INFORMATIKA
PRIPREME
O nastavi informatike
Pred nastavnicama/nastavnicima informatike koji predaju u osnovnoj školi
nalazi se veoma težak i odgovoran zadatak. Od njih zavisi u velikoj mjeri da li će
učeniku nastava biti privlačna ili odbojna, zanimljiva ili dosadna, uspješna ili
neuspješna, tj. kakav će biti učenikov odnos prema nastavi, a time i prema
cjelokupnom obrazovanju.
Nastava je planski i organizovan proces odgoja i učenja koje provodi stručna
osoba radi stjecanja znanja, sposobnosti, vještina i navika prema utvrđenim
nastavnim planovima i programima u odgovarajućem prostoru i sa
odgovarajućom tehnologijom. Nastava je organizirani institucionalni i
vaninstitucionalni interakcijski stvaralački napor u savlađivanju propisanih
sadržaja i sticanju znanja, sposobnosti i navika i osposobljavanje za dalji
permanentni rad s namjerom da se razvije kritička, slobodna, autonomna,
stvaralačka,
humana,
obrazovana,
multikulturna,
multietnička,
i
multikonfesionalna učenikova ličnost koja je otvorena za sve sadašnje i buduće
progresivne promjene u sebi i društvu (sredini) u kojem živi. Nastava je osnovna
odrednica didaktike.
Nastava se sastoji od aktivnosti nastavnice/nastavnika i učenica/učenika.
Nastavničina/nastavnikova aktivnost naziva se podučavanje, a učenicin/učenikova
učenje.
Zadatak izučavanja informatike u osnovnoj školi je pružiti
učenicama/učenicima osnovna znanja o informatičkim pojmovima, naučiti ih
osnove korištenja računara, osnove programiranja i što je naročito važno naučiti
ih da stečena znanja primjene u svakodnevnom životu.
Put do usvajanja znanja treba biti propraćen otkrivanjem novih spoznaja. To se
može postići:
• Kvalitetnom i zanimljivom nastavom,
• Raznovrsnošću po pristupu i nastavnim metodama,
• Aktivnim učešćem učenica/učenika u nastavnom procesu.
Kroz nastavu informatike učeniku treba dati ona znanja koja će moći koristiti u
životu i koja će ga podstaći na nastavak obrazovanja.
Informatika u obrazovanju, kao naučna disciplina, komplementarna je sa svim
drugim pedagoškim naukama: pedagogijom, didaktikom, pedagoškom
psihologijom, metodikom i metodologijom različitih obrazovnih područja.
Didaktika (teorija obrazovanja) je grana pedagogije koja proučava opće
zakonitosti nastave i učenja, ali i druge oblike učenja i obrazovanja van nastave.
Metodika (primjenjena didaktika) podrazumijeva primjenu didaktičkih načela,
zakonitosti i metoda u pojedinom nastavnom predmetu ili području. Metodika je
praktična disciplina koja u prvom planu ima konkretan nastavni sadržaj iz
konkretnog nastavnog predmeta koji učenice/učenici trebaju usvojiti kao znanje ili
vještinu. Ona obuhvata metode, oblike i nastavna sredstva specifična za pojedine
nastavne predmete.
Metodika nastave informatike, oslanjajući se na didaktiku, proučava
zakonitosti nastave kroz obrazovne, odgojne i funkcionalne aktivnosti koje
podstiču učenje.
Informatika, kao savremen predmet, neprestano naučno-tehnološki
napreduje, a i dostupnost informacija obavezuje nastavnicu/nastavnika da
osmišljava i primjenjuje nove načine inovirane nastave. Uvođenjem metodičkih
inovacija, nastavnica/nastavnik postaje sve manje predavač i ispitivač, a sve više
organizator i odgajatelj koji nastavne sadržaje prilagođava interesima i
mogućnostima učenica/učenika (učenik istražuje, rasuđuje, analizira, zaključuje)
tako da u procesu učenja postaje dominantno kreativno učenje rješavanjem
problema uz razvijanje osnovnih vještina rada na računaru.
Nastava informatike uključuje sljedeće aspekte:
• Informatika - nauka koja se bavi proučavanjem računara,
• Otkrivanje novih znanja,
• Povezivanje teorije i praktičnog rada,
• Povezivanje sa ostalim nastavnim predmetima (naučnim oblastima),
• Primjenu nastavnih principa, metoda i oblika rada,
• Primjenu savremenih nastavnih sredstava i pomagala,
• Razvijanje ekološke svijesti.
Ciljevi nastave (komponente učenja-sticanja znanja):
• Kognitivni (saznajno područje-znanje),
• Konativni (psihomotorno područje-volja),
• Afektivni (osjećajno-emotivno područje-osjećaji i emocije).
Zadaci nastave:
• Obrazovni (formiranje predstava i pojmova),
• Funkcionalni (formiranje stvaralačkog mišljenja, vještina, sposobnosti
i navika),
• Odgojni (formiranje univerzalnih odgojnih vrijednosti).
KAKO UČINITI NASTAVU INFORMATIKE INTERESANTNOM
U računarskom opismenjavanju učenice/učenici u osnovnoj školi treba da
nauče da koriste računar. Nastavnim planom i programom za predmet
informatika za učenice/učenike osnovne škole uglavnom je predviđeno da
učenik ovlada izvršavanjem raznih aktivnosti uz pomoć računara, koje
učenice/učenici mogu bez većih poteškoća uspješno izvesti. Činjenica da
učenice/učenici neke vježbe uspješno obave, ne mora da znači da su oni i
shvatili šta su uradili. Kroz nastavni predmet informatika računari se koriste
kako bi učenice/učenici učili o njima samima (računarsko opismenjavanje) kao i
za korištenje računara pri učenju bilo kojeg drugog nastavnog predmeta. Pored
toga oni trebaju naučiti koristiti i tzv. tutorijal softver-gotove programe za
vježbu koje im pripremi nastavnica/nastavnik, da savladavaju osnovne
operacije za obradu teksta, izrađuju jednostavne crteže, koriste programe
Office paketa, Interneta, multimedija i drugih gotovih programa.
U informatici i didaktici još nisu potpuno razrađene metode i oblici rada
u nastavi uz pomoć računara. Izbor metoda i oblika rada u nastavi uz pomoć
računara važno je pitanje savremene nastavnice/nastavnika. U nastavi uz
pomoć računar uspješno se mogu primjenjivati sljedeće savremene nastavne
metode:
a) dijaloška (motiviranje učenica/učenika za predstojeću aktivnost,
odnosno cilj koji treba ostvariti),
b) istraživačka (samostalno traganje za činjenicama),
c) učenje rješavanjem problema (omogućava visok nivo kreativnosti
učenica/učenika i to je najviši domet i oblik učenja; učenica/učenik i
računar naizmjenično jedan drugom postavljaju probleme-zadatke,
traže se rješenja i neprekidno rješavaju raznovrsne problemske
situacije; učenje je zanimljivo;),
d) simuliranje (korištenje računara na raznovrsne načine; mijenjanje
odnosa među postojećim situacijama; učenik mijenja varijable i tako
dolazi do novih situacija; simuliranje se može ponavljati što učeniku
omogućava nove provjere što osigurava transfer znanja),
e) pedagoški odabrana igra (računar prezentira određene informacije u
vezi sa nekom situacijom, a zadatak učenica/učenika je da da odgovor
na osnovu izbora jedne od više danih mogućnosti).
FORMIRANJE GRUPA:
S obzirom da se nastava izvodi u petom razredu osnovne škole,
nastavnica/nastavnik nedovoljno poznaje učenice/učenike, tako da grupe može
formirati slobodno tj. prema ličnom nahođenju.
Međutim, nakon što bolje upozna učenice/učenike, nastavnica/nastavnik može
formirati grupe tako da organizira:
1. Rad više grupa na istom zadatku - učenice/učenici sa slabijim znanjem
grupišu se sa učenicama/učenicima koji imaju veće znanje (razlog
formiranja ovakvih grupa je da učenice/učenici sa većim znanjem
pomažu učenicama/učenicima sa slabijim znanjem). Znači, grupe dobijaju
iste zadatke bez obzira na kvalitet sastava grupe.
2. Rad grupa na različitim zadacima - učenice/učenici se grupišu prema
prethodnim znanjima: slabije učenice/učenici sa slabijim i bolje
učenice/učenici sa boljim (razlog ovog načina formiranja grupa se kroz
davanje grupama različitih zadataka, tj. slabijim učenicama/učenicima
lakših, a boljim učenicama/učenicima težih, sa ciljem da do izražaja dođu
talentirani i nadarene učenice/učenici). Grupe dobijaju zadatke prema
svojim mogućnostima i sposobnostima.
3. Rad na sastavnim dijelovima istog zadatka – složena tema (zadatak)
podijeli se na više prostih zadataka (podtema) i svaki učenik u grupi radi
na jednom zadatku.
Metodička prednost grupnog rada je u tome što učenice/učenici prvo urade
zadatke koji su predviđeni za njihovu grupu, a poslije toga rješaju zadatke
ostalih grupa. Gotovo sve nastavne oblasti su pogodne za primjenu grupnog
oblika rada. Da li će se nastava organizirati u grupama zavisi od više faktora, a
neki od njih su:
• specifičnost i težina nastavnog gradiva
• mogućnost osiguranja potrebnih sredstava za rad
• raspoloživog vremena za grupni rad.
Nastavnica/nastavnik treba diferencirati i podijeliti zadatke (sadržaje)
grupama prema težini i prema mogućnostima pojedinih grupa.
Učenicama/učenicima treba unaprijed odrediti vrijeme koje im se stavlja na
raspolaganje za rješavanje određenog radnog zadatka.
RAD U PAROVIMA (TANDEMU)
Rad u parovima (tandemu) je prijelazni modalitet od individualnog ka grupnom
i kolektivnom (frontalnom) i masovnom obliku rada.
Posmatrano sa pedagoškog aspekta, rad u parovima omogućava:
• prihvaćanje pozitivnih uzora,
• upoznavanje efikasnijih metoda i tehnika učenja,
• razvijanje navika za rad u dvoje,
• korištenje pomoći drugoga kada to zatreba,
• upoređivanje rezultata, ritma rada,
• racionalnije korištenje raspoloživog vremena na nastavnom
satu/času.
Psihološke karakteristike pri radu u paru (tandemu) odnose se prije
svega na povoljnu radnu atmosferu i emocionalnu ravnotežu.
Nastavnica/nastavnik treba diferencirati i podijeliti zadatke (sadržaje)
parovima prema težini i prema mogućnostima pojedinih parova (tandema).
Učenicama/učenicima treba unaprijed odrediti vrijeme koje im se stavlja
na raspolaganje za rješavanje određenog radnog zadatka.
Rad u paru (tandemu) ima više logičkih faza, a to su:
• pripremna faza (definisanje cilja i zadataka koje treba riješiti),
• faza samostalnog istraživačkog rada (neposredna realizacija radih
zadataka),
• faza prezentacije (objedinjavanje i prezentiranje dobijenih rezultata).
Nastavni plan i program za predmet informatika za
6. razred devetogodišnje osnovne škole
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, 2008.
INFORMATIKA
VI RAZRED
2 sata sedmično
70 sati godišnje
UVOD
Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja učenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom
tehnologijom.
Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođeni su uzrasnoj dobi učenika osnovne škole i treba da
omoguće:
• upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska
tehnologija (osnovna znanja),
• sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa,
• stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i
• sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.
Osnovna znanja, umijeća, navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su
odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike.
