruju pravo na:
- novčanu naknadu,
- penzijsko-invalidsko osiguranje,
- penzijsko-invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, ukoliko je sa tim stažom osiguranja
ostvaren uslov za starosnu penziju,
- zdravstveno osiguranje,
- posredovanje u zapošljavanju,
- informisanje o mogućnostima i uslovima zapošljvanja,
- savjetovanje o izboru zanimanja,
- stručno osposobljavanje i pripremu za zapošljavanje.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti stupio je na snagu 13.11.2012. godine (Službeni glasnik RS broj: 102/12). Navedenim
izmjenama povećana je osnovica za 5% za utvrđivanje novčane naknade i garantovani najniži iznos za
10%, za šta nisu bila potrebna dodatna sredstva, jer se isplata vrši iz okvira raspoloživih sredstava
prikupljenih po osnovu doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti. U skladu sa zakonom, nezaposleno
lice kome je radni odnos prestao bez njegovog zahtjeva, saglasnosti ili krivice, a koje ima najmanje
osam mjeseci neprekidnog staža osiguranja u posljednjih 12 mjeseci ili 12 mjeseci sa prekidima u
posljednjih 18 mjeseci ima pravo na novčanu naknadu, zdravstveno osiguranje i penzijsko-invalidsko
osiguranje. Ova prava nezaposleno lice ostvaruje pod uslovom da je za vrijeme propisanog minimuma
staža osiguranja uplaćen doprinos za osiguranje od nezaposlenosti, za sve radnike, ili su ti doprinosi
uplaćeni iz budžeta, odnosno namjenskih fondova i ostalih izvora. Novčanu naknadu nezaposleno lice
ostvaruje u Zavodu, a zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje u nadležnom fondu u skladu sa
zakonom.
Dužina trajanja prava na novčanu naknadu zavisi od dužine staža osiguranja nezaposlenog lica,
odnosno najmanje jedan mjesec, a najviše 12 mjeseci. Za ostvarivanje ovog prava u 2012. godini
izdvojeno je 14.299.985,04 KM što je za 5% više u odnosu na 2011.godinu kada je izdvojeno
13.621.728,00 KM. Od ukupno izdvojenih sredstava za redovnu novčanu naknadu izdvojeno je
10.412.461,73 KM, dok je za novčanu naknadu za lica koja su ovo pravo ostvarila po osnovu stečaja
preduzeća izdvojeno 3.887.523,31 KM.
40
Tabela 31. Pregled izdvojenih sredstava za novčane naknade u 2011. i 2012. godini
2011 g.
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Juni
Juli
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
Ukupno
2012 g.
946.024,30
1.085.154,34
1.061.850,40
862.788,05
900.196,95
1.292.946,89
819.975,28
920.694,09
1.354.871,36
804.045,28
918.336,83
2.654.844,04
13.621.727,81
880.461,86
1.011.215,56
879.304,12
819.436,54
3.275.629,45
882.939,63
867.099,43
1.157.681,32
857.929,80
926.913,93
881.086,91
1.860.286,49
14.299.985,04
Index 2:1
93
93
83
95
364
68
106
126
63
115
96
70
105
U skladu sa članom 37. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti, nezaposlenom licu pripada i pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri
godine, ukoliko sa tim stažom osiguranja ispunjava uslov za starosnu penziju. Ovo pravo nezaposleno
lice ostvaruje u nadležnom fondu u skladu sa zakonom. Za ostvarivanje prava u 2012. godini
izdvojeno je 2.214.959,55 KM, što je za 5% manje u odnosu na 2011. godinu kada je za ostvarivanje
ovog prava izdvojeno 2.329.079,00 KM.
Pravo na zdravstveno osiguranje nezaposlenih lica u periodu od 01.01.-31.12.2012. godine
ostvareno je u ukupnom iznosu od 40.000.000,00 KM, što je u odnosu na Finansijski plan za 2012.
godinu 100%. Zakonom o zdravstvenom osiguranju propisano je pravo na zdravstveno osiguranje
nezaposlenih lica koja se vode na evidenciji JU Zavod za zapošljvanje Republike Srpske. Za
nezaposlena lica koja su redovno prijavljena na Zavod, doprinos za zdravstveno osiguranje plaća
Vlada Republike Srpske iz Budžeta Republike Srpske, preko Zavoda. Sredstva za ove namjene
uplaćuju se iz Budžeta Republike Srpske na račun Zavoda, a uplatu doprinosa za zdravstveno
osiguranje nezaposlenih lica Fondu zdravstvenog osiguranja vrši Zavod.
BRČKO DISTRIKT BiH
Provođenje programa i mjera aktivne politike zapošljavanja je jedna od ključnih aktivnosti
Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH u 2012. godini, koja ima za cilj smanjenje stope
nezaposlenosti kroz podršku programima poslodavaca za novo zapošljavanje i organizovanje stručnog
osposobljavanja, obuke i pripremu za zapošljavanje. Po osnovu posredovanja u zapošljavanju,
uključujući i zapošljavanje po osnovu aktivnih mjera, u 2012. godini brisano je sa evidencije 904 lica,
što je u odnosu na 2011. godinu manje za 71 lice, ili za oko 7,3 %.
Program zapošljavanja pripravnika
Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je i u 2012. godini, u saradnji sa Vladom Brčko
distrikta BiH, provodio Program zapošljavanja pripravnika VII stepena obrazovanja. U 2012. godini
ukupno je ovim programom obuhvaćeno 297 lica i za tu namjenu je izdvojeno 3.898.800,00 KM.
41
Program zapošljavanja lica starije starosne dobi
Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je pripremio i programe zapošljavanja lica starije
starosne dobi i to muškaraca starosne dobi preko 45 godina i žena starosne dobi preko 40 godina, kao
teže zapošljive ciljne grupe. Cilj ovog programa je da se ovoj teže zapošljivoj ciljnoj grupi pomogne u
zapošljavanju i sticanju radnog staža u cilju sticanja uslova za penziju. Ukupno je posao putem ovog
Programa u 2012. godini našlo 47 lica. Za provođenje ovog programa su izdvojena finansijska
sredstva Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH u iznosu od 338.400,00 KM, a udio poslodavaca
u ovom programu je iznosio 169.200,00.
Tabela 32. Pregled realizacije Programa zapošljavanja lica starije starosne dobi koji su provedeni u 2011. i 2012.
godini od strane Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH
2011.
Program zapošljavanja lica starije starosne dobi
(Muškarci – preko 55 godina, žene – preko 50
godina)
2012.
Broj korisnika
Finansijska
sredstva (KM)
Broj korisnika
Finansijska
sredstva (KM)
32
230.396
47
338.400
Program zapošljavanja dugoročno nezaposlenih lica
Ovaj program je realizovan u 2012. godini i odnosi se na zapošljavanje lica koja su prijavljena
na evidenciju nezaposlenih lica duže od 5 godina. Zapošljavanje lica sa dugoročnom nezaposlenošću
sa evidencije Zavoda, programski je zadatak koji je imao za cilj dugoročnije zapošljavanje, pri čemu je
Zavod sufinansirao bruto plate zaposlenih u iznosu od 2/3 a poslodavci u iznosu od 1/3 bruto plate lica
koja su radno angažovana po pojedinim ciljnim grupama. Za realizaciju ovog programa ukupno je u
prošloj godini potrošeno 1.011.360 KM i zaposlena su 173 lica.
Program zapošljavanja Roma
I u 2012. godini implementiran je Projekat zapošljavanja i samozapošljavanja romske
populacije u Brčko distriktu BiH. Ukupno je u 2012. godini ovim programom obuhvaćena 2 lica
romske populacije (1 samozapošljavanje i 1 zapošljavanje kod poslodavca) za koje je izdvojeno
24.000,00 KM. Osnovni problem u realizaciji ovog Programa u Brčko distrktu BiH je bila sama
složenost ciljne grupe kroz nepovoljnu kvalifikacionu strukturu i pojavu da se lica prilikom
prijavljivanja ne izjašnjavaju kao pripadnici romske nacionalnosti.