PODRUČJA UČENJA
OSNOVNA ZNANJA
UMIJEĆA I
VJEŠTINE
SPOSOBNOSTI ZA
CILJEVI
ISHODI UČENJA
- da učenicima omogući da shvate ulogu
informacijskih tehnologija u savremenom
društvu;
- da učenici upoznaju strukturu računara;
- da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima
softvera opće namjene;
- da učenici upoznaju osnovne karakteristike
programskih jezika;
- da učenike upozna sa načinima komuniciranja
posredstvom različitih medija;
- da učenike upozna sa načinima korištenja
Internet usluga;
- da učenicima predstavi načine pohranjivanja i
čuvanja informacija u računarima;
- da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu
sa računarima i drugom opremom;
- da učenike upozna kako mogu uspješno
upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje;
- da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje
pri rukovanju i korištenju računara i pratećih
uređaja;
- da učenike upozna kako mogu uspješno
upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih
dokumenata i izradu prikaza;
- da učenici znaju upotrebljavati osnovne
programske alate kao sredstva za učenje i
istraživanje;
- da učenike upozna sa načinima rješavanja
- osnovna znanja o strukturi računara, njegovoj primjeni u raznim
djelatnostima, primjeni u komunikaciji i rješavanju problema;
- osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom
opremom, postupke uključivanja i isključivanja računara,
pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi,
opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih
jezika);
- osnovna znanja o jednom programskom jeziku;
- osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja
elektroničke pošte;
- osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos
teksta i njegov prikaz, rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć
ICT-a);
- vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući
zadatke uz pomoć ICT-a;
- osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja
elektroničke pošte;
- sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska
RJEŠAVANJE PROBLEMA
NAVIKE, STAVOVI
problema uz pomoć računara;
- da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati
multimedijske alate kao podršku vlastitim i
grupnim rezultatima učenja;
- da učenicima predstavi moguće sklopovske i
programske probleme u svakodnevnom radu i
uputi na načine njihova otklanjanja;
- da učenici prihvate oblik timskog rada pri
rješavanju problema.
- da učenike upozna sa zahtjevima kulturne
upotrebe računarske i informacione tehnologije;
- da učenicima ukaže na pravne i etičke principe
upotrebe informacijske i komunikacijske
tehnologije i ukaže na posljedice njihova
narušavanja;
- da učenicima ukaže na potrebu da koriste
raspoloživu literaturu;
programska sredstva: obrada teksta, rad sa proračunskim
tablicama i grafikom);
- sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih
informacija;
- sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju
svakodnevnih problema.
- navika korištenja informatičke literature;
- navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim
putem, putem Interneta;
DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE
Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema, što samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće
izučavati na ovom uzrasnom nivou.
Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. Naime, njegovo potpuno izvođenje
zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti.
Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru, po principu: jedan računar – jedno
radno mjesto – jedan učenik.
Odjeljenja se dijele u dvije grupe, koje svaka posebno ostvaruju predviđeni sedmični fond sati. Grupe ne treba da imaju više od 16 učenika.
Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda:
•
izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi,
•
određivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviđeno koji se sadržaji obrađuju u prvom a koji u drugom
polugodištu);
•
izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta.
Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više programskih jezika.
Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcionisanja računara) i tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih
tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva, ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjernjeg jezika i
književnosti, stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću), likovne kulture (računarski dizajn, grafički i
slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta.
Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju
upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije.
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
• Nastavnik informatike (sa ili bez drugih predmeta: tehnički odgoj, matematika, fizika);
• Profesor informatike (sa ili bez drugih predmeta: tehnički odgoj, matematika, fizika);
• Profesor ostalih predmeta sa završenim dvosemestralnim kursom iz Informatike i računarstva na fakultetu koji obrazuje informatički
kadar (kurs mora verifikovan od strane Nastavno naučno vijeće fakulteta).
SADRŽAJ
ZNANJE I RAZUMIJEVANJE
SPOSOBNOSTI
VRIJEDNOSTI,
STAVOVI, PONAŠANJE
AKTIVNOST UČENIKA
AKTIVNOST NASTAVNIKA
Uvod
Potreba za računarskom
tehnologijom u istoriji
razvoja pojedinih ljudskih
djelatnosti i društva u
cjelini.
Spoznaje o ulozi i razumijevanje
značaja računarske opreme kao
neophodnog sredstva u razvoju
svih oblasti ljudskog djelovanja i
društva u cjelosti.
Sposobnost
zaključivanja na
osnovu dobijenih
informacija.
Pravilan stav prema
računarskoj tehnologiji
i njeno korištenje u
svim mogućim
situacijama.
Razvoj računara kroz historiju.
Aktivno slušanje i
uključivanje u raspravu
o razvoju računarske
tehnike i tehnologije.
Učešće u demonstraciji
računarske opreme.
Vođenje pribilješki.
Prezentacija nastavnih
sadržaja.
Organizovanje i vođenje
rasprave o razvoju ICT-a.
Demonstarcija raspoložive
računarske opreme.
Zaključivanje rasprave.
Upute za dalji rad.
1. Matematičke osnove
rada računara
Predstavljanje podataka u
računaru.
Bit.
Razumijevanje pojmova: podatak,
bit, vrijednost bita, nizovi bita i
moguća stanja.
Sposobnost
zapisivanje bita i
nizova bita.
Poimanje predstavljanja podataka
u računaru
Formiran pravilan stav
prema matematičkim
osnovama rada
računara.
Aktivno učešće u
nastavnom procesu.
Zapisivanje bita i
nizova bita.
Izlaganje nastavnih
sadrržaja uz upotrebu
najpogodnijih metoda i
oblika rada.
Uključivanje učenika u
nastavni proces.
Pojam bita i njegove
vrijednosti (0-nula i 1-jedan),
nizovi bita i moguća stanja.
Motiviranje učenika da
prate izlaganje.
Kontrola individualnog
napredovanja učenika u
usvajanju znanja.
Ocjenjivanje.
Brojevi zapisani nizom do
četiri bita. Težinska
vrijednost bita, binarni zapis
broja, binarna cifra, zapis
broja nula i raspon zapisa
brojeva.
Usvojena znanja o zapisivanju
bojeva u binarnoj algebri. Čitanje
binarnih brojeva. Sabiranje i
oduzimanje binarnih brojeva sa
četiri cifre.
Određivanje
vrijednosti bita.
Zapisivanje
binarnog broja.
Zapisivanje i
čitanje binarne
cifre.
Svjesno obavlja
zadatke u vezi sa
binarnom algebrom.
Ima pozitivan odnos
prema učenju osnova
rada računara.
Prati predavanje.
Izlaže nastavno gradivo.
Izvršava instrukcije
nastavnika.
Daje karakteristične
primjere zadataka iz binarne
algebre.
Pomaže drugim
učenicima da savladaju
zadatke koji se
postravljaju.
Motivira učenike da
savladaju predviđeno
gradivo.
Bajt.
Bajt kao niz bita, moguća
stanja i brojne vrijednosti,
uzastopno množenje sa dva.
Shvatanje i razumijevanje bajta
kao niza bita.
Zna određivati mjesnu vrijednost
svake cifre, uzastopnim
množenjem sa dva sa desne na
lijedvu stranu.
Usvojio je pravila binarnog
predstavljanja decimalnih brojeva.
Kodiranje.
Prikazivanje znakova nizom
bitova. Binarno kodirani
decimalni zapis.
Razumije i shvata pojam
kodiranje.
Zna prikazati znakove nizom
bitova.
Zna binarno kodirati decimalni
zapis.
2. Arhitektura računara
Zna dijelove računara.
Hardware (mašinska oprema
računara). Dijelovi računara,
procesor, radna memorija,
pomoćne memorije, ulazno
izlazne jedinice, adresne i
podatkovne veze.
Usvojio je potrebna znanja o svim
dijelovima računara: procesor,
radna memorija, pomoćne
memorije, ulazno-izlazne jedinice.
Kućište računara,
uključivanje, isključivanje,
restartovanje računara,
Zna važnost ličnih računara kao
pomagala u učenju.
Upoznat je i zna različite pojavne
oblike ličnih računara.
Sposoban je da
interpretira
stečana znanja i
razumijevanja iz
oblasti binarne
algebre i
numeričke
matematike
Zauzeo je stav da treba
tumačiti binarnu
algebru kao
matematičke osnove
funkcionisanja računala
i drugih elektronskih
uređaja.
Sposoban da
objesni pojmove:
bit, bajt, binarni
zapis, decimalni
zapis, kodiranje.
Iskazuje intetres za
proučavanje
matematičkih osnova
funkcionisanja
računara.
Sposoban je da
postavi
jednostavniji
zadatak i da ga
riješi.
Pravilno i realno
samoprocjenjuje svoj i
uspjeh drugih učenika.
Sa sigurnošću
prepoznaje i
pokazuje dijelove
računara.
Ima potrebnu pažnju i
oprez pri radu sa
računarom i drugom
računarskom
opremom.
Sposoban je
prepoznati vrste i
oblike računara.
Sposoban je
koristiti dodatnu
opremu računara.
Aktivno učestvuje u
nastavnom procesu.
Prati uputstva
nastavnika.
Prati i procjenjuje
individualno napredovanje
pojedinaca.
Prema potrebi daje dodatna
objašnjenja grupi učenika ili
svima.
Stekao je naviku da sa
drugim učenicima
raspravlja o zadacima
koje treba da rješavaju.
Rješava zadatke koje
postavlja nastavnik.
Ponavlja i sistematizuje
izloženo gradivo.
Vježbe uredno bilježi u
svesku.
Provjerava postignuća
učenika, njihova znanja,
sposobnosti i ponašanje.
Ima urednu
dokumentaciju prema
zahtjevu nastavnika.
Vrši evidentiranje i uredno
vodi nastavnu
dokumentaciju.
Transparentno vrši
ocjenjivanje.
Koristi računar za
izvršavanje školskih
zadataka i zadataka
koje obavlja kod kuće.
Stekao je naviku da
Aktivno prati izlaganje
nastavnika.
Priprema i izlaže nastavno
gradivo.
Izvršava uputstva i
instrukcije.
Demonstrira opremu i
postupke rada.
Uredno vodi
pribilješke, a
dokumentaciju
redovno ažurira i
stavlja na uvid
nastavniku.
Priprema tekstualna
uputstva za postupanje i rad
učenika.
Kontroliše rad učenika.
Prati napredovanje učenika
hlađenje računara.
Održavanje računara.
Uočava razliku između
programske i mašinske opreme
računara i zna pojasniti njihovu
nerazdruživost.
Naučio je ulogu obje vrste opreme
računara (programske i mašinske).
Zna razlikovati računare, kao i
pojednine vanjske i unutrašnje
dijelove mašinske opreme.
Shvatio je ulogu CPJ, matične
ploče i RAM-memorije.
Naučio je jedninice za mjerenje
brzine rada računara i kapacitet
memorije.
Uspješno pušta u
pogon računar i
dodatnu opremu.
računar koristi kao
neophodno sredstvo za
uspješno učenje.
Po potrebi
restartuje rad
računara.
Svoja iskustva u radu sa
računarom prenosi na
druge.
Složenije operacije
rada sa računarom
povjerava srtučnim
licima.
Uspješno u diskusijama
tumači značaj
računara.
Obezbjeđuje
kvalitetne
prostorne uslove
za rad računara te
za smještaj
dodatne opreme.
Vrši jednostavnija
čišćenja i
održavanje.
Održava računar i vodi
brigu da uslovi u
kojima uređaji rade
budu u skladu sa
zahtjevima.
Ukjlučuje se u
demonstriranje
računara, računarske
opreme.
Postupke rada
prethodno provjerava i
ukazuje drugim na
pravilan rad ukoliko je
to potrebno.
Ukjlučuje se u
aktivnosti pri uređenju
kabineta.
u učenju i izvođenju vježbi u
toku nastave.
Prema potrebi daje dodatna
objašnjenja.
Stvara povoljnu mikro klimu
u kabinetu informatike.
Zajedno sa učenicima pravi
raspored radnih mjesta i
uređuje ih prema
standardnim zahtjevima i
HTZ pri radu sa računalima.
Podstiče učenike u radu i
zajedno sa njima osmišljava
izgled kabineta.
Organizacija rada računara.
Razumije i način rada računara.
Software i njegove vrste:
Upoznao je elemente interfejsa
OS.
- operativni sistemi, vrste
operativnih sistema,
zadaci OS, grafički
interfejs, podizanje
(pokretanje) sistema,
uvodni ekran, radna
površina, dijelovi radne
površine, pokazivač miša,
prozor, startni meni,
- programski jezici,
- aplikativni software.
Vrste programske opreme,
nabavljanje i pravo
korištenja programske
opreme (licencni softver).
Zna uspješno pokrenuti OS i
aplikativni softwer.
Naučio je i uspješno radi s
grafičkim sučeljem kao i njegov
izgled.
Zna upravljati korisničkim
fajlovima i folderima kao i
osnovne operacije s njima.
Usvojio je osnovne principe
održavanja operativnog sistema,
aplikativnih programa i održavanje
mehaničkih dijelova računara i
njegovih ulazno izlaznih
(priključnih) jedinica.
Sposoban je
objasniti rad
računara.
Pokreće operativni
sistem.
Primjenjuje u
jednostavnim
oblicima
aplikativni softver.
Koristi grafičko
sučelje i
prilagođava ga
prema potrebama.
Upravlja
dokumentima,
datotekama,
direktorijima.
Vrši jednostavnije
postupke
održavanja i
kontrole
operativnog
sistema.
Održavanje sistema.
Pravilno drugima
tumači rad računara.
Aktivno se uključuje u
nastavni proces.
Planira i osmišljava rad u
kabinetu informatike.
Stekao je naviku da
koristi mjere zaštite.
Pomaže nastavniku pri
demonstraciji rada
računara.
Prezentuje gradivo na
savrenmen način.
Poštuje redoslijed
postupaka pri puštanju
sistema u rad i pri
njegovom isključivanju.
Prikuplja interesantne
članke o računarima,
računarskoj opremi,
operativnim sistemima,
aplikativnom softveru i
dr. te ih uz dozvolu
nastavnika prezentuje
na času.
Izvršava instrukcije
nastavnika.
Pomaže drugim
učenicima.
Trudi se da doprinese
kvalitetnoj radnoj
disciplini na času.
Koristi najpogodnije metode
i oblike rada.
Prati i procjenjuje
individualna postignuća
učenika. Analizira i
upoređuje ih sa uspjehom u
prethodnom razredu.
Upoređuje aktivnosti i
rezultate rada i učenja
učenika u odjeljenju i sa
uspjehom u drugim
odjeljenjima.
Izrađuje zidne slike i
panoe
Kontroliše
aplikativni softver
prije upotrebe.
Organizacija podataka na
računaru, zapis i pristup
datotekama, stablo mapa.
Ima znanje o načinu organizacije
podataka, sistemu pomoći,
prilagođavanju.
Uspješno koristi
postojeće
datoteke.
Vrste datoteka: sistemske,
podatkovne i izvršne
Naučio je raditi sa datotekama i
direktorijima (kopiranje,
preimenovanje, premještanje), i
Formira prema
potrebi nove
Izgradio je pravilan
pristup i racionalno
koristi mogućnosti
organizacije podataka
na računaru.
Pravilno koristi
Praćenje izlaganja
nastavnika.
Izvodi potrebne
postupke za
savladavanje gradiva.
Izlaže nastavno gradivo.
Demonstrira postupke
organizacije podataka na
računaru. Daje neophodne
upute.
datoteke.
sa pogonskim programima.
datoteke.
Zna instalisati programsku
opremu i ukloniti jednostavne
programe s računara.
Stablo mapa koristi
za organizovanje i
čuvanje
dokumenata.
sistemske, podatkovne
i izvršne datoteke.
Za složenije radnje traži
savjet i prepušta ih
nastavniku.
Poštuje uputstva.
Uključuje se u rad
informatičke i
računarske sekcije.
Na odgovarajuće
lokacije smješta
nove dokumente i
datoteke.
3. Primjena računara
Tekst procesori (editori).
Primjena tekst procesora i
primjer rada sa
jednostavnim tekst
procesorom.
Uređivanje teksta i osnovne
strukture: liste, nabrajanje,
tabele, zaglavlja, kolone,
slike, brojevi stranica,
struktura dokumenata:
paragrafi, sekcije.
Određivanje jezika, provjera
pravopisa, samoispravljanje,
podešavanje.
Ispis dokumenata.
Znati napisati i oblikovati razna
pisma, molbe, zahtjeve, referate,
seminarske radove itd.
Koristi program za
pisanje teksta
pomoću računara.
Znati kako se pokreće i zatvara
tekst procesor.
Sposobnosti:
otvoriti i spasiti
novi dokument,
mijenjati, brisati i
premještati
dijelove teksta,
tražiti, mijenjati
riječi u tekstu.
Znati otvari i spasiti dokument.
Izmjene i brisanje teksta u
dokumentu, označavanje teksta,
poništavanje izmjena,
premještanje i kopiranje teksta.
Izbor vrste i veličinu pisma,
odrediti boju, dodatno isticanje
teksta.
Oblikovanje odlomaka,
poravnanje, tabulatori.
Oblikovanje stranice dokumenta,
zaglavlje, podnožje, promjena
izgleda stranice, pisanje u
kolonama.
Oblikuje izgled
stranice.
Radi sa tabelama,
crtežima i slikama.
Ispis dokumenta.
Povezati naučeno o
obradi teksta s
učenjem sadržaja iz
Bosanskog, hrvatskog i
srpskog jezika, te sa
sadržajima Engleskog
jezika i drugih
nastavnih predmeta.
Korištenje znanja o
obradi teksta u učenju
Rad u timu. Zajedničke
aktivnosti na obradi
teksta, crteža, slika i
izradi zidnih tabela,
grafikona i šema.
Čuvanje i održavanje
računarske opreme.
Afirmativno govori o
mogućnostima i
značaju računara.
Aktivno učestvovanje u
nastavnom procesu.
Komunicira sa drugim
učenicima i doprinosi
lijepom ambijentu.
Radi na računaru
nadahnuto i sa
zadovoljstvom.
U kabinetu održava red
i ima pravilan odnos
prema sredstvima i
opremi.
Priprema grafikone i druga
sredstva za demonstranje
organizacije podataka.
Prati i vrednuje rad i
kompletnu aktivnost
učenika.
Nastavno gradivo izlaže na
popularan način tako da
učenici sa motivacijom i
zadovoljstvom prate
nastavu.
Aktivno je uključen u rad
učenika i njihovo obavljanje
vježbi.
Stalno je u toku šta učenici
rade i usmjerava njihove
aktivnosti.
Prati individualno
napredovanje učenika.
Formatiranje dokumenata,
prikaz i primjena najčešće
korištenih traka sa alatima.
Crtanje jednostavnih i
složenih geometrijskih
likova.
Zna odrediti format dokumenta,
podesiti alatne trake i postaviti
potrebne alate.
Uspješno crta
geometrijske
likove.
Zna koristiti alat za crtanje
jednostavnih i složenih
geometrijskih likova.
Samostalno kreira
potrebne forme
geometrijskih
likova.
Kombinuje: više
osnovnih u
složenije likove.
Stečeno znanje
primjenjuje u nastavi
matematike, tehničke
kulture, likovne kulture
i kulture življenja.
Ispoljava zadovoljstvo
postignutim
rezultatom.
Pomaže učenicima da
uspješno podešavaju alatne
trake i da koriste sve
mogućnosti tekst procesora.
Omogućuje učenicima da
steknu samopouzdanje pri
izvršavanju postavljenih
zadataka.
Znanje koristi pri
crtanju u slobodnom
vremenu.
Koristi boje za
ispunu.
Programi za crtanje.
Primjena programa za
crtanje i primjer rada uz
objašnjenje osnovnih
pojmova: linije i debljine
linija, boje i bojenje,
geometrijski likovi, četkica,
brisač.
Umetanje teksta.
Isijecanje, kopiranje i
zakretanje dijelova slike.
Zna koristiti jednostavan program
za crtanje.
Razumije kako se mogu određivati
vrste i debljine linija, kako se
mogu koristiti boje i drugi
raspoloživi elementi i alati.
Zna isijecati i kopirati dijelove
slike.
Zna umetati tekst u crtež.
Izrađuje
jednostavne
crteže.
Radi sa slikama.
Koristi mogućnosti
programa za
crtanje.
Sposoban je da
znanje primjenjuje
pri učenju i
savladavanju
programskih
sadržaja iz drugih
predmeta: tehnički
odgoj, kultura
življenja, biologija i
dr..
Ispoljava pravilan
odnos prema učenju
crtanja pomoću
programa.
Koristi stečena znanja u
nastavi drugih
predmeta.
Prenosi znanje na
druge učenike.
Pokazuje spremnost za
saradnju i zajednički
rad.
Unaprijed se priprema
za nastavu.
Aktivno prati nastavu.
Na vrijeme izvršava
zadatke i pomaže
drugim učenicima koji
zaostaju.
Stavlja se na
raspolaganje
nastavniku da se
nastavni proces
uspješnije realizuje.
Program za crtanje i njegove
mogućnosti učenicima
jednostavno predstavlja da
ga učenici brzo savladaju i
steknu dobar preduvjet za
rad s drugim programima
iste namjene.
Korištenjem programa za
crtanje kod učenika razvijati
maštu i kreativnost.
Korištenje međuspremnika
u radu s programima.
Sadržaji međuspremnika.
Primjeri korištenja na tekst
procesorima i programima
za crtanje.
Zna raditi sa međuspremnikom i u
potpunosti vlada sa sadržajma
smještenim u međuspremnik.
Zna koristit jedan aplikativni
program za crtanje.
Zna izraditi složeniji crtež
pomoću programa.
Zna gdje može upotrijebiti
program za crtanje.
Piksel. Mapa piksela.
Bitmapirana grafika.
Povećavanje i smanjivanje
pogleda na sliku. Promjena
veličine crteža, dubina boja,
kontrast i osvijetljenost.
Uspješno poima piksel kao
element slike odnosno kao jednu
tačku na slici.
Zna šta je mapa bitova.
Ima znanje o prenošenju grafike
(slika) iz memorije na zaslon.
Zna koristiti mogućnosti promjene
veličine crteža te mijenjati
kontrast i osvijetljenost.
U toku rada na
tekstu i crtanja
koristi mogućnosti
međuspremnika.
Ima ravijenu
sposobnost
kombinovanja
teksta sa crtežima.
Izgradio je naviku da
znanje o obradi teksta i
crtanju pomoću
programa koristi u
svakodnevnom učenju.
Prenosi iskustva na
druge učenike.
Uključuje se u rasprave
i zajedničke aktivnosti
u savladavanju gradiva.
Znanja koristi i u druge
svrhe u slobodnom
vremenu.