Program pripreme tržišta rada
Planirana priprema za tržište rada izvedena kroz kurseve neformalnog obrazovanja, u funkciji
je osposobljavanja nezaposlenih lica kroz sticanje novih znanja i vještina prvenstveno kroz
informatičko obrazovanje, učenje preduzetničkog znanja i vođenje poslovnih knjiga. Ono što se kroz
analizu pokazalo kao dobro jeste da je u pripremi za tržište rada bilo velikog interesa od strane
nezaposlenih lica, tako da je opšte opredjeljenje bilo da u obuku bude uključeno što više kandidata. S
druge strane, preveliki broj kandidata polaznika kurseva uslovio je manji fond časova obuke po
polazniku, što daje u konačnom ishodu lošiji rezultat u obuci.
42
Tabela 33. Programi pripreme za tržište rada koji su provedeni u 2012. godini
Iznos sredstava
(KM)
Broj korisnika
1.
Kurs informatike-ECDL
28
6.552
2.
Kurs za sticanje preduzetničkih znanja
22
5.968
3.
Kurs – vođenje poslovnih knjiga
12
3.540
68
16.060
Svega:
Ostvarivanje prava nezaposlenih lica (materijalno - pravna zaštita)
Novčana naknada i zdravstveno osiguranje
Materijalno - pravno obezbjeđenje, odnosno novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti
ostvaruju lica kojima je radni odnos prestao bez njihovog zahtjeva, saglasnosti ili krivice i koja imaju
najmanje osam mjeseci neprekidnog staža osiguranja u poslednjih 12 mjeseci, ili 12 mjeseci s
prekidima u poslednjih 18 mjeseci, pod uslovom da je poslodavac najmanje za minimum staža
osiguranja uplaćivao doprinose za slučaj nezaposlenosti za sve zaposlene. U 2012. godini bilo je 710
korisnika, a ukupno izdvojena finansijska sredstva za ovu namjenu su iznosila 1.054.509 KM. Ovo
pravo su ostvarila lica svih starosnih i kvalifikacionih struktura.
Tabela 34. Pregled izdvajanja za novčanu naknadu u 2012. godini
Aplikacija -obilježja
1.
Broj korisnika novčane naknade
2.
Ukupan bruto iznos novčanih naknada
Izvršenje
2009.
Izvršenje
2010.
Izvršenje
2012.
Izvršenje
2011.
896
1.028
934
710
1.132.514
1.238.281
1.433.024
1.054.509
Pravo na zdravstveno osiguranje u 2012. godini ostvarilo je prosječno mjesečno 7.509
korisnika, što je povećanje u odnosu na 2011. godinu (6.061).
Penzijsko i invalidsko osiguranje
Članom 27. stav 3. Zakona o zapošljavanju Brčko distrikta BiH, omogućeno je da se
nezaposlenim licima sa evidencije Zavoda kojima nedostaje do tri godine do sticanja uslova za
odlazak u starosnu penziju, osigura penzijsko i invalidsko osiguranje. U 2012. godini ovo pravo je
ostvarilo 84 lica (u 2011. je bilo 36 lica), za šta su potrošena finansijska sredstva u iznosu od 103.115
KM.
43
IV.
RAD SLUŽBI / AGENCIJA ZA ZAPOŠLJAVANJE
Sistem organizacije službi zapošljavanja slijedi princip organizacije Bosne i Hercegovine,
utvrđen Ustavom Bosne i Hercegovine. Na nivou Bosne i Hercegovine, u oblasti rada i zapošljavanja,
uspostavljena je Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, a zavodi za zapošljavanje
organizovani su na nivou entiteta i kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u Republici Srpskoj
Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je centralizovana institucija koja ima šest područnih ureda i
biroe u opštinama. U Brčko distriktu BiH od 01.04.2004. godine, zakonom je osnovan Zavod za
zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine formirana je 2003. godine kao
samostalna upravna organizacija u okviru institucija Bosne i Hercegovine, Zakonom o Agenciji za rad
i zapošljavanje Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj 21/03 i 43/09.), gdje su utvrđene
slijedeće nadležnosti Agencije:
a) u oblasti zapošljavanja iz svoje nadležnosti predstavlja Agenciju i sarađuje sa nadležnim
agencijama, institucijama, i međunarodnim organizacijama u tim oblastima;
b) u koordinaciji sa Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
resorno ministarstvo BiH), izvršava preuzete međunarodne obaveze iz oblasti zapošljavanja, a
sarađujući sa nadležnim entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje
Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zavod za zapošljavanje Brčko
distrikta);
c) prati primjenu međunarodnih standarda i politika u oblasti zapošljavanja i u saradnji sa
entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta, učestvuje u
njihovom sprovođenju;
d) inicira zaključivanje međunarodnih ugovora u oblasti zapošljavanja i učestvuje u vođenju
pregovora za zaključivanje međunarodnih ugovora u oblasti socijalnog osiguranja za dio
nezaposlenosti i prati njihovo provođenje u saradnji sa zavodima za zapošljavanje entiteta i
Brčko distrikta;
e) koordinira aktivnosti u domaćim i međunarodnim projektima u oblasti zapošljavanja koji su od
interesa za Bosnu i Hercegovinu i sarađuje sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i
Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta u njihovoj realizaciji;
f) prikuplja strane i domaće zahtjeve i informacije o ponudi i potražnji domaće i strane radne
snage i u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko
Distrikta realizuje ih u granicama svojih nadležnosti i mogućnosti tržišta rada u Bosni i
Hercegovini;
g) prati, analizira i istražuje privredna, društvena i druga kretanja, stanje zaposlenosti i
nezaposlenosti, te njihove međusobne uticaje u saradnji sa entitetskim zavodima za
zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta, na osnovu čega predlažu potrebne
mjere i aktivnosti na unapređivanju zapošljavanja;
h) inicira potrebne aktivnosti kod entitetskih zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje
Brčko distrikta da se zajednički i u saradnji sa poslodavcima, sindikatima, obrazovnim
ustanovama i drugim udruženjima organizuju i provode programi profesionalnog usmjerenja i
obrazovanja s ciljem većeg zapošljavanja i drugih oblika aktivne politike zapošljavanja;
i) koordinira u zapošljavanju bosanskohercegovačkih građana u inostranstvu u granicama svojih
zakonskih nadležnosti i u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za
zapošljavanje Brčko distrikta;
44
j) provodi potrebne analize i sastavlja izvještaje i dokumente iz oblasti zapošljavanja, sačinjava
nacrte, prijedloge i radne materijale dokumenata koje usvajaju i donose organi vlasti Bosne i
Hercegovine po iskazanim zahtjevima Vijeća ministara BiH i resornog ministarstva BiH, po
potrebi uz saradnju sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje
Brčko distrikta;
k) predlaže Vijeću ministara BiH dugoročni, srednjoročni i godišnji plan o smjernicama politika
tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini zajedno sa entitetskim
zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta, a posredstvom
resornog ministarstva BiH;
l) u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko
distrikta, daje resornom ministarstvu BiH mišljenje i prijedloge za zapošljavanje stranaca u
Bosni i Hercegovini (kvote);
m) u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko
distrikta, obezbjeđuje potrebne podatake u oblasti nezaposlenosti, posebno onih koji se odnose
na izvršavanje međunarodnih obaveza;
n) dostavlja svoje redovne godišnje izvještaje o radu i godišnje programe rada Vijeću ministara
BiH;
o) provodi obuku i osposobljavanje svog kadra kako bi se odgovorilo zahtjevima i izazovima
međunarodnih obaveza i integracijskih procesa, te inicira isto kod entitetskih zavoda za
zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta.
U 2012. godini, predstavnici Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine su
učestvovali u drugom krugu pregovora za zaključivanje Sporazuma o socijalnom osiguranju između
Bosne i Hercegovine i Crne Gore i drugom krugu pregovora za zaključivanje Sporazuma o socijalnom
osiguranju između Bosne i Hercegovine i Češke Republike. Predstavnik Agencije je, kao član
delegacije, prisustvovao prvom krugu pregovora u vezi potpisivanja “Sporazuma između Vijeća
ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Ruske Federacije o zapošljavanju državljana BiH u Ruskoj
Federaciji i državljana Ruske Federacije u BiH” kojim će se precizno regulisati način, prava i obaveze
zapošljavanja naših radnika u Ruskoj Federaciji, kao i ruskih državljana u Bosni i Hercegovini. U
skladu sa članom 4. Zakona o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora
(„Sl.glasnik BiH“ br.29/00) i člana 6. tačke d) Zakona o Agenciji za rad i zapošljavanje („Sl.glasnik
BiH“ br.21/03 i 43/09), Agencija je pokrenula inicijativu za zaključivanje „Sporazuma između Vijeća
ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Turske o zapošljavanju državljana Bosne i
Hercegovine u Republici Turskoj i državljana Republike Turske u Bosni i Hercegovini“ i „Sporazuma
između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Mađarske o zapošljavanju državljana
Bosne i Hercegovine u Republici Mađarskoj i državljana Republike Mađarske u Bosni i
Hercegovini“.
U saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko
Distrikta Bosne i Hercegovine, Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine je učestvovala u
implementaciji međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju koje je Bosna i Hercegovina
zaključila sa SR Jugoslavijom, Republikom Slovenijom i Austrijom. Ukupno je za posmatrani period
zaprimljeno 1.333 predmeta, a 1.256 predmeta je završeno. U okviru Programa ferijalnog rada u SR
Njemačkoj za 2012. godinu dostavljeno je ukupno 62 radne ponude (Stellenangebot) poslodavaca iz
SR Njemačke, ovjerenih od strane ZAV-a, a 51 student je otišao na ferijalnu praksu u SR Njemačku.
Predstavici Agencije, u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje
Brčko distrikta BiH, su izradili Protokol o implementaciji Sporazuma između Vijeća ministara Bosne
45
i Hercegovine i Vlade Republike Srbije o zapošljavanju građana Bosne i Hercegovine u Republici
Srbiji i građana Republike Srbije u Bosni i Hercegovini. Takođe je urađen i Prijedlog godišnjih kvota
radnih dozvola u Bosni i Hercegovini za 2013. godinu, u saradnji sa entitetskim zavodima i Zavodom
za zapošljavanje Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Predstavnici Agencije učestvovali su u 2012. godini na Ekonomskom dijalogu između BiH i
EU u radu Pododbora za inovacije, informaciono društvo, socijalnu politiku i javno zdravstvo i
Pododbora za ekonomska i finansijska pitanja između EU i BiH, i to u dijelu dnevnog reda koji se
odnosio na oblast zapošljavanja (zakonski osnov, institucionalni kapaciteti, napredak na tržištu rada).
Agencija je u 2012. godini, zajedno sa Federalnim zavodom za zapošljavanje, Zavodom za
zapošljavanje Republike Srpske, Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta BiH i drugim institucijama
aktivno učestvovala u realizaciji slijedećih projekata:
- Projekat zapošljavanja i zadržavanja mladih (YERP),
- Projekat zapošljavanja mladih (YEP),
- Projekat jačanja kapaciteta razvoja ljudskih resursa u BiH,
- Projekat „Razvoj službi zapošljavanja kao dio integrisanog radnog i socijalnog sistema“ potprojekat TAMOP 1.3.1. „Podrška međunarodne saradnje pograničnih regija“,
- Projekat izgradnja institucija i kapaciteta u sektoru zapošljavanja u BiH (ICBES),
- Projekat „Mogućnost zapošljavanja za mlade i žene u ruralnim opštinama u BiH“,
- Projekat „Podrštka obrazovanju odraslih u BiH“,
- Projekat Migracija za razvoj na zapadnom Balkanu (MIDWEB).
Na zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH, Agencija je učestvovala u izradi Migracionog profila
BiH u dijelu koji se odnosi na podatke o izdatim radnim dozvolama stranim državljanima u BiH.
Agencija je u koordinaciji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje, Zavodom za zapošljavanje
Republike Srpske i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta BiH sačinila tabele o izdatim radnim
dozvolama stranim državljanima za 2012. godinu, po zemljama porijekla, kvalifikacionoj strukturi i
godinama starosti i poslala Ministarstvu sigurnosti.
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
Federalni zavod za zapošljavanje osnovan je Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i
socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (“Službene novine Federacije BiH”, broj 41/00 i 22/05) za
područje Federacije Bosne i Hercegovine za oblast rada i zapošljavanja, a u kantonima su osnovane
javne ustanove – kantonalne službe za zapošljavanje. U okviru sektora zapošljavanja u Federaciji BiH
djeluju sljedeće institucije:

Federalni zavod za zapošljavanje – djeluje na nivou Federacije BiH kao institucija sa
posebnim pravnim subjektivitetom uz ograničene nadležnosti, odnosno nadležan je, prije
svega, da:
a) prati i predlaže mjere za unapređenje zapošljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih
osoba;
b) prati i osigurava provođenje utvrđene politike i mjera u oblasti rada i zapošljavanja na
teritoriji Federacije i o tome obavještava nadležna tijela Federacije;
c) upravlja sredstvima za osiguranje materijalne sigurnosti za vrijeme nezaposlenosti, u
skladu sa ovim zakonom;
46
d) prati, usklađuje i koordinira rad službi za zapošljavanje na provođenju utvrđene politike
i mjera u oblasti zapošljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba iz nadležnosti
Federacije;
e) prati i predlaže mjere za unapređenje zapošljavanja invalidnih osoba i njihovu
profesionalnu rehabilitaciju i osigurava ispunjavanje uvjeta za njihovo zapošljavanje u
suradnji sa službama za zapošljavanje;
f) pruža pomoć u realiziranju programa profesionalne orijentacije, obuke i
prekvalifikacije za nezaposlene osobe i njihovo ponovno zapošljavanje na
odgovarajućim poslovima;
g) objedinjuje i vodi zbirne evidencije u oblasti rada i zapošljavanja od interesa za
Federaciju i predlaže mjere i potrebna sredstva za razvoj i funkcioniranje jedinstvenog
informacionog sistema u ovoj oblasti;
h) prati provođenje međunarodnih ugovora i sporazuma iz oblasti rada i zapošljavanja koji
se odnose na Federaciju;
i) predstavlja službe za zapošljavanje u odnosima s organima i službama Bosne i
Hercegovine, Federacije i Republike Srpske;
j) odobrava zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva na prijedlog službe
za zapošljavanje, u skladu sa Zakonom o zapošljavanju stranaca.
 kantonalne službe za zapošljavanje – djeluju na kantonalnom nivou u Federaciji BiH kao
institucije sa posebnim pravnim subjektivitetom u čijim je organizacijskim sastavima 78 biroa
za zapošljavanje, pri čemu su, između ostalog, nadležne za:
a) posredovanje u zapošljavanju;
b) prikupljanje i dostavljanje podataka o nezaposlenim osobama Federalnom zavodu;
c) informiranje o mogućnosti zapošljavanja;
d) saradnju sa obrazovnim ustanovama radi usklađivanja obrazovnih programa sa kadrovskim
potrebama poslodavaca;
e) provođenje programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije nezaposlenih osoba i
njihovo ponovno zapošljavanje na odgovarajućim poslovima;
f) utvrđivanje prava osobama za slučaj nezaposlenosti;
g) izdavanje radnih dozvola stranim državljanima i osobama bez državljanstva;
h) donošenje i provođenje programa mjera za brže zapošljavanje određenih kategorija
nezaposlenih osoba čije je zapošljavanje otežano;
i) druge poslove utvrđene ovim i drugim zakonima.