Sposoban je
mijenjati izgled
zaslona koristeći
BMP datoteke.
Ima naviku da BMP
grafiku koristi kao
moćan vizuelni efekat
u komunikaciji sa
računarom.
Učenike podstiče u radu,
pohvaljuje uspješne i one
koji pomažu drugim
učenicima.
Ocjenjuje i vrdnuje ukupna
postignuća učenika.
Razvio je logičko
razmišljanje o
načinima
kombinovanja
teksta sa crtežima.
Sposoban je
izrađivati crteže i
spremiti kao
bitmapnu grafiku.
Prati individualno
napredovanje svakog
pojedinog učenika.
Prenosi stečeno znanje
na druge učenike.
Rado pokazuje drugim
učenicima kako da
savladaju upotrebu
BMP grafike.
Ukjlučuje učenike u
nastavne aktivnosti,
podržava ih i stimuliše.
Vrši ponavljanje i
sistematizaciju gradiva
obrađene nastavne teme.
Provjerava postignuća
učenika, njihova znanja,
sposobnosti i ponašanje.
Vrednuje postignuća
učenika.
4. Programiranje
Pojam algoritma. Osnovne
algoritamske strukture:
slijedna, ciklička i struktura
grananja (odlučivanja).
Usvojio pojmove: programiranje,
algoritam, algoritamske strukture.
Zna šta su strukture: slijedna,
ciklička i grananje.
Sposobnost
opisivanja i
objašnjavanja
pojma algoritma.
Sposobnost
uočavanja razlike
između slijedne,
Sve aktivnosti
promatra kao niz
algoritamskih koraka.
Prihvata algoritamski
način razmišljanja
(logiku) pri rješavanju
problema.
Uključuje se u raspravu
o algoritmu i
algoritamskom načinu
rješavanja problema.
Nastavnu građu iznosi na
popularan način,
pristupačan i prihvatljiv za
većinu učenika.
Aktivan je u toku
nastavnog procesa.
Vodi računa o složenosti
nastavnih sadržaja pa ih
zato postupno izlaže.
cikličke i strukture
grananja.
Prikaz algoritma. Grafički i
jezički (pseudokod) način
prikaza. Primjeri algoritama:
crtanje jednostavnih i
složenih geometrijskih
likova.
Zna simbole za grafičko
prikazivanje algoritma, te zna
jezički prikaz.
Posjeduje znanje kako se piše
algoritam za crtanje jednostavnih
geometrijskih likova.
Izgrađena
sposobnost za
pisanje algoritma,
opisivanje korak
po korak postupka
za rješavanje
nekog problema ili
zadatka.
Izgrađena
sposobnost
grafičkog
predstavljanja
algoritma.
5. Mreže računara
Računarske mreže, vrste,
veličina, namjena, načini
povezivanja.
Internet kao globalna mreža
računara. Osnovni servisi,
www, elektronička pošta
(pošiljaoc i primatelj,
struktura elektroničkog
maila).
Zna šta su računarske mreže i koja
im je namjena.
Vlada sa podscima o vrstama
mreža, njihovoj veličini i namjeni,
te o načinima povezivanja.
Potpuno je razumio šta je
Internet.
Zna ulogu i mogućnosti Interneta
a posebno www i E-mail.
Prihvata kao
neophodnost da se
rješavanje nekog
problema treba
planirati, unaprijed je
potrebno predvidjeti
postupke, korake.
Prihvata činjenicu da je
potrebno obezbijediti
uslove za rješavanje
problema.
Rješava postavljene
zadatke. Sam postavlja
jednostavnije zadatke i
rješava ih.
Donosi na časove
članke o rogramskim
jezicima iz
informatičkih časopisa
Sposoban je
uključiti računalo
na mrežu koja mu
je dostupna
(konektovanje i
diskonektovanje).
Stekao je naviku
korištenja mogućnosti
koje pruža računarska
mreža.
Prati izlaganje
nastavnika.
Sposoban je
koristiti usluge
www i E-mail
Mogućnosti Interneta
shvata kao bazu
podataka koja mu stoji
na raspolaganju.
Učestvuje u diskusiji i
iznosi svoja iskustva.
Uredno vodi zabilješke
na času.
Stečeno znanje prenosi
na druge učenike.
Izlaže nastavno gradivo.
Prati napredovanje učenika.
Bira jednostavne primjere za
uzradu algoritma, a onda
prelazi na složenije zadatke.
Demonstrira primjere
gotovih algoritama.
Priprema nastavni proces.
Ažurira stanje računara i
dovodi ih u funkciju. Izlaže
nastavno gradivo u vezi sa
mrežama računara. Koristi
raspoloživa nastavna
sredstva
Prati napredovanje učenika.
Organizuje efikasan rad tako
da učenici stiču kvalitetna i
trajna znanja o računarskih
mreža.
Web preglednici, web
pretraživači, načini pretrage.
Zapisivanje stranica.
Zna kako se mogu upotrebljavati
preglednici koji mu stoje na
raspolaganju. Zna kako se vrši
pretraživanje i nalaženje
potrebnih podataka.
Sposoban je
pronaći potrebne
podatke i izvršiti
selekciju.
Ima naviku traženja
podataka koji su mu
potrebni za učenje i
savladavanje gradiva iz
drugih nastavnih
predmeta.
Uključuje se u rad
Internet sekcije.
Vrste datoteka koje se
susreću na webu.
Hipertekstualni dokumenti i
multimedija. Slika, zvuk i
video. Programi za njihovu
reprodukciju.
Zna šta su datoteke weba.
Sposoban je
formirati datoteku
sa podacima koje
je preuzeo sa
www.
Ima naviku da koristi
mogućnosti hiperteksta
i multimedije npr. za
učenje sadržaja iz
muzičke kulture ali i
drugih nastavnih
predmeta.
Aktivno učestvuje u
diskusijama o
hipertekstu i
multimediji.
Ispoljava progresivne
ideje u korištenju
hiperteksta i
multimedije.
Ispoljava postignuto
znanje.
Organizuje rad školske
videosekcije.
Učestvuje u kreiranju
školskih videozapisa.
Praćenje i evidencija
postignuća učenika.
Uključuje se u rad
školske videosekcije.
Sprovodi transparentno
ocjenjivanje.
Slijedi uputstva
nastavnika.
Ističe potrebu i značaj
obrade i predstavljanja
podataka putem tablica.
Zna za mogućnosti kombinacije
(istovremenog korištenja)
hipertekstualnih dokumenata i
multimedije.
Zna programe kojim se vrši
reprodukcija
Rad sa slikovnim, zvučnim i
video dokumentima.
Kreiranje video zapisa,
izdvajanje dijelova u
zasebne datoteke, sinteza
(objedinjavanje)
multimedijalnog sadržaja.
Zna mogućnosti rada sa slikovnim,
zvučnim i video dokumentima.
6. Rješavanje problema
uz pomoć računara
Prihvatio je i uspješno
upotrebljava pojam tablični
kalkulator te razumije šta su ćelije,
redovi, kolone i šta je regija.
Tablični kalkulatori i primjer
primjene. Ćelija, red i
Zna proceduru kreiranja video
zapisa. Zna objediniti
multimedijalne zapise.
Sposobnost
korištenja
hipertekstualnih
dokumenata i
multimedijalnih
programa (slika,
zvuk i video).
Ima razvijenu
sposobnost
kombinovanja
tekstualnih,
slikovnih, zvučnih i
video zapisa.
Kreativan je i
uspješno kreira
zadne videozapise.
Otvara program
koji obrađuje
tablični kalkulator i
uspješno vrši
pripreme za rad.
Stekao je naviku da
koristi elektronska
sredstva za bilježenje
događaja.
Razvio je potrebu da
razne podatke
obrađuje i predstavlja
u tablicama
Podatke kojima
raspolaže ustupa i
drugim učenicima.
Demonstrira korištenje
preglednika, web
petraživača i daje uputstva o
načinima pretrage.
Ponavljanje i vježbanje.
Utvrđivanje stečenih znanja.
Znanja koristi u
svakodnevnim
aktivnostima.
Kreira samostalno
izgled tablice.
Demonstrira mogućnosti
kolona. Regija.
Formatiranje i
autoformatiranje. Linije,
debljine i vrste linija boje,
bojenje ćelija.
Sortiranje u tablicama.
Sabiranje u tablicama.
Određuje broj
ćelija, broj kolona,
broj redova.
Stekao je znanje o načinima
određivanja vrste i debljine linija,
njihove boje te o bojenju ćelija,
redova i kolona.
Poima pojmove sortiranja u
tablicama.
Naučio je kako se sabira.
Prezentacije i primjeri
primjene. Kreiranje
prezentacije i rad sa
jednostavnim programom
za izradu prezentacije.
Zna kreirati prezentaciju, sačuvati
, pohraniti i otvoriti postojeću
prezentaciju
Kreira tabele sa
svim potrebnim
elementima.
Kreativan je pri
korištenju tabličnog
kalkulatora.
Uspješno
formatira i koristi
mogućnost
autoformatiranja.
Obavlja sortiranje.
Uspješno obavlja
računsku operaciju
sabiranja.
Uspješno kreira
prezentaciju.
Prikazuje
prezentaciju i
objašnjava.
Pomaže drugim
učenicima.
tabličnog kalkulatora.
Pokazuje veliko
interesovanje za rad sa
tabličnim
kalkulatorom.
Demonstrira način
formatiranja,
autoformatiranja te načine
rada sa linijama.
Daje jednostavne zadatke.
Demonstrira upotrebu boje
za linije i ćelije.
Svoja znanja o
mogućnostima
tabličnog kalkulatora
primjenjuje u pri
učenju sadržaja iz
matematike i drugih
nastavnih predmeta.
Sarađuje sa drugim
učenicima i
nastavnikom.
Koristi priliku da kreira
prezentaciju i predstavi
je u školi, ali i na
drugim mjestima.
Uključuje se u grupni
rad na formiranju
prezentacije.
Samostalno kreira
realne zadatke.
Prati uputstva
nastavnika.
Demonstrira sortiranje i
sabiranje.
Kontroliše rad učenika.
Usmjerava, pokazuje.
Motivira učenike.
Predstavlja jednostavne
forme kreiranja
prezentacije, pohranjivanja,
prikazivanja i zatvaranja.
Ističe značaj prezentacije.
Provjerava postignuća
učenika i vrši evidenciju.
Transparentno ocjenjuje.
7. Sigurnost pri radu sa
računarima
Zna protumačiti pojam računarske
ergonomije.
Računarska ergonomija.
Postupci pravilne upotrebe
računarske opreme.
Zna pravilne postupke pri
upotrebi računarske opreme.
Zna posledice nepravilnog
korištenja opreme i njihov uticaj
na organizam čovjeka, pogotovo
mladih koji su u razvoju.
Postupa u skladu
sa uputama za
korištenje
računarske
opreme (tastatura,
miš, monitor,
kućište, printer,
skaner, zvučnici i
dr.).
Primjenjuje
predviđene
procedure.
Zaštita i održavanje
računarske opreme ( disc
defragmenter, backupsigurnosna kopija i sl.).
Upoznat je sa potrebom zaštite i
održavanja računarske opreme.
Zna namjenu softverskih
programa i alata za zaštitu.
Obavezno
primjenjuje mjere
zaštite pri radu sa
računarom i
ostalom opremom.
Često koristi
programe kao što
su disc
defragmenter i
bacup.
Virusi i zaštita od virusa.
Scan disc.
Zna šta znači riječ virus u
računarskoj i informatičkog
terminologiji.
Uspješno koristi
antivirusni
program.
Zna vrste programa za zaštitu od
virusa.
Postupa u skladu
sa uputstvima za
uklanjanje
otkrivenog virusa.
Stvorio je naviku
poštovanja
predviđenih postupaka
(procedura).
Ukazuje na pravilno
postupanje i drugima.
Obavezno koristi
proizvođačke
deklaracije i štampane
kataloge sa uputstvima
Navikao je da u
računalu, na discu
defragmentira –
presloži podatke.
Pravi sigurnosne kopije
dokumenata i
datoteka.
Stvorio je naviku da
obavezno pregleda
priključeni medij na
računalo koristeći neki
od antivirusnih
programa.
Aktivno učestvuje u
demonstracij pravilnih
postupaka.
Demonstrira pravilnu
upotrebu računarske
opreme. Upozorava.
Slijedi uputstva
nastavnika.
Priprema u pisanoj formi
najvažnije sadržaje.
Čita i tumači
proizvođačke
deklaracije, uputstva i
drugi štampani i
grafički materijal.
Ističe značaj pravilnog
korištenja i posledice
nepravilne upotrebe
opreme.
Učestvuje u
diskusijama u vezi sa
zaštoitom računara i
njihovim pravilnim
održavanjem.
Ističe i tumači značaj zaštite
računara, njegovih tvrdih
komponenti (hardvera) i
programa
Iznosi negativne, ali i
pozitivne primjere.
Prikuplja informacije o
najnovijim vrstama
virusa i antivirusnih
programa za zaštitu.
(softvera).
Daje uputstva kako se to
uspješno ostvaruje.
Sistematizuje pređeno
gradivo. Primjenjuje
standardne forme provjere
znanja. Transparentno
vrednuje postignuća učenika
i predlaže zaključnu ocjenu.
PRIMJER DETALJNIJE PRIPREME ZA ČAS INFORMATIKE
Br. časa :
47.
Ovo je primjer potpuno razrađene pripreme za nastavni čas. Naravno nismo uvijek u
mogućnosti odvojiti par sati da se napiše detaljna priprema. Obično se detaljnije pripreme
rade samo za ogledno-ugledne časove. I mi ćemo dati samo jedan primjer detaljnije
razrade pripreme. Svaki nastavnik ima svoj stil pisanja i odstupanja su dozvoljena izuzev
kod glavnih dijelova pripreme koje ona mora da sadrži i koje ćemo naglasiti.
1. DEFINISANJE ČASA
Nastavni predmet: Informatika
Nastavna oblast: Računarske mreže
Nastavna tema/jedinica: Mreža svih mreža Internet – elektronska pošta
Uvođenje novine
Novina u ovom nastavnom času jeste način na koji se objašnjava koncepcija Interneta i
elektronske pošte. Čas treba prikazati na zabavan način preko nečega što je već blisko ili
potpuno poznato učenicima. Praktična primena: učenici kreiraju sebi besplatan nalog u
okviru Gmail-a, koji će kasnije koristiti za svoje potrebe sa bilo koje lokacije.
Motivacija
Pošto je ovo univerzalna tema nije teško motivirati učenike i skrenuti im pažnju da je danas
poznavanje osnovnih funkcija interneta osnova uspešnosti u radu bilo koje firme i
organizacije.
2. PLANIRANJE I ORGANIZACIJA ČASA
Tip časa
Tip časa: upoznavanje sa novim gradivom
Ciljevi časa
Cilj časa:
• Usvajanje osnovnih pojmova u vezi Interneta, kao globalne mreže i elektronske pošte,
kao jednog od internet servisa;
• Stvaranje osnovnovnih vještina za slanje i primanje elektronske pošte.
Metode i oblici rada
Nastavne metode: Ilustrativno-demonstrativni, metoda razgovora
Oblici rada: frontalni (svi slušaju predavanje zajedno) i individualni ili grupni (određene
zadatke učenici izvršavaju sjedeći za računarom – u zavisnosti od opremljenosti škole
samostalno, u paru ili grupno)
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa osnovnim pojmovima vezanim za Internet,
njegovim najčešće korištenim servisima, mogućnostima koje nam nudi e-mail
servis, kao i uslovima korištenja
2. odgojni: razvoj pravilnog odnosa prema radu, disciplinovanosti, urednosti,
odgovornosti
3. funkcionalni: razvijanje logičkog mišljenja, pažnje, volje, intuicije, koncentracije,
osposobljavanje za samostalan rad
Usaglašenost sa nastavnim planom i programom
Tema/nastavna jedinica se uklapa u NPiP informatike.
Uslovi za realizaciju časa
Nastavna sredstva: računari (sa operativnim sistemom Windows 98, Windows Me, Windows
2000, Windows XP ili Windows Server 2003 u koje je implementiran MS Outlook Express a
također ga je moguće instalirati uz Windows 95 i Mac OS 9, a u Windows Vistu je
implemetiran Windows Mail)
tabla, eventualno projektor za prikaz pripremljene
prezentacije i demonstraciju rada sa MS Outlook Express-om ili Windows Mail-om i kreiranja
korisničkog računa na GMail. Za posljednje navedeno poželjno je imati internet konekciju da
bi učenici mogli kreirati svoj korisnički account i da bi vidjeli rezultat rada.
Vrijeme trajanja časa: 45 min (prvi dio је teorija – oko 15 min., dok je drugi dio časa
posvećen praktičnoj primjeni – oko 30 min.).
Organizacija časa (tok časa)
Aktivnost
učenika
Planirano
vrijeme u
minutama
(okvirno)
Metode i
oblik
rada
Način
praćenja rada
učenika
Uvod
Provjerava
predznanje
učenika,
psihološka
priprema za
glavni dio časa
Sluša,
odgovara
5
Frontalni i
individualni
Posmatranjem
reakcije učenika
i njihovih
odgovora
Predaje,
postavlja
pitanja,
usmjerava
odgovore
učenika
Sluša,
postavlja
pitanja,
odgovara
10
Razgovor,
usmeno
izlaganje i
diskusija
Kroz dijalog
nastavnik učenik
Demonstrira
Šalje mail svim
učenicima u
grupi
Praktična
vježba
25
Individualni, rad u
paru ili
grupni (u
Pratiti napredak
svakog učenika
ponaosob
Praktična primjena
Obrada novog
Aktivnost
nastavnika
Glavni dio časa
Planirani
sadržaj rada
Završni dio
Očekivani
efekti
Pobuda
interesovanja i
motivisanje
Usmjereno
razmišljanje
(Pravilna
predstava
mogućnosti
koje nudi
Internet,
kao i
opasnosti,
sa
posebnim
osvrtom na
e-mail)
Uspješno
postali i
primiti mail
zavisnosti
od
opremljenosti
kabineta)
Provjerava
usvojeno
znanje
Odgovara
5
Frontalni i
individualni
Po odgovorima
učenika
Usvojeni
osnovni
pojmovi i
činjenice
Zadaci za učenike
Ukoliko nastavnik procjeni da ima dovoljno vremena ili ovu nastavnu jednicu planira dva časa
onda se kao zadatak može postaviti i otvaranje korisničkog računa na Gmail-u (udžbenik str.
96. ili prikazati pojedinačno da učenici prate na računarau ili putem projektora video prikaz
vježbe otvaranje e-mail adrese na www.yahoo.com (sa CD-a)). Uspješno sastavljanje, slanje i
primanje mail-a (od nastavnika).
Nastavni materijal
Koverte, Prezentacija u MS Power Point-u, video prikaz vježbe otvaranje e-mail adrese na
www.yahoo.com (sa CD-a)
Materijali za pripremu časa
Biješke nastavnika, Udžbenik INFORMATIKA 6 - S. Numić; D. Vilić
Preporučeni linkovi:
http://www.dobosevic.com/Internet_Prijevare.html
http://bs.wikipedia.org/wiki/Internet
i još dosta linkova od kojih sam izaberite koji vam najviše odgovara
3. PRAĆENJE I VREDNOVANJE
Vrednovanje postignuća učenika
Ako učenici uspješno sastave, pošalju i pročitaju e-mail praktični dio časa je uspješno
obavljen. Uspješnost savladavanja teorijskog diijela spoznat će se na kraju časa u dijelu za
ponavljanje. Tu se ponovo prelaze osnovni pojmovi, pa se na osnovu odgovora učenika zna u
kojoj mjeri je gradivo usvojeno.
Pri predavanju ostalih internet servisa u pripremnom dijelu časa se neki osnovni pojmovi
ponovo ponavljaju. Blic pitanjima mogu se povezati ostale nastavne jedinice u ovoj
(nastavnoj) oblasti.
4. TOK ČASA
• Uvodni dio časa
U uvodnom dijelu časa ponoviti sa učenicima:
1. Šta je računarska mreža?
2. Koje su prednosti umrežavanja računara?
3. Nabroj vrste računarskih mreža prema veličini.
Najava cilja časa: Pitati učenike koliko znaju o Internet-u, internet servisima (uslugama)
uopšteno.
• Glavni dio časa
Teoretski dio
U dijelu obrade novog započeti pričom o načinu komuniciranja ljudi u davnim vremenima
(npr. Divljem zapadu kako su to radili Indijanci, a kako kauboji). Polako preći na današnje
doba. Uključiti učenike u diskusiju. Voditi računa o proteklom vremenu. Nastavnik ukratko
navodi šta podrazumjevamo pod pojmom INTERNET, nastanak, uslove za njegovo korištenje i
dva najpopularnija servisa. Eventualno naglasiti razliku između e-mail-a i chat-a.
Kako su pisma slali nane/bake i dede?
Detaljno analizirati (na koverti koje nastavnik podijeli učenicima ili oni na osnovu obavijesti
na prethodnom času donesu) svaki postupak slanja pisma, adresiranja, naznaka na koverti,
mogućnosti slanja dodatnih paketa, putanju pređenog puta pisma, moguće opasnosti na
putu i vrijeme trajanja putovanja poruke, također se vodi računa o potrošenim resursima
ljudske snage i materijalnih nadoknada.
Kako pisma šalju mama ili tata (paziti da se ovo pitanje ne postavi u grupi u kojoj je
možda učenik bez oba roditelja) ili možda ti?
Polako se prelazi na današnje doba i pokazuju se osnovne funkcije pisanja e-mail-a, kako je
bilo nekad i kako je to danas. Pravi se analogija sa satavljanjem, adresiranjem, tadašnjih i
današnjih pisama. Također se lokalna i udaljena pošta dovodi u analogiju sa mail-serverima
(sl. 145. u udžbeniku). I na kraju predavanja se izvodi zaključak o mogućnostima i
nedostacima koje pruža e-mail.
Praktični dio
U dijelu praktične primjene prvo pitati učenike da li im je poznat neki program za
slanje/primanje e-mail-a? Preći na objašnjenje MS Outlook-a ili MS Outlook Express-a
(udžbenik, str.90. i 91.) Ako imaju e-mail adresu dodjeljenu od strane ISP-a ili otvorenu
adresu na free web servisima dati im zadatak da pošalju mail na nastavnikovu adresu, onima
koji nemaju prate upute udžbenik str. 96. Objasniti prednosti za otvaranje mail adrese kod
nekog besplatnog e-mail servisa (uskladiti prezentaciju sa odabranim tokom časa).
Obrazloženje za ovo je sljedeće:
• Svi učenici će sami sebi kreirati mail nalog koji će kasnije moći koristiti sa bilo koje
lokacije (škole, kuće, od prijatelja, internet kluba i sl.)