U skladu sa zakonskim propisima, strateškim dokumentima i finansijskim mogućnostima,
Federalni zavod za zapošljavanje je i u 2012. godini izvršavao svoje obaveze radi stvaranja
pretpostavki za poboljšanje kvaliteta ponude radne snage na tržištu rada, poticanja potražnje za
radnom snagom, te sticanja povjerenja i uspješnu saradnju partnera na tržištu rada. S obzirom na
zakonom utvrđene prioritete, nakon izvršenja obaveza koje se odnose na materijalnu i socijalnu
sigurnost nezaposlenih osoba, raspoloživa sredstva je usmjeravao u programe aktivne politike
zapošljavanja. Na osnovu dosadašnjeg iskustva, pokazatelja tržišta rada i procjene efikasnosti i
efektivnosti mjera aktivne politike tržišta rada, adekvatno su osmišljeni, ciljani i implementirani
programi Federalnog zavoda za zapošljavanje kojima je u 2012. godini omogućeno zapošljavanje,
samozapošljavanje i stručno osposobljavanje više od 5.000 osoba, kao i drugi oblici pripreme za tržište
rada za više od 10.000 osoba. Svi programi su bili fokusirani na podršku u zapošljavanju teže
zapošljivih grupa nezaposlenih osoba, uz poštivanje principa jednakopravnosti spolova, što je ujedno
47
bila i pomoć poslodavcima kod otvaranja novih radnih mjesta, kao i sprečavanja smanjenja broja
zaposlenih.
U izvještajnom periodu, pored saradnje sa kantonalnim službama za zapošljavanje, nastavljena
je i saradnja sa međunarodnim institucijama i organizacijama, razvojnim agencijama i drugim
partnerima koji u Bosni i Hercegovini provode aktivnosti u vezi sa zapošljavanjem, obrazovanjem i
jačanjem privrede kao preduvjetom za otvaranje radnih mjesta. Ta saradnja se odvijala kroz
zajedničku realizaciju projekata zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke, organizaciju sajmova
zapošljavanja, razvoj profesionalne orijentacije, obrazovanja odraslih i dr. U općinskim biroima za
zapošljavanje u Federaciji BiH18 održan je 1.181 info seminar i 194 radionice o aktivnom traženju
zaposlenja, kojima je obuhvaćeno 10.760, odnosno 1.537 nezaposlenih osoba. Devet centara za
informiranje, savjetovanje i obuku (CISO) u Federaciji BiH pruža usluge mladim nezaposlenim
osobama dobi do 30 godina. U 2012. godini info seminar su pohađale 5.074 osobe, radionice za
pisanje biografije i popratnog pisma 3.034 osobe, a radionice pripreme za razgovor sa poslodavcem
2.520 osoba. U navedenom periodu, 3.896 osoba je koristilo uslugu individualnog savjetovanja, pri
čemu je izrađen plan zapošljavanja za 1.961 osobu. Informacije o regularnim migracijama dobila je
1.321 osoba. Obuku iz stranih jezika pohađalo je 404, a IT obuku 440 korisnika.Broj korisnika CISO
koji su pronašli zaposlenje je 936, dok je 288 korisnika usluga volontiralo. Projektom zapošljavanja
mladih u BiH (YEP), koji provodi GOPA, u 2012. godini u Federaciji BiH je otvoreno sedam klubova
za traženje posla. Klubovi funkcioniraju kroz tri segmenta: grupa za podršku, radionice za sticanje
vještina potrebnih za traženje posla te informiranje o slobodnim radnim mjestima. Radionice se
održavaju u trajanju od tri sedmice. Zaposlenje je pronašlo 85 korisnika klubova za traženje posla, a
32 je volontiralo.
Federalni zavod je u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje uspostavio sistem
redovnog profesionalnog informiranja u osnovnim i srednjim školama u Federaciji BiH radi
upoznavanja učenika o značaju izbora daljeg obrazovanja i uključivanja na tržište rada. Tokom 2012.
godine u aktivnosti profesionalnog informiranja19 uključeno je 229 osnovnih škola i 18.659 učenika, te
132 srednje škole i 14.701 učenik. Također, u pojedinim kantonima profesionalno informiranje je
organizirano i na određenim fakultetima. Ovisno o uspostavljenom sistemu u kantonalnim službama
za zapošljavanje, profesionalno informiranje obavljaju zaposlenici općinskih biroa i karijerni savjetnici
iz CISO. Pored toga, u određenim službama za zapošljavanje CISO je pokrenuo aktivnosti sa
visokoškolskim ustanovama, informirajući i savjetujući studente o uključivanju na tržište rada.
Federalni zavod učestvuje u implementaciji Operativnog plana aktivnosti na provođenju mjera i
preporuka sadržanih u Analizi stanja u oblasti srednjeg obrazovanja s prijedlogom mjera za
usklađivanje obrazovanja s potrebama privrede u Federaciji BiH, za čiju je koordinaciju zaduženo
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Jedna od zakonskih nadležnosti Federalnog zavoda jeste
da prati, usklađuje i koordinira rad kantonalnih službi za zapošljavanje na provođenju utvrđene
politike i mjera u oblasti zapošljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba. U skladu s tim, i u
2012. godini su redovno održavani sastanci direktora javnih službi za zapošljavanje u Federaciji BiH
radi razmatranja rezultata realizacije programa aktivne politike zapošljavanja i dogovora o aktuelnim
pitanjima.
18
U izvještaj nisu uključeni podaci za Službu za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona. Zapadnohercegovački
i Kanton 10 ne provode navedene aktivnosti u općinskim biroima za zapošljavanje
19
U zbirni broj nisu uključeni podaci za Zapadnohercegovački kanton, u kojem se ne provodi ova aktivnost
48
REPUBLIKA SRPSKA
JU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske organizovan je na centralnom, regionalnom i
lokalnom nivou, tačnije organizaciju Zavoda čine Centralna služba, šest filijala i 56 biroa. Programske
aktivnosti Zavoda za zapošljavanje u 2012. godini realizovale su se u dosta složenim uslovima u
kojima je privreda bila pod snažnim uticajem posljedica svjetske ekonomske krize. Posljedice recesije
su se svakako odrazile na mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta kao i na ukupnu potražnju na
tržištu rada. Svakako da je jedna od primarnih aktivnosti bila realizacija funkcije posredovanja,
odnosno rad sa nezaposlenim licima i poslodavcima, u cilju efikasnijeg zadovoljavanja iskazanih
potreba. Pravilan odabir i upućivanje kandidata koji ispunjavaju tražene zahtjeve, u osnovi znači
kvalitetnije usklađivanje ponude i potražnje. Akcenat je stavljen i na rad sa nezaposlenim licima u
cilju njihovog aktivnijeg uključivanja u proces traženja posla.
Značajan doprinos u radu sa nezaposlenim licima ostvaren je kroz rad Centara za informisanje,
savjetovanje i obuku i Klubova za traženje posla. U 2012. godini Centri su pružili usluge za preko
5.000 lica kroz individualni rad sa nezaposlenim, pisanje CV-a, osposobljavanje za intervju sa
poslodavcem i druge aktivnosti. Takođe, u 2012.godini u CISO centrima su za nezaposlena lica
organizovani kursevi stranih jezika i kursevi informacionih tehnologija za 402 korisnika. Troškovi
obuke ovih kurseva realizovali su se kroz implementaciju „Projekta zapošljavanja i zadržavanja
mladih“ – YERP. Putem navedenih aktivnosti zaposlenje je našlo 1.020 lica. U okviru rada CISO
centara mladi mogu dobiti informacije i savjete u vezi sa studiranjem i zapošljavanjem u
inostranstvu, odnosno uslovima za legalne migracije. Pored Migracionog servisnog centra u Banja
Luci, u 2012.godini u sklopu CISO centra Istočno Sarajevo, takođe je otvoren Migracioni servisni
centar.
Klubovi za traženje posla su takođe dali značajan doprinos u radu sa nezaposlenim licima.
Pored klubova u Gradišci i Banja Luci u 2012.godini, u okviru implementacija „Projekta zapošljavanja
mladih u BiH“ - YEP, koji finansira Švajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC), otvoreni su
klubovi u biroima Zvornik, Teslić, Modriča, Novi Grad, Srbac, Rudo i Nevesinje. Klubovi za traženje
posla su integralni dio Službe za zapošljavanje čiji je cilj takođe obuka i savjetodavni rad sa
nezaposlenim licima u svrhu bržeg zapošljavanja. Imajući u vidu da su klubovi formirani u drugoj
polovini 2012.godine, u njihov rad se do sada uključilo preko 200 lica. Zavod za zapošljavanje ima
značajnu ulogu kada je u pitanju karijerno informisanje i savjetovanje. Ono podrazumijeva stručnu
procjenu sposobnosti, interesovanja i motiva čiji je krajnji cilj pomoć pojedincu u uspješnom izboru
zanimanja. Zavod objavljuje i podatake o potrebama tržišta rada, obrazovanja i zapošljavanja koji
predstavljaju značajne informacije kada je u pitanju donošenje odluke o budućem zanimanju. Usluge
koje se pružaju mladima na polju profesionalne orijentacije, trebaju da budu u skladu sa njihovim
sopstvenim mogućnostima, sposobnostima i željama, ali i u skladu sa potrebama tržišta rada. Najveći
dio ovih aktivnost realizovan je kroz rad CISO centara koji su u 2012.godini organizovali prezentacije
iz oblasti tržišta rada za učenike završnih razreda osnovnih i srednjih škola. Takođe, svake godine se
priprema pregled stanja nezaposlenosti po strukama i zanimanjima po svim opštinama u Republici
Srpskoj, kao i pregled zaposlenih po strukama i zanimanjima koji je dostupan svim zainteresovanim
licima putem web portala Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.
Razvijanje sistema cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih je vrlo važan segment kao i
pokretač ekonomskog i socijalnog napretka, a ne može se zanemariti ni njegov doprinos rješavanju
problema nezaposlenosti. Lica koja dolaze na tržište rada sa niskim stepenom obrazovanja najviše su
49
izložena dugoročnoj nezaposlenosti. Obrazovanje odraslih doprinosi njihovom lakšem prilagođavanju
stalnim promjenama i potrebama tržišta rada. Takođe, obrazovanje odraslih treba da stvori mogućnost
većeg zapošljavanja, uveća profesionalnu mobilnost i fleksibilnost radno aktivnog stanovništva.
Posebno je važno istaći da se njime ostvaruje opšti interes koji se bazira na smanjenju nepismenosti i
povećanju broja lica koja na ovaj način stiču prvo zanimanje i nove vještine i kompetencije dodatnim
obrazovanjem. U realizaciji navedenih aktivnosti Zavod je u 2012.godini, kao i ranijih godina ostvario
saradnju sa Zavodom za obrazovanje odraslih. Zavisno od traženih podataka Zavodu za obrazovanje
odraslih su dostavljani pregledi stanja nezaposlenosti po strukama i zanimanjima, za sva zanimanja za
koja je organizovana prekvalifikacija, dokvalifikacija ili dodatna obuka.
BRČKO DISTRIKT BIH
Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je provodio aktivnosti na tržištu rada Brčko
distrikta BiH, polazeći od vlastite uloge ustanovljene Zakonom o zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ br.33/04,19/07 i 25/08) i
utvrđenih programskih zadataka Zavoda. Takođe, i u 2012. godini su nastavljene aktivnosti na
stvaranju uslova za prostorno proširenje u cilju stvaranja optimalnih uslova rada zaposlenih u skladu
sa standardima zemalja EU-e, normativnoj dogradnji u cilju unapređenja rada Zavoda i kadrovskom
kompletiranju u cilju jačanja funkcije Zavoda u sektoru savjetodavne uloge i uloge profesionalne
orjentacije. Programski zadaci uglavnom opredjeljuju aktivnosti kroz provođenje Zakona o
zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti Brčko distrikta BiH, a u vezi sa ostvarivanjem
prava nezaposlenih lica za vrijeme nezaposlenosti i to:
posredovanje u zapošljavanju,
obavještavanje o mogućnostima i uslovima za zapošljavanje,
profesionalnu orijentaciju i savjetovanje o izboru zanimanja,
organizovanje stručnog osposobljavanja, obuke i pripreme za zapošljavanje,
sprovođenje programa i mjera aktivne politike zapošljavanja.
Poseban značaj u djelatnosti Zavoda je bio rad CISO-centra koji je u 2012. godini imao
različite obuke kroz koje je prošlo ukupno 646 lica – radionice, motivacijske seminare, obuke pisanja
CV-a, propratnog pisma, razgovor sa poslodavcem, a kurseve iz engleskog jezika i obuke informatičke
iz paketa ECDL-a, pohađalo je 102 lica.
V.
SLUŽBE ZA ZAPOŠLJAVANJE I OSJETLJIVE GRUPE NA TRŽIŠTU RADA
Situacija na tržištu rada, koju ilustruje ovaj izvještaj, a koju karakterišu visoka nezaposlenost, u
kojoj dominiraju strukturna i dugoročna nezaposlenost, velika su prepreka za brže i masovnije
zapošljavanje nekih ciljnih grupa, a posebno osjetljivih grupa na tržištu rada u Bosni i Hercegovini.
Lica koje se posebno teško zapošljavaju mogu se istaći:
- Lica starijih starosnih grupa koja duže čekaju na zaposlenje,
- Lica sa invaliditetom,
- Manjinske grupe (Romi),
- Izbjegla lica i povratnici,
Lica bez zanimanja (NKV radnici).
Na osnovu potpisanog Memoranduma o razumijevanju za implementaciju Akcionog plana
Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja za 2013. godinu (potpisan
50
17.12.2012. godine), Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i
Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH će u 2013. godini nastavili sa realizacijom svojih
programa zapošljavanja i samozapošljavanja Roma. Cilj ovih programa je stimuliranje poslodavaca za
zapošljavanje nezaposlenih Roma uz osposobljavanje/obuku za radno mjesto i stvaranje povoljnijih
uslova za samozapošljavanje, čime će se djelimično smanjiti nezaposlenost, poboljšati materijalni
položaj i pospješiti ekonomska i socijalna integracija romske populacije u društvene tokove.
FEDERACIJA BiH
U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih
osoba FBiH („Službene novine Federacije BiH”, broj 41/00 i 22/05), sve nezaposlene osobe imaju
pravo da se prijave na evidenciju nezaposlenih i pod istim uslovima da ostvaruju svoja prava na
području Federacije Bosne i Hercegovine. Federalni zavod i kantonalne službe zapošljavanja provode
svoju zakonsku obavezu o nediskriminaciji i na evidenciji nezaposlenih se nalaze osobe bez obzira na
nacionalnu, vjersku ili drugu pripadnost, a sve osobe su ravnopravne u dobivanju zaposlenja, bilo u
okviru redovnog obavljanja posredničke uloge Zavoda, bilo u okviru sufinansiranja programa novog
zapošljavanja. Programi koje su provodili Federalni zavod i kantonalne službe zapošljavanja u 2012.
godini, a koji se dijelom, ili u cijelosti, odnose na zapošljavanje osjetljivih grupa su:
Program zapošljavanja i samozapošljavanja povratnika,
Program zapošljavanja i samozapošljavanja Roma,
Projekat podrške mrežama za socijalnu sigurnost i zapošljavanje (SSNESP),
Projekat „Prilika za sve“,
Projekat „Osobe sa invaliditetom na otvorenom tržištu rada – zapošljavanjem do pune
integracije“,
Program jačanja konkurentnosti na tržištu rada - prvo radno iskustvo.
U 2012. godini nastavljena je realizacija Programa zapošljavanja i samozapošljavanja Roma
započetog u 2011. godini, koji direktno implementira Federalni zavod. Po tom programu je
omogućeno zapošljavanje i samozapošljavanje 58 Roma, od kojih je 29 pokrenulo vlastiti biznis, dok
se 29 zaposlilo kod 15 pravnih osoba. Program će trajati do polovine 2014. godine, jer je sedam
poslodavaca zaposlilo radnike na period od 36 mjeseci. Zapošljavanje invalida regulisano je Zakonom
o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom u Federaciji BiH
(“Službene novine Federacije BiH", broj 9/10). Ovim zakonom je uspostavljen Fond za profesionalnu
rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih osoba Federacije BiH. Ova se institucija finansira iz Budžeta
Federaciji BiH, sredstvima posebnog doprinosa iz članova 18. i 19 Zakona, kao i sredstvima
Federalnog zavoda za zapošljavanje u visini od 10 posto sredstava planiranih njegovim finansijskim
planom za aktivnu politiku zapošljavanja u tekućoj godini, kao i novcem kantonalnih službi
zapošljavanja od pet posto od visine planiranih sredstava za aktivnu politiku zapošljavanja. Za
izvršenje obaveze koja proističe iz Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i
zapošljavanju osoba sa invaliditetom („Službene novine Federacije BiH”, broj 9/10), a koja se odnosi
na izdvajanje 10% planiranih sredstava za aktivnu politiku zapošljavanja radi finansiranja Fonda za
profesionalnu rehabilitaciju, osposobljavanje i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, Federalni zavod
je u 2012. godini po navedenom osnovu uplatio 453.920 KM.
51
REPUBLIKA SRPSKA
Članom 3. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti
propisano je da se nezaposlenim licima bez obzira na rasu, boju kože, pol, jezik, religiju, političko i
drugo mišljenje i opredjeljenje, etničku ili socijalnu pripadnost i porijeklo, imovinsko stanje, članstvo
ili nečlanstvo u sindikatu, političkoj organizaciji ili udruženju kao i stanje fizičkog ili mentalnog
zdravlja garantuje ravnopravnost ostvarivanjem prava na zapošljavanje. Istim članom je regulisano da
je u suprotnosti sa ovim zakonom svaka diskriminacija zasnovana na polu u procesu ponude
zapošljavanja, otvorenog oglasa, postupka ponude slobodnih radnih mjesta, radnog odnosa i otkaza
radnog odnosa. Programi koje je provodio Zavod za zapošljavanje Republike Srpske u 2012. godini, a
koji se dijelom ili u cijelosti odnose na zapošljavanje osjetljivih grupa su:
Projekat zapošljavanja pripravnika visoke i više stručne spreme,
Projekat podrške zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj,
Projekat podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanje (SSNESP),
Projekat podrške zapošljavanju i samozapošljavanju ratnih vojnih invalida VRS, djece
poginulih boraca VRS i nezaposlenih demobilisanih boraca Vojske Republike Srpske
„Zajedno do posla“.
Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je pripremio prijedlog „Projekta podrške
zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj u 2013. godini“ koji je usvojen na sjednici Upravnog odbora
od 28.12.2012. godine te donijeta odluka o raspisivanju Javnog poziva po istom.
Zapošljavanje invalida regulisano je putem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji,
osposobljavanju i zapošljavanju invalida (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 54/09, 37/12),
kojim je osnovan Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida Republike Srpske,
putem koga idu programi zapošljavanja invalidnih lica.
BRČKO DISTRIKT BIH
Članom 5. Zakona o zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti obezbjeđuje se
jednakost svih onih koji traže zaposlenje, bez obzira na rasu, etničko porijeklo, boju kože, pol, jezik,
religiju, političko i drugo mišljenje i opredjeljenje, socijalnu pripadnost i porijeklo, imovinsko stanje,
članstvo ili nečlanstvo u Sindikatu i političkoj organizaciji. Najugroženije kategorije nezaposlenih lica
u Brčko distriktu BiH su lica starija od 50 godina, mladi sa niskom kvalifikacionom strukturom, lica sa
posebnim potrebama i nacionalne manjine (Romi). Zato Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH u
provodi posebne programe aktivnih mjera zapošljavanja namijenjene ovim grupama u cilju
zapošljavanja i poboljšanja njihove pozicije na tržištu rada. Programi koje je provodio Zavod za
zapošljavanje Brčko distrikta BiH u 2012. godini, a koji se dijelom ili u cijelosti odnose na
zapošljavanje osjetljivih grupa su:
Program zapošljavanja pripravnika,
Program zapošljavanja lica starije starosne dobi,
Program zapošljavanja Roma.
52
VI. RADNA MOBILNOST U REGIJI I ULOGA AGENCIJE ZA RAD I ZAPOŠLJAVANJE
BOSNE I HERCEGOVINE
Imajući u vidu ekonomsku krizu koja je pogodila svjetsko tržište, potražnja stranih
poslodavaca za radnom snagom iz Bosne i Hercegovine veoma je smanjena. U zahtjevima koji se
dostavljaju se traže uglavnom radnici građevinske struke, metalci, ali i pojedinačni zahtjevi za
određenim profilima koji su deficitarni i u Bosni i Hercegovini. Bitno je istaći da se veliki broj
građana iz Bosne i Hercegovine za posao u inostranstvu javlja na oglase inostranih firmi u novinama,
te da u privatnim aranžmanima odlaze na rad u druge zemlje. Važno je naglasiti da je u 2012. godini
ratifikovan „Sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Slovenije o
zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Republici Sloveniji“ i da je njegova implementacija
počela 01.03.2013. godine. U 2012. godini Agencija je zaprimila i proslijedila entitetskim zavodima za
zapošljavanje i Zavodu za zapošljavanje Brčko distrikta Bosne i Hercegovine na realizaciju 15
zahtjeva firmi za zapošljavanje ukupno 287 radnika, i to:
- Republika Slovenija – 7 zahtjeva za 21 radnika;
- Republika Irak – 1 zahtjev za 27 radnika; (nije realizovano radi sigurnosnih razloga);
- Republika Hrvatska - 2 zahtjeva za 6 radnika (sezonska ponuda – 80 upražnjenih sezonskih
radnih mjesta (nije realizovan zbog uslova da radnici iz BiH moraju imati državljanstvo Republike
Hrvatske).
- Država Kuvajt – 1 zahtjev –125 radnika (nije realizovano);
- Republika Austrija – 2 zahtjeva – 8 radnika;
- Švajcarska Konfederacija – 1 zahtjev – 20 radnika.
U okviru Programa ferijalnog rada u SR Njemačkoj za 2012. godinu u januaru 2012. godine
Agencija za rad i zapošljavanje dostavila je Centralnom uredu za međunarodno posredovanje Savezne
agencije za rad SR Njemačke 174 prijave kandidata koji su zadovoljili potrebne uslove na dalju
obradu. U periodu od aprila do jula 2012. godine dostavljeno je ukupno 62 radne ponude
(Stellenangebot) poslodavaca iz SR Njemačke, ovjerenih od strane ZAV-a, a 51 student je otišao na
ferijalnu praksu u SR Njemačku.
Zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini
U skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, oblast rada i zapošljavanja, pa tako i zapošljavanje
stranaca u Bosni i Hercegovini, povjerena je na nadležnost entitetima, koji su pravno regulisali ovu
oblast posebnim zakonima. Na nivou Bosne i Hercegovine, Zakonom o kretanju i boravku stranaca i
azilu („Sl.glasnik BiH“, broj 36/08.,87/12.), okvirno su regulisani uslovi i način boravka stranaca u
Bosni i Hercegovini po osnovu rada, dok su zakonska riješenja oko zapošljavanja stranaca na nivou
entiteta i Brčko Distrikta BiH. U Bosni i Hercegovini u periodu 01.01.-31.12.2012. godine, ukupno je
izdato 2.573 radne dozvole i to u Federaciji BiH 1.233, u Republici Srpskoj 1.086, a u Brčko distriktu
BiH 254 radne dozvole.