• Učenici koji kod kuće imaju internet pristup moći će istražiti kako funkcioniše e-mail
• Učenici mogu odmah vidjeti rezultat svoga rada
Ukoliko se nastavnik odluči za ovu varijantu onda:
U praktičnom dijelu rada se prvo otvara novi nalog, pa se prelazi na kreiranje nove poruke, sa
dodatkom neke slike (npr. iz ClipArt-a). Nastavnik demonstrira primanje i čitanje mail-a, a
potom šalje mail učenicima (npr. Predmet: Cesetitka Sadržaj: Bravo !!! Možda bi mogao
dobiti 5. Pozdrav od nastavnika/ce u. U prilogu: Ukoliko je nastavnik/ca u mogućnosti slikati
grupu, pa im tu sliku dostaviti u prilogu da je preuzmu).
Učenik treba da uspješno otvori primljeni mail od nastavnika. Nastavnik nadgleda rad i
pomaže svakom učeniku ponaosob.
• Završni dio časa
- Ponoviti (pitanja iz udžbenika):
1. Šta je Internet?
2. Čemu služi elektronska pošta (e-mail)?
3. Opiši kako šaljemo e-mail poruku?
4. Koja je razlika između Outbox i Sent Items folder-a?
Zadaća: Odgovore na pitanja iz udžbenika poslati na mail nastavniku.
Skraćena varijanta pripreme: priprema Internet – e-mail.doc.
PLAN TEMATSKOG IZVOĐENJA NASTAVE (PRIJEDLOG)
Model moguće razrade po nastavnim jedinicama
VI razred devetogodišnje osnovne škole
(2 sata/časa sedmično, 70 časova godišnje)
Opći ciljevi:
•
Da nauče pravilnu upotrebu računara,
•
Da steknu pozitivan odnos prena računarskoj opremi,
•
Da ohrabri učenice/učenike da steknu osnovne vještine rada na računaru,
•
Da razvijaju sposobnost samostalnog rada,
•
Da razviju potrebu rada u paru i grupi,
•
Da steknu potrebu za dalje samostalno učenje i nadogradnju znanja.
Posebni zahtjevi:
• Minimalno (ali ne i neophodno) poznavanje engleskog jezika,
• Razrada po nastavnim jedinicama urađena je na principu blok sata/časa (dva
nastavna sata/časa) zbog specifičnosti sadržaja koji se obrađuju, a s obzirom da se
nastava informatike u svim razredima osnovne škole izvodi kao dvočas. Odjeljenja se
dijele u dvije grupe. Svaka grupa ima nastavu informatike svake druge sedmice.
Redni broj časa i naziv nastavne jedinice
Vrsta časa
Mjesec
1. Uvod u informatiku
Obrada
IX
2. Potreba za informatičkom tehnologijom
Obrada
IX
Obrada
IX
Obrada
IX
NASTAVNA TEMA
1.Predstavljanje podataka u računaru
3. Predstavljanje podataka u računaru
Dekadski brojni sistem
Binarni brojni sistem
Zapisivanje binarnog broja
4. Predstavljanja teksta u računaru
Kako podaci putuju u računaru?
5. Pretvaranje dekadskog broja u binarni
Obrada
IX
6. Binarna aritmetika
Obrada
IX
7. Predstavljanje podataka u računaru (1, 2, 3, 4, 5 i 6)
Ponavljanje
IX
Obrada
IX
Obrada
X
10. Ulazne jedinice: Tastatura; Miš; Pomična kugla; Skener; Obrada
Grafička ploča; Komandna palica ; Ploča osjetljiva na dodir;
Digitalni fotoaparat
X
NASTAVNA TEMA
2. Arhitektura računara
8. Šta je to računar?
Vrste računara
Šta čini računarski sistem?
9. Historijski razvoj računara
Ponavljanje
X
12. Izlazne jedinice: Monitor; Multimedijalni projektor;
Štampač; Ploter;
Obrada
X
13. Centralna jedinica; Matična ploča;
Centralni procesor; Radna memorija
14. Uređaji za čuvanje podataka: Vanjske memorije; Tvrdi
disk; Diskete;Trake; KarticeCD mediji; USB stik ;Modem – ulaznoizlazna jedinica; Ekran osjetljiv na dodir
15. Ponavljanje (12, 13 i 14)
Obrada
X
Obrada
X
Ponavljanje
X
TEST
X
Obrada
XI
Obrada
XI
Obrada
XI
Ponavljanje
XI
11. Ponavljanje (8, 9 i 10)
16. Pismena provjera znanja
17. Programska podrška hardveru - softver Sistemski
softver; Aplikativni softver; Podjela softvera prema načinu
korištenja; Nelicencirani (nelegalni, piratski) softver;
Licencirani (legalni, originalni) softver; Javno dostupni softver
18. Počnimo sa radom: uključite računar; Radna površina
Windows-a (Desktop); Na kraju rada - isključite računara; Kad
računar blokira; Problemi sa programima;
19. Organizacija podataka u računaru; Diskovi; Folder
(direktorij, mapa), datoteka (fajl) i dokument; Kako dajemo imena
folderima i datotekama?
20. Ponavljanje (16, 17, 18 i 19)
21. Vježba 1.: Kreiranje foldera Kreirajmo nove foldere
Obrada
Kreiranje prečica (shortcut icon) Kreiranje podfoldera
ijenjanje imena foldera Brisanje foldera Povrat izbrisanog
foldera
22. Vježba 2.: Kopiranje, premještanje i spašavanje foldera Obrada
i datoteka Kopiranje foldera i datoteka
Premještanje foldera i datoteke Kopiranje datoteke na disketu
XI
XI
Spremanje datoteke sa hard diska na disketu ili USB stick
Spremanje datoteke sa diskete ili USB stick-a na hard disk
Pronađimo Word dokumenat
23. Vježba 3.: Održavanje računara Mjere sigurnosti;
Softversko održavanje računara; Pospremanje datoteka
Testiranje diska; Pravljenje rezervne kopije podataka;
Pospremanje nereda na disku
24. Ponavljanje (21, 22 i 23)
Obrada
XI
Ponavljanje
XI
Obrada
XII
26. Vježba 1.: Rad sa programom za obradu teksta
Pokretanje programa; Unos teksta Kako sačuvati dokument?
Pronalaženje WordPad dokumenta na hard disku
27. Vježba 2.: Izmjene u dokumentu Označavanje teksta
Umetanje teksta; Uvlačenje odlomaka pomoću tastera Tab;
Promjena fonta i stila
28. Ponavljanje (25, 26 i 27)
Obrada
XII
Obrada
XII
Ponavljanje
XII
29. Word – program za obradu teksta; Alatne trake u
Word-u Unos teksta u Word dokument
Obrada
XII
30. Vježba 3.: Oblikovanje teksta – niži nivoOdređivanje
margina Označavanje teksta u Word-u Stil fonta – podebljano;
Stil fonta - kurziv i podvučeni tekst Kopiranje teksta unutar
dokumenta; Premještanje teksta unutar dokumenta;
Poništavanje izmjena
31 Ponavljanje (29, 30 i 31)
Obrada
XII
Ponavljanje
XII
Ponavljanje
XII
Obrada
II
Obrada
II
25. Vježba 4.: Pokretanje aplikacijskih programa
Pokretanje aplikacija; Kontrolni dugmići; Zatvaranje Notpad-a
pomoću dugmeta za zatvaranje prozora – Close;
Smanjivanje veličine prozora pomoću dugmeta za sažimanje –
Restore; Zbijanje prozora sa dugmetom za minimizaciju –
Minimize; Kreiranje datoteke u programu Notepad
NASTAVNA TEMA
3. Obrada teksta
32. TEST – Pismena provjera znanja
33. Vježba 4: Oblikovanje teksta – viši nivo; Numerisanje
teksta u Wordu; Numerisanje odabranih elemenata liste;
Upotreba tabulatora pri nabrajanju; Spašavanje Word
dokumenata na disketu ili USB stick
34. Vježba 5. Kako u Word dokumentu pronaći određenu
riječ i zamijeniti je drugom? Samoispravljanje – autokorekcija;
Zaglavlje i podnožje dokumenta; Kako podesiti jezik na
računaru? Kako provjeriti pravopis? Uređenje teksta u dvije ili
više kolona i numerisanje stranica
35. Vježba 6.: Alatna traka za crtanje – Drawing; Ubacivanje
Word Art Teksta i Word Clip Art slike; Umetanje geometrijskih
oblika - AutoShapes
36. Ponavljanje (33, 34 i 35)
Obrada
II
Ponavljanje
II
Obrada
II
Obrada
II
Obrada
II
Obrada
II
41. Vježba 1.: Izrada jednostavnijih crteža u MS Paint-u;
Podešavanje veličine crteža
Obrada
III
42. Vježba 2.: Izrada jednostavnijih crteža u MS Paint-u;
Crtanje jednostavnih geometrijskih likova; Promjena boja na
crtežu; Dodavanje teksta Paint crtežu
43. Vježba 3.: Izrada jednostavnijih crteža u MS Paint-u;
Označivanje, kopiranje i premještanje; Postavljanje crteža/slike
na zaslon (Desktop)
Obrada
III
Obrada
III
44. Ponavljanje (39, 40, 41, 42 i 43)
Ponavljanje
III
45. Ponavljanje - Vježbe sa CD-a
Ponavljanje
III
Obrada
III
Obrada
III
Ponavljanje
III
Obrada
IV
37. Vježba 7.: Umetanje tabele u Word document;
Kreiranje tabele; Označavanje teksta u tabelama; Pravila za
promjenu tabele; Pregled teksta prije štampe i štampanje
dokumenta
38. Bitmapirana grafika Rasterski formati (bitmapa);
Vektorska grafika Dubina boje Kontrast Digitalna kamera
NASTAVNA TEMA
4. Program za crtanje
39. Paint – program za crtanje Pokretanje; Paint
programa
40. Obojite crteže na CD-u
NASTAVNA TEMA
5. Računarske mreže
46. Prednosti umrežavanja; Vrste računarskih mreža;
Načini povezivaja računara u mrežu
47. Mreža svih mreža – INTERNET
Elektronska pošta
48. Ponavljanje (46 i 47)
49. Najpopularniji servis Interneta- World Wide WebWWW; Pokretanje Internet Explorera; Pretraživanje Interneta
Web portal
50. Vježba 1.: Mali trikovi pronalaženja podataka na
web-u; Vrste datoteka na web-u; Otvorite e-mail adresu na
www.yahoo.com
Obrada
IV
51. Ponavljanje (49 i 50)
Ponavljanje
IV
52. Ponavljanje (46, 47, 49 i 50) - Vježbe sa CD-a
Ponavljanje
IV
Obrada
IV
Obrada
IV
Obrada
IV
Ponavljanje
IV
57. Excel – program za rad sa tabelarnim podacima Šta
je MS Excel? Vježba 1. - Pozicioniranje na stranicu u radnoj knjizi
Kretanje kroz radnu tabelu
Obrada
V
58. Vježba 2. - Rad sa podacima upotreba funkcije SUM
Unos podataka Kopiranje i premještanje podataka
Brisanje unijetih podataka i poništavanje zadnje radnje Funkcija
AutoSum
Obrada
V
59. Vježba 3. Uređivanje tabele Crtanje linija tabele i
bojenje ćelija Razvrstavanje podataka
Obrada
V
60. Ponavljanje (57, 58 i 59)
Ponavljanje
V
61. Ponavljanje (57, 58 i 59) Vježbe sa CD
Ponavljanje
V
Obrada
V
Obrada
V
64. Ponavljanje (62 i63)
Ponavljanje
V
65. Ponavljanje (62 i63)
Ponavljanje
V
NASTAVNA TEMA
6. Osnovni pojmovi u programiranju
53. Koraci u programiranju; Planiranje i analiza
problema; Kreiranje algoritma i crtanje dijagrama toka Pisanje
programa Unos programa u računar, pokretanje i testiranje
54. Osnovne algoritamske strukture Osnovne
algoritamske strukture Linijska struktura
55. Razgranata struktura Ciklička struktura
56. Ponavljanje (53, 54 i 55)
NASTAVNA TEMA
7. Rad sa podacima
NASTAVNA TEMA
8. Kreiranje prezentacije
62. Prezentacija - šta je to? PowerPoint – program za
kreiranje prezentacija Vježba 1. - Napravimo prezentaciju
63. Multimedija
NASTAVNA TEMA
9. Sigurnost pri radu sa računarom
66. Štetni (maliciozni) softver Šta su to virusi, crvi,
trojanski konji? Kako se prenose? Zaštita od virusa Antivirusni
softver Zaštita i održavanje računarske opreme
Obrada
67. Postupci pravilne upotrebe računarske opreme
VI
VI
68. Ponavljanje (66 i 67) i Vježbe sa CD-a
Ponavljanje
VI
69. Ponavljanje - TEST
Ponavljanje
VI
70. Ponavljanje - Vježbe sa CD po izboru
Ponavljanje
VI
Osnovna škola: ____________________
Nastavnik/ca: _____________________
PISMENA PRIPREMA ZA ČAS
Nastavni predmet: Informatika
Br. časa: 46.
Nastavna oblast: Računarske mreže
Nastavna tema/jedinica: Računarske mreže – prednosti, vrste, načini povezivanja
Tip časa: upoznavanje sa novim gradivom
Cilj časa:
•Usvajanje osnovnih pojmova u vezi načina međusobne komunikacije računara, vrstama
računarskih mreža, načina povezivanja;
•Razvijenje sposobnosti raspoznavanja računarske mrežne opreme, vrsta mreža i
njihovih prednosti
Nastavne metode: Ilustrativno-demonstrativni, metoda razgovora
Oblici rada: frontalni (svi slušaju predavanje zajedno) i individualni ili grupni (određene
zadatke učenici izvršavaju sjedeći za računarom – u zavisnosti od opremljenosti škole
samostalno, u paru ili grupno)
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa konceptom računarskih mreža, prednostima
umrežavnja, vrstama mreža kao i uslovima korištenja
2. odgojni: razvoj kulture rada, preciznosti, disciplinovanosti, urednosti, razviti
svijest o prednostima umrežavanja računara
3. funkcionalni: razvijanje logičkog mišljenja, pažnje, volje, intuicije, koncentracije,
osposobljavanje za samostalan rad
Nastavna sredstva: računari, tabla, eventualno projektor
Artikulacija časa: 45 min.
Nastavni materijal
Knjiga, dodatni materijal: prezentacija o dodatnoj mrežnoj opremi i povezivanje dva
računara na maloj udaljenosti – za one koji žele znati više (sa CD-a: Za one koji zele znati vise
-> Poglavlje V) , nastavni listići.
TOK ČASA
• Uvodni dio časa
U uvodnom dijelu časa psihološki pripremiti učenike za temu časa, npr. pitanjima:
1. Šta zamislite kada neko kaže „mreža“? – Dozvoliti da što veći broj učenika ponudi svoje
mišljenje.
2. Možemo li reći da igrači u fudbalskom, košarkaškom, odbojkaškom ili nekom drugom
timskom sportu na terenu čine mrežu?
Na koje sve načine računari utiču na vas u jednom običnom danu? (Pobrinite se da uključite
stvari kao što su računari koji sinhronizuju semafore, kompjuterizovane autobuske redove
vožnje, telefonske sisteme, čak i računare koji su prisutni u digitalnoj televiziji i satelitskim
sistemima, naravno, njihovo surfanje Internetom, dopisivanje, igranje igrica i sl.).
3. Kako zamišljate razgovor između dva ili više računara? Da li je moguće da se razumiju
računar iz BiH i recimo računar iz Japana?
4. Šta mislite je li moguće napraviti mrežu mreža?
1
Najava cilja časa: Ukoliko smo vas uspjeli zainteresirati, sada budite posebno pažljivi, jer ćete
saznati konkretne odgovore na ova pitanja.
•
Glavni dio časa
U dijelu obrade novog započeti Vježbom umrežavanja.
Uradite ovu vježbu prije nego što obradite različite vrste računarskih mreža. Treba da dijelite
knjigu (može biti bilo koja knjiga koju izaberete) sa drugim učenicima u razredu.
1. Smjestite učenike u otvoren prostor ili koristite
učionicu, ali učenici treba da stoje udaljeni od
stolova. Dva učenika treba da budu na suprotnim
stranama prostorije. Prvi
učenik uzima knjigu i ide do drugog učenika.
Naznačite da je ovo jednostavna mreža. Učenici su
koristili tradicionalnu (sneaker net) metodu da
prenesu materijal od jedne do druge tačke, ali je
postojao prijenos informacija.
2. Neka se sada šest - osam učenika pridruži onoj
dvojici učenika. Postavite ih na različita mjesta u
prostoriji. Neka prvi učenik kaže ime jednog od
učenika koji je u „mreži”, i neka pošalje knjigu kroz
„mrežu” od jednog učenika do drugog dok ne dođe
do osobe čije je ime rečeno. Neka taj učenik uradi
isto, prenoseći je do sljedećeg imenovanog
učenika.
Naznačite da je to takođe mreža, ali veća nego ona
prva. Objasnite učenicima da prenose informacije
među sebi ravnima, ili drugim učenicima. Svi su
jednaki u mreži.
Svi mogu da izvrše zadatak na potpuno isti način.
3. Sad treba da učestvuju svi učenici. Razmestite ih
širom učionice ili nekog drugog otvorenog
prostora. Nastavnik treba da stoji u sredini grupe i
drži knjigu. Sada recite učenicima da moraju da
podignu ruke kada žele knjigu.
Nastavnik bira učenika naznačivši da knjiga može
da se prenese samo jednom po jednom učeniku,
potom je prenosi kroz „mrežu” imenovanom
učeniku. Sada recite učenicima da opet treba da
dignu svoje ruke ukoliko žele knjigu. Ovog puta,
učenik kod koga je knjiga mora da je vrati nazad
nastavniku tako da bi nastavnik mogao da je
pošalje sljedećem imenovanom učeniku. Vježbajte
ovu vježbu nekoliko minuta, ali sada uz objasnjenje
da je ovo simulacija klijentsko/serverske mreže.
Nastavnik, kao server, upravlja resursima (u ovom
slučaju knjigom) i određuje gde ide knjiga i kojim
redom.
Nastavnik (server) se nalazi na višem nivou, dok
svi učenici ostaju u nižem, ali jednakom nivou kao
klijenti.
4. Sada postavite učenike u grupe od po tri ili četiri.
Neka prva grupa dijeli knjigu između sebe, zatim
neka neko iz druge grupe zatraži „resurs”. Prva
mreža potom može da imenuje nekog da bi je
prenijela do druge grupe. Nastavite sa ovom
vježbom nekoliko minuta i ohrabrite učenike da što
više prenose knjigu između grupa. Podsjetite ih da
samo jedna osoba is svake male „mreže” zapravo
može da prenese informaciju imenovanoj osobi iz
druge „mreže”.
Naznačite da ovo simulacija mreže mreža i da na
taj način, možete povezati male mreže većoj grupi i
tako dijeliti informacije.
Objasnite da mrežu mogu sačinjavati dva računara koji dijele informacije ili više računara koji
dijele informacije. Da li ste u ovim našim vježbama primjetili različite vrste mreža?
Koristite primjer druge vježbe koja ilustruje koncept peer-to-peer mreže (udžbenik str. 91.).
Koristite treću vježbu kao primjer klijentsko/serverske mreže (udžbenik str. 91.).
Naopomena: Ova vježba zahtjeva relativno dosta vremena glavnog dijela časa (15-20 min.),
ali je dosta efektna, jer kroz očigledne situacije usvajaju nova saznanja i pojmove. Ovako
stečeno znanje je dosta trajnije.
Tradicionalnim pristupom času imamo više vrijemena da učenici možda umjesto ove vježbe
prate unaprijed pripremljenu prezentaciju i vode bilješke.
Ukoliko se, ipak, odlučite za prvu varijantu bilješke koje smatrate bitnim možete unaprijed
pripremiti (ponudit ćemo vam jednu varijantu na kraju ove pripreme) i podijeliti pred kraj
časa da zapijele u svoje bilježnice.
U ovom dijelu časa navedite prednosti umrežavanja (udžbenik str. 89.)
2
Kako se računari međusobno povezuju i razgovaraju u mreži?
Bilo bi korisno da su vam neke od komponenti dostupne dok razgovarate o njima, čak i u
ovom početnoj fazi. Pokažite im mrežnu karticu, neke kablove i čak možda bežičnu karticu
ako vam je dostupna ili neka pogledaju prezentaciju sa CD-a (Za one koji zele znati vise ->
Poglavlje V -> Dodatna mrezna oprema). Podsjetite učenike da će u daljem školovanju naučiti
više o svakoj od komponenti. Najčešći način prijenosa podataka preko kabla omogućuju:
modemi, iznajmljene linije, hub, switch, router, crossover kablovi i sl., a bežični prijenos
podataka: bluetooth (na kratki domet), satelit (nadugi domet), te prijenos podataka preko
mobitela (udžbenik str. 91.).
Utvrdite da su protokoli formalni skupovi pravila (udžbenik str. 89.).
Da li možete da kreirate mrežu mreža?
Koristite primjer posljednje vježbe iz “Vježbe na času” kao primjer mreže mreža. Podsjetite ih
da na takav isti način funkcioniše Internet o kojem će biti govora na sljedećem času.
Upoznati učenike sa vrstama mreža (udžbenik str. 90.): LAN, MAN i WAN i topologijom LAN
mreže.
•
Završni dio časa
Test uparivanja (u prilogu pripreme) – 3 min.
Podijela listića sa zabilješkama i novim pojmovima.
Zadaća: pitanja iz udžbenika str. 91.
Razmjena utisaka o proteklom času.
3
Test uparivanja
Uparite svaki termin sa njegovom definicijom. Svaka definicija će se možda koristiti više puta,
a neke se možda neće ni koristiti. Sretno!
_____1. Klijent
_____2. Mrežna kartica
_____3. Internet
_____4. Mreža
_____5. Peer-to-Peer mreža
_____6. Protokol
_____7. Server
a. Najpoznatija i najveća računarska mreža na svijetu koja povezuje milione računara u
jednu veliku mrežu mreža.
b. Računar koji čuva sve informacije i resurse koji su dostupni drugim računarima na mreži u
klijentsko/serverskoj mreži.
c. Specifična pravila koja upravljaju premještanjem ili kopiranjem datoteka iz jednog računara
na drugi.
d. Mreža u kojoj jedan računar čuva sve informacije i resurse i čini ih dostupnim drugim
računarima na mreži.
e. Računari u mreži koji se obraćaju serveru da bi dobili informacije.
f. Veza istih računara.
g. Grupe računara koje se bave istim stvarima.
h. Ureñaj koji se nalazi u svakom računaru koji vam omogućava da povežete računar sa
mrežom.
i. Pravilo koje pomaže računarima da se meñusobno sporazumijevaju.
j. Grupa računara koji su povezani tako da ljudi mogu da dijele informacije i opremu.