53
Tabela 35. Pregled izdatih radnih dozvola stranim državljanima u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko
distriktu BiH u 2012. godini po zemljama porijekla
R.B.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
DRŽAVA
BIH
Srbija, uključujući Kosovo/UNSCR 1244
Kina (uključujući Hong Kong i Makau)
Turska
Hrvatska
Ruska Federacija
Crna Gora
Italija
Slovenija
Njemačka
Austrija
Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija
Rumunija
Indija
Iran (Islamska Republika)
Litvanija
Slovačka Republika
Francuska
Sjedinjene Američke Države
Kuvajt
Egipat
Saudijska Arabija
Nizozemska
Sirijska Arapska Republika
Mađarska
Češka Republika
Ujedinjeno Kraljevstvo
Libijska Arapska Džamahirija
Poljska
Ukrajina
Malezija
Albanija
Jordan
Španija
Pakistan
Australija
Nepal
Belgija
Koreja, Republika
Senegal
Švedska
Švicarska
Brazil
Bugarska
Grčka
Latvija
Azerbejdžan
Bjelorusija
Danska
Dominikanska Republika
Irak
Irska
Izrael
Japan
Južna Afrika
Kirgistan
Kongo, Demokratska Republika (bivši Zair-ZR)
Mongolija
Portugal
Tajland
Uzbekistan
Ukupno:
54
FBIH
RS
BDBIH
800
368
333
234
113
86
85
67
57
54
48
47
20
16
15
15
14
14
13
12
12
11
11
10
9
9
8
8
8
7
6
6
6
5
4
4
3
3
3
3
3
2
2
2
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
205
79
311
174
5
49
36
36
45
35
31
17
17
14
0
7
12
9
13
11
12
7
9
9
4
7
8
7
3
7
5
6
5
5
4
4
2
1
3
3
2
2
2
1
2
0
0
0
0
1
1
0
1
1
1
0
0
1
0
1
553
127
2
54
108
29
48
31
12
16
15
30
3
2
15
3
2
5
0
0
0
4
0
1
5
2
0
1
5
0
1
0
1
0
0
0
1
2
0
0
0
0
0
1
0
1
1
1
1
0
0
1
0
0
0
1
0
0
1
0
42
162
20
6
0
8
1
0
0
3
2
0
0
0
0
5
0
0
0
1
0
0
2
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
1
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
1
0
0
0
2.573
1.233
1.086
254
Tabela 36. Pregled izdatih radnih dozvola stranim državljanima u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko distriktu
BiH u 2012. godini po kvalifikacionoj strukturi
VSS
Bosna i Hercegovina
VŠS
SSS
NSS
VKV
KV
PKV
NKV
Ukupno:
1.250
81
686
31
8
283
113
121
2.573
Federacija BiH
623
44
322
16
2
97
89
40
1.233
Republika Srpska
599
34
240
15
6
92
21
79
1.086
Brčko distrikt BiH
28
3
124
0
0
94
3
2
254
U Federaciji BiH, Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti
nezaposlenih osoba regulirano je da je Federalni zavod nadležan za odobravanje zapošljavanja stranih
državljana i osoba bez državljanstva na prijedlog kantonalnih službi za zapošljavanje, a u skladu sa
Zakonom o zapošljavanju stranaca („Službene novine Federacije BiH“, broj 111/12), Zakonom o
kretanju i boravku stranaca i azilu („Službeni glasnik BiH“, br. 36/08 i 87/12) i Procedurom za
izdavanje radne dozvole od 6.6.2011. godine, kojima su, između ostalog, definirani uvjeti i način
izdavanja te kvota radnih dozvola. Radne dozvole uglavnom su date stranim državljanima koji su
osnivači firmi u Federaciji BiH ili su u njima direktori i izvršni direktori. Najviše radnih dozvola
izdato je za rad u oblasti trgovine, prerađivačke industrije, obrazovanja, finansijskog posredovanja i
uslužnih djelatnosti. Razlog izdavanja radnih dozvola strancima sa nižim stepenom obrazovanja i
kvalifikacije je to što određeni broj stranaca upisanih u sudski registar (osnivači firmi, direktori i
izvršni direktori), a za koje u skladu sa važećim propisima u postupku zapošljavanja nije od uticaja
stručna sprema niti se vrši provjera da li na evidenciji nezaposlenih ima osoba koje ispunjavaju uvjete
poslodavca, zbog trajanja procesa priznavanja diplome, i pored toga što imaju viši stepen obrazovanja,
uz zahtjev dostavljaju diplome o najnižem stepenu obrazovanja i kvalifikacije koje posjeduju. U 2012.
godini odbijeno je šest zahtjeva za izdavanje odobrenja za radnu dozvolu stranom državljaninu.
Zakonom o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva ("Službeni glasnik
Republike Srpske " broj: 24/09 i 117/11) regulisano je zapošljavanje stranih državljana i lica bez
državljanstva, odnosno izdavanje radnih dozvola stranim državljanima u Republici Srpskoj, dok je
Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu između ostalog definisano izdvanje radnih dozvola,
kvote i izuzeci. Na zahtjev poslodavca koji zapošljava radnika, radnu dozvolu u obliku rješenja izdaje
filijala Zavoda nadležna prema sjedištu poslodavca, nakon provjere da li na evidenciji nezaposlenih
ima lica koje traži poslodavac i na osnovu utvrđene kvote radnih dozvola u Republici Srpskoj. Filijala
Zavoda ne može izdati radnu dozvolu ako na evidenciji nezaposlenih ima nezaposlenih lica
odgovarajuće stručne spreme, koja ispunjavaju uslove tražene zahtjevom. Stranim ulagačima ili
osnivačima privrednog društva, odnosno preduzećima sa sjedištem u Republici Srpskoj, Zavod izdaje
radnu dozvolu bez obzira da li na evidenciji nezaposlenih ima lica koja ispunjavaju uslove tražene
zahtjevom za izdavanje radne dozvole. Kao i prethodnih godina radne dozvole se uglavnom izdaju za
strane državljane sa visokom i višom stručnom spremom i to za ona zanimanja kojih nema na
evidenciji, ili se za njih traže posebna znanja i vještine.
U Brčko distriktu BiH, Zakonom o zapošljavanju stranaca Brčko distrikta BiH (“Službeni
glasnik Brčko distrikta Brčko distrikta” broj 15/09.,19/09.), predviđeno je da izdavanje radnih dozvola
pređe u nadležnost Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH. Zakonom je definisano da Zavod za
55
zapošljavanje Brčko distrikta BiH ne može izdati stranom državljaninu radnu dozvolu ako na
evidenciji nezaposlenih lica u Brčko distriktu BiH ima lica koja ispunjavaju uslove koje zahtijeva
poslodavac.
Sistem informisanja o mogućnosti zapošljavanja u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu se
sve više razvija. Nezaposlena lica informacije o novim radnim mjestima traže, osim u biroima službi
zapošljavanja, u sredstvima javnog informisanja, putem lične neposredne komunikacije i putem
privatnih agencija za zapošljavanje. Kada vršimo analizu ravnopravnosti nastupa javnog i privatnog
sektora na tržištu rada i u tom pravcu posmatramo normativni i institucionalni okvir moramo poći od
činjenice postojanja u ovoj oblasti raspodjele ustavnih nadležnosti između države, entiteta i distrikta, a
u FBiH između entiteta i kantona. I u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj se od 2008. godini kroz
zakonske i podzakonske akte radi na na unapređenju okvira za aktivnije učešće privatnog sektora u
posredovanju u zapošljavanju.
Tabela 37. Pregled zakonske i podzakonske regulative u oblasti rada privatnih agencija za zapošljavanje u
BiH
Federacija
BiH
Republika
Srpska
Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba („Sl. novine
Federacije BiH“, br.55/00;41/01;22/05;9/08).
Uredba o privatnim agencijama za posredovanje u zapošljavanju (“Sl.novine Federacije BiH“,
br.28/09).
Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti („Sl. glasnik Republike
Srpske”, br.30/10).
Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati pravna i fizička lica koja se bave poslovima
posredovanja u zapošljavanju („Sl. glasnik Republike Srpske” br.93/10).
Na temelju podataka o registraciji,a prema posljednjim dostupnim podacima, u BiH u punom
kapacitetu samo nekoliko privatnih agencija radi poslove posredovanja u zapošljavanju kao primarnu
aktivnost. Te agencije posjeduju i odgovarajuće web portale, kao što su: www.posao.ba,
www.agencijaspektar.com, www.boljiposao.ba, www.prviposao.ba, www.pokreniposao.ba, gdje
nezaposleni mogu naći informacije o ponudi poslova u Bosni i Hercegovini, kreirati svoju biografiju
(CV) i gdje poslodavci mogu istaknuti potrebu za radnom snagom.
Takođe, na web stranicama Federalnog zavoda za zapošljavanje (www.fzzz.ba) i Zavoda za
zapošljavanje Republike Srpske (www.zzrs.org) takođe je uvedena opcija on line ponude poslova, dok
je u toku uvođenje istog servisa i Zavodu za zapošljavanje Brčko distrikta BiH (www.zzzbrcko.org).
Kao i prethodnih godina, Federalni zavod je i u 2012. godini nastavio objavljivati oglase o
slobodnim radnim mjestima posredstvom svoje nove internet stranice (www.fzzz.ba), što je
nezaposlenim osobama u Bosni i Hercegovini predstavljalo olakšanje u nastojanju da se kvalitetno i
pravovremeno informiraju o mogućnostima zapošljavanja, a poslodavcima da oglase slobodna radna
mjesta. Na novoj internet stranici Federalnog zavoda u periodu mart-decembar 2012. godine
objavljeno je 2.238 oglasa za 6.447 slobodnih radnih mjesta. Najviše oglasa je objavljeno u oblastima:
obrazovanje (463 oglasa - 2.437 radnih mjesta), ekonomija/finansije (274 - 475), pravo (138 - 199),
administrativne i slične usluge (134 - 203), komercijala/prodaja (120 - 565), elektrotehnika/mašinstvo
(110 - 214), državna služba (109 - 301) i dr. Redizajnirana i tehnički unaprijeđena internet stranica
Federalnog zavoda, koja je stavljena u funkciju krajem marta 2012. godine, zabilježila je do kraja
godine 438.132 posjete, što je u odnosu na isti period 2011. godine povećanje za oko 200 posto.
56
Također, na stranici su se do sada registrirale 162 firme, koje su time stekle mogućnost besplatnog
objavljivanja oglasa za slobodna radna mjesta. Osim toga, gotovo 3.000 osoba svakodnevno
elektronskom poštom prima obavještenja o novim oglasima za posao objavljenim na ovoj stranici, a
uskoro će osobama koje traže posao biti omogućeno i objavljivanje biografija, koje će registrirane
firme moći pregledati. Također, u 2012. godini su poslodavci po prvi puta mogli aplicirati za učešće u
programu Federalnog zavoda isključivo elektronskim putem, čime je postignuta ušteda novca i
vremena korisnika, ali i unaprijeđena transparentnost realizacije programa. Na manifestaciji
WebAwardMe 2012, Federalni zavod zapošljavanje je dobio nagradu za najbolju stranicu u Bosni i
Hercegovini u oblasti javna uprava.
U 2012.godini na portalu Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske objavljen je 5.621 oglas za
15.232 slobodna radna mjesta. Najveći broj oglasa odnosio se na oblast obrazovanja 2.482,
komercijalu i prodaju 1.123, administrativne i druge usluge 452, informatička djelatnost 356,
ekonomija i finansije 307, turizam i ugostiteljstvo 276, zdravstvo 252, državna uprava 126,
građevinarstvo 104 itd. Analiza objavljenih slobodnih radnih mjesta prema stepenu obrazovanja
ukazuje da se najveći broj oglasa odnosio na lica sa visokom stručnom spremom 4126, srednjom
stručnom spremom 1089 i višom stručnom premom 243. Sve oglase Zavod priprema i objavljuje
besplatno po dostavljenim zahtjevima poslodavaca. Takođe treba istaći da se na web sajtu Zavoda za
zapošljavanje Republike Srpske svakodnevno nalazi preko 200 različitih oglasa za posao. Portal
Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske u prošloj godini zabilježio je oko 600.000 posjeta, što je
duplo više u odnosu na 2011. godinu, a na istom su se do sada registrovala 152 poslodavca koji su
pored besplatnog objavljivanja stekli mogućnost reklame svog preduzeća.
VII. REZIME NAJVAŽNIJIH ZAKLJUČAKA O POLITIKAMA ZAPOŠLJAVANJA I
PRIJEDLOG MJERA KOJE JE POTREBNO PREDUZETI
Problem implementacije evropskih i svjetskih standarda posebno je važan za oblast
zapošljavanja, počev od evidentiranja i statističke obrade podataka o zaposlenosti i nezaposlenosti,
informisanja o mogućnostima i uslovima zaposlenja, uključivanja nezaposlenih lica u neke od mjera
aktivne politike zapošljavanja, posredovanja u zapošljavanju,ostvarivanja prava po osnovnu
nezaposlenosti, a sve kroz implementaciju konvencija Međunarodne organizacije rada i svih drugih
konvencija i povelja o ljudskim pravima.
U dosadašnjim aktivnostima, Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalni
zavod za zapošljavanje i kantonalne službe zapošljavanja, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i
Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH su dali akcenat na preduzimanje mjera u cilju boljeg
funkcionisanja tržišta rada na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine i većoj saradnji u regionu, a
prvenstveno ispunjavanju obaveza oko uključenja Bosne i Hercegovine u EU.
U kontekstu novih izazova koji se očekuju na tržištu rada, predlaže se nadležnim institucijama
u Bosni i Hercegovini da i dalje unaprijeđuju sljedeće aktivnosti:
- Nastaviti aktivnosti na uspostavljanju Ekonomsko-socijalnog savjeta na nivou Bosne i
Hercegovine;
- Nastaviti razvoj i jačanje socijalnog dijaloga na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini;
- Nastaviti proces harmonizacije propisa iz oblasti zapošljavanja, obrazovanja i drugih propisa koji
se tiču politike tržišta rada;
- Unaprijediti zakone koji regulišu privredni ambijent u cilju rasterećenja poslodavaca, kako bi se
omogućio razvoj novog zapošljavanja i investicija;
57
- Nastaviti aktivnosti na reformi obrazovnog sistema s ciljem prilagođavanja sadašnjim i budućim
potrebama tržišta rada;
- Unaprijediti sistem statističkih indikatora tako što će se koristiti međunarodna klasifikacija i
metode;
- Nastaviti aktivnosti na smanjivanju svih vidova diskriminacije na tržištu rada;
- Pristupiti izmjenama postojećih zakonskih rješenja kojima bi se zavodi i službe zapošljavanja
oslobodili socijalnih funkcija;
- Nastaviti dalje jačanje kadrovskih kapaciteta i modernizaciju javnih institucija iz oblasti rada,
zapošljavanja i socijalne sigurnosti;
- Bolje definisati ciljne grupe u svrhu preduzimanja mjera za stimulisanje zapošljavanja;
- Promovisati programe kojima se pospješuje mobilnost radne snage na cijeloj teritoriji BiH;
- Jačati ulogu i uticaj relevantnih partnera na tržištu rada (sindikat-poslodavci-vlada) u rješavanju
problema u oblasti zapošljavanja;
- Unaprijediti saradnju sa zavodima za zapošljavanje zemalja EU i jugoistočne Evrope, sa
Međunarodnom organizacijom rada (MOR), WAPES-om, Delegacijom Evropske unije u BiH i
Savjetom za regionalnu saradnju.
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod
za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH imaju dobru
međusobnu saradnju. Osoblje zaposleno u ovim službama dobro sarađuje i kontinuirano se obrazuje
kroz provođenje zajedničkih projekata, seminara, radionica, stručnih predavanja i studijskih posjeta.
To omogućuje primjenu evropskih i svjetskih standarda u oblasti rada i zapošljavanja, koji neminovno
zahtijevaju poboljšanje kvalifikacione strukture zaposlenih u službama za zapošljavanje, ali i
neprekidno obrazovanje uz rad, te pripremu i održavanje seminara na raznim nivoima i o
najaktuelnijim temama.
*
*
*
58
*
*
Download

Pregled politika zapošljavanja u BiH za 2012. godinu