Ime učenika: ______________________________________
Odjeljenje: ________
Test uparivanja
Uparite svaki termin sa njegovom definicijom. Svaka definicija će se možda koristiti više puta,
a neke se možda neće ni koristiti. Sretno!
_____1. Klijent
_____2. Mrežna kartica
_____3. Internet
_____4. Mreža
_____5. Peer-to-Peer mreža
_____6. Protokol
_____7. Server
a. Najpoznatija i najveća računarska mreža na svijetu koja povezuje milione računara u
jednu veliku mrežu mreža.
b. Računar koji čuva sve informacije i resurse koji su dostupni drugim računarima na mreži u
klijentsko/serverskoj mreži.
c. Specifična pravila koja upravljaju premještanjem ili kopiranjem datoteka iz jednog računara
na drugi.
d. Mreža u kojoj jedan računar čuva sve informacije i resurse i čini ih dostupnim drugim
računarima na mreži.
e. Računari u mreži koji se obraćaju serveru da bi dobili informacije.
f. Veza istih računara.
g. Grupe računara koje se bave istim stvarima.
h. Ureñaj koji se nalazi u svakom računaru koji vam omogućava da povežete računar sa
mrežom.
i. Pravilo koje pomaže računarima da se meñusobno sporazumijevaju.
j. Grupa računara koji su povezani tako da ljudi mogu da dijele informacije i opremu.
Ime učenika: ______________________________________
4
Odjeljenje: ________
Bilješke
Računarske mreže
Definicija: Računarske mreže su, kratko rečeno, sistem hardvera i softvera koji
omogućuje razmjenu podataka izmeñu računara.
Novi termini:
Klijent: računari na mreži koji se obraćaju serveru da bi dobili informacije.
Klijentska/serverska mreža: mreža u kojoj jedan računar čuva sve informacije i
resurse i čini ih dostupnim drugim računarima na mreži.
Internet: najpoznatija na svijetu i najveća računarska mreža koja povezuje milione
računara u jednu veliku mrežu svih mreža.
Mreža: grupa računara koji su povezani tako da ljudi mogu da dijele informacije i
opremu.
Mrežna interfejs kartica (NIC): hardver koji je instaliran u računaru koji povezuje
računar sa mrežom.
Peer-to-Peer mreža: veza istih računara.
Protokol: pravilo koje pomaže računarima da se razumiju jedni druge.
Server: računar koji čuva sve informacije i resurse koji su dostupni drugim računarima
na mreži u klijentsko/serverskoj mreži.
Mreže prem veličini dijelimo na: LAN – lokalne, MAN – gradske i WAN – svjetske.
Peer-to-peer mreže:
• Veza istih računara
• Svaki od računara ima svoj skup datoteka
• Svaki od računara može da dijeli datoteke
sa drugim računarima u mreži
• Svaki od računara mogu da pristupe drugim
resursima, kao što su štampač ili skener na
mreži
• Sastoje se iz najviše 10 računara
• Obično ih nalazimo u kućama ili malim
preduzećima
Klijentsko/serverske mreže:
• Više od deset računara
• Skuplje su nego peer-to-peer mreže
• Ne nalaze se često u kućnom okruženju
• Jedan računar, poznatiji kao server, čuva
informacije i resurse i čini ih dostupnim
drugim računarima u mreži
5
6
Osnovna škola: ____________________
Nastavnik/ca: _____________________
PISMENA PRIPREMA ZA ČAS
Nastavni predmet: Informatika
Br. časa: 47.
Nastavna oblast: Računarske mreže
Nastavna tema/jedinica: Mreža svih mreža Internet – elektronska pošta
Tip časa: upoznavanje sa novim gradivom
Cilj časa:
• Usvajanje osnovnih pojmova u vezi Interneta, kao globalne mreže i elektronske pošte,
kao jednog od internet servisa;
• Stvaranje osnovnovnih vještina za slanje i primanje elektronske pošte.
Nastavne metode: Ilustrativno-demonstrativni, metoda razgovora
• Oblici rada: frontalni (svi slušaju predavanje zajedno) i individualni ili grupni
(određene zadatke učenici izvršavaju sjedeći za računarom – u zavisnosti od
opremljenosti škole samostalno, u paru ili grupno)
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa osnovnim pojmovima vezanim za Internet,
njegovim najčešće korištenim servisima, mogućnostima koje nam nudi e-mail
servis, kao i uslovima korištenja
2. odgojni: razvoj pravilnog odnosa prema radu, disciplinovanosti, urednosti,
odgovornosti
3. funkcionalni: razvijanje logičkog mišljenja, pažnje, volje, intuicije, koncentracije,
osposobljavanje za samostalan rad
Nastavna sredstva: računari, tabla, eventualno projektor
Artikulacija časa: 45 min (prvi dio је teorija – oko 15 min., dok je drugi dio časa posvećen
praktičnoj primjeni – oko 30 min.).
Nastavni materijal
Koverte, Prezentacija u MS Power Point-u, video prikaz vježbe otvaranje e-mail adrese na
www.yahoo.com (sa CD-a)
TOK ČASA
• Uvodni dio časa
U uvodnom dijelu časa ponoviti sa učenicima:
1. Šta je računarska mreža?
2. Koje su prednosti umrežavanja računara?
3. Nabroj vrste računarskih mreža prema veličini.
Najava cilja časa: Pitati učenike koliko znaju o Internet-u, internet servisima (uslugama)
uopšteno.
• Glavni dio časa
Teoretski dio
U dijelu obrade novog započeti pričom o načinu komuniciranja ljudi u davnim vremenima
(npr. Divljem zapadu kako su to radili Indijanci, a kako kauboji). Polako preći na današnje
doba. Uključiti učenike u diskusiju. Voditi računa o proteklom vremenu. Nastavnik ukratko
navodi šta podrazumjevamo pod pojmom INTERNET, nastanak, uslove za njegovo korištenje i
dva najpopularnija servisa. Eventualno naglasiti razliku između e-mail-a i chat-a.
Kako su pisma slali nane/bake i dede?
Detaljno analizirati (na koverti koje nastavnik podijeli učenicima ili oni na osnovu obavijesti
na prethodnom času donesu) svaki postupak slanja pisma, adresiranja, naznaka na koverti,
mogućnosti slanja dodatnih paketa, putanju pređenog puta pisma, moguće opasnosti na
putu i vrijeme trajanja putovanja poruke, također se vodi računa o potrošenim resursima
ljudske snage i materijalnih nadoknada.
Kako pisma šalju mama ili tata (paziti da se ovo pitanje ne postavi u grupi u kojoj je
možda učenik bez oba roditelja) ili možda ti?
Polako se prelazi na današnje doba i pokazuju se osnovne funkcije pisanja e-mail-a, kako je
bilo nekad i kako je to danas. Pravi se analogija sa sastavljanjem, adresiranjem, tadašnjih i
današnjih pisama. Također se lokalna i udaljena pošta dovodi u analogiju sa mail-serverima
(sl. 145. u udžbeniku). I na kraju predavanja se izvodi zaključak o mogućnostima i
nedostacima koje pruža e-mail.
Praktični dio
U dijelu praktične primjene prvo pitati učenike da li im je poznat neki program za
slanje/primanje e-mail-a? Preći na objašnjenje MS Outlook-a ili MS Outlook Express-a
(udžbenik, str.90. i 91.) Ako imaju e-mail adresu dodjeljenu od strane ISP-a ili otvorenu
adresu na free web servisima dati im zadataka da pošalju mail na nastavnikovu adresu,
onima koji nemaju prate upute udžbenik str. 96. Objasniti prednosti za otvaranje mail
adrese kod nekog besplatnog e-mail servisa (uskladiti prezentaciju sa odabranim tokom
časa).
Obrazloženje za ovo je sljedeće:
• Svi učenici će sami sebi kreirati mail nalog koji će kasnije moći koristiti sa bilo koje
lokacije (škole, kuće, od prijatelja, internet kluba i sl.)
• Učenici koji kod kuće imaju internet pristup moći će istražiti kako funkcioniše e-mail
• Učenici mogu odmah vidjeti rezultat svoga rada
Ukoliko se nastavnik odluči za ovu varijantu onda:
U praktičnom dijelu rada se prvo otvara novi nalog, pa se prelazi na kreiranje nove poruke, sa
dodatkom neke slike (npr. Iz ClipArt-a). Nastavnik demonstrira primanje i čitanje mail-a, a
potom šalje mail učenicima (npr. Predmet: Cesetitka Sadržaj: Bravo !!! Možda bi mogao
dobiti 5. Pozdrav od nastavnika/ce u. U prilogu: Ukoliko je nastavnik/ca u mogućnosti slikati
grupu, pa im tu sliku dostaviti u prilogu da je preuzmu).
Učenik treba da uspješno otvori primljeni mail od nastavnika. Nastavnik nadgleda rad i
pomaže svakom učeniku ponaosob.
• Završni dio časa
- Ponoviti (pitanja iz udžbenika):
1. Šta je Internet?
2. Čemu služi elektronska pošta (e-mail)?
3. Opiši kako šaljemo e-mail poruku?
4. Koja je razlika između Outbox i Sent Items folder-a?
Zadaća: Odgovore na pitanja iz udžbenika poslati na mail nastavniku.
Zadaci nastavnice /nastavnika
Iako je nastavnica/nastavnik na određeni način ograničena/ograničen
nastavnim planom i programom kada je riječ o tome koje sadržaje treba
realizirati i sa koliko nastavnih sati/časova, ipak se nastavnici/nastavniku
ostavlja dovoljno prostora da odluči o izboru, obimu, dubini i raspoređivanju
pojedinih nastavnih sadržaja. Didaktičko oblikovanje nastavnih sadržaja je
također zadatak koji rješavaju nastavnice/nastavnici.
Neki od zadataka nastavnice/nastavnika informatike su:
• Naglašavati da računar čovjeku služi za kvalitetnije, brže i uspješnije
rješavanje svakodnevnih problema, radnih zadataka i obaveza,
• Predložiti kako učenicu/učenika naučiti da koristi udžbenik i drugu
informatičku literaturu,
• Podsticati učenicu/učenika na samostalno razmišljanje i samostalno
zaključivanje,
• Nastojati povezati praktični rad i usvojena znanja sa primjenom u
svakodnevnom životu,
• Aktivirati učenice/učenike da se zainteresuju za informatiku i da uz
pomoć zanimljivosti prošire i osvježe svoja saznanja,
• Ne tražiti od učenica/učenika pamćenje činjenica, već istraživanje i
traganje za njima,
• Imati u vidu da su učenice/učenici u pojedinim odjeljenjima različito
zainteresovani tako da nastavnica/nastavnik treba odlučiti šta je u
pojedinom slučaju najbolje primjeniti,
• Nastavnica/nastavnik mora pomagati i podsticati učenice/učenike koji
žele znati više, animirati ih u izbornoj nastavi, u radu sekcija i
pripremama za takmičenje,
• Upoznavati učenice/učenike
komunikacije računarom,
sa
mogućnostima
i
• Uočavati značaj i uloge rada u grupi i rada u paru (tandemu),
• Razvijati stvaralačko mišljenje,
• Pronalaziti različite putove rješenja jednog problema,
• Stalno dopunjavati i ispravljati vlastita rješenja,
• Koristiti razne izvore znanja, a ne samo udžbenik.
prednostima
Download

Informatika 6 (pripreme